Wikipedia lgwiki https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka MediaWiki 1.47.0-wmf.16 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Akafuba 0 3683 71646 60461 2026-08-25T15:52:13Z B722N 6898 added a short description 71646 wikitext text/x-wiki {{Short description|Endwadde}}[[File:The American journal of roentgenology, radium therapy and nuclear medicine (1906) (14571442670).jpg|thumb|akafuba]] ===Akafuba=== Buno bulwadde obuleetera okukololakola ekisusse. Endwadde eno esobola okujjanjabwa mu n'ezinjanjaba za mirundi ebiri: ey'ekizungu n'ey'[[ezinjanjaba y'ekinnansi]]. Enzijanjaba ey'ekinnansi esoboka ng'omuntu akozesa ekimera ekiyitibwa [[Ekkajjolyenjovu]]. AKAFUBA Akafuba bwe bulwadde obuleetebwa akawuka akakwata [[amawuggwe]]. Kaleetebwa singa omuntu ayingiza empewo erimu obuwuka bwako okuva ku muntu omulwadde waako era nga buyita mu kunyiza, okuseka, okuyimba, okukolola oba okuwandula era nga bino binnyonyolwa Dr. Charles Kasozi, omusawo mu kitundu ekimu. Dr. Lydia Nakiyingi era ng’ono musomesa mu matendekero agawaggulu ate ng’akola ku kunoonyereza ku ndwadde ezitali zimu ezikwata abantu mu kitongole ekimu e [[Makerere]] ayongerako nti akafuba kasobola okufunibwa singa omuntu afuna amalusu g’omuntu akalina. Kino kisobola okubaawo mu kuwandula, okukwata mu ngalo z’omuntu alina amalusu, ku minyolo egirina akawuka, ebintu ebikozesebwa awaka n’obutambaala bw’omungalo.. Newankubadde akafuba katera kukosa mawuggwe, Dr. Nakiyingi annyonyola nti kasobola okukosa ebitundu by’omubiri ebirala. Agamba nti ebitundu bino mulimu, olususu, omutima, ennyingo n’amagumba. Akafuba kasobola okukosa ebinywa mu mubiri n’obwongo. Dr. Nakiyingi annyonnyola nti bwekaba mu mawuggwe, kayitibwa kafuba ka mu misuwa. Bwe kaba wabweru w’amawuggwe, kayitibwa akafuba k’emisuwa egyawabweru era nga katera nnyo okukosa abantu abatalina bukuumi bumala mu mubiri naddala abo abalina akawuka ka ssirimu. Obubonero bw’akafuba Okusinziira ku Kasozi, obubonero mulimu: - Omusujjasujja okutera okubeerawo olweggulo. - Okutuuyana ekiro - Okukogga - Okukolola olutatadde Kasozi annyonnyola nti newankubadde akafuba kalagibwa mu ngeri zanjawulo mu bantu abalina akawuka ka ssirimu kuba omuntu ayinza obutaba na musujja ng’ate alina akafuba ak’olutatadde. Obujjanjabi Nakiyingi agamba nti akafuba kamutawaana nnyo aketaaga eddagala eritali limu okumala emyezi egiwera. Era agamba nti akawuka akaleeta obulwadde buno tekamala gafa. Ekiseera kino mu [[Yuganda]], obujjanjabi butwala emyezi wakati w’omukaaga (6) n’omunaana (8) okusinziira ku ddagala erikozeseddwa. [[Category:Bannayuganda abasomesa]] [[Category:Abasomesa]] p1yfku6vcxrvtp6mqll1pwirnlj0ob7 Kabaka wa Buganda 0 4104 71568 48473 2026-08-25T14:02:40Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71568 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kabaka''' kye kitiibwa ekiyitibwa omukulembeze ow'okuntikko mu Bwakabaka bwa [[Buganda]]. <ref>Stanley, H.M., 1899, Through the Dark Continent, London: G. Newnes, ISBN 0486256677</ref>142–143 Okusinziira ku nnono za Buganda, Obwakabaka bukulemberwa Bakabaka babiri (2), omu nga wa byamwoyo (Enzikiriza) n'ow'ebyensi. Oweebyomwoyo akiikirirwa [[:en:Regalia|eŋŋoma z'Obwakabaka]] eziyitibwa ''Mujaguzo'', ng'abakulembeze ab'ensikirano abalala, alina olubiri, abakungu b'Obwakabaka, abaweereza n'abakuumi b'olubiri (abambowa). Omulangira anaafuuka Kabaka (anaalya eŋŋoma) alina okubaako emikolo egy'ennono gy'akola ku ŋŋoma Mujaguzo nga tannafuuka Kabaka wa Buganda. Omulangira oba Omumbejja w'Obwakabaka bw'azaalibwa eŋŋoma z'Obwakabaka zikubibwa (zivuga) abo abalonde okuva mu kika ekivunaanyizibwa ng'akabonero okutegeeza Obuganda nti Omulangira oba Omumbejja azaaliddwa. Era eŋŋoma zino zivuga ssinga Kabaka abeera ''akisizza omukono/ aggye omukono mu ngabo''(afudde) na akabonero ak'okumubika mu butongole. Okusinziira ku Buwangwa b'Abaganda, Kabaka TAFA wabula ABULIRA MU KIBIRA. Mu Masiro ga Bassekabaka ba Buganda nga ag'e Kasubi ([[:en:Kasubi_Tombs|Kasubi Tombs)]] oba ag'e Wamala omuntu bakoma kumulaga mulyango ogugayingira, awo tasukkawo era kyamuzizo okusukkawo okweyongera munda. == Ennonda ya Kabaka == Mu Buganda temuli nkola ya kugamba nti omuntu azaalibwa nga [[:en:Crown_Prince|yeew'okulya eŋŋoma]] Buli mulangira atwalibwa mu ngeri ya kyenkanyi okutuusa ekiseera eky'okutikkira Kabaka omuggya nga kituuse- Nga [[:en:Monarch|Kabaka]] abaddeko akisizza omukono. Wabula mu kiseera nga Kabaka aliko afuga, akakiiko k'abantu abalonde kabeerawo nga keetegereza n'okwekenneenya aenneeyisa y'abalangira ababaawo mu kiseera ekyo. Mu mbeera eyo, Kabaka asinziira ku magezi g'akakiiko ako n'alonda omulangira anaamuddira mu bigere. Ku mukolo ogutegekebwa mu kyama, Omulangira omulonde akwasibwa akabugo ([[:en:Tapa_cloth|bark cloth)]] nga kamuweebwa akulira akakiiko ako akasunsuzi. Erinnya ly'Omulangira eyo alondeddwa likuumibwa nga lya kyama okutuusa Kabaka aba aliko ng'akisizza omukono. Kabaka bw'akisa omukono/bw'afa, Abalangira n'Abambejja bayitibwa okukuba eriiso evvannyuma ku ''njole ya Kabaka''(omulambo), wano Omulangira Omulonde w'akwatira akabugo kali, n'akassa ku njole eyo nga akabonero ak'okweyoleka nti ye musika / y'anaddira mu bigere.{{quote box|align=left|width=246px|quote=The word ''Kabaka'' means ‘emissary’, and sometime in the past an overseer sent from Bunyoro had set himself up as an independent ruler.|source=-Kabaka Mutesa II.<ref>Mutesa, Sir Edward F, ''Desecration of My Kingdom'', 1967.</ref>}}Ekigambo ''Kabaka'' kitegeeza ''Omutume.'' ''-''Kabaka Mutesa II.<ref>Mutesa, Sir Edward F, ''Desecration of My Kingdom'', 1967.</ref> Mu nnono z'Abaganda, Omwana aba wa kika ka kitaawe (amuzaala). Kyokka mu mbeera y'emu waliwo ebiwanuuzibwa nti Kabaka atwala muziro gwa nnyina. Kino si kituufu.<ref>{{Cite web |title="Abalangira, Buganda's Royal Clan". ''www.buganda.com''. |url=http://www.buganda.com/royal.htm |access-date=2020-11-14 |archive-date=2020-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200628194803/http://www.buganda.com/royal.htm |url-status=dead }}</ref>Kabaka aba n<nowiki>'ekika kye ekiyitibwa "Olulyo Olulangira". era n'abasajja (abalenzi) abakivaamu bayitibwa Abalangira ate abakazi (abawala) bayitibwa 'abambejja'. Okutabulwa ku ku nsonga eno kwava ku mbeera nti ekika kino ek''Olulyo Olulangira terulina kabbiro ate ng'ebika by'Abaganda ebirala biba n'akabbiro. Kyokka ekabbiro tekalina kutwalibwa mu mbeera y'emu n'ekika. Akabbiro kabeera kabonero bubonero kyokka ekika kyo kirala ensibuko y'obuzaala bw'</nowiki>omuntu okuyita mu lubu lwa kitaawe okuviira ddala ku Kabaka Kintu. Omulangira omukulu owa Kabaka mu buwangwa ayitibwa '''Kiweewa''',ng'ono takkirizibwa kufuuka Kabaka. Kino kyategekerwa bwekityo okumutaasa okutemulwa n'ekigendererwa k'okufuuka Kabaka. Kyokka aweebwa obuvunaanyizibwa obw'enjawulo obw'okutuukiriza mu Lulyo Olulangira mu Bwakabaka. Era y'ensonga lwaki anaalya eŋŋoma asigala nga wa kyama. == Bakabaka ba Buganda == Bano be Bakabaka ba Buganda amamanyiddwa, okutandikira mu myaka gya 1300 AD.  # Kato Kintu, early fourteenth century # Chwa I, mid fourteenth century # Kimera, c.1374-c.1404 # Ttembo, c.1404-c.1434 # Kiggala, c.1434-c.1464 and c.1484-c.1494 # Kiyimba, c.1464-c.1484 # Kayima, c.1494-c.1524 # Nakibinge, c.1524-c.1554 <br /><br />''a period of Interregnum, c.1554-c.1555'' # Mulondo, c.1555-1564 # Jemba, c.1564-c.1584 # Suuna I, c.1584-c.1614 # Sekamaanya, c.1614-c.1634 # Kimbugwe, c.1634-c.1644 # Kateregga, c.1644-c.1674 # Mutebi I, c.1674-c.1680 # Juuko, c.1680-c.1690 # Kayemba, c.1690-c.1704 # Tebandeke, c.1704-c.1724 # Ndawula, c.1724-c.1734 # Kagulu, c.1734-c.1736 # Kikulwe, c.1736-c.1738 # Mawanda. c.1738-c.1740 # Mwanga I, c.1740-c.1741 # Namuggala, c.1741-c.1750 # Kyabaggu, c.1750-c.1780 # Jjunju, c.1780-c.1797 # Semakookiro, c.1797-c.1814 # Kamaanya, 1814 - 1832 # Suuna II, 1832 - 1856 # Muteesa I, 1856 - 1884 # Mwanga II, 1884 - 1888 and 1889 - 1897 # Kiweewa, 1888 - 1888 # Kalema, 1888 - 1889 # Daudi Chwa II, 1897 - 1939 # Mutesa II, 1939 - 1969 <br /><br />''a period of Interregnum'' 1969 - 1993 # Ronald Muwenda Mutebi II, 1993 - Present == Ebiwandiiko ebirala by'osobola okusomako == * Apter, D. E. (2013). ''The Political Kingdom in Uganda: A Study in Bureaucratic Nationalism''. Routledge. * Ashe, R. P. (1889). ''Two Kings of Uganda: Or, Life by the Shores of Victoria Nyanza''. S. Low, Marston, Searle, & Rivington. * Kaggwa, Sir Apollo K, ''[https://www.abebooks.com/servlet/BookDetailsPL?bi=30178361663&searchurl=sortby%3D17%26an%3DKIWANUKA%252C%2BM.S.M.&cm_sp=snippet-_-srp1-_-title5 Basekabaka be’Buganda]'' [translated by MM Semakula Kiwanuka]. Nairobi: East African Publishing House, 1971. * Kiwanuka, MM Semakula, ''[https://www.abebooks.com/servlet/BookDetailsPL?bi=17754994766&searchurl=tn%3DMuteesa%2BUganda%26sortby%3D17&cm_sp=snippet-_-srp1-_-title2 Muteesa of Uganda]''. Kampala: East African Literature Bureau, 1967. * Kiwanuka, MM Semakula, ''[https://www.abebooks.com/servlet/BookDetailsPL?bi=19526582860&searchurl=sortby%3D17%26an%3DKIWANUKA%252C%2BM.S.M.&cm_sp=snippet-_-srp1-_-title6 A History of Buganda: From the foundation of the Kingdom to 1900]''. London: Longman, 1971. * Low, D. A. (1971). ''The Mind of Buganda: documents of the modern history of an African kingdom''. Univ of California Press. * Roscoe, J. (1911). ''The Baganda: An account of their native customs and beliefs''. Macmillan. == Ezenyongeza == [[Category:Buganda]] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] hee0c08li1jalkav4ehtph61j5i4od0 71614 71568 2026-08-25T14:09:16Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71614 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kabaka''' kye kitiibwa ekiyitibwa omukulembeze ow'okuntikko mu Bwakabaka bwa [[Buganda]]. <ref>Stanley, H.M., 1899, Through the Dark Continent, London: G. Newnes, ISBN 0486256677</ref>142–143 Okusinziira ku nnono za Buganda, Obwakabaka bukulemberwa Bakabaka babiri (2), omu nga wa byamwoyo (Enzikiriza) n'ow'ebyensi. Oweebyomwoyo akiikirirwa [[:en:Regalia|eŋŋoma z'Obwakabaka]] eziyitibwa ''Mujaguzo'', ng'abakulembeze ab'ensikirano abalala, alina olubiri, abakungu b'Obwakabaka, abaweereza n'abakuumi b'olubiri (abambowa). Omulangira anaafuuka Kabaka (anaalya eŋŋoma) alina okubaako emikolo egy'ennono gy'akola ku ŋŋoma Mujaguzo nga tannafuuka Kabaka wa Buganda. Omulangira oba Omumbejja w'Obwakabaka bw'azaalibwa eŋŋoma z'Obwakabaka zikubibwa (zivuga) abo abalonde okuva mu kika ekivunaanyizibwa ng'akabonero okutegeeza Obuganda nti Omulangira oba Omumbejja azaaliddwa. Era eŋŋoma zino zivuga ssinga Kabaka abeera ''akisizza omukono/ aggye omukono mu ngabo''(afudde) na akabonero ak'okumubika mu butongole. Okusinziira ku Buwangwa b'Abaganda, Kabaka TAFA wabula ABULIRA MU KIBIRA. Mu Masiro ga Bassekabaka ba Buganda nga ag'e Kasubi ([[:en:Kasubi_Tombs|Kasubi Tombs)]] oba ag'e Wamala omuntu bakoma kumulaga mulyango ogugayingira, awo tasukkawo era kyamuzizo okusukkawo okweyongera munda. == Ennonda ya Kabaka == Mu Buganda temuli nkola ya kugamba nti omuntu azaalibwa nga [[:en:Crown_Prince|yeew'okulya eŋŋoma]] Buli mulangira atwalibwa mu ngeri ya kyenkanyi okutuusa ekiseera eky'okutikkira Kabaka omuggya nga kituuse- Nga [[:en:Monarch|Kabaka]] abaddeko akisizza omukono. Wabula mu kiseera nga Kabaka aliko afuga, akakiiko k'abantu abalonde kabeerawo nga keetegereza n'okwekenneenya aenneeyisa y'abalangira ababaawo mu kiseera ekyo. Mu mbeera eyo, Kabaka asinziira ku magezi g'akakiiko ako n'alonda omulangira anaamuddira mu bigere. Ku mukolo ogutegekebwa mu kyama, Omulangira omulonde akwasibwa akabugo ([[:en:Tapa_cloth|bark cloth)]] nga kamuweebwa akulira akakiiko ako akasunsuzi. Erinnya ly'Omulangira eyo alondeddwa likuumibwa nga lya kyama okutuusa Kabaka aba aliko ng'akisizza omukono. Kabaka bw'akisa omukono/bw'afa, Abalangira n'Abambejja bayitibwa okukuba eriiso evvannyuma ku ''njole ya Kabaka''(omulambo), wano Omulangira Omulonde w'akwatira akabugo kali, n'akassa ku njole eyo nga akabonero ak'okweyoleka nti ye musika / y'anaddira mu bigere.{{quote box|align=left|width=246px|quote=The word ''Kabaka'' means ‘emissary’, and sometime in the past an overseer sent from Bunyoro had set himself up as an independent ruler.|source=-Kabaka Mutesa II.<ref>Mutesa, Sir Edward F, ''Desecration of My Kingdom'', 1967.</ref>}}Ekigambo ''Kabaka'' kitegeeza ''Omutume.'' ''-''Kabaka Mutesa II.<ref>Mutesa, Sir Edward F, ''Desecration of My Kingdom'', 1967.</ref> Mu nnono z'Abaganda, Omwana aba wa kika ka kitaawe (amuzaala). Kyokka mu mbeera y'emu waliwo ebiwanuuzibwa nti Kabaka atwala muziro gwa nnyina. Kino si kituufu.<ref>{{Cite web |title="Abalangira, Buganda's Royal Clan". ''www.buganda.com''. |url=http://www.buganda.com/royal.htm |access-date=2020-11-14 |archive-date=2020-06-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200628194803/http://www.buganda.com/royal.htm |url-status=dead }}</ref>Kabaka aba n<nowiki>'ekika kye ekiyitibwa "Olulyo Olulangira". era n'abasajja (abalenzi) abakivaamu bayitibwa Abalangira ate abakazi (abawala) bayitibwa 'abambejja'. Okutabulwa ku ku nsonga eno kwava ku mbeera nti ekika kino ek''Olulyo Olulangira terulina kabbiro ate ng'ebika by'Abaganda ebirala biba n'akabbiro. Kyokka ekabbiro tekalina kutwalibwa mu mbeera y'emu n'ekika. Akabbiro kabeera kabonero bubonero kyokka ekika kyo kirala ensibuko y'obuzaala bw'</nowiki>omuntu okuyita mu lubu lwa kitaawe okuviira ddala ku Kabaka Kintu. Omulangira omukulu owa Kabaka mu buwangwa ayitibwa '''Kiweewa''',ng'ono takkirizibwa kufuuka Kabaka. Kino kyategekerwa bwekityo okumutaasa okutemulwa n'ekigendererwa k'okufuuka Kabaka. Kyokka aweebwa obuvunaanyizibwa obw'enjawulo obw'okutuukiriza mu Lulyo Olulangira mu Bwakabaka. Era y'ensonga lwaki anaalya eŋŋoma asigala nga wa kyama. == Bakabaka ba Buganda == Bano be Bakabaka ba Buganda amamanyiddwa, okutandikira mu myaka gya 1300 AD.  # Kato Kintu, early fourteenth century # Chwa I, mid fourteenth century # Kimera, c.1374-c.1404 # Ttembo, c.1404-c.1434 # Kiggala, c.1434-c.1464 and c.1484-c.1494 # Kiyimba, c.1464-c.1484 # Kayima, c.1494-c.1524 # Nakibinge, c.1524-c.1554 <br /><br />''a period of Interregnum, c.1554-c.1555'' # Mulondo, c.1555-1564 # Jemba, c.1564-c.1584 # Suuna I, c.1584-c.1614 # Sekamaanya, c.1614-c.1634 # Kimbugwe, c.1634-c.1644 # Kateregga, c.1644-c.1674 # Mutebi I, c.1674-c.1680 # Juuko, c.1680-c.1690 # Kayemba, c.1690-c.1704 # Tebandeke, c.1704-c.1724 # Ndawula, c.1724-c.1734 # Kagulu, c.1734-c.1736 # Kikulwe, c.1736-c.1738 # Mawanda. c.1738-c.1740 # Mwanga I, c.1740-c.1741 # Namuggala, c.1741-c.1750 # Kyabaggu, c.1750-c.1780 # Jjunju, c.1780-c.1797 # Semakookiro, c.1797-c.1814 # Kamaanya, 1814 - 1832 # Suuna II, 1832 - 1856 # Muteesa I, 1856 - 1884 # Mwanga II, 1884 - 1888 and 1889 - 1897 # Kiweewa, 1888 - 1888 # Kalema, 1888 - 1889 # Daudi Chwa II, 1897 - 1939 # Mutesa II, 1939 - 1969 <br /><br />''a period of Interregnum'' 1969 - 1993 # Ronald Muwenda Mutebi II, 1993 - Present == Ebiwandiiko ebirala by'osobola okusomako == * Apter, D. E. (2013). ''The Political Kingdom in Uganda: A Study in Bureaucratic Nationalism''. Routledge. * Ashe, R. P. (1889). ''Two Kings of Uganda: Or, Life by the Shores of Victoria Nyanza''. S. Low, Marston, Searle, & Rivington. * Kaggwa, Sir Apollo K, ''[https://www.abebooks.com/servlet/BookDetailsPL?bi=30178361663&searchurl=sortby%3D17%26an%3DKIWANUKA%252C%2BM.S.M.&cm_sp=snippet-_-srp1-_-title5 Basekabaka be’Buganda]'' [translated by MM Semakula Kiwanuka]. Nairobi: East African Publishing House, 1971. * Kiwanuka, MM Semakula, ''[https://www.abebooks.com/servlet/BookDetailsPL?bi=17754994766&searchurl=tn%3DMuteesa%2BUganda%26sortby%3D17&cm_sp=snippet-_-srp1-_-title2 Muteesa of Uganda]''. Kampala: East African Literature Bureau, 1967. * Kiwanuka, MM Semakula, ''[https://www.abebooks.com/servlet/BookDetailsPL?bi=19526582860&searchurl=sortby%3D17%26an%3DKIWANUKA%252C%2BM.S.M.&cm_sp=snippet-_-srp1-_-title6 A History of Buganda: From the foundation of the Kingdom to 1900]''. London: Longman, 1971. * Low, D. A. (1971). ''The Mind of Buganda: documents of the modern history of an African kingdom''. Univ of California Press. * Roscoe, J. (1911). ''The Baganda: An account of their native customs and beliefs''. Macmillan. == Ezenyongeza == [[Category:Buganda]] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] [[Category:Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II]] 8eyb0q0eh5b7yqs6stymy1s5n1fkm8f Category:Buganda 14 4109 71486 71475 2026-08-25T12:05:02Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Ebitundu bya Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71486 wikitext text/x-wiki [[Category:Uganda]] [[Category:Ebitundu bya Buganda]] bu262shf4en0fnfpkfdoc8032dh2hah 71488 71486 2026-08-25T12:05:52Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Ebitundu bya Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71488 wikitext text/x-wiki [[Category:Uganda]] bnhs8d40vnqgfq3n7r828up1x1mb62k 71492 71488 2026-08-25T12:12:12Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Obusika bwa Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71492 wikitext text/x-wiki [[Category:Uganda]] [[Category:Obusika bwa Buganda]] 25oxouxlu2amv5jbpoiyagowvh3ee77 71494 71492 2026-08-25T12:13:01Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Obusika bwa Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71494 wikitext text/x-wiki [[Category:Uganda]] bnhs8d40vnqgfq3n7r828up1x1mb62k 71503 71494 2026-08-25T12:56:11Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Eddiini mu Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71503 wikitext text/x-wiki [[Category:Uganda]] [[Category:Eddiini mu Buganda]] nflq1bgnlznddslc6npaggsrm1yoapm 71505 71503 2026-08-25T12:56:55Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Eddiini mu Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71505 wikitext text/x-wiki [[Category:Uganda]] bnhs8d40vnqgfq3n7r828up1x1mb62k Kizito omuto omujulizi omutuukirivu 0 4127 71551 17863 2026-08-25T13:53:12Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abajulizi ba Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71551 wikitext text/x-wiki Kizito omuto omujulizi omutuukirivu ye mujulizi eyali asinga obuto mu bonna abaayokebwa Ssekabaka [[Mwanga]] e [[Namugongo]]. Y'omu ku bajulizi abakatoliki abiri mu ababiri abaafiirira Yezu nga 3 [[Gwamukaaga]] 1886. Kizito yazaalibwa mu mwaka gwa 1872 era yafa alina emyaka kkumi n'ena. Yali Muganda nga ava mu kika ky'emmamba nga azaalibwa Mityana. Kizito atendebwa olw'obuvumu bwe yalina mu kukkiriza Yezu anti newandibadde yali mwana muto atyo, yayagala nnyo okusoma era nga taganya banne abakulu mu ddiini kumuleka mabega bwe baabanga bagenda okusoma eyo mu matumbi budde. Kigambibwa nti olw'okusaba banne okumuzuukusanga bagende bonna okusoma ekiro naye bo ne batamuzuukusanga olw'okumusaasira olw'olugendo kubanga yali muto, yasiba ekyayi ku luggi n'akisibira ku kugulu kwe, nga bwe banaaba bajjawo oluggi asobole okuzuukuka. Bwe yazuukuka, n'abagamba nti ku luno temundeka. Kale nno banne ne beewunya nnyo olw'okwagala Kizito kwe yayagalamu Yezu ono gwe yali yaakasenga. Kizito yabatizibwa Kaloli Lwanga eyali omukulembeze w'abasomi. Kabaka Mwanga bwe yabuuza abasoma nga agenda kubatta n'abagamba okudda oludda luli, Kizito naye teyagaana, wabula yeewaayo newandibadde abambowa baamwegayirira eddiini agireke si kulwa nga emussissa. Kizito yayokebwa ne banne e Namugongo mu kifo kati awali ekkanisa ey'ekijjukizo ky'abajulizi ey'abapolositante e [[Namugongo]]. Kizito yalangibwa [[paapa]] Benedicto XV mu lubu lw'abeesiimi mu mwaka gwa 1920. Yalangibwa [[paapa]] Paulo VI mu lubu lw'abatuukirivu nga 18 [[Gwakkumi]] 1964 mu eKlezia enkulu eya Petero omutume e Roma mu kitiibwa ekingi wakati mu lukiiko lw'eKlezia yenna olwokubiri olwa Vatikano olwali lugenda mu maaso e Roma mu biseera ebyo. Kizito kaakati ye muwolereza w'abaana mu Uganda nga tumulabirako empisa ennungi, obuwulize n'okwagala Yezu. Kizito omuto tumutenda olw'empisa ennungi ey'okukkiriza, ey'okusuubira ko n'ey'okwagala. Erinnya Kizito kati ly'afuuka linnya lya ddiini era nga lituumibwa mu Klezia yonna. Kizito aganze nnyo mu b'Afirika naddala mu buvanjuba bwa Afirika, mu Zambia, mu Ghana n'awalala wangi nnyo. ===Oluyimba lwa Kizito=== Oluyimba luno lwayiiyizibwa omwami Joseph Kyagambiddwa ===Kizito Omuto=== Leaders: Chorus: 1. Kizito omuto oyo wange - Kizito omusomi Mwana w’embuga gwe mbiita -do- Kizito omwagalwa omuganzi asiimwa -do- Nkugumya ennaku gwe nsuuta -do- Omwana w’ abakungu atalabwa -do- Atunula ng’amata obuta olw’enneema -do- Nkuuma ekkula lya Katonda zzaabu -do- Nkuuma emisana n’ettumbi -do- (A) Chorus: Bwe tulittibwa naawe ffembi olw’okuba eddiini Nze ndikugumya gy’ogenda tolindeka Bwe balinjokya ne nfa nze ndijaguza owange, Nze ndiwondera, ne ngwa ggwe eri gy’oligwa (A x2) (B) Kizito onnumya omwoyo, mazima totya, ewa Yezu laba nnyini ffe anti gyetulamaga. (B x2) (C) Zannya, zannya, omwana wa Yezu zannya, Zannya nnyo omulenzi wa Yezu omwana, Jaagaana omulongo w’olukoba owange, Jaagaana omulongo w’olukoba ow’edda. (C x2) (D) Eh! Eh! Eh! ……………… Eh! Eh! Kizito onsagaasaganya ka nkusabire, Gy’ogenda wala ntalo, nywera tuziyabule (D x2) 2. Kizito omugagga enneema Kizito omusomi Ne Namasole aweese ggwe -do- Mukama w’eggulu Katonda awa ggwe -do- Nnyina Maria atwesiimya -do- Okaabiranga ki nga ndi wano? -do- Ntunula sitemya nkukuuma owange -do- Nkwasa Bikira omuyambi nnyaffe -do- Gwe mmulerera ow’emmamba -do- 3. Kizito mukwano ow’edda Kizito omusomi Ziriba bbiri n’enngenda -do- Nngenda eri omutonzi nga nze nfa nno -do- Nfiirira ssebo eyantonda -do- Ffe tulifa lumu ffembi wamu -do- Ndayira sirikuleka bw’omu ggwe -do- Liiso ddene waggulu gy’ali eyo -do- Tulimulaba n’oweera -do- --[[User:Tonny Ineza|Tonny Ineza]] ([[User talk:Tonny Ineza|talk]]) 07:28, 2 Gwamunaana 2015 (UTC) [[Category:Abajulizi ba Uganda]] ojbl7dksjk05pcdew4f3swrx584yv2y Olusozi 0 4187 71620 18377 2026-08-25T14:14:53Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71620 wikitext text/x-wiki ==OLUSOZI == LWA [[BUGANDA]] [[BUGANDA CULTUAL HILL]] Olusozi lwa Buganda olutatama, lusozi ki olwo? Olusozi lwa Buganda olwogerwako nti teluyama , luno lwe lusozi ‘’MMENGO’’ Bino bimu ku bigambo by’Oluganda ebikusiike <ref:wwf/lvceep/> --[[User:Joyce Nanjobe Kawooya|Joyce Nanjobe Kawooya]] ([[User talk:Joyce Nanjobe Kawooya|talk]]) 14:17, 11 Gwamunaana 2015 (UTC) [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] ipv3ou6ekzb7oum7butnixv17deovxp Ekika ky'Embogo 0 4413 71516 55714 2026-08-25T13:18:45Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71516 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Hippopotamus amphibius Whipsnade Zoo.jpg|thumb|Nvubu]] Ekika kino kyatandikibwawo Kyoto Kiwutta Makumbi mu mirembe gya Ssekabaka[[ Kintu]] mu kyasa ky'ekkumi neebisatu. Wabula kiwanuuzibwa nti Ab'embogo bano baava ku kizinga '''''Bunyama''''' mu Ssese.Oluvannyuma lw'ensonga ezitaategeerekeka, Ab'embogo baava ku kizinga kino ne baggukira ku mwalo e [[Musa]] Nnono Mawokota. Bwe baagoba ku kizinga ekyo, Kyoto yatema ettaka ku lukalu n'aliyiwa mu nnyanja olwo, n'agatta olukalu ku nnyanja. Awo nno we yaggya erinnya lya '''Makumbi''' [[Category:Ebika by'Abaganda]] 14dyrgn9hy90copd2tp1qpfnh4s2adk 71534 71516 2026-08-25T13:23:51Z Ssemmanda will 3837 ngirambye nti stub 71534 wikitext text/x-wiki {{Stub}} {{Databox}} Ekika kino kyatandikibwawo Kyoto Kiwutta Makumbi mu mirembe gya Ssekabaka[[ Kintu]] mu kyasa ky'ekkumi neebisatu. Wabula kiwanuuzibwa nti Ab'embogo bano baava ku kizinga '''''Bunyama''''' mu Ssese.Oluvannyuma lw'ensonga ezitaategeerekeka, Ab'embogo baava ku kizinga kino ne baggukira ku mwalo e [[Musa]] Nnono Mawokota. Bwe baagoba ku kizinga ekyo, Kyoto yatema ettaka ku lukalu n'aliyiwa mu nnyanja olwo, n'agatta olukalu ku nnyanja. Awo nno we yaggya erinnya lya '''Makumbi''' [[Category:Ebika by'Abaganda]] 1mf99026ryprx5pqh7btmc23mnsgemr 71535 71534 2026-08-25T13:26:43Z Ssemmanda will 3837 Ssemmanda will moved page [[Ekika ky'embogo]] to [[Ekika ky'Embogo]] without leaving a redirect: Misspelled title 71534 wikitext text/x-wiki {{Stub}} {{Databox}} Ekika kino kyatandikibwawo Kyoto Kiwutta Makumbi mu mirembe gya Ssekabaka[[ Kintu]] mu kyasa ky'ekkumi neebisatu. Wabula kiwanuuzibwa nti Ab'embogo bano baava ku kizinga '''''Bunyama''''' mu Ssese.Oluvannyuma lw'ensonga ezitaategeerekeka, Ab'embogo baava ku kizinga kino ne baggukira ku mwalo e [[Musa]] Nnono Mawokota. Bwe baagoba ku kizinga ekyo, Kyoto yatema ettaka ku lukalu n'aliyiwa mu nnyanja olwo, n'agatta olukalu ku nnyanja. Awo nno we yaggya erinnya lya '''Makumbi''' [[Category:Ebika by'Abaganda]] 1mf99026ryprx5pqh7btmc23mnsgemr User talk:Ssemmanda will 3 5828 71485 71115 2026-08-25T12:03:55Z Sakura emad 6884 /* Deletion */ Ekyokuddamu 71485 wikitext text/x-wiki ==Amaanyi kye ki?== Mu nnyinyonnyola eya bulijjo, Amaanyi y'embeera nga singa ebeera eteekeddwa ku kintu esobola okukiggya mu kifo ekimu okukizza mu kirala oba Amaanyi bwe busobozi bw'omuyuŋŋano gwonna okukola omulimu. Amaanyi gali buli wamu nga mu bantu oba mu bisolo oba mu bintu ebitalina bulamu okugeza ennyonyi, Ekitaangaala, Ebyuma n'ebirala.http://www.conserve-energy-future.com Amaanyi ga ngeri nnyingi: Amajjuluzi, Ag’omu kifo, Ekitaangaala, Amaloboozi, Ag’oku ttaka, Amanafuya, Amanaanuufu oba Ag’mu buttoffaali. Okusinziira Ku mateeka g'okukuuma Amaanyi, Amaanyi ag'engeri yonna gasobola okukyusibwa ne gazzibwa mu ngeri endala naye nga omuwendo gwago gusigadde gwe gumu. Okugeza, Omukozi asindika ensawo Amaanyi ge amajjuluzi gakyusibwa ne gafuuka ag'ekifo okuva Ku nkyukakyuka ebaawo oba singa oyokya ekiti, Amaanyi agakirimu gafuuka ebbugumu oba bw'oteeka essimu yo Ku masannyalaze, Amaanyi g'amasannyalaze gakyusibwa ne gasobola okuterekebwa mu buttoffaali obuli mu lyanda. Enkyukakyuka nnyingi ez’amaanyi ag'obutonde n'agatali ageeyolekera Ku mitimbagano buli lukya. Envumbula nnyingi ez'amaanyi agatali ga butonde zibaddewo okumala emyaka. ==Amaanyi gava mu ki?== Amaanyi gaawuddwamu ebibinja ebikulu bibiri: Ag'obutonde n'agatali ga butonde. ==Amaanyi ag'obutonde.