Wikipedia lgwiki https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Adolf Hitler 0 3694 67457 67341 2026-08-12T03:39:54Z Charles Kalanzi 9748 Created by translating the section "Nazi Germany" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1368178410|Adolf Hitler]]" 67457 wikitext text/x-wiki '''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa. Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna . Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka. Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army. Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo. == Ensibuko y’obuzaale == Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira". Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu." == Obuto bwe == === Obuto bwe n’okusoma === [[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]] Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo. Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera. Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi. Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange". Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu. === Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich === Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya. Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera. Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther. Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav. Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano". Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa. === Ssematalo I === Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse. Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano. Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November". Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi. == Okuyingira mu byobufuzi == [[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]] Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo). Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu. Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic. Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:  Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo. Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya. Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1. Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti: Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.  Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism. Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga. === Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg === [[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler. Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa. Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera. Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw. Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925 === Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi === Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri. Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina. Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu. Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923: "Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana. == Okulinnya ku bukulembeze == {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi |- |Akalulu |Omugatte gw'obululu |Obululu ku 100 |Ebifo mu Reichstag |Ebikulu |- |Ogwokutaano 1924 |1,918,300 |6.5 |32 |Hitler yali mu kkomera |- |Ogwekkumineebiri 1924 |907,300 |3.0 |14 |Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera |- |Ogwokutaano 1928 |810,100 |2.6 |12 | |- |Ogwomwenda 1930 |6,409,600 |18.3 |107 |Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna |- |Ogwomusanvu 1932 |13,745,000 |37.3 |230 |Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti |- |Ogwekkuminoogumu 1932 |11,747,000 |33.1 |196 | |- |Ogwokusatu 1933 |17,277,180 |43.9 |288 |Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani |} === Okukulembera Bruning === Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti. Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale. Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente. Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani. Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani. === Okulondebwa ku bwa chancellor === [[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]] Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu". Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani. === Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu === Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka. Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa. Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP. === Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act === Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg. Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka. Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda. Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka. === Obwannakyemalira === <blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu"). Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe. Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi. Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934. Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel. Ku lunaku lwe lumu, ba Genero 16 baggyibwako obuduumizi bwabwe, ate abalala 44 ne bakyusibwa; bonna baali bateeberezebwa nti baali tebawagira bu- Nazi kimala. Ku ntandikwa y'Ogwokubirii 1938, ba Genero abalala 12 baali bamaze okuggyibwawo. Hitler yafaayo okuwa obwannakyemalira bwe okulabika ng’obuli mu mateeka. Ebiragiro bye bingi byali byesigamiziddwa mu bulambulukufu ku kiragiro kya Reichstag Fire Decree era n’olwekyo nga byesigamiziddwa ku nnyingo 48 eya Ssemateeka wa Weimar. ''Reichstag'' yazza obuggya etteeka li Enablinga Act emirundi ebiri, buli mulundi okumala emyaka ena. Ng'okulonda kwa ''Reichstag'' kukyakolebwa (mu 1933, 1936, ne 1938), abalonzi baaweebwa olukalala lumu olw'Abanazi n'abagenyi abawagira Obunazi olwafuna obululu obusukka mu bitundu 90 ku buli 100. Okulonda kuno okw’obulimba kwali mu mbeera ezitali za kyama; Abanazi batiisatiisa okwesasuza okw’amaanyi eri omuntu yenna ataalonda oba ataabalonda. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. rdn3kfczquhj4goajd424k2f7s3f4qu 67458 67457 2026-08-12T03:57:34Z Charles Kalanzi 9748 Created by translating the section "Nazi Germany" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1368178410|Adolf Hitler]]" 67458 wikitext text/x-wiki '''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa. Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna . Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka. Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army. Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo. == Ensibuko y’obuzaale == Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira". Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu." == Obuto bwe == === Obuto bwe n’okusoma === [[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]] Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo. Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera. Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi. Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange". Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu. === Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich === Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya. Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera. Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther. Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav. Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano". Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa. === Ssematalo I === Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse. Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano. Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November". Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi. == Okuyingira mu byobufuzi == [[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]] Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo). Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu. Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic. Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:  Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo. Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya. Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1. Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti: Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.  Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism. Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga. === Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg === [[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler. Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa. Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera. Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw. Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925 === Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi === Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri. Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina. Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu. Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923: "Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana. == Okulinnya ku bukulembeze == {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi |- |Akalulu |Omugatte gw'obululu |Obululu ku 100 |Ebifo mu Reichstag |Ebikulu |- |Ogwokutaano 1924 |1,918,300 |6.5 |32 |Hitler yali mu kkomera |- |Ogwekkumineebiri 1924 |907,300 |3.0 |14 |Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera |- |Ogwokutaano 1928 |810,100 |2.6 |12 | |- |Ogwomwenda 1930 |6,409,600 |18.3 |107 |Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna |- |Ogwomusanvu 1932 |13,745,000 |37.3 |230 |Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti |- |Ogwekkuminoogumu 1932 |11,747,000 |33.1 |196 | |- |Ogwokusatu 1933 |17,277,180 |43.9 |288 |Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani |} === Okukulembera Bruning === Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti. Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale. Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente. Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani. Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani. === Okulondebwa ku bwa chancellor === [[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]] Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu". Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani. === Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu === Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka. Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa. Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP. === Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act === Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg. Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka. Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda. Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka. === Obwannakyemalira === <blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu"). Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe. Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi. Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934. Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel. Ku lunaku lwe lumu, ba Genero 16 baggyibwako obuduumizi bwabwe, ate abalala 44 ne bakyusibwa; bonna baali bateeberezebwa nti baali tebawagira bu- Nazi kimala. Ku ntandikwa y'Ogwokubirii 1938, ba Genero abalala 12 baali bamaze okuggyibwawo. Hitler yafaayo okuwa obwannakyemalira bwe okulabika ng’obuli mu mateeka. Ebiragiro bye bingi byali byesigamiziddwa mu bulambulukufu ku kiragiro kya Reichstag Fire Decree era n’olwekyo nga byesigamiziddwa ku nnyingo 48 eya Ssemateeka wa Weimar. ''Reichstag'' yazza obuggya etteeka li Enablinga Act emirundi ebiri, buli mulundi okumala emyaka ena. Ng'okulonda kwa ''Reichstag'' kukyakolebwa (mu 1933, 1936, ne 1938), abalonzi baaweebwa olukalala lumu olw'Abanazi n'abagenyi abawagira Obunazi olwafuna obululu obusukka mu bitundu 90 ku buli 100. Okulonda kuno okw’obulimba kwali mu mbeera ezitali za kyama; Abanazi batiisatiisa okwesasuza okw’amaanyi eri omuntu yenna ataalonda oba ataabalonda. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. d7qrvjiayis4v1c5l4rhax1zphtgjkc 67459 67458 2026-08-12T04:30:22Z Charles Kalanzi 9748 Created by translating the section "Nazi Germany" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1368178410|Adolf Hitler]]" 67459 wikitext text/x-wiki '''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa. Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna . Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka. Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army. Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo. == Ensibuko y’obuzaale == Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira". Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu." == Obuto bwe == === Obuto bwe n’okusoma === [[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]] Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo. Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera. Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi. Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange". Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu. === Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich === Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya. Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera. Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther. Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav. Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano". Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa. === Ssematalo I === Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse. Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano. Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November". Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi. == Okuyingira mu byobufuzi == [[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]] Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo). Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu. Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic. Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:  Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo. Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya. Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1. Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti: Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.  Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism. Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga. === Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg === [[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler. Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa. Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera. Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw. Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925 === Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi === Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri. Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina. Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu. Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923: "Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana. == Okulinnya ku bukulembeze == {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi |- |Akalulu |Omugatte gw'obululu |Obululu ku 100 |Ebifo mu Reichstag |Ebikulu |- |Ogwokutaano 1924 |1,918,300 |6.5 |32 |Hitler yali mu kkomera |- |Ogwekkumineebiri 1924 |907,300 |3.0 |14 |Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera |- |Ogwokutaano 1928 |810,100 |2.6 |12 | |- |Ogwomwenda 1930 |6,409,600 |18.3 |107 |Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna |- |Ogwomusanvu 1932 |13,745,000 |37.3 |230 |Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti |- |Ogwekkuminoogumu 1932 |11,747,000 |33.1 |196 | |- |Ogwokusatu 1933 |17,277,180 |43.9 |288 |Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani |} === Okukulembera Bruning === Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti. Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale. Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente. Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani. Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani. === Okulondebwa ku bwa chancellor === [[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]] Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu". Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani. === Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu === Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka. Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa. Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP. === Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act === Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg. Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka. Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda. Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka. === Obwannakyemalira === <blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu"). Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe. Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi. Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934. Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel. Ku lunaku lwe lumu, ba Genero 16 baggyibwako obuduumizi bwabwe, ate abalala 44 ne bakyusibwa; bonna baali bateeberezebwa nti baali tebawagira bu- Nazi kimala. Ku ntandikwa y'Ogwokubirii 1938, ba Genero abalala 12 baali bamaze okuggyibwawo. Hitler yafaayo okuwa obwannakyemalira bwe okulabika ng’obuli mu mateeka. Ebiragiro bye bingi byali byesigamiziddwa mu bulambulukufu ku kiragiro kya Reichstag Fire Decree era n’olwekyo nga byesigamiziddwa ku nnyingo 48 eya Ssemateeka wa Weimar. ''Reichstag'' yazza obuggya etteeka li Enablinga Act emirundi ebiri, buli mulundi okumala emyaka ena. Ng'okulonda kwa ''Reichstag'' kukyakolebwa (mu 1933, 1936, ne 1938), abalonzi baaweebwa olukalala lumu olw'Abanazi n'abagenyi abawagira Obunazi olwafuna obululu obusukka mu bitundu 90 ku buli 100. Okulonda kuno okw’obulimba kwali mu mbeera ezitali za kyama; Abanazi batiisatiisa okwesasuza okw’amaanyi eri omuntu yenna ataalonda oba ataabalonda. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. higrhjjww9k6nms1fqtg7miy3schwzp 67460 67459 2026-08-12T04:36:30Z Charles Kalanzi 9748 Created by translating the section "Nazi Germany" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1368178410|Adolf Hitler]]" 67460 wikitext text/x-wiki '''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa. Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna . Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka. Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army. Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo. == Ensibuko y’obuzaale == Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira". Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu." == Obuto bwe == === Obuto bwe n’okusoma === [[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]] Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo. Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera. Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi. Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange". Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu. === Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich === Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya. Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera. Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther. Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav. Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano". Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa. === Ssematalo I === Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse. Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano. Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November". Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi. == Okuyingira mu byobufuzi == [[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]] Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo). Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu. Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic. Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:  Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo. Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya. Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1. Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti: Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.  Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism. Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga. === Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg === [[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler. Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa. Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera. Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw. Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925 === Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi === Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri. Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina. Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu. Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923: "Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana. == Okulinnya ku bukulembeze == {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi |- |Akalulu |Omugatte gw'obululu |Obululu ku 100 |Ebifo mu Reichstag |Ebikulu |- |Ogwokutaano 1924 |1,918,300 |6.5 |32 |Hitler yali mu kkomera |- |Ogwekkumineebiri 1924 |907,300 |3.0 |14 |Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera |- |Ogwokutaano 1928 |810,100 |2.6 |12 | |- |Ogwomwenda 1930 |6,409,600 |18.3 |107 |Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna |- |Ogwomusanvu 1932 |13,745,000 |37.3 |230 |Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti |- |Ogwekkuminoogumu 1932 |11,747,000 |33.1 |196 | |- |Ogwokusatu 1933 |17,277,180 |43.9 |288 |Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani |} === Okukulembera Bruning === Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti. Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale. Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente. Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani. Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani. === Okulondebwa ku bwa chancellor === [[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]] Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu". Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani. === Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu === Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka. Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa. Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP. === Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act === Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg. Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka. Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda. Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka. === Obwannakyemalira === <blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu"). Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe. Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi. Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934. Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel. Ku lunaku lwe lumu, ba Genero 16 baggyibwako obuduumizi bwabwe, ate abalala 44 ne bakyusibwa; bonna baali bateeberezebwa nti baali tebawagira bu- Nazi kimala. Ku ntandikwa y'Ogwokubirii 1938, ba Genero abalala 12 baali bamaze okuggyibwawo. Hitler yafaayo okuwa obwannakyemalira bwe okulabika ng’obuli mu mateeka. Ebiragiro bye bingi byali byesigamiziddwa mu bulambulukufu ku kiragiro kya Reichstag Fire Decree era n’olwekyo nga byesigamiziddwa ku nnyingo 48 eya Ssemateeka wa Weimar. ''Reichstag'' yazza obuggya etteeka li Enablinga Act emirundi ebiri, buli mulundi okumala emyaka ena. Ng'okulonda kwa ''Reichstag'' kukyakolebwa (mu 1933, 1936, ne 1938), abalonzi baaweebwa olukalala lumu olw'Abanazi n'abagenyi abawagira Obunazi olwafuna obululu obusukka mu bitundu 90 ku buli 100. Okulonda kuno okw’obulimba kwali mu mbeera ezitali za kyama; Abanazi batiisatiisa okwesasuza okw’amaanyi eri omuntu yenna ataalonda oba ataabalonda. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. Girimaani yava mu mukago gw'amawanga n'olukiiko lw'ensi yonna olw'okuggyawo ebyokulwanyisa mu Gwekkumi 1933. Mu Gwoluberyeberye 1935, abantu abasukka mu 90 ku buli 100 ab’omu Saarland, mu kiseera ekyo eyali wansi w’obufuzi bw’Omukago gw’Amawanga Amagatte, baakuba akalulu okwegatta ne Bugirimaani. Mu Gwokusatu ogwo, Hitler yalangirira okugaziya eggye lya Wehrmacht okutuuka ku bammemba 600,000 —nga bakubisaamu emirundi mukaaga omuwendo ogwakkirizibwa mu ndagaano ya Versailles —nga mw’otwalidde n’okukulaakulanya eggye ly’omu bbanga ( Luftwaffe ) n’okweyongera kw’obunene bw’amagye g’oku mazzi ( Kriegsmarine). Bungereza, Bufalansa, Yitale, n’Omukago gw’Amawanga Amagatte byavumirira ebikolwa bino eby’okumenya Endagaano eyo naye nga tebalina kye baakola kubiziyiza. Endagaano y’amagye g’oku mazzi aga Bungereza ne Girimaani (AGNA) eya 18 Ogwomukaaga yakkiriza ttani za Girimaani okweyongera okutuuka ku bitundu 35 ku 100 eby’amagye g’oku mazzi aga Royal Navy . Hitler yayita okussa omukono ku AGNA nga "olunaku olukyasinze essanyu mu bulamu bwe", ng'alowooza nti endagaano eno ye yatandika omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani gwe yali alagudde mu Mein Kampf. Bufalansa ne Yitale tezeebuuzibwako nga tebannaba kussa mukono, ekyatyoboola obutereevu Omukago gw’Amawanga Amagatte era ne kiteeka endagaano ya Versailles obutabeera na makulu. pt8o69s9fz0msqapftv3xc0yhbvjzlv 67461 67460 2026-08-12T04:40:15Z Charles Kalanzi 9748 Created by translating the section "Nazi Germany" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1368178410|Adolf Hitler]]" 67461 wikitext text/x-wiki '''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa. Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna . Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka. Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army. Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo. == Ensibuko y’obuzaale == Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira". Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu." == Obuto bwe == === Obuto bwe n’okusoma === [[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]] Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo. Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera. Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi. Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange". Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu. === Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich === Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya. Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera. Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther. Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav. Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano". Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa. === Ssematalo I === Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse. Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano. Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November". Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi. == Okuyingira mu byobufuzi == [[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]] Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo). Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu. Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic. Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:  Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo. Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya. Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1. Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti: Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.  Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism. Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga. === Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg === [[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler. Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa. Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera. Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw. Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925 === Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi === Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri. Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina. Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu. Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923: "Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana. == Okulinnya ku bukulembeze == {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi |- |Akalulu |Omugatte gw'obululu |Obululu ku 100 |Ebifo mu Reichstag |Ebikulu |- |Ogwokutaano 1924 |1,918,300 |6.5 |32 |Hitler yali mu kkomera |- |Ogwekkumineebiri 1924 |907,300 |3.0 |14 |Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera |- |Ogwokutaano 1928 |810,100 |2.6 |12 | |- |Ogwomwenda 1930 |6,409,600 |18.3 |107 |Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna |- |Ogwomusanvu 1932 |13,745,000 |37.3 |230 |Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti |- |Ogwekkuminoogumu 1932 |11,747,000 |33.1 |196 | |- |Ogwokusatu 1933 |17,277,180 |43.9 |288 |Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani |} === Okukulembera Bruning === Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti. Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale. Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente. Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani. Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani. === Okulondebwa ku bwa chancellor === [[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]] Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu". Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani. === Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu === Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka. Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa. Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP. === Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act === Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg. Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka. Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda. Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka. === Obwannakyemalira === <blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu"). Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe. Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi. Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934. Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel. Ku lunaku lwe lumu, ba Genero 16 baggyibwako obuduumizi bwabwe, ate abalala 44 ne bakyusibwa; bonna baali bateeberezebwa nti baali tebawagira bu- Nazi kimala. Ku ntandikwa y'Ogwokubirii 1938, ba Genero abalala 12 baali bamaze okuggyibwawo. Hitler yafaayo okuwa obwannakyemalira bwe okulabika ng’obuli mu mateeka. Ebiragiro bye bingi byali byesigamiziddwa mu bulambulukufu ku kiragiro kya Reichstag Fire Decree era n’olwekyo nga byesigamiziddwa ku nnyingo 48 eya Ssemateeka wa Weimar. ''Reichstag'' yazza obuggya etteeka li Enablinga Act emirundi ebiri, buli mulundi okumala emyaka ena. Ng'okulonda kwa ''Reichstag'' kukyakolebwa (mu 1933, 1936, ne 1938), abalonzi baaweebwa olukalala lumu olw'Abanazi n'abagenyi abawagira Obunazi olwafuna obululu obusukka mu bitundu 90 ku buli 100. Okulonda kuno okw’obulimba kwali mu mbeera ezitali za kyama; Abanazi batiisatiisa okwesasuza okw’amaanyi eri omuntu yenna ataalonda oba ataabalonda. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. Girimaani yava mu mukago gw'amawanga n'olukiiko lw'ensi yonna olw'okuggyawo ebyokulwanyisa mu Gwekkumi 1933. Mu Gwoluberyeberye 1935, abantu abasukka mu 90 ku buli 100 ab’omu Saarland, mu kiseera ekyo eyali wansi w’obufuzi bw’Omukago gw’Amawanga Amagatte, baakuba akalulu okwegatta ne Bugirimaani. Mu Gwokusatu ogwo, Hitler yalangirira okugaziya eggye lya Wehrmacht okutuuka ku bammemba 600,000 —nga bakubisaamu emirundi mukaaga omuwendo ogwakkirizibwa mu ndagaano ya Versailles —nga mw’otwalidde n’okukulaakulanya eggye ly’omu bbanga ( Luftwaffe ) n’okweyongera kw’obunene bw’amagye g’oku mazzi ( Kriegsmarine). Bungereza, Bufalansa, Yitale, n’Omukago gw’Amawanga Amagatte byavumirira ebikolwa bino eby’okumenya Endagaano eyo naye nga tebalina kye baakola kubiziyiza. Endagaano y’amagye g’oku mazzi aga Bungereza ne Girimaani (AGNA) eya 18 Ogwomukaaga yakkiriza ttani za Girimaani okweyongera okutuuka ku bitundu 35 ku 100 eby’amagye g’oku mazzi aga Royal Navy . Hitler yayita okussa omukono ku AGNA nga "olunaku olukyasinze essanyu mu bulamu bwe", ng'alowooza nti endagaano eno ye yatandika omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani gwe yali alagudde mu Mein Kampf. Bufalansa ne Yitale tezeebuuzibwako nga tebannaba kussa mukono, ekyatyoboola obutereevu Omukago gw’Amawanga Amagatte era ne kiteeka endagaano ya Versailles obutabeera na makulu. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. Girimaani yava mu mukago gw'amawanga n'olukiiko lw'ensi yonna olw'okuggyawo ebyokulwanyisa mu Gwekkumi 1933. Mu Gwoluberyeberye 1935, abantu abasukka mu 90 ku buli 100 ab’omu Saarland, mu kiseera ekyo eyali wansi w’obufuzi bw’Omukago gw’Amawanga Amagatte, baakuba akalulu okwegatta ne Bugirimaani. Mu Gwokusatu ogwo, Hitler yalangirira okugaziya eggye lya Wehrmacht okutuuka ku bammemba 600,000 —nga bakubisaamu emirundi mukaaga omuwendo ogwakkirizibwa mu ndagaano ya Versailles —nga mw’otwalidde n’okukulaakulanya eggye ly’omu bbanga ( Luftwaffe ) n’okweyongera kw’obunene bw’amagye g’oku mazzi ( Kriegsmarine). Bungereza, Bufalansa, Yitale, n’Omukago gw’Amawanga Amagatte byavumirira ebikolwa bino eby’okumenya Endagaano eyo naye nga tebalina kye baakola kubiziyiza. Endagaano y’amagye g’oku mazzi aga Bungereza ne Girimaani (AGNA) eya 18 Ogwomukaaga yakkiriza ttani za Girimaani okweyongera okutuuka ku bitundu 35 ku 100 eby’amagye g’oku mazzi aga Royal Navy . Hitler yayita okussa omukono ku AGNA nga "olunaku olukyasinze essanyu mu bulamu bwe", ng'alowooza nti endagaano eno ye yatandika omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani gwe yali alagudde mu Mein Kampf. Bufalansa ne Yitale tezeebuuzibwako nga tebannaba kussa mukono, ekyatyoboola obutereevu Omukago gw’Amawanga Amagatte era ne kiteeka endagaano ya Versailles obutabeera na makulu. Girimaani yaddamu okuwamba ekitundu ekyali tekikirizibwamu magye mu Rhineland mu Gwokusatu1936, ng’emenya endagaano ya Versailles. Hitler era yasindika amagye e Spain okuwagira Francisco Franco n’ekiwayi kye ekya Nationalist mu kiseera ky’olutalo lw’omunda mu Spain oluvannyuma lw’okufuna okulaajana okuyambibwa mu Gwomusanvu 1936. Mu kiseera kye kimu, Hitler yagenda mu maaso n’okufuba okukola omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani. Mu Gwomunaana 1936, ng’ayanukula ekizibu ky’ebyenfuna ekyali kyeyongera olw’okufuba kwe okuddamu okufuna emmundu, Hitler yalagira Göring okussa mu nkola Enteekateeka y’Emyaka Ena okuteekateeka Bugirimaani okulwana olutalo mu myaka ena eginaddirira. Enteekateeka eno yali etunuulidde olutalo olw'amaanyi wakati wa " Judaeo-Bolshevism " n'Obunazi bwa Girimaani, nga mu ndowooza ya Hitler kyali kyetaagisa okufuba okwewaayo okuddamu okufuna ebyokulwanyisa awatali kulowooza ku nsaasaanya y'ebyenfuna. 3gynlftsk3jzsd6qakz0m43lzikruq4 67462 67461 2026-08-12T04:51:48Z Charles Kalanzi 9748 Created by translating the section "Nazi Germany" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1368178410|Adolf Hitler]]" 67462 wikitext text/x-wiki '''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa. Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna . Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka. Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army. Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo. == Ensibuko y’obuzaale == Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira". Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu." == Obuto bwe == === Obuto bwe n’okusoma === [[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]] Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo. Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera. Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi. Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange". Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu. === Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich === Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya. Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera. Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther. Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav. Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano". Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa. === Ssematalo I === Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse. Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano. Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November". Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi. == Okuyingira mu byobufuzi == [[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]] Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo). Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu. Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic. Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:  Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo. Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya. Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1. Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti: Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.  Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism. Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga. === Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg === [[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler. Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa. Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera. Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw. Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925 === Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi === Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri. Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina. Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu. Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923: "Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana. == Okulinnya ku bukulembeze == {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi |- |Akalulu |Omugatte gw'obululu |Obululu ku 100 |Ebifo mu Reichstag |Ebikulu |- |Ogwokutaano 1924 |1,918,300 |6.5 |32 |Hitler yali mu kkomera |- |Ogwekkumineebiri 1924 |907,300 |3.0 |14 |Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera |- |Ogwokutaano 1928 |810,100 |2.6 |12 | |- |Ogwomwenda 1930 |6,409,600 |18.3 |107 |Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna |- |Ogwomusanvu 1932 |13,745,000 |37.3 |230 |Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti |- |Ogwekkuminoogumu 1932 |11,747,000 |33.1 |196 | |- |Ogwokusatu 1933 |17,277,180 |43.9 |288 |Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani |} === Okukulembera Bruning === Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti. Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale. Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente. Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani. Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani. === Okulondebwa ku bwa chancellor === [[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]] Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu". Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani. === Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu === Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka. Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa. Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP. === Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act === Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg. Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka. Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda. Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka. === Obwannakyemalira === <blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu"). Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe. Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi. Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934. Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel. Ku lunaku lwe lumu, ba Genero 16 baggyibwako obuduumizi bwabwe, ate abalala 44 ne bakyusibwa; bonna baali bateeberezebwa nti baali tebawagira bu- Nazi kimala. Ku ntandikwa y'Ogwokubirii 1938, ba Genero abalala 12 baali bamaze okuggyibwawo. Hitler yafaayo okuwa obwannakyemalira bwe okulabika ng’obuli mu mateeka. Ebiragiro bye bingi byali byesigamiziddwa mu bulambulukufu ku kiragiro kya Reichstag Fire Decree era n’olwekyo nga byesigamiziddwa ku nnyingo 48 eya Ssemateeka wa Weimar. ''Reichstag'' yazza obuggya etteeka li Enablinga Act emirundi ebiri, buli mulundi okumala emyaka ena. Ng'okulonda kwa ''Reichstag'' kukyakolebwa (mu 1933, 1936, ne 1938), abalonzi baaweebwa olukalala lumu olw'Abanazi n'abagenyi abawagira Obunazi olwafuna obululu obusukka mu bitundu 90 ku buli 100. Okulonda kuno okw’obulimba kwali mu mbeera ezitali za kyama; Abanazi batiisatiisa okwesasuza okw’amaanyi eri omuntu yenna ataalonda oba ataabalonda. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. Girimaani yava mu mukago gw'amawanga n'olukiiko lw'ensi yonna olw'okuggyawo ebyokulwanyisa mu Gwekkumi 1933. Mu Gwoluberyeberye 1935, abantu abasukka mu 90 ku buli 100 ab’omu Saarland, mu kiseera ekyo eyali wansi w’obufuzi bw’Omukago gw’Amawanga Amagatte, baakuba akalulu okwegatta ne Bugirimaani. Mu Gwokusatu ogwo, Hitler yalangirira okugaziya eggye lya Wehrmacht okutuuka ku bammemba 600,000 —nga bakubisaamu emirundi mukaaga omuwendo ogwakkirizibwa mu ndagaano ya Versailles —nga mw’otwalidde n’okukulaakulanya eggye ly’omu bbanga ( Luftwaffe ) n’okweyongera kw’obunene bw’amagye g’oku mazzi ( Kriegsmarine). Bungereza, Bufalansa, Yitale, n’Omukago gw’Amawanga Amagatte byavumirira ebikolwa bino eby’okumenya Endagaano eyo naye nga tebalina kye baakola kubiziyiza. Endagaano y’amagye g’oku mazzi aga Bungereza ne Girimaani (AGNA) eya 18 Ogwomukaaga yakkiriza ttani za Girimaani okweyongera okutuuka ku bitundu 35 ku 100 eby’amagye g’oku mazzi aga Royal Navy . Hitler yayita okussa omukono ku AGNA nga "olunaku olukyasinze essanyu mu bulamu bwe", ng'alowooza nti endagaano eno ye yatandika omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani gwe yali alagudde mu Mein Kampf. Bufalansa ne Yitale tezeebuuzibwako nga tebannaba kussa mukono, ekyatyoboola obutereevu Omukago gw’Amawanga Amagatte era ne kiteeka endagaano ya Versailles obutabeera na makulu. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. Girimaani yava mu mukago gw'amawanga n'olukiiko lw'ensi yonna olw'okuggyawo ebyokulwanyisa mu Gwekkumi 1933. Mu Gwoluberyeberye 1935, abantu abasukka mu 90 ku buli 100 ab’omu Saarland, mu kiseera ekyo eyali wansi w’obufuzi bw’Omukago gw’Amawanga Amagatte, baakuba akalulu okwegatta ne Bugirimaani. Mu Gwokusatu ogwo, Hitler yalangirira okugaziya eggye lya Wehrmacht okutuuka ku bammemba 600,000 —nga bakubisaamu emirundi mukaaga omuwendo ogwakkirizibwa mu ndagaano ya Versailles —nga mw’otwalidde n’okukulaakulanya eggye ly’omu bbanga ( Luftwaffe ) n’okweyongera kw’obunene bw’amagye g’oku mazzi ( Kriegsmarine). Bungereza, Bufalansa, Yitale, n’Omukago gw’Amawanga Amagatte byavumirira ebikolwa bino eby’okumenya Endagaano eyo naye nga tebalina kye baakola kubiziyiza. Endagaano y’amagye g’oku mazzi aga Bungereza ne Girimaani (AGNA) eya 18 Ogwomukaaga yakkiriza ttani za Girimaani okweyongera okutuuka ku bitundu 35 ku 100 eby’amagye g’oku mazzi aga Royal Navy . Hitler yayita okussa omukono ku AGNA nga "olunaku olukyasinze essanyu mu bulamu bwe", ng'alowooza nti endagaano eno ye yatandika omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani gwe yali alagudde mu Mein Kampf. Bufalansa ne Yitale tezeebuuzibwako nga tebannaba kussa mukono, ekyatyoboola obutereevu Omukago gw’Amawanga Amagatte era ne kiteeka endagaano ya Versailles obutabeera na makulu. Girimaani yaddamu okuwamba ekitundu ekyali tekikirizibwamu magye mu Rhineland mu Gwokusatu1936, ng’emenya endagaano ya Versailles. Hitler era yasindika amagye e Spain okuwagira Francisco Franco n’ekiwayi kye ekya Nationalist mu kiseera ky’olutalo lw’omunda mu Spain oluvannyuma lw’okufuna okulaajana okuyambibwa mu Gwomusanvu 1936. Mu kiseera kye kimu, Hitler yagenda mu maaso n’okufuba okukola omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani. Mu Gwomunaana 1936, ng’ayanukula ekizibu ky’ebyenfuna ekyali kyeyongera olw’okufuba kwe okuddamu okufuna emmundu, Hitler yalagira Göring okussa mu nkola Enteekateeka y’Emyaka Ena okuteekateeka Bugirimaani okulwana olutalo mu myaka ena eginaddirira. Enteekateeka eno yali etunuulidde olutalo olw'amaanyi wakati wa " Judaeo-Bolshevism " n'Obunazi bwa Girimaani, nga mu ndowooza ya Hitler kyali kyetaagisa okufuba okwewaayo okuddamu okufuna ebyokulwanyisa awatali kulowooza ku nsaasaanya y'ebyenfuna. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. Girimaani yava mu mukago gw'amawanga n'olukiiko lw'ensi yonna olw'okuggyawo ebyokulwanyisa mu Gwekkumi 1933. Mu Gwoluberyeberye 1935, abantu abasukka mu 90 ku buli 100 ab’omu Saarland, mu kiseera ekyo eyali wansi w’obufuzi bw’Omukago gw’Amawanga Amagatte, baakuba akalulu okwegatta ne Bugirimaani. Mu Gwokusatu ogwo, Hitler yalangirira okugaziya eggye lya Wehrmacht okutuuka ku bammemba 600,000 —nga bakubisaamu emirundi mukaaga omuwendo ogwakkirizibwa mu ndagaano ya Versailles —nga mw’otwalidde n’okukulaakulanya eggye ly’omu bbanga ( Luftwaffe ) n’okweyongera kw’obunene bw’amagye g’oku mazzi ( Kriegsmarine). Bungereza, Bufalansa, Yitale, n’Omukago gw’Amawanga Amagatte byavumirira ebikolwa bino eby’okumenya Endagaano eyo naye nga tebalina kye baakola kubiziyiza. Endagaano y’amagye g’oku mazzi aga Bungereza ne Girimaani (AGNA) eya 18 Ogwomukaaga yakkiriza ttani za Girimaani okweyongera okutuuka ku bitundu 35 ku 100 eby’amagye g’oku mazzi aga Royal Navy . Hitler yayita okussa omukono ku AGNA nga "olunaku olukyasinze essanyu mu bulamu bwe", ng'alowooza nti endagaano eno ye yatandika omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani gwe yali alagudde mu Mein Kampf. Bufalansa ne Yitale tezeebuuzibwako nga tebannaba kussa mukono, ekyatyoboola obutereevu Omukago gw’Amawanga Amagatte era ne kiteeka endagaano ya Versailles obutabeera na makulu. Girimaani yaddamu okuwamba ekitundu ekyali tekikirizibwamu magye mu Rhineland mu Gwokusatu1936, ng’emenya endagaano ya Versailles. Hitler era yasindika amagye e Spain okuwagira Francisco Franco n’ekiwayi kye ekya Nationalist mu kiseera ky’olutalo lw’omunda mu Spain oluvannyuma lw’okufuna okulaajana okuyambibwa mu Gwomusanvu 1936. Mu kiseera kye kimu, Hitler yagenda mu maaso n’okufuba okukola omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani. Mu Gwomunaana 1936, ng’ayanukula ekizibu ky’ebyenfuna ekyali kyeyongera olw’okufuba kwe okuddamu okufuna emmundu, Hitler yalagira Göring okussa mu nkola Enteekateeka y’Emyaka Ena okuteekateeka Bugirimaani okulwana olutalo mu myaka ena eginaddirira. Enteekateeka eno yali etunuulidde olutalo olw'amaanyi wakati wa " Judaeo-Bolshevism " n'Obunazi bwa Girimaani, nga mu ndowooza ya Hitler kyali kyetaagisa okufuba okwewaayo okuddamu okufuna ebyokulwanyisa awatali kulowooza ku nsaasaanya y'ebyenfuna. Mu Gwekkumi 1936, Count Galeazzo Ciano, minisita w’ensonga z’ebweru mu gavumenti ya Mussolini, yakyalira Girimaani, gye yassa omukono ku ndagaano ey’ensonga mwenda ng’akabonero nti ''yali asemberera'' okusisinkana Hitler mu buntu. Nga 1 Ogwekkuminoogumu, Mussolini yalangirira "omukago" wakati wa Girimaani ne Yitale. Nga 25 Ogwekkuminoogumu, Girimaani yassa omukono ku ndagaano ya Anti-Comintern Pact ne Japan. Bungereza, China, Yitale ne Poland nazo zaayitibwa okwegatta ku ndagaano ya Anti-Comintern Pact, naye Yitale yokka ye yassa omukono mu 1937. Hitler yasuula enteekateeka ye ey'omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani, ng'anenya obukulembeze bwa Bungereza "obutamala". Mu lukiiko lwe yatuuza mu Reich Chancellery ne baminisita be ab’ensonga z’ebweru n’abaami b’amagye mu Gwekkuminoogumu ogwo, Hitler yaddamu okulaga ekigendererwa kye eky’okufuna Lebensraum ku lw’abantu b’e Girimaani. Yalagira enteekateeka z’olutalo mu Buvanjuba zitandike nga bukyali mu 1938 ate nga tebunnawera 1943. Singa afa, ebiteeso by'olukuŋŋaana, eby'awandiikibwa nga Hossbach Memorandum, byali bya kutwalibwa nga "endagaano ye ey'ebyobufuzi". Yawulira nti okukendeera okw'amaanyi mu mbeera z'abantu mu Girimaani olw'okatyabaga k'ebyenfuna kayinza kuyimirizibwa na bulumbaganyi bw'amagye obwali bugendereddwamu okuwamba Austria ne Czechoslovakia. Hitler yasaba okukola amangu nga Bungereza ne Bufalansa tezinnaba kufuna bukulembeze bwa nkalakkalira mu mpaka z'ebyokulwanyisa. Ku ntandikwa ya 1938, oluvannyuma lw’ensonga ya Blomberg–Fritsch, Hitler yakakasa obuyinza ku nkola y’amagye-enkola y’ensonga z’ebweru, n’agoba Neurath ku bwaminisita w’ensonga z’ebweru era n’alonda Minisita w’olutalo. Okuva ku ntandikwa ya 1938, Hitler yali ku nkola y’ensonga z’ebweru ng’egendereddwamu lutalo. quq373din07fok36gv7ah6ojz4puy01 67463 67462 2026-08-12T05:07:19Z Charles Kalanzi 9748 Nterezezza empandiika 67463 wikitext text/x-wiki '''Adolf Hitler''' (20 Ogwokuna 1889 – 30 Ogwokuna 1945) yali munnabyabufuzi Omugirimaani enzaalwa y’e Austria era nga ye nnakyemalira wa Girimaani ku mulembe gw’Abanazi okuva mu 1933 okutuusa lwe yeetuga mu 1945. Yalinnya mu buyinza ng’omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi, n’afuuka Cansala wa Bugirimaani mu 1933 n’oluvannyuma n’atwala ekitiibwa kya {{Lang|de|Führer und Reichskanzler}} mu 1934. Germany okulumba Poland nga 1 Ogwomwenda1939 wansi w'obukulembeze bwe kwe kwatandika Ssematalo II . Mu lutalo lwonna olwaddirira, Hitler yali y'enyigira nnyo mu kulungamya ebikwekweto by’amagye ga Girimaani era ye yali omukulu mu kutta Abayudaaya nga obukadde mukaaga mu Holocaust awamu n’okufa kw’obukadde n’obukadde bw’abantu abalala abaafa. Hitler yazaalibwa mu Braunau am Inn mu Austria-Hungary era n’agenda e Girimaani mu 1913. Yayooyootebwa mu kiseera we yaweereza mu magye ga Girimaani mu Ssematalo I, n'afuna omusaalaba ogw'ekyuma (Iron Cross). Mu 1919, y'egatta ku kibiina ky’abakozi ekya Germany Workers’ Party (DAP), ekyasooka ekibiina ky’Abanazi, era mu 1921, n’alondebwa okuba omukulembeze w’ekibiina ky’Abanazi. Mu 1923, yagezaako okuwamba obuyinza bwa gavumenti mu kuwamba gavumenti okwalemererwa mu Munich era n’asibwa emyaka etaano, n’amala omwaka mulamba n’okusoba. Ng’ali eyo, yalagira omuzingo ogusooka ogw’ekitabo kye eky’obulamu bwe ne manifesito y’ebyobufuzi ''Mein Kampf'' ( lit. 'My Struggle'). Oluvannyuma lw’okuyimbulwa nga bukyali mu 1924, yafuna obuwagizi bw’abantu ng’alumba Endagaano y'e Versailles awamu n’okutumbula enzikiriza ya Bugirimaani yonna, okulwanyisa Abayudaaya, n’okulwanyisa Obwanaakalyakaani ng’akozesa okwogera okw’amaanyi ne ppokoppoko w’Abanazi . Yateranga okuvumirira Obwanaakalyakaani ng'olumu ku lukwe lw'Abayudaaya olw'ensi yonna . Oluvannyuma lw’okulonda mu Reichstag mu Gwekkuminoogumu 1932, ekibiina ky’Abanazi kye kyasinga okubeera n’ebifo mu ''Reichstag'', naye nga si kyekisinga ababaka abangi. Oluvannyuma, eyali chancellor Franz von Papen ne bannabyabufuzi abalala abakuumaddembe baamatiza Pulezidenti Paul von Hindenburg okulonda Hitler ku bwa chancellor nga 30 Ogwoluberyeberye 1933. Nga wayiseewo akaseera katono, nga 23 Ogwokusatu, ''Reichstag'' yayisa etteeka li Enabling Act erya 1933, era ku nkomerero ne litandika okukyusa Weimar Republic n’efuuka Bugirimaani ey’Abanazi. Hindenburg bwe yafa nga 2 Ogwomunaana 1934, Hitler yamusikira n’afuuka omukulembeze w’eggwanga era oluvannyuma Girimaani n’efuuka eggwanga ly'obwannakyemalira mu bujjuvu. Mu ggwanga, Hitler yatandika okussa mu nkola enkola nnyingi ez’obusosoze mu mawanga, ezaali zisuula Abayudaaya Abagirimaani ku bbali n’okubafuula embuzi ey’ekiweebwayo . Emyaka gye omukaaga egyasooka mu buyinza gyavaamu ebyenfuna okutereera amangu okuva mu kiseera ky’okusereba kw’ebyenfuna, okusazaamu obukwakkulizo obwateekebwa ku Bugirimaani oluvannyuma lwa Ssematalo I, n’okuwamba ebitundu ebyalimu obukadde n’obukadde bw’Abagirimaani, ekyamuwa obuwagizi obw’amaanyi mu kusooka. Ekimu ku biruubirirwa bya Hitler ebikulu kyali {{Lang|de|[[Lebensraum]]}} ( lit. 'Owokubeera') eri abantu b'e Girimaani mu Bulaaya ey'Ebuvanjuba. Enkola ye ey’obukambwe, ey’okugaziya okusukka ensalo za Girimaani zitwalibwa okuba ng’ensonga enkulu ezavaako Ssematalo II mu Bulaaya. Nga 1 Ogwomwenda 1939, Hitler yalabirira okulumba kwa Girimaani ku Poland, bwe kityo ne kireetera Bungereza ne Bufalansa okulangirira olutalo ku Bugirimaani . Oluvannyuma lw’okulagira okulumba Soviet Union mu Gwomukaaga 1941, yalangirira olutalo ku Amerika mu Gwekkumineebiri w’omwaka gwe gumu. Ku nkomerero ya 1941, amagye ga Girimaani n’amawanga ga Bulaaya agayitibwa European Axis gaawamba ekitundu ekisinga obunene ekya Bulaaya n'obukiika kkono bw'Afirika . Obuwanguzi buno bwaddizibwayo mpolampola oluvannyuma lwa 1941 okutuusa amagye g’omukago lwe gaawangula amagye ga Girimaani mu 1945. Nga 29 Ogwokuna 1945, Hitler yawasa munne gwe yali amaze naye ebbanga, Eva Braun, mu {{Lang|de|[[Führerbunker]]}} mu kibuga Berlin. Enkeera beetuga okwewala okukwatibwa amagye ga Soviet Red Army. Munnabyafaayo era omuwandiisi w'emikululo gy'obulamu bwabantu Ian Kershaw yayogera ku Hitler nga "omusingi gw'ebyobufuzi ebibi eby'omulembe guno". Mu bukulembeze bwa Hitler n’endowooza y’obusosoze mu mawanga, gavumenti y’Abanazi ye yali evunaanyizibwa ku kittabantu ky’Abayudaaya ababalirirwamu obukadde mukaaga n’obukadde n’obukadde bw’abantu abaakosebwa, ye n’abagoberezi be baali batwala nti {{Lang|de|[[Untermensch]]en}} ( lit. ' si bantu' ) oba abatasaana kubeera mu bantu. Hitler n’Abanazi nabo bavunaanyizibwa ku kutta abantu ababalirirwamu obukadde 19.3 nga mulimu abaabulijjo n’abasibe b’olutalo. Okugatta ku ekyo, obukadde 28.7 obw'abajaasi n'abantu baabulijjo baafa olw'ebikolwa by'amagye mu katemba w'Abazungu. Omuwendo gw’abantu baabulijjo abattibwa mu Ssematalo II gwali tegubangawo mu lutalo, era abantu abaafiira mu lutalo luno lulufuula olutalo olusinga okutta abantu mu byafaayo. == Ensibuko y’obuzaale == Taata wa Hitler, Alois Hitler, yali mwana wa Maria Schiclgruber atali mu mateeka. Olukalala lw'okubatiza terwalaga linnya lya kitaawe, era Alois mu kusooka yalina amannya ga nnyina, "Schicklgruber". Mu 1842, Johann Georg Hiedler yawasa maama wa Alois. Alois yakuzibwa mu maka ga muganda wa Hiedler, Johann Nepomuk Hiedler. Alois yakola ng’omukozi wa gavumenti okuva mu 1855 okutuusa lwe yawummula mu 1895. Mu 1876, Alois yawandiisibwa mu mateeka era ebiwandiiko bye eby'okubatiza ne biwandiikibwako obugambo bwa kabona okuwandiisa Johann Georg Hiedler nga kitaawe wa Alois (yawandiikibwa nga "Georg Hitler"). Alois olwo n'atwala erinnya ly'ekika "Hitler", era liwandiikibwa {{Lang|de|"Hiedler", "Hüttler"}}, oba {{Lang|de|"Huettler"}} . Oboolyawo erinnya lino lyesigamiziddwa ku kigambo ky’Olugirimaani {{Lang|de|Hütte}} ( lit. 