== Amaanyi ag'obutonde ge maanyi agava mu bintu binnansangwa. Ga,ba, enjuba, empewo, enkuba era gasobola okufunibwa nga gaddiŋŋanibwa wonna we geetaagisibwa. Amaanyi ago mangi ddala mu nsi. Okugeza, Amaanyi ge tufuna mu njuba gasobola okukozesebwa ne tufunamu amasannyalaze. Mu Amaanyi agava mu mpewo, ebbugumu ly'omuttaka, agoomubimera, ag’omu bbanga gonna gasobola okukozesebwa okutuukiriza ebyetaago byaffe ebya bulijjo. Bino bye bimu Ku birungi n'ebibi ebiri mu kukozesa Amaanyi ag'obutonde. ==Ebirungi== Enjuba, Empewo, Ettaka, n’amayanja weebiri mu bungi ate nga bya bweereere. Amaanyi agatali ga butonde ge tukozesa matono ate nga gaggwaawo. Amaanyi ag'obutonde gagambibwa obutaba na bulabe Ku bwebulungulule. Amaanyi g'obutonde gayamba okwongera Ku by'enfuna n'okutondawo emirimu. Ensimbi ezikozesebwa okuzimba amakolero gasobola okubangawo emirimu eri enkumi n'enkumi z’abantu. Tekikwetaagisa kwesigama Ku muntu yenna okukutuusaako Amaanyi ag'obutonde nga bwe kiri Ku gatali ga butonde. Amaanyi g'obutonde galina emisoso mitono okusinga okukozesa amasannyalaze. Eyo gye bujja, emiwendo gy’amasannyalaze gisuubira okweyongeraa kubanga emiwendo gyago gisinziira Ku gy'amafuta, noolwekyo amaanyi g'obutonde gayamba okukendeeza ku misoso gy'amasannyalaze. Ebisikiriza eby'enjawulo ku misolo ng’ebiwandiiko ebisonyiwa emisolo, okukendeeza ku misolo weebiri eri abantu abaagala okutandikawo ebintu bino omuva ssente. ==Ebitali birungi== Si kyangu kutandikawo makolero gano kuba emisoso mingi. Amaanyi g'enjuba gasobola kukozesebwa budde bwa misana so si kiro oba mu biseera by'enkuba. Ebbugumu ly’omu ttaka erikozesebwa okukola amasannyalaze nalyo kya bulabe. Lisobola okuvaamu omukka ogw’obulabe wamu n'okuleeta enkyukakyuka mu bwebulungulule. Amasannyalaze gatuwa Amaanyi amalungi naye okuzimba amabibiro kiwemmenta obusanga wamu n'okwonoona entambula y'amazzi nga kw'ossa n'okutaataaganya ebintu ebibeeramu. Okukozesa amaanyi g'enjuba, olina okwesigama ku mpewo ez’amaanyi noolwekyo weetaaga okulonda ekifo ekirungi okugakola. Era kitaataaganya omuwendo gw'ebinyonyi mu bbanga. ==Amaanyi agatali ga butonde== Amaanyi agatali ga butonde mangi agaggyibwa mu bintu ebiri ku nsi. Bino bya kuggwaawo mu myaka ataano mu etaano okuva kati. Amaanyi agatali ga butonde si malungi ku bwebulungulule bwaffe era ga bulabe nnyo ku bulamu bwaffe. Gayitibwa agatali ga butonde kubanga tegasobola kuzzibwawo mu kaseera katono. Amaanyi agatali ga butonde gasangibwa mu bintu nga ebisigalira by'ebisolo, amafuta n'ebirala. Bino bye bimu ku birungi n'ebibi ebiri mu kukozesa amaanyi agatali ga butonde. ==Ebirungi== Amaanyi agatali ga butonde so gaabuseere naye nga mangu okukozesa okugeza kyangu okuteeka amafuta mu mmotoka. Osobola okuteekamu kitono ate n'ofunamu obungi bw’amasannyalaze obuwera. Tegaliiko kuvuganyizibwa. Okugeza, singa obeera ovuga baatule n'eggwaako, tosobola kugiddizaako mu lugendo wakati okuggyako ng’ogenze we bazikolerako. Gatwalibwa okuba nga si gaabuseere okugakyusa okugazza mu kikula ekirala. ==Ebitali birungi== Amaanyi agatali ga butonde gajja kutuuka gaggweewo. Amaanyi gano gavaamu omukka omubi bwe gaba gakolebwa era ne goonoona omukka ffe abantu gwe tussa. Ng’amaanyi gano bwe gali ag’okuggwaawo akaseera konna, emiwendo gyago gyeyongera buli lukya. ==Lwaki tulina okukuuma ebikwata ku maanyi?== Amaanyi gano galina okukuumibwa tusobole okutangira obwebulungulule bwaffe obutataataaganyizibwa. Tulina okugakuuma olw'emigigi egijja. Obungi amaanyi ago bwe tugakozeserezaamu kiyiza okuba eky'obulabe ku nsi. Tusobola okukendeeza ku bulabe obuyinza okututuukako nga tukozesa amaanyi matono. Emisoso gy'amaanyi ago gyeyongera buli mwaka. Kya mugaso okumanya omuwendo gw'amaanyi ago era ne tutagadiibuuda. Tusobola bulungi okukendeeza ku bungi bw’amaanyi ge tukozesa. Tusobola okukendeeza amaanyi nga tutandikira mu maka gaffe, nga tuggyako amataala emisana; engoye nga tuzooza n’amazzi amabisi oba okukozesa entambula ez'olukale mu kifo ky'okukozesa ez'obwannanyini. == Translation quality check == Hello [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]], My name is [https://www.mediawiki.org/wiki/User:UOzurumba_(WMF) Uzoma Ozurumba], a Community Relations Specialist working with the WMF Language team. Nice to e-meet you. Please, I will like to ask you for help with checking the quality of the translations in this [https://docs.google.com/spreadsheets/d/1LvWPInbo2S48ujeKjSTDITh3f8RDGeQ9CpOqpnGdoTc/edit#gid=0 spreadsheet]. I am asking because the WMF Language team wants to introduce a Machine translation service support to some Wikipedias. We want to know if the translations are useful as a start(of course, this initial machine translation is not to be published, they are to help a translator speed up the work) when using content translation. Since you have experience translating articles to Luganda Wikipedia, I believe you are the right person to evaluate the translations in the spreadsheet. I will really appreciate your help with evaluating the translation. If you are okay assisting with the quality check; all you need to do is open [https://docs.google.com/spreadsheets/d/1LvWPInbo2S48ujeKjSTDITh3f8RDGeQ9CpOqpnGdoTc/edit#gid=0| this spreadsheet], try to read the article samples in the two different columns and then answer the following questions for each article: * Is any sample useful as a starting point for translation? (A/B/both/none) * If any sample is not useful, which is the main problem with it? Please note that you can answer these questions in the spreadsheet (in the column provided) or answer the questions in this thread; whichever works for you is fine. Thank you in anticipation of your help. [[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[User talk:UOzurumba (WMF)|talk]]) 09:31, 4 Gwakkuminogumu 2021 (UTC) == Thank you for being a medical translator! == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> {| style="background-color: #fdffe7; color: #000; border: 1px solid #fceb92;" |rowspan="2" style="vertical-align: middle; padding: 5px;" | [[File:Wiki Project Med Foundation logo.svg|100px]] |style="font-size: x-large; padding: 3px 3px 0 3px; height: 1.5em;" |'''The 2025 Cure Translators Award''' |- | style="vertical-align: middle; padding: 3px;" |In 2025 you [https://mdwiki.toolforge.org/Translation_Dashboard/leaderboard.php?camp=all&user_group=all&year=2025&month=All joined us as a medical translator]. Thank you from [[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med]] for helping bring free, complete, accurate, up-to-date health information to the public. Wiki Project Med Foundation is a [[meta:Wikimedia_thematic_organizations|thematic organization]] whose mission is to improve our health content. '''[[meta:Wiki_Project_Med#People_interested|Consider formally joining the organization for 2026]]''', there are no associated costs. |} Look forwards to collaborating further in the year ahead. Thanks again :-) -- [[mdwiki:User:Doc_James|<span style="color:#0000f1">'''Doc James'''</span>]] along with the rest of the team at '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' 07:53, 14 Gwakubiri(Mukutulansanja) 2026 (UTC) </div> :Thank you @[[User:Doc James|Doc James]] for this precious invitation. I got interested in this very important project ever since we met in Kampala in 2025 at the head office of Wikimedia Community User Group Uganda. :I have applied for participation this year and I am ready. [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 14:41, 14 Gwakubiri(Mukutulansanja) 2026 (UTC) ::Excellent :-) Lots of content in need of translation. [[User:Doc James|Doc James]] ([[User talk:Doc James|talk]]) 22:52, 14 Gwakubiri(Mukutulansanja) 2026 (UTC) :::Hello Dr James. I need some technical help from you. :::The Translation tool is not working. It only ends on opening, but it doesn't bring the content to be translated. :::Will be waiting for you.... [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 12:52, 24 Gwakusatu(Mugulansigo) 2026 (UTC) ::::@[[User:Doc James|Doc James]] and @[[User:CeylonChingu|CeylonChingu]], ::::: I need some technical help from you. ::::: The Translation tool is not working. It only ends on opening, but it doesn't bring the content to be translated. I have tried it on several articles but all in vain!! ::::: Will be waiting for you.... ::::[[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 13:05, 24 Gwakusatu(Mugulansigo) 2026 (UTC) :::::Yes this should be fixed very shortly [[User:Doc James|Doc James]] ([[User talk:Doc James|talk]]) 01:38, 25 Gwakusatu(Mugulansigo) 2026 (UTC) ::::::Okay Doc, I will be waiting [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 10:32, 25 Gwakusatu(Mugulansigo) 2026 (UTC) (This message was sent to [[:User:Ssemmanda will]] and is being posted here due to a redirect.) <!-- Message sent by User:Doc James@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Top_Translators_2025&oldid=30070105 --> == mdwiki translation: Pregnancy == {| cellspacing="8" cellpadding="0" style="width:100%; clear:both; margin:0.5em auto; background-color:#EAF2FF; border:1px solid #4a0000; direction:rtl; text-align:left;" | [[File:Medical translation.svg|250x250px]] | style="direction:ltr; text-align:left; padding-right:20px;" | Hi '''{{PAGENAME}}'''! Thank you for your recent contributions to [[mdwiki:WikiProjectMed:Wiki_Project_Med_Foundation|Wiki Project Med]]. Can you translate the infobox as well? https://lg.wikipedia.org/wiki/Olubuto Please check our new onboarding course [https://sites.google.com/wikiprojectmed.org/mdwiki-onboarding-course/] to learn more about our translation process. '''After every translation, please ensure the following steps are done:''' * Confirm that you have chosen the best title or properly translated the title. * Add suitable categories. * Check that the infobox is correctly translated and complete. * Make sure you have followed your language-specific Wikipedia guidelines. * After publishing your translation, if you receive any comments from the reviewers please reply and coordinate with them. Following this checklist helps us collaborate positively and effectively with local Wikipedia reviewers. If you have any questions or need support, please feel free to get in touch. Thank you for contributing your time and skills to this important work. -- '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' Team |} [[User:CeylonChingu|CeylonChingu]] ([[User talk:CeylonChingu|talk]]) 05:35, 12 Gwakuna(Kafuumuulampawu) 2026 (UTC) :Thank you for this guidance...I will always follow it [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 20:22, 16 Gwakuna(Kafuumuulampawu) 2026 (UTC) == Invitation to try the Starter Kit Tool == <div lang="en" dir="ltr"> Greetings! As one of the active editors on this Wikipedia, you're invited by the [https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development Language Onboarding and Development] initiative to learn about the Starter Kit, try it out, and join a virtual meeting where you can ask questions about the tool.<br> '''What the tool does'''<br> The Starter Kit helps small or new Wikipedia contributors complete essential tasks, like importing infoboxes, tracking your wiki's growth and health metrics, and connecting with members of the broader Wikimedia community for technical guidance. Some features require certain user rights, but three of the six tasks are open to any autoconfirmed editor, so most active editors can get started right away. '''Here's what we would like you to do:''' * Read the manual for more detail on the tool and the tasks you can perform: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit * Access the Starter Kit tool: https://starterkit.toolforge.org/ and log in with your Wikimedia account to try it out. * Sign up for one of three virtual meetings: https://www.mediawiki.org/wiki/Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit/Office_hours#Office_hours, where you can: ** Learn more about the tool. ** Ask questions and share your thoughts. Thank you so much for using the tool, and we look forward to your attending the virtual meeting. Best regards, </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]]</bdi> 21:17, 11 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) <!-- Message sent by User:UOzurumba (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:UOzurumba_(WMF)/sandbox/Invitation_to_try_the_Starter_Kit_Tool_message_list&oldid=30913073 --> :Thank you very much. I welcome the opportunity [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 08:32, 13 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) ::Thank you, @[[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]], for your reply. Have you had a chance to use the feature? If so, I would greatly appreciate hearing your thoughts about: ::* The parts of the starter kit you expect to use most often, and how you plan to use them. ::* The essential tasks you tried, and how easy or difficult they were to complete. ::* The wiki tasks you would like the starter kit to guide you through or automate in the future. ::You can provide your feedback either on [[mw:Talk:Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit#|this page]] or during our [[mw:Language_Onboarding_and_Development/Starter_kit/Office_hours|virtual meeting,]] if you plan to attend. ::Best regards ::[[User:UOzurumba (WMF)|UOzurumba (WMF)]] ([[User talk:UOzurumba (WMF)|talk]]) 18:30, 20 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) == Deletion == Hello @[[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] Hope you're doing well, since you're the most active admin of this wiki, i just wanted to let you know that [[Special:Contributions/Sakura emad|i requested speedy deletion request on numerous]] articles that had no useful content of their own. [[User:Sakura emad|Sakura emad]] ([[User talk:Sakura emad|talk]]) 10:42, 25 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) :Thank you @[[User:Sakura emad|Sakura emad]], its still a big load to re-organise this wiki but we shall keep trying. I have cleared them [[User:Ssemmanda will|Ssemmanda will]] ([[User talk:Ssemmanda will|talk]]) 10:50, 25 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) ::Thanks : ) what about this one [[Pader, Uganda]] [[User:Sakura emad|Sakura emad]] ([[User talk:Sakura emad|talk]]) 12:03, 25 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) 84m99p7yynkqr01lhpcevtbp5hqi07s Ekika ky'Empeewo 0 6156 71519 55716 2026-08-25T13:18:47Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71519 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Empeewo''' eba nsolo ntonotono era nga efaananamu engabi. Tegejja nnyo. Esinga ko katono embuzi. Empeewo efuumuka nnyo emisinde. Kuno kwe kwava n'ekisoko nti: okufuumuka ng'akaweewo (okudduka ennyo). Empeewo etera kusangibwa mu ttale oba mu nsaalu. Mu [[Buganda]], Empeewo kye kimu ku Bika .Akulira ekika ky'empeewo ayitibwa [[KIGGYE]] era ng'atuula [[BUBIRO]] mu [[KYAGGWE]]. Akabbiro k'Empeewo kayitibwa [[KAYOZI]]. [[Category:Ebika by'Abaganda]] p59ez639k2r1xoemic8dlfb5w7dxx22 71536 71519 2026-08-25T13:27:39Z Ssemmanda will 3837 Ssemmanda will moved page [[EKIKA KY'EMPEEWO]] to [[Ekika ky'Empeewo]] without leaving a redirect: Misspelled title 71519 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Empeewo''' eba nsolo ntonotono era nga efaananamu engabi. Tegejja nnyo. Esinga ko katono embuzi. Empeewo efuumuka nnyo emisinde. Kuno kwe kwava n'ekisoko nti: okufuumuka ng'akaweewo (okudduka ennyo). Empeewo etera kusangibwa mu ttale oba mu nsaalu. Mu [[Buganda]], Empeewo kye kimu ku Bika .Akulira ekika ky'empeewo ayitibwa [[KIGGYE]] era ng'atuula [[BUBIRO]] mu [[KYAGGWE]]. Akabbiro k'Empeewo kayitibwa [[KAYOZI]]. [[Category:Ebika by'Abaganda]] p59ez639k2r1xoemic8dlfb5w7dxx22 71537 71536 2026-08-25T13:28:11Z Ssemmanda will 3837 ngirambye nti stub 71537 wikitext text/x-wiki {{Stub}} '''Empeewo''' eba nsolo ntonotono era nga efaananamu engabi. Tegejja nnyo. Esinga ko katono embuzi. Empeewo efuumuka nnyo emisinde. Kuno kwe kwava n'ekisoko nti: okufuumuka ng'akaweewo (okudduka ennyo). Empeewo etera kusangibwa mu ttale oba mu nsaalu. Mu [[Buganda]], Empeewo kye kimu ku Bika .Akulira ekika ky'empeewo ayitibwa [[KIGGYE]] era ng'atuula [[BUBIRO]] mu [[KYAGGWE]]. Akabbiro k'Empeewo kayitibwa [[KAYOZI]]. [[Category:Ebika by'Abaganda]] ajaoe7px9ded49igjxdg0vhm993p2sh Ebyenfuna mu Buganda Eyedda 0 6650 71630 34938 2026-08-25T14:18:17Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71630 wikitext text/x-wiki [[File:Shield-Ganda (British Museum).jpg|thumb|'''Shield-Ganda''']] Omusingi gw’ Ebyenfuna Okukulaakulanya sebasitula \ sebuzimbe(superstructure) kiyamba okugaziya omusingi gw’ebyefuna ate nagwo ne guyamba Sebasitula okukukulaakuna. Okusobaola okugaziya omusingi gw’ebyefuna kyetagisa okukulakulanya obusobozi bwaffe nga tuteekawo enkola ennambulukufu okukulanya Sayansi, tekinologiya, n’obukulembeze. Waliwo akakwate akatasattuluka wakati wa Sebasitula(superstructure) n’omusingi gw’ebyenfuna(economic base). Buli Ssebasitula lw’akyuka n’omusingi gw’ebyenfuna gukyuka era buli omusingi gw’ebyefuna lwe gukyuka ne Ssbasitula akyuka kyokka waliwo ebitasanye kukyuka naddala empisa n’obuntubulumu. Nga bwetulabye waggulu enkola y’ebyenjigiriza yalina ekigendererwa okuwanirira ebyobufuna bw’eggwanga. Obusobozi bweyalekeranga mu nkozesa oba enkola ya bino: • Ettaka, naddala mu byobulimi nga balima amatooke ag’emmere n’agokuyiisamu omwenge (Embidde). Abaganda baalimanga n’emmere endala nga lumonde, balungu kyetutumula, kaama, nanigoya, n’endaggu, awamu n’amayuuni, enva n’ebbugga, ejjobyo, ensugga, nnakati, entula, empindi, ebijanjaalo enkoolimbo, empande enderema, n’obuyindiyindi. • Okuweesa nga basaannuusa ebyuma okubijja mu matale ne babiweesaamu obuwambe, ebiso, enkumbi, amafumu, n’embazzi. • Okukola ebyambalo mu mbuga enkomage. • Okulunda embuzi, n’endiga. Ente zaalundibwanga kitono. • Okusuubulagana ne Bunyoro nga babagulako omunyo ogwavanga e Katwe, enkumbi, ebiso, n’embazzi kubanga n’abanyoro baalinga baweesi balungi ddala olw’ensi yaabwe eyalimu nnyo amatale agaasaanuusibwanga okufunamu ebyuma. • N’okulwana entalo. Obusobozi buno era bweyoresezanga mu mirimu gy’ebyemikolo (Craft) mubiseera ebyo. Muno mwalimu okuluka ensero, ebyagi omuterekwa emmere enkalu, Okukola ebibumbe, okubajja, okukola ebyokulwanyisa, ensimbi ebita n’edeku. Okukola ensero (basketry) kyekimu ku bintu owedda kyekugukamu mubyakozesa awaka n’okwerinda – nga bakola ebisaakate n’emili, okusereka ennyumba mu ngeri eyokuluka n’engabo. Abakyala bebakolanga enkomera/ebisaakate, ebyagi, okubaga emmuli, okusereka, okukola obutego n’ebisero by’omunnimiro. Abakyala bebakolanga ebbibbo n’obusero obutono obutereka emmmere entonotono, emikeeka, ebibikakka ku nsuwa. Okubumba (pottery) nga bakozesa ebbumba kwalimu okukola ensuwa/ensumbi (water pots). Ebibya (bowls) entemu (cooking pot) ne Mindi (smoking pipes) ezitoneddwa mu langi enzirugavu enjeru, n’emyufu. Ebyakozesebwanga okusala n’okuwaata ebyokulya (Cutlery) nabyo, byakolebwanga mu byuma Mwalimu embazzi, enkumbi, amalobo, amafumu, ennyondo, n’ebikozesebwa mukusamira. Mukubajja mwalimu obutebe obutonetone, ebikozesebwa ebyomuti ng’oluseke, ekiwujjo, ebyanzi byamata, ebikuba embugo (fumigator foe barcloths) amaato, ebivuga by’abayimbi, ng’engoma n’endingidi (membra phones). Ebyokulwanyisa byakolebwanga okuva mubyuma n’emiti. Muno mwalimu amafumu, obusaale, engabo, n’embuuli (sticks for clubbing to death). Obusobozi bwa Buganda obulala bweyolekera mubigambo ebyakikugu mu kukuba ebifananyi nga okutona, okusiiga, kuwawula, kwola, kuwunda, kukuba kifananyi. Okutona mulungereza to stain, to dye, to apply colour on something, kwakolebwanga ku mbugo era nga luno baluyita olubugo olutone. Okuwunda mulungereza to decorate, to embellish or give fine finish kwakolebwanga mu lubiri lwa Kabaka ku bintu ebyakozesebwanga Kabaka oba mulungereza biyite King’s objects, insignia, utensils, n’ebirala. Gano gegayitibwanga “Amakula ga Kabaka” (The King’s Ornamental work). Okwola mulungereza engraving oba sculpture, ku bibajje ku mbawo oba ku mayinja. Okusiiga mulungereza to paint, enkintu mu langi ennungi. Okusinziira ku kyenkulaze waggulu awo okiraba nti yadde tewaaliwo nkola ya byanfuna ng’eyomulembe guno, abazungu nga tebannajja wano, tewaaliwo bwavu na buwejjere ng’ebiriwo kati. [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] 8slusm4fm876slmwnhf4nv65wte8c3a Omulembe Omutebi(the Mutebi era) 0 6825 71615 25894 2026-08-25T14:09:16Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71615 wikitext text/x-wiki "Omulembe Omutebi" (the Mutebi Era) Omulembe Omutebi bwe bwakabaka bwa Buganda obwatandika mu butongole mu 1993 oluvannyuma lw'amatikkira ga Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi. Omulembe Omutebi gwajjawo oluvannyuma lw'entalo ezaali zitaaguddetaagudde Buganda ne Uganda okutwalira awamu era eby'obuwangwa bya Buganda nga byali biddiridde nnyo olw'obukulembeze obwali buggyewo Obuganda obwalina obukyayi, effutwa, enge, n'empiiga awamu n'okulabira ddala nga Buganda esaanawo. Ebintu ebikulu ebituukiddwako ku Mulembe Omutebi birimu bino: (i) Okukulaakulanya Oluganda okutuuka ku mutindo gwa Sayansi. Oluganda lufuuse olulimi olusoose mu Afirika eri wansi w'eddungu Sahara okufuuka olulimi olwa sayansi olusobodde okweyubula ne luwandiika emmanduso(primers) mu: (a) Ekibalangulo (mathematics). "Ekibalangulo" era kiyitibwa "essomakubala".Okubala kivvuunula "counting" (b) Sayansi ez'ensibo(the natural sciences). Sayansi ez'ensibo zirimu "essomabuziizi"(Chemistry), "Essomabuzimbe" oba "essomabutonde"(Physics) (c) Sayansi ez'Obulamu(Health sciences). Sayansi ez'obulamu zirimu: -Essomabiramu(Biology),Essomabulamu lirimu:Essomabulamu bwa nsolo(animal biology), essomabulamu bwa bimera(planty biology), n'essomabulamu obusirikitu(microbiology) -Essomabulamu bwa nsolo mulimu amasomo mangi ddala nga essomansolo(Zoology) n'essomabimera(botany), okunokoolayo gano gokka. (ii) Muzzang'anda(restoring unity through forgiveness ). Olw'entalo n'okutabulatabula awamu n'okusiga obukyayi ebyakolebwa abafuzi b'amatwale n'abo abaabaddira mu bigere, abantu mu Buganda ne Uganda baateekebwamu omutima ogw'obukyayi ogwesigamizibwa ku musingi gw'amawanga oba obuwangwa n'eddiini. Omulembe omutebi gusize ensigo ezitaba abantu ab'enjawulo abasangibwa mu Buganda ne Uganda okutwalira awamu. [[Category:Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II]] fk1dd4nrfnt3w545r6hp40ydvi3v0r5 Ssekalowooleza Kibuuka Omumbaale 0 7316 71633 24292 2026-08-25T14:18:18Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71633 wikitext text/x-wiki Okusinziira ku Muwanga Chales mu kitabo kye ,Bassekalowooleza ne Bannakalowooleza ba Buganda Abedda, Kibuuka Omumbaale yali anoonyereza ku bukodyo bwa kijaasi era yalwaniranga mu bbanga mu miti gye yateegeranga omulabe n'amulasa obusaale ng'asinziira mu gabira agaali gajjudde wonna mu BUganda ey'edda.Olw'obwetaavu bw'okukuuma ebyama by'obyokwerinda, Abaganda baali bagezi ne bagamba nti alwanira waggulu mu kire okwewala okutegeeza omulabe ekituufu. [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] 15imoa8n1ko9ppfuvtfor74f9s0kdki Kabaka 0 7779 71567 26566 2026-08-25T14:02:40Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71567 wikitext text/x-wiki [[File:A monument of Sir Edward Mutesa II, 35th Kabaka of Buganda kingdom and first president of Uganda.jpg|alt=Kabaka Mutesa II|thumb|341x341px|[[Kabaka Mutesa II]] ye yali Kabaka wa Buganda owa 35.]] '''Kabaka''' kye kitiibwa kye bawa omusajja afuga eggwanga mu bufuzi obw'ensikirano. == Mu Byafaayo == [[File:African king from Catalan Atlas (1375).jpg|thumb|[[Mansa Musa]] yali kabaka wa Mali nga mu 1300AD. Kino kifaananyi kye mu kifaananyi ekiraga eki nnakatalonia ekyakubiddwa mu 1375.]] Wabaddewo bakabaka bangi mu nsi yonna, era wakyaliwo emirembe gya bakabaka mingi, era nga egimu gifuze okumala emyaka egisukka mu 500. Kabaka wa Buganda abaddewo okuva mu 400AD, paka kati, ate n'omulembe gwa [[Kabaka Kintu|Kintu]] gubaddewo okuva mu 1200AD.<ref name="lule">{{cite book | title=Amagezi g'Omuganda Amakusike| publisher=Humbolt & Hartmann | authorlink=J. Lule | last=Lule | first=Joseph | year=2006 | location=Arlington| isbn=0-976-1306-0-2 | url=https://www.amazon.com/Hidden-Wisdom-Baganda-Joseph-Lule/dp/0976130602 }}</ref> [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 68odjkca5gbry91vuw93hlb1awfhmo4 Muteesa I of Buganda 0 7807 71570 48083 2026-08-25T14:02:41Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71570 wikitext text/x-wiki [[File:Mutesa I.jpg|thumb|'''Mutesa I of Buganda.''']] Ssekabaka Muteesa I Mukaabya Walugembe Kayiira '''Muteesa I Mukaabya Walugembe Kayiira''' (1837–1884) e yali [[Kabaka wa Buganda]] owa 30, yafuga okuva mu 1856 okutuuka mu 1884. == Engeri gye yatuula ku Nnamulondo == Yazaalibwa mu lubiri oluyitibwa Batandabezaala, e [[:en:Mulago|Mulago]], mu 1837. Yali mutabani wa [[:en:Ssuuna_II_of_Buganda|Kabaka Ssuuna II Kalema Kasinjo]], eyafuga mu myaka gya 1832 - 1856. Nnyina yali ''Nnaabakyala'' Muganzirwazza, ''Namasole omu kw'abo'' 148 abaali baka Kabaka oyo abaamanyibwa. ''Yalya eŋŋoma'' oluvannyuma lwa kitaawe, Ssuuna II ''okukisa omukono'' mu October wa 1856. Okusinziira ku munnabyafaayo MSM Kiwanuka, Muteesa si ye yali atunuulirwa akusikira kitaawe!,[https://www.google.com/search?q=Kiwanuka%2C+MM+Semakula%2C+Muteesa+of+Uganda.+Kampala%3A+East+African+Literature+Bureau%2C+1967%2C+pp.+6%E2%80%939.&rlz=1C1GGRV_enUG887UG887&oq=Kiwanuka%2C+MM+Semakula%2C+Muteesa+of+Uganda.+Kampala%3A+East+African+Literature+Bureau%2C+1967%2C+pp.+6%E2%80%939.&aqs=chrome..69i57.521j0j7&sourceid=chrome&ie=UTF-8]bw'omugeraageranya ku Baganda be okwali Omulangira Kajumba n'Omulangira Kiyimba. Kajumba kitaabwe gwe yali ayagala amusikire/ amuddire mu bigere, era Suuna yamusongangako lunye eri abakungu be nti yali amulabamu omulamwa n'ebitendo by'obukulembeze. Wabula, abakungu nga bakulembeddwa eyali Katikkiro Kayiira baalaba nga Kajumba yali waakuba muzibu wakukwataganya nga yandifuuka ''Nnantagambwako kwe kulonda Muteesa, eyali tamanyiddwa nnyo.Yatuuzibwa ku Namulondo ya bajjajja be ku kasozi [[:en:Kasubi_Tombs|Nabulagala]]. He Yakuba ekibuga kye ekyasooka ku kasozi k'e Banda [[:en:Banda,_Uganda|Banda Hill]]. Oluvannyumayalekulira olubiri olwo n'akuba embiri endala e Nakatema, Nabbingo, Kabojja, n'asembyayo olw'e [[:en:Kasubi_hill|Kasubi]], Nabulagala.[https://web.archive.org/web/20130321120245/http://www.ugandatravelguide.com/banda.html]Erinnya Kabojja kigambibwa nti lyava ku mbeera ya kutambira n'okutta abantu Kabaka ono we yabeererayo ne bakyefaanaanyiriza ku mbeera y'okubojja ng'okw'omusota.[https://www.google.com/search?q=Kiwanuka%2C+MM+Semakula%2C+1967&rlz=1C1GGRV_enUG887UG887&oq=Kiwanuka%2C+MM+Semakula%2C+1967&aqs=chrome..69i57.1860j0j4&sourceid=chrome&ie=UTF-8]'' Oluvannyuma lwa Muteesa okutuuzibwa ku Nnamulondo y'Obwakabaka bwa Buganda ng'ayambibwako Kayiira bagandabe yabasibira mu kkomera ku bizinga by'e Kisimi. Kyokka kigambibwa nti abakungu abamu e Mengo baagezaako okuggya Kabaka mu ntebe eno bamusikize muganda we, Omulangira Kiyimba. Kyokka olukwe luno Muteesa yalugwamu era n'akwata abao bonna abaali mu lukwe ne baganda be Kiyimba ne Kajumba abaali baagala okumusuuza entebe ne battibwa. == Obufumbo bwe == Kigambibwa nti Muteesa I Mukaabya Walugembe Kayiira yawasa abakazi 87.  == Abaana be == Kigambibwa nti yazaala abaana 98, okuli : * [[:en:Mwanga_II_of_Buganda|Kabaka Danieri Basammula-Ekkere Mwanga II Mukasa]], Kabaka wa Buganda, eyafuga okuva mu 1884 -1888 n'okuva mu 1889 - 1897,nga yali mutabani wa Naabakyala Abisaagi Baagalaayaze. * [[:en:Kiweewa_of_Buganda|Kabaka Kiweewa Nnyonyintono]], Kabaka wa Buganda, eyafuga okuva mu September 11, 1888 okutuuka nga 21 October 1888, ng'ono nnyina ye yali Kiribakka. * [[:en:Kalema_of_Buganda|Kabaka Kalema I Muguluma]], Kabaka wa Buganda, eyafuga okuva nga 21 October 1888 okutuuka nga 5 October 1889, nga nnyina yali Ndibuwakanyi. == Obukulembeze bwe == Nga bwe kyali ku Bassekabaka be yaddira mu bigere, okusuubulagana okwaliwo okuva eyo mu myaka gya 1840 wakati wa Buganda n'Abawalabu [[:en:Arab|(Arab)]] wamu n'abasuubuzi Abasiraamu [[:en:Muslim|(Muslim]] traders) okuva e [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] nga baleeta ebintu nga ebyokulwanyisa (emmundu) omunnyo n'engoye yo [[Buganda]] n'ebasuubuza ''amasanga'' ([[:en:Ivory|ivory]]) ''n'abaddu'' ([[:en:Slaves|slaves)]]. Ku mulembe gwa Muteesa I, abagenyi abalala baatuuka e [[Buganda]] nga bava e Bulaaya ([[:en:Europe|Europe]]) okutandika ne [[:en:John_Speke|John Speke]] wamu ne [[:en:James_Augustus_Grant|James Augustus Grant]] mu 1862. Okujja kwabwe okwali kujjudde ebibala kwasikiriza abantu abalala okuyingira [[Buganda]] nga n'eyaddirira ye [[:en:Henry_Morton_Stanley|Henry Morton Stanley]] mu 1875.[https://www.google.com/search?rlz=1C1GGRV_enUG887UG887&sxsrf=ALeKk020yl8Kqx6PTULb_A0IKEbUCJd-4Q%3A1605957755572&ei=e_i4X5S7IuTJxgOP-YSAAQ&q=stanley%2C+h.m.%2C+1899%2C+through+the+dark+continent%2C+london%3A+g.+newnes%2C+isbn+0486256677&oq=Stanley%2C+H.M.%2C+1899%2C+Through+the+Dark+Continent%2C+London%3A+G.+Newnes%2C+ISBN+0486256677&gs_lcp=CgZwc3ktYWIQARgAMgoIIxCuAhCwAxAnUABYAGCGN2gBcAB4AIABAIgBAJIBAJgBAKoBB2d3cy13aXrIAQHAAQE&sclient=psy-ab]:151 Abaddako be Bakatoliki Abalooma ([[:en:Roman_Catholics|Roman Catholics)]] abajja mu 1879, okwali Simon Lourdel Monpel, amanyiddwa ennyo nga 'Pere Mapeera' ne Brother Amans, aba [[:en:White_Fathers|White Fathers]]. Ebibinja bya bannaddiini bino byonsatule buli kimu kyalowoozanga nti Kabaka Muteesa I yali asinga kwagala kyo okusinga ebirala. N'olw'ensonga eyo, bwe baddangako ewaabwe nga bawaayo obubaka obwagaliza [[Buganda]] ebirungi nga bawagira okugenda mu maaso n'ebyensuubulagana n'okufunira Buganda emikwano. Olw'embeera eno, [[Buganda]], ne [[:en:Uganda|Uganda]] okutwaliza awamu teyafuna bafuzzi ba matwale wabula baawunzika balifuudde ettwale erikuumibwa ([[:en:Protectorate|protectorate)]] so si okufugibwa. Abantu abamu balowooza nti ye kabaka wa Buganda akyasinze enkizo kubanga olw'engeri gye yali alengerera ewala ate nga muteesa mulungi kyokka abalala bamunenya olw'okwanirirza n'okusenza Abangereza abaawunzika nga bakkakkanyizza amaanyi ga Buganda n'okugiggyako Obwetwaze.[http://www.answers.com/topic/mutesa-i-of-buganda] == Emyaka gye egyasembayo == ''Yakisiza omukono'' (yafiira) e [[:en:Kasubi_Tombs|Kasubi Nabulagala]] nga 9 October (Mukulukusa-Bitungotungo) 1884 ku myaka 47, ''n'aterekebwa'' (n'aziikibwa) nga 18 October 1884 e Kasubi, era ye Kabaka eyasooka okuterekebwa mu kifo ekyo.  Mu 2007,Yunivaasite ya [[:en:Muteesa_I_Royal_University|Muteesa I Royal University]] yabangibwawo ng'ebbuddwamu erinnya lye was opened in his name, in recognition of his contribution to the education of the people of [[Buganda]] and [[Yuganda|Uganda]]. Ssenkulu wa Yunivaasite [[:en:Chancellor_(education)|(chancellor]]) eno eyasooka yali [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II]] nga ye Kabaka aliko mu kiseera kino. Mu 2016, Omulamuzi [[:en:Julia_Sebutinde|Julia Sebutinde]] yatuuzibwa ng'asikira Kabaka mu kifo kino ekya SSenkulu wa Yunivaasite eno olwo Kabaka n'afuuka ''Omugenyi ow'enjawulo'' owa Yunivaasite eno. == Ebyogerwa ku Muteesa I == Mu kiseera naga ye Kabaka, Obwakaba twebwanyeezezebwa mu ngeri yonna awatali ntalo ez'omunda oba obulumbaganyi okuva wabweru. Yayongera okufuuka ow'amaanyi n'okuba omugunjufu. Yakkiriza Abaminsani okusomesa abantu nti ba makulu ddala kumpi kujula kumwenkana era nga baweebwa nnyo ekitiibwa n'obukuumi. Yalina amaanyi n'obusobozi okwenkanyankanya eddiini okuli Abakatoliki, Abakulisitaayo, Abasiraamu n'ab'ensinza ey'ekinnansi n'asobola okubafuga bonna. * Kabaka Mutesa II, ''Desecration of My Kingdom (1967)'' == Olukangaga lw'enziriŋŋa ya Bakabaka ba Buganda == == Laba ne bino == * Banda Hill * [[Kabaka wa Buganda|Kabaka of Buganda]] * Muteesa I Royal University * Mapeera House == Ebijuliziddwamu == {{Reflist|30em}} * Kaggwa, Sir Apollo K, ''[https://www.abebooks.com/servlet/BookDetailsPL?bi=30178361663&searchurl=sortby%3D17%26an%3DKIWANUKA%252C%2BM.S.M.&cm_sp=snippet-_-srp1-_-title5 Basekabaka be’Buganda]'' [translated by MM Semakula Kiwanuka]. Nairobi: East African Publishing House, 1971. * Kiwanuka, MM Semakula, ''[https://www.abebooks.com/servlet/BookDetailsPL?bi=17754994766&searchurl=tn%3DMuteesa%2BUganda%26sortby%3D17&cm_sp=snippet-_-srp1-_-title2 Muteesa of Uganda]''. Kampala: East African Literature Bureau, 1967. * Kiwanuka, MM Semakula, ''[https://www.abebooks.com/servlet/BookDetailsPL?bi=19526582860&searchurl=sortby%3D17%26an%3DKIWANUKA%252C%2BM.S.M.&cm_sp=snippet-_-srp1-_-title6 A History of Buganda: From the foundation of the Kingdom to 1900]''. London: Longman, 1971. == External links == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bakabaka ba Buganda] [[Category:Kampala]] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] tjv1ik9rbmhs5w4difkst064kpzk4uf Ssekabaka Daudi Cwa II 0 7810 71608 48084 2026-08-25T14:04:54Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71608 wikitext text/x-wiki [[File:Daudi Cwa of Buganda.jpg|thumb|Ssekabaka Daudi Cwa II of Buganda]] '''Daudi Chwa II''' KCMG KBE yali [[Kabaka wa Buganda|kabaka]] wa [[Buganda]] okuva mu 1897 okutuuka mu 1939.Ye Kabaka wa Buganda owa 34. == Obulamu bwe == Yazaalibwa nga 8 Muwakanya (August) 1896, e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]]. Ye mulenzi owookutaano mu batabani ba [[:en:Mwanga_II_of_Buganda|Kabaka Danieri Basammula-Ekkere Mwanga II Mukasa]], eyafuga Obuganda, wakati wa 1884 okutuusa mu 1888 ne 1889 okutuusa mu 1897. Nnyina ye yali Naabakyala Evalini Kulabako, Owengabi, nga ye yali omukyala owookuna ku bakyala 16 Kabaka Mwanga be yalina. [[:en:Ascended|Yatuuzibwa]] ku [[:en:Throne|Namulondo]] mu Muwakanya (August) wa 1897 mu kiseera nga kitaawe amaze okuwaŋŋangusibwa Abafuzi b'amatwale [[:en:United_Kingdom|Abangereza]]. Mukiseera we yafuukira Kabaka ya wa mwaka gumu. Teyakyusa Kibuga, yasigala [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]] mu lubiri olwali olwa kitaawe - Mwanga II. Yasomera ku ssomero lya [[:en:Kings_College_Budo|Kings College Budo]].  Nga 8 August 1914, yaweebwa ekitiibwa eky'eddaala lya lieutenant mu magye ga Bungereza,<ref>"No. 28864". ''The London Gazette''. 7 August 1914. p.&nbsp;6207</ref> oluvannyuma n'afuulibwa captain nga 22 Mutunda (September) 1917.<ref>"No. 30349". ''The London Gazette'' (Supplement). 23 October 1917. p.&nbsp;10960.</ref> Yayongerwako ekitiibwa kya honorary Companion of the [[:en:Order_of_St._Michael_and_St._George|Order of St. Michael and St. George]] (CMG) mu 1918 New Year Honours,<ref>"No. 30451". ''The London Gazette'' (Supplement). 28 December 1917. p.&nbsp;82.</ref> era oluvannyuma yayongerwako ekitiibwa kya honorary Knight Commander (KCMG) nga 16 February 1925.<ref>https://www.thegazette.co.uk/London/issue/33021/page/1166</ref> Cwa era yayongerwako ekitiibwa kya honorary Knight Commander of the [[:en:Order_of_the_British_Empire|Order of the British Empire]] (KBE) ku matikkira ga [[:en:1937_Coronation_Honours|1937 Coronation Honours]].<ref>"No. 34396". ''The London Gazette'' (Supplement). 11 May 1937. p.&nbsp;3098.</ref> Yayongerwa amayinja okutuuka ku kitiibwa kya Commander of the [[:en:Order_of_the_Crown_(Belgium)|Order of the Crown]] owa Belgium mu 1918. == Abaana be == Yazaala abaana 36 (abamanyikiddwa); abalenzi 20 n'abawala 16: {| class="wikitable" !Offspring !Birthday |- |1. Eva Irini Alice Zalwango |15 Ntenvu 1915 |- |2. Uniya Mary Namaalwa |28 Muwakanya 1916 |- |3. Airini Dulusira Nga'nda Ndagire |31 Mukulukusabitungotungo 1916 |- |4. Kasalina Nnaamukaabya Nassimbwa |11 Museenene 1918 |- |5. George William Mawanda |10 Gatonnya 1919 |- |6. Kasalina Gertrude Tebattagwabwe Nnaabanaakulya |30 Ssebaaseka 1919 |- |7. Margret Julian Lwantale |13 Ssebaaseka 1920 |- |8. Victoria Beatrice Namikka Mpologoma Kamuwanda |21 Mukulukusabitungotungo 1920 |- |9. Frederick Robert Sekamaanya Kayondo |17 Museenene 1920 |- |10. Edisa Manjeri Namirembe Nabweteme |19 Ntenvu 1920 |- |11. Edward William David Walugembe Mukaabya Kimbugwe |22 Mugulansigo 1921 |- |12. Alikizandereya Mary Balikanda Nakamaanya |11 Kasambula 1921 |- |13. Albert Victor Wasajja Lumansi |17 Kasambula 1924 |- |14. Victoria Alice Mary Nakalema Nalwoga |21 Kasambula 1924 |- |15. [[:en:Muteesa_II_of_Buganda|Edward Fredrick David William Muteesa Walugembe]] |19 Museenene 1924 |- |16. Eva Irini Nacwa |24 Mugulansigo 1925 |- |17. Henry Wasswa Kalemeera |8 Kafuumuulampawu 1925 |- |18. Alfredi Kato Kiggala |8 Kafuumuulampawu 1925 |- |19. Sepiriya Danieri Luswata |20 Muzigo 1925 |- |20. Richard Lumaama |26 Mutunda 1925 |- |21. James Sekannyo Mutebi |4 Museenene 1925 |- |22. Elizabeti Nakabiri Lwamuganwa |11 Ssebaaseka 1926 |- |23. Danieri Mwanga Basammula |25 Mukutulansanja 1927 |- |24. Bowadisiya Nkinzi |10 Mugulansigo 1927 |- |25. Harold Kagolo Kimera |7 Kasambula 1927 |- |26. Ibulaimu Lincoln Ndawula | |- |27. Jeludini Nakayenga |Gatonnya 1928 |- |28. Agusiteni Tebandeke |23 Kafuumuulampawu 1928 |- |29. Juliyani Muggale |8 Ssebaaseka 1928 |- |30. Yusufu Suuna Lulambulankola |28 Ntenvu 1928 |- |31. John Christian Lukanga |1 Muwakanya 1929 |- |32. Onesifulo Jjuuko |9 Muzigo 1930 |- |33. Egbat Kamaanya |25 Muzigo 1930 |- |34. Mulondo |14 Mukutulansanja 1934 |- |35. Alexander Ssimbwa |21 Muguansigo 1934 |- |36. Esteri Mazzi |22 Mukutulansanja 1935 |} Olukalala lw'abaana ba Chwa mu bujjuvu osobola okulusanga ku biwanddiiko ebijuliziddwamu ku muko guno:  Abamu ku baana be abaamanyika ennyo be bano: * [[:en:Muteesa_II_of_Buganda|Kabaka Sir Edward Frederick William David Walugembe Luwangula Mutebi Mutesa II]], Kabaka wa Buganda owa 35, nga nnyina ye Nnaabakyala Irene Drusilla Namaganda eyeddira Ente. Ye Pulezidenti wa Uganda eyasooka. * Omumbejja Victoria Beatrice Namikka Kamuwanda Mpologoma, nga nnyina ye yali Abisaagi Nabunnya. Mpologoma yazaalibwa mu [[:en:Kampala|Kampala]], nga 21 Mukulukusabitungotungo (October) 1920. Yatuuzibwa nga Naalinnya wa mwannyina [[:en:Muteesa_II_of_Buganda|Sir Edward Muteesa II]], e Kasubi mu Ntenvu (December) wa 1953. Yafuna ekitiibwa kya 'the [[:en:Order_of_the_Shield_and_Spears|Order of the Shield and Spears]]. * Omumbejja Irene Drusilla Ndagire, nga nnyina ye Rebeka Nalunkuuma. Yazaalibwa nga 31 Mukulukusabitungotungo (October) 1916 e [[:en:Lubaga|Lubaga]]. Yasomera ku [[:en:Gayaza_High_School|Gayaza High School]] ne ku Buloba College. Yakulirako ekibiina ky'olulimi Oluganda ekya [[:en:Luganda|Luganda Society]], okuva mu 1953 okutuusa nga 1963. * Omumbejja Alice Evelyn Zaalwango, nga nnyina ye Miriya Nalule. Yazaalibwa nga 6 Ntenvu 1915. Yatikkirwa nga Naalinnya wa mwannyina, [[:en:Muteesa_II_of_Buganda|Sir Edward Muteesa II]], e Kasubi mu Museenene (November) wa 1939. Yafa ekikutuko ([[:en:Acute_stress_reaction|shock]]) bwe yawulira nti Abangereza abasibiramubbwa (abafuzi b'amatwale) baali bawaŋŋangusizza Kabaka Muteesa II nga 30 Museenene 1953. Yaweebwa omudaali gw'amafumu n'engabo (medal of [[:en:Order_of_the_Shield_and_Spears|Order of the Shield and Spears]]). * Omumbejja Margaret Juliana Lwantale, nga nnyina ye Irene Namaganda. Yazaalibwa nga 13 Ssebaaseka mu [[:en:Kampala|Kampala]] mu 1920. Yatikkirwa nga ''Nassolo'' wa mwannyina [[:en:Muteesa_II_of_Buganda|Sir Edward Muteesa II]], e Kasubi. * Omulangira Alexander David Ssimbwa, nnyina ye yali Erina Nambawa. Yazaalibwa mu Kampala nga 21 Mugulansigo, mu 1934. Yakwatibwa n'asibwa mu kkomera era n'atulugunyizibwa amagye ku biragiro bya [[:en:Obote|Obote]], oluvannyuma lw'amagye ga Obote okuwamba Olubiri lwa Kabaka e Mmengo mu 1966 n'asindikibwa mu kkomera okumalayo emaka 64 nga bamuvunaana okukola olukwe olutta Obote. Oluvannyuma yeegatta ku lutalo lw'okununula eggwanga olwakulemberwa[[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]]. == Emyaka gye egyasembayo == ''Yakisa omukono (yafiira) mu lubiri lwe e'' Salaama, akamu ku bubuga obwetoolodde [[:en:Kampala|Kampala]], nga 22 Museenene (November) mu 1939 ku myaka 43 egy'obuto. ''Yaterekebwa'' (yaziikibwa))e [[:en:Kasubi_Tombs|Kasubi Nabulagala]], nga ye Ssekabaka owookusatu okuziikibwa mu kifo ekyo. == Ebifaananyi == * Ekifaananyi kya Sir Daudi Chwa II == Laba ne == * [[:en:Buganda|Buganda]] * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == External links == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm List of Kings of Buganda] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 5r5pbffmbqmyq5gmr2h5qjvjvw32ojo Ssekabaka Mutesa II 0 7937 71606 68833 2026-08-25T14:02:55Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71606 wikitext text/x-wiki [[File:Mutesa II of Buganda (cropped).jpg|thumb|Mutesa II]] '''Sir Edward Frederick William David Walugembe Mutebi Luwangula Mutesa II''' (Ennukutawaza empya: '''Muteesa''') KBE (19 Museenene 1924 – 21 Museenene 1969) yali [[Kabaka wa Buganda]] mu Uganda okuva nga 22 Museenene (November) wa 1939 okutuusa lwe ''yaggya omukono mu ngabo'' (lwe yafa). Ye yali Kabaka wa Buganda owa 35<ref>"Ba Kabaka ba Buganda". ''www.buganda.com''. Retrieved 13 August 2019.</ref> eya ye [[Pulezidenti wa Uganda]] eyasooka.<ref>https://www.statehouse.go.ug/past-presidents</ref> Amawulire g'ebweru gaali gaamukazaako era '''King Freddie''', naye nga teryakozesebwa nnyo mu Yuganda.<ref>{{Cite web |url=http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,904967,00.html |title=Archive copy |access-date=2021-08-08 |archive-date=2020-11-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201109192734/http://content.time.com/time/magazine/article/0,9171,904967,00.html |url-status=dead }}</ref><ref>https://www.theguardian.com/theguardian/1999/aug/27/features11.g28</ref> == Obuto bwe == Mutesa yaziiribwa mu nnyumba ya [[:en:Albert_Ruskin_Cook|Albert Ruskin Cook]] e [[:en:Makindye|Makindye]], [[Kampala]], nga 19 Museenene (November) 1924, nga ye mutabani wa [[Ssekabaka Daudi Cwa II]], who eyafuga wakati wa 1897 ne 1939.<ref name=":0">Kasozi, A.B.K. (2013). ''The bitter bread of exile : the financial problems of Sir Edward Mutesa II during his final exile, 1966-1969''. 2013: Progressive Publishing House. p.&nbsp;71. ISBN&nbsp;<bdi>9970464000</bdi>.</ref> Nnyina ye ali Nnaabakyala Irene Drusilla Namaganda, eyeddira Ente. Yasomera ku [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]], essomero ery'abaana b'abakungu mu Uganda. Kitaawe bwe yakisiza omukono (yafa) nga 22 (Museenene) November 1939, Mutesa yalondebwa [[:en:Lukiiko|Olukiiko]] lwa Buganda okufuuka Kabaka nga wa myaka 15 era n'atuuzibwa ku Nnamulondo nga 25 November 1939 mu [[:en:Lubiri|Lubiri]] e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]] .<ref>Williams, F. Lukyn (April 1940). "The Investiture and Installation of Kabaka Mutesa II". ''Uganda Journal''. '''7''': 178 &#x2013; via University of Florida Digital Collections.</ref> Yafuga ng'ayambibwako olukiiko olw'enjawulo ([[:en:Council_of_Regency|Council of Regents]]) okutuusa lwe yaweza emyaka egy'okwetengerera olwo n'akwasibwa obuyinza bwonna mu bujjuvu.  == Okusoma kwe == Yasomera mu [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]] nga tannagenda Bungereza okumaliriza emisomo gye e [[:en:Magdalene_College,_Cambridge|Magdalene College, Cambridge]], gye yeeyungira mu kutendekebwa mu buserikale ku Yunivasite (University [[:en:Officer_Training_Corps|Officer Training Corps)]] era oluvannyuma yaweebwa ekitiibwa ky'obwa kapiteeni mu maagye ga Kkwini (captain in the [[:en:Grenadier_Guards|Grenadier Guards]].<ref>https://web.archive.org/web/20161107204933/http://africanhistory.about.com/od/biography/a/bio-MutasaII.htm</ref> == Obufuzi bwe == Mutesa II yatuuzibwa nga [[:en:Kabaka|Ka''baka'']] e [[:en:Buddo|Buddo]] nga 19 Museenene (November) 1942, ng'awezezza emyaka 18 ''eg'obuto''. Mu kiseera kino, [[Buganda]] yali ekyali wansi wa [[Gavumenti enkuumi]] ey'Abangereza. Emyaka egyaddirira wakati wa 1945 ne 1950 gyajjula obusambattuko n'obwegugungo eri [[:en:List_of_Governors_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda Enkuumi eyali ekulemberwa Gavana]] ate n'eya Kabaka Mutesa II. Mu myaka gy'ataano egyasooka, Gavumenti ya Bungereza yaleeta ekirowoozo ky'okugatta [[:en:British_East_Africa|amatwale agaali wansi wa Bungereza mu Buvanjuba bwa Afirika]] (Yuganda, [[Kenya]] ne [[Tanganyika]]) gabeere wansi wa gavumenti emu ey'awamu. Abafirika bangi baatya nti kino kyali kigendereddwamu okubateeka wansi w'obufuzi bwa Bakyeruppe abaali basenze mu Kenya nga bwe kyakolebwa mu [[:en:Federation_of_Rhodesia_and_Nyasaland|Federation of Rhodesia and Nyasaland]]. Abaganda baatya okufiirwa obwakyetwala bwe Buganda obusaamusaamu waakiri bwe baalina nga bali wansi wa Gavumenti Enkuumi era tebakkaanya na nteekateeka eno. Mutesa mwennyini yawakanya enteekateeka eno era kyamuviirako okukuubagana ne Gavana, [[:en:Andrew_Cohen_(colonial_governor)|Sir Andrew Cohen]], ekyavaako akasambattuko mu Bwakabaka akaatuumibwa [[:en:Kabaka_crisis|Kabaka crisis]].Mu 1953, [[:en:Lukiiko|Ol''ukiiko'']] (Palamenti ya Buganda) yasaba okwetongola ng'eva ku Gavumenti enkuumi [[:en:Uganda_Protectorate|(Uganda Protectorate)]], nga ne Mutesa mwennyini yabanja nti kye kyali ekiseera Buganda okwekutula ku Gavumenti enkuumi eya Uganda olwo Buganda esigale wansi wa Gavumenti ya Kkwini ey'awamu. Gavana Cohen mu kwanukula yasalawo kuwaŋŋangusa ''Kabaka'' nga 30 Museenene (November) ekyavaako obusambattuko bw'okwegugunga mu Baganda.<ref>Gunther, John (1957). ''Inside Africa''. The Reprint Society. p.&nbsp;438.</ref> Okuggyibwa mu ggwanga lye olw'empaka kyafuula Mutesa omuzira eri Abaganda era beekalakaasa okulaga obutali bumativu bwabwe. Mu kiseera kino, Cohen yali takyalina Muganda yenna gwe yali ayinza kukolagana naye okuddukanya Gavumenti ye. Oluvannyuma lw'emyaka ebiri ngAbaganda basuza Cohen ng'akukunadde, yasalawo okuzza '''Kabaka Freddie''<nowiki/>', nga bwe yali ayitibwa Abangereza n'azzibwa e Kampala] nga 17 Ogwekkumi (October) 1955 oluvannyuma lw'okukola endagaano eyafuula Muteesa [[:en:Constitutional_monarch|Kabaka afugira ku konsitityusoni]] ne kiwa n'Abaganda ebbeetu okwerondera abakungu abakiika mu Palamenti ya Buganda (Ol''ukiiko''.) Oluvannyuma lwa Mutesa okuvaayo n'atabukira Cohen kyamwongera ettutumu mu Bwakabaka bwe.<ref>https://www.britannica.com/biography/Mutesa-II</ref> Mu 1962, Yuganda yafuna obwetwaze okuva ku Bungereza ng'ekulemberwa [[Milton Obote]]. Mu konsitityusoni eno eyaweebwa Uganda, Obwakabaka bwa Buganda bwaweebwa embeera ey'enjawulo ey'obwetwaze mu Uganda empya. Ssaabaminisita wa Uganda ey'awamu yali Obote, eyali akulira ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC), abaayingira omukago ogw'okukulemberera awamu n'ekibiina ekyali kisinga amaanyi mu masekkati ga Uganda ekya, [[:en:Kabaka_Yekka|Kabaka Yekka]]. Ekifo kya Gavana wa Uganda [[:en:Governor-General_of_Uganda|(Governor-General of Uganda]]) kyaggyibwawo kubangga Uganda yali efuuse 'Republic' ne kisikizibwa Pulezidenti ataalina nnyo buyinza. Obote ne UPC baatuuka ku nzikiriziganya ne Mutesa okuwagira okulondebwa kwe ku kifo ky'Obwapulezidenti bwa Uganda. Mu lutuula lwa Palamenti nga 4 Ogwekkumi (October) 1963, Mutesa yalondebwa nga Pulezidenti wa Uganda eyasooka okuyita mu kalulu ak'ekyama ng'awagirwa abakiise ebitundu bibiri byakusatu.<ref>https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1508209/ugandas-controversial-parliamentary-debates </ref> Mu 1964, Omukago guno wakati wa Mutesa ne Obote gwagwa butaka olw'okulonda okwateekebwateekebwa Obote nga Mutesa takyagadde ku Masaza abiri agaabula ([[:en:1964_Ugandan_lost_counties_referendum|referendum to decide the fate of two "lost counties")]]. Abatuuze mu masaza gano gombi abasinga obungi bassa kimu nga nkuyege okugazzaayo e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] nga gaggyibwa ku [[Buganda]]. Mu 1966, obukuubagano bwa Mutesa ne Obote bweyongera ne buvaamu Okuwaŋŋangusa Kabaka Mutesa ([[:en:Mengo_Crisis|another crisis)]]. Obulamu bwa Obote bwali mu matigga nga ne bammemba b'ekibiina kye baagezaako okumuggya mu ntebe. Yakwata era n'aggalira banne bana be yali akulembera nabo, n'aggyawo consitityusoni eyaliwo era ne yeerangirira ku [[:en:President_of_Uganda|Bwapulezidenti bwa Uganda]] mu February wa 1966, era n'awaŋŋangusa Mutesa. ''Olukiiko'' lwa Buganda mu May wa 1966 lwayisa ekiteeso nti enkolagana wakati wa Buganda ne Gavumenti ya Uganda yali eweddewo oluvannyuma lw'okuggyawo consitityusoni era ne lulangirira nti Gavumenti ya Uganda eggye ofiisi yaazo mu bitundu bya Buganda. Kino Obote yakyanukuza na [[:en:Battle_of_Mengo_Hill|kusindika magye]] ne galumba [[:en:Kabaka|olubiri lwa Kabaka]], ekyaleetera Mutesa okudduka mu ggwanga n'addukira e [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] ng'ayita e [[Burundi]], era mu 1967 konsitityusoni empya yalangirirwa n'ewera Obufuzi obw'ensikirano bwonna omuli n'Obwakabaka bwa Buganda.<ref>https://web.archive.org/web/20141009022533/http://www.independent.co.ug/features/features/8447-tracing-the-life-legacy-of-sir-edward-muteesa-ii</ref> == Ekiseera kye ekyasembayo == Mutesa bwe yali mu buwaŋŋanguse yawandiika ekitabo ekimukwatako kye yatuuma, ''The Desecration of My Kingdom''.<ref>The Kabaka Of Buganda ("King Freddie"), [https://www.amazon.co.uk/DESECRATION-KINGDOM-Kabaka-Buganda-Freddie/dp/B000JM8P9C/ref=sr_1_fkmr0_1?ie=UTF8&qid=1506963035&sr=8-1-fkmr0&keywords=kabaka+of+uganda+constable ''The Desecration of My Kingdom''], Constable & Co., 1967.</ref> Mutesa yakisa omukono bwe [[:en:Poison|yaweebwa obutwa]] mu mwenge ku kalina kwe yabeeranga mu kibuga London, No. 28 Orchard House e[[:en:Rotherhithe|Rotherhithe]], mu 1969.<ref name="bio">http://www.oxforddnb.com/templates/article.jsp?articleid=63458&back=</ref> . Okufa kwa muteesa abamu baakuteeka ku batume ba Obote bwe baali akabwa n'engo. Munnamawulire Omungereza [[:en:John_Simpson_(journalist)|John Simpson]] yali yaakamala okuwayaamu ne Mutesa mu ssaawa ntono emabega era yagamba nti Mutesa yali mu mbeera nnungi. Bino Simpson yabibuulira poliisi enkeera kyokka tebaagenda nnyo mu maaso nakyo.  Oluvannyuma lwa [[:en:Desmond_Henley|Desmond Henley]], okutereka enjole ya Mutesa okumala ebbanga <ref name="christopherhenley">"In Memoriam Desmond C. Henley". ''Internet''. Christopher Henley Limited 2008 – 2010. Archived from the original on 14 September 2013. Retrieved 8 March 2014.</ref>, enjole yazzibwa mu Uganda mu 1971 oluvannyuma lwa Amin okuggyako Gavumenti ya Obote n'eterekebwa (n'eziikibwa) e [[:en:Kasubi_Tombs|Kasubi Nabulagala]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=2021-08-08 |archive-date=2013-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> . Idi Amin, pulezidenti omuggya eyalagira okuzza Mutesa aziikibwe okwaboobo ye yali yakulira amagye agaalumba olubiri lwa Mutesa mu 1966. Kigambibwa nti Mutesa we yabeerera mu kibuga London yawangaaliranga mu bwavu.<ref name="bio"/> == Ebimu ku bigambo bye == "Embeera y'obulamu bwaffe ekyuse - etumbuddwa mu bulamu obwa bulijjo olw'okujja kw'Abangereza kyokka bye tukkiririzaamu n'obulamu bwaffe tebikyuse … Era tusigadde tuli Baganda."<ref name="Desecration">https://books.google.co.uk/books?id=AdRyAAAAMAAJ&focus=searchwithinvolume&q=%22despicable%22</ref> === Ebimu ku bimwogerwako === "Obulamu bwa Mutesa II lugero lwa buntu - Omu ku bavubuka embulakalevu era Kabaka Omufirika one of a young and ambitious African monarch who struggled to defend the heritage of his forefathers and emancipate his people from the clutches of a powerful imperial authority." * Apollo N. Makubuya, ''Reflections on the Triple Heritage of an African King, Knight and President'' (2019) "... many will say that he was ill-advised to put the Illusions of a bygone tribal glory against the claims of a modern African state; but no one can question the devotion with which he spent himself for his people and their well-being." * Rev. John Taylor, speaking at Mutesa II's funeral service in 1969. == Obufumbo bwe == Mutesa yakuba enkanamu (yawasa) Nnaabagereka Damali mu 1948. Kigambibwa nti yamuzaalamu abaana abawera n'azaala ne mu bakyala abalala abali eyo mu 12:  # Nnaabakyala Damali Catherine Nnakawombe, ye yali [[:en:Nnabagereka_of_Buganda|Nnabagereka]], muwala wa Christopher Kisosonkole ow'ekika ky'Enkima. Embaga yaabwe yaliwo nga19 Ogwekkuminoogumu, 1948 ku Lutikko eya [[:en:Namirembe|St. Paul's Cathedral Namirembe]]. # Omukyala Edith Kasozi # Omubiitokati (Princess) Beatrice Kabasweka, [[:en:Toro_Kingdom|Omutoro]] okuva mu Bukama bw'e Toro. # Omukyala Kate Ndagire. Baafumbiriganwa mu 1950. # Nnaabakyala Sarah Nalule, Omuzaana Kabejja, muganda wa [[:en:Nnabagereka_of_Buganda|Nnabagereka]], era muwala wa Christopher Kisosonkole ow'ekika ky'Enkima. Yamuwasa mu 1954. # Omukyala Nalwooga. Yafa mu 2003. # [[:en:Nesta_Rugumayo|Omukyala Nesta M. Rugumayo]], O[[:en:Toro_Kingdom|mutoro]], okuva mu Bukama bw'e Toro. # Omukyala Kaakako Rwanchwende, [[:en:Munyankole|Omumbejja w'e Ankole.]] # Omukyala Winifred Keihangwe, Munyankole. Yasibwa [[Milton Obote]] ng'ali lubuto n'ateebwa nga wabulayo akaseera katono azaale mu 1966. # Omukyala Zibiah Wangari Ngatho, [[:en:Kikuyu_people|Omukikuyu]], okuva e [[Nairobi]], Kenya.