'akasiisira' ), era kirina amakulu "oyo abeera mu nsiisira". Omukungu w’Abanazi Hans Frank yawa amagezi nti maama wa Alois yali akozesebwa ng’omukozi w’awaka mu maka g’Abayudaaya mu Graz, era nti mutabani w’amaka ago ow’emyaka 19, Leopold Frankenberger ye yazaala Alois, ekintu ekyamanyibwa nga Frankenberger thesis. Tewali muntu yenna ayitibwa Frankenberger yawandiisibwa mu Graz mu kiseera ekyo, era tewali biwandiiko ku kubeerawo kwa Leopold Frankenberger, kale bannabyafaayo bagoba okugamba nti kitaawe wa Alois yali Muyudaaya. Mu 2025, omusaayi ogwava mu sofa mu kunoonyereza ku Hitler gwakozesebwa Turi King owa Yunivasite y’e Bath okwekenneenya DNA. Omusaayi guno gwakakasibwa nti gwa Hitler nga gugeraageranyizibwa n’ogw’owoluganda lwe omusajja, era okwekenneenya DNA kwalaga nti Hitler teyalina buzaale bwa Bayudaaya ng’ayita mu kitaawe. "Singa bwe kyali, tetwandifunye kukwatagana kwa DNA naye," King bwe yagamba "Okukwatagana okwo okwa DNA tekwakoma ku kukakasa nti eno ye DNA ya Hitler wabula era kukakasa nti emboozi y'obuzaale bw'Abayudaaya bw'abantu okuyita mu kitaawe si kituufu." == Obuto bwe == === Obuto bwe n’okusoma === [[File:Adolf_Hitler_infant_photo_(3x4_cropped).jpg|left|thumb| Hitler ( c. 1889–90)]] Adolf Hitler yazaalibwa nga 20 Ogwokuna 1889 mu Braunau am Inn, ekibuga mu Austria-Hungary (kati Austria), okumpi n’ensalo ne Girimaani. Yali wakuna ku baana mukaaga abazaalibwa Alois Hitler ne mukyala we owookusatu, Klara Pölzl. Baganda ba Hitler basatu —Gustav, Ida, ne Otto —baafa nga bakyali bawere. Era abaali mu maka ago mwalimu abaana ba Alois okuva mu bufumbo bwe obw’okubiri: Alois Jr. (yazaalibwa 1882) ne Angela (yazaalibwa 1883). Mu 1892, ab’omu maka ago baasengukira mu Passau, Bugirimaani, oluvannyuma lwa Alois okukuzibwa n’afuuka omukungu w'ebyamaguzi mu Passau. Hitler mu kiseera ekyo yali wa myaka esatu. Alois yakuzibwa n’atwalibwa e Linz, Austria, nga 1 Ogwokuna 1893, naye ab’omu maka amalala ne basigala mu Passau. Famire yaddayo e Austria ne basenga e Leonding nga 9Ogwokutaano 1894, era mu Gwomukaaga 1895, Alois yawummula n’agenda e Hafeld, okumpi ne Lambach, gye yalima n’okulunda enjuki. Hitler yasomera mu {{Lang|de|Volksschule}} (essomero lya pulayimale eriweebwa ssente okuva mu gavumenti) mu kibuga Fischlham ekiriraanyewo. Okugenda e Hafeld kwakwatagana n’okutandika kw’obukuubagano obw’amaanyi obwa taata n’omwana obwava ku Hitler ow’emyaka omukaaga okugaana okugoberera empisa enkakali ez’essomero lye. Alois yagezaako okukuba mutabani we amufuule omuwulize, nga Adolf akola kyonna ekisoboka okubeera ekikontana n’ekyo kyonna kitaawe kye yali ayagala. Alois naye yandikubye mutabani we naye nnyina yaumukuuma obutakubwa buli kiseera. Kaweefube wa Alois Hitler ow’okulima e Hafeld teyayitamu, era mu 1897, baasengukira e Lambach. Hitler ow’emyaka omunaana yasoma emisomo gy’okuyimba, yayimba mu kkwaaya y’ekkanisa, era yatuuka n’okulowooza ku ky’okufuuka kabona. Mu 1898, famire yaddayo mu maka ag'enkalakkalira e Leonding. Hitler yakosebwa nnyo olw'okufa kwa muto we Edmund mu 1900 olw'omusujja gw'amulangira. Hitler yakyuka okuva mu muyizi ateemotyamotya, ayagala ennyo abantu n’afuuka omulenzi omuzibu, eyeekutudde ku balala era ng’atera okuyombagana ne kitaawe n’abasomesa. Paula Hitler yajjukira nti Adolf yali muvubuka wafujjo era ng’atera okumukuba empi. Alois yali akoze omulimu omulungi mu kitongole ky'ebyamaguzi era ng’ayagala mutabani we amuddire mu ebigere. Oluvannyuma Hitler yakola katemba okuva mu kiseera kino kitaawe bwe yamutwala okukyalira ofiisi y'ebyamaguzi, n’akiraga ng’ekintu ekyavaako obutakkaanya obutasonyiwa wakati wa taata n’omwana, nga bombi baali ba maanyi. Olw’okusimbira ekkuuli mutabani we okwagala okugenda mu siniya okufuuka omuyiiya, Alois yasindika Hitler mu ''Realschule'' e Linz mu Gwomwenda 1900. Hitler yajeemera okusalawo kuno, era mu ''Mein Kampf'' agamba nti mu bugenderevu yakola bubi mu ssomero, ng'asuubira nti kitaawe bwamala okulaba "ensoma embi mu ssomero ly'ebyemikono yandindese okwewaayo mu kirooto kyange". Okufaananako n’Abagirimaani bangi ab’omu Austria, Hitler yatandika okukulaakulanya endowooza y'okwagala Girimaani okuva mu buto. Yalaga obwesigwa eri Bugirimaani yokka, ng’anyooma obwakabaka bwa Habsburg obwali busereba mu kukulembera obwakabaka obunene. Hitler ne mikwano gye baakozesa okulamusa "Heil", ne bayimba " Deutschlandlied " mu kifo ky'oluyimba lwa Austrian Imperial. Oluvannyuma lw’okufa kwa Alois okw’amangu nga 3 Ogwoluberyeberye 1903, omutindo gwa Hitler ku ssomero gwayonooneka, era nnyina n’amukkiriza okuvaayo. Yeewandiisa mu ''Realschule'' e Steyr mu Gwomwenda 1904, enneeyisa ye n’omutindo gwe ne bitereera. Mu 1905, oluvannyuma lw’okuyita ekigezo ekisembayo, Hitler yava mu ssomero lino nga talina kiruubirirwa kyonna kya kwongera kusoma wadde enteekateeka entegeerekeka ey’okukola omulimu. === Okutandika okuvubuka ng'ali mu Vienna ne Munich === Mu 1907, Hitler yava mu Linz n’agenda okubeera n’okusoma okusiiga ebifaananyi mu kibuga Vienna, ng’avujjirirwa ssente okuva mu miganyulo gya mulekwa n’obuwagizi okuva eri nnyina. Yasaba okuyingizibwa mu Academy of Fine Arts Vienna kyokka n’agaanibwa emirundi ebiri. Dayirekita yawa amagezi nti Hitler yandibadde asaba okugenda mu School of Architecture, naye nga talina biwandiiko byetaagisa mu by’ensoma kubanga yali tannamaliriza siniya. Nga 21 Ogwekkumineebiri 1907, nnyina yafa kookolo w’amabeere ku myaka 47; Mu kiseera ekyo Hitler yalina emyaka 18. Mu 1909, Hitler ssente zaggwawo era n’awalirizibwa okubeera mu bulamu obw’ekika kya bohemian mu bifo eby’okusulamu abantu abatalina mwasirizi ne mu kisulo kya Meldemannstraße. Yafuna ssente ng’omukozi ow’abulijjo ng’asiiga n’okutunda langi z’amazzi ez’ebifo ebisikiriza mu Vienna. Mu kiseera kye yamala mu Vienna, yagoberera okwagala kwo kweyongera okuzimba n’okuyimba, n’agenda mu bivvulu kkumi ebya {{Lang|de|Lohengrin (opera){{!}}Lohengrin}}, ekisinga okumunyumira mu nnyimba za Richard Wagner eza opera. Mu kibuga Vienna, Hitler yasooka kulaba bigambo ebisosola mu mawanga. Abakulembeze b’abantu nga meeya Karl Lueger baakozesa endowooza y’ekibuga eyali emanyiddwa ennyo ey’okulwanyisa Abayudaaya, oluusi n’oluusi ne bawagira endowooza y'okusukulumya Girimaani okusobola okuganyulwa mu by’obufuzi. Obusosoze bw’eggwanga lya Girimaani bwali bungi nnyo naddala mu disitulikiti y’e Mariahilf, Hitler gye yali abeera mu kiseera ekyo. Georg Ritter von Schönerer yafuuka omukulembeze omukulu ku Hitler, era n’afuna okwegomba Martin Luther. Hitler yasoma empapula z’amawulire n’obupapula obwali butumbula obusosoze era n’alabula ku kuyingira kw’Abayudaaya b’omu Bulaaya ow’Ebuvanjuba, awamu n’ebiwandiiko by’abantu nga Houston Stewart Chamberlain, Charles Darwin, Friedrich Nietzsche, Gustave Le Bon, ne Arthur Schopenhauer. Mu myaka gye yamala mu Vienna era yafuna endowooza ez’amaanyi ezilwanyisa Abaslav. Ensibuko n’enkulaakulana y’obukyayi bwa Hitler obw’okulwanyisa Abayudaaya ekyali nsonga ya kukubaganyako birowoozo. Mukwano gwe August Kubizek yagamba nti Hitler yali "akakasiddwa n'omuntu alina obukyayi" nga tannava mu Linz. Wabula munnabyafaayo Brigitte Hamann ayogera ku ndowooza ya Kubizek ng'erina "obuzibu". Wadde nga Hitler mu {{Lang|de|Mein Kampf}} agamba nti yasooka kufuuka musosoze mu Vienna, Reinhold Hanisch, eyamuyamba okutunda ebifaananyi bye, takkiriziganya nakyo. Hitler era yatunda ebimu ku by’emikono bye ng’ayita mu musuubuzi Omuyudaaya ayitibwa Samuel Morgenstern ng’abeera mu kibuga Vienna. Bangi ku bakasitoma ba Morgenstern baali Bayudaaya; okugeza, munnamateeka ayitibwa Josef Feingold yagula ebifaananyi bya Hitler ebiwerako ebikwata ku bizimbe eby’ebyafaayo ebya Vienna. Munnabyafaayo Richard J. Evans agamba nti "bannabyafaayo kati okutwalira awamu bakkiriziganya nti obukambwe bwe,enkola ey'ettemu n'obusosoze eri Abayudaaya bweyoleka bulungi oluvannyuma lwa Girimaani okuwangulwa mu Ssematalo I, ng'enjogera ya "okufumita mu mugongo" ("stab-in-the-back") ennyonyola akatyabaga kano". Hitler yafuna ekitundu ekisembayo ku bintu bya kitaawe mu Gwokutaano 1913 era n’agenda mu Munich . Bwe yayingizibwa mu ggye lya Austria-Hungary, yagenda e Salzburg nga 5 Ogwokubiri 1914 okwekebejjebwa abasawo. Oluvannyuma lw’okwekeneenyezebwa ng’atasaanira kuweereza, yaddayo e Munich. Oluvannyuma Hitler yagamba nti yali tayagala kuweereza Bwakabaka bwa Habsburg olw’amawanga agaali gatabuddwatabuddwa mu ggye lyabwo n’okukkiriza kwe nti Austria-Hungary essaawa yonna yali egenda kugwa. === Ssematalo I === Mu Gwomunaana 1914, Ssematalo I bwe yatandika, Hitler yali abeera mu Munich era kyeyagalire yeewandiisa mu ggye lya Bavaria. Okusinziira ku alipoota eyafulumizibwa ab’obuyinza mu Bavaria mu 1924, okukkiriza Hitler okuweereza nti yali nsobi mu by’obufuzi, kubanga ng’omutuuze wa Austria, yandibadde addizibwa mu Austria. Yasindikibwa mu Bavarian Reserve Infantry Regiment 16 (ekibinja ekisooka ekya List Regiment), yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yaweereza ng’omuserikale atuukibwako ku Western Front mu Bufalansa ne Bubirigi, yamala kumpi ekitundu ky'obulamu bwe ku kitebe ky’ekibinja e Fournes-en-Weppes, nga tali mu lutalo. Mu 1914, yaliwo mu lutalo olwasooka olwa Ypres era mu mwaka ogwo yayooyootebwa olw’obuzira, n’afuna Omusaalaba ogw’Ekyuma (Iron Cross). Mu lutalo, yawonyezebwa omuduumizi we, [[Fritz Wiedemann]], eyaggya Hitler mu bifunfugu by’ekizimbe ekyali kigudde ng’ali mu lutalo olutabuse. Mu kiseera we yaweereza ku kitebe, Hitler yakola emirimu gye egy’ekikugu, ng’akuba katuuni n’okuwa ebiragiro ku lupapula lw’amawulire olw’amagye. Mu lutalo lw’e Somme mu Gwekkumi 1916, yafuna ebisago mu kisambi ekya kkono ekikompola bwe kyabwatuka mu kifo ky'enkambi mwe baali bekwese. Hitler yamala kumpi emyezi ebiri ng’awona mu ddwaaliro e Beelitz, n’adda mu kibinja kye nga 5 Ogwokusatu 1917. Yaliwo mu lutalo lw'e Arras olwa 1917 ne mu lutalo lw'e Passchendaele. Yafuna akabonero ka Wound Badge akaddugavu nga 18 Ogwokutaano 1918. Nga wayise emyezi esatu, mu Gwomunaana 1918, ng'asembebwa Lieutenant Hugo Gutmann, omukulumbeze we Omuyudaaya, Hitler yafuna omusaalaba ogw’ekyuma, ogwa First Class, ekintu ekitatera kuweebwa bantu bali ku ddaala lya {{Lang|de|Gefreiter}} Hitler ly'eyaliko. Nga 15 Ogwekkumi 1918, yaziba amaaso okumala akaseera mu bulumbaganyi bwa ggaasi w'obutwa era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Pasewalk. Bwe yali eyo, Hitler yategezebwa nti Bugirimaani ewanguddwa, era okusinziira nti yali ku ndiri, yaddamu okuziba amaaso omulundi ogw’okubiri oluvannyuma lw’amawulire gano. Hitler yayogera ku buvunaanyizibwa bwe mu Ssematalo I nga "ekisinga obukulu mu byonna bye yayitamu" era n'atenderezebwa abaduumizi be olw'obuzira bwe. Obumanyirivu bwe mu kiseera ky’olutalo bwanyweza okwagala eggwanga lye, era kyamunakuwaza nnyo olwa Bugirimaani okuwanika mu Gwekkuminoogumu 1918. Okunyiiga kwe olw’okuwnagula mu lutalo kwayogera okuzimba endowooza ye. Okufaananako n’aba Girimaani abalala abaagala eggwanga lyabwe, naye yali akkiririza mu {{Lang|de|Dolchstoßlegende}} ( stab-in-the-back myth ), eyagamba nti amagye ga Girimaani, "agatawangulwa mu lutalo", "gaali gafumitiddwa mu mugongo" ku ludda lw'awaka abakulembeze ba bulijjo, Abayudaaya, aba Marxist, n'abo abassa omukono ku ndagaano y'okukomya entalo eyakomya olutalo —oluvannyuma ne batuumibwa "abamenyi b'amateeka ba November". Endagaano ya Versailles yalambika nti Girimaani yalina okulekawo ebitundu byayo ebiwerako n'okuggya amagye mu Rhineland . Endagaano eno yassaawo envumbo ku by’enfuna era n’esolooza ssente nnyingi ku ggwanga. Abagirimaani bangi baalaba endagaano eyo ng’okuswazibwa okutali kwa bwenkanya. Okusingira ddala baawakanya enyingo 231, gye baataputa ng’elangirira nti Bugirimaani y’evunaanyizibwa ku lutalo luno. Endagaano ya Versailles n’embeera y’ebyenfuna, embeera z’abantu, n’ebyobufuzi mu Bugirimaani oluvannyuma lw’olutalo, oluvannyuma Hitler yabikozesa okufunamu mu by’obufuzi. == Okuyingira mu byobufuzi == [[File:Hitler's_DAP_membership_card.png|thumb| Kaadi ya Hitler ey’obwammemba bw’ekibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP).]] Oluvannyuma lw’olutalo, Hitler yaddayo e Munich. Olw’obutaba na buyigirize butongole wadde essuubi ly’emirimu, yasigala mu magye. Mu Gwomusanvu 1919, yalondebwa okuba Verbindungsmann (omukessi) ow’omu Aufklärungskommando (ekitongole ekiketta) ekya Reichswehr, eyaweebwa omulimu gw’okufuga abajaasi abalala n’okuyingirira mu kibiina ky’abakozi ekya Germany (DAP). Mu lukiiko lwa DAP nga 12 Ogwomwenda 1919, ssentebe w’Ekibiina Anton Drexler yakwatibwako nnyo olw’obukugu bwa Hitler mu kwogera. Yamuwa kkopi y’akatabo ke aka ''My Political Awakening'', akaalimu endowooza ezilwanyisa Abayudaaya, ez’okwagala eggwanga, ezirwanyisa obwanaasiwamukange, n’ez’okulwanyisa Marxist. Ku biragiro by’abakulu be mu magye, Hitler yasaba okwegatta ku kibiina, era mu wiiki emu n’akkirizibwa nga mmemba w’ekibiina 555 (ekibiina kyatandika okubala obwammemba ku 500 okuwa endowooza nti baali kibiina kinene nnyo). Hitler yawandiika ekiwandiiko kye ekyasooka okumanyibwa ku kibuuzo ky’Abayudaaya mu bbaluwa gye yawandiikira Adolf Gemlich nga 16, Ogwomwenda 1919 (kati emanyiddwa nga ebbaluwa ya Gemlich). Mu bbaluwa eno, Hitler agamba nti ekigendererwa kya gavumenti " awatali kubuusabuusa kwe kuggyirawo ddala Abayudaaya". Mu DAP, Hitler yasisinkana Dietrich Eckart, omu ku baatandikawo ekibiina kino era nga mmemba w’ekibiina ky’abasamize ekya Thule Society. Eckart yafuuka omubuulirizi wa Hitler, n’awaanyisiganyanga naye ebirowoozo era n’amuyingiza mu bantu ab’enjawulo mu Munich. Okwongera okusikiriza, ekibiina kya DAP kyakyusa erinnya lyayo ne kifuuka Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (Ekibiina ky'abakozi ekya National Socialist German Workers' Party (NSDAP), kati ekimanyiddwa nga " Nazi Party "). Hitler yakola dizayini ya bendera y’ekibiina eya swastika mu nkulungo enjeru ku mugongo omumyufu. Hitler yasiibulwa mu magye nga 31 Ogwokusatu 1920, era n’atandika okukolera ekibiina kino emirimu emijjuvu. Ekitebe ky’ekibiina kino kyali mu Munich, ekifo eky’aba Girimaani abaali balwanyisa gavumenti abaali bamaliridde okumalawo enzikiriza ya Marx n’okutyoboola Weimar Republic. Friedrich Reck-Malleczewen yayogera mu kitabo kye ''ekya Diary of a Man in Despair ekyafulumizibwa'' mu 1947:  Yali azze mu nnyumba gye yali taberangamu, ng'ayambadde gaita, ekikooti, enkoofiira ennene, era ng'akutte omuggo.... Oluvannyuma, yasobola okutandika okwogera. Yayogera nnyo, nga tawummula. Yayigiriza. Yatuboggolera ng'omusomesa w'eddiini mu magye. Tetwamuwakanya n'akatono, oba okugezaako okwawukana mu ngeri yonna, naye yatandika okutuboggolera. Abaweereza baalowooza nti baali batulumba era ne badduka okututaasa. Bwe yali amaze okugenda, twatuula kasirise, nga tukyamuse era nga tetuli basanyufu n'akamu. Waaliwo okuwulira ennaku, nga bwobeera mu ggaali y'omukka ne wesangang'oli wamu n'omuntu aliko ekikyamu ku bwongo. Mu Gwokubiri 1921, nga asoolobye kukyusakyusa abantu, Hitler yayogera n’abantu abasukka mu 6,000. Okusobola okulanga olukiiko luno, loole bbiri ezaali zijjudde abawagizi b’ekibiina baavuga okwetoloola Munich nga bawanika bendera za swastika n’okugabira abantu obupapula. Mu bbanga ttono Hitler yafuna ettutumu olw’okwogera kwe okw’okukubaganya ebirowoozo okw’amaanyi ng’awakanya Endagaano ya Versailles, bannabyabufuzi abaali bavuganya, n’okusingira ddala ng’awakanya Abamarx n’Abayudaaya. Mu Gwomukaaga 1921, Hitler ne Eckart bwe baali ku lugendo lw’okusonda ssente e Berlin, obuyeekera bwabalukawo mu kibiina ky’Abanazi mu Munich. Abakiise ku kakiiko kaayo akafuzi baayagala okwegatta ku kibiina kya German Socialist Party (DSP) ekisangibwa mu kibuga Nuremberg. Hitler yaddayo e Munich nga 11 Ogwomusanvu era mu busungu n’awaayo okulekulira kwe. Abakiise ku kakiiko baakitegeera nti okulekulira kw’omuntu waabwe omukulu mu lujjudde era omwogezi kyanditegeeza nti ekibiina kiweddewo. Hitler yalangirira nti agenda kuddamu okwegatta ku kakwakkulizo nti agenda kudda mu bigere bya Drexler ku bwa ssentebe bw’ekibiina, era nti ekitebe ky’ekibiina kigenda kusigala mu Munich. Akakiiko kakkiriza, era n’addamu okwegatta ku kibiina nga 26 Ogwomusanvu nga mmemba 3,680. Hitler yasigala ayolekagana n’okuwakanyizibwa okumu mu kibiina ky’Abanazi. Abaawakanya Hitler mu bukulembeze mwalimu Hermann Esser eyagobebwa mu kibiina, era ne bakuba kkopi 3,000 ez’akatabo akaalumba Hitler ng’omuli w'olukwe mu kibiina. Mu nnaku ezaddirira, Hitler yayogera n’abantu abangi abawerako era ne yeewozaako ku Esser, ne bakuba emizira egy’amaanyi. Enkola ye yatuuka ku buwanguzi, era mu ttabamiruka ow’enjawulo ow’ekibiina nga 29 Ogwomusanvu, yaweebwa obuyinza obujjuvu nga ssentebe w’ekibiina, n’adda mu bigere bya Drexler, n’obululu 533 ku 1. Okwogera kwa Hitler okwa vitriolic beer hall kwatandika okusikiriza abalabi aba bulijjo. Nantawunyikamu, yafuuka omukugu mu kukozesa emiramwa egy’enjawulo, omuli n’okunenya abalala olw’ebizibu by’ebyenfuna by’abawuliriza be. Hitler yakozesa enkola y'okusikiriza ey’obuntu bwe n’okutegeera empisa z'abantu bwe yayogeranga mu lujjudde. Bannabyafaayo baalaba engeri ebigambo bye gye bikwatamu abantu abangi mu ngeri ey’okuwuniikiriza, n’amaaso ge mu bibinja ebitonotono. Alfons Heck, eyali mmemba w’ekibiina kya Hitler Youth, yajjukira nti: Twatandika okwenyumiriza mu ggwanga lyaffe mu ngeri ey'ekisiru. Okumala eddakiika eziwera, twaleekaanira waggulu, nga n'amaziga gatuyitamu: Sieg Heil, Sieg Heil, Sieg Heil! Okuva mu kaseera ako, nafuuka wa Adolf Hitler mu mubiri ne mu mwoyo.  Abagoberezi abaasooka kwaliko Rudolf Hess, eyali omukungu w'amagye g'omu bbanga Hermann Göring ne kapiteeni mu magye Ernst Röhm. Röhm yafuuka akulira ekibiina ky’Abanazi ekya magye agatali matongole ekya Sturmabteilung, ekyakuuma enkiiko n'okulumba abaali babavuganya mu byobufuzi. Ekintu ekikulu ekyakwata ku ndowooza ya Hitler mu kiseera kino yali Aufbau Vereinigung, ekibinja ky’olukwe eky’Abazungu Abarussia abaali mu buwanganguse n’Abanazi abaasooka. Ekibinja kino, nga kiweebwa ssente okuva mu bannamakolero abagagga, kyaleeta Hitler ekirowoozo ky’olukwe lw’Abayudaaya, nga lukwataganya ensimbi z’ensi yonna n’enzikiriza ya Bolshevism. Enteekateeka y’ekibiina ky’Abanazi yategekebwa mu nsonga 25 nga 24 Ogwokubiri 1920. Kino tekyakiikirira ndowooza ekwatagana, wabula kyali kibiina kya ndowooza ezafunibwa ezaali zirina ssente mu völkisch pan-Germanic movement, nga ultranationalism, okuwakanya Endagaano ya Versailles, obuteesiga bwanaasiwamukange, awamu n'endowooza ezimu ez'anaakalyako ani. Eri Hitler, ekintu ekyali kisinga obukulu kwe kulwanyisa Abayudaaya ekyalimu . Era enteekateeka eno yagitwala ng’okusinga omusingi gwa ppokoppoko n’okusikiriza abantu okujja ku kabaga. === Beer Hall Putsch n’ekkomera lya Landsberg === [[File:Mein_Kampf_dust_jacket.jpeg|thumb|[[Dust jacket|Ekikooti ky’enfuufu]] ekya {{Lang|de|[[Mein Kampf]]}} ’s 1926–28 edition, Hitler gye yawandiika mu 1925]]Mu 1923, Hitler yeyambisa obuyambi bwa Genero Erich Ludendorff owa Ssematalo I okugezaako okuwamba gavumenti eyamanyibwa nga Beer Hall Putsch. Ekibiina ky’Abanazi kyakozesa obusosoze bwa Yitale ng’ekyokulabirako ku ndabika yaabwe n’enkola zaabwe. Hitler yali ayagala okukoppa Benito Mussolini ’s bwe yalumba Rome mu 1922 ng’awamba gavumenti mu Bavaria, ekyagoberera okusoomoozebwa eri gavumenti mu Berlin. Hitler ne Ludendorff baasaba obuwagizi bwa Staatskommissar (Kaminsona omubeezi) Gustav Ritter von Kahr, omufuzi wa Bavaria. Kyokka Kahr, ng’ali wamu n’akulira Poliisi Hans Ritter von Seisser ne Genero wa Reichswehr Otto von Lossow, baali baagala okuteekawo nnakyemalira ow’eggwanga awatali Hitler. Nga 8,Ogwekkuminoogumu 1923, Hitler ne SA baalumba olukuŋŋaana lw'abantu 3,000 olwategekebwa Kahr mu Bürgerbräukeller, ekizimbe ky'omwenge mu Munich. Ng'ataataataaganya okwogera kwa Kahr, yalangirira nti enkyukakyuka y'eggwanga yatandika dda era n'alangirira okuteekebwawo kwa gavumenti empya ne Ludendorff. Ng'addayo mu kisenge eky'emabega, Hitler, ng'aggyeyo emmundu, yasaba era oluvannyuma n'afuna obuwagizi bwa Kahr, Seisser, ne Lossow. Amagye ga Hitler mu kusooka gaasobola okuwamba ekitebe kya Reichswehr n'ekya poliisi, naye Kahr n'abamu ku banne mu bwangu baalekera awo okumuwagira. Tewali magye wadde poliisi y'eggwanga y'egatta ku Hitler. Olunaku olwaddirira, Hitler n'abagoberezi be baatambula okuva mu kizimbe ky'omwenge ne bagenda ku minisitule y'olutalo mu Bavaria okuggyako gavumenti ya Bavaria, naye poliisi nebasaasanya. Mu kaweefube w'okuggyako gavumenti eyalema, ab'ekibiina kya Nazi 16 n'abakungu ba poliisi bana battibwa. Hitler yaddukira mu maka ga Ernst Hanfstaengl era okusinziira ku biwandiiko ebimu yalowooza ku kwetta. Yali mu kwewunika naye nga mukkakkamu bwe yakwatibwa nga 11 Ogwekkuminoogumu 1923 olw'okulya mu nsi ye olukwe. Omusango gwe mu kkooti y’abantu ey’enjawulo mu Munich gwatandika mu Gwakubiri 1924, era Alfred Rosenberg n’afuuka omukulembeze ow’ekiseera ow’ekibiina ky’Abanazi. Nga 1 Ogwokuna, Hitler yasalirwa ekibonerezo kya kusibwa emyaka etaano mu Festungshaft mu kkomera lya Landsberg. Eyo, yayisibwa mu ngeri ey’omukwano okuva mu bakuumi era n’akkirizibwa okufuna obubaka okuva mu bawagizi be n’okukyalirwa banne mu kibiina buli kiseera. Olw’okusonyiyibwa kkooti ey’oku ntikko mu Bavaria, yayimbulwa okuva mu kkomera nga 20 Ogwekkumineebiri 1924, ng’awakanya omuwaabi wa gavumenti. Nga mw’otwalidde n’obudde bwe yamala mu alimanda, Hitler yamala omwaka mulamba n’okusoba mu kkomera. Bwe yali e Landsberg, Hitler ye yalagira ekitundu ekisinga obunene eky’omuzingo ogusooka ogwa ''Mein Kampf'' ( lit. 'My struggle'; mu kusooka katuumibwa Four and a Half Years of Struggle against Lies, Stupidity, and Corwadice) mu kusooka eri ddereeva we, Emil Maurice, n’oluvannyuma n’aweebwa omumyuka we, Rudolf Hess. Ekitabo kino ekyaweebwayo eri mmemba wa Thule Society, Dietrich Eckart, kyali kya bulamu bwe era nga kinnyonnyola endowooza ze. Ekitabo ekyo kyalaga enteekateeka za Hitler ez’okugaziya ebitundu by’ensi awamu n’okukyusa embeera z’abantu mu Girimaani okufuuka obwannakyemalira obwesigama ku mawanga. Mu kitabo kyonna, Abayudaaya benkanankana ne "obuwuka" era ne banjulwa nga "abawi b'obutwa ab'ensi yonna". Okusinziira ku ndowooza ya Hitler, eky’okugonjoola ensonga eno kwe kuzisaanyaawo. Wadde nga Hitler teyannyonnyola ngeri kino gye kyali kigenda okutuukirira, "obuzaale bwe obw'okutta abantu tebugaanirwa", okusinziira ku Ian Kershaw. Yafulumizibwa mu mizingo ebiri mu 1925 ne 1926, Mein Kampf yatundibwa kkopi 228,000 wakati wa 1925 ne 1932. Kkopi akakadde kamu zaatundibwa mu 1933, omwaka Hitler gwe yasooka okubeera mu ofiisi. Ng’ebula mbale Hitler abeere n’ebisaanyizo by’okuyimbulwa ku kakalu ka kkooti, gavumenti ya Bavaria yagezaako okumugobera mu Austria. Chancellor wa Austria eya federo yagaana okusaba kuno ng’agamba nti obuweereza bwe mu magye ga Girimaani bwamufuula omutuuze era obw’e Austria obutaba na makulu. Mu kwanukula, Hitler yasazaamu mu butongole obutuuze bwe obwa Austria nga 7 Ogwokuna 1925 === Okuddamu okuzimba Ekibiina ky’Abanazi === Mu kiseera Hitler we yayimbulwa mu kkomera, ebyobufuzi mu Bugirimaani byali si byakulwanagana nnyo, era n’ebyenfuna byali biteredde, ekyakomya emikisa gya Hitler egy’okubanja mu by’obufuzi. Olw’okulemererwa kwa Beer Hall Putsch, ekibiina kya Nazi Party n’ebibiina ebibirinako akakwate byawerebwa mu Bavaria. Mu lukiiko wamu ne ssaabaminisita wa Bavaria, Heinrich Held, nga 4 Ogwoluberyeberye 1925, Hitler yakkiriza okussa ekitiibwa mu buyinza bw’eggwanga era n’asuubiza nti ajja kunoonya obuyinza bw’ebyobufuzi ng’ayita mu nkola ya demokulasiya yokka. Olukiiko luno lwaggulawo ekkubo ly'okuggyawo okuwera ekibiina ky’Abanazi nga 16 Ogwokubiri. Wabula oluvannyuma lw’okwogera okw’okukuma omuliro mu bantu kwe yawa nga 27 Ogwokubiri, Hitler yagaanibwa okwogera mu lujjudde ab’obuyinza mu Bavaria, envumbo eyasigalawo okutuusa mu 1927. Okusobola okutumbula ebigendererwa bye eby’ebyobufuzi wadde nga yali awereddwa, Hitler yalonda Gregor Strasser, Otto Strasser, ne Joseph Goebbels okutegeka n’okugaziya ekibiina ky’Abanazi mu bukiikakkono bwa Bugirimaani. Gregor Strasser yaddukanya ekkubo ly’ebyobufuzi eryetongodde ennyo, ng’assa essira ku bintu eby’anaakalyakaani mu nteekateeka y’ekibiina. Akatale k'emigabo mu Amerika kagwa nga 24 Ogwekkumi 1929. Enkosa yaayo mu Bugirimaani yali ya maanyi nnyo: obukadde n’obukadde bw’abantu tebaalina mirimu, era bbanka ennene eziwerako ne zigwa. Hitler n’ekibiina ky’Abanazi beetegeka okweyambisa embeera ey’akazigizigi okufuna obuwagizi eri ekibiina kyabwe. Basuubiza okusazaamu endagaano ya Versailles, okunyweza ebyenfuna n’okuwa abantu emirimu. Hitler yayogera ku linnya ly’Ekibiina ky’Abanazi mu Gwekkumi 1923: "Naye," bwe ntyo bwe nabuuza Hitler, "lwaki weeyita National Socialist, okuva enteekateeka y'ekibiina kyo bw'eri ekikontana ddala n'eyo etwalibwa okuba eya socialism?" "Socialism," bwe yaddamu, ng'assa wansi ekikopo kye eky'accaayi, mu ngeri ey'obukambwe, "ye sayansi w'okukola ku bulungi bw'abantu bonna. Communism si Socialism. Marxism si Socialism. Aba Marxism babbye ekigambo era ne batabulatabula amakulu gaakyo. Nja kutwala Socialism okuva ku ba Socialists. Socialism nkola ya Aryan ey'edda, nkola ya ba Girimaani.... Twetaaga okutuukiriza ebyetaago eby'ensonga eby'ebibiina ebikola ebintu okuyita mu gavumenti nga yeesigamiziddwa ku bumu bw'eggwanga. Gye tuli, gavumenti n'eggwanga bifaanagana. == Okulinnya ku bukulembeze == {| class="wikitable" |+ ! colspan="5" |Ebyava mu kulonda mu kibiina ky'Abanazi |- |Akalulu |Omugatte gw'obululu |Obululu ku 100 |Ebifo mu Reichstag |Ebikulu |- |Ogwokutaano 1924 |1,918,300 |6.5 |32 |Hitler yali mu kkomera |- |Ogwekkumineebiri 1924 |907,300 |3.0 |14 |Hitler ng'ayimbuddwa okuva mu kkomera |- |Ogwokutaano 1928 |810,100 |2.6 |12 | |- |Ogwomwenda 1930 |6,409,600 |18.3 |107 |Oluvannyuma lw'akatyabaga k'ebyenfuna |- |Ogwomusanvu 1932 |13,745,000 |37.3 |230 |Oluvannyuma lwa Hitler okwesimbawo ku bwa Pulezidenti |- |Ogwekkuminoogumu 1932 |11,747,000 |33.1 |196 | |- |Ogwokusatu 1933 |17,277,180 |43.9 |288 |Kaali ka mirembe mu kusooka nga Hitler akyali chancellor wa Girimaani |} === Okukulembera Bruning === Okugwa kw'ebyenfuna mu nsi yonna kwawa Hitler omukisa gw'ebyobufuzi. Abagirimaani baali banyiivu eri paalamenti, eyali eyalina okusoomoozebwa okuva mu bannalukalala ab'ku ddyo- n'ab'oku kkono. Ebibiina by'ebyobufuzi ebitali bya bannalukalala byali bitandise okulemererwa okukomya ebikolwa eby'obukambwe, era akalulu ka Girimaani ak'ekikungo mu 1929 kaayamba okuyitimusa endowooza y'Abanazi. Okulonda kw'Ogwomwenda 1930 kwaviirako okusattulukuka kw'omukago era ne gusikizibwa kabineeti ey'abatono. Omukulembeze waayo, ow'ekibiina kya Centre Party, Heinrich Brüning, yafuga ng'ayita mu biragiro by'akatabaga okuva ku Pulezidenti Paul von Hindenburg. Okukulembera okuyita mu biragiro kyafuuka ky'abulijjo, n'ekireetera obukulembeze bwa bannantagambwako. Ekibiina ky'Abanazi kyava gye kyali ne kiwangula n'ebitundu 18.3 ku buli kikumi ku bululu n'ebifo 107 mu paalamenti mu kulonda kwa 1930, ne kifuuka ekibiina eky'okubiri ekisinga ababaka abangi mu palamenti. Hitler yalabikira mu musango gw’abaserikale babiri aba Reichswehr, okuli Lieutenant Richard Scheringer ne Hanns Ludin, ku nkomerero ya 1930. Bombi baavunaanibwa omusango gw’okubeera bammemba mu kibiina ky’Abanazi, mu kiseera ekyo nga kimenya mateeka eri aba Reichswehr. Oludda oluwaabi lwagamba nti ekibiina ky'Abanazi kyali kya bannalukalala, ekyaviirako munnamateeka w’abawawaabirwa Hans Frank okuyita Hitler okuwa obujulizi. Nga 25 Ogwomwenda 1930, Hitler yawa obujulizi nti ekibiina kye kyali kigenda kugoberera obuyinza bw’ebyobufuzi nga kiyita mu kulonda kwa demokulasiya kwokka, ekyamuwa abawagizi bangi mu kibinja ky’abaserikale. Enkola ya Brüning ey’okukendeeza ku nsimbi teyaleeta nnyo nkulaakulana mu by’enfuna era nga teyayagalibwa nnyo. Kino Hitler yakikozesa ng’atunuulira obubaka bwe obw’ebyobufuzi n'addala ku bantu abaali bakoseddwa ebbeeyi y’ebintu okulinnya mu myaka gya 1920 n’okusereba kw’eby’enfuna, gamba ng’abalimi, abaazirwanako mu lutalo, n’abantu ab’alinamu ku ssente. Wadde nga Hitler yali asazizaamu obutuuze bwe obw’e Austria mu 1925, teyafuna butuuze bwa Girimaani okumala kumpi emyaka musanvu. Kino kyali kitegeeza nti yali talina ggwanga, mu mateeka yali tasobola kwesimbawo ku bwapulezidenti, era nga akyayolekedde akabi