<ref name="Lineage">https://www.theeastafrican.co.ke/magazine/Kikuyu-village-girl-who-became-queen-of--Buganda-/-/434746/2733994/-/9c9dbqz/-/index.html</ref> # Omukyala Catherine Karungu, Omumbejja w'e[[:en:Ankole|Ankole]]. # Omukyala Naome Nanyonga, eyeddira Ensenene ng'asibuka Masaka mu Buddu. Nanyonga yali muzaalisa era ye mutandisi w'eddwaliro lya '''Sunga Maternity Hospital'''. Yafa mu 2006. # Margaret Nakato ow'e [[:en:Nkumba|Nkumba]], mu ssaza ly'e Busiro. == Weetegereze == Mutesa agambibwa okuleka abalangira 12 n'abambejja 9:<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/ddaame.htm |access-date=2021-08-08 |archive-date=2021-08-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210808202612/http://www.buganda.com/ddaame.htm |url-status=dead }}</ref> # Omulangira Kiweewa Luswata. Ye mwana omulenzi asooka owa Ssekabaka Muteesa II. Yazaalibwa [[Wakiso Town|Wakiso]]. Yabeeranga era yasomera Bufalansa. Yaseerera (yafa) ng'emyaka gya 1990 gitandika n'aziikibwa mu [[:en:Kasubi_Tombs|Masiro g'e]] [[:en:Kasubi_Tombs|Kasubi, Nabulagala.]] # Omulangira Robert Masamba Kimera, eyazaalibwa Nesta M. Rugumayo. Yazaalibwa mu kibuga [[Kampala]] mu 1950. Yasomera mu [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|St. Mary's College Kisubi]] ne mu [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]] oluvannyuma n'asomera e Canada. Yali munnabutonde (geologist) era yakolanga n'ekitongole kya [[Eswatini|Swaziland]] Department of Geology wakati wa 1980 ne 1983. Yali 'lecturer' ku ttendekero lya Nakawa Vocational School okuva mu 1991 okutuuka mu 1992. Mu 1993, yagenda e Canada n'atandika okubeera eyo. # [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II]], eyazaalibwa Nnaabakyala Sarah Nalule. # Omulangira Ssuuna Frederick Wampamba, eyazaalibwa Edith Kasozi. Yali munnamagye wa Uganda ku ddaala lya [[:en:2nd_lieutenant|2nd lieutenant]]. Yattibwa ku biragiro bya [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] mu nkambi y'amagye e [[Bombo, Yuganda|Bombo]] mu 1972. Yaziikibwa mu Masiro ga bajjajjaabe e Kasubi - Nabulagala. # Omulangira Henry Kalemeera, nga nnyina ye yali Nnaabagereka Damali Nnakawombe. Yasomera ku King's College Budo ne mu [[:en:Addis_Ababa_University|Addis Ababa University -]]Ethiopia. [[:en:Aeronautical_engineer|Akola n'okukanika ennyonyi (aeronautical engineer).]] Abeera mu United States of America. Yakolera/ akola nga [[:en:Flight_engineer|flight engineer]] n'ekitongole ky'ennyonyi ekya [[:en:American_Airlines|American Airlines]]. # Omulangira George Michael Ndawula, nga nnyina ye yali Muzaana Nalwoga. # Omulangira Richard Walugembe Bamweyana, nga nnyina ye yali Sarah Nalule. Yazaalibwa mu 1956, yasomera mu [[:en:Achimota_School|Achimota School]] e [[Ghana]], n'akola mu kisaawe ky'ebyemisono n'okulanga. Yafa mu gy'e 2000. Naye yaziikibwa Kasubi mu Masiro ga bajjajjaabe. # Omulangira Katabaazi Mukarukidi, nga nnyina ye yali Damali Nnakawombe. Yali muvuzi wa nnyinyi e Nigeria. # Omulangira Patrick Nakibinge, nga nnyina ye yali Sarah Nalule. Yafa mu gy'e 2000 n'aziikibwa e Kasubi - Nabulagala mu masiro ga bajjajjaabe. # Omulangira Daudi Golooba. Yasomera mu [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]] ne mu [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]]. Mubazi wa bitabo. Ye mutandisi era ssentebe wa [[:en:Buganda_Heritage_Association|Buganda Heritage Association]] eri mu United Kingdom (UK) ne mu Ireland (kyatandikibwa mu 1998). Abeera mu UK. # Omulangira Herbert Kateregga, eyazaalibwa Kaakako Rwanchwende. Abeera mu UK. # Omulangira [[:en:Daudi_Kintu_Wasajja|Daudi Kintu Wasajja]], nga nnyina ye Winifred Keihangwe. Yazaalibwa mu Kampala mu Gwokutaano 1966, nga kitaawe amaze okuwang'angusibwa n'afuluma Uganda. Yasomera mu [[:en:University_of_Nottingham|University of Nottingham]] e UK, n'akoonolayo Diguli eya Bachelor of Arts. Yakolako nga executive underwriter wa [[:en:Pan_World_Insurance_Company|Pan World Insurance Company]] era nga regional retail manager wa kkampuni y'amasimu eya Celtel (Uganda) Limited (eyeeyubula n'efuuka[[:en:Bharti_Airtel|Airtel Uganda Limited]]). Mmemba ku lukiiko olukulembera ekitongole kya Kabaka eky'ebettaka ekya Buganda Land Board, Kabira Country Club, Hash Harriers Athletic Club, n'ebiralala bingi. Abeera mu Kampala.<ref>https://web.archive.org/web/20141010024003/http://www.newvision.co.ug/D/9/38/499097</ref> # Omumbejja Dorothy Kabonesa Namukaabya Nassolo, nga nnyina yali Damali Nakawombe. Yazaalibwa mu [[:en:Lubiri|Lubiri lw'e]] [[:en:Lubiri|Mengo]] mu 1951. Yasomera era n'atikkirwa Diguli mu [[:en:University_of_Nairobi|University of Nairobi]]. Abeera mu Kampala.<ref name="sis">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1149637/traditional-modern-meet-kabakas-sisters </ref> # Omumbejja Dina Kigga Mukarukidi, nga nnyina ye Beatrice Kabasweka. Akolera ku kitebe ekikulu eky'[[:en:African_Union|ekibiina ekitaba amawanga ga Afirika ekya]] [[:en:African_Union|African Union]] mu kibuga [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1149637/traditional-modern-meet-kabakas-sisters Addis Ababa] ekya Ethiopia.<ref name="sis" /> # Omumbejja Anne Sarah Kagere Nandawula, nga nnyina ye Kate Ndagire. Yazaalibwa e Mengo mu 1951.<ref name="sis" /> # Omumbejja Catherine Agnes Nabaloga, eyazaalibwa Kate Ndagire. Ye yatikkirwa Obwalubuga ku Matikkira ga mwannyina - Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda owa 36, akulembedde Obuganda okuva mu 1993. Omumbejja Nabaloga ye muyima wa [[:en:Buganda_Heritage_Association|Buganda Heritage Association]] e Denmark, nga kyatandikibwawo mu 1998. Alina Diguli eyookusatu mu nnimi eya Doctor of Philosophy degree in [[:en:Linguistics|linguistics]].<ref>https://web.archive.org/web/20141010024124/http://www.newvision.co.ug/D/9/38/495458 </ref> # Omumbejja Alice Mpologoma Zaalwango, nga nnyina ye Edith Kasozi. Yazaalibwa mu 1961. Yasomera mu Gayaza Junior School, Kibuli High School, ne ku Makerere University. Yafiira mu kibuga [[:en:Pretoria|Pretoria]], eky'e South Africa. Yafa bulwadde bwa kookolo w'amabeere nga 23 Ogwokusayu, 2005. Yaziikibwa mu masiro e [[:en:Kasubi|Kasubi]].<ref>https://web.archive.org/web/20141010024014/http://www.newvision.co.ug/D/8/25/428420</ref> # Omumbejja Stella Alexandria Sserwamutanda Ndagire. Yazaalibwa mu kibuga Nairobi, Kenya. Nnyina ye yali Zibiah Wangari Ngatho, Omukikuyi.<ref name="Lineage">{{Cite web}}</ref> Yakulira mu Kampala n'e Nairobi. Abeera [[:en:Atlanta,_Georgia|Atlanta, Georgia]], U.S.  # Omumbejja [[:en:Jane_Mpologoma_Nabanakulya|Jane Mpologoma Nabanakulya]]. Yazaalibwa ku kyalo Sunga mu ssaza ly'e Buyaga, [[:en:Bunyoro|Bunyoro-Kitara Kingdom]], nga 12 Ogwokuna, 1964. Omuzaana Naome Nanyonga ye yali nnyina. Mu 2003, yagenda n'atandika okubeera mu kibuga London ekya Bungereza gy'abeera okutuusa kati ne bba David Segawa Mukasa.<ref>https://web.archive.org/web/20111122160722/http://www.assistnews.net/Stories/2011/s11100047.htm</ref> # Omumbejja Gertrude Christine Naabanaakulya Tebattagwabwe. Yazaalibwa mu ddwaliro lya [[:en:Mengo_Hospital|Mengo Hospital]] nga 20 Ogwomunaana, 1964. Nnyina ye Margaret Nakato ow'e Nkumba, mu ssaza ly'e Busiro. Yakulira mu Uganda okutuuka ku myaka 9, lwe yatwalibwa e London mu Bungereza. Yasoma n'afuuka omubazi w'ebitabo. Yakomawo mu Uganda mu Gwokutaano, 2013.<ref>https://web.archive.org/web/20141009102540/http://www.bukedde.co.ug/fullstory.aspx?story_id=76623&catid=10&mid=53</ref> # Diana Balizzamuggale Teyeggala. Ye mwana wa Mutesa asembayo obuto. Yazaalibwa mu Kampala mu Gwekkumi 1966, nga kitaawe awang'angusiddwa. Nnyina ye Catherine Karungu, Omumbejja w'e Ankole. Teyeggala teyalaba ku kitaawe. Abeera mu Kampala.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1149637/traditional-modern-meet-kabakas-sisters</ref> == Laba na bino == * [[:en:History_of_Uganda|Ebyafaayo bya Uganda]] * [[:en:List_of_unsolved_deaths|Olukalala lw'abantu abaafa mu ngeri eyaleka ebibuuzo]] * [[:en:Political_parties_of_Uganda|Ebibiina by'ebyobufuzi mu Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] == Ebiwandiiko ebijuliziddwa ==   * Kasozi, A. B. K. (2013). ''The Bitter Bread of Exile. The Financial Problems of Sir Edward Mutesa II during his final exile, 1966-1969: The Financial Problems of Sir Edward Mutesa II during his final exile, 1966-1969''. Progressive Publishing House. * Makubuya, Apollo. (2019). ''Sir Edward Frederick L. Mutesa II: Reflections on the Triple Heritage Of An African King, Knight and President''. New Vision Printing and Publishing. * Mutesa, Sir Edward Frederick. (1967). ''Desecration of my Kingdom''. Constable. == Ebijulizo ebirala == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bakabaka ba Buaganda] {{s-start|}} {{s-bef|before=[[Daudi Cwa II of Buganda|Daudi Chwa II]]}} {{s-ttl|title=[[Kabaka of Buganda]]|years=22 November 1939 – 21 November 1969}} {{s-vac|next=[[Muwenda Mutebi II of Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]]}} {{s-bef|before=[[Elizabeth II]]<br /><small>as Queen of Uganda</small>}} {{s-ttl|title=[[President of Uganda]]|years=9 October 1963 – 2 March 1966}} {{s-aft|after=[[Milton Obote]]}} {{s-end}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] m13vynh4hzpg872asdaoatw1bvmnrm7 Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda 0 7975 71613 70807 2026-08-25T14:09:16Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71613 wikitext text/x-wiki [[File:Kabaka Muwenda Mutebi II.jpg|thumb|245x245px|Kabaka Muwenda Mutebi II]] '''Ronald Edward Frederick Kimera Muwenda Mutebi II''' (Yazaalibwa nga 13 mu mwezi gwa Kafumuula'mpawu 1955)<ref>https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1468</ref> ye [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] w'[[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]], nga buli mu Ssemateeka wa kati ensi eyitibwa [[Yuganda|Uganda]]. Ye Kabaka wa Buganda owa 36. Yalondebwa nga Ambasada wa [[:en:Joint_United_Nations_Programme_on_HIV/AIDS|UNAIDS]] mu kulwanyisa n'okukomya obulwadde bwa Siriimu (AIDS) mu basajja mu kitundu kya Eastern ne Southern Africa n'okusingira ddala mu Bwakabaka bwe obwa Buganda mu Uganda.<ref>http://ug.one.un.org/events/kabaka-champion-campaign-mobilise-men-test-hiv-and-access-treatment</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/News/National/Kabaka-appointed-HIV-goodwill-envoy/688334-3838510-600aet/index.html</ref> == Ajja atya okufuuka Kabaka == Yazaalibwa ku ddwaliro lya Mengo Hospital.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/mutebi_bio.htm |access-date=2021-08-26 |archive-date=2007-10-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071017085458/http://www.buganda.com/mutebi_bio.htm |url-status=dead }}</ref> Mutabani wa[[Ssekabaka Mutesa II|Edward Frederick William David Walugembe Mutebi Luwangula Muteesa II]], eyali ''Kabaka'' wa Buganda, wakati wa 1939 ne 1969. Nnyina ye mugenzi ''Nnaabakyala'' Sarah Nalule, Omuzaana Kabejja, ow'ekika ky'Enkima. [[File:Muwenda_Mutebi_II,_Ireland,_1966.jpg|thumb|Muwenda Mutebi II, mu nsi ya Ireland, mu 1966|left]] Yasomera mu Budo Junior School, ne yeeyongerayo mu King's Mead School - [[:en:Sussex|Sussex]] ne mu [[:en:Bradfield_College|Bradfield College]], essomero lya Gavumenti erisangibwa mu ssaza ly'e [[:en:West_Berkshire|West Berkshire]]. Oluvannyuma yeegatta ku [[:en:Magdalene_College,_Cambridge|Magdalene College, Cambridge]].<ref>https://www.theguardian.com/theguardian/2001/oct/06/weekend7.weekend5</ref> Kigambibwa nti ku myaka 11, Mutebi yalondebwa kitaawe okubeera omusika we nga 6 omwezi gwa Muwakanya 1966.<ref>https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1300921/kabaka-ronald-mutebi-57</ref> Bwe yali akyali mu Buwang'anguse yakoalko nga Associate Editor ow'akatabo ka ''African Concord''<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://newz.ug/kabaka-ronald-muwenda-mutebi-at-62/ |access-date=2021-08-26 |archive-date=2021-08-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210826200429/https://newz.ug/kabaka-ronald-muwenda-mutebi-at-62/ |url-status=dead }}</ref> era mmemba w'olukiiko olufuzi olw'ekibiina kya[[:en:African_National_Congress|African National Congress]] (ANC) mu Kibuga London ekya Bungereza. Nga 21 Ogwekkuminoogumu 1969, nga Kitaawe ''akisizza omukoni'' (afudde), yasikira kitaawe, nga akulira olulyo Olulangira mu Buganda. Yakomawo mu Uganda mu 1988, nga [[:en:Milton_Obote|Obote II]] aggiddwa mu buyinza. Yalangirirwa e [[Buddo|Buddo- Naggalabi]] nga 24 mu mwezi gwa Kasambula 1993 ng'Obwakabaka obw'enjawulo buzziddwawo mu Uganda mu kuteesa okwalimu ne [[:en:Godfrey_Serunkuma_Lule|Godfrey Serunkuma Lule]].<ref name=":23">https://web.archive.org/web/20190520034240/https://allafrica.com/stories/200702260832.html</ref> Nga 31 mu mwezi gwa Kasambu 1993, yatuuzibwa ku Nnamulondo ya bajjajja be e Buddo. Olubiri lwe olukulululi [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]]. == Obufumbo bwe == [[File:Kabaka Muwenda Mutebi II ne Nnaabagereka Sylvia Nagginda.jpg|thumb|Kabaka Muwenda Mutebi II ne Nnaabagereka Sylvia Nagginda ku Matiikira ag'omulundi ogwa 23]] Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II mufumbo ne Mukyala we gwe yawasa nga 27 mu mwezi gwa Muwakanya 1999. Ekitiibwa ekitongole ekya mukyala wa Kabaka ye [[:en:Nnabagereka_of_Buganda|Nnaabagereka]]. Erinnya lye mu bujjuvu ye [[:en:Sylvia_Nagginda|Sylvia Nagginda]], Nnaabagereka, muwala wa John Mulumba Luswata ow'e Nkumba, Kyaddondo, ow'ekika ky'Omusu nga nnyina ye Rebecca Nakintu Musoke abeera mu kibuga New York. Muzzukulu wa George William Musoke ne Nora Musoke ab'e Nazigo, Kyaggwe; n'Omutaka Nelson Nkalubo Ssebuggwawo ne Catherine Ssebuggwawo ab'e Nkumba. Embaga yaabwe yali mu [[:en:Namirembe_Cathedral|Saint Paul's Cathedral Namirembe]], mu Kampala, nga 27 mu mwezi gwa Muwakanya 1999.<ref>https://www.theguardian.com/theguardian/1999/aug/27/features11.g28</ref> Bombi balina omwana omu nga ye mumbejja Sarah Katrina Mirembe Ssangalyambogo Nachwa, eyazaalibwa nga 4 mu mwezi gwa Kasambula 2001 mu kibuga [[:en:London|London]], mu Bwakabaka bw'e Bungereza. == Abaana be == Mu baana ba Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II mulimu:  ('''1''') Omulangira (Kiweewa) Savio Muwenda Juunju Suuna, nga nnyina ye Vénantie Sebudandi. Yazaalibwa mu kibuga London, United Kingdom, mu 1986. Yasomera mu [[:en:King's_College,_Budo|King's College, Budo]], nga tannagenda [[:en:England|Bungereza]] ku misomo gye egyaddirira. ('''2''') Omumbejja Joan Nassolo. ('''3''') Omumbejja Victoria Nkinzi. ('''4''') Omumbejja Katrina Sarah Kirabo Ssangalyambogo. Yazaalibwa mu kibuga London - UK, nga 4 Mu mwezi gwa Kasambula 2001. Asomera mu masomero g'obwannannyini mu Kampala, Uganda. Muwuzi mukuukuutivu era awangudde emidaali n'engule nnyingi mu mpaka za [[:en:East_Africa|East Africa]], mu baana ab'emyaka gye.<ref>http://www.newvision.co.ug/news/653367-ssangalyambogo-named-on-team-for-cana.html</ref> ('''5''') Omulangira Richard Ssemakookiro, eyazaalibwa mu mwezi gwa Kasambula 2011. Nga 17 mu mwezi gwa Gatonya 2012 era eyali Katikkiro wa Buganda mu kaseera ako, ''Engineer John Baptist Walusimbi'', ye yakakasa nti nnyina wa Ssemakookiro Muganda era yeddira Enseenene. Oluvannyuma ono yamanyika nga ye Rose Nansikombi, abeera mu [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti y'e Luweero]] mu Buganda (Mu Masekkati ga Uganda).<ref>http://www.newvision.co.ug/news/628539-buganda-prince-mother-revealed.html</ref> == Obuvunaanyizibwa bwe obulala == Nga 15 mu mwezi gwa Kafumula'mpawu 2011, Yatuuzibwa nga Ssenkulu wa[[:en:Muteesa_I_Royal_University|Muteesa I Royal University]] eyasookera ddala. Yunivasity eno yatondebwawo mu 2007 n'abbulwamu [[Muteesa I of Buganda|Ssekabaka Muteesa I]], mu kusiima obukulu bwe bwe yakola mu kuleeta ebyenjigiriza mu Buganda ne Uganda n'obusukkulumu bwe mu kuteesa okwaviirako Abangereza, Abafalansa n'Abawalabu okujja mu nsi ye mumyaka gya 1800 egyasembayo.<ref>https://web.archive.org/web/20140908113055/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/752588</ref> Nga akulira Obwakabaka bwa Buganda, Ye nnannyini Nkuluze Trust, ekitambuza ebintu by'Obwakabaka nga: Buganda Land Board, ekikola ku nsonga z'ettaka mu Bwakabaka, kkampuni y'amasimu eya K2 Telecom, BBS Terefaayina, CBS FM, Majestic Brands, ekivunaanyizibwa ku kutunda ebintu by'obwakabaka, Omwenge gw'Enjule, ekizimbe kya Muganzirwazza Plaza, eky'ebyobusuubuzi e Katwe, Ekizimbe kya Masengere n'ebirala. == Ebitongole by'abaddemu omuyima == * Muyima era akulira abayima ba Buganda Cultural and Development Foundation [BUCADEF] (okuva mu 1996). * Ye muyima wa Kabaka Foundation.<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1085046/-eur-kitoobero-profitable-eur</ref> * Muyima wa Buganda Development Agency (BDA). * Muyima wa Monkton Foundation. == Ebitiibwa == === Eby'omu Uganda === * Sovereign of the [[:en:Order_of_the_Shield_and_Spears|Order of the Shield and Spears]].<ref name="Uganda Radio Network">http://direct.ugandaradionetwork.com/story/buddo-girl-namaganda-receives-bugandas-highest-honour</ref> === Ebitiibwa eby'obuwangwa === Empologoma ey'eddembe, Ssabalongo, Magulunnyondo n'ebirala.   == Ebijuliziddwamu ==   == Ebijuliziddwamu eby'ebweru == * [https://bugandaroyalfamily.wordpress.com/h-m-ronal-mutebi-ii/ "Kabaka Ronal Muwenda Mutebi II"], Buganda Royal Family * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bakabaka ba Buganda] * [http://mobile.monitor.co.ug/Life/-/1055104/1311296/-/format/xhtml/-/103pika/-/index.html Patterns of Marriage Among Baganda Kings] * [http://www.tribuneindia.com/1999/99aug29/2804a.jpg Ekifaananyi ky'embaga ya Kabaka Mutebi ne Sylvia Nagginda nga 29 Ogwomunaana 1999] {{DEFAULTSORT:Muwenda Mutebi II of Buganda}} [[Category:Obwakabaka bwa Buganda]] [[Category:Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II]] qoocfw5cgto4pzkt9mx5oedeitywc59 Kiiza Eron 0 8124 71668 69925 2026-08-26T01:09:23Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 71668 wikitext text/x-wiki   [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Bannamawulire mu Uganda]] [[Category:Bannamateeka ba Uganda]] '''Eron Kiiza''' (yazaalibwa mu Gw'omunaana nga 12, 1983) [[:en:Poet|mutontomi]], [[:en:Uganda|Munnayuganda]] [[:en:Lawyer|munnamateeka]] era [[:en:Environmentalist|mukuumi]] [[:en:Environmentalist|w'ebyobutonde]].<ref name=":0">{{Cite web |last=Team |first=The Observer |date=2018-08-13 |title=Eron Kiiza remembers that arrival in Kampala |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/eron-kiiza-remembers-that-arrival-in-kampala/ |access-date=2026-08-23 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref> Ye mutandisi w'ekibiina ekya Kizza & Mugisha Advocates Attorneys era munnamateeka mu [[:en:High_Court_of_Uganda|Kkooti enkulu eya Uganda]], memba mu kibiina kya [[:en:Uganda_Law_Society|Uganda Law Society]] era ne [[:en:East_Africa_Law_Society|East African Law Society]].<ref name=":1">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://kiizamugishaadvocates.com/lawyers.php |access-date=2022-05-15 |archive-date=2020-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200630222241/http://kiizamugishaadvocates.com/lawyers.php |url-status=dead }}</ref><ref name=":2">{{Cite web |title=Three shortlisted for 2022 EU Human Rights Defenders Award {{!}} EEAS |url=https://www.eeas.europa.eu/delegations/uganda/three-shortlisted-2022-eu-human-rights-defenders-award_en?s=127 |access-date=2026-08-23 |website=www.eeas.europa.eu |language=en}}</ref> Eron era muwanguzi w'engule ey'obulwanirizi bw'eddembe eya EU Human Rights Defenders Award mu 2022.<ref name=":2" /><ref>{{Cite web |title=Member Access |url=https://grassrootsjusticenetwork.org/member-access/ |access-date=2026-08-23 |website=Grassroots Justice Network |language=en}}</ref> == Obuto bwe n'obuyigirize == Eron yazaalibwa mu ddwaliro lya [[:en:Kabale_Hospital|Kabale Hospital]] mu [[:en:Kabale_District|Disitulikiti y'e Kabale]] mu Bugwanjuba bwa Uganda eri Asiimwe Maud (Nnyina)ne Mbabazi Alban (taatawe) era yakuzibwa mu [[:en:Ntungamo_District|Disitulikiti y'e Ntungamo]].<ref name=":0"/> Yatandika okusoma ku ssomero lya Rukura Primary School era oluvanyuma yegatta ku Kituga day and boarding primary school ku misomo gye egya pulayimale. Oluvanyuma lwa Pulayimale, Eron yegatta ku Muntuyera High School ku misomo gye egya Ssekendule gyonna okumala emyaka mukaaga. Alina Diguli esooka eyamateeka eya Bachelor of Laws Degree (LLB) okuva ku Yunivasite eya [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] (UCU) era ku Diguli y'esooka yayongerako Dipulooma mu by'amateeka eya Post Graduate Diploma in Legal Practice gyeyafuna ku ssomero lya [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]], mu Kampala .<ref name=":0" /> Eron era yagattako amasomo agenjawulo ku Yunivasite ya [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]], ne Yunivasite ya [[:en:University_of_Pretoria|University of Pretoria]], Media Legal Defense Initiative, 2015 USA’s International Visitor Leadership Program (IVLP), [[:en:Internet_Governance_Forum|Internet Governance Forum]] (IGF) era ne Stockholm Internet Forum eya 2019. == Emirimu == Mu kaseera ke akassekendule, Eron yalowooza nti ayinza okufuuka [[:en:Journalist|munnamawulire]] oluvanyuma lw'okubeera omukulembeze era omusomi w'amawulire ku ssomero lya Muntuyera High school. Era memba mu kibiina kya bannamateeka ekya [[Uganda Law Society]] Rule of law Committee ne Human Rights Cluster era n'akakiiko akawabuzi aka Advisory Committee of Network for Public Interest Lawyers (NETPIL). == Emisango == Mu 2021, Eron yali omu kubalwanirira okuteebwa kwa [[:en:Nicholas_Opiyo|Nicholas Opiyo]] [[:en:Lawyer|munnamateeka]] [[:en:Human_rights|w'eddembe ly'abantu]] eyali yakwatibwa oluvanyuma lw'ebyali [[:en:Allegation|biyitingana]] ku nsonga za [[:en:Money_laundering|ssente ezakumpanyizibwa]].<ref name=":3">{{Cite web |last=Independent |first=The |date=2022-04-29 |title=Lawyer Eron Kiiza shortlisted for prestigious EU Human Rights Defenders Award |url=https://www.independent.co.ug/lawyer-eron-kiiza-shortlisted-for-prestigious-eu-human-rights-defenders-award/ |access-date=2026-08-23 |website=The Independent Uganda: |language=en-US}}</ref> Eron yeyakulembera kakuyege ow'okulemesa okusaanyawo [[:en:Bugoma_Forest|Ekibira kya Bugoma]] mu [[:en:Hoima_District|Disitulikiti y'e Hoima]] mu Bukiikakkono bwe Buvanjuba bwa Uganda.<ref name=":3" /> Yakiikirira ekibiina ky'abantu abasukka mu 3000 abaali bawakanya eky'okugibwawo kw'ebyalo ebitaano omuli Kambuye, Kyabaana, Kikoono, Lwensanga ne Kanseera mu Disitulikiti y'e Mubende olwa George Kaweesi okuva ku katundu akapimibwa aka Yiika 322.5.<ref>{{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |date=2019-09-30 |title=Mubende land case: Over 20 lawyers escort Eron Kiiza as he responds to CID summons |url=https://nilepost.co.ug/news/56040/mubende-land-case-over-20-lawyers-escort-eron-kiiza-as-he-responds-to-cid-summons |access-date=2026-08-23 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Eron yali munnamateeka era omulwanirirzi wa [[:en:Kakwenza_Rukirabashaija|Kakwenza Rukirabashaija]] mu kaseera weyali mu kuwozesebwa.<ref>{{Cite news |title=Ugandan Writer Rukirabashaija Tortured Over Museveni & Son Criticism - Lawyer |url=https://allafrica.com/stories/202201100013.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430082925/https://allafrica.com/stories/202201100013.html |archive-date=2022-04-30 |access-date=2026-08-23 |work=allAfrica.com |language=en |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=Kakwenza’s lawyers were disgraceful – CLF spokesman - New Vision Official |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/123632 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430082928/https://www.newvision.co.ug/articledetails/123632 |archive-date=2022-04-30 |access-date=2026-08-23 |website=www.newvision.co.ug |language=en |url-status=live }}</ref> == Obulamu bwe == Eron mufumbo eri Sylvia Tumwebaze era abafumbo bano balina abaana ab'obuwala babiri. Awoomerwa nnyo ensujju, lumonde, obutiko, n'enkoko enganda nga emmere gy'asinga okwagala.<ref name=":0" /> == Engule == * Engule y'obulwanirirzi bw'eddembe ly'abantu eya EU Human Rights Defenders Award mu 2022. == Laba na bino == * [[:en:Kakwenza_Rukirabashaija|Kakwenza Rukirabashaija]] == Ebijuliziddwamu eby'ebweru == * Kiiza & Mugisha Advocates == Ebijuliziddwa == <references /> 36g8ag9a0jwsk2agrygxse7vx38p471 Jowaash Mayanja Nkangi 0 8317 71566 70212 2026-08-25T13:59:16Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71566 wikitext text/x-wiki   '''Jehoash Ssibakyalyawo Mayanja Nkangi''' oba '''Joash Mayanja Nkangi''' (22 ogw'omunaana 1932 – 6 ogw'okusatu 2017)<ref name="Mem">UFSLMW (6 March 2017).</ref> yali mu [[:en:Lawyer|munnamateeka]], [[:en:Civil_servant|omukozi wa gavumenti]] ,era munnabyabufuzi [[:en:Lawyer|omunayuganda]] .<ref name="ntv">NTV Uganda (7 March 2017).</ref><ref name="nv">Ssenyonga, Andrew (6 March 2017).</ref> Mu biseera w'eyafiira ye yali ssentebe eyali atuukirwako ku mwanjo ku [[:en:Uganda_Land_Commission|kakiiko k'ettaka]] . Yali yaweerezaako nga minisita mu minisitule eziwerako ku [[:en:Cabinet_of_Uganda|bukiiko bwa bakugu Uganda]] .<ref name="Mem">{{Cite web}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFUFSLMW2017">UFSLMW (6 March 2017). </cite></ref><ref name="Bio">Ssenyonga, Andrew (6 March 2017).</ref> Okuva 1962 okutuuka 1993, Mayanja Nkanji yaweereza nga "Katikkiro" (prime minister) wansi wa [[:en:Muteesa_II_of_Buganda|Sir Edward Muteesa II]], [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]], eyafuga okuva 1939 okutuusa 1969.Mu 1993, [[:en:Kingdom_of_Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] bwali budizibwawo , yali wankizo mu kubteekawo obwakabaka obuliwo leero obukulemberwa , [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]].<ref>http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/1993-Coronation--journey-that-dates-back-to-1956/688342-1934982-8xka8uz/index.html</ref><ref name="List">http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/1993-Coronation--journey-that-dates-back-to-1956/688342-1934982-8xka8uz/index.html</ref> == Ebimukwatako n'obuyigirize == Yazaalibwa nga 22 ogw'omunaana 1932 omwami Isaya Sibakyalwayo n'omukyala Yozefina Nantale mu eyali disitulikiti y'e Masaka ebiseera ebyo , wabula nga kati eri kitundu ku [[:en:Kalungu_District|disitulikiti y'e Kalungu]] eri abazadde, Isaya Sibakyalwayo ne Yozefina Nantale.<ref name="ntv">NTV Uganda (7 March 2017).</ref><ref name="nv">Ssenyonga, Andrew (6 March 2017).</ref><ref name="parlug">Parliament of Uganda (10 March 2017).</ref><ref name="Mem">UFSLMW (6 March 2017).</ref><ref name="Bio">Ssenyonga, Andrew (6 March 2017).</ref> Yasomera Kaabungo Masaka Primary School okuva 1937 okutuuka 1946, Kako Junior School okuva 1944 okutuuka 1946,ne [[:en:King's_College_Budo|King's College Budo]] mu [[:en:Secondary_school|ssomero lya sekendule]] okuva 1947 okutuuka 1949.<ref name="ntv" /> Mu 1950, Yeegatta ku [[:en:Makerere_University|Makerere University]], nadda ku constituent college of the [[:en:University_of_London|University of London]], natikkirwa ne [[:en:Bachelor_of_Arts|Bachelor of Arts]] mu 1953.<ref name="Mem" /><ref name="Bio" /> Mu 1954, yaweebwa ekifo ku [[:en:Keble_College,_Oxford|Keble College , Oxford]] ku sikaala era nafuna diguli eyookubiri [[:en:Master_of_Arts|Master of Arts]] in politics, philosophy and economics mu 1960.Era yaweebwa satifukeeti nga omuwolereza oluvannyuma lwokwegezaangamu ku [[:en:Lincoln's_Inn|Lincoln's Inn of Courts]] mu [[:en:United_Kingdom|United Kingdom]].<ref name="ntv" /><ref name="Story">Natukunda, Carol (6 March 2017).</ref> == Obuto bwe == Ng'ali ku Oxford, Nkangi yasoma amateeka ku Lincoln's Inn of Courts mu London, olwo nakomawo mu Uganda mu 1960 gye yagezesezanga amateeka ge. Yegatta mu by'obufuzi by'ameefuga ga Uganda . Yakola ekibiina ky'ebyobufuzi kye yayita "United Party"; oluvannyuma ekyayitibwa "United National Party" (UNP). Mu 1962, yasuulawo UNP ne yeegatta ku Kibiina ky'eby'obufuzi ki [[:en:Kabaka_Yekka|Kabaka Yekka]] (KY) . Yalondebwa okukiikirira Masaka East Constituency mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] , mu gw'okutaano 1962. Ameefuga ga 9 Octoba 1962, Nkangi yaweereza nga minisita mu minisitule y'eby'ensimbi . Era nga minisita w'eby'obusuubuzi n'amakolero . Nga 17 ogw'omunaana 1964, Nkangi, ku myaka 33 era omuwuulu yalondebwa Lukiiko okuba Katikkiro .<ref name="Story">Natukunda, Carol (6 March 2017).</ref> Okutunulako emabega ,Nkangi agamba entandika ye enzikakkamu oba olyawo y'eyamutuusa awo ." Kabaka yali tammanyi ng'omuntu ."<ref name="Story" /> Obuzibubwatandiika mu ntandiikwa ya 1966. Nga 15 ogw'okuna 1966, Ssemateeka wa Uganda owa 1962 yaggyibwawo wakati mu lutuula lwa palamenti [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]], eyali ssabaminisita nga yeetoloddwa ba amagye ga Uganda . [[:en:Lukiiko|lukiiko]] lwa Buganda (parliament) yateesa okuggya Buganda ku gavumenti eyawakati; Ne balangirira Buganda [[:en:Secession|okwekutula]] mu Uganda .Okwali okuddibwamu , Obote yalagira [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]], eyali omuduumizi w'eggye ebiseera ebyo okulumba olubiri e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]]. Obulumbaganyi bwajja nga 24 ogw'okutaano 1966. Muteesa ne Nkangi bombiriri ne bagenda mu [[:en:United_Kingdom|United Kingdom]]. Nkangi yayita [[:en:Nairobi|Nairobi]], mu [[:en:Kenya|Kenya]]. Mu 1967, Obote yawera Obwakabakaera nassaawo ssemateeka omuggya .<ref name="Mem">UFSLMW (6 March 2017).</ref><ref name="Bio">Ssenyonga, Andrew (6 March 2017).</ref><ref name="Story">Natukunda, Carol (6 March 2017).</ref> == Obuwanganguse == Ng'ali mu buwanganguse ,yasobola okufuna omulimu nga [[:en:Research_fellow|omunoonyereza]] mu [[:en:Lancaster_University|yunivasite ya Lancaster]] .<ref name="Mem">UFSLMW (6 March 2017).</ref><ref name="Bio">Ssenyonga, Andrew (6 March 2017).</ref><ref name="Story">Natukunda, Carol (6 March 2017).</ref> Ng'akyali eyo yasobola okwerabirako ku bbaluwa ya Kabaka gye yawandiika olw'okwagala kwe mutabani we Ronald Muwenda Mutebi okulya namulondo. Muteesa bwe yakisa omukono nga 21 Novemba 1969, Mayanja Nkangi, mu kiti kye nga Katikkiro, ye yamubika , nga akalombolombo bwe kali. Yakomawo mu Uganda mu gwookuna okukola entegeka wamu n'okuba kalabalaba w'okulumbe lwa Kabaka mu gw'okuna 1971.<ref>Nampewo, Angela (13 April 2015). "60 years in the life of a Kabaka".</ref> == Oluvannyuma lw'obuwanganguse == Oluvannyuma lw'okusuula gavumenti ya Obote I mu 1971, Nkangi yakomawo mu Uganda naggulawo buggya okukola amateeka . Wadde Amin yamukettanga , yamala namwesonyiwa oluvannyuma lw'okukizuula nti Nkangi teyalina nteekateeka zonna ezinyoomola gavumenti ye.<ref name="Story">Natukunda, Carol (6 March 2017).</ref> Gavumenti ya Idi Amin bwe yasuulibwa mu 1979, Nkangi nakola [[:en:Conservative_Party_(Uganda)|Conservative Party (Uganda)]].<ref name="Mem">UFSLMW (6 March 2017).</ref><ref name="Bio">Ssenyonga, Andrew (6 March 2017).</ref><ref name="Story" /> Gavumenti ya Obote II (1980 - 1985) bwe yasuulwa bnnamagye nga bakulembeddwamu [[:en:Tito_Okello|Tito Okello Lutwa]], Nkangi yalondebwa nga [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|minisita w'abakozi]] era nakola mu kifo ekyo okuva mu gwomusanvu 1985 okutuuka mu mwezi ogusooka 1986.<ref name="Story">Natukunda, Carol (6 March 2017).</ref> Mu bukulembeze bwa [[National Resistance Movement]] obukulemberwa [[Yoweri Museveni]], Nkangi yaweereza nga minisita w'ebyenjigiriza , minisita w'enteekateeka , minisita w'ebyenfuna ne minisita w'amateeka n'obwenkanya . Obuweereza bwe mu gavumenti ya Museveni bwava mu 1986 okutuusa 2001. Oluvannyuma lw'okuwummula emirimu gya gavumenti , yalondebwa okubeera ssentebe w'akakiiko k'ettaka era yaweereza mu kiti ekyo okuva mu 2002 okutuuka 2012. Mu 2010, yalondebwa okubeera ssentebe w'akakiiko k'ettaka , ke yakulira okuva mu 2010 okutuuka mu 2013. Mu myaka egyaddirira , gyewandiikako ekitabo kyeyatuuma "Out of Empire into Servitude."<ref name="ntv" /> == Other considerations == Mu biseera bye nga minisita w'ebyenjigiriza (1986 - 1989), yalondoola emirimu mu kutondawo kwa [[:en:Kyambogo_University|yunivasite ya Kyambogo]] . Bwe yali aweereza nga minisita w'enteekateeka (1989 - 1992), yalambula okutondawo kwa [[:en:Uganda_Investment_Authority|Uganda Investment Authority]]. == Okufa == Yafa nga 6 Ogw'okusatu 2017 mu [[:en:Nakasero_Hospital|ddwaliro ly'e Nakasero]] Gye yali ajjanjabibwa okuva mu gw'okubiri 2017, ku myaka 85.<ref name="parlug">Parliament of Uganda (10 March 2017).</ref> Ekyamuviirako okufa bwe bulwadde bwa [[:en:Pneumonia|pneumonia]].<ref>Tusingwire, Serestino (6 March 2017).</ref> Yaziikibwa nga 10 Ogwookusatu 2017 ku kiggya kya bajjaaja be mu disitulikiti y'eKalungu . Abamu ku bamukungubagira mwalimu eyali omumyuka wa pulezidenti [[:en:Edward_Ssekandi|Edward Ssekandi]], Katikkiro wa Buganda [[:en:Charles_Mayiga|Charles Peter Mayiga]], ababaka ba palamenti n'abakulembeze b'eddiini.<ref>Mubiru, Apollo (10 March 2017).</ref> == Na bino birabe ==   == Ebijuliziddwamu == <references responsive="1"></references> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abazaalibwa mu 1932]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Abaasomera ku Kyambogo University]] [[Category:Bannamateeka ba Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] jkzhc3x7r813dfr2ejjk1zea84arrt5 Charles Peter Mayiga 0 8326 71559 70524 2026-08-25T13:59:13Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71559 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Owek. Charles Peter Mayiga.jpg|thumb|Oweekitibwa Mayiga nga akutte ddamula]] Oweekitiibwa '''Charles Peter Mayiga''' Yazaalibwa mu 1962. Mayiga Munnamateeka mugundiivu era mukulembeze mu Bwakabaka bwa Buganda era nga ye Katikkiro ekifo kyabaddemu okuva Ssaabasajja lwe yasiima naamuwa obuvunanyizibwa obwo mu 2013. Mayiga era muwandiisi wa bitabo ebifulumira mu lulimi olungereza era waliwo n'ebikyusiddwa okuzzibwa mu Luganda. Nga tannafuuka Katikkiro Ow'ekitiibwa Mayiga yali aweerezza Obwakabaka okuviira ddala mu biseera ebya Ssaabataka. Olukiiko olwakulembera okuzzaawo obwakabaka mu mwaka 1993. Okutuuka mu kifo kino yalondebwa Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], aliko,[[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], mu Gwokutaano 2013, era yasikira Ow'ekitiibwa John Baptist Walusimbi<ref>{{cite web|title=Katikiro Mayiga Chairs His First Cabinet Meeting|accessdate=20 February 2015|date=22 May 2013|url=http://www.newvision.co.ug/news/643006-katikiro-mayiga-chairs-his-first-cabinet-meeting.html|first=Jeff Andrew|last=Lule|newspaper=[[New Vision]]|location=Kampala}}</ref><ref>{{cite web|title=Katikiro Mayiga Chairs His First Cabinet Meeting|accessdate=20 February 2015|date=22 May 2013|url=http://www.newvision.co.ug/news/643006-katikiro-mayiga-chairs-his-first-cabinet-meeting.html|first=Jeff Andrew|last=Lule|newspaper=[[New Vision]]|location=Kampala}}</ref> [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Articles with hCards]] == Ebimukwatako == Oweekitibwa Charles Peter Mayiga ye Katikkiro wa Buganda aliko kati musajja Muganda ey'eddira Omutima omuyanja,<ref>{{Cite web |title=Mutima Omuyanja Clan|url=https://buganda.or.ug/clan/mutima-omuyanja-clan/|access-date=2026-02-11|website=Buganda Kingdom|language=en-US}}</ref> azaalibwa ku kyalo [[Kasanje]], mu muluka gw'e ''Kabonera,'' mu [[Masaka (disitulikit)|Disitulikiti y'e Masaka]],( kibuga Masaka) mu [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1333039/-support-buganda-katikiro Masekkati ga Uganda]. Yazaalibwa '''Ssaalongo Cyprian Mukasa''' ne nnyina '''Nnaalongo Rebecca Kyese Mukasa'''. Yasomera Butale Primary School ne mu Nkoni Primary School. Eddaala lya Siniya erya wansi yalisomera mu [[:en:St._Henry's_College_Kitovu|St. Henry's College Kitovu]]. Kyokka oluvannyuma ne yeegatta ku [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|St. Mary's College Kisubi]] gye yatuulira S6. Alina Diguli mu mateeka eya [[:en:Bachelor_of_Laws|Bachelor of Laws]] (LLB), gye yafunira mu [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]]. Alina ne Dipuloma mu kukola amateeka eya [[:en:Legal_practice|Diploma in Legal Practice]], gye yasomera ku ttendekero ly'ebyamateeka erya [[:en:Law_Development_Center|Law Development Center]], mu Kampala, ekibuga kya Uganda ekikulu.<ref name="History">{{cite web|title=Kabaka Alonze Mayiga Ku Bwakatikkiro (The King Has Appointed Mayiga As Prime Minister)|url=http://www.bukedde.co.ug/news/71749-Kabaka-alonze-Mayiga-ku-Bwakatikkiro.html|date=11 May 2013|accessdate=20 February 2015|last=Margaret Ziribaggwa|first=and Anthony Ssempereza|newspaper=[[New Vision Group|Bukedde.co.ug]] ([[Luganda]])|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150220194050/http://www.bukedde.co.ug/news/71749-Kabaka-alonze-Mayiga-ku-Bwakatikkiro.html|archivedate=20 February 2015}}</ref> == Emirimu gye == Okuviira ddala mu 1987, Mayiga abadde akolera wamu n'obukulembeze bw'obwakabaka bwa [[Buganda]], era y'omu ku bantu abeebuuzibwako naddala ku nsonga ezikwata ku Bwabakabaka era ng'abuwandiiseeko ne mu bimu ku bitabo bye nga [https://books.google.co.ug/books/about/King_on_the_Throne.html?id=20ZFYgEACAAJ&redir_esc=y King on the throne]<ref>Mayiga, C.P. (2009). ''King on the throne: The story of the restoration of the kingdom of Buganda''. Prime Time Communications. Retrieved from <nowiki>https://books.google.co.ug/books?id=20ZFYgEACAAJ</nowiki></ref>(2009) mwatebeza ebyo ebyakulembera okuzzibwawo kw'Obwakabaka bwa Buganda Nga 4 Ogwomusanvu 1991, ng'Obwakabaka bwa Buganda bwetegekera okuzzibwawo, Mayiga yalondebwa okubeera omuwandiisi w'olukiiko lw'abakungu ba Ssaabasajja (olwa Ssaabataka nga bweyayitibwanga mu budde obwo) abaalondebwa okuteekateeka n'okuzzaawo ennono z'obuwangwa bw'Abaganda n'Okuzzaawo obukulembeze bw'Obwakabaka. Oluvannyuma ekitiibwa kino kyakyuka n'afuuka omuwandiisi wa ssetteeserezo wa Buganda ayitibwa ''[[:en:Lukiiko|Lukiiko]] oluvannyuma lw'okuzzibwawo kw'Obwakabaka.'' Mwami Mayiga era yakolako nga minisita mu minisitule ez'enjawulo omuli ey'abavubuka n'ey'ebyamawulire okutuuka bwe yalondebwa ku [[:en:Katikkiro_of_Buganda|Bwatikkiro wa Buganda]] mu Gwokutaano, 2013.<ref name="One">{{cite web|url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1321669/mayiga-choice-katikkiro|title=Mayiga: The right choice for Katikkiro|last=Ssebunnya|first=Robert|date=1 June 2013|location=Kampala|accessdate=12 November 2016|newspaper=[[New Vision]]}}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Mayiga-appointed-Katikkiro/-/688334/1850466/-/rhyrwbz/-/index.html |access-date=2022-11-25 |archive-date=2017-09-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170908200454/http://www.monitor.co.ug/News/National/Mayiga-appointed-Katikkiro/-/688334/1850466/-/rhyrwbz/-/index.html |url-status=dead }}</ref> Nga tannalondebwa nga Katikkiro, Mayiga yali agaanyi ebifo ebisukka mu bibiri (2) ebyali bimuweereddwa mu Gavumenti eya wakati - [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda.]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.observer.ug/component/content/article?id=25380:how-mayiga-took-buganda-top-job |access-date=2022-11-25 |archive-date=2022-11-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221125185728/https://www.observer.ug/component/content/article?id=25380:how-mayiga-took-buganda-top-job |url-status=dead }}</ref> == Emirimu gye wabweru w'obuwereza mu bw'akabaka bwa Buganda == Oweekitiibwa [https://x.com/cpmayiga Mayiga] munnamateeka omutendeke era ye ne munywanyi we baatandika kkampuni ya bannamateeka eya [https://web.archive.org/web/20240620172924/http://www.buwuleandmayiga.com/ Buwule and Mayiga Company Advocates], mu mwaka 1994. Eno esangibwa [[Kampala]] [[Yuganda|Uganda]] mu ssaza Kyadondo, musajja mulimi era amanyiddwa olwobwagazi bwalina eri ekirime ky'emwanyi, era muwandiisi w'abitabo era ng'ebitabo bye ebisinga awandiika ku nsonga z'obwakabaka bwa Buganda ( ekitabo [https://x.com/cpmayiga/status/1789621795131175045 Kabaka ku Nnamulondo]) Mwami Mayiga era awandiika ku byenfuna n'okwekulakulanya. == Laba ne == * [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]] * Bulange<ref>https://www.ugandasafaristours.com/uganda-attractions/bulange-mengo.html</ref> * [[Kabaka wa Buganda]] * Nnabagereka wa Buganda == Ebijuliziddwa okuva wabweru wa Wikipediya == * [http://www.newvision.co.ug/news/652814-buganda-centenary-bank-partner-in-kasubi-tombs-drive.html "Buganda, Centenary Bank partner in Kasubi tombs drive"], ''New Vision'', 21 February 2014 * [http://www.newvision.co.ug/news/650446-katikiro-mayiga-leadership-style-proves-critics-wrong.html "Katikiro Mayiga Leadership Style Proves Critics Wrong"], ''New Vision'', 12 December 2013 == Olukangaga olulaga Bakatikkiro bwe bazze beddiring'ana == {{s-start|}} {{s-bef|before=[[John Baptist Walusimbi|Engineer John Baptist Walusimbi]]<br><small>as [[Prime Minister|Katikkiro]] of [[Buganda]]</small>}} {{s-ttl|title=Charles Peter Mayiga<br><small>as [[Prime Minister|Katikkiro]] of [[Buganda]]</small>|years=2013–present}} {{s-aft|after=Incumbent}} {{s-end}} <references /> [[Category:Bannayuganda abayivu abasajja]] [[Category:Bannamateeka ba Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] isewumru7x9kh80ygbgqfumardlzlji Aggrey Awori 0 8526 71647 70737 2026-08-25T16:29:11Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe */ 71647 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bwa Afrika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Baganda be kwaliko W.W.W .Awori, omulwanirizi w’eddembe era [[Mubaka w’olukiiko lw’ababaka b'e Kenya]] nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu East Africa okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Barclays Bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu East Africa.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gonna masomero mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard kubwerere. Omwaka ogwasooka yakwata nuclear physics, kyokka n'akyusa n'adda mu by'enfuna by'ebyobufuzi.<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukidde ku ttiimu ya mile relay eyawangula eyasiba likodi ya heptagonal.<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za Summer Olympics eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina diguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabineti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabineti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 9sns1suofqkgharb5x64lxgoi751xpk 71648 71647 2026-08-25T16:29:56Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe */ 71648 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bwa Afrika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Baganda be kwaliko W.W.W Awori, omulwanirizi w’eddembe era [[Mubaka w’olukiiko lw’ababaka b'e Kenya]] nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu East Africa okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Barclays Bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu East Africa.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gonna masomero mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard kubwerere. Omwaka ogwasooka yakwata nuclear physics, kyokka n'akyusa n'adda mu by'enfuna by'ebyobufuzi.<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukidde ku ttiimu ya mile relay eyawangula eyasiba likodi ya heptagonal.<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za Summer Olympics eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina diguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabineti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabineti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] cguxzt5mgjg7eiz0ye2prg86l8v920x 71649 71648 2026-08-25T16:34:19Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe */ 71649 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bwa Afrika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko W.W.W Awori, omulwanirizi w’eddembe era [[Mubaka w’olukiiko lw’ababaka b'e Kenya]] nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu East Africa okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Barclays Bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu East Africa.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gonna masomero mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard kubwerere. Omwaka ogwasooka yakwata nuclear physics, kyokka n'akyusa n'adda mu by'enfuna by'ebyobufuzi.<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukidde ku ttiimu ya mile relay eyawangula eyasiba likodi ya heptagonal.<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za Summer Olympics eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina diguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabineti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabineti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 96la7eez13ayd4vmfl6vsf0ayxgjuvd 71650 71649 2026-08-25T16:39:16Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe */ 71650 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bwa Afrika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era Mubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu East Africa okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Barclays Bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu East Africa.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gonna masomero mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard kubwerere. Omwaka ogwasooka yakwata nuclear physics, kyokka n'akyusa n'adda mu by'enfuna by'ebyobufuzi.<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukidde ku ttiimu ya mile relay eyawangula eyasiba likodi ya heptagonal.<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za Summer Olympics eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina diguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabineti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabineti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 0fjhkft2n1mh62rm0o5slf6344don00 71652 71650 2026-08-25T17:08:46Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe */ 71652 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bwa Afrika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era Mubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Barclays Bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu East Africa.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gonna masomero mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard kubwerere. Omwaka ogwasooka yakwata nuclear physics, kyokka n'akyusa n'adda mu by'enfuna by'ebyobufuzi.<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukidde ku ttiimu ya mile relay eyawangula eyasiba likodi ya heptagonal.<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za Summer Olympics eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina diguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabineti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabineti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] hm5wpz7sk6l87ti205wvgngd627x5k4 71653 71652 2026-08-25T17:13:21Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe */ 71653 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bwa Afrika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era Mubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu East Africa.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gonna masomero mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard kubwerere. Omwaka ogwasooka yakwata nuclear physics, kyokka n'akyusa n'adda mu by'enfuna by'ebyobufuzi.<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukidde ku ttiimu ya mile relay eyawangula eyasiba likodi ya heptagonal.<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za Summer Olympics eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina diguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabineti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabineti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 59uym5744x046nkl19m3d5izp3rjfnm 71654 71653 2026-08-25T17:14:57Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe */ 71654 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bwa Afrika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era Mubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gonna masomero mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard kubwerere. Omwaka ogwasooka yakwata nuclear physics, kyokka n'akyusa n'adda mu by'enfuna by'ebyobufuzi.<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukidde ku ttiimu ya mile relay eyawangula eyasiba likodi ya heptagonal.<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za Summer Olympics eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina diguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabineti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabineti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 8kbvkwuzyqmy71jlbh3jl38fik1vo7z 71655 71654 2026-08-25T17:31:36Z Ssebuufu 9882 /* Okusoma kwe */ 71655 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bwa Afrika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era Mubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Kyokka kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard kubwerere. Omwaka ogwasooka yakwata nuclear physics, kyokka n'akyusa n'adda mu by'enfuna by'ebyobufuzi.<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukidde ku ttiimu ya mile relay eyawangula eyasiba likodi ya heptagonal.<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za Summer Olympics eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabineti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabineti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 5h26n5eb39xkg3cccsuzjttp95lt7yc Obukuumi bwa Uganda 0 9108 71631 28214 2026-08-25T14:18:17Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71631 wikitext text/x-wiki [[Uganda]] yali ya bukuumi bwa [[Bwakabaka bwa Bungereza]] okuva mu 1894 okutuuka mu 1962. Mu 1893 [[Imperial British East Africa Company]] yakyusa eddembe lyayo ery’okuddukanya ettaka eryalimu okusinga Obwakabaka bwa Buganda eri gavumenti ya Bungereza. Mu 1894 ekitongole kya [[Uganda Protectorate]] kyatandikibwawo, era ekitundu ekyo ne kigaziwa okusukka ensalo za Buganda okutuuka mu kitundu ekikwatagana n’ekya Uganda ekiriwo kati. Endagaano ya Uganda eya 1900 yanyweza amaanyi g’abakulira bakasitoma aba ‘Bakungu’ abaali basinga okuba [[Abapolotesitante]], nga bakulemberwa Kagwa. [[London]] yasindika abakungu batono bokka okuddukanya eggwanga lino, nga okusinga yeesigamye ku baami ba ‘Bakungu’. Okumala amakumi g’emyaka baali basinga kwettanirwa olw’obukugu bwabwe mu by’obufuzi, Obukristaayo, enkolagana ey’omukwano n’Abangereza, obusobozi bwabwe obw’okusolooza emisolo, n’okubeera [[Entebbe]] (ekibuga ekikulu ekya Uganda) okumpi n’ekibuga ekikulu ekya Buganda. [[Category:ebyafaayo bya Uganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] a7odgf5f64hfi0zbv3uv74ggbplpq5c MediaWiki:Common.css 8 9871 71651 29475 2026-08-25T16:52:02Z B722N 6898 Updated the CSS with the copied version from English Wikipedia 71651 css text/css /* * This is the CSS for all skins (both desktop and mobile) on en.Wikipedia. * This factor makes it different from most WMF wikis. See [[phab:T375538]] * and related. * * Styling inside .mw-parser-output should generally use TemplateStyles. */ /* Reset italic styling set by user agent */ cite, dfn { font-style: inherit; } /* Straight quote marks for <q> */ q { quotes: '"' '"' "'" "'"; } /* Avoid collision of blockquote with floating elements by swapping margin and padding */ blockquote { overflow: hidden; margin: 1em 0; padding: 0 40px; } /* Consistent size for <small>, <sub> and <sup> */ small { font-size: 85%; } .mw-body-content sub, .mw-body-content sup { font-size: 80%; } /* Same spacing for indented and unindented paragraphs on talk pages */ .ns-talk .mw-body-content dd { margin-top: 0.4em; margin-bottom: 0.4em; } /* Reduce page jumps by hiding collapsed/dismissed content */ .client-js .collapsible:not( .mw-made-collapsible).collapsed > tbody > tr:not(:first-child), /* This copies MediaWiki's solution for T42812 to apply to innercollapse/outercollapse (T325115). */ /* Reference: https://gerrit.wikimedia.org/g/mediawiki/core/+/ecda06cb2aef55b77c4b4d7ecda492d634419ead/resources/src/jquery/jquery.makeCollapsible.styles.less#75 */ .client-js .outercollapse .innercollapse.mw-collapsible:not( .mw-made-collapsible ) > :is(p, table, thead + tbody), .client-js .outercollapse .innercollapse.mw-collapsible:not( .mw-made-collapsible ) :is(tr:not( :first-child ), .mw-collapsible-content), /* Hide charinsert base for those not using the gadget */ #editpage-specialchars { display: none; } /* Different margin on references */ .references { margin-bottom: 0.5em; } /* Cite customizations */ span[ rel="mw:referencedBy" ] { counter-reset: mw-ref-linkback 0; } span[ rel='mw:referencedBy' ] > a::before { content: counter( mw-ref-linkback, lower-alpha ); font-size: 80%; font-weight: bold; font-style: italic; } a[ rel="mw:referencedBy" ]::before { font-weight: bold; content: "^"; } span[ rel="mw:referencedBy" ]::before { content: "^ "; } /* Styling for jQuery makeCollapsible, matching that of collapseButton */ .mw-parser-output .mw-collapsible-toggle:not(.mw-ui-button) { font-weight: normal; padding-right: 0.2em; padding-left: 0.2em; } .mw-collapsible-leftside-toggle .mw-collapsible-toggle { /* @noflip */ float: left; } /* Lists in wikitable data cells are always left-aligned */ .wikitable td ul, .wikitable td ol, .wikitable td dl { /* @noflip */ text-align: left; } /* Change the external link icon to a PDF icon for all PDF files */ .mw-parser-output a[href$=".pdf"].external, .mw-parser-output a[href*=".pdf?"].external, .mw-parser-output