ak’okugobwa mu nsi. Nga 25 Ogwokubiri 1932, minisita w’ensonga z’omunda mu Brunswick, Dietrich Klagges, eyali mmemba w’ekibiina ky’Abanazi, yalonda Hitler ng’omuddukanya w'ekibinja ky’essaza lino mu Reichsrat mu Berlin, ekyafuula Hitler munnansi wa Brunswick, era bwe kityo ne Bugirimaani. Hitler yavuganya ne Hindenburg mu kulonda kwa Pulezidenti okwa 1932. Okwogera kwe yawa mu Industry Club e Düsseldorf nga 27 JOgwoluberyeberye 1932 kwamuwa obuwagizi okuva mu bannamakolero bangi ab’amaanyi mu Girimaani. Hindenburg yalina obuwagizi okuva mu bibiina eby’enjawulo eby’amawanga, eby’obwakabaka, eby’Abakatuliki, n’ebya Republican, n’abamu ku ba Social Democrats. Hitler yakozesa omubala gwa kampeyini " Hitler über Deutschland " ("Hitler ku ntikko ya Girimaani"), okujuliza ebigendererwa bye eby'ebyobufuzi n'okukola kampeyini ze ng'akozesa ennyonyi. Y’omu ku bannabyabufuzi abaasooka okukozesa entambula y’ennyonyi mu kampeyini era yagikozesa bulungi. Hitler yali mu kyakubiri ku mirundi ebiri gyonna, n’afuna obululu obusoba mu 35 ku buli 100 mu kulonda okusembayo. Wadde nga yawangulwa Hindenburg, okulonda kuno kwalaga Hitler ng’amaanyi ag’amaanyi mu byobufuzi bya Girimaani. === Okulondebwa ku bwa chancellor === [[File:Bundesarchiv_Bild_146-1972-026-11,_Machtübernahme_Hitlers.jpg|thumb|Hitler, ku ddirisa lya Reich Chancellery, afuna okukubwa mu ngalo akawungeezi lwe yatuuzibwa ku bwa chancellor, nga 30 Ogwoluberyeberye 1933]] Obutabaawo gavumenti ekola bulungi kyaleetera bannabyabufuzi babiri ab’amaanyi, Franz von Papen ne Alfred Hugenberg, awamu n’abamakolero n’abasuubuzi abalala abawerako, okuwandiikira Hindenburg ebbaluwa. Abassa emikono gyabwe baasaba Hindenburg okulonda Hitler okukulira gavumenti "eyeetongodde ku bibiina by'ebyobufuzi ebiri mu paalamenti", ekiyinza okuviirako omugundu ogugenda "okusikiriza obukadde n'obukadde bw'abantu". Hindenburg nga tayagala yakkiriza okulonda Hitler ku bwa chancellor oluvannyuma lw’okulonda kwa paalamenti okw'emirundi ebiri —mu Gwomusanvu n'Ogwekkuminoogumu1932 —nga tekuvuddemu kutondawo gavumenti esobola okukulembera. Hitler yakulembera gavumenti y’omukago eyamala akaseera katono eyatondebwawo ekibiina kya Nazi Party (ekyali kisinga okubeera n’ebifo mu Reichstag) n’ekibiina kya Hugenberg, ekibiina kya German National People’s Party (DNVP). Nga 30 Ogwoluberyeberye1933, kabineeti empya yalayizibwa ku mukolo omumpi mu ofiisi ya Hindenburg. Ekibiina ky’Abanazi kyafuna ebifo bisatu: Hitler yalondebwa okuba chancellor, Wilhelm Frick nga Minisita w’ensonga z’omunda, ne Hermann Göring nga Minisita w’ensonga z’omunda mu Prussia. Hitler yali akkaatirizza ku bifo bya baminisita ng’engeri y’okufuna obuyinza ku poliisi mu kitundu ekinene ekya Bugirimaani. === Omuliro mu Reichstag n’okulonda mu Gwokusatu === Nga chancellor, Hitler yakola ku kaweefube w’abawakanya ekibiina ky’Abanazi okuzimba gavumenti ey’abasinga obungi. Olw’obutabanguko mu by’obufuzi, yasaba Hindenburg okuddamu okusatulula Reichstag, era okulonda kwali kutegekeddwa ku ntandikwa y'Ogwokusatu. Nga 27 Ogwokubiri 1933, ekizimbe kya Reichstag kyakumibwako omuliro. Göring olukwe yalunenyeza Abacommunist, anti Omucommunist w’e Budaaki Marinus van der Lubbe yasangibwa mu mbeera ezimulumiriza munda mu kizimbe ekyali kiyidde. Okutuuka mu myaka gya 1960, bannabyafaayo abamu, omuli William L. Shirer ne Alan Bullock, baali balowooza nti ekibiina ky’Abanazi kye kyali kivunaanyizibwa; kati endowooza ya bannabyafaayo abasinga obungi eri nti van der Lubbe ye yatandika omuliro yekka. Ku kusaba kwa Hitler, Hindenburg yayanukula n'okussa omukono ku kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree ekya 28 Ogwokubiri, ekyawandiikibwa Abanazi, ekyayimiriza eddembe eritandikirwako era ne kikkiriza okusibwa awatali kuwozesebwa. Ekiragiro kino kyakkirizibwa mu nnyingo eya 48 eya Ssemateeka wa Weimar, eyawa pulezidenti obuyinza okukola enteekateeka ez’amangu okukuuma obukuumi n’obutebenkevu bw’abantu. Emirimu gy’ekibiina kya German Communist Party (KPD) byanyigirizibwa, era bammemba ba KPD 4,000 ne bakwatibwa. Ng’oggyeko okunoonya akalulu, ekibiina ky’Abanazi kyakola effujjo nga beefananya amagye n’okusaasaanya ppokoppoko alwanyisa obwannakalyakaani, mu nnaku ezaali zikulembera okulonda. Ku lunaku lw’okulonda nga 6 Ogwokusatu 1933, omugabo gw’Abanazi mu bululu gweyongera okutuuka ku bitundu 44%, era ekibiina kino kyafuna ebifo ebisinga obungi mu paalamenti. Ekibiina kya Hitler kyalemererwa okufuna obululu obusinga obungi, ne kyetaagisa omukago omulala ne DNVP. === Olunaku lwa Potsdam n’etteeka lya Enabling Act === Nga 21 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' empya yatandikibwawo n’omukolo gw’okuggulawo mu kkanisa ya Garrison e Potsdam. "Olunaku olwa Potsdam" lwategekebwa okulaga obumu wakati w'ekibiina ky'Abanazi n'abakungu mu Prussia abakadde n'amagye. Hitler yalabikira mu kkooti ey’okumakya era mu bwetoowaze n’alamusa Hindenburg. Okusobola okutuuka ku buyinza obujjuvu mu byobufuzi wadde nga teyalina bungi bwa ddala mu paalamenti, gavumenti ya Hitler yaleeta Ermächtigungsgesetz (Enabling Act) okukubwako akalulu mu ''Reichstag'' eyali yakalondebwa . Etteeka lino —eryatuumibwa mu butongole Gesetz zur Behebung der Not von Volk und Reich ("Law to Remedy the Distress of People and Reich")—lyawa kabineti ya Hitler obuyinza okukola amateeka awatali kukkirizibwa kwa Reichstag okumala emyaka ena. Amateeka gano gayinza (okuggyako ebimu) okuva ku ssemateeka. Okuva bwe kiri nti kyandikosezza ssemateeka, etteeka li Enabling Act okuyisibwa lyali lyetaagisa abantu ebitundu bibiri ku bisatu okuyisibwa. Nga tebaleseewo muwatwa gwonna, Abanazi baakozesa ebiragiro ebiri mu kiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree okukwata abamyuka bonna 81 ab’Abacommunist (wadde nga baali bakola kampeyini ez’amaanyi okulwanyisa ekibiina, Abanazi baali bakkirizza KPD okuvuganya mu kulonda) ne balemesa aba Social Democrats abawerako okwetaba mu kulonda. Nga 23 Ogwokusatu 1933, ''Reichstag'' yakuŋŋaana mu Kroll Opera House mu mbeera ey’akatabanguko. Ab'ebitiibwa mu SA baakli liteesebwako, ne baleekaana engombo n’okutiisatiisa ababaka ba paalamenti abaali batuuse. Oluvannyuma lwa Hitler okusuubiza mu bigambo akulira ekibiina kya Centre , Ludwig Kaas nti Hindenburg agenda kusigala n’obuyinza bwe obw’okukuba akalulu, Kaas yalangirira nti ekibiina kya Centre Party kigenda kuwagira etteeka eriyitibwa Enabling Act. Etteeka lino lyayisibwa n’obululu 444–94, ng’ebibiina byonna okuggyako aba Social Democrats be baliwagira. Etteeka erya Enabling Act, awamu n’ekiragiro ky’omuliro ekya Reichstag Fire Decree, kyakyusa gavumenti ya Hitler n’efuuka eya nnakyemalira mu mateeka. === Obwannakyemalira === <blockquote>[[File:Der_Führer_Gemälde_Portrait_painting_of_Adolf_Hitler_by_Heinrich_Knirr_1937_No_known_copyright_restrictions_(artist_died_in_1944)_Imperial_War_Museum_London.jpg|thumb|Ekifaananyi kya Heinrich Knirr (1937)]]"Nga nteeka obulamu bwange mu kabi okulabika ng'ayogera ebitategeerekeka, mbagamba nti ekibiina kya National Socialist movement kijja kugenda mu maaso okumala emyaka 1,000!... Temwerabira engeri abantu gye bansekereramu emyaka 15 emabega bwe nnalangirira nti lumu nja kufuga Bugirimaani. Baseka kaakano, mu ngeri y'emu ey'obusirusiru, bwe nnalangirira nti nja kusigala mu buyinza" - Adolf Hitler ng'ayogerako ne munnamaulire wa BBC mu Berlin, Ogwomukaaga 1934</blockquote>Oluvannyuma lw'okufuna obuyinza ku ssiga lya gavumenti eribaga amateeka ne ly'obukulembeze, Hitler ne banne baatandika okulwanyisa ababavuganya abaasigalawo. Ekibiina kya Social Democratic Party kyawerebwa, era n'ebintu byakyo ne bikwatibwa.Wadde ng'abakiise b'ebibiina by'abakozi bangi baali mu Berlin ku lunaku lw'ogwokutaano, abaserikale ba SA baawamba woofiisi z'ebibiina mu ggwanga lyonna. Nga 2 Ogwokutaano 1933, ebibiina by'abakozi byonna byawalirizibwa okuggibwawo, era abakulembeze baabyo ne bakwatibwa. Abamu baasindikibwa mu nkambi z'abasibe.Ekibiina kya German Labour Front kyatandikibwawo ng'ekitongole ekikiikirira abakozi bonna, abakungu, n'abalina kkampuni, nga kino kiraga endowooza y'Abanazi mu mwoyo gwa Hitler's Volksgemeinschaft ("ekitundu ky'abantu"). Ogwomukaaga we gwaggwerako ng’ebibiina ebirala bitiisibbwatiisibbwa okusasika. Kuno kwaliko omukago gw’Abanazi ogw’erinnya, DNVP; ng’ayambibwako SA, Hitler yawaliriza omukulembeze waayo Hugenberg okulekulira nga 29 Ogwomukaaga. Nga 14 Ogwomusanvu 1933, ekibiina ky’Abanazi kyalangirirwa ng’ekibiina kyokka eky’ebyobufuzi mu mateeka mu Bugirimaani. Okwagala kwa SA okweyongera amaanyi mu byobufuzi n’amagye kwaleeta okweraliikirira mu bakulembeze b’amagye, abamakolero na b'ebyobufuzi. Mu kwanukula, Hitler yalongoosa obukulembeze bwonna obwa SA mu kyayitibwa Night of the Long Knives, eyaliwo okuva nga 30 Ogwomukaaga okutuuka nga 2 Ogwomusanvu 1934. Hitler yatunuulira Ernst Röhm n’abakulembeze abalala aba SA, ng'awamu n’abalabe ba Hitler abawerako mu byobufuzi (nga Gregor Strasser n’eyali chancellor Kurt von Schleicher ), baazingibwa, ne bakwatibwa, ne bakubwa amasasi. Wadde ng’ensi yonna n’Abagirimaani abamu baakwatibwa ensonyi olw’ettemu lino, bangi mu Bugirimaani baali balowooza nti Hitler yali azzaawo emirembe. Hindenburg yafa nga 2 Ogwomunaana 1934. Ku lunaku olwali lwakayita, kabineti yali etaddewo Etteeka li "Law Concerning the Head of State of the German Reich". Etteeka lino lyali ligamba nti Hindenburg bw’anaafa, ofiisi ya pulezidenti yali egenda kuggyibwawo, era obuyinza bwayo ne bugattibwa n’obwo obwa chancellor. Bw’atyo Hitler yafuuka omukulembeze w’eggwanga awamu n’omukulembeze wa gavumenti era mu butongole n’atuumibwa erinnya Führer und Reichskanzler (Omukulembeze era Chancellor wa Reich), wadde nga Reichskanzler okukkakkana ng’asuuliddwa. Olw’ekikolwa kino, Hitler yaggyawo enkola y'amateeka eyali esobola okumuggya mu ofiisi. Ng’omukulembeze w’eggwanga, Hitler yafuuka omuduumizi w’amagye owo ku ntikko. Amangu ddala nga Hindenburg amaze okufa, ku kukubirizibwa kw’obukulembeze bwa Reichswehr, ekirayiro eky’ennono eky’obwesigwa eky’abajaasi kyakyusibwa okukakasa obwesigwa eri Hitler kennyini, mu linnya, mu kifo kya ofiisi y’omuduumizi ow'oku ntikko (oluvannyuma eyakyusibwa erinnya n’efuulibwa omuduumizi omusukkulumu) oba eri Bugirimaani. Nga 19 Ogwomunaana, okugatta obwapulezidenti n’obwa chancellor kwakkirizibwa abalonzi 88 ku buli 100 abaalonda mu kalulu k’ekikungo mu 1934. Ku ntandikwa ya 1938, Hitler yasiiga abantu akasa okunyweza obuyinza bwe ku magye ng’akuma omuliro mu nsonga za Blomberg–Fritsch. Hitler yawaliriza Minisita we ow’olutalo, Field Marshal Werner von Blomberg, okulekulira ng’akozesa ekiwandiiko kya poliisi ekyalaga nti mukyala wa Blomberg omupya yalina likodi y’obwamalaaya. Omuduumizi w’amagye Colonel-General Werner von Fritsch yaggyibwawo oluvannyuma lwa Schutzstaffel] (SS) okuleeta ebigambibwa nti yali yeenyigira mu bisiyaga. Abasajja bombi baali bagudde mu buzibu kubanga baali bawakanya Hitler okusaba okukola Wehrmacht nga yeetegese okulwana olutalo nga mu 1938. Hitler yafuna ekitiibwa kya Blomberg eky’Omuduumizi Omukulu, bw’atyo n’atwala obuduumizi bw’amagye ku bubwe. Yakyusa minisitule y’olutalo n’assaamu Oberkommando der Wehrmacht (OKW), nga ekulemberwa Genero Wilhelm Keitel. Ku lunaku lwe lumu, ba Genero 16 baggyibwako obuduumizi bwabwe, ate abalala 44 ne bakyusibwa; bonna baali bateeberezebwa nti baali tebawagira bu- Nazi kimala. Ku ntandikwa y'Ogwokubirii 1938, ba Genero abalala 12 baali bamaze okuggyibwawo. Hitler yafaayo okuwa obwannakyemalira bwe okulabika ng’obuli mu mateeka. Ebiragiro bye bingi byali byesigamiziddwa mu bulambulukufu ku kiragiro kya Reichstag Fire Decree era n’olwekyo nga byesigamiziddwa ku nnyingo 48 eya Ssemateeka wa Weimar. ''Reichstag'' yazza obuggya etteeka li Enablinga Act emirundi ebiri, buli mulundi okumala emyaka ena. Ng'okulonda kwa ''Reichstag'' kukyakolebwa (mu 1933, 1936, ne 1938), abalonzi baaweebwa olukalala lumu olw'Abanazi n'abagenyi abawagira Obunazi olwafuna obululu obusukka mu bitundu 90 ku buli 100. Okulonda kuno okw’obulimba kwali mu mbeera ezitali za kyama; Abanazi batiisatiisa okwesasuza okw’amaanyi eri omuntu yenna ataalonda oba ataabalonda. == Nazi Germany == === Ebyenfuna n’obuwangwa === [[File:Hitler_at_the_XI_Olympic_Games_opening_ceremonies.jpg|thumb| Hitler n’abakozi be nga bakola saluti y’Abanazi eri ttiimu ku mikolo egy’okuggulawo emizannyo gya Olympics XI mu Gwomunaana 1936]] Mu Gwomunaana 1934, Hitler yalonda Pulezidenti wa Reichsbank Hjalmar Schacht nga Minisita w’ebyenfuna, ate mu mwaka ogwaddako, nga Plenipotentiary for War Economy avunaanyizibwa ku kutegeka ebyenfuna by'okulwana. Okuddamu okuzimba n’okuzzaawo emmundu kwassibwamu ssente nga bayita mu tteeka lya Mefo, okukuba ssente, n’okuwamba eby’obugagga by’abantu abaakwatibwa ng’abalabe b’eggwanga, nga mw’otwalidde n’Abayudaaya. Omuwendo gw’abatalina mirimu gwakendeera okuva ku bukadde mukaaga mu 1932 okutuuka ku bukadde obutasukka kamu mu 1936. Hitler ye yalabirira emu ku kampeyini ezisinga obunene ez’okulongoosa ebizimbe mu byafaayo bya Girimaani, ezaaviirako okuzimba amabibiro, ''autobahns'', eggaali y’omukka, n’emirimu emirala egy’okuzimba. Emisaala gyali wansi katono mu makkati okutuuka ku nkomerero y’emyaka gya 1930 bw’ogeraageranya n’emisaala mu kiseera kya Weimar Republic, ate ng’ebbeeyi y’ebintu y'eyongera ebitundu 25 ku buli 100. Mu kugeraageranya Wiiki y’emirimu yeeyongera mu kiseera ky’okukyusa okudda mu by’enfuna by’olutalo; mu 1939, Omugirimaani owa bulijjo yali akola wakati w’essaawa 47 ne 50 buli wiiki. Gavumenti ya Hitler yawagira enzimba y'EKinazi ku kigero ekinene ennyo. Albert Speer, eyayamba ennyo mu kuteeka mu nkola enkola ya Hitler ey’okuddamu okutaputa obuwangwa bw’Abagirimaani mu ngeri ey’edda, yateekebwa okuvunaanyizibwa ku kiteeso ky’okuddaabiriza ebizimbe mu Berlin. Wadde ng’amawanga mangi gaali gatiisatiisa obuteetaba mu mizannyo gya Olympics, Bugirimaani gye yategeka mu 1936. Hitler ye yakulemberamu emikolo gy’okuggulawo era yeetaba ku mikolo gyombi egyali mu Winter Games e Garmisch-Partenkirchen ne mu Summer Games e Berlin. === Okuddamu okukozesa emmundu n’emikago emipya === Mu nsisinkano n'abakulembeze b'amagye ga Girimaani nga 3 Ogwokubiri 1933, Hitler yayogera ku "kuwamba Lebensraum mu Buvanjuba n'enkola y'okutunza endowooza y'eKigirimaani ey'okufufugaza" ng'ebigendererwa bye ebisembayo eby'enkola y'ensonga z'ebweru. Mu Gwokusatu, Omulangira Bernhard Wilhelm von Bülow, omuwandiisi mu ofiisi y’ensonga z’ebweru ( Auswärtiges Amt ), yafulumya ekiwandiiko ku bigendererwa ebikulu eby’enkola y’ensonga z’ebweru: Anschluss ne Austria, okuzzaawo ensalo z’amawanga ga Girimaani mu 1914, okugaana obukwakkulizo bw’amagye wansi w’endagaano ya Versailles, okudda kw’amatwale ga Girimaani agaali mu Afirika, n’ekitundu kya Girimaani eky’obuyinza mu Bulaaya ey’Ebuvanjuba. Hitler yasanga ebiruubirirwa bya Bülow nga bitono nnyo. Mu kwogera kwe mu kiseera kino, yakkaatirizza bye yayita ebigendererwa by’emirembe mu nkola ze n’okwagala okukolera mu ndagaano z’ensi yonna. Mu lukiiko olwasooka olwa kabineeti ye mu 1933, Hitler yakulembeza ssente z’amagye okusinga okudduukirira abantu abaali batalina mirimu. Girimaani yava mu mukago gw'amawanga n'olukiiko lw'ensi yonna olw'okuggyawo ebyokulwanyisa mu Gwekkumi 1933. Mu Gwoluberyeberye 1935, abantu abasukka mu 90 ku buli 100 ab’omu Saarland, mu kiseera ekyo eyali wansi w’obufuzi bw’Omukago gw’Amawanga Amagatte, baakuba akalulu okwegatta ne Bugirimaani. Mu Gwokusatu ogwo, Hitler yalangirira okugaziya eggye lya Wehrmacht okutuuka ku bammemba 600,000 —nga bakubisaamu emirundi mukaaga omuwendo ogwakkirizibwa mu ndagaano ya Versailles —nga mw’otwalidde n’okukulaakulanya eggye ly’omu bbanga ( Luftwaffe ) n’okweyongera kw’obunene bw’amagye g’oku mazzi ( Kriegsmarine). Bungereza, Bufalansa, Yitale, n’Omukago gw’Amawanga Amagatte byavumirira ebikolwa bino eby’okumenya Endagaano eyo naye nga tebalina kye baakola kubiziyiza. Endagaano y’amagye g’oku mazzi aga Bungereza ne Girimaani (AGNA) eya 18 Ogwomukaaga yakkiriza ttani za Girimaani okweyongera okutuuka ku bitundu 35 ku 100 eby’amagye g’oku mazzi aga Royal Navy . Hitler yayita okussa omukono ku AGNA nga "olunaku olukyasinze essanyu mu bulamu bwe", ng'alowooza nti endagaano eno ye yatandika omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani gwe yali alagudde mu Mein Kampf. Bufalansa ne Yitale tezeebuuzibwako nga tebannaba kussa mukono, ekyatyoboola obutereevu Omukago gw’Amawanga Amagatte era ne kiteeka endagaano ya Versailles obutabeera na makulu. Girimaani yaddamu okuwamba ekitundu ekyali tekikirizibwamu magye mu Rhineland mu Gwokusatu1936, ng’emenya endagaano ya Versailles. Hitler era yasindika amagye e Spain okuwagira Francisco Franco n’ekiwayi kye ekya Nationalist mu kiseera ky’olutalo lw’omunda mu Spain oluvannyuma lw’okufuna okulaajana okuyambibwa mu Gwomusanvu 1936. Mu kiseera kye kimu, Hitler yagenda mu maaso n’okufuba okukola omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani. Mu Gwomunaana 1936, ng’ayanukula ekizibu ky’ebyenfuna ekyali kyeyongera olw’okufuba kwe okuddamu okufuna emmundu, Hitler yalagira Göring okussa mu nkola Enteekateeka y’Emyaka Ena okuteekateeka Bugirimaani okulwana olutalo mu myaka ena eginaddirira. Enteekateeka eno yali etunuulidde olutalo olw'amaanyi wakati wa " Judaeo-Bolshevism " n'Obunazi bwa Girimaani, nga mu ndowooza ya Hitler kyali kyetaagisa okufuba okwewaayo okuddamu okufuna ebyokulwanyisa awatali kulowooza ku nsaasaanya y'ebyenfuna. Mu Gwekkumi 1936, Count Galeazzo Ciano, minisita w’ensonga z’ebweru mu gavumenti ya Mussolini, yakyalira Girimaani, gye yassa omukono ku ndagaano ey’ensonga mwenda ng’akabonero nti ''yali asemberera'' okusisinkana Hitler mu buntu. Nga 1 Ogwekkuminoogumu, Mussolini yalangirira "omukago" wakati wa Girimaani ne Yitale. Nga 25 Ogwekkuminoogumu, Girimaani yassa omukono ku ndagaano ya Anti-Comintern Pact ne Japan. Bungereza, China, Yitale ne Poland nazo zaayitibwa okwegatta ku ndagaano ya Anti-Comintern Pact, naye Yitale yokka ye yassa omukono mu 1937. Hitler yasuula enteekateeka ye ey'omukago gwa Bungereza ne Bugirimaani, ng'anenya obukulembeze bwa Bungereza "obutamala". Mu lukiiko lwe yatuuza mu Reich Chancellery ne baminisita be ab’ensonga z’ebweru n’abaami b’amagye mu Gwekkuminoogumu ogwo, Hitler yaddamu okulaga ekigendererwa kye eky’okufuna Lebensraum ku lw’abantu b’e Girimaani. Yalagira enteekateeka z’olutalo mu Buvanjuba zitandike nga bukyali mu 1938 ate nga tebunnawera 1943. Singa afa, ebiteeso by'olukuŋŋaana, eby'awandiikibwa nga Hossbach Memorandum, byali bya kutwalibwa nga "endagaano ye ey'ebyobufuzi". Yawulira nti okukendeera okw'amaanyi mu mbeera z'abantu mu Girimaani olw'okatyabaga k'ebyenfuna kayinza kuyimirizibwa na bulumbaganyi bw'amagye obwali bugendereddwamu okuwamba Austria ne Czechoslovakia. Hitler yasaba okukola amangu nga Bungereza ne Bufalansa tezinnaba kufuna bukulembeze bwa nkalakkalira mu mpaka z'ebyokulwanyisa. Ku ntandikwa ya 1938, oluvannyuma lw’ensonga ya Blomberg–Fritsch, Hitler yakakasa obuyinza ku nkola y’amagye-enkola y’ensonga z’ebweru, n’agoba Neurath ku bwaminisita w’ensonga z’ebweru era n’alonda Minisita w’olutalo. Okuva ku ntandikwa ya 1938, Hitler yali ku nkola y’ensonga z’ebweru ng’egendereddwamu lutalo. 09dud73ealvydmipzdtajbgpffbqwds User talk:Ssemmanda will 3 5828 67424 47117 2026-08-11T21:17:48Z MediaWiki message delivery 2616 /* Invitation to try the Starter Kit Tool */ new section 67424 wikitext text/x-wiki ==Amaanyi kye ki?== Mu nnyinyonnyola eya bulijjo, Amaanyi y'embeera nga singa ebeera eteekeddwa ku kintu esobola okukiggya mu kifo ekimu okukizza mu kirala oba Amaanyi bwe busobozi bw'omuyuŋŋano gwonna okukola omulimu. Amaanyi gali buli wamu nga mu bantu oba mu bisolo oba mu bintu ebitalina bulamu okugeza ennyonyi, Ekitaangaala, Ebyuma n'ebirala.http://www.conserve-energy-future.com Amaanyi ga ngeri nnyingi: Amajjuluzi, Ag’omu kifo, Ekitaangaala, Amaloboozi, Ag’oku ttaka, Amanafuya, Amanaanuufu oba Ag’mu buttoffaali. Okusinziira Ku mateeka g'okukuuma Amaanyi, Amaanyi ag'engeri yonna gasobola okukyusibwa ne gazzibwa mu ngeri endala naye nga omuwendo gwago gusigadde gwe gumu. Okugeza, Omukozi asindika ensawo Amaanyi ge amajjuluzi gakyusibwa ne gafuuka ag'ekifo okuva Ku nkyukakyuka ebaawo oba singa oyokya ekiti, Amaanyi agakirimu gafuuka ebbugumu oba bw'oteeka essimu yo Ku masannyalaze, Amaanyi g'amasannyalaze gakyusibwa ne gasobola okuterekebwa mu buttoffaali obuli mu lyanda. Enkyukakyuka nnyingi ez’amaanyi ag'obutonde n'agatali ageeyolekera Ku mitimbagano buli lukya. Envumbula nnyingi ez'amaanyi agatali ga butonde zibaddewo okumala emyaka. ==Amaanyi gava mu ki?== Amaanyi gaawuddwamu ebibinja ebikulu bibiri: Ag'obutonde n'agatali ga butonde. ==Amaanyi ag'obutonde.== Amaanyi ag'obutonde ge maanyi agava mu bintu binnansangwa. Ga,ba, enjuba, empewo, enkuba era gasobola okufunibwa nga gaddiŋŋanibwa wonna we geetaagisibwa. Amaanyi ago mangi ddala mu nsi. Okugeza, Amaanyi ge tufuna mu njuba gasobola okukozesebwa ne tufunamu amasannyalaze. Mu Amaanyi agava mu mpewo, ebbugumu ly'omuttaka, agoomubimera, ag’omu bbanga gonna gasobola okukozesebwa okutuukiriza ebyetaago byaffe ebya bulijjo. Bino bye bimu Ku birungi n'ebibi ebiri mu kukozesa Amaanyi ag'obutonde. ==Ebirungi== Enjuba, Empewo, Ettaka, n’amayanja weebiri mu bungi ate nga bya bweereere. Amaanyi agatali ga butonde ge tukozesa matono ate nga gaggwaawo. Amaanyi ag'obutonde gagambibwa obutaba na bulabe Ku bwebulungulule. Amaanyi g'obutonde gayamba okwongera Ku by'enfuna n'okutondawo emirimu. Ensimbi ezikozesebwa okuzimba amakolero gasobola okubangawo emirimu eri enkumi n'enkumi z’abantu. Tekikwetaagisa kwesigama Ku muntu yenna okukutuusaako Amaanyi ag'obutonde nga bwe kiri Ku gatali ga butonde. Amaanyi g'obutonde galina emisoso mitono okusinga okukozesa amasannyalaze. Eyo gye bujja, emiwendo gy’amasannyalaze gisuubira okweyongeraa kubanga emiwendo gyago gisinziira Ku gy'amafuta, noolwekyo amaanyi g'obutonde gayamba okukendeeza ku misoso gy'amasannyalaze. Ebisikiriza eby'enjawulo ku misolo ng’ebiwandiiko ebisonyiwa emisolo, okukendeeza ku misolo weebiri eri abantu abaagala okutandikawo ebintu bino omuva ssente. ==Ebitali birungi== Si kyangu kutandikawo makolero gano kuba emisoso mingi. Amaanyi g'enjuba gasobola kukozesebwa budde bwa misana so si kiro oba mu biseera by'enkuba. Ebbugumu ly’omu ttaka erikozesebwa okukola amasannyalaze nalyo kya bulabe. Lisobola okuvaamu omukka ogw’obulabe wamu n'okuleeta enkyukakyuka mu bwebulungulule. Amasannyalaze gatuwa Amaanyi amalungi naye okuzimba amabibiro kiwemmenta obusanga wamu n'okwonoona entambula y'amazzi nga kw'ossa n'okutaataaganya ebintu ebibeeramu. Okukozesa amaanyi g'enjuba, olina okwesigama ku mpewo ez’amaanyi noolwekyo weetaaga okulonda ekifo ekirungi okugakola. Era kitaataaganya omuwendo gw'ebinyonyi mu bbanga. ==Amaanyi agatali ga butonde== Amaanyi agatali ga butonde mangi agaggyibwa mu bintu ebiri ku nsi. Bino bya kuggwaawo mu myaka ataano mu etaano okuva kati. Amaanyi agatali ga butonde si malungi ku bwebulungulule bwaffe era ga bulabe nnyo ku bulamu bwaffe. Gayitibwa agatali ga butonde kubanga tegasobola kuzzibwawo mu kaseera katono. Amaanyi agatali ga butonde gasangibwa mu bintu nga ebisigalira by'ebisolo, amafuta n'ebirala. Bino bye bimu ku birungi n'ebibi ebiri mu kukozesa amaanyi agatali ga butonde. ==Ebirungi== Amaanyi agatali ga butonde so gaabuseere naye nga mangu okukozesa okugeza kyangu okuteeka amafuta mu mmotoka. Osobola okuteekamu kitono ate n'ofunamu obungi bw’amasannyalaze obuwera. Tegaliiko kuvuganyizibwa. Okugeza, singa obeera ovuga baatule n'eggwaako, tosobola kugiddizaako mu lugendo wakati okuggyako ng’ogenze we bazikolerako. Gatwalibwa okuba nga si gaabuseere okugakyusa okugazza mu kikula ekirala. ==Ebitali birungi== Amaanyi agatali ga butonde gajja kutuuka gaggweewo. Amaanyi gano gavaamu omukka omubi bwe gaba gakolebwa era ne goonoona omukka ffe abantu gwe tussa. Ng’amaanyi gano bwe gali ag’okuggwaawo akaseera konna, emiwendo gyago gyeyongera buli lukya. ==Lwaki tulina okukuuma ebikwata ku maanyi?== Amaanyi gano galina okukuumibwa tusobole okutangira obwebulungulule bwaffe obutataataaganyizibwa. Tulina okugakuuma olw'emigigi egijja. Obungi amaanyi ago bwe tugakozeserezaamu kiyiza okuba eky'obulabe ku nsi. Tusobola okukendeeza ku bulabe obuyinza okututuukako nga tukozesa amaanyi matono. Emisoso gy'amaanyi ago gyeyongera buli mwaka. Kya mugaso okumanya omuwendo gw'amaanyi ago era ne tutagadiibuuda. Tusobola bulungi okukendeeza ku bungi bw’amaanyi ge tukozesa. Tusobola okukendeeza amaanyi nga tutandikira mu maka gaffe, nga tuggyako amataala emisana; engoye nga tuzooza n’amazzi amabisi oba okukozesa entambula ez'olukale mu kifo ky'okukozesa ez'obwannanyini. == Translation quality check == Hello [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]], My name is [https://www.mediawiki.org/wiki/User:UOzurumba_(WMF) Uzoma Ozurumba], a Community Relations Specialist working with the WMF Language team. Nice to e-meet you. Please, I will like to ask you for help with checking the quality of the translations in this [https://docs.google.com/spreadsheets/d/1LvWPInbo2S48ujeKjSTDITh3f8RDGeQ9CpOqpnGdoTc/edit#gid=0 spreadsheet]. I am asking because the WMF Language team wants to introduce a Machine translation service support to some Wikipedias. We want to know if the translations are useful as a start(of course, this initial machine translation is not to be published, they are to help a translator speed up the work) when using content translation. Since you have experience translating articles to Luganda Wikipedia, I believe you are the right person to evaluate the translations in the spreadsheet. I will really appreciate your help with evaluating the translation. If you are okay assisting with the quality check; all you need to do is open [https://docs.google.com/spreadsheets/d/1LvWPInbo2S48ujeKjSTDITh3f8RDGeQ9CpOqpnGdoTc/edit#gid=0| this spreadsheet], try to read the article samples in the two different columns and then answer the following questions for each article: * Is any sample useful as a starting point for translation? (A/B/both/none) * If any sample is not useful, which is the main problem with it? Please note that you can answer these questions in the spreadsheet (in the column provided) or answer the questions in this thread; whichever works for you is fine. Thank you in anticipation of your help. [[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[User talk:UOzurumba (WMF)|talk]]) 09:31, 4 Gwakkuminogumu 2021 (UTC) == Thank you for being a medical translator! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|100px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2025 Cure Translators Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2025 you [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php?camp=all&user_group=all&year=2025&month=All joined us as a medical translator]. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider formally joining the organization for 2026]]''', there are no associated costs. |} Look forwards to collaborating further in the year ahead. Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:53, 14 Gwakubiri(Mukutulansanja) 2026 (UTC) </div> :Thank you @[[User:Doc James|Doc James]] for this precious invitation. I got interested in this very important project ever since we met in Kampala in 2025 at the head office of Wikimedia Community User Group Uganda. :I have applied for participation this year and I am ready. [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 14:41, 14 Gwakubiri(Mukutulansanja) 2026 (UTC) ::Excellent :-) Lots of content in need of translation. [[User:Doc James|Doc James]] ([[User talk:Doc James|talk]]) 22:52, 14 Gwakubiri(Mukutulansanja) 2026 (UTC) :::Hello Dr James. I need some technical help from you. :::The Translation tool is not working. It only ends on opening, but it doesn't bring the content to be translated. :::Will be waiting for you.... [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 12:52, 24 Gwakusatu(Mugulansigo) 2026 (UTC) ::::@[[User:Doc James|Doc James]] and @[[User:CeylonChingu|CeylonChingu]], ::::: I need some technical help from you. ::::: The Translation tool is not working. It only ends on opening, but it doesn't bring the content to be translated. I have tried it on several articles but all in vain!! ::::: Will be waiting for you.... ::::[[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 13:05, 24 Gwakusatu(Mugulansigo) 2026 (UTC) :::::Yes this should be fixed very shortly [[User:Doc James|Doc James]] ([[User talk:Doc James|talk]]) 01:38, 25 Gwakusatu(Mugulansigo) 2026 (UTC) ::::::Okay Doc, I will be waiting [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 10:32, 25 Gwakusatu(Mugulansigo) 2026 (UTC) (This message was sent to [[:User:Ssemmanda will]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Translators_2025&oldid=30070105 --> == mdwiki translation: Pregnancy == {| cellspacing="8" cellpadding="0" style="width:100%; clear:both; margin:0.5em auto; background-color:#EAF2FF; border:1px solid #4a0000; direction:rtl; text-align:left;" | [[File:Medical translation.svg|250x250px]] | style="direction:ltr; text-align:left; padding-right:20px;" | Hi '''{{PAGENAME}}'''! Thank you for your recent contributions to [[mdwiki:WikiProjectMed:Wiki_Project_Med_Foundation|Wiki Project Med]]. Can you translate the infobox as well? https://lg.wikipedia.org/wiki/Olubuto Please check our new onboarding course [https://sites.google.com/wikiprojectmed.org/mdwiki-onboarding-course/] to learn more about our translation process. '''After every translation, please ensure the following steps are done:''' * Confirm that you have chosen the best title or properly translated the title. * Add suitable categories. * Check that the infobox is correctly translated and complete. * Make sure you have followed your language-specific Wikipedia guidelines. * After publishing your translation, if you receive any comments from the reviewers please reply and coordinate with them. Following this checklist helps us collaborate positively and effectively with local Wikipedia reviewers. If you have any questions or need support, please feel free to get in touch. Thank you for contributing your time and skills to this important work. -- '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' Team |} [[User:CeylonChingu|CeylonChingu]] ([[User talk:CeylonChingu|talk]]) 05:35, 12 Gwakuna(Kafuumuulampawu) 2026 (UTC) :Thank you for this guidance...I will always follow it [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 20:22, 16 Gwakuna(Kafuumuulampawu) 2026 (UTC) == Invitation to try the Starter Kit Tool == <div lang="en" dir="ltr"> Greetings! As one of the active editors on this Wikipedia, you're invited by the [https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development Language Onboarding and Development] initiative to learn about the Starter Kit, try it out, and join a virtual meeting where you can ask questions about the tool.<br> '''What the tool does'''<br> The Starter Kit helps small or new Wikipedia contributors complete essential tasks, like importing infoboxes, tracking your wiki's growth and health metrics, and connecting with members of the broader Wikimedia community for technical guidance. Some features require certain user rights, but three of the six tasks are open to any autoconfirmed editor, so most active editors can get started right away. '''Here's what we would like you to do:''' * Read the manual for more detail on the tool and the tasks you can perform: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit * Access the Starter Kit tool: https://starterkit.toolforge.org/ and log in with your Wikimedia account to try it out. * Sign up for one of three virtual meetings: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit/Office_hours#Office_hours, where you can: ** Learn more about the tool. ** Ask questions and share your thoughts. Thank you so much for using the tool, and we look forward to your attending the virtual meeting. Best regards, </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 21:17, 11 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox/Invitation_to_try_the_Starter_Kit_Tool_message_list&oldid=30913073 --> 98dvolpbid9oksyhh09axuho5m2juux User talk:Nambogo Catharine 3 7915 67426 57664 2026-08-11T21:17:49Z MediaWiki message delivery 2616 /* Invitation to try the Starter Kit Tool */ new section 67426 wikitext text/x-wiki Nambogo Catharine muwala muganda ey'eddira embogo yasomako ku lulimi oluganda era mufumbo. == Translation request == Hi. Sorry to bother you but I would like to ask you whether you could please translate this to Luganda? <poem> Lingua Franca Nova (“Elefen”) is a language designed to be particularly simple, consistent, and easy to learn for international communications. It has a number of positive qualities: 1. It has a limited number of phonemes. It sounds similar to Italian or Spanish. 2. It is phonetically spelled. No child should have to spend years learning irregularities. 3. It has a completely regular grammar, similar to the world’s creoles. 4. It has a limited and completely regular set of productive affixes for routine word derivation. 5. It has well-defined rules for word order, in keeping with many major languages. 6. Its vocabulary is strongly rooted in modern Romance languages. These languages are themselves widespread and influential, plus they have contributed the major part of English vocabulary 7. It is designed to be naturally accepting of Latin and Greek technical neologisms, the de facto “world standard”. 8. It is designed to seem relatively “natural” to those who are familiar with Romance languages, without being any more difficult for others to learn. We hope you like Elefen! </poem> Thanks for your help. [[User:Caro de Segeda|Caro de Segeda]] ([[User talk:Caro de Segeda|talk]]) 06:44, 30 Gwakutaano 2023 (UTC) == Nsaba buyambi == [[Special:Contributions/&#126;2026-36955-81|&#126;2026-36955-81]] ([[User talk:&#126;2026-36955-81|talk]]) 23:03, 27 Gwamukaaga(Ssebaaseka) 2026 (UTC) :@[[User:Nambogo Catharine|Nambogo Catharine]] madam nsaba kubuyambi bwo, nyambisa ku namber yoo twogere bambi [[Special:Contributions/&#126;2026-36955-81|&#126;2026-36955-81]] ([[User talk:&#126;2026-36955-81|talk]]) 23:05, 27 Gwamukaaga(Ssebaaseka) 2026 (UTC) ::kaale munnange, eno ye namba yange 0700822542 [[User:Nambogo Catharine|Nambogo Catharine]] ([[User talk:Nambogo Catharine|talk]]) 06:31, 29 Gwamukaaga(Ssebaaseka) 2026 (UTC) ::haha okay buy it would be okay if you email me on kojja547@gmail.com that's the email this thing shouldn't be publicly disclosed but you text me [[User:Jafran123|Jafran123]] ([[User talk:Jafran123|talk]]) 11:18, 1 Gwamusanvu(Kasambula) 2026 (UTC) :Lingua Franca Nova ("Elefen") lwe lulimi olwategekebwa okubeera olwangu, nga lutegeerekeka era nga lwangu n'okuyiga okusobola okuwuliziganya mu nsi yonna. Lulimu ebintu eby'enjawulo: :# Lulina ebigambo bitono ddala. Luwulikika ng'Oluyitale oba Olusipaana. :# Luwandiikibwa nga bwe luwulikika. Tewali mwana alina kumala myaka ng'ayiga ebigambo ebitali bya bulijjo. :# Lulina amateeka g'olulimi agategeerekeka, okufaananako n'ago agakozesebwa mu nnimi eziri mu nsi yonna. :# Lulina ebigambo bitono ebikozesebwa mu kukola ebigambo eby'enjawulo mu bulamu obwa bulijjo. :# Lulina amateeka agategeerekeka obulungi agakwata ku ngeri ebigambo gye birina okutegekebwamu okufaananako n'ennimi endala ekkulu. :# Ebigambo byalwo by'esigamiziddwa ku nnimi eziri mu kibinja ky'ennimi z'aba Rooma. Ennimi zino zaali zisaasanye era nga zakola kinene mu kugaziya ebigambo by'Olungereza. :# Lwakolebwa okukiriza ebigambo by'Olulattini n'Oluyonaani nga bino by'ebimu naye nga bitegeeza ekintu ekirala, "omutindo gw'ensi yonna". :# Lwakolebwa okuwulikia ng'obutonde/ obuzaale eri abo abamanyi ennimi z'aba Rooma awatali kusuumbuyibwa eri abalala abagala okuluyiga. :Ka tusuubira nti oyagala Elefen! [[User:Nambogo Catharine|Nambogo Catharine]] ([[User talk:Nambogo Catharine|talk]]) 07:06, 29 Gwamukaaga(Ssebaaseka) 2026 (UTC) == Invitation to try the Starter Kit Tool == <div lang="en" dir="ltr"> Greetings! As one of the active editors on this Wikipedia, you're invited by the [https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development Language Onboarding and Development] initiative to learn about the Starter Kit, try it out, and join a virtual meeting where you can ask questions about the tool.<br> '''What the tool does'''<br> The Starter Kit helps small or new Wikipedia contributors complete essential tasks, like importing infoboxes, tracking your wiki's growth and health metrics, and connecting with members of the broader Wikimedia community for technical guidance. Some features require certain user rights, but three of the six tasks are open to any autoconfirmed editor, so most active editors can get started right away. '''Here's what we would like you to do:''' * Read the manual for more detail on the tool and the tasks you can perform: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit * Access the Starter Kit tool: https://starterkit.toolforge.org/ and log in with your Wikimedia account to try it out. * Sign up for one of three virtual meetings: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit/Office_hours#Office_hours, where you can: ** Learn more about the tool. ** Ask questions and share your thoughts. Thank you so much for using the tool, and we look forward to your attending the virtual meeting. Best regards, </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 21:17, 11 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox/Invitation_to_try_the_Starter_Kit_Tool_message_list&oldid=30913073 --> 8fk9drzrklyul899l06ug4d8fvewsg4 Amama Mbabazi 0 7986 67414 67315 2026-08-11T19:54:34Z 24RAY 11014 ngasseeko ebijuliziddwa 67414 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014,,[[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], yalondebwa ku kifo ky'obwa ssaabaminisita nga 18 Ogwomwenda 2014 ng'adda mu bigere bya Amama Mbabazi. okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu mawanga g'ebweru, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti eggye lya uganda ekkuuma ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|ggwanga lya congo]]<ref>https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Emikutu emirala == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gwe Omutongole] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita mu Emivuyo] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Fallout Okuva Mu Mivuyo eTemangalo]  == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] ixwz48odcc141b6yltl6v0pksq57vtc 67415 67414 2026-08-11T19:56:42Z 24RAY 11014 /* Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia */ 67415 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014,,[[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], yalondebwa ku kifo ky'obwa ssaabaminisita nga 18 Ogwomwenda 2014 ng'adda mu bigere bya Amama Mbabazi. okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu mawanga g'ebweru, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti eggye lya uganda ekkuuma ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|ggwanga lya congo]]<ref>https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gwe Omutongole] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita mu Emivuyo] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Fallout Okuva Mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] hhgh0osdqwyk5sora6bzid3dokiwmds 67416 67415 2026-08-11T20:06:21Z 24RAY 11014 /* Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia */ 67416 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014,,[[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], yalondebwa ku kifo ky'obwa ssaabaminisita nga 18 Ogwomwenda 2014 ng'adda mu bigere bya Amama Mbabazi. okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu mawanga g'ebweru, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti eggye lya uganda ekkuuma ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|ggwanga lya congo]]<ref>https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] jbhmk4ety9r7m990wnqpxwkx2w685xy 67417 67416 2026-08-11T20:17:42Z 24RAY 11014 /* Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. */ empandiika n'ebijuliziddwa 67417 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014,,[[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]], yalondebwa ku kifo ky'obwa ssaabaminisita nga 18 Ogwomwenda 2014 ng'adda mu bigere bya Amama Mbabazi. okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] 2fh5umh9ydbwnn5qa4vnp68tbnv9idx 67418 67417 2026-08-11T20:33:28Z 24RAY 11014 /* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ empandiika n'ebijuliziddwa 67418 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014,Pulezidenti w'Eggwanga Yoweri Museveni yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref> . okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] t15ldojeeo4pzrvdicrrgav7z1qmsm3 67419 67418 2026-08-11T20:35:30Z 24RAY 11014 /* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ ngaseeko emppandiika n'ebijuliziddwa 67419 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014,Pulezidenti w'Eggwanga Yoweri Museveni yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> . okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] 4yifpa3e5iq4qmwrqduv1zwjlahl7l6 67420 67419 2026-08-11T20:56:05Z 24RAY 11014 /* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ empandiika n'ebijuliziddwa 67420 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga Yoweri Museveni yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Deutsche Welle awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> okugobwa kwa Mbabazi kwalabibwa ng'ekibonerezo Museveni kye yali awadde Mbabazi oluvannyuma lw'engambo ezaali ziyitingana nti Mbabazi yali yegwanyiza entebe y'obukulembeze era yalina enteekateeka okwenyigira mu lw'okaano lw'okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga. Amangu ddala ng'ennaku z'omwezi 15 Ogwomukaaga 2015<ref>https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man</ref> Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwokutaano 2015. Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] 2i8luy372b6b8hhawcl29ndewfw495a 67421 67420 2026-08-11T21:07:56Z 24RAY 11014 /* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ empandiika n'ebijuliziddwa 67421 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga Yoweri Museveni yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Deutsche Welle awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'omukulembeze w'ekibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era atakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] cltx84t0btxb7g2cz0pmf72x5hfz2vd 67422 67421 2026-08-11T21:16:01Z 24RAY 11014 /* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ empandiika n'ebijuliziddwa 67422 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga Yoweri Museveni yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Deutsche Welle awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu omwaka ogwo gwenyini,oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo ku bukulembeze bw'eggwanga nga talina kibiina kyonna mw'ajjidde. wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] 10wkbq5n3rjqq2sgjfxsrqflu70g2z6 67427 67422 2026-08-11T21:22:03Z 24RAY 11014 /* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ empandiika n'ebijuliziddwa 67427 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga Yoweri Museveni yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Deutsche Welle awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] j1rk31ehy6fqsc2uh5h257xcix60loh 67428 67427 2026-08-11T21:23:58Z 24RAY 11014 /* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ ngasseeko ebijuliziddwa 67428 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga Yoweri Museveni yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Deutsche Welle awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> wabula nga ekibiina kya the Democratic Alliance(TDA), kye kya muli emabega neewanku20badde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebe ya bukulembeze bwa ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu mwaka gwa 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku buli ku kikumi.<ref>https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] cq0t54gtlqsquh9gs978i2lffycna7n 67429 67428 2026-08-11T21:29:48Z 24RAY 11014 /* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ empandiika n'ebijuliziddwa 67429 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga Yoweri Museveni yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Deutsche Welle awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * Yoweri Museveni * Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement * Ruhakana Rugunda * Okulonda kwabonna okwa 2016 * Ekibiina ky'eby'obufuzi ekya Uganda People's Defence Force == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] k6odhaifcdjf6wafz4io3v66fppy0h3 67430 67429 2026-08-11T21:39:52Z 24RAY 11014 /* Laba ne */ empandiika ne obutindo 67430 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga Yoweri Museveni yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Deutsche Welle awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte era ng'eno gye yasabira nti Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'eggye lya Lord's Resistance Army. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] 3bkmnzpjf6ef8sqxkbpw6fdqhvzks0p 67431 67430 2026-08-11T21:46:31Z 24RAY 11014 /* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ obutindo 67431 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya Ugandan North Amerikan Association (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga Yoweri Museveni yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Deutsche Welle awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu kalulu kabonna akaakubwa mu 2016, Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] tq1bavjb1qcjb6lo2dm4ptopbocck6g 67432 67431 2026-08-11T21:49:39Z 24RAY 11014 /* Okuvuganya ku bwa Pulezidenti */ obutindo 67432 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwolereza mu offisi ya [[Saabawolereza wa gavumenti ya Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] fomgu34wlap11epehexds3m2q41xco5 67433 67432 2026-08-11T22:00:08Z 24RAY 11014 /* Emirimu gye */ obutindo 67433 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwoluberyeberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga Disitulikiti y'e Rukiga.<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: Kigezi College Butobere gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e ssomero lya Ntare gye yasomera siniya y'eyomukaaga. Mbabazi yafuna Ddiguli ye esooka Mumateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere.<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center mu Kampala.<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka owekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] j4el4v79ehwho59fw3mhka4qqqpkvx1 67434 67433 2026-08-11T22:10:50Z 24RAY 11014 /* Obuto bwe n'okusoma kwe */ obutindo 67434 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. munnabyabufuzi era Munnayuganda, yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] bhhozffssd667lhy60nc37ig08r9oa2 67435 67434 2026-08-11T22:13:52Z 24RAY 11014 obutindo 67435 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] r7cbpjhe96ttjd0errvlcjmre04krud 67436 67435 2026-08-11T22:14:39Z 24RAY 11014 removed [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67436 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] 5nbmdij918qb2g9sckrzhj0th5lvqaf 67437 67436 2026-08-11T22:15:56Z 24RAY 11014 removed [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]]; added [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67437 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abazalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] etyygl7qlyou5oeacy7vkiqnvlb0k2e 67438 67437 2026-08-11T22:17:05Z 24RAY 11014 removed [[Category:Abazalibwa mu 1949]]; added [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67438 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] 46arfjc6n84asxvur260691ryg90uwp 67439 67438 2026-08-11T22:26:35Z 24RAY 11014 removed [[Category:Ababaka ba palamenti eyomunaana]]; added [[Category:Ababaka ba paalamenti ya Uganda eyomunaana]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67439 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba paalamenti ya Uganda eyomunaana]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] 5551etp576l6fem2fqxyg0duqar6v78 67440 67439 2026-08-11T22:27:06Z 24RAY 11014 removed [[Category:Ababaka ba paalamenti ya Uganda eyomunaana]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67440 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] jb6qi7sc3i9rmy65pu6ocdhzpparc76 67441 67440 2026-08-11T22:31:19Z 24RAY 11014 ngasseeko amatuluba 67441 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:National Resistance Movement]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] 1dugh8wws9js014iuo60v6ia0mjpggh 67442 67441 2026-08-11T22:31:54Z 24RAY 11014 removed [[Category:National Resistance Movement]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67442 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] kn9ifpmel74otoawq311ax04lm64i4y 67443 67442 2026-08-11T22:36:31Z 24RAY 11014 ngasseeko amatuluba 67443 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] [[Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare]] [[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]] lefvjxepbe4q6izfghrcntf09jkhj71 67444 67443 2026-08-11T22:37:46Z 24RAY 11014 removed [[Category:Ssabaminisita wa Uganda]]; added [[Category:Bassabaminisita wa Uganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67444 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:Bassabaminisita wa Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] [[Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare]] [[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]] fkzlmapw7ij2x2ovx7047tb3m0chyu2 67445 67444 2026-08-11T22:38:17Z 24RAY 11014 removed [[Category:Bassabaminisita wa Uganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67445 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] [[Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare]] [[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]] pe8r0a82x4c9qfe91o6qy79n9r76m2f 67446 67445 2026-08-11T22:40:15Z 24RAY 11014 ngasseeko amatuluba 67446 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] [[Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare]] [[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]] 3a8at1d2c1yehqubuqrf2ua88m4tgc7 67447 67446 2026-08-11T22:40:40Z 24RAY 11014 removed [[Category:Ababaka ba palamenti eyomwenda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67447 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] [[Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare]] [[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]] g37o5rnphgv16drumwg3kgcwcsjzxs8 67448 67447 2026-08-11T22:44:14Z 24RAY 11014 ngasseeko amatuluba 67448 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] [[Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare]] [[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]] [[Category:Bannabyabufuzi ab'ekibiina kya National Resistance Movement]] 0r7m0mj0ovfjmyrlqp2hzqukcv0rpac 67449 67448 2026-08-11T22:45:39Z 24RAY 11014 removed [[Category:Bannabyabufuzi ab'ekibiina kya National Resistance Movement]]; added [[Category:Bannabyabufuzi abali mu kibiina kya National Resistance Movement]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67449 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] [[Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare]] [[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]] [[Category:Bannabyabufuzi abali mu kibiina kya National Resistance Movement]] fxjyajtpm0ypt0jz444odkwnv3qosgv 67450 67449 2026-08-11T22:46:22Z 24RAY 11014 removed [[Category:Bannabyabufuzi abali mu kibiina kya National Resistance Movement]]; added [[Category:Bannabyabufuzi aba NRM]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67450 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] [[Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare]] [[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]] [[Category:Bannabyabufuzi aba NRM]] 7boxxkrif8nfjwau9i4o567u8swo1r6 67451 67450 2026-08-11T22:47:19Z 24RAY 11014 removed [[Category:Bannabyabufuzi aba NRM]]; added [[Category:Bannabyabufuzi aba National Resistance Movement]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67451 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] [[Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare]] [[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]] [[Category:Bannabyabufuzi aba National Resistance Movement]] r8zxot4841pzwpsdzevtg0ezhfb7qnr 67452 67451 2026-08-11T22:47:41Z 24RAY 11014 removed [[Category:Bannabyabufuzi aba National Resistance Movement]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 67452 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>John Patrick Amama Mbabazi</big>''', SC amanyiddwa nga Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949. [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda|Munnayuganda,]] yaweerezaako mu Paalamenti ey'omwenda nga [[Ssaabaminisita wa Uganda|Ssaabaminisita]] wa Uganda okuva nga 24 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 19 Ogwomwenda 2014.yakola omulimu munene nyo mu gavumenti ez'enjawulo ezirwanyisa obufuzi bwa bamusibiramubbwa okuva mu (1972-1986) era y'omu ku batandisi b'ekibiina kya [[National Resistance Movement]], ekibiina ekiri mu buyinza kati.<ref name=":0">Musoke, Cyprian (24 May 2011). [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister "Amama Mbabazi's road to Prime Minister"]. [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1011194/amama-mbabazi-eur-road-prime-minister New Vision]. Retrieved 15 July 2015.</ref> Mbabazi yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti akiikirira konsityuwensi y'e Kinziki ey'Obugwanjuba mu Disitulikiti y'e Kanungu, yawereza ku kifo kino okuva mu 1996 okutuusa mu 2016 lwe yavuganya ku kifo ky'omukulembeze w'eggwanga naye n'awangulwa.<ref>Daily Monitor (2011). [https://web.archive.org/web/20121002055537/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf "Members of the 9th Ugandan Parliament (2011 - 2016)"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala, Uganda. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/1163512/data/262039/-/whf62vz/-/parliament.pdf the original] (PDF) on 2 October 2012. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Amama Mbabazi yazaalibwa nga 16 Ogwolubereberye 1949, ku kyalo Mparo mu Ssaza lye Rukiga, kati emanyiddwa nga [[Disitulikiti y'e Rukiga]].<ref name=":0" /> Yasomerako mu matendekero ag'amaanyi era agamanyiddwa ennyo mu Ggwanga mu kiseera eky'abafuzi b'amatwale ne mu kaseera nga Uganda efunye obwetwaze: [[Kigezi College Butobere]] gy'eyasomera emisomo gy'egya siniya,<ref>Ssekika, Edward (14 August 2011). [https://web.archive.org/web/20150715230626/http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694%3Ambabazi-mutebile-to-revive-former-school "Mbabazi, Mutebile to revive former school"]. ''[[:en:The_Observer_(Uganda)|The Observer (Uganda)]]''. Kampala. Archived from [http://www.observer.ug/component/content/article?id=14694:mbabazi-mutebile-to-revive-former-school the original] on 15 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> n'e [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] gye yasomera [[Siniya y'eyomukaaga|siniya y'eyo mukaaga]]. Mbabazi yafuna [[Ddiguli ye esooka Mumateeka]] okuva ku [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]].<ref name=":0" /> Yafuna Dipuloma mu kukozesa amateeka okuva ku [[Law Development Centre|Ttendekero ly'ebyamateeka mu Uganda erya Law Development Center]] mu [[Kampala]].<ref name=":0" /> Munnamateeka mu kkooti ya uganda enkulu era abadde omubaka ow[[Uganda Law Society|'Ekibiina ekigata Bannamateeka mu Uganda]] okuva mu 1977.