a[href*=".pdf#"].external, .mw-parser-output a[href$=".PDF"].external, .mw-parser-output a[href*=".PDF?"].external, .mw-parser-output a[href*=".PDF#"].external { background: url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4d/Icon_pdf_file.png") no-repeat right; /* @noflip */ padding: 8px 18px 8px 0; } /* System messages styled similarly to fmbox */ /* for .mw-warning-with-logexcerpt, behavior of this line differs between * the edit-protected notice and the special:Contribs for blocked users * The latter has specificity of 3 classes so we have to triple up here. */ .mw-warning-with-logexcerpt.mw-warning-with-logexcerpt.mw-warning-with-logexcerpt, div.mw-lag-warn-high, div.mw-cascadeprotectedwarning, div#mw-protect-cascadeon { clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #bb7070; background-color: var(--background-color-error-subtle, #ffdbdb); padding: 0.25em 0.9em; box-sizing: border-box; } /* default colors for partial block message */ /* gotta get over the hump introduced by the triple class above */ .mw-contributions-blocked-notice-partial .mw-warning-with-logexcerpt.mw-warning-with-logexcerpt { border-color: var(--border-color-warning, #ab7f2a); background-color: var(--background-color-warning-subtle, #fef6e7); } /* Minimum thumb width */ @media (min-width: 640px) { figure[typeof~='mw:File/Thumb'], figure[typeof~='mw:File/Frame'], .thumbinner { min-width: 100px; } } /* Prevent floating boxes from overlapping any category listings, file histories, edit previews, and edit [Show changes] views. */ #mw-subcategories, #mw-pages, #mw-category-media, #filehistory, #wikiPreview, #wikiDiff { clear: both; } /* Hide stuff meant for accounts with special permissions. Made visible again in [[MediaWiki:Group-checkuser.css]], [[MediaWiki:Group-sysop.css]], [[MediaWiki:Group-abusefilter.css]], [[MediaWiki:Group-abusefilter-helper.css]], [[MediaWiki:Group-patroller.css]], [[MediaWiki:Group-templateeditor.css]], [[MediaWiki:Group-extendedmover.css]], [[MediaWiki:Group-extendedconfirmed.css]], [[Mediawiki:Group-autoconfirmed.css]], and [[MediaWiki:Group-user.css]] */ .checkuser-show, .sysop-show, .abusefilter-show, .abusefilter-helper-show, .patroller-show, .templateeditor-show, .extendedmover-show, .extendedconfirmed-show, .autoconfirmed-show, .user-show { display: none; } /* Hide the redlink generated by {{Editnotice}}, this overrides the ".sysop-show { display: none; }" above that applies to the same link as well. See [[phab:T45013]] Hide the images in editnotices to keep them readable in VE view. Long term, editnotices should become a core feature so that they can be designed responsive. */ .ve-ui-mwNoticesPopupTool-item .editnotice-redlink, .ve-ui-mwNoticesPopupTool-item .mbox-image, .ve-ui-mwNoticesPopupTool-item .mbox-imageright { display: none !important; } /* Remove bullets when there are multiple edit page warnings */ ul.permissions-errors { margin: 0; } ul.permissions-errors > li { list-style: none; } /* larger inline math */ span.mwe-math-mathml-inline { font-size: 118%; } /* Make <math display="block"> be left aligned with one space indent for * compatibility with style conventions */ .mwe-math-fallback-image-display, .mwe-math-mathml-display { margin-left: 1.6em !important; margin-top: 0.6em; margin-bottom: 0.6em; } .mwe-math-mathml-display math { display: inline; } @media screen { /* Put a chequered background behind images, only visible if they have transparency, * except on main, user, and portal namespaces */ body:not(.ns-0):not(.ns-2):not(.ns-100) .gallerybox .thumb img { background: #fff url(//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/5d/Checker-16x16.png) repeat; } /* Display "From Wikipedia, the free encyclopedia" in skins that support it, do not apply to print mode */ #siteSub { display: block; } /* Make the list of references smaller * Keep in sync with Template:Refbegin/styles.css * And Template:Reflist/styles.css */ .references { font-size: 90%; } } /* Hide FlaggedRevs notice UI when there are no pending changes */ .flaggedrevs_draft_synced, .flaggedrevs_stable_synced, /* "Temporary" to remove links in sidebar T255381 */ #t-upload, /* Hide broken download box on Special:Book pending T285400 */ .mw-special-Book #coll-downloadbox { display: none; } /* * BELOW HERE THERE BE SOONTOBE TEMPLATESTYLES THINGS; * SEE [[MediaWiki talk:Common.css/to do]] * CSS is separated by component (which is why media queries are not joined) */ /* Infoboxes */ .infobox { border: 1px solid #a2a9b1; color: black; padding: 0.2em; font-size: 88%; line-height: 1.5em; border-spacing: 3px; margin: 0.5em 0; } @media screen { .infobox { background-color: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); } } @media (max-width: 640px) { .infobox { width: 100%; } .infobox .nowrap { white-space: normal; } } @media (min-width: 640px) { .infobox { /* @noflip */ margin-left: 1em; /* @noflip */ float: right; /* @noflip */ clear: right; width: 22em; } } .infobox-header, .infobox-label, .infobox-above, .infobox-full-data, .infobox-data, .infobox-below, .infobox-subheader, .infobox-image, .infobox-navbar, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { vertical-align: top; } .infobox-label, .infobox-data, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox th, .infobox td { /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-above, .infobox .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { font-size: 125%; font-weight: bold; text-align: center; } .infobox-title, /* Remove element selector when every .infobox thing is using the standard module/templates */ .infobox caption { padding: 0.2em; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-header, .infobox .infobox-subheader, .infobox .infobox-image, .infobox .infobox-full-data, .infobox .infobox-below { text-align: center; } /* Remove .infobox when element selectors above are removed */ .infobox .infobox-navbar { /* @noflip */ text-align: right; } /* Normal font styling for wikitable row headers with scope="row" tag */ .wikitable.plainrowheaders th[scope=row], .wikitable.plainrowheaders th[scope=rowgroup] { font-weight: normal; /* @noflip */ text-align: left; } /* Remove underlines from certain links */ .nounderlines a, .IPA a:link, .IPA a:visited { text-decoration: none !important; } /* Prevent line breaks in silly places where desired (nowrap) and links when we don't want them to (nowraplinks a) */ .nowrap, .nowraplinks a { white-space: nowrap; } /* But allow wrapping where desired: */ .wrap, .wraplinks a { white-space: normal; } /* texhtml class for inline math (based on generic times-serif class) */ /* remove spans when this is TemplateStyled */ span.texhtml { font-family: "Nimbus Roman No9 L", "Times New Roman", Times, serif; font-size: 118%; line-height: 1; /* Force tabular and lining display for texhtml */ font-variant-numeric: lining-nums tabular-nums; font-kerning: none; } span.texhtml span.texhtml { font-size: 100%; } @media (min-width: 640px) { span.texhtml { white-space: nowrap; } } /* Prevent flags in tables from collapsing: Fix for T116318 * TODO: Remove when [[phab:T368469]] merges [[phab:T367463]] for the other skins */ @media (max-width: 640px) { .flagicon a > img, .flagicon noscript > img { max-width: none !important; } } @media screen { .nochecker .gallerybox .thumb img { background-image: none; } } /* * Put anything you mean to be a sitewide addition above the TemplateStyles * comment above. */ ewxk3yycb52d4tlvl5clncxifxx81x1 Kamaanya owa Buganda 0 10675 71612 39000 2026-08-25T14:04:56Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71612 wikitext text/x-wiki '''Kamaanya Kadduwamala''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] owa 28 mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]], eyafuga okuva mu 1814 okutuuka mu 1832. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/who-are-buganda-s-longest-serving-kings--4322798</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/looking-back-at-polygamy-among-buganda-royals-1507624</ref> == Okwewozaako ku ntebe y’obwakabaka == Yali mutabani omukulu owa [[:en:Semakookiro_of_Buganda|Kabaka Semakookiro Wasajja Nabbunga]], eyali ''Kabaka'' wa Buganda, eyafuga wakati wa 1797 ne 1814. Maama we yali Nansikombi Ndwaddeewaaziba, ''Kaddulubaale'', ow’Ekika ky'eNseenene (Enzige). <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://theafricanarchives.com/article/63 |access-date=2025-07-28 |archive-date=2024-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240525134041/https://theafricanarchives.com/article/63 |url-status=dead }}</ref> Yali mukyala wa kitaawe eyasooka. Kitaawe yawasa abakyala abatakka wansi wa kkuminabataano. [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku ntebe nga kitaawe afudde mu 1814, n’atwala erinnya '''Kamaanya''' . Ekibuga ekikulu yakiteeka Nsujjumpolu. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Obufumbo bwe == Okufaananako kitaawe, Kabaka Kamaanya yalina abakyala bangi. Awandiikiddwako nti yawasa [[:en:Wives|abakyala]] abatakka wansi wa makumi asatumumunaana (38) : # Baakuyiira muwala wa Lule ow'ekika ky'e Ngonge # Basiima Mukooki muwala wa Kateesigwa ow'ekika ky'e Nkima # Gwowemukira # Kayaga muwala wa Kiwaalabye, ow’ekika ky’e Kkobe # Kisirisa muwala wa Walusimbi ow'ekika kya Ffumbe # Naabakyaala Saamanya, Kaddulubaale, muwala wa Walusimbi, ow'ekika kya Ffumbe. Yattiddwa ku biragiro bya bba. # Ky'osiby'omunyolo muwala wa Jjumba ow'ekika ky'e Nkima # Kyot'owadde muwala wa Kiyaga ow'ekika kya Mamba # Kyowol'otudde, muwala wa Lutalo, ow'ekika ky'e Ndiga # Lubadde muwala wa Majanja ow’ekika ky’e Ngeye # Mpozaaki muwala wa Kateesigwa ow'ekika ky'e Nkima # Mubyuwo?, muwala wa Nakatanza, ow’ekika kya Lugave # Muteezi muwala wa Nakato ow'ekika kya Mbogo # Mukwaano muwala wa Mugema ow'ekika ky'e Nkima # Nambi muwala wa Lutaaya ow'ekika ky'e Ngonge # Naabakyaala Nabikuku, Kabejja, muwala wa Jjumba, ow’ekika ky’e Nkima # Nabirumbi muwala wa Kisuule ow'e Busoga, ow'ekika kya Ngabi (Reedbuck). # Nabiswaazi muwala wa Jjumba ow'ekika ky'e Nkima # Nabyonga muwala wa Mwamba?, ow’ekika ky’e Lugave # Nabbowa muwala wa Kafumbirwango, ow’ekika ky’e Lugave # Nakaddu muwala wa Kamyuuka ow'ekika ky'e Kkobe # Nakanyike muwala wa Senfuma ow'ekika kya Mamba # Nakkazi Kannyange muwala wa Ssambwa Katenda ow'ekika kya Mamba # Nakkazi muwala wa Lutalo ow'ekika kya Mamba # Nakku muwala wa Walusimbi, ow'ekika kya Ffumbe # Nakyekoledde muwala wa Gabunga, ow’ekika kya Mamba # Nalumansi muwala wa Walusimbi ow'ekika kya Ffumbe # Namale muwala wa Kiwalabye, ow’ekika ky’e Kkobe # Namukasa muwala wa Nankere ow'ekika kya Mamba # Namawuba muwala wa Sempala ow'ekika kya Ffumbe # Nambi Teba muwala wa Mugula, ow’ekika kya Mamba # Namwenyagira muwala wa Kamyuuka ow'ekika ky'e Kkobe # Nannozi, muwala wa Gomottoka, ow’ekika ky’e Nvubu # Nankanja muwala wa Terwewalwa ow'ekika ky'e Nvubu # Nzaalambi muwala wa Natiigo, ow’ekika ky’e Lugave # Siribatwaalira, ow’ekika kya Nkima # Tebeemalizibwa, muwala wa Mwamba?, ow’ekika ky’e Lugave # Nanteza == Abaana be == Awandiikiddwako nti yazaala abaana ab’obulenzi nkaagamwomu (61) n’abaana ab’obuwala abawerako. Mutabani we [[:en:Suuna_II_of_Buganda|Suuna II]], yatta baganda be ataano mu munaana (58) mu bufuzi bwe. Abaana ba Kabaka Kamaanya kuliko: <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://theafricanarchives.com/article/63 |access-date=2025-07-28 |archive-date=2024-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240525134041/https://theafricanarchives.com/article/63 |url-status=dead }}</ref> # Omulangira Kiggala I, nga nnyina yali Baakuyiira # Omulangira Nakibinge Bawuunyakangu, nga nnyina yali Saamanya. Yattiddwa ng'ayokebwa mulamu, ku biragiro bya kitaawe e Busonyi mu ssaza ly'eBusujju. # Omulangira Kimera, nga nnyina yali Gwowemukira # Omulangira Ndawula, nga nnyina yali Gwowemukira # Omulangira Lule, nga nnyina yali Gwowemukira # Omulangira Kiggala II, nga nnyina yali Gwowemukira # Omulangira Kitereera, nga nnyina yali Gwowemukira # Omumbejja Babirye, nga nnyina yali Kayaga. omulongo w'Omumbejja Nakato # Omumbejja Nakato, nga nnyina yali Kayaga. Omulongo w'Omumbejja Babirye # Omulangira Kaggwa, nga nnyina yali Kisirisa # Omulangira Bagunyeenyamangu, nga nnyina yali Saamanya # Omulangira Mbajjwe, nga nnyina yali Ky'osiby'omunyolo). # Omulangira Bamweyana, nga nnyina yali Kyootowadde # Omulangira Twaayise, nga nnyina yali Mpozaaki # Omulangira Kyomubi, nga nnyina yali Mukwaano # Omulangira Luwedde, nga nnyina yali Nabiswaazi # Omulangira Kimera, nga nnyina yali Nabbowa # Omulangira Lumansi, nga nnyina yali Nakaddu # Omulangira Tebandeke, nga nnyina yali Nakanyike # Omulangira Suuna Kalema Kansinjo, eyasobola okufuuka [[:en:Suuna_II_of_Buganda|Kabaka Suuna II Kalema Kansinjo Mukaabya Ssekkyungwa Muteesa I Sewankambo Walugembe Mig'ekyaamye Lukeberwa Kyetutumula Magulunnyondo Lubambula Omutanda Sseggwanga]], nga nnyina yali Nakkazi Kannyange # Omulangira Wasajja, nga nnyina yali Nakkazi. Yasimattuka okusanjagibwa kw’abalangira okwakolebwa muganda we, [[:en:Suuna_II_of_Buganda|Suuna II]] . # Omulangira Ndawula, nga nnyina yali Nakyekoledde # Omulangira Mutebi, nga nnyina yali Nakyekoledde # Omulangira Mugogo, nga nnyina yali Kyotowadde. Naye, yasimattuka okusanjagibwa kw’abalangira okwakolebwa muganda we, [[:en:Suuna_II_of_Buganda|Suuna II]] . # Omulangira Kigoye, nga nnyina yali Namale # Omumbejja Ndagire I, nga nnyina yali Namukasa # Omulangira Waswa, nga nnyina yali Nambi Teba okutuuka. omulongo wa Babirye. # Omumbejja Babirye, nga nnyina yali Nambi Teba company. nga mulongo wa Babirye # Omulangira Kajumba, nga nnyina yali Nambi Teba okutuuka # Omumbejja Ndagire II, nga nnyina yali Nannozi # Omulangira Kizza, nga nnyina yali Nzaalambi # Omumbejja Tajuba, nga nnyina yali Lubadde. Yafa oluvannyuma lwa 1927. # Omumbejja Nassolo, nnyina Mubyuwo ani? # Omumbejja Nambi, nga nnyina yali Muteezi # Omumbejja Nakayenga, nga nnyina yali Kyowol'otudde # Omumbejja Namayanja, nga nnyina yali Lubadde # Omumbejja Nabalaga, nga nnyina yali Mpozaaki # Omumbejja Kagere, nga nnyina yali Mubyuwo # Omumbejja Mwannyin'empologoma Nassolo, nga nnyina yali Nabikuku # Omumbejja Nalumansi, nga nnyina yali Nabirumbi # Omumbejja Nakku, nga nnyina yali Nabyonga # Omumbejja Nakalema, nga nnyina yali Nalumansi # Omumbejja Nakangu, nga nnyina yali Nambi # Omumbejja Namika, nga nnyina yali Nakaddu # Omumbejja Nakabiri, nga nnyina yali Namwenyagira # Omumbejja Katalina Nabisubi Mpalikitenda Nakayenga nga nnyina yali Siribatwaalira. Yazaalibwa nga mu mwaka gwa 1814. Yafa nga 27 Gwolubereberye 1907. # Omumbejja Lwantale, nga nnyina yali Siribatwaalira. Yali Naalinnya wa [[:en:Suuna_II_of_Buganda|Kabaka Suuna II]] . Yafa mu Gwokusatu 1881. # Omumbejja Nagaddya, nga nnyina yali Tebeemalizibwa # Omumbejja Nassuuna Kyetenga, nga nnyina yali Nankanja == Obufuzi bwe == Kabaka Kamaanya yagenda mu maaso n’entalo z’okuwamba baliraanwa b’Obwakabaka ekyaviirako okugaziya ettaka ly’Obwakabaka bwa Buganda. Yawamba essaza Buweekula, okuva e Bunyoro n’aligatta ku Buganda. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.kkobeclan.com/luganda/ebyafaayo.htm |access-date=2025-07-28 |archive-date=2024-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240525134042/https://www.kkobeclan.com/luganda/ebyafaayo.htm |url-status=dead }}</ref> == Emyaka gye egyasembayo == Kabaka Kamaanya yafiira Lutengo mu 1832. Yaziikibwa Kasengejje mu Busiro. <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> == Ebiwandiiko == ''Kigambibwa nti erinnya lya Kamanya ettuufu yeeyali Kanakulya Mukasa. Naye olw’okuba yali musibiramubbwa, bw’atyo abantu abaaliwo mu kiseera kye baatandika okujuliza omuntu atafuga busungu ng’ayagala nnyo okuyigganya (era mu ngeri etali y'abutereevu nga bajuliza kabaka) nga akamanya.'' * MM Semakula Kiwanuka, ''Ebyafaayo bya Buganda'', 1971 <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Kamaanya+of+Buganda#:~:text=View-,Kiwanuka%2C%20MM%20Semakula%2C%20A%20History%20of%20Buganda%3A%20From%20the%20foundation%20of%20the%20Kingdom%20to%201900.%20London%3A%20Longman%2C%201971,-Issues</ref> == Obusika nga bwe bwali == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Semakookiro of Buganda|Semakookiro Wasajja Nabbunga]]|after=[[Suuna II of Buganda|Suuna II Kalema]]|years=1814 - 1832}} {{s-end}}{{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Semakookiro of Buganda|Semakookiro Wasajja Nabbunga]]|after=[[Suuna II of Buganda|Suuna II Kalema]]|years=1814 - 1832}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] j4xtdxgnlxd2tmd5mot05xjo3fhjdqz Akayanja ka Kabaka. 0 10747 71626 62467 2026-08-25T14:14:55Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71626 wikitext text/x-wiki [[File:Kabaka's_lake_in_Uganda.jpg|thumb|300x300px|Ekifaananyi ekiraga ennyanja ya Kabaka mu Ndeeba]] [[File:Kabaka's_Lake_2.jpg|thumb|300x300px|Akayanja ka Kabaka mu Uganda]] [[File:Kabaka's_Lake.jpg|thumb|300x300px|Ekifaananyi ekiraga ekizinga ekyakolebwa omuntu eky'enjawulo ekisinganibwa mu nyanja eyakolebwa abantu mu Bwakabaka bwa Buganda mu Ndeeba]] '''Akayanja ka Kabaka,''' nnyanja eyasimibwa n'emikono ng'esinganibwa mu [[Kampala]], ekibuga kya [[Yuganda|Uganda]] ekikulu. Ennyanja eno y'emu ku bifo eby'obulambuzi ebisinga etuttumu mu kibuga era etambulirako ebyafaayo eby'amaanyi naddala eri Abaganda n'obwakabaka era yamugaso eri eby'obuwangwa.<ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/kabaka-s-lake-his-highness-mwanga-s-positive-legacy-1549042</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=uhlinBM3mQ4</ref> Ye nnyanja esinga okubeera enene nga yasimibwa na mikono.<ref name="auto">https://www.ganyanasafaris.com/blog/kabaka-lake-the-largest-man-made-lake-in-uganda/</ref> == Ebyafaayo by'enyanja ya Kabaka == Ennyanja ka Kabaka yasimibwa mu biseera by'ekyasa kyae 19 ku biragiro bya Kabaka Mwanga II eyali owa [[Buganda]], obwakabaka mu Uganda eriwo kati. Okusimwa kw'enyanja eno kwaliwo olw'okusika omuguwa kw'ani alina okubeera mu buyinza okwaliwo wakati wa Mwanga n'aba Kulisitaayo beyali afuga. Enyanja yasimwa okuwereza ng'ensimbuko y'amazzi agakozesebwa n'okutumbula eby'okwerinda by'olubiri lwa Kabaka.<ref name="auto" /><ref>{{Cite web |url=https://ngaaliinflightmag.com/kabaka%c2%92s-lake-a-heritage-wonder/ |title=Archive copy |access-date=2024-06-28 |archive-date=2022-09-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220911050627/https://ngaaliinflightmag.com/kabaka%c2%92s-lake-a-heritage-wonder/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://nbs.ug/2018/08/up-and-about-the-beauty-of-kabakas-lake-in-rubaga/ |access-date=2024-06-28 |archive-date=2023-07-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230715172324/https://nbs.ug/2018/08/up-and-about-the-beauty-of-kabakas-lake-in-rubaga/ |url-status=dead }}</ref> == Enkula yaayo n'ebigisinganibwaako == Ennyanja ya Kabaka eriko obugazi bwa yiika 200 nga zino ze sikweeya kiromita 0.8, ng'erina obwanvu bwa mita 4.5 okuka wansi. Enzizi ez'obutonde n'amazzi g'enkuba agakulukuta geegayiwa amazzi mu nyanja eno. Enyanja esinganibwa mu bitundu eby'esuliridde ebali wa [[Kampala]] ebya Lubaga.<ref name=":02">{{Cite web |date=2021-01-05|title=Kabaka's Lake: his highness Mwanga's positive legacy|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/kabaka-s-lake-his-highness-mwanga-s-positive-legacy-1549042|access-date=2023-06-15|website=Monitor|language=en}}</ref> == Ebikolebwako n'omugaso == Enyanja ya Kabaka erina emigaso egy'enjawulo eri abantu abagyetolodde. Ekola ng'ensibuko y'amazzi agakozesebwa mu kufukirira ebimera byabwe n'ebyetaago ebyabulijjo. Ennyanja eno era kifo kyabulambuzi, ng'esikiriza abantu b'omukitundu n'abalambuzi abakolerako ebintu ng'okuvugirako amaato, okuwumulirawo, n'okutambulirawo nadala kumbalama.<ref>https://www.bwindiugandagorillatrekking.com/kabakas-lake/</ref><ref name=":0" /> == Omugaso eri eby'obuwangwa == Ennyanja ya Kabaka erina emigaso egy'amaanyi eri eby'obuwangwa n'ebyafaayo eri abantu mu Uganda, nadala mu [[Buganda|bwakabaka bwa Buganda]]. Eno ettwalibwa okubeera akabonero k'ensibuko y'obwakabaka, ng'era ekozesebwa mu mikolo egy'enjawulo nadala ku bikujuko by'obuwangwa eby'omugaso. Akakwate k'ennyanja eno n'obwakabaka bwa Buganda n'abakulembezze b'obuwangwa ky'ongera okulaga omugaso gyekalina eri obuwangwa.<ref name=":0" /> == Laba ne bino == * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] == Ebijjuliziddwa == <references /> [[Category:Enkula ya Kampala]] [[Category:Enyanja ezaakolebwa bantu ezisinganibwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] jo2759xcf93oqporrtquumomqb9yh0q Olugave 0 10820 71533 36691 2026-08-25T13:20:31Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71533 wikitext text/x-wiki Olugave kyekimu ku bitonde eby'omunsiko mu ggwanga [[Yuganda|Uganda]]. Kino era muziro eri ekimu ku bika bya [[Baganda]] ekiyitibwa '''eky'olugave'''. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://buganda.or.ug/clan/lugave-clan/ |access-date=2024-08-29 |archive-date=2024-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240829094432/https://buganda.or.ug/clan/lugave-clan/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Lugave_Clan</ref> Olugave lulimu ebika eby'enjawulo era nga ebimu bisangibwa ku lukalu lwa [[Asia]], ate ebirala byo nebisangibwa mu mawanga agali mu bukiikaddyo bw'eddungu Sahara ku lukalu lw'omuddugavu [[Afirika]]. <ref>{{cite journal|last=Gaudin|first=Timothy|date=28 August 2009|title=The Phylogeny of Living and Extinct Pangolins (Mammalia, Pholidota) and Associated Taxa: A Morphology Based Analysis|journal=[[Journal of Mammalian Evolution]]|publisher=[[Springer Science+Business Media]]|location=Heidelberg, Germany|volume=16|issue=4|pages=235–305|doi=10.1007/s10914-009-9119-9|s2cid=1773698|url=http://web2.utc.edu/~gvv824/Gaudin%20et%20al%202009.pdf|access-date=14 May 2015|archive-date=25 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925134257/http://web2.utc.edu/~gvv824/Gaudin%20et%20al%202009.pdf|url-status=dead}}</ref> Mu ntondebwa n'enkula y'olugave luteera kubeera mu kigero yinsi 11.811 ze cm30 okutuukira ddala ku cm 100 oba yinsi 39.3701. Olugave luba nebikalakampa nga byebibika olususu lwabyo nga enviiri bwezibika olususu ku mutwe gw'omuntu.Ebikalakampa ebibika olususu lw'olugave lbyanjawulo kuba byatondebwa mu kirungo kyekimu n'ekyo omwatondebwa enjala z'engalo n'ebigere eby'omuntu. Kino kyekitonde kyokka ekimanyiddwa okuba n'olususu olw'ekikula kino ku ebyo ebiwangaalira ku ttale oba ku lukalu. Ebikalakampa bino biba bikalubu era nga bigulumivu ddala okusobola okuwa obukuumi olususu. Kyokka mu lugave oluto biba bigonvu era bigenda bikaluba okutandika ku nnaku bbiri nebigenda nga biguma nga olugave bwelukula .<ref>https://www.nationalgeographic.com/animals/mammals/facts/pangolins</ref> [[File:Pangolin_scale_burn_in_Cameroon._Credit-_Kenneth_Cameron_-_USFWS_(2)_(32575640450).jpg|center|thumb|181x181px|Ebikalakampa by'olugave]] [[File:Philippine_Pangolin_Curled-up_by_Gregg_Yan.jpg|thumb| Olugave n'omwana gwalwo]] Olugave okusinga lubeera nnyo mu mikwesese nemu biseguusi kyokka waliwo n'ebika by'olugave ebiwalampa emiti era nga okusinga lutambula kiro okunoonya eby'okulya era nga emmere y'olugave bibeera biwuka nga enswa, enkuyege n'ebirala ebigwa mu ttuluba eryo era nga olugave okufuna emmere lusooka kujikonga lusu oba okujiwunyiriza lukozesa olulimi lwalwo oluwanvu ddala. okutwaliza awamu olugave ssi kitonde ekitambulira mu bibinja era kitera kutambula bwa nnamunigina era nga okuzisangiriza mu kibinja mpozi nga zisisinkanye mu ''<nowiki/>'ggobe''' oba okwegatta okusobola okuzaala.Olugave luzaala abaana wakati w'omu ku basatu mu luzaala lumu era nga obwana obuzaalwa bukuzibwa abazadde okutuuka ku myaka ebiri okufuuka obwetongodde era obukuze.<ref>https://www.savepangolins.org/what-is-a-pangolin</ref> [[File:Manis_temminckii_(29390603130).jpg|left|thumb|181x181px|Olugave nga lwekwese mu mbeera y’okwekuuma obulabe]] Olugave era kyekimu ku bitonde ebisinga okuyiganyizibwa era ebiri ku kalebwerebwe k'okusaanawo. Olugave luyigibwa nnyo olw'ennyama yaalwo nebigalagamba oba olususu lwalwo olukozesebwa mu bintu ebyenjawulo nga okukola eddaga ly'ekinnansi era nga munda mu ggwanga Uganda abasinga okuyiga olugave bayina obutale bwamanyi wabweru weggwanga era nga ne kuddala ly'ensi yonna olugave luli ku lukalala lwebisolo ebyo ebiri mu '''''katyabaga akamaanyi'''''<ref>https://www.ifaw.org/international/animals/pangolins</ref> Okwekuuma eri abayiganya olugave mukama yaluwa Omubiri gwa pangolin oguliko ebikalakampa ebiringa ebikuta ku muti gwa payini ekizibuwaza okulukwata kuba olususu luno lusala. Olugave bwelwekengera obulabe lusobola okwezinga mu ngeri olufananya nga omupiira nga olwo amagalagamba galwo negayimirira okukola nga engabo nga feesi yalwo lujitadde wansi w'omukira gwalwo era nga mu kukola kino omuganda yakitaputa nga ekikolwa ekyoleka ensonyi olw'okuba luba lukweese obwenyi. <ref>{{Cite journal|last1=Wang|first1=Bin|last2=Yang|first2=Wen|last3=Sherman|first3=Vincent R.|last4=Meyers|first4=Marc A.|title=Pangolin armor: Overlapping, structure, and mechanical properties of the keratinous scales|journal=Acta Biomaterialia|publisher=[[Elsevier]]|location=Oxfordshire, England|volume=41|pages=60–74|year=2016|doi=10.1016/j.actbio.2016.05.028|pmid=27221793}} </ref> Olugave era mu kwekuuma lusobola okufulumya omuka oguwunya obubi ennyo ekireteera oyo aba alulumbye okwesega ekivundu ekiba kiruvaamu. <ref>{{cite web|url=http://pangolins.org/|title=Meet the Pangolin!|year=2015|publisher=Pangolins.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20150222010139/http://pangolins.org/|archive-date=22 February 2015|url-status=live}}</ref> [[Category:Ebika by'Abaganda]] cc7ldq0wjn7bj8h966fzumi7c1gsao8 Andrew Kaggwa 0 10868 71546 53707 2026-08-25T13:53:10Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abajulizi ba Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71546 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Andrew Kaggwa''' (oba Andrea Kaahwa) (1856 – Ogwokutaano nga 26, 1886) yali [[:en:Martyr|mujulizi]] [[:en:Uganda|Omunnayuganda]] [[:en:Catholic_Church|Omukatoliki]] eyattibwa olw’enzikiriza ye. Yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] abangi abattibwa Ssekabaka [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Yali mugoma wa kabaka Mwanga, Omugowa. Yabatizibwa nga 30 Ogwokuna 1882 nga Père Simon Lourdel [[:en:White_Fathers|M.Afr.]] (amanyiddwa nga Fr. Mapera) e Nabulagala. Olunaku kwe yafiira, yakwatibwa mu maka ge ne bamutwala ewa Ssenkulu, eyalagira abatemu okumutema omukono. Omukono gwa Kaggwa gwasooka kumutemwako ne bagutwala ewa Mukasa nga tannatemwako mutwe n'okumutemeratemra e [[:en:Munyonyo|Munyonyo]] . Yafa akawungeezi k’Olwokusatu nga 26 Ogwokutaano 1886. Kaggwa muyambi wa bakatekisi, abasomesa n’amaka. Ajjukirwa ng'omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|bajulizi ba Uganda]] [[:en:Feast_day|ku nnaku z'ebikujjuko]] . {| style="margin:auto" |[[File:Painful_memory.jpg|left|thumb| Ekibumbe kyazimbibwa mu kifo Andrew Kaggwa we yafiira ku [[:en:Munyonyo_Martyrs_Shrine|kiggwa ky'abajulizi e Munyonyo]]]] |[[File:St._Andrew_Kaggwa_tomb.jpg|thumb| Open amphitheatre eyazimbibwa ku ntaana ya Andrew Omutukuvu]] |} == Ebijuliziddwamu eby’ebweru == {{commons category|Andrew Kaggwa}} * [https://web.archive.org/web/20121112041523/http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/martyrs.php?id=34 Andrew Kaggwa] * [http://www.dacb.org/stories/uganda/kaggwa_andrew.html Ebikwata ku bulamu bwa Andrew Kaggwa] {{Subject bar|portal1=Saints|portal2=Biography|portal3=Catholicism|portal4=Uganda}} [[Category:Abajulizi ba Uganda]] mu0bbuoozx3wigt38gxo0q7i1ey98ce Essaza ly’e Mawogola 0 10905 71511 47645 2026-08-25T13:09:17Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Amasaza ga Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71511 wikitext text/x-wiki '''Mawogola County''' lye [[:en:Counties_of_Uganda|ssaza]] eriri mu [[:en:Uganda|uganda]] [[:en:Central_Region,_Uganda|wakati]]. == Ekifo == Essaza lye Mawogola liri kumaserengeta nobukiiaddyo bw [[:en:Lwemiyaga_County|e ssza lye Lwemiyaga ,]] era nga byonna wamu bikola disitulikiti ye [[Sembabule (disitulikit)|Sembabule]]. Mumagombolola agakola Mawogola mulimu (a) eggombolola lye Lwebitakuli <ref>https://www.google.com/maps/place/Mawogola,+Uganda/@-0.0680585,31.3080164,9z/data=!4m5!3m4!1s0x19d80f51bb239c6f:0xdfe3a4240e795671!8m2!3d-0.0956572!4d31.3998995</ref> (b) eggombolola lye Lugusulu <ref>http://www.lcmt.org/uganda/ssembabule/lwebitakuli</ref> (c)eggombolola lye Mateete <ref>http://www.lcmt.org/uganda/ssembabule/lugusulu</ref> (d) eggombolola lye Mijwala <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?title=Special:ContentTranslation&campaign=contributionsmenu&to=lg&from=en&page=Mawogola+County&targettitle=Essaza+ly%E2%80%99e+Mawogola#:~:text=View-,LCMT%20(30%20July%202016).%20%22Map%20of%20Mateete%20Sub%2Dcounty%2C%20Mawogola%20County%2C%20Sembabule%20District%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda%22.%20Lcmt.org%20(LCMT).%20Retrieved%2030%20July%202016.,-Issues</ref> and (e) town council ye [[Sembabule]].<ref>http://www.lcmt.org/uganda/ssembabule/mijwala</ref> == Okulambika okutwaliza awamu == Essaza lye Mawogola litudde ku ttaka ly'ente ekkalu erya Uganda. Emilimu egyebyenfuna kulima birime nakulu nda nsolo.<ref>http://www.lcmt.org/uganda/ssembabule/sembabuletc</ref> == Laba ne == * [[:en:Lwemiyaga_County|Essaza lye Lwemiyaga]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Amasaza ga Buganda]] ok83nleejyzsifxlwnesl1brhfmv0hn Denis Ssebuggwawo Wasswa 0 10988 71547 70764 2026-08-25T13:53:10Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abajulizi ba Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71547 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Denis Ssebuggwawo''' (1870-25 Ogwokutaano,1886) mujulizi wa Uganda owa Ekereziya Katolika era Omutuukirivu. Yazaalibwa Kigoloba mu Ssaza ly'eBulemeezi. Kitaawe yali ayitibwa Kajansi ate nnyina yali Nsonga ow'e [[Busoga]].<ref name="Munyonyo2">{{cite web |date=27 February 2018 |title=St. Denis Ssebuggwaawo |url=http://www.munyonyo-shrine.ug/martyrs/st-denis-ssebugwawo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200525204945/http://www.munyonyo-shrine.ug/martyrs/st-denis-ssebugwawo/ |archive-date=25 May 2020 |accessdate=25 May 2020 |website=Munyonyo Martyrs' Shrine}}</ref> Nga wayise akaseera katono oluvannyuma lw'okuzaalibwa, jjajjaawe yattibwa era kitaawe n’asengula abantu n’abatwala mu kibanja ky’amaka gaabwe e Bunono mu Ssaza ly'eBusiro.<ref name="Munyonyo2" /> Ssebuggwawo yali wa Kika kya Musu. Ssebuggwawo noomulongo we Kato baafuuka [[Babuulizi ba ddiini]] era baali balungamizibwa omutuukirivu [[Joseph Mukasa Balikuddembe]].<ref name="Munyonyo2" /> Yabatizibwa nga 16 Ogwekkuminoogumu 1885, era nga eyamubatiza yali Père Simon Lourdel, [[M.Afr.]], amanyiddwa nga Faaza Mapera, era naalonda erinnya lya Denis nga [[Erinnya lye ery'eddiini]]. [[File:A_cross_and_a_spear,_Denis_Ssebugwawo_Monument.jpg|thumb|294x294px|Denis Ssebugwawo Monument with the symbol of his faith and the instrument of his martydom]] [[File:Bottom-Up_View_of_Monument_of_Saint_Denis_Ssebugwawo.jpg|thumb|Plaque designated the donors and other responsible parties]] Yali mukuumi wa Kabaka [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I owa Buganda]] era omukuumi wa Kabaka [[Mwanga I owa Buganda|Mwanga II owa Buganda]].<ref name="urbana2">{{cite web |last1=Muthua |first1=Joseph Kamau |date=2015 |title=A Christian Response to Violence: Lessons to Learn from Students in Africa/ Kenya Urbana 2015 |url=https://urbana.org/sites/urbana/files/GI28%20Muthua%2C%20Joseph%20-%20A%20Christian%20Response%20to%20Violence%20%28Handout%29_0.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200610112729/https://urbana.org/sites/urbana/files/GI28%20Muthua%2C%20Joseph%20-%20A%20Christian%20Response%20to%20Violence%20%28Handout%29_0.pdf |archive-date=10 June 2020 |accessdate=25 May 2020 |website=Urbana}}</ref> Yatulugunyizibwa era naasoggebwa effumu Ssekabaka Mwanga II, olw’okuyigiriza enzikiriza eri Mwafu mutabani w'omukulembeze omukulu, bwe yali tannaba ku mukwasa omutirimbuzi Omukulu Mpinga Kaloke akawungeezi ka 25 Ogwokutaano, 1886.<ref name="Munyonyo2" /><ref name="urbana2" /> Ku makya ga 26 Ogwokutaano, 1886, Mpinga yalagira basajja be babiri okwali Matembe ne Mulyowa okutemaatema omubiri gwe mu bitundutundu.<ref name="urbana2" /> Ssebuggwawo yasooka kutemwako mutwe nga tebannaba kumutemaatema mu bitundutundu e [[Munyonyo]].<ref name="urbana2" /> Ajjukirwa ng'omujulizi eyasooka mu [[Bajulizi ba Uganda]]. == Laba ne == * [[Mwanga I owa Buganda|Mwanga II owa Buganda]] * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I owa Buganda]] * [[Joseph Mukasa Balikuddembe]] * [[Bajulizi ba Uganda]] * [[Babuulizi ba ddiini]] * [[Busoga]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20121112103311/http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/martyrs.php?id=6 Biography of Denis Sebugwawo] * [https://web.archive.org/web/20180823174629/https://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/] * “[http://catholicsaints.info/saint-denis-ssebuggwawo/ Saint Denis Ssebuggwawo]“. CatholicSaints.Info. 9 June 2017. Web. 24 December 2018. [[Category:Abaazaalibwa mu 1870]] [[Category:Abaafa mu 1886]] [[Category:Abatukuvu Abakristaayo ab'omu kyasa ekyekkumi n'omwenda]] [[Category:Abantu abattibwa e Uganda mu kyasa ekyekkumi n'omwenda]] [[Category:Abajulizi b'eddiini Abakatoliki Ab'e Rooma ab'omu kyasa ekyekkumi n'omwenda]] [[Category:Abaana Abatukuvu Abakatoliki Ab'e Rooma]] [[Category:Abajulizi b'eddiini Abakristaayo abattibwa nga babakutuddeko mitwe]] [[Category:Abajulizi ba Uganda]] 7qo42f31oeb36lrbgjqjtndck2y87ao Omutukuvu Nelly-Sade 0 10989 71669 68600 2026-08-26T02:06:48Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 71669 wikitext text/x-wiki '''St. Nelly-Sade''', amannya gwe amazaale ye '''Nsubuga Nelson''', Munnayuganda Omuyimbi wa Lugaflow.<ref name="urbanhype">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://urbanhype.net/st-nelly-sade-details-sophomore-album-end-weak-ambassadorial-role/ |access-date=2024-09-14 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303234810/http://urbanhype.net/st-nelly-sade-details-sophomore-album-end-weak-ambassadorial-role/ |url-status=dead }}</ref><ref name="startjournal">http://startjournal.org/2013/03/st-nelly-sade-luga-flo-lyricist-emcee-poet-and-thinker/</ref> Ayimbiddeko ku siteegi za wano n'ezeebweru omuli Bayimba International Festival of the Arts,<ref name="urbanhype2">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://urbanhype.net/maddox-ssematimba-wraps-7th-annual-bayimba-festival/ |access-date=2024-09-14 |archive-date=2016-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160421210105/http://urbanhype.net/maddox-ssematimba-wraps-7th-annual-bayimba-festival/ |url-status=dead }}</ref><ref name="papashabani">https://papashabani.wordpress.com/2014/10/01/some-shots-from-the-7th-bayimba-international-festival-of-the-arts/</ref> LaBa! Arts Festival,<ref name="monitor">http://www.monitor.co.ug/artsculture/Entertainment/LaBa-Arts-Festival-brings-art-to-the-streets/-/812796/2347488/-/148n3rkz/-/index.html</ref> Uganda Hip Hop Summit, nendala ezaali mu South Sudan, Arusha, Tanzania n'ebifo ebirala bingi okwetoloola Obuvanjuba bwa Africa. Nelly-Sade akoze puloojekiti nnyingi omuli olutambi lwa The Hip Hop Canvas mu 2009 ne 2010, Voices Initiative Uganda, WAPI, Open Mic Night Kampala, End of the Weak Uganda, Spoken Truth and Mic Stand Hip Hop night, nga zino yazitandika mu 2011. Ye yali Omukwanaganya w'ekkivvulu kya End of the Weak International Hip Hop Festival ekyategekebwa Kampala mu 2014.<ref name="reverbnation">http://www.reverbnation.com/nellysade</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == St. Nelly-Sade yazaalibwa nga ye Nsubuga Nelson mu 1988 mu [[:en:Kampala|Kampala]], nga yazaalibwa Lule Edward ne Nantongo Jane. Yasomerako ku Buganda Road Primary School ne St. Joseph Primary school Nazigo ku ddaala lya ppulayimale, ne Old Kampala Secondary School ne Yale High School ku ddaala lya ssekondale. Yadda ku "Do it Virtual Institute" nga eno yasomerayo Dipulooma mu bya project planning and management.<ref name="uganda">{{Cite web |url=http://uganda.spla.pro/es/ficha.persona.nelly-sade-st-nelly-sade.43577.html |title=Archive copy |access-date=2024-09-14 |archive-date=2024-09-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240914125359/http://uganda.spla.pro/es/ficha.persona.nelly-sade-st-nelly-sade.43577.html |url-status=dead }}</ref> <sup class="noprint Inline-Template " style="white-space:nowrap;">&#x5B;''<nowiki><span title="The material near this tag failed verification of its source citation(s). (March 2023)">failed verification</span></nowiki>''&#x5D;</sup> == Okuyimba kwe == Nelly-Sade yatandika okuyimba 2007.<ref name="startjournal" /> yakola ekibinja kye eky'abayimbi, kye yayita ''The Hip Hop Gangstarz'' nga yakikola ne mikwano gye mu 2004. Oluvannyuma ekibinja kyasaanawo nga balemeddwa okuwangula. Nelly-Sade yagenda mu maaso n'okuyimba kwe mu luzungu naye abantu nga obuwagizi butono. Mu 2008, Yakola luyimba lwe olwasooka olwa ''My Lover'' nga yaluyimba ne A.B Khale, nga luno lwa yatiikirira ku ma leediyo mu Kitundu Ky'obuvanjuba bwa Uganda. Yeetaba mu kubbinkana mu kuyimba okwenjawulo okwa Hip Hop nga kuno kwali nga kutegekeddwa "Hot 100" ne "Hip Hop Canvas", "End of the Weak Mic Challenge Uganda", era nga okumu kwategekebwa mu bifo eby'enjawulo mu Kampala. Yali ayimba raapu ze mu [[:en:Luganda|Luganda]].<ref name="sashajustice">http://sashajustice.com/ugandas-st-nelly-sade-inspires-innovation-and-creativity-in-national-hip-hop-scene/</ref> Mu 2010, yeegatta ku kibinja kya "Bavubuka All Starz". Nga ali wamu naabamu ku mikwano gye, beegattira mu kitongole okukola omusingi ogunaabayamba ok<ref name="africanhiphop">http://www.africanhiphop.com/luga-flow-army-ejje-lyo/</ref>uwangula mu maaso nga ekibinja kya Luga Flow Army. Akubye ennyimba nnyinji ezaatiikiridde nga "Tubaale", "Nina Plan", "Nzijukira", "Kakubiddewa", "Love story" ne"Nva Ntinda" "Neighbour (kankuwaneko)". Ayimbyeko n'abayimbi nga [[:en:A_Pass|A Pass]], [[:en:Keko_(Guyanese_rapper)|Keko]], [[:en:The_Mith|The Mith]], Nutty Neithan, [[:en:Ruyonga|Ruyonga]], [[:en:Enygma|Enygma]] ne [[:en:Annet_Nandujja|Annet Nandujja]]. Alina n'okuyimba n'omuyimbi [[:en:Peter_Miles_(musician)|Peter Miles]] mu maaso. [[:en:Willy_Mukaabya|Willy Mukaabya]], [[:en:Navio|Navio]] ne [[:en:Navio|Bana Mutibwa]].<ref name="bigeye">http://bigeye.ug/music-review-nva-ntinda-st-nelly-sade/</ref> Yata olutambi lwe olwasooka olwayitibwa "The translation (Okutaputa)" mu 2013.<ref name="news">http://news.ugo.co.ug/rapper-saint-nellysades-debut-album-sells-out-2/</ref> == Ennyimba ze == * The translation (Okutaputa), 2013 * Omulondo N'engero (Stories of elevation), 2015 * Suicide note * Nzijukira * Nva ntinda * Cant put me down * Bonga nange * Get ya hustle on * Tubaale * Amazigga ga namuddu * love lead * == Ebirabo byafunye n'okusiimibwa == * Omuwanguzi w'olutambi lw'omwaka mu UG HipHop Awards 2017<ref>{{Cite web |url=https://www.nuveylive.org/2017-ug-hip-hop-awards-winners-full-list/ |title=Archive copy |access-date=2024-09-14 |archive-date=2024-09-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240911232748/https://www.nuveylive.org/2017-ug-hip-hop-awards-winners-full-list/ |url-status=dead }}</ref> * Omuwanguzi w'omuwandiisi w'ennyimba ow'omwaka mu za MTN UG HipHop Awards 2019 * Yalondebwa okwetaba mu Teeniez Hottest Hip hop song mu Buzz Teens awards, 2014.<ref name="observer">http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=30765:-ntale-tops-buzz-teens-nominees&catid=42:sizzling-entertainment&Itemid=74</ref> * Yalondebwa okwetaba mu Ky'omuyimbi wa Luga flow asinze mu Bayimbi abato mu za Rising Star awards.<ref name="bigeye2">http://bigeye.ug/rising-star-awards-rsa-nominees-announced/</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby'ebweru == * [https://web.archive.org/web/20150402093234/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=652538&CatID=384 "Abayimbi abasinga okuyimba raapu ku ppulojekiti emu"] lisq4wq4ahbrlsu09h6koc8yy92m3dn Ekika ky'Enjaza 0 11106 71515 60717 2026-08-25T13:18:45Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71515 wikitext text/x-wiki [[File:NJAZA_CLAN_Totem.jpg|thumb|[[:en:Sculpture|Ekibumbe]] kino kiraga [[:en:Totem|ekika]] ky'Enjaza eky'Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] ekisangibwa e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]] mu [[Kampala]] .]] '''Ekika ky'Enjaza''' kyekimu ku bika ebingi mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] mu naku z'obuliwo kati. Njaza kigambo kya [[Luganda]] ekitegeeza [[:en:Reedbuck|reedbuck]] mu lugereza. Ky'ekimu ku bika ebitaano binansaangwa mu [[Buganda]] nga [[:en:Kintu|Kintu]] tannajja.Abasinganibwa mu bika ebitaano boogerwako nga abasooka(Bannansangwa). Ebika ebirala ebitaano ebyasooka kwaliko Effumbe, Engeye, [[:en:Lugave_Clan|Olugave]], ne Nnyonyi Nnyange. Baasibuka mu [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] ne basenga e Kiwawu mu Busujju. Okuva awo, baasenguka ne basenga mu bitundu [[:en:Mabira_Forest|by’ekibira kya Mabira]] mu Kyaggwe (mu kiseera kino [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]]). <ref name=":0">{{Cite web |last=M |first=Isaac |title=Njaza History |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |access-date=2024-02-20 |website=www.obutaka.com |language=en-gb |archive-date=2024-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240220125645/https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |url-status=dead }}</ref> == Ensibuko == Kabaka Kintu bwe yatuuka mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]], Ekika ky'Enjaza kyali kyamala dda okunywerera mu bujjuvu era nga batebenkedde e Kyaggwe. Entebe y’ekika Enkulu yali Kirugu, oluvannyuma yasengulwa okutwalibwa e Kkonko mu Kyaggwe (mu kiseera kino [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]]). Engeri Kyaggwe gyeyali eriraanye [[:en:Busoga|Busoga]], ab'Ekika ky'Enjaza baasindikibwa nga Bassekabaka ba [[Buganda]] ab'enjawulo okugenda ku mirimu egyali gibawereddwa. Masanso ow'e Naminya yabuzibwa [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] [[Kyabaggu of Buganda|Kyabaggu]] okusenga e Butiki okumpi n'e [[Jinja]] okukola ng'omukiise wa [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] e [[:en:Busoga|Busoga.]] Buli eyasindikibwa [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] wa [[Buganda]] okugenda e [[:en:Busoga|Busoga]] n'abaali bagenda ng'okuva e [[:en:Busoga|Busoga]] okudda e [[Kampala]] baalina nga kusooka okuloopa wa Masanso omukiise wa [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] mu [[:en:Busoga|Busoga]].<ref name=":0"/> Olunaku lumu, Masanso yakyalira ekkooti ya Kabaka mu Buganda, Kabaka yamubuuza,"Waguma okusigala e Busoga?" ekitegeeza nti "Walina obuvumu okusigala e Busoga?" Masanso yawa Kabaka eky'okuddamu ekikakafu eri Kabaka ng'amugamba nti,"Naguma" ekitegeeza ,"Nnafuna obuvumu". Era okuva kw'olwo, ekitiibwa kya Masanso kyafuuka "Waguma". Abamu ku b'ekika ky’Enjaza baatwala obutaka mu [[:en:Busoga|Busoga]] emirundi egy’enjawulo. [[:en:Busoga|Busoga]] nayo yafuuka ogumu ku mukutu gwa [[Buganda]] . <ref name=":0"/> == Emirimu gyebakola == Omulimu gw'obulombolombo ogw'ab'Ekika ky'Enjaza gwali gwa kuyigga Kabaka enjovu ezaali mu [[Mabira Forest|Bibira bya Mabira]] kuba edda byalingamu [[:en:Elephant|enjovu]] nnyingi nnyo . Okutambuza ebirabo bya Kabaka okuva e Busoga okutuuka mu Buganda nakyo kye kimu ku buvunaanyizibwa bwabwe. Bano era baakola abawooza mu katale k’e Kigungu ng’eby'amaguzi ebisinga okuva mu masaza okutuuka mu Buvanjuba gyebyatukira okutuukira mu Buganda. Era omu ku bali mu Kika ky'Enjaza eyali ayitibwa Kaggwa Ndikumulaga ye yali avunaanyizibwa ku kuzimba ennyanja ya Kabaka e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo.]] <ref>{{Cite web |last=M |first=Isaac |title=Njaza History |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |access-date=2024-02-21 |website=www.obutaka.com |language=en-gb |archive-date=2024-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240220125647/https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |url-status=dead }}</ref> == Ebikwata ku Kika == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- |[[:en:Clan|Clan]] (Ekika) | Njaza |- |[[:en:Totem|Totem]] (Akabiro) | Ngujulu |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka) . | Kitanda |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) . | Kkonko, Kyaggwe |- |Omubala | Ow'omugugu aliguta. <ref>{{Cite web |last=M |first=Isaac |title=Njaza History |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |access-date=2024-02-21 |website=www.obutaka.com |language=en-gb |archive-date=2024-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240220125647/https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |url-status=dead }}</ref> |} == Laba ne == * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'Empindi]] * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'Olugave]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'Empologoma]] * [[Ekika ky'Envuma]] * [[:en:Nte_Clan|Ekika ky'Ente]] * [[Kibe Clan|Ekika ky'Ekibe]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'Envubu]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] qya0hdceezlk3q8i5gfut5al69ojofi 71538 71515 2026-08-25T13:29:40Z Ssemmanda will 3837 removed links 71538 wikitext text/x-wiki [[File:NJAZA_CLAN_Totem.jpg|thumb|[[:en:Sculpture|Ekibumbe]] kino kiraga [[:en:Totem|ekika]] ky'Enjaza eky'Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] ekisangibwa e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]] mu [[Kampala]] .]] '''Ekika ky'Enjaza''' kyekimu ku bika ebingi mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] mu naku z'obuliwo kati. Njaza kigambo kya [[Luganda]] ekitegeeza [[:en:Reedbuck|reedbuck]] mu lugereza. Ky'ekimu ku bika ebitaano binansaangwa mu [[Buganda]] nga [[:en:Kintu|Kintu]] tannajja.Abasinganibwa mu bika ebitaano boogerwako nga abasooka(Bannansangwa). Ebika ebirala ebitaano ebyasooka kwaliko Effumbe, Engeye, [[:en:Lugave_Clan|Olugave]], ne Nnyonyi Nnyange. Baasibuka mu [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] ne basenga e Kiwawu mu Busujju. Okuva awo, baasenguka ne basenga mu bitundu [[:en:Mabira_Forest|by’ekibira kya Mabira]] mu Kyaggwe (mu kiseera kino [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]]). <ref name=":0">{{Cite web |last=M |first=Isaac |title=Njaza History |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |access-date=2024-02-20 |website=www.obutaka.com |language=en-gb |archive-date=2024-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240220125645/https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |url-status=dead }}</ref> == Ensibuko == Kabaka Kintu bwe yatuuka mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]], Ekika ky'Enjaza kyali kyamala dda okunywerera mu bujjuvu era nga batebenkedde e Kyaggwe. Entebe y’ekika Enkulu yali Kirugu, oluvannyuma yasengulwa okutwalibwa e Kkonko mu Kyaggwe (mu kiseera kino [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]]). Engeri Kyaggwe gyeyali eriraanye [[:en:Busoga|Busoga]], ab'Ekika ky'Enjaza baasindikibwa nga Bassekabaka ba Buganda ab'enjawulo okugenda ku mirimu egyali gibawereddwa. Masanso ow'e Naminya yabuzibwa [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] [[Kyabaggu of Buganda|Kyabaggu]] okusenga e Butiki okumpi n'e [[Jinja]] okukola ng'omukiise wa Kabaka e [[:en:Busoga|Busoga.]] Buli eyasindikibwa Kabaka wa Buganda okugenda e [[:en:Busoga|Busoga]] n'abaali bagenda ng'okuva e [[:en:Busoga|Busoga]] okudda e [[Kampala]] baalina nga kusooka okuloopa wa Masanso omukiise wa Kabaka mu [[:en:Busoga|Busoga]].<ref name=":0"/> Olunaku lumu, Masanso yakyalira ekkooti ya Kabaka mu Buganda, Kabaka yamubuuza,"Waguma okusigala e Busoga?" ekitegeeza nti "Walina obuvumu okusigala e Busoga?" Masanso yawa Kabaka eky'okuddamu ekikakafu eri Kabaka ng'amugamba nti,"Naguma" ekitegeeza ,"Nnafuna obuvumu". Era okuva kw'olwo, ekitiibwa kya Masanso kyafuuka "Waguma". Abamu ku b'ekika ky’Enjaza baatwala obutaka mu [[:en:Busoga|Busoga]] emirundi egy’enjawulo. [[:en:Busoga|Busoga]] nayo yafuuka ogumu ku mukutu gwa [[Buganda]] . <ref name=":0"/> == Emirimu gyebakola == Omulimu gw'obulombolombo ogw'ab'Ekika ky'Enjaza gwali gwa kuyigga Kabaka enjovu ezaali mu [[Mabira Forest|Bibira bya Mabira]] kuba edda byalingamu [[:en:Elephant|enjovu]] nnyingi nnyo . Okutambuza ebirabo bya Kabaka okuva e Busoga okutuuka mu Buganda nakyo kye kimu ku buvunaanyizibwa bwabwe. Bano era baakola abawooza mu katale k’e Kigungu ng’eby'amaguzi ebisinga okuva mu masaza okutuuka mu Buvanjuba gyebyatukira okutuukira mu Buganda. Era omu ku bali mu Kika ky'Enjaza eyali ayitibwa Kaggwa Ndikumulaga ye yali avunaanyizibwa ku kuzimba ennyanja ya Kabaka e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo.]] <ref>{{Cite web |last=M |first=Isaac |title=Njaza History |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |access-date=2024-02-21 |website=www.obutaka.com |language=en-gb |archive-date=2024-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240220125647/https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |url-status=dead }}</ref> == Ebikwata ku Kika == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- |[[:en:Clan|Clan]] (Ekika) | Njaza |- |[[:en:Totem|Totem]] (Akabiro) | Ngujulu |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka) . | Kitanda |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) . | Kkonko, Kyaggwe |- |Omubala | Ow'omugugu aliguta. <ref>{{Cite web |last=M |first=Isaac |title=Njaza History |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |access-date=2024-02-21 |website=www.obutaka.com |language=en-gb |archive-date=2024-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240220125647/https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njaza-history |url-status=dead }}</ref> |} == Laba ne == * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'Empindi]] * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'Olugave]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'Empologoma]] * [[Ekika ky'Envuma]] * [[:en:Nte_Clan|Ekika ky'Ente]] * [[Kibe Clan|Ekika ky'Ekibe]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'Envubu]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] 92jel8wwmgqkjm9irpwkr9r70yvsgmh Ekika ky'Envuma 0 11107 71517 60718 2026-08-25T13:18:46Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71517 wikitext text/x-wiki [[File:Sculpture_of_the_Nvuma_Clan.jpg|thumb| Ekibumbe ekyoleka enfaanana y'envuma. Kino kisangibwa e Mengo, [[Kampala]] ku luguudo Kabaka Anjagala.]] '''Ekika ky'envuma''' kimu ku bika bya Buganda. kino kiteeberezebwa okuba ekimu ku bika ebyatondebwawo oluvannyuma lwa Kabaka [[:en:Kato_Kintu|Kato Kintu]] okulya [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] . Envuma kigambo kya [[Luganda]] mu Lungereza ekiyitibwa ' [[:en:Pearl|''Pearl'']] ' Buli Muganda ayina ekika mwava era buli kika kirina [[:en:Totem|omuziro]] gwakyo . <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Nvuma%5FClan#cite_note-1</ref> == Ebyafaayo == Ebyafaayo byekika Kino bitandika n'omusajja '''Kyaddondo''' (lino era ly'erinnya ery'omutaka akulira ekika ky'abeddira envuma) eyajja mu [[Buganda]] ne Kabaka [[:en:Kato_Kintu|Kato Kintu]] bweyali ajja okutabaala Bbemba asobole okufuuka Kabaka . Kyaddondo agambibwa okuba nga ava Bubembe mu [[:en:Ssese_Islands|bizinga by’e Ssese]]. Kyaddondo yagatta abalwanyi be ne Kintu mu lutalo olwali e Mangira mu Kyaggwe okulwana ne Bbemba ow’e Buddo eyali Kabaka wa Buganda ow'ebiro ebyo. Olw'obuweereza bwe mu kuleeta Kintu yaweebwa obwa Sabaddu wa [[Buganda]] . <ref name=":0">https://web.archive.org/web/20240125165044/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvuma-history</ref><ref>https://nilepost.co.ug/features/276444/bugandas-traditional-leadership-structure-power-begins-at-the-household</ref> Engero zigamba nti envuma okufuuka omuziro kyava ku lunaku lumu Kyaddondo bwe yali asaabala (okutambulira) mu kaato wakati w’ekizinga Bubembe ne Funve e Ssese era nga mu kaato yalinamu ensigo ey'envuma eyamuseererako n’egwa mu mazzi n'ebbira wansi ku ntobo ye nnyanja.<ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-history/nvuma-history |title=Archive copy |access-date=2026-01-22 |archive-date=2026-03-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260308201921/https://www.obutaka.com/clans/clan-history/nvuma-history |url-status=dead }}</ref> Kyaddondo kwe kulagira abali mu kibinja kye nga kwotadde n’abaana be okunoonya ensigo eno (envuma) okutuusa nga ezuuliddwa mu mazzi kyokka nebatasobola kujifuna. Kyaddondo bwatyo yalagira abaana nabazukulu Okweddira envuma eno eyabulira mu nnyanja. Omuyigo gwenvuma guno gweguvaako enjogera egamba nti "Ogutateganya teguzza Nvuma". Ekitegeeza nti buli kintu okukifunamu wabaawa okufuba.