<ref>Uganda Parliament (2011). [https://web.archive.org/web/20140728232812/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu "Amama Mbabazi: Member of Parliament, Kinkiizi County West, Kanungu District]". [[:en:Parliament_of_Uganda|Parliament of Uganda]]. Archived from [http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=18&const=Kinkiizi+County+West&dist_id=65&distname=Kanungu the original] on 28 July 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwesogga kisaawe ky'e by'obufuzi, yaweerezaako nga omuwaabi wa Gavumenti mu offisi y'[[Omuwaabi wa Gavumenti Omukulu]] okuva mu 1976 okutuuka mu 1978 era n'asuumusibwa okufuuka Ssaabawandiisi w'ekibiina ekigatta bannamateeka mu ggwanga okuva mu 1977 okutuuka mu 1979.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Mbabazi yaweerezaako ng'akulira [[ekitongole ekirondoola eby'okwerinda bya Uganda n'ebweru w'Eggwanga]] (ESO).<ref name=":0" /> Wakati wa 1999 ne 2000, yaweerezaako nga Minisita omubeezi mu office y'omukulembeze w'eggwanga avunaanyizibwa ku nsonga z'eby'obufuzi.<ref name=":0" /> yafuuka omuwandiisi w'olukiiko lw'abakulembeze ab'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya NRM mu [[Lukiiko oluteeketeeka Ssemateeka]] akaakola Ssemateeka wa 1995.<ref name=":0" /> Wakati wa 1986 ne 1992, Amama yafuka Minisita w'eggwanga ow'eby'okwerinda.<ref name=":0" /> Oluvanyuma lw'ekyo, y'aweerezaako nga Minisita omubeezi owa regional cooperation okuva mu 1998 okutuuka mu 2001.<ref name=":0" /> yaliko ssaabawolereza wa gavumenti ate nga Minisita w'Eby'Amateeka okuva mu 2004 okutuuka mu 2006, ekifo ekyamuwanguza n'ekitiibwa ky'okubeera Minisita asinze okukola obulungi (super minister).<ref>[https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mbabazi-emerges-from-Museveni-s-shadow/-/2558/2758664/-/14nxe4kz/-/index.html "With or without NRM, I will run for presidency in 2016, Mbabazi says"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Yalondebwa nga Minisita w'Eby'Obukumi mu Ggwanga mu 2006, ekifo ky'eyabeeramu okutuusa lwe yafuulibwa Minisita w'Eby'Okwerinda.<ref>Mukasa, Henry (2 June 2006). [https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 "Ministries allocated"]. [[:en:New_Vision|New Vision]]. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 the original] on 11 December 2014. Retrieved 28 July 2014.</ref> Kubuwerezabwe nga Minisita w'Eby'Okwerinda okuva mu Ogwokubiri 2009<ref>New Vision, Archive (18 February 2009). [https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 "Full cabinet list]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 the original] on 13 February 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> okutuka Ogwokutaano 2011, lwe yafulibwa Ssabaminisita w'eGgwanga. Yaliko Ssaabawandiisi w'ekibiina kya NRM okuva mu Ogwekkuminoogumu 2005 okutuusa mu Ogwolubereberye 2015.<ref>Ssengendo, Abdulkarim (31 December 2008). "[https://web.archive.org/web/20150702082932/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 Mbabazi launches campaign for NRM's Byarugaba in Isingiro]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/666515 the original] on 2 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20150716174439/http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case/ ""Court dismisses Mbabazi-NRM case", ''The Insider'', 8 January 2015, accessed 15 July 2015]". Archived from [http://www.theinsider.ug/court-dismisses-mbabazi-nrm-case the original] on 16 July 2015. Retrieved 16 July 2015.</ref> === Okuvuganya ku bwa Pulezidenti === Mu Ogwomunaana 2014 nga gugwako, Mbabazi yakuba olukunggana okwogerako n'Ekibiina kya [[Ugandan North Amerikan Association]] (UNAA) abawangaliira mu San Diego, mu California.<ref>[https://myemail-api.constantcontact.com/UNAA-2014-San-Diego-Post-Convention-Report-and-Summary-.html?aid=xJ-ZL_8A0ro&soid=1109510327817 "UNAA 2014 San Diego Post Convention Report and Summary".] UNAA (via Constant Contact). Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/01/2000-ugandans-jailed-in-the-united-states/ "2000 Ugandans jailed in the United States]". ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.weinformers.com/2014/09/03/mbabazi-wants-diaspora-people-exempted-from-visa-fees/ "Mbabazi wants diaspora people exempted from visa fees".] ''WeInformers''. Retrieved 19 February 2026.</ref> Nga wayiseewo wiiki ezitakka ku ssatu, nga 19 Ogwomwenda 2014, Pulezidenti w'Eggwanga [[Yoweri Museveni]] yagya Amama Mbabazi kubwa Ssaabaminisita namusiikisa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>[https://www.bbc.com/news/uk-29274427 "Uganda's PM Amama Mbabazi sacked by Yoweri Museveni]". ''BBC News''. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[https://www.forbes.com/sites/mfonobongnsehe/2014/09/19/ugandan-president-yoweri-museveni-fires-prime-minister/ "Ugandan President Yoweri Museveni Fires Prime Minister"]. ''Forbes''. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>"[https://www.newvision.co.ug/news/1311128/house-approves-prime-minister House approves new Prime Minister]". ''New Vision''. Retrieved 19 February 2026.</ref> [[Deutsche Welle]] awamu ne baanamawulire abenjawulo baategeza nti enkyukakyuka mu bakulembeze yatwalibwa nnyo ng'obutakkanya obwali wakati mukiibina ekifuga, ebirubirirwa awamu n'okwegomba/okwagala kwa Mbabazi okwenyigira mu by'obufuzi.<ref>[https://www.dw.com/en/ugandas-museveni-tests-potential-challenger/a-17935492 "Museveni sacks Premier"]. Deutsche Welle. 19 September 2014. Retrieved 19 February 2026.</ref><ref>[http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html "Ruhakana Rugunda new Prime Minister"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150510084444/http://www.newvision.co.ug/news/659918-ruhakana-rugunda-new-prime-minister.html|date=10 May 2015}}, ''New Vision'', 19 September 2014.</ref> Nga 15 Ogwomukaaga 2015, Mbabazi yalangirira okwesimbawo ku kifo ky'obwa Pulezidenti ngasinzira mu kibiina ekiri mubuyinza kya [[National Resistance Movement]] era nga yali mwetegefu okuvuganya [[Yoweri Museveni]] ku kifo ekyo ky'ennyini era nga kino yakyasanguliza mu lukungana lw'ekibiina olwatuula nga 4 Ogwekkumi 2015.<ref>[https://www.economist.com/news/middle-east-and-africa/21654666-ugandan-presidents-29-year-rule-coming-end-bored-big-man "Bored of the Big Man: Is the Ugandan president's 29-year rule coming to an end?"]. ''[[:en:The_Economist|The Economist]]''. 20 June 2015. Retrieved 21 June 2015.</ref> Oluvannyuma Pulezidenti Museveni yalangira Mbabazi okweyisa mu ngeri ey'ekito era etakkirizibwa bannakibiina ba NRM.<ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-responds-to-Mbabazis-aspirations/-/688334/2753402/-/pj0s5m/-/index.html "Museveni responds to Mbabazi's aspirations"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Nga 31 Ogwomusanvu, oluvannyuma lw'okulemererwa okutegeeragana wakati w'abakulembeze ab'okuntikko, Mbabazi yakawangammula bwe yalangirira nga bwe yali agenda okwesimbawo kubwannamunigina kukifo ky'obwa Pulezidenti.<ref>[http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/Elections/Mbabazi-to-stand-as-independent/-/859108/2815094/-/kj26ocz/-/index.html "Mbabazi to stand as independent"]. Retrieved 22 September 2015.</ref> Wabula nga ekibiina kya The Democratic Alliance (TDA), kye kya muli emabega neewankubadde nga kyalabika nga ekitaalina busobozi bumala kuwangula ntebbe ya bukulembeze bwa Ggwanga. Mu [[kalulu kabonna akaakubwa mu 2016]], Mbabazi yakwata ekifo kyakusatu oluvannyuma lw'okufuna obululu ebitundu 1.39 ku kikumi.<ref>[https://web.archive.org/web/20160304012250/http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf "Presidential Elections, 2016"] (PDF). Electoral Commission. 22 February 2016. Archived from [http://www.ec.or.ug/sites/default/files/docs/01-Summary_PRESIDENT_1_Final22-FEB-2016.pdf the original] (PDF) on 4 March 2016. Retrieved 27 May 2017.</ref> == Obuweereza bwe mu mawanga g'ebweru. == Mbabazi yakiikirirako Uganda mu nkiiko z'amawanga ag'enjawulo, nga eno yakolerayo bino, yatuula ku [[kakiiko k'ebyokwerinda ak'amawanga amagatte]] era ng'eno gye yasabira nti [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe]] (UPDF) likkirizibwe okukwata abayeekera ba Konny ab'[[Eggye lya Lord's Resistance Army]]. abaali mu [[Democratic Republic of Congo|Ggwanga lya congo]].<ref>Newvision, Archive (21 April 2006). [https://web.archive.org/web/20150716103827/http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 "Who is at fault?]". [[:en:New_Vision|New Vision.]] Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/14/494419 the original] on 16 July 2015. Retrieved 15 July 2015.</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[National Resistance Movement|Ekibiina ekiri mubuyiza ekya National Resistance Movement]] * [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]] * Okulonda kwabonna okwa 2016 * [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Eggye lya Uganda Ekkuuma Ddemmbe erya (Uganda People's Defence Force)]] == Ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://amamambabazi.com Amama Mbabazi Omukutu gw'Ebyempuliziganya] * [https://web.archive.org/web/20150716113423/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/755641 Olugendo lwa Amama Mbabazi ku bwa Ssabaminisita] * [http://www.newvision.co.ug/news/636903-uganda-told-to-repay-aid-funds-lost-in-opm-fraud.html Uganda yategeezebwa Okusasula Ssente Z'obuyambi Ezabulira mu Ofiisi Ya Ssaabaminisita okuva mubukumpanya] * [http://www.newvision.co.ug/D/120/123/658507 Ebizibu ebyava mu Mivuyo eTemangalo]  [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1949]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu]] [[Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare]] [[Category:Baminisita b'Ebyokwerinda mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda eyoomwenda]] g37o5rnphgv16drumwg3kgcwcsjzxs8 Susan Nakawuki 0 10581 67353 67310 2026-08-11T12:53:07Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67353 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]] Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 1q8340or3nldce4bef8r1qk0hjbvrzt 67354 67353 2026-08-11T12:55:23Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67354 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref>"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" />Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] qi05yyeja8j2x12ynuzqxf5rjmmt5r1 67355 67354 2026-08-11T12:56:05Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67355 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" />Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] pbpqvyy5tw076yeogfb3q9z11qc8h0f 67356 67355 2026-08-11T12:57:15Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67356 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" />Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 9yrsecxyp7l52hsqiwqro5p43h0r0n1 67358 67356 2026-08-11T14:05:35Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67358 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] kqkrldmgmg98pmfjjcuuzk5lqkrq0d7 67359 67358 2026-08-11T14:11:05Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67359 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula ekifo ekyo n'obululu 24,660 era yamegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] fe2nwnllm9lhp5tshcjgpyipdwtm6xd 67360 67359 2026-08-11T14:12:49Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67360 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (obululu 17,860).<ref name=":8">https://www.ec.or.ug/pub/General%20election%20Report%202005-2006.pdf</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] cvh974wzjtwg6w85uqgn6fq811urmoy 67366 67360 2026-08-11T14:34:25Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67366 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne Sebalu Mike Kennedy (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] cu2zncctzrhkkzmy6f8g2179boh7i73 67369 67366 2026-08-11T14:36:59Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67369 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] gyrtqan63uqfx2wdpx9medfzl1534mj 67373 67369 2026-08-11T14:42:55Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67373 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwali; Akakiiko akakwasaganya amateeka n'ensonga za Paalamenti (Legal and Parliamentary Affairs Committee), akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 5x71iyfrf9w8lwc7vckjmpqhzy3zfnk 67374 67373 2026-08-11T14:47:08Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67374 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'aamateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko akakwasaganya ensonga z'abakozi (the Committee of Labour) n'akakiiko akakwasaganya ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 8ndidm9ossdm4uxroe6ono89mj1mhch 67375 67374 2026-08-11T14:53:12Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67375 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'aamateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana n'akakiiko ak'ensonga z'ekikula ky'abantu n'enkulaakulana mu mbeerabantu awamu n'ensonga z'ebweru w'eggwanga (Gender and Social Development and the Foreign Affairs Committee). Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 5syz6ywdvjtjaq69ul08vegecyym509 67376 67375 2026-08-11T14:54:57Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67376 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref>"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yesimbawo okuvuganya mu kalulu ka bonna aka 2021ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Obukiikaddyo bwa Mawokota ng'asinziira mu kibiina kya National Resistance Movement wabula yawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref name=":9">https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nakawuki-susan-nsambu-8212/</ref> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] pbfs71ek7cipa1u4nq1bthyzkmm2tbr 67377 67376 2026-08-11T15:04:14Z Ssebuufu 9882 /* Mu Paalamenti ya Uganda */ 67377 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] lrlcxw8a402k9cldvuq8y2ng6ny5w2j 67378 67377 2026-08-11T15:28:39Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika (East African parliament) */ 67378 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika ey'okusatu wakati wa (2012 - 2017) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly (EALA)]] era yali mmemba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 70tr0550n0z6hp7fo3wwrh7a8t5mq1g 67379 67378 2026-08-11T15:33:35Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67379 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bwa Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika (Giyite EALA ) Okuva 2012 - 2017 ) nga yali mmemba w'e kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 5hf1o7knnxgkrbfj2kaocfu0ay2dkp4 67396 67379 2026-08-11T16:45:22Z Ssebuufu 9882 67396 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bwa Afirika (Giyite EALA ) Okuva 2012 - 2017 ) nga yali mmemba w'e kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] tt9gi9iih6uv4zyp9lf5u06xh6s6kge 67397 67396 2026-08-11T16:46:43Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67397 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref>"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) Okuva 2012 - 2017 ) nga yali mmemba w'e kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":10">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 66tae0cwlq9xj3isoy7dwlcm01n90f3 67399 67397 2026-08-11T17:05:08Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67399 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref>"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] lyicxnbafl7wpl44sia5rprpxzllyib 67400 67399 2026-08-11T17:16:53Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67400 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] kapwo12rtxvbgkw2iwmgd1g1xkfdq0g 67401 67400 2026-08-11T17:18:46Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67401 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna eya (18 Ogwekkuminebiri2017- 18 Ogwekkuminebiri 2022) [[:en:East_African_Legislative_Assembly|East African Legislative Assembly]] naye mu kaseera ako teyali mu kibiina kya byabufuzi kyonna.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 48kylxhd3s0ry1zqmxzll37hw7gp3j8 67402 67401 2026-08-11T17:25:21Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67402 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali mu kibiina kya Uganda kyakolagana nakyo.<ref name=":0">https://www.eala.org/members/view/nakawuki-susan</ref><ref name=":11">https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/editorial/eala-election-rules-need-to-be-rethought-1690694</ref><ref name=":12">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/intrigue-tribalism-cited-in-eala-speaker-election-1518276</ref><ref name=":13">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-bitter-after-eala-clerk-job-goes-to-tanzania--3583136</ref><ref>https://www.thecitizen.co.tz/tanzania/oped/eala-elections-have-now-exposed-uganda-s-political-battle-lines-2580532</ref><ref>https://www.eac.int/eac-press-releases?start=432</ref><ref>https://www.independent.co.ug/democratic-party-starts-search-for-eala-candidates/</ref> Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 9g383e0m8ryoogvisx9whazbtwoj5ey 67403 67402 2026-08-11T17:27:10Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67403 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali mu kibiina kya Uganda kyakolagana nakyo.<ref name=":10" />Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] ccuwtuu4kkpt6cywbcrcg4vngz9bxik 67404 67403 2026-08-11T17:28:44Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67404 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali kibiina kya byabufuzi kyonna ekya Uganda kye yakolagana nakyo.<ref name=":10" />Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 9t0rxpfrhivo3ycq5puih1abe5g1ede 67405 67404 2026-08-11T17:31:19Z Ssebuufu 9882 67405 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali kibiina kya byabufuzi kyonna ekya Uganda kye yakolagana nakyo.<ref name=":10" /><ref>"EALA election rules need to be rethought". ''Monitor''. 2021-01-30. Retrieved 2024-04-05.</ref>Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] iunnwwv7nlsbricwpw22x6i9z4o3rar 67406 67405 2026-08-11T17:38:01Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67406 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali kibiina kya byabufuzi kyonna ekya Uganda kye yakolagana nakyo.<ref name=":10" /><ref>"EALA election rules need to be rethought". ''Monitor''. 2021-01-30. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Intrigue, tribalism cited in EALA Speaker election". ''Monitor''. 2021-01-22. Retrieved 2024-04-05.</ref>Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] qmxx9vflhi6j68u9suul4id6dqxu4pk 67407 67406 2026-08-11T17:39:00Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67407 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali kibiina kya byabufuzi kyonna ekya Uganda kye yakolagana nakyo.<ref name=":10" /><ref>"EALA election rules need to be rethought". ''Monitor''. 2021-01-30. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Intrigue, tribalism cited in EALA Speaker election". ''Monitor''. 2021-01-22. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Uganda bitter after Eala Clerk job goes to Tanzania". ''Monitor''. 2021-10-14. Retrieved 2024-04-07.</ref>Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] el8keovrvb7d2tz6uq1y6nlpsikbzlt 67408 67407 2026-08-11T17:40:13Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67408 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali kibiina kya byabufuzi kyonna ekya Uganda kye yakolagana nakyo.<ref name=":10" /><ref>"EALA election rules need to be rethought". ''Monitor''. 2021-01-30. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Intrigue, tribalism cited in EALA Speaker election". ''Monitor''. 2021-01-22. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Uganda bitter after Eala Clerk job goes to Tanzania". ''Monitor''. 2021-10-14. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Eala elections have now exposed Uganda's political battle lines". ''The Citizen''. 2021-04-23. Retrieved 2024-04-07.</ref>Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 7udooranucs8mzi062h7u07mgkmphd5 67409 67408 2026-08-11T17:41:47Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67409 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali kibiina kya byabufuzi kyonna ekya Uganda kye yakolagana nakyo.<ref name=":10" /><ref>"EALA election rules need to be rethought". ''Monitor''. 2021-01-30. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Intrigue, tribalism cited in EALA Speaker election". ''Monitor''. 2021-01-22. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Uganda bitter after Eala Clerk job goes to Tanzania". ''Monitor''. 2021-10-14. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Eala elections have now exposed Uganda's political battle lines". ''The Citizen''. 2021-04-23. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Press Releases (2)". ''www.eac.int''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 6t7l0jcqhogjb9yx5xnllro81ayr1v7 67410 67409 2026-08-11T17:42:39Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67410 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali kibiina kya byabufuzi kyonna ekya Uganda kye yakolagana nakyo.<ref name=":10" /><ref>"EALA election rules need to be rethought". ''Monitor''. 2021-01-30. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Intrigue, tribalism cited in EALA Speaker election". ''Monitor''. 2021-01-22. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Uganda bitter after Eala Clerk job goes to Tanzania". ''Monitor''. 2021-10-14. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Eala elections have now exposed Uganda's political battle lines". ''The Citizen''. 2021-04-23. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Press Releases (2)". ''www.eac.int''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] h8dgak1mkokz4ekz628z2ohjh51fmmh 67411 67410 2026-08-11T17:44:09Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67411 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali kibiina kya byabufuzi kyonna ekya Uganda kye yakolagana nakyo.<ref name=":10" /><ref>"EALA election rules need to be rethought". ''Monitor''. 2021-01-30. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Intrigue, tribalism cited in EALA Speaker election". ''Monitor''. 2021-01-22. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Uganda bitter after Eala Clerk job goes to Tanzania". ''Monitor''. 2021-10-14. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Eala elections have now exposed Uganda's political battle lines". ''The Citizen''. 2021-04-23. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Press Releases (2)". ''www.eac.int''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Democratic Party starts search for EALA candidates". ''The Independent Uganda''. 2021-11-10. Retrieved 2024-04-07.</ref>Bwe yali mu EALA, yaweererezako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] t5d11rxc18jxe5ynsivybbq1o8phuwe 67412 67411 2026-08-11T17:47:34Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67412 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali kibiina kya byabufuzi kyonna ekya Uganda kye yakolagana nakyo.<ref name=":10" /><ref>"EALA election rules need to be rethought". ''Monitor''. 2021-01-30. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Intrigue, tribalism cited in EALA Speaker election". ''Monitor''. 2021-01-22. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Uganda bitter after Eala Clerk job goes to Tanzania". ''Monitor''. 2021-10-14. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Eala elections have now exposed Uganda's political battle lines". ''The Citizen''. 2021-04-23. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Press Releases (2)". ''www.eac.int''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Democratic Party starts search for EALA candidates". ''The Independent Uganda''. 2021-11-10. Retrieved 2024-04-07.</ref>Bwe yali mu Paalamenti y'Obuvanjuba bw'Afirika, yaweerezaako ku kakiiko k'Emiganyulo egyawamu (General Purpose Committee), akakiiko k'Ebyensimbi (Accounts Committee), akakiiko k'Ebyamateeka, Ebiragiro n'Emiganyulo (Legal,Rules and Privileges Committee). Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] nxkw5pjr06xxf49flrjuvmdta6kxz2o 67413 67412 2026-08-11T18:03:48Z Ssebuufu 9882 /* Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika */ 67413 wikitext text/x-wiki {{databox}} '''Susan Nakawuki Nsambu''' (Yazaalibwa mu 1984) Munnayuganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] era omubaka wa paalamenti era nga ye minisita omubeezi ow'Ebyobulambuzi, Ebitonde ebyokuttale n'Eby'omuwendo eby'edda (state minister for Tourism, Wildlife and Antiquities).<ref>"The Cabinet - State House Uganda". 2023-08-02. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Kiberu, Sirajje. "Nakawuki Pledges to Transform Tourism Sector and Boost Local Economy". ''Nilepost News''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>"Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle". ''Monitor''. 2026-05-26. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-06-02). "News: 📸 In pictures: Vetting of ministers and ministers of state-designate day two". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Mubaka mu paalaementi ya Uganda ey'ekkuminebbiri akiikirira konsitituwensi ya Mawokota Ey'obukiika ddyo wansi w'e kibiina kya National Resistance Movement.<ref name=":2">Nabiryo, Olive (2026-02-08). "MAWOKOTA SOUTH POLITICS : Nsibambi withdraws aid, hails Museveni - NTV Uganda". Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Admin (2026-01-18). "Ugandaelections2026: In pictures: Who are the winners of the MP elections?". ''New Vision''. Retrieved 2026-06-06.</ref><ref>Independent, The (2026-02-18). "Outgoing Mawokota South MP Yusuf Nsibambi joins NRM". ''The Independent Uganda''. Retrieved 2026-06-06.</ref>Yaweerereza mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey'omunaana ng'omubaka omukyala akiikirira essaza ly'Obuvanjuba bwa Busiiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]].<ref name=":9">"Uganda's EALA MPs elect". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":7">"MP Nakawuki’s sh1.3b house". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":5">"MP denies infidelity". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref>Yali mubaka mu paalamenti eyokusatu n'eyokuna ez'amawanga ag'obuvanjuba bw'Afirika.<ref name=":10">"Nakawuki, Susan | East African Legislative Assembly". ''www.eala.org''. Retrieved 2024-04-05.</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Nakawuki yazaalibwa Henry Kasirye mu kyalo Nakabago mu Disitulikiti y'e Mukono.<ref>"MP Nakawuki's fiance is married". ''New Vision''. 2007-03-03. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yatikkirwa ne Ddiguli esooka mu mateeka okuva ku Yunivasite y'e Makerere mu 2008.<ref name=":6">"Men also need sengas eur MP Nakawuki". ''New Vision''. 2008-04-18. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14">''The African Union's Agenda 2063:Assessing the Development Vision for Africa'' (PDF). River Building, Carleton University: Carleton University. 2015-03-12. pp.&#x20;2, 4.</ref> Yagakomekkerereza ku Law Development Center. {{databox}} == Emirimu gye == === Emirimu gy'ebyobufuzi === ==== Mu Paalamenti ya Uganda ==== Mu kiseera kino, Nakawuki aweereza ng'omubaka mu Paalamenti ya Uganda ng'akiikirira Konsitituwensi ya Mawokota ey'Obukiika ddyo gye yamegga Yusuf Nsibambi owa FDC.<ref name=":2" />Yavuganya ku kifo kino n'abantu abalala mukaaga mu lwokaano lw'akalulu ka bonna aka 2026.<ref name=":8">"Land grabbing dominates race for Mawokota South MP seat". ''Monitor''. 2025-12-22. Retrieved 2026-06-06.</ref> Nakawuki yaweerezaako nga Munnayuganda omubaka wa paalamenti ow'ekitundu kya Busiro ey'Obuvanjuba okuva 2006 okutuusa 2011<ref name=":15">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/incumbent-mp-sseggona-fighting-to-break-busiro-east-one-term-cycle-1639386</ref> nga mmemba wa [[Forum for Democratic Change.]]