<ref name=":1" /> == Eby'enkizo ku kika == {| class="wikitable" |+ |- | Omuziro | Nvuma |- | Akabbiro | Katinvuma |- | Omukulu w'Ekika(Omutaka) | Kyaddondo |- | Obutaka (Ensibuko) | Kawempe, Kyaddondo |- |- | Omubala | Mpaawo adduka, Mpaawo adduka, aliddayo e Kyaddondo. |} == Laba ne == * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Kabaka wa Buganda]] * [[:en:Mpologoma_Clan|Ekika ky'Empologoma]] * [[:en:Nvubu_Clan|Ekika kya Nvubu]] * [[:en:Mpindi_clan|Ekika ky'Empindi]] * [[:en:Lugave_Clan|Ekika ky'Olugave]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Ebika by'Abaganda]] af7yvnplk9djl39ff5syqoisgmecox6 71539 71517 2026-08-25T13:31:54Z Ssemmanda will 3837 fixed references 71539 wikitext text/x-wiki [[File:Sculpture_of_the_Nvuma_Clan.jpg|thumb| Ekibumbe ekyoleka enfaanana y'envuma. Kino kisangibwa e Mengo, [[Kampala]] ku luguudo Kabaka Anjagala.]] '''Ekika ky'envuma''' kimu ku bika bya Buganda. kino kiteeberezebwa okuba ekimu ku bika ebyatondebwawo oluvannyuma lwa Kabaka [[:en:Kato_Kintu|Kato Kintu]] okulya [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] . Envuma kigambo kya [[Luganda]] mu Lungereza ekiyitibwa ' [[:en:Pearl|''Pearl'']] ' Buli Muganda ayina ekika mwava era buli kika kirina [[:en:Totem|omuziro]] gwakyo . <ref>{{Cite book |date=2026-08-14 |title=Nvuma Clan |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Nvuma_Clan&oldid=1369274961 |language=en}}</ref> == Ebyafaayo == Ebyafaayo byekika Kino bitandika n'omusajja '''Kyaddondo''' (lino era ly'erinnya ery'omutaka akulira ekika ky'abeddira envuma) eyajja mu [[Buganda]] ne Kabaka [[:en:Kato_Kintu|Kato Kintu]] bweyali ajja okutabaala Bbemba asobole okufuuka Kabaka . Kyaddondo agambibwa okuba nga ava Bubembe mu [[:en:Ssese_Islands|bizinga by’e Ssese]]. Kyaddondo yagatta abalwanyi be ne Kintu mu lutalo olwali e Mangira mu Kyaggwe okulwana ne Bbemba ow’e Buddo eyali Kabaka wa Buganda ow'ebiro ebyo. Olw'obuweereza bwe mu kuleeta Kintu yaweebwa obwa Sabaddu wa Buganda . <ref name=":0">https://web.archive.org/web/20240125165044/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvuma-history</ref><ref>{{Cite web |last=Nalumu |first=Irene |date=2025-07-30 |title=Buganda’s Traditional Leadership Structure: Power Begins at the Household |url=https://nilepost.co.ug/features/276444/bugandas-traditional-leadership-structure-power-begins-at-the-household |access-date=2026-08-25 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Engero zigamba nti envuma okufuuka omuziro kyava ku lunaku lumu Kyaddondo bwe yali asaabala (okutambulira) mu kaato wakati w’ekizinga Bubembe ne Funve e Ssese era nga mu kaato yalinamu ensigo ey'envuma eyamuseererako n’egwa mu mazzi n'ebbira wansi ku ntobo ye nnyanja.<ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-history/nvuma-history |title=Archive copy |access-date=2026-01-22 |archive-date=2026-03-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260308201921/https://www.obutaka.com/clans/clan-history/nvuma-history |url-status=dead }}</ref> Kyaddondo kwe kulagira abali mu kibinja kye nga kwotadde n’abaana be okunoonya ensigo eno (envuma) okutuusa nga ezuuliddwa mu mazzi kyokka nebatasobola kujifuna. Kyaddondo bwatyo yalagira abaana nabazukulu Okweddira envuma eno eyabulira mu nnyanja. Omuyigo gwenvuma guno gweguvaako enjogera egamba nti "Ogutateganya teguzza Nvuma". Ekitegeeza nti buli kintu okukifunamu wabaawa okufuba.<ref name=":1" /> == Eby'enkizo ku kika == {| class="wikitable" |+ |- | Omuziro | Nvuma |- | Akabbiro | Katinvuma |- | Omukulu w'Ekika(Omutaka) | Kyaddondo |- | Obutaka (Ensibuko) | Kawempe, Kyaddondo |- |- | Omubala | Mpaawo adduka, Mpaawo adduka, aliddayo e Kyaddondo. |} == Laba ne == * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Kabaka wa Buganda]] * [[:en:Mpologoma_Clan|Ekika ky'Empologoma]] * [[:en:Nvubu_Clan|Ekika kya Nvubu]] * [[:en:Mpindi_clan|Ekika ky'Empindi]] * [[:en:Lugave_Clan|Ekika ky'Olugave]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Ebika by'Abaganda]] 8d05hdps4itufwpywi75cau48s9my01 Ensengeka y’Engabo n’Amaffumu 0 11123 71627 36815 2026-08-25T14:18:16Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71627 wikitext text/x-wiki Ensengeka y'engabo n'amafumu (ekiriibwa ky'amafumu n'engabo) ky'ekitiibwa ekisinga obukulu mu [[:en:Kingdom_of_Buganda|bwakabaka bwa Buganda.]]<ref>http://direct.ugandaradionetwork.com/story/buddo-girl-namaganda-receives-bugandas-highest-honour</ref> Yatandikibwawo [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Cwa II owa Buganda]], [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] wa [[:en:Kingdom_of_Buganda|Buganda,]] n'ekigendererwa eky'okusiima obuweereza obulungi ennyo eri Obwakabaka.<ref>http://discovery.nationalarchives.gov.uk/details/r/C10137143</ref> [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kigabibwa Kabaka]] [[:en:Kabaka_of_Buganda|wa Buganda]] buli mwaka == Ebyafaayo == Ensengeka y'engabo n'amafumu yatandikibwawo nga 8 August 1927 nga [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Cwa II owa Buganda]], Kabaka wa, n'ekigendererwa eky'okusiims obuweereza obulungi ennyo eri obwakabaka.<ref>http://discovery.nationalarchives.gov.uk/details/r/C10137143</ref> Emidaali gy'ensengeka gyatandikibwawo nga 26 May 1937.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.buganda.or.ug/ngabo |access-date=2025-02-19 |archive-date=2024-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301040148/https://www.buganda.or.ug/ngabo |url-status=dead }}</ref> Kiweebwa abaganda n’abagwira.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.buganda.or.ug/ngabo |access-date=2025-02-19 |archive-date=2024-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301040148/https://www.buganda.or.ug/ngabo |url-status=dead }}</ref> == Ebibinja == Ensengeka eno erimu ebika bino wammanga eby’obulungi:  * Omuduumizi – CSS * Omutongole – OSS * Omukungu – MSS * [[:en:Apolo_Kagwa|Sir Apolo Kagwa, KCMG MBE]] * Serwano Kulubya * [[:en:Katikkiro_of_Buganda|Martin Luther Nsibirwa]] * Joseph Mulwanyamuli Ssemwogerere * Godfrey Kaaya Kavuma * Omulangira Daniel Steven Kimbugwe * [[John Ssebaana Kizito]] * Jen Sebiri Mulwana * Rosalia Kyoteka * Yvonne Namaganda * [[Emmanuel Nsubuga|Kalidinaali Emmanuel Nsubuga]] * Omulangira Badru Mbuga Kakungulu * Omulabirizi Dustan Nsubuga * Omusumba Polycarp Kakooza * [[:en:Joyce_Mpanga|Joyce Mpanga]] * Christopher Sebadduka * [[:en:George_Wilberforce_Kakoma|George Kakoma]] * Major Joash Katende * Kapiteeni George Maalo * [[:en:Michael_B._Nsimbi|Michael B. Nsimbi]] * Joseph Musoke * Balaki Kirya * Capt. Ronald Owen * [[:en:Richard_Carr-Gomm|Major Richard Carr-Gomm]] * Martin Flegg [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] tucxev6xj5q17ah8sfi0r876ahrxtvc Akasozi Buddo 0 11212 71629 67585 2026-08-25T14:18:17Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71629 wikitext text/x-wiki {{Infobox settlement|official_name=Buddo|image_skyline=|nickname=|image_flag=|image_caption=Buddo|image_seal=|image_map=|mapsize=150px|pushpin_map_caption=Map of Uganda showing the location of Buddo|pushpin_map=Uganda|subdivision_type=Country|subdivision_name={{flag|Uganda}}|subdivision_type1=[[Regions of Uganda|Region]]|subdivision_name1=[[Central Region, Uganda|Central Uganda]]|subdivision_type2=[[Districts of Uganda|District]]|subdivision_name2=[[Wakiso District]]|subdivision_type3=[[County]]|subdivision_name3=Busiro|subdivision_type4=|subdivision_name4=|leader_title=|leader_name=|area_magnitude=|area_total_km2=|area_land_km2=|area_water_km2=|population_as_of=|population_urban=|population_note=|population_total=|population_metro=|timezone=[[East Africa Time|EAT]]|utc_offset=+3|elevation_m=1300|website=|footnotes=}}'''Buddo''' ebisera ebimu ekiwandiikibwa nga '''Budo''',<ref>"70 years of mixed schooling at King's College bears fruit". New Vision (in Lungereza). Retrieved 2024-11-30.</ref><ref>"It's a pity Budonians hardly know anything about their school!". ''New Vision''. Retrieved 2024-11-30.</ref>kasozi mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti ey'e Wakiso]] mu masekkati ga Uganda . Mu njatula, '''Buddo''' ye mpandiika entuufu mu lulimi olukozesebwa mu kitundu. == Gyekasangibwa == Buddo kasangibwa mu Ssaza ly’e Busiro mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y' e Wakiso]], ng'ovudde ku luguudo lwa [[Kampala]] - [[Masaka]], kilomita 14(mailo 8.7) mu bukiika ddyo bw'obugwanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya [[Yuganda|Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene.<ref>Road Distance Between Kampala and Buddo with Map</ref> == Okusiiga ekifaananyi == N'entikko eri ku mmita 1,300( Nga ze fuuti 4,300) waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja, Buddo kasozi kakulu mu bitundu ebiriraanye [[Kampala]]. Keetoololerako emigaso gy'ebyobuwangwa n'ebyenjigiriza.Ekifo ky'ebyobuwangwa eky'amattikkira , [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] wa [[Buganda]] gy’atikkirirwa naatuuzibwa ku Namulondo mu mukolo ogw’ennono ku kasozi Buddo kimannyiddwa nga [[Naggalabi Buddo|Naggalabi]] . Akasozi kano era weewasangibwa amasomero g'abaana abato abatandika okusoma, ne siniya agawerako, okuli ne [[King's College, Budo|Kings College Budo]], essomero ly'abalenzi n'abawala erya siniya ery'ekitiibwa ng'abayizi basulayo, eryasomebwamu Bassekabaka ba [[Buganda]] okutandikira ddala ku [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Captain Sir Daudi Chwa II]], [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] owa 34 [[Buganda|mu Bwakabaka bwa Buganda]], ow'ekiseera eyafuga wakati wa 1897 ne 1939. == Ebintu eby'omuwendo ebisangibwako == Buddo aliko bino wammanga: * [[King's College, Budo|Kings College Budo]] - Essomero erya siniya ery'ekitiibwa ery'abawala n'abalenzi. * Essomero lya Budo junior.<ref>https://www.newvision.co.ug/news/1191608/budo-junior-50yrs-glory-challenges-tragedy</ref><ref>https://www.budojunior.com/</ref> * Buddo senior secondary School.<ref>https://buddosecondaryschool.com/</ref> Essomero lya siniya ery'abawala n'abalenzi * Essomero Kisozi High e Buddo * [[Naggalabi Buddo]] - Ekifo [[Kabaka wa Buganda]] waatuuzibwa ku Nnamulondo mu mukolo ogwe nnono. * Essomero lya Pulayimale erya Matutu Memorial * Essomero lya St. Jude Pulayimale * Essomero lya St Francis Junior School e Buddo * Essomero erya Abatec Islamic School == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [http://www.kcc.go.ug/downloads/Executive_Summary.pdf Okusoomoozebwa n’ebiziyiza mu nteekateeka n’enkulaakulana mu Kampala]{{dead link|date=November 2016|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}} == Laba ne == * [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] * [[King's College, Budo|Ettendekero lya Kings College Budo]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * Ettundutundu ly'amasekkati ga Uganda, Uganda == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Ebifo ebirimu abantu mu Ttundutundu ly'amasekkati , Uganda]] [[Category:Disitulikiti y'e Wakiso]] [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] 90nh9bpe5her83adtaep3i6yhdn6m5k Saint Kizito 0 11251 71545 44371 2026-08-25T13:53:10Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abajulizi ba Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71545 wikitext text/x-wiki '''Omutukuvu Kizito''' (1872 – 3,Ogw'omukaaga 1886) era amanyiddwa nga '''Kizito Omuto,''' yali omu ku [[:en:Martyrs_of_Uganda|Bajulizi ba Uganda]]<nowiki/>nga ye [[:en:Martyr|mujulizi]] asinga obuto eyattibwa Sekabaka [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II owa Buganda]] . Yabatizibwa nga 25/26 Ogw'okutaano 1886, [[:en:Charles_Lwanga|Charles Lwanga]], omukulembeze w’ekibiina ky’Abakristaayo mu Uganda mu kiseera ekyo, e [[:en:Munyonyo_Martyrs_Shrine|Munyonyo]], era n’ayokebwa nga mulamu nga 3 Ogw'omukaaga 1886 e [[:en:Namugongo|Namugongo]] . Yafuulibwa [[:en:Canonized|omutukuvu]] nga 18 Ogw'ekkumi 1964 [[:en:Canonized|Paapa Paul VI]] mu [[Rome|kibuga Rooma]]. Yattibwa nga 3 Ogw'omukaaga. Atwalibwa ng’omuyima w’abaana n’amasomero aga pulayimale.<ref>{{Cite book |last=Mubiru |first=Charles Lwanga |date=2012 |title=The Uganda Martyrs and the Need for Appropriate Role Models in Adolescents' Moral Formation: As Seen from the Traditional African Education |url=https://books.google.com/books?id=BbyAH3NNAfYC&q=Mugagga+Lubowa&pg=PA130 |publisher=LIT Verlag Münster |isbn=978-3-643-90142-2 |page=128 |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[:en:St._Kizito|St. Kizito]], [[:en:Secondary_school|essomero lya siniya]] mu [[Kenya]] * [https://web.archive.org/web/20230529154926/https://stkizitocatholicschool.co.bw/ Essomero lya St Kizito Catholic School] mu [[Botswana|ggwanga lya Botswana]] * [https://friendsofstkizitorubugurips.org/ Mikwano gy'essomero lya St. Kiizito Rubuguri Primary School] mu [[Yuganda|Uganda]] == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20080616152202/http://saints.sqpn.com/saintk14.htm Omutukuvu Kizito] ku Patron Saints Index * [https://web.archive.org/web/20161213033301/http://dacb.org/stories/uganda/kizito_.html Profile ya Kizito okuva mu Dictionary of African Christian Biography] * [https://web.archive.org/web/20140317094033/http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=104 Kizito bivudde ku UgandaMartyrsShrine.org] * [https://web.archive.org/web/20140719024926/http://www.buganda.com/martyrs.htm OLUKALA LW'ABAJJAJJAWA UGANDA] Archived * [https://web.archive.org/web/20180823174629/https://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ Abajulizi ba Uganda okuva mu magazini ya ''The Word Among Us'' eya August 2008] Archived * [https://web.archive.org/web/20250623211733/http://www.munyonyo-shrine.ug/martyrs/other-uganda-martyrs/st-kizito/ Omutukuvu Kizito n’obuzaale bwe.] * [https://www.famillekizito.org/ Famire Kizito mu Haiti] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abajulizi ba Uganda]] 88clt57e22fgzvhudnnqzz58t8n90ji Jjunju of Buganda 0 11273 71601 38259 2026-08-25T14:02:52Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71601 wikitext text/x-wiki '''Jjunju Sendegeya''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w’[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] (obwakabaka obukola eggwanga mu Uganda) okuva mu 1780 okutuuka mu 1797. Yali Kabaka wa Buganda ow’amakumi abirimwomukaaga (26). == Okulinnya kwe ku nnamulondo == Yali mutabani wa Ssekabaka Kyabaggu Kabinuli, eyali Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1750 ne 1780. Maama we yali Nanteza, ow’ekkumi n’omusanvu (17) ku [[:en:Wives|bakyala]] ba kitaawe ekkumi n’omusanvu (17) . [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku [[:en:Throne|namulondo]] nga kitaawe [[:en:Death|afudde]] . Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|ekibuga ekikulu]] eky'eMagonga. <ref name="The Customs of the Baganda">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Jjunju+of+Buganda#:~:text=View-,Kaggwa%2C%20Apollo%3B%20Kalibala%2C%20Ernest%20B.%20(1934).%20The%20Customs%20of%20the%20Baganda.%20p.%C2%A038.,-This%20reference%20is</ref> == Obufumbo bwe == Kiwandiikiddwa nti yawasa abakyala bana: <ref name="The Customs of the Baganda" /> * Katagya muwala wa Gabunga, ow’ekika kya Mamba * Nakamu I, muwala wa Lwowa, ow’ekika ky’e Ndiga * Nakamu II, muwala wa Katambala, ow’ekika ky’e Ndiga * Tebwaaza muwala wa Kasamba ow'ekika kya Mbogo == Abaana be == Kiwandiikiddwa nti yazaala abaana basatu; omwana omu ow’obulenzi n’abalala babiri ab’obuwala: * Omulangira (Omulangira) Semalume, nga nnyina yali Nakamu I * Omumbejja (Omumbejja) Nakabiri, nga nnyina tayogerwako * Omumbejja (Omumbejja) Kyomubi, nga nnyina yali Katagya == Obufuzi bwe == Ku mulembe gwe, [[:en:Buganda|Buganda]] yawamba [[:en:Buddu|Buddu]] (mu [[:en:Masaka_District|Disitulikiti y’eMasaka]] eya leero ) okuva ku [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] . Ensonga eyavaako okuwamba kiyinzika okuba nga yava ku ngeri ekitundu ekyo gye kyalimu eby’obugagga ebyensibo. <ref>https://books.google.com/books?id=nWKAFW9oVJcC&dq=jjunju&pg=PA220</ref> Yawamba Kooki ne Kabula, n'agaziya nnyo ensalo z'obwakabaka n'obuyinza mu kitundu ky'eKitara. <ref>http://dx.doi.org/10.2307/j.ctt1gxp82m.15</ref> Yali amanyiddwa nnyo nga Generaali ow'amaanyi mu banne. Ebibuga bye yawamba byalina eby’obugagga bingi ng’ente, eky'obugagga kya Iron ore, n'embugo nga bino byali byetaagisa nnyo mu by’enfuna by’obwakabaka. Kaweefube zino zaaviirako obugagga bwa Buganda okweyongera. Obufuzi bwe bwasumbuyizibwa obutakkanya wakati we ne muganda we [[:en:Semakookiro_of_Buganda|Omulangira Semakookiro]], eyali amuwakanya. Mu kiseera ky’okuwakanya okwo, Semakookiro yalagira basajja be bagende bawambe Kabaka Jjunju bamuleete ew’omulangira omuwakanyi. Olulumba luno lwatambula bubi era Kabaka Jjunju yattiddwa mu kugezaako okumukwata.   Ekibinja ekyasindikibwa okuwamba Kabaka bwe kyakomawo okuloopa nti baamusse, Semakookiro yatabuka nnyo n’agoba abaserikale bonna awamu n’ab’omu maka gaabwe n’emikwano okuva mu Buganda, nga atidde nti kyeyakola munne naye kijja kumutuukako. Abantu abaagobebwa badduka mu Buganda ne baddukira mu bugwanjuba mu [[:en:Kitagwenda_District|Disitulikiti y'e Kitagwenda]] nga bweyitibwa leero n'eye[[:en:Bunyaruguru|Bunyaruguru]] mu [[:en:Rubirizi_District|Disitulikiti y'e Rubirizi]] [[:en:Rubirizi_District|mu bugwanjuba bwa Uganda]] . Ekibinja kino eky’abazzukulu kye kyavaako Kitagwenda ne Bunyaruguru okuyitibwa bwebityo olwa leero. Batagwenda kirabika kitegeeza abo abatasobola kugenda wala ate Banyaruguru kitegeeza abo abalina amagulu amagumu. Era ddala Kitagwenda eri mu buvanjuba bwa Bunyaruguru era kitundu kya kyererezi ate Bunyaruguru kitundu kya nsozi mu bugwanjuba bwa Kitagwenda. Abatalina magulu ga maanyi baasigala Kitagwenda era abaagenda mu maaso ne balinnya obusozi ne bafuuka Abanyaruguru. == Emyaka gye egyasembayo == Yattibwa mu '''lutalo lw’e Kiwawu''', ku biragiro bya muganda we [[:en:Semakookiro_of_Buganda|Semakookiro]], mu 1797. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Yaziikibwa e Luwunga mu Busiro. <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> Waliwo abalala abagamba nti yattibwa [[:en:Ssese_Islands|Baganda mu kiseera ekyo abaali ab’oku bizinga by’eSsese]], abaali bamanyiddwa nga Abalunyanja, Abakenye, Abakunta, Abasese oluvannyuma lw’obutakkaanya obwabalukawo olw’okuyisibwa obubi. Ekibinja ekyakosebwa kyaddukira ebuvanjuba nga batoloka obulumbaganyi obwali butegekebwa Abaganda b'okulukalu. Bwe baatuuka mu kitundu ky’e [[:en:Busoga|Busoga]] n’ekitundu kya [[:en:Busia_District|Samia]] nga bwe biyitibwa leero, Abasamiya baayaniriza abantu abo abaali bava mu Bwakabaka bwa Buganda nga boogera mu lulimi Olusamia Lugwe nti, ''Abahenyi ba kabaka baidire'' ekitegeeza '''nti abagenyi okuva mu bwakabaka bwa Buganda batuuse''' .Bwe batyo abantu abo bwe bagambibwa okufuna erinnya ly’ekika kyabwe eky'aBakenye. Ekigambo "Bagenye" kyali kitegeeza "abagenyi" okusinziira ku bantu b'ekitundu kino-Abasamia Bagwe . Abatambuze abo baasenga mu kitundu ekyo, era ne bakola emirimu gy'okuvuba okwetooloola amazzi g'ekitundu kino ng'omugga Majanji, ne bafumbiriganwa n'abazaale baayo era ne bafuna amannya amapya, okugeza: Agaabasajja mwalimu; "Musana", "Wegulo", "Wankya", ''Njaye'', ''Kifuko'', ''Mwambazi'', ''Mukadiyo'', ''Galaama'', ''Mufumu'', ''Waitago'', ''Gabulugo'', ''Kajaye'', ''Byekwaso'', ''Wamulanga'', ''Kirya'', ''Divo'', ''Wabwire'', ''Mugote'' n'amalala mangi. ku ludda lw'aBakenye abakazi, amannya mwalimu; ''Gabeya'', ''Namusana'', ''Sana'', ''Nawegulo'', ''Kasuubi'', ''Gamba'', ''Nankya'', ''Nekesa'', ''Ikesa'', ''Nabwire'', ''Nabuudo'' n'amalala mangi. Enkola eno yalabika okuba akakodyo akaakozesebwa bano Abakenye okwekweka obusungu bw'abayume ba Kabaka wa Buganda olwensonga nti bano be baali bakimanyi nti babawondera buli we babeera batudde. Abatambuze bano nabo beettanira obuwangwa bw'abazaale baawo era olulimi ''Olukenye'' ne lufuuka olumu ne lukwatagana [[:en:Samia_language|n'oLusamia]] wamu [[:en:Lusoga|n'Olusoga]] . Leero abatambuze bano bamanyiddwa nga '''Abakenyi''' oba '''Abakenye''' . Abakenyi osobola okubasanga mu bika by’amawanga g’Ababantu ab’ogera ennimi z'amawanga gano; Baganda, Basoga, Bagwere, Balamogi, Banyoli, Baruli, Banyala n'abaSamia .Abamu ku ''Bakenye'' bakuumye obuwangwa n’ennono zaabwe ez’ekiganda nga batuuma ezzadde lyabwe amannya okusinziira ku nnono y’Abaganda, okugeza amannya g’Abaganda aba ''Bakenye'' ge bakozesa ge ''Musoke'', ''Namusoke'', ''Mubiru'', . ''Namubiru'', ''Bukenya'', ''Nabukenya'', ''Nakachwa'', ''Mukasa'', ''Namukasa'', ''Musisi'', ''Namusisi'' naamalala mangi; ab’Ekika ky’Engo (Ekika ky’Engo) ne beetuuma Ab''abango'' ( ''ekika kya Bakenye'' ), ne bakyusa omuziro gwabwe ne bagufuula gwa [[:en:Guinea_Fowl|Nkofu]]. Ekika ky'eNgabi kyafuuka ''Bakoma'' (ekika ky'aBakenye) n'aBagulu ( ''ekika kya Bakenye'' ). == Emmeeza y’okuddirira == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kyabaggu of Buganda|Kyabaggu Kabinuli]]|after=[[Semakookiro of Buganda|Semakookiro Wasajja Nabbunga]]|years=c.1780-c.1797}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm List of the Kings of Buganda] Archived 2013-06-15 at the Wayback Machine [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] spz6cykvf2asii4l9sygjkuzp1mn2pa Ttembo owa Buganda 0 11278 71581 38265 2026-08-25T14:02:45Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71581 wikitext text/x-wiki {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kimera of Buganda|Kimera]]|after=[[Kiggala of Buganda|Kiggala Mukaabya]]|years=c.1404-c.1434}} {{s-end}}'''Ttembo''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w'[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda .]] Yafuga wakati wa 1404 ne 1434. Ye yali Kabaka wa Buganda ow’okuna. == Okutuula kwe ku nnamulondo == Ono ye mutabani w’Omulangira Lumansi eyali mutabani wa Kabaka [[:en:Kimera_of_Buganda|Kimera]] yekka eyasigalawo . Maama we ye yali Nattembo. Yatta jjajjaawe ng’amukuba omuggo ku mutwe bweyali ng’agenze okuyigga . Ebiwandiiko ebikwata ku mbeera eno byawukana; abamu bagamba nti kaali [[:en:Accident|kabenje]], ate abalala bagamba nti kyali [[:en:Murder|kikolwa kigenderere]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ttembo yatandikawo [[:en:Capital_(political)|ekibuga ekikulu]] ekikye ku [[:en:Ntinda|kasozi k'eNtinda]] . == Obufumbo bwe == Yawasa Najjemba muwala wa Semwanga ow’ekika ky’e Ngonge. <ref name="The Customs of the Baganda">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Ttembo+of+Buganda#:~:text=View-,Kaggwa%2C%20Apollo%3B%20Kalibala%2C%20Ernest%20B.%20(1934).%20The%20Customs%20of%20the%20Baganda.%20p.%C2%A020.,-This%20reference%20is</ref> == Abaana be == Yazaala abaana basatu, abalenzi babiri n'omuwala omu:<ref name="The Customs of the Baganda" /> * [[:en:Kiggala_of_Buganda|Kabaka Sewannaku Kiggala Mukaabya Kasungubu]], Kabaka wa Buganda ow’okutaano, eyafugira wakati wa 1434 ne 1464 ne wakati wa 1484 ne 1494. * Omulangira Lutimba. Yali muganda wa Kabaka Kiggala mujjuvu. Yajeemera muganda we kyokka n’awangulwa ba kizibwe be nadduka. Yafiira Wassozi n’aziikibwa e Butugu. * Omumbejja Nazibanja. Yazaala abaana abawerako mu muganda we Kabaka Kiggala == Emyaka gye egyasembayo == Kabaka Ttembo yagwa [[:en:Insane|eddalu]] mu myaka egyali giddirira enkomero [[:en:Reign|y'obufuzi]] bwe. Yafiira Busiro era naaterekebwa e Katikamu. Ebiwandiiko ebirala ebyesigika bigamba nti yaterekebwa Bujuuko mu Busiro.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=2025-07-26 |archive-date=2013-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> {{Reflist}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Ba Ssekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] kssoxn9u34qc1scycvftswlmj27cwd4 Ndawula owa Buganda 0 11281 71572 66822 2026-08-25T14:02:42Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71572 wikitext text/x-wiki '''Ndawula''' yali [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]], owa19 mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] okuva mu 1724 - 1734. Ajjukirwa nga kabaka ow’ekisa era omukkakkamu. <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/31 31]}}</ref> == Okutuula ku Nnamulondo == Yali mutabani wa [[Jjuuko of Buganda|Sekabaka Juuko Mulwaana]] ow'okutaano, [[:en:Reign|eyafuga]] wakati wa 1680 ne 1690. [[:en:Mother|Nyina]] yali Nandawula Kabengano ow’ekika ky’e Nsenene, ow'okutaano ku [[:en:Wives|bakyala]] ba kitaawe omukaaga . [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku ntebe nga mujja we afudde. Yatandika olubiri lwe e [[Lubaga divizoni|Lubaga]] . <ref name="The Customs of the Baganda"/> == Omulembe gwe == Abamu ku baserikale abamaanyi ku mulembe gwe kwaliko; {| class="wikitable" style="text-align: center" ! width="150" |Erinnya ! width="120" | Ekika ! width="90" | Ekifo ! width="120" | Okuvvuunula |- | Nsobya | Ffumbe (Embwa ya Civet) . | Katikiro | Katikkiro |- | Mukubira | Ngeye (Enkima ya Kolobu) . | Kimbugwe | Minisita owookubiri |- | Wankalubo | Lugave (Olupangolin) . | Kasujju | Gavana wa Busujju |- | Ssendigya | Mmamba (Ebyennyanja eby’amawuggwe) . | Kangaawo | Gavana wa Bulemezi |- | Ssebina | Nkima (Enkima ya Vervet) . | Mugema | Gavana wa Busiro |- | Kajongo, Nalumenya ne Maseruka | Ntalaganya (Omuduumizi) . | Kitunzi | Gavana wa Gomba |- | Manganyi | Ndiga (Endiga) . | Katambala | Gavana wa Butambala |} == Obulamu bw’obufumbo == Kigambibwa nti yawasa abakyala musanvu (7): <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Nabisubi muwala wa Namenyeka ow'ekika kya Mamba * Naggujja muwala wa Mukalo ow'ekika ky'e Njovu * Nakikulwe Namirembe muwala wa Kayindi * Nakidde Luyiga muwala wa Segiriinya ow'ekika ky'Abango * Nakyomubi muwala wa Gabunga, ow'ekika kya Mamba. * Nampanga muwala wa Gunju, ow’ekika kya Butiko * Nazzaluno muwala wa Walusimbi ow'ekika kya Ffumbe == Ensonga == Kigambibwa nti Kabaka Ndawula yazaala abaana kkumi (10); okuli ab’obulenzi munaana (8) n’abawala babiri (2): * [[Kagulu owa Buganda|Kabaka Kagulu Tebukywereke Ntambi]], Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1734 ne 1744, nga nnyina yali Naggujja * Omulangira (Omulangira) Musanje Golooba, nga nnyina yali Nakidde Luyiga. ** Omulangira Musanje Golooba yawasa abakyala basatu: (a) Bawuna muwala wa Magunda ow’ekika kya Ffumbe (b) Nabulya Naluggwa muwala wa Lutalo ow’ekika ky’e Ndiga ne (c) Namirembe muwala wa Sematengo ow’ekika ky’e Ndiga. Yazaala abaana bana (4) ab’obulenzi: (a) [[Mwanga I of Buganda|Kabaka Mwanga I Sebanakitta]], Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1740 ne 1741, nga nnyina yali Nabulya Naluggwa (b) [[Namuggala owa Buganda|Kabaka Namuggala Kagali]], Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1741 ne 1750, nga nnyina yali Nabulya Naluggwa (c) [[Kyabaggu of Buganda|Kabaka Kyabaggu