<ref name=":5" /><ref name=":6" /><ref name=":7" /><ref>"MP Nakawuki registers to vote in Masaka". ''New Vision''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":14" />Yawangula n'obululu 24,660 ng'amegga Ddungu Henry Matovu (eyafuna obululu 463), Lubega Samuel.W.M. (eyafuna obululu 2,357) Nabukeera Sophia Kizza (eyafuna obululu 540) ne [[Mike Kennedy Sebalu|Sebalu Mike Kennedy]] (eyafuna obululu 17,860).<ref>''Report on the 2005/2006 General Elections'' (PDF). Uganda: Electoral Commission. August 2006. pp.&#x20;57, 144, 158. Retrieved 2024-04-07.</ref> Nakawuki yaweerezako ku bukiiko busatu mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] era nga buno bwebwali; Akakiiko k'amateeka n'ensonga za Paalamenti, akakiiko ak'ensonga z'abakozi, ekikula ky'abantu n'enkulaakulana era n'akakiiko ak'ensonga z'ebweru. Nakawuki yavuganya mu kalulu ka bonna aka 2021 ku bwa mmemba wa Paalamenti akiikirira Mawokota ey'Obukiika ddyo wansi wa National Resistance Movement era naawangulwa Nsibambi Yusuf ow'ekibiina kya Forum for Democratic Change.<ref>"Nakawuki Susan Nsambu - 2021 General Election - Visible Polls". ''visiblepolls.org''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref name=":8" /> ==== Paalamenti y'Obuvanjuba bwa Afirika ==== Nakawuki yaweererezaako mu Paalamenti y'obuvanjuba bw'Afirika (Giyite EALA ) okuva 2012 okutuusa 2017 ) nga yali mmemba wa[[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]].<ref name=":9" /><ref name=":10" /><ref name=":15" />Mu 2017, Nakawuki yaweereza mu Paalamenti ey'okuna ey'Obuvanjuba bw'Afirika (Okuva nga 18 Ogwekkuminebiri 2017 okutuusa nga 18 Ogwekkuminebiri 2022) nga teyali kibiina kya byabufuzi kyonna ekya Uganda kye yakolagana nakyo.<ref name=":10" /><ref>"EALA election rules need to be rethought". ''Monitor''. 2021-01-30. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Intrigue, tribalism cited in EALA Speaker election". ''Monitor''. 2021-01-22. Retrieved 2024-04-05.</ref><ref>"Uganda bitter after Eala Clerk job goes to Tanzania". ''Monitor''. 2021-10-14. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Eala elections have now exposed Uganda's political battle lines". ''The Citizen''. 2021-04-23. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Press Releases (2)". ''www.eac.int''. Retrieved 2024-04-07.</ref><ref>"Democratic Party starts search for EALA candidates". ''The Independent Uganda''. 2021-11-10. Retrieved 2024-04-07.</ref>Bwe yali mu Paalamenti y'Obuvanjuba bw'Afirika, yawweereza nga mmemba ow'akakiiko akalondoola n'okwekeneenya enkulaalulana ey'amawanga g'Obuvanjuba bwa Afirika eyawamu (General Purpose Committee), akakiiko akalondoola embalilira /ensimbi , ak'Amateeka Era yaweereza ne ku kakiiko k'Ebyobulimi, Obulambuzi n'ebyobugagga obw'ensibo (Agriculture, Tourism and Natural Resources Committee). === Emirimu gye nga munnamateeka === Nakawuki munnamateeka omutendeke. mu 2012, yali akola ne kkampuni ya Ochieng and company advocates.<ref name=":4">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> Mu 2015, yaweerezako ng'omukubiriza era ey'ebuuzibwako ku nsonga z'ebyamateeka mu [[:en:Kampala_Associated_Advocates|Kampala Associated Advocates]] (KAA). == Ebikwata ku bulamu bwe == Nakawuki yali mukyala mufumbo eri Emmanuel Matthew Matovu gwe yazaalamu n'abaana. Mu 2014, yafumbirwa [[Alintuma Nsambu]] oluvannyuma lw'okwawukana ne Emmanuel Matovu.<ref>https://chimpreports.com/photos-nsambu-marries-mp-nakawuki/</ref> == Obukuubagano == === Ebya Nakawuki okwenda ku bba === Nga 30 Ogwomukaaga 2006, Nakawuki yalumirizibwa ogw'okwenda ku bba ne banne abasajja mu lusirika lwa FDC olw'ali ku lubalama lwa Lake hotel, e Kigo. Nga 1 Ogwomusanvu 2006, Nakawuki ne bba baatuuza olukungaana lw'abannamawulire ku resort beach hotel e Entebbe era eno gye yategeereza bannamawulire abaaliwo nga bwe yali agenze okulaba obulabi omupiira gw'empaka z'ensi yonna ogwali wakati wa Germany ne Brazil ne bannakibiina banne abasajja babiri mu kisenge kyabwe. Bba naye yayongerezaako ng'ebbanga lyonna bwe yali yeesiga mukyala we era nti n'eggulo eryo yali yalambuddeko ku kifo omwali olusirika luno okukebera ku Nakawuki.<ref name=":1">https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined</ref> === Emmanuel Matovu yali mufumbo eri omukazi omulala nga tannaba kusisinkana Nakawuki === Mu 2007, Oluvannyuma lwa Nakawuki okwanjulira bazadde be Emmanuel Matthew Matovu, ebyama byavaayo nti Emmanuel yali akyali mufumbo eri Maureen Namawejje era ntia baali bafumbiriganwa nga 13 Ogwekkuminebiri 2003 ku Luttiko e Namirembe era Satifikeeti y'abwe ey'obufumbo Omulabirizi Balagadde Sekadde ye yagissaako omukono. Matovu yeewozaako n'agamba nti Maureen yali yamulekawo mu 2005 olw'okwekengera nti Matovu yali mwenzi. Emmanuel ne Maureen baazaala omwana ow'obulenzi era omukyala yali yagaana okussa omukono ku mpapula z'okwawukana kwabwe kubanga yali tannaba kumuwa mu buwandiike kirayiro nti yali ajja kugenda mu maaso n'okulabirira mutabani we.<ref name=":3">https://www.newvision.co.ug/news/1169878/mp-nakawuki-eur-fiance-married</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] * [[:en:Nakato_Kyabangi_Katusiime|Nakato Kyabangi Katusiime]] == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipediya == * [https://www.youtube.com/watch?v=4BeUXgZ8iu8&ab_channel=NTVUganda Amawulire ga NTV: Susan Nakawuki: EALA member who dared to dream big bows out] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] b4ov1mjr7i8rx6552r9bdaduap8tc1z Christopher Kakooza 0 10974 67380 67195 2026-08-11T16:06:15Z Berniter 10779 67380 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  Mwepisikope Omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omulabirizi yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omulabirizi w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba nabino == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} ivjnlfpvxv1rnspdszl26b19tp29vpr 67381 67380 2026-08-11T16:07:30Z Berniter 10779 67381 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omulabirizi yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omulabirizi w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba nabino == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} runu2pqnsxo07iffl5exf5hr6ncffpo 67382 67381 2026-08-11T16:08:21Z Berniter 10779 67382 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omulabirizi w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba nabino == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} 2gmsudg07v892z1wnbwf614onnlec2t 67383 67382 2026-08-11T16:08:48Z Berniter 10779 67383 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba nabino == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} 1tbl8fin2r4p6y1lxa9jm86xlieltp1 67384 67383 2026-08-11T16:12:08Z Berniter 10779 /* Laba nabino */ 67384 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} 8nnpoktu2htt60uoailpjg17ljg8v0w 67385 67384 2026-08-11T16:14:22Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 67385 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} 39pqboec8n886rep8mkfircr5r2oovf 67386 67385 2026-08-11T16:19:10Z Berniter 10779 67386 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] gpjko7yhf94bvrf1doe4kkht1x9andc 67387 67386 2026-08-11T16:19:26Z Berniter 10779 67387 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] [[Category:Abantu abalamu]] lrtflntpz632keaj5mkk3pft5940vf4 67388 67387 2026-08-11T16:20:03Z Berniter 10779 67388 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abantu okuva e Kampala]] hp0m9o4g6tfjggt2jtf4j55e4gn0mri 67389 67388 2026-08-11T16:20:52Z Berniter 10779 67389 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abantu okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki okuva e Kampala]] 9htzlll6hgju4ijb1fzdpt5d1rvc0mt 67390 67389 2026-08-11T16:22:06Z Berniter 10779 67390 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abantu okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki eb'eLugazi]] sopsdey3xmjg4pyiz27wjujkv67gn1j 67391 67390 2026-08-11T16:22:50Z Berniter 10779 67391 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abantu okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki ab'eLugazi]] 8bjk6sw5q9knrs0a2j1uhupkrfrpe5t 67392 67391 2026-08-11T16:24:13Z Berniter 10779 67392 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abantu okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki ab'eLugazi]] [[Category:BannaUganda abakatoliki]] fuhqa69v7km6j0mlrq9oh3soohd1wu7 67393 67392 2026-08-11T16:25:15Z Berniter 10779 67393 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abantu okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki ab'eLugazi]] [[Category:BannaUganda abakatoliki]] [[Category:Abasumba abakatoliki ab'kyasa kyamakumi abiri mwekimu]] pzsszqlfe58q9xb1p89xl0aagxjc02k 67394 67393 2026-08-11T16:26:04Z Berniter 10779 67394 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abantu okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki ab'eLugazi]] [[Category:BannaUganda abakatoliki]] [[Category:Abasumba abakatoliki ab'kyasa kyamakumi abiri mwekimu]] [[Category:Abasumba abalondebwa Paapa Yowana Paul owokubiri]] nsazs5eb8mbww6bpova0vksod64fpzu 67395 67394 2026-08-11T16:27:25Z Berniter 10779 67395 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abantu okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki ab'eLugazi]] [[Category:BannaUganda abakatoliki]] [[Category:Abasumba abakatoliki ab'kyasa kyamakumi abiri mwekimu]] [[Category:Abasumba abalondebwa Paapa Yowana Paul owokubiri]] [[Category:BannaUganda abasumba abakatoliki ab'ekyasa kyamakkumi abiri]] dygqd5nqnwmd8qev0igky86ktf83i0z 67398 67395 2026-08-11T17:03:27Z Berniter 10779 67398 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Kakooza''' Munnaddiini Omukatuliki, era y'emusumba w'essaza ly'Abakatuliki erya Lugazi, mu Uganda, okuva nga 4 Ogwekkuminogumu 2014'''.''' Nga tannafuuka  omusumbs omuyambi , okuva nga 2 Ogwoluberyeberye 1999 okutuuka nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, yaweereza nga Omuyambi w'omwawule w'essaza ly'Abakatuliki erya Kampala.Bwe yali Omusumba Omuyambi, mu kiseera kye kimu  yawebwa obuvunaanyizibwa obw'okubeera Omulabirizi wa Numidia.Yalondebwa Paapa Yowana Pawulo owokubiri. Yafuna okwewaayo ng’omulabirizi [[(episcopal consecration]]) nga 17 Ogwokuna 1999.Omukulu eyakulembera mu kusabira n’okutukuza Omusumba yali Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabasumba wa Kampala. Nga 4 Ogwekkuminogumu 2014, Paapa Francis yamukyusa n'amuzza e Lugazi era n'amulonda okuba omusumba w'ekitundu ekyo.Yatikkirwa e Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015.<br /> == Omulimu gwe ogw’obusaserdooti == Kakooza yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminogumu 1952, mu ddwaaliro e Nsambya . Bazadde be baali babeera mu kitundu ekiyitibwa Lusaze, mu Divizoni ye Rubaga, mu [[Kampala]], mu [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaza ly'e Kampala]] . Yatuuzibwa ku busaserodooti nga 3 Ogwomukaaga 1983 mu St Mbaaga's Major Seminary, Ggaba, nga mmemba w'ekibiina kya ekyasookera ddala mu seminaliyo eyo. <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Yalondebwa okuba Omulabirizi omuyambi w'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ekkulu erya,bakatuliki erya Kampala]], ne ku bwa Titular Bishop wa ''Casae e Numidia'', nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> == Nga omusumba == Yalondebwa okuba omusumba nga 2 Ogwoluberyeberye 1999. Yatukuzibwa ng’omusumba nga 17 Ogwokkuna 1999 mu [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga,]] entebe [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|y’essaza ly’e Kampala,]] Kalidinaali Emmanuel Wamala, Ssaabalabirizi wa Kampala, ng’ayambibwako Omusumba John Baptist Kaggwa, Omusumba w’e Masaka n’Omusumba Matthias Ssekamaanya, Omulabirizi w’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> Christoper Kakooza yalondebwa okuba Omusumba w’e Lugazi nga 4 Ogwekkuminogumu 2014. Yatuuzibwa ku bwo busumba bwe Lugazi nga 3 Ogwoluberyeberye 2015 Omusumba [[Cyprian Kizito Lwanga]] Omusumba w’essaza ly’e Kampala. Yasikira Omusumba Emeritus Mattias Ssekamaanya eyawumulae, n’afuuka Owabulabirizi w’essaza ly’e Lugazi. <ref name="1R">https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bkakooza.html</ref> <ref name="2R">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1318437/bishop-kakooza-installed-head-lugazi-diocese</ref> <ref name="3R">https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> == Laba ne == * Abajulizi ba Uganda * Obukatoliki bwa Roma mu Uganda * Mathias Ssekamaanya {{s-start}} {{succession box|before='''[[Matthias Ssekamaanya]]'''<br /> (1996–2014)|title=Bishop of [[Roman Catholic Diocese of Lugazi|Lugazi]]|years='''2015 – present'''|after=[[Incumbent]]}} {{end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abazaalibwa mu 1952]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abantu okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki okuva e Kampala]] [[Category:Abasumba abakatoliki ab'eLugazi]] [[Category:BannaUganda abakatoliki]] [[Category:Abasumba abalondebwa Paapa Yowana Paul owokubiri]] [[Category:BannaUganda abasumba abakatoliki ab'ekyasa kyamakkumi abiri]] [[Category:Abasumba abakatoliki ab'ekyasa kyamakkumi abiri mwekimu]] eiza4dy28vfe0yex0urjvrhzbmhvm33 User:CeylonChingu/Okusalako omusuwa gw’omusuwa 2 15455 67357 2026-08-11T13:42:51Z CeylonChingu 9998 Created by translating the page [[:mdwiki:Special:Redirect/revision/1500435|Aortic dissection]] to:lg #mdwikicx 67357 wikitext text/x-wiki {{Infobox medical condition|name=Aortic dissection|synonym=|image=AoDissekt scheme StanfordB en.png|image_size=|image_thumbtime=|alt=|caption=Dissection of the descending part of the aorta (3), which starts from the left subclavian artery and extends to the abdominal aorta (4). The ascending aorta (1) and aortic arch (2) are not involved in this image.|pronounce=|specialty=[[Vascular surgery]], [[cardiothoracic surgery]]|symptoms=severe [[acute aortic syndrome|chest or back pain]], vomiting, [[diaphoresis|sweating]], [[lightheadedness]]<ref name=Lancet2016/><ref name=White2013/>|complications=[[Stroke]], [[mesenteric ischemia]], [[myocardial ischemia]], [[aortic rupture]]<ref name=White2013/>|onset=Sudden<ref name=Lancet2016/><ref name=White2013/>|duration=|types=|causes=|risks=[[Hypertension|High blood pressure]], [[Marfan syndrome]], [[Turner syndrome]], [[bicuspid aortic valve]], previous [[heart surgery]], [[major trauma]], [[smoking]]<ref name=Lancet2016/><ref name=White2013/><ref name=Criado2011/>|diagnosis=[[Medical imaging]]<ref name=Lancet2016/>|differential=|prevention=Blood pressure control, not smoking <ref name=Lancet2016/>|treatment=Depends on the type<ref name=Lancet2016/>|medication=|prognosis=Mortality without treatment 10% (type B), 50% (type A)<ref name=Criado2011/>|frequency=3 per 100,000 per year<ref name=Criado2011/>|deaths=|named after=}} '''Okusalako omusuwa''' ( '''AD''' ) kubaawo ng’obuvune ku layeri ey’omunda ennyo ey’omusuwa busobozesa omusaayi okukulukuta wakati wa layers z’ekisenge ky’omusuwa, ekiwaliriza layers okwawukana.<ref name="Criado2011">{{Cite journal|last=Criado FJ|title=Aortic dissection: a 250-year perspective|journal=Tex Heart Inst J|volume=38|issue=6|pages=694–700|year=2011|pmid=22199439|pmc=3233335}}</ref> Ebiseera ebisinga, kino kikwatagana n'okutandika okw'amangu okw'obulumi obw'amaanyi mu kifuba oba omugongo, ebitera okunnyonnyolwa nga "okukutuka" mu mpisa.<ref name="Lancet2016">{{Cite journal|last=Nienaber|first=CA|last2=Clough|first2=RE|title=Management of acute aortic dissection.|journal=Lancet|date=28 February 2015|volume=385|issue=9970|pages=800–11|pmid=25662791|doi=10.1016/s0140-6736(14)61005-9}}</ref><ref name="White2013">{{Cite journal|last=White|first=A|last2=Broder|first2=J|last3=Mando-Vandrick|first3=J|last4=Wendell|first4=J|last5=Crowe|first5=J|title=Acute aortic emergencies--part 2: aortic dissections.|journal=[[Advanced Emergency Nursing Journal]]|date=2013|volume=35|issue=1|pages=28–52|pmid=23364404|doi=10.1097/tme.0b013e31827145d0}}</ref> Ate era, okusesema, okutuuyana, n’okuziyira omutwe biyinza okubaawo.<ref name="White2013" /> Obubonero obulala buyinza okuva ku kukendeera kw’omusaayi mu bitundu ebirala, gamba ng’okusannyalala oba omusaayi oguyitibwa mesenteric ischemia.<ref name="White2013" /> Okusalako omusuwa gw'omusaayi kiyinza okuviirako okufa amangu olw'omusaayi obutatambula bulungi ku mutima oba okukutuka ddala kw'omusuwa gw'omusaayi.<ref name="White2013" /> Kisinga kubeera mu abo abalina ebyafaayo bya puleesa, endwadde eziwerako ez'ebitundu ebiyunga omusaayi ezikosa amaanyi g'ekisenge ky'emisuwa omuli Marfan syndrome ne Ehlers Danlos syndrome, bicuspid aortic valve, n'okulongoosebwa omutima emabegako.<ref name="White2013" /><ref name="Criado2011" /> Major trauma, okunywa sigala, okukozesa [[Kokeyini|cocaine]], [[Olubuto|embuto]], a thoracic aortic aneurysm, okuzimba emisuwa, n’emiwendo gy’amasavu egitaali gya bulijjo nabyo bikwatagana n’obulabe obw’okwongera.<ref name="Lancet2016" /><ref name="White2013" /> Okuzuula obulwadde buno kuteeberezebwa okusinziira ku bubonero obuli mu bifaananyi by’abasawo, gamba nga computed tomography, magnetic resonance imaging, oba ultrasound ekozesebwa okukakasa n’okwongera okwekenneenya okusalako.<ref name="Lancet2016" /> Ebika ebikulu ebibiri bye bino: Stanford type A, ekizingiramu ekitundu ekisooka eky’omusuwa gwa aorta, n’ekika kya B, ekitazingiramu.<ref name="Lancet2016" /> Okwetangira kwe kufuga puleesa, so si kunywa ssigala, n’okuddaabiriza emisuwa gy’omu kifuba.<ref name="Lancet2016" /><ref name="Iss2005">{{Cite journal|last=Isselbacher|first=Eric M.|title=Thoracic and Abdominal Aortic Aneurysms|journal=Circulation|date=15 February 2005|volume=111|issue=6|pages=816–828|doi=10.1161/01.CIR.0000154569.08857.7A}}</ref> Enzirukanya y’emirimu esinziira ku kitundu kya aorta ekikwatibwako.<ref name="Lancet2016" /> Okusalako ekitundu ekisooka eky’omusuwa oguyitibwa aorta ebiseera ebisinga kyetaagisa okulongoosebwa.<ref name="Lancet2016" /><ref name="White2013" /> Okulongoosa kuyinza okukolebwa nga baggulawo mu kifuba oba okuva munda mu misuwa.<ref name="Lancet2016" /> Okusalasala okuzingiramu ekitundu ekyokubiri eky’omusuwa omunene mu ngeri entuufu kuyinza okujjanjabwa n’eddagala erikkakkanya puleesa n’okukuba kw’omutima, okuggyako nga waliwo ebizibu.<ref name="Lancet2016" /><ref name="White2013" /> Okusalako omusuwa gw’omusaayi (aortic dissection) tekutera kubaawo, nga kubaawo ku kigero ekibalirirwamu abantu basatu ku buli bantu 100,000 buli mwaka.<ref name="Lancet2016" /><ref name="Criado2011" /> Businga kubeera mu basajja okusinga abakazi.<ref name="Lancet2016" /> Emyaka egya bulijjo nga bazuuliddwa obulwadde buno giri 63, nga ebitundu nga 10% ku balwadde babaawo nga tebannaweza myaka 40.<ref name="Lancet2016" /><ref name="Criado2011" /> Awatali bujjanjabi, nga kitundu ku bantu abalina okutemebwa kwa Stanford type A bafa mu nnaku ssatu ate nga 10% ku bantu abalina okutemebwa kwa Stanford type B bafa mu mwezi gumu.<ref name="Criado2011" /> Omusango ogwasooka ogwa AD gwayogerwako mu kwekebejjebwa kwa Kabaka George II owa Bungereza oluvannyuma lw’okufa kwe mu 1760.<ref name="Criado2011" /> Okulongoosa AD kwatandikibwawo mu myaka gya 1950 nga Michael E. DeBakey.<ref name="Criado2011" /> == Ebiwandiiko ebikozesebwa == {{Reflist|refs=<ref name=Altman2006>{{cite web |author=Altman LK |url=https://www.nytimes.com/2006/12/25/health/25surgeon.html |title=The Man on the Table Devised the Surgery |work=New York Times |date=2006-12-25 |access-date=2013-05-27 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130916063251/http://www.nytimes.com/2006/12/25/health/25surgeon.html |archive-date=2013-09-16 }}</ref><ref name=Daily1970>{{cite journal |doi=10.1016/S0003-4975(10)65594-4 |vauthors=Daily PO, Trueblood HW, Stinson EB, Wuerflein RD, Shumway NE |title=Management of acute aortic dissections |journal=Ann. Thorac. Surg. |volume=10 |issue=3 |pages=237–47 |date=Sep 1970 |pmid=5458238 }}</ref><ref name=DeBakey1965>{{cite journal |vauthors=DeBakey ME, Henly WS, Cooley DA, ((Morris GC Jr)), Crawford ES, ((Beall AC Jr)) |title=Surgical management of dissecting aneurysms of the aorta |journal=[[The Journal of Thoracic and Cardiovascular Surgery|J Thorac Cardiovasc Surg]] |volume=49 |issue= |pages=130–49 |date=Jan 1965 |pmid=14261867 |doi=10.1016/S0022-5223(19)33323-9 |doi-access=free }}</ref><ref name=Hiratzka2010>{{cite journal |vauthors=Hiratzka LF, Bakris GL, Beckman JA |title=2010 ACCF/AHA/AATS/ACR/ASA/SCA/SCAI/SIR/STS/SVM guidelines for the diagnosis and management of patients with Thoracic Aortic Disease: a report of the American College of Cardiology Foundation/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines, American Association for Thoracic Surgery, American College of Radiology, American Stroke Association, Society of Cardiovascular Anesthesiologists, Society for Cardiovascular Angiography and Interventions, Society of Interventional Radiology, Society of Thoracic Surgeons, and Society for Vascular Medicine |journal=Circulation |volume=121 |issue=13 |pages=e266–369 |date=April 2010 |pmid=20233780 |doi=10.1161/CIR.0b013e3181d4739e |url=http://circ.ahajournals.org/content/121/13/e266.full |display-authors=etal |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130609050116/http://circ.ahajournals.org/content/121/13/e266.full |archive-date=2013-06-09 |doi-access=free }}</ref><ref name=Kamalakannan2007>{{cite journal |vauthors=Kamalakannan D, Rosman HS, Eagle KA |title=Acute aortic dissection |journal=Crit Care Clin |volume=23 |issue=4 |pages=779–800, vi |date=October 2007 |pmid=17964363 |doi=10.1016/j.ccc.2007.07.002 |url=}}</ref><ref name=Leonard1979>{{cite journal |author=Leonard JC |title=Thomas Bevill Peacock and the early history of dissecting aneurysm |journal=Br Med J |volume=2 |issue=6184 |pages=260–2 |date=July 1979 |pmid=383194 |pmc=1595580 |doi=10.1136/bmj.2.6184.260 |url=http://www.bmj.com/highwire/filestream/291035/field_highwire_article_pdf/0/260 |access-date=2013-05-27 |archive-date=2014-02-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140222024458/http://www.bmj.com/highwire/filestream/291035/field_highwire_article_pdf/0/260 |url-status=live }}</ref><ref name=Nicholls1761>{{cite journal | author=Nicholls F | year=1761 | title=Observations concerning the body of his late majesty | journal=Philosophical Transactions of the Royal Society | volume=52 | pages=265–274 | url=https://books.google.com/books?id=bYWNFD7xRXkC&pg=PA265 | doi=10.1098/rstl.1761.0052 | url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150330210504/http://books.google.com/books?id=bYWNFD7xRXkC&pg=PA265 |archive-date=2015-03-30 }}</ref><ref name=Shimony2011>{{cite journal|last=Shimony|first=A |author2=Filion, KB |author3=Mottillo, S |author4=Dourian, T |author5=Eisenberg, MJ|title=Meta-analysis of usefulness of d-dimer to diagnose acute aortic dissection|journal=The American Journal of Cardiology|date=2011-04-15|volume=107|issue=8|pages=1227–34|pmid=21296332|doi=10.1016/j.amjcard.2010.12.027}}</ref><ref name=Turner2006>{{cite journal |title=Increased maternal cardiovascular mortality associated with pregnancy in women with Turner syndrome |journal=Fertil. Steril. |volume=86 |issue=5 Suppl |pages=S127–8 |date=Nov 2006 |pmid=17055808 |doi=10.1016/j.fertnstert.2006.08.082 |author1= Practice Committee of the American Society for Reproductive Medicine }}</ref><ref name=Woo2009>{{cite journal |vauthors=Woo KM, Schneider JI |title=High-risk chief complaints I: chest pain--the big three |journal=Emerg. Med. Clin. North Am. |volume=27 |issue=4 |pages=685–712, x |date=November 2009 |pmid=19932401 |doi=10.1016/j.emc.2009.07.007 |url=}}</ref>}} [[Category:Translated from MDWiki]] m1kg83jrefv7ctmjuzafxbmqruewxuh Patrick Bernard Ogwel 0 15456 67361 2026-08-11T14:15:32Z Lillylove256 10862 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1366610565|Patrick Bernard Ogwel]]" 67361 wikitext text/x-wiki   '''Patrick Bernard Ogwel''' [[Uganda|Munnayuganda]] eyali omuzannyi w’omupiira era nga muddukanya w'emizannyo awereeza nga omuwandiisi omukulu ow’olukiiko olufuzi olwa National Council of Sports (NCS).<ref name=":12">{{Cite web |last=Kisekka |first=Fred |date=2025-05-28 |title=Sports: Ogwel vows infrastructure boom and accountability in third term as NCS boss |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/ogwel-vows-infrastructure-boom-and-accountabi-NV_211672_062026 |access-date=2026-07-22 |website=New Vision}}</ref><ref name=":22">{{Cite web |date=2021-02-06 |title=Dr Ogwel confirmed as new National Council of Sports General Secretary |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/dr-ogwel-confirmed-as-new-national-council-of-sports-general-secretary-1831580 |access-date=2026-07-22 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Staff {{!}} National Council of Sports |url=https://ncs.go.ug/about/staff |access-date=2026-07-22 |website=ncs.go.ug}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Staff {{!}} National Council of Sports |url=https://ncs.go.ug/about/staff |access-date=2026-07-22 |website=ncs.go.ug}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Ogwel faces possible exit |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/ogwel-faces-possible-exit-4709900 |access-date=2026-07-22 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Ogwel faces possible exit |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/ogwel-faces-possible-exit-4709900 |access-date=2026-07-22 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Okusoma kwe == Ogwel yasoma siniya ey'omukaaga (A-levek) ku Comboni College Lira era mu 1993 nasomera ku National Teachers’ College (NTC) Ngetta gye yatikkirwa Dipuloama mu by’enjigiriza mu 1995. Mu 1999 okutuuka mu 2002, yasomera ku [[Kampala International University]] (KIU) gye yafunira diguli mu by’enkulaakulana.<ref name=":0" /> Okuva mu 2003 okutuuka mu 2005, Ogwel yasomera ku [[Kampala International University]] (KIU), gye yafunira diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana. Oluvannyuma yaddayo ku yunivasite eno mu 2006 era n’aweebwa diguli eyokusatu mu 2012.<ref name=":0" /> == Emirimu gye == Mu 1992, Ogwel yazannya era n’akiikirira Comboni College mu fayinolo z’eggwanga eza Copa Coca-Cola ng’akyali muyizi. Okuva mu 1993 okutuuka mu 1995, yazannyira Otuke District FC ng’omuteebi. Mu kiseera kye kimu, era yaweerezaako ng’Omuwandiisi w’ekibiina ekifuga omupiira mu disitulikiti y’e Otuke.<ref name=":0" /><ref name=":12" /> Mu 1998, Ogwel yeegatta ku Pamba FC nga tannagenda mu Black Rhinos FC. Mu 2001, yafuuka omutendesi omukulu owa Black Rhino FC, eyavuganya mu liigi ya Uganda Premier. Oluvannyuma yatendeka Akol FC mu sizoni ya Uganda Super League mu 2003 era n'atendeka Comboni College okutuuka ku fayinolo za Copa Coca-Cola Masindi mu 2006.<ref name=":0" /><ref name=":12" /> == Enzirukanya y’emizannyo == Ogwel omulimu gwe ogw’okuddukanya emirimu yagutandika ng’azannya omupiira, ng’aweereza ng’omuwandiisi w’ekibiina ekifuga omupiira mu disitulikiti y’e Otuke. Oluvannyuma yagenda mu by’emizannyo mu ggwanga, n’ayingira olukiiko lw’emizannyo mu ggwanga mu 2017 ng’omuyambi w’omuwandiisi omukulu. Yafuuka akola nga Ssaabawandiisi mu 2018 era n'akakasibwa ku bwa Ssaabawandiisi mu 2019.<ref>{{Cite web |last=URN |date=2024-08-01 |title=Finance declares Ogwel unfit to continue as NCS accounting officer |url=https://observer.ug/news/finance-declares-ogwel-unfit-to-continue-as-ncs-accounting-officer/ |access-date=2026-07-22 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref><ref name=":22" /><ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2019-06-14 |title=Ogwel confirmed as National Council of Sports General Secretary |url=https://kawowo.com/2019/06/14/ogwel-confirmed-as-national-council-of-sports-general-secretary/ |access-date=2026-07-22 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] hur3tmgvrgx4dc8iplvkdbnpj8g02r5 67362 67361 2026-08-11T14:16:55Z Lillylove256 10862 Ngasseeko Databox 67362 wikitext text/x-wiki  {{Databox}} '''Patrick Bernard Ogwel''' [[Uganda|Munnayuganda]] eyali omuzannyi w’omupiira era nga muddukanya w'emizannyo awereeza nga omuwandiisi omukulu ow’olukiiko olufuzi olwa National Council of Sports (NCS).<ref name=":12">{{Cite web |last=Kisekka |first=Fred |date=2025-05-28 |title=Sports: Ogwel vows infrastructure boom and accountability in third term as NCS boss |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/ogwel-vows-infrastructure-boom-and-accountabi-NV_211672_062026 |access-date=2026-07-22 |website=New Vision}}</ref><ref name=":22">{{Cite web |date=2021-02-06 |title=Dr Ogwel confirmed as new National Council of Sports General Secretary |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/dr-ogwel-confirmed-as-new-national-council-of-sports-general-secretary-1831580 |access-date=2026-07-22 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Staff {{!}} National Council of Sports |url=https://ncs.go.ug/about/staff |access-date=2026-07-22 |website=ncs.go.ug}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Staff {{!}} National Council of Sports |url=https://ncs.go.ug/about/staff |access-date=2026-07-22 |website=ncs.go.ug}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Ogwel faces possible exit |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/ogwel-faces-possible-exit-4709900 |access-date=2026-07-22 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Ogwel faces possible exit |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/ogwel-faces-possible-exit-4709900 |access-date=2026-07-22 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Okusoma kwe == Ogwel yasoma siniya ey'omukaaga (A-levek) ku Comboni College Lira era mu 1993 nasomera ku National Teachers’ College (NTC) Ngetta gye yatikkirwa Dipuloama mu by’enjigiriza mu 1995. Mu 1999 okutuuka mu 2002, yasomera ku [[Kampala International University]] (KIU) gye yafunira diguli mu by’enkulaakulana.<ref name=":0" /> Okuva mu 2003 okutuuka mu 2005, Ogwel yasomera ku [[Kampala International University]] (KIU), gye yafunira diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana. Oluvannyuma yaddayo ku yunivasite eno mu 2006 era n’aweebwa diguli eyokusatu mu 2012.<ref name=":0" /> == Emirimu gye == Mu 1992, Ogwel yazannya era n’akiikirira Comboni College mu fayinolo z’eggwanga eza Copa Coca-Cola ng’akyali muyizi. Okuva mu 1993 okutuuka mu 1995, yazannyira Otuke District FC ng’omuteebi. Mu kiseera kye kimu, era yaweerezaako ng’Omuwandiisi w’ekibiina ekifuga omupiira mu disitulikiti y’e Otuke.<ref name=":0" /><ref name=":12" /> Mu 1998, Ogwel yeegatta ku Pamba FC nga tannagenda mu Black Rhinos FC. Mu 2001, yafuuka omutendesi omukulu owa Black Rhino FC, eyavuganya mu liigi ya Uganda Premier. Oluvannyuma yatendeka Akol FC mu sizoni ya Uganda Super League mu 2003 era n'atendeka Comboni College okutuuka ku fayinolo za Copa Coca-Cola Masindi mu 2006.<ref name=":0" /><ref name=":12" /> == Enzirukanya y’emizannyo == Ogwel omulimu gwe ogw’okuddukanya emirimu yagutandika ng’azannya omupiira, ng’aweereza ng’omuwandiisi w’ekibiina ekifuga omupiira mu disitulikiti y’e Otuke. Oluvannyuma yagenda mu by’emizannyo mu ggwanga, n’ayingira olukiiko lw’emizannyo mu ggwanga mu 2017 ng’omuyambi w’omuwandiisi omukulu. Yafuuka akola nga Ssaabawandiisi mu 2018 era n'akakasibwa ku bwa Ssaabawandiisi mu 2019.<ref>{{Cite web |last=URN |date=2024-08-01 |title=Finance declares Ogwel unfit to continue as NCS accounting officer |url=https://observer.ug/news/finance-declares-ogwel-unfit-to-continue-as-ncs-accounting-officer/ |access-date=2026-07-22 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref><ref name=":22" /><ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2019-06-14 |title=Ogwel confirmed as National Council of Sports General Secretary |url=https://kawowo.com/2019/06/14/ogwel-confirmed-as-national-council-of-sports-general-secretary/ |access-date=2026-07-22 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] 3jm4cixqr8finblumsu8p9naadf5824 67363 67362 2026-08-11T14:19:44Z Lillylove256 10862 ntonzeewo ettuluba 67363 wikitext text/x-wiki  {{Databox}} '''Patrick Bernard Ogwel''' [[Uganda|Munnayuganda]] eyali omuzannyi w’omupiira era nga muddukanya w'emizannyo awereeza nga omuwandiisi omukulu ow’olukiiko olufuzi olwa National Council of Sports (NCS).<ref name=":12">{{Cite web |last=Kisekka |first=Fred |date=2025-05-28 |title=Sports: Ogwel vows infrastructure boom and accountability in third term as NCS boss |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/ogwel-vows-infrastructure-boom-and-accountabi-NV_211672_062026 |access-date=2026-07-22 |website=New Vision}}</ref><ref name=":22">{{Cite web |date=2021-02-06 |title=Dr Ogwel confirmed as new National Council of Sports General Secretary |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/dr-ogwel-confirmed-as-new-national-council-of-sports-general-secretary-1831580 |access-date=2026-07-22 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Staff {{!}} National Council of Sports |url=https://ncs.go.ug/about/staff |access-date=2026-07-22 |website=ncs.go.ug}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Staff {{!}} National Council of Sports |url=https://ncs.go.ug/about/staff |access-date=2026-07-22 |website=ncs.go.ug}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Ogwel faces possible exit |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/ogwel-faces-possible-exit-4709900 |access-date=2026-07-22 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-08-01 |title=Ogwel faces possible exit |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/ogwel-faces-possible-exit-4709900 |access-date=2026-07-22 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Okusoma kwe == Ogwel yasoma siniya ey'omukaaga (A-levek) ku Comboni College Lira era mu 1993 nasomera ku National Teachers’ College (NTC) Ngetta gye yatikkirwa Dipuloama mu by’enjigiriza mu 1995. Mu 1999 okutuuka mu 2002, yasomera ku [[Kampala International University]] (KIU) gye yafunira diguli mu by’enkulaakulana.<ref name=":0" /> Okuva mu 2003 okutuuka mu 2005, Ogwel yasomera ku [[Kampala International University]] (KIU), gye yafunira diguli eyookubiri mu by’enkulaakulana. Oluvannyuma yaddayo ku yunivasite eno mu 2006 era n’aweebwa diguli eyokusatu mu 2012.<ref name=":0" /> == Emirimu gye == Mu 1992, Ogwel yazannya era n’akiikirira Comboni College mu fayinolo z’eggwanga eza Copa Coca-Cola ng’akyali muyizi. Okuva mu 1993 okutuuka mu 1995, yazannyira Otuke District FC ng’omuteebi. Mu kiseera kye kimu, era yaweerezaako ng’Omuwandiisi w’ekibiina ekifuga omupiira mu disitulikiti y’e Otuke.<ref name=":0" /><ref name=":12" /> Mu 1998, Ogwel yeegatta ku Pamba FC nga tannagenda mu Black Rhinos FC. Mu 2001, yafuuka omutendesi omukulu owa Black Rhino FC, eyavuganya mu liigi ya Uganda Premier. Oluvannyuma yatendeka Akol FC mu sizoni ya Uganda Super League mu 2003 era n'atendeka Comboni College okutuuka ku fayinolo za Copa Coca-Cola Masindi mu 2006.<ref name=":0" /><ref name=":12" /> == Enzirukanya y’emizannyo == Ogwel omulimu gwe ogw’okuddukanya emirimu yagutandika ng’azannya omupiira, ng’aweereza ng’omuwandiisi w’ekibiina ekifuga omupiira mu disitulikiti y’e Otuke. Oluvannyuma yagenda mu by’emizannyo mu ggwanga, n’ayingira olukiiko lw’emizannyo mu ggwanga mu 2017 ng’omuyambi w’omuwandiisi omukulu. Yafuuka akola nga Ssaabawandiisi mu 2018 era n'akakasibwa ku bwa Ssaabawandiisi mu 2019.<ref>{{Cite web |last=URN |date=2024-08-01 |title=Finance declares Ogwel unfit to continue as NCS accounting officer |url=https://observer.ug/news/finance-declares-ogwel-unfit-to-continue-as-ncs-accounting-officer/ |access-date=2026-07-22 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref><ref name=":22" /><ref name=":0" /><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2019-06-14 |title=Ogwel confirmed as National Council of Sports General Secretary |url=https://kawowo.com/2019/06/14/ogwel-confirmed-as-national-council-of-sports-general-secretary/ |access-date=2026-07-22 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] [[Category:Abantu abaasomerako ku ttendekero lya Kampala International University]] [[Category:Bannayuganda abazannyi b'omupiira abami]] 5jjw1fan5sxq2gei6a29hqijy5o49lq Category:Abantu abaasomerako ku ttendekero lya Kampala International University 14 15457 67364 2026-08-11T14:20:25Z Lillylove256 10862 ngasseeko amatuluba 67364 wikitext text/x-wiki Bano be bantu abaasomerako ku ttendekero lya Kampala International University 7a21sepfle10j1tf72egd2jv7j3euku Category:Bannayuganda abazannyi b'omupiira abami 14 15458 67365 2026-08-11T14:20:52Z Lillylove256 10862 ngasseeko amatuluba 67365 wikitext text/x-wiki Bano be Bannayuganda abazannyi b'omupiira abami 0po7a60ed5gbdnye1q4yv99phmj6qa8 Herbert Edmund Ariko 0 15459 67367 2026-08-11T14:35:23Z Lillylove256 10862 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1367069731|Herbert Edmund Ariko]]" 67367 wikitext text/x-wiki   '''Herbert Edmund Ariko''' era amanyiddwa nga '''Herbert Edmund Okworo Ariko''' (yazaalibwa 19 Ogwomusanvu 1975) [[Munnayuganda]] munnasayansi w'embeera z'abantu era munnabyabufuzi akiikirira Gweri County mu Palaamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebiri.<ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6InpGQjhHaVpLU2U3MDc5L0RNcFFTZkE9PSIsInZhbHVlIjoiYjdwRWt6SDV2V0greFdISkIveEhkQT09IiwibWFjIjoiZmY0YTc5NzZkYWMwNzFhMjQ1N2ZjMDFiMmFjNTJlMjYyZTdlODI5MWY0MzlmYTZkNDlkZWRmNDJhMDYzN2I5MCIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=2026-07-21 |website=Mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> == Emirimu == Ariko yayingira ebyobufuzi eby’okulonda mu 2016 bwe yalondebwa okubeera omubaka wa Palaamenti akiikirira Munisipaali y’e Soroti ku tikiti ya [[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]] (FDC). Oluvannyuma yava mu kibiina kya FDC n’ayingira ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM) mu Gwokuttaano 2021. Mu Gwomusanvu 2022, yawangula akalulu ka [[Palamenti ya Uganda|palaamenti]] aka Soroti East Division oluvannyuma lwa kkooti ejulirwamu okusazaamu okulonda kwa bona okwa 2021 olw'ensonga ezitaali za bulijjo. Oluvannyuma obuwanguzi bwe bwakkirizibwa oluvannyuma lwa kkooti enkulu okugoba empaaba y’okulonda ewakanya ebyava mu kulonda.<ref>{{Cite web |date=2023-01-20 |title=Court dismisses election petition cases against Soroti, Toroma County MPs |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/court-dismisses-election-petition-cases-against-soroti-toroma-county-mps-4093264 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-08-29 |title=FDC files petition over Soroti East by-election result |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/fdc-files-petition-over-soroti-east-by-election-result-3929510 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-07-28 |title=NRM's Ariko declared winner of Soroti East parliamentary by-election |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nrm-s-ariko-declared-winner-of-soroti-east-parliamentary-by-election-3895626 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-07-08 |title=NRM cadres split over candidate for Soroti East by-election |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nrm-cadres-split-over-candidate-for-soroti-east-by-election-3873376 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-07-08 |title=NRM cadres split over candidate for Soroti East by-election |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nrm-cadres-split-over-candidate-for-soroti-east-by-election-3873376 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |date=2025-05-14 |title=NRM's Ariko ditches Soroti East, faces stern test in Gweri |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/nrm-s-ariko-ditches-soroti-east-faces-stern-test-in-gweri-5040514 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu Palaamenti ey’ekkumi n’emu, Ariko yalondebwa okuba Ssentebe w’akakiiko akavunaanyizibwa ku butonde bw’ensi n’ebyobugagga eby’omu ttaka. Mu 2026, Ariko yafuuka omubaka wa Palaamenti akiikirira Essaza lya Gweri, [[Soroti (disitulikit)|mu Disitulikiti y’e Soroti]] oluvannyuma lw’okuwangula akalulu ka bonna aka 2026, ng’aweereza ekisanja okuva mu 2026 okutuuka mu 2031 mu Palaamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebiri.<ref>{{Cite web |date=2024-07-24 |title=Full list of new sectoral committees in Uganda's parliament |url=https://www.independent.co.ug/full-list-of-new-sectoral-committees-in-ugandas-parliament/ |access-date=2026-07-21 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref name="auto2" /><ref>{{Cite web |last=Ojore |first=Godfrey |date=2026-01-19 |title=Ugandaelections2026: Teso voters punish 'underperformers' as NRM reclaims ground, over 10 incumbents fall |url=https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/teso-voters-punish-underperformers-as-nrm-rec-NV_226494_062026 |access-date=2026-07-21 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ojore |first=Godfrey |date=2026-01-19 |title=Ugandaelections2026: Teso voters punish 'underperformers' as NRM reclaims ground, over 10 incumbents fall |url=https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/teso-voters-punish-underperformers-as-nrm-rec-NV_226494_062026 |access-date=2026-07-21 |website=New Vision}}</ref> == Laba ne == * [[Anna Ebaju Adeke]] * [[Angelline Osegge]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] s77xucqsqyb6z4kzn54frwhrjyg97p7 67368 67367 2026-08-11T14:36:03Z Lillylove256 10862 Ngasseeko Databox 67368 wikitext text/x-wiki   {{Databox}} '''Herbert Edmund Ariko''' era amanyiddwa nga '''Herbert Edmund Okworo Ariko''' (yazaalibwa 19 Ogwomusanvu 1975) [[Munnayuganda]] munnasayansi w'embeera z'abantu era munnabyabufuzi akiikirira Gweri County mu Palaamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebiri.<ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6InpGQjhHaVpLU2U3MDc5L0RNcFFTZkE9PSIsInZhbHVlIjoiYjdwRWt6SDV2V0greFdISkIveEhkQT09IiwibWFjIjoiZmY0YTc5NzZkYWMwNzFhMjQ1N2ZjMDFiMmFjNTJlMjYyZTdlODI5MWY0MzlmYTZkNDlkZWRmNDJhMDYzN2I5MCIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=2026-07-21 |website=Mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> == Emirimu == Ariko yayingira ebyobufuzi eby’okulonda mu 2016 bwe yalondebwa okubeera omubaka wa Palaamenti akiikirira Munisipaali y’e Soroti ku tikiti ya [[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]] (FDC). Oluvannyuma yava mu kibiina kya FDC n’ayingira ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM) mu Gwokuttaano 2021. Mu Gwomusanvu 2022, yawangula akalulu ka [[Palamenti ya Uganda|palaamenti]] aka Soroti East Division oluvannyuma lwa kkooti ejulirwamu okusazaamu okulonda kwa bona okwa 2021 olw'ensonga ezitaali za bulijjo. Oluvannyuma obuwanguzi bwe bwakkirizibwa oluvannyuma lwa kkooti enkulu okugoba empaaba y’okulonda ewakanya ebyava mu kulonda.<ref>{{Cite web |date=2023-01-20 |title=Court dismisses election petition cases against Soroti, Toroma County MPs |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/court-dismisses-election-petition-cases-against-soroti-toroma-county-mps-4093264 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-08-29 |title=FDC files petition over Soroti East by-election result |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/fdc-files-petition-over-soroti-east-by-election-result-3929510 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-07-28 |title=NRM's Ariko declared winner of Soroti East parliamentary by-election |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nrm-s-ariko-declared-winner-of-soroti-east-parliamentary-by-election-3895626 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-07-08 |title=NRM cadres split over candidate for Soroti East by-election |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nrm-cadres-split-over-candidate-for-soroti-east-by-election-3873376 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-07-08 |title=NRM cadres split over candidate for Soroti East by-election |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nrm-cadres-split-over-candidate-for-soroti-east-by-election-3873376 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |date=2025-05-14 |title=NRM's Ariko ditches Soroti East, faces stern test in Gweri |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/nrm-s-ariko-ditches-soroti-east-faces-stern-test-in-gweri-5040514 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu Palaamenti ey’ekkumi n’emu, Ariko yalondebwa okuba Ssentebe w’akakiiko akavunaanyizibwa ku butonde bw’ensi n’ebyobugagga eby’omu ttaka. Mu 2026, Ariko yafuuka omubaka wa Palaamenti akiikirira Essaza lya Gweri, [[Soroti (disitulikit)|mu Disitulikiti y’e Soroti]] oluvannyuma lw’okuwangula akalulu ka bonna aka 2026, ng’aweereza ekisanja okuva mu 2026 okutuuka mu 2031 mu Palaamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebiri.<ref>{{Cite web |date=2024-07-24 |title=Full list of new sectoral committees in Uganda's parliament |url=https://www.independent.co.ug/full-list-of-new-sectoral-committees-in-ugandas-parliament/ |access-date=2026-07-21 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref name="auto2" /><ref>{{Cite web |last=Ojore |first=Godfrey |date=2026-01-19 |title=Ugandaelections2026: Teso voters punish 'underperformers' as NRM reclaims ground, over 10 incumbents fall |url=https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/teso-voters-punish-underperformers-as-nrm-rec-NV_226494_062026 |access-date=2026-07-21 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ojore |first=Godfrey |date=2026-01-19 |title=Ugandaelections2026: Teso voters punish 'underperformers' as NRM reclaims ground, over 10 incumbents fall |url=https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/teso-voters-punish-underperformers-as-nrm-rec-NV_226494_062026 |access-date=2026-07-21 |website=New Vision}}</ref> == Laba ne == * [[Anna Ebaju Adeke]] * [[Angelline Osegge]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] riwetrrw2zuk42cmd88zg6uxtzwpm9l 67370 67368 2026-08-11T14:40:43Z Lillylove256 10862 ntonzeewo ettuluba 67370 wikitext text/x-wiki   {{Databox}} '''Herbert Edmund Ariko''' era amanyiddwa nga '''Herbert Edmund Okworo Ariko''' (yazaalibwa 19 Ogwomusanvu 1975) [[Munnayuganda]] munnasayansi w'embeera z'abantu era munnabyabufuzi akiikirira Gweri County mu Palaamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebiri.<ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6InpGQjhHaVpLU2U3MDc5L0RNcFFTZkE9PSIsInZhbHVlIjoiYjdwRWt6SDV2V0greFdISkIveEhkQT09IiwibWFjIjoiZmY0YTc5NzZkYWMwNzFhMjQ1N2ZjMDFiMmFjNTJlMjYyZTdlODI5MWY0MzlmYTZkNDlkZWRmNDJhMDYzN2I5MCIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=2026-07-21 |website=Mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> == Emirimu == Ariko yayingira ebyobufuzi eby’okulonda mu 2016 bwe yalondebwa okubeera omubaka wa Palaamenti akiikirira Munisipaali y’e Soroti ku tikiti ya [[Forum for Democratic Change (FDC)|Forum for Democratic Change]] (FDC). Oluvannyuma yava mu kibiina kya FDC n’ayingira ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM) mu Gwokuttaano 2021. Mu Gwomusanvu 2022, yawangula akalulu ka [[Palamenti ya Uganda|palaamenti]] aka Soroti East Division oluvannyuma lwa kkooti ejulirwamu okusazaamu okulonda kwa bona okwa 2021 olw'ensonga ezitaali za bulijjo. Oluvannyuma obuwanguzi bwe bwakkirizibwa oluvannyuma lwa kkooti enkulu okugoba empaaba y’okulonda ewakanya ebyava mu kulonda.<ref>{{Cite web |date=2023-01-20 |title=Court dismisses election petition cases against Soroti, Toroma County MPs |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/court-dismisses-election-petition-cases-against-soroti-toroma-county-mps-4093264 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-08-29 |title=FDC files petition over Soroti East by-election result |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/fdc-files-petition-over-soroti-east-by-election-result-3929510 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-07-28 |title=NRM's Ariko declared winner of Soroti East parliamentary by-election |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nrm-s-ariko-declared-winner-of-soroti-east-parliamentary-by-election-3895626 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-07-08 |title=NRM cadres split over candidate for Soroti East by-election |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nrm-cadres-split-over-candidate-for-soroti-east-by-election-3873376 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-07-08 |title=NRM cadres split over candidate for Soroti East by-election |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nrm-cadres-split-over-candidate-for-soroti-east-by-election-3873376 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |date=2025-05-14 |title=NRM's Ariko ditches Soroti East, faces stern test in Gweri |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/nrm-s-ariko-ditches-soroti-east-faces-stern-test-in-gweri-5040514 |access-date=2026-07-21 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu Palaamenti ey’ekkumi n’emu, Ariko yalondebwa okuba Ssentebe w’akakiiko akavunaanyizibwa ku butonde bw’ensi n’ebyobugagga eby’omu ttaka. Mu 2026, Ariko yafuuka omubaka wa Palaamenti akiikirira Essaza lya Gweri, [[Soroti (disitulikit)|mu Disitulikiti y’e Soroti]] oluvannyuma lw’okuwangula akalulu ka bonna aka 2026, ng’aweereza ekisanja okuva mu 2026 okutuuka mu 2031 mu Palaamenti ya Uganda ey’ekkumi n’ebiri.<ref>{{Cite web |date=2024-07-24 |title=Full list of new sectoral committees in Uganda's parliament |url=https://www.independent.co.ug/full-list-of-new-sectoral-committees-in-ugandas-parliament/ |access-date=2026-07-21 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref name="auto2" /><ref>{{Cite web |last=Ojore |first=Godfrey |date=2026-01-19 |title=Ugandaelections2026: Teso voters punish 'underperformers' as NRM reclaims ground, over 10 incumbents fall |url=https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/teso-voters-punish-underperformers-as-nrm-rec-NV_226494_062026 |access-date=2026-07-21 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ojore |first=Godfrey |date=2026-01-19 |title=Ugandaelections2026: Teso voters punish 'underperformers' as NRM reclaims ground, over 10 incumbents fall |url=https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/teso-voters-punish-underperformers-as-nrm-rec-NV_226494_062026 |access-date=2026-07-21 |website=New Vision}}</ref> == Laba ne == * [[Anna Ebaju Adeke]] * [[Angelline Osegge]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] [[Category:Abantu abazaalibwa mu 1975]] [[Category:Bannabyabufuzi aba National Resistance Movement]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Soroti]] [[Category:Bannabyabufuzi ab'ekibiina kya Forum for Democratic Change]] t7r7tm2xknxpimmewj3ugsqtir57xsi Category:Abantu abazaalibwa mu 1975 14 15460 67371 2026-08-11T14:41:07Z Lillylove256 10862 ngasseeko amatuluba 67371 wikitext text/x-wiki Bano be bantu abazaalibwa mu 1975 be8p96oeadsiifirb8y95bl76adt3vn Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Soroti 14 15461 67372 2026-08-11T14:41:36Z Lillylove256 10862 ngasseeko amatuluba 67372 wikitext text/x-wiki Bano be bantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Soroti 8puuj70zla43zb9teujs40vt7k76l58 User talk:Ssebuufu 3 15462 67423 2026-08-11T21:17:48Z MediaWiki message delivery 2616 /* Invitation to try the Starter Kit Tool */ new section 67423 wikitext text/x-wiki == Invitation to try the Starter Kit Tool == <div lang="en" dir="ltr"> Greetings! As one of the active editors on this Wikipedia, you're invited by the [https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development Language Onboarding and Development] initiative to learn about the Starter Kit, try it out, and join a virtual meeting where you can ask questions about the tool.<br> '''What the tool does'''<br> The Starter Kit helps small or new Wikipedia contributors complete essential tasks, like importing infoboxes, tracking your wiki's growth and health metrics, and connecting with members of the broader Wikimedia community for technical guidance. Some features require certain user rights, but three of the six tasks are open to any autoconfirmed editor, so most active editors can get started right away. '''Here's what we would like you to do:''' * Read the manual for more detail on the tool and the tasks you can perform: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit * Access the Starter Kit tool: https://starterkit.toolforge.org/ and log in with your Wikimedia account to try it out. * Sign up for one of three virtual meetings: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit/Office_hours#Office_hours, where you can: ** Learn more about the tool. ** Ask questions and share your thoughts. Thank you so much for using the tool, and we look forward to your attending the virtual meeting. Best regards, </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 21:17, 11 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox/Invitation_to_try_the_Starter_Kit_Tool_message_list&oldid=30913073 --> mzopmkupretzr5d475ggavhja7gq4w7 User talk:NKINZIK MARIE 3 15463 67425 2026-08-11T21:17:48Z MediaWiki message delivery 2616 /* Invitation to try the Starter Kit Tool */ new section 67425 wikitext text/x-wiki == Invitation to try the Starter Kit Tool == <div lang="en" dir="ltr"> Greetings! As one of the active editors on this Wikipedia, you're invited by the [https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development Language Onboarding and Development] initiative to learn about the Starter Kit, try it out, and join a virtual meeting where you can ask questions about the tool.<br> '''What the tool does'''<br> The Starter Kit helps small or new Wikipedia contributors complete essential tasks, like importing infoboxes, tracking your wiki's growth and health metrics, and connecting with members of the broader Wikimedia community for technical guidance. Some features require certain user rights, but three of the six tasks are open to any autoconfirmed editor, so most active editors can get started right away. '''Here's what we would like you to do:''' * Read the manual for more detail on the tool and the tasks you can perform: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit * Access the Starter Kit tool: https://starterkit.toolforge.org/ and log in with your Wikimedia account to try it out. * Sign up for one of three virtual meetings: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit/Office_hours#Office_hours, where you can: ** Learn more about the tool. ** Ask questions and share your thoughts. Thank you so much for using the tool, and we look forward to your attending the virtual meeting. Best regards, </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 21:17, 11 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox/Invitation_to_try_the_Starter_Kit_Tool_message_list&oldid=30913073 --> mzopmkupretzr5d475ggavhja7gq4w7 Category:Abaazaalibwa mu 1949 14 15464 67453 2026-08-11T22:48:34Z 24RAY 11014 ngasseeko ekinnyonnyoko 67453 wikitext text/x-wiki Bano be bantu abaazaalibwa mu 1949 gg5bnmzul6p80fz6v7vkd1fdc17j5d9 Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu 14 15465 67454 2026-08-11T22:49:36Z 24RAY 11014 ngasseeko ekinnyonnyoko 67454 wikitext text/x-wiki Bano be bantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kanungu 4u839x8v60tnrssz2v2vyqpt4k5gnar Category:Abawaabi ba Gavumenti ya Uganda 14 15466 67455 2026-08-11T22:50:29Z 24RAY 11014 ngasseeko ekinnyonnyoko 67455 wikitext text/x-wiki Bano be bawaabi ba Gavumenti ya Uganda ie80joiv45fw36awk584hsnp8p83ygg Category:Abaasomera ku Ssomero lya Ntare 14 15467 67456 2026-08-11T22:51:28Z 24RAY 11014 ngasseeko ekinnyonnyoko 67456 wikitext text/x-wiki Bano be bayizi abaasomera ku Ssomero lya Ntare tj6eg2h515gmpo43gked35jr2zfy2z3 9998 (ennamba) 0 15468 67464 2026-08-12T10:28:21Z Isksks 11291 Redirected page to [[9000 (ennamba)]] 67464 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[9000 (ennamba)]] 2623ie83o72qa7y6yg4dvs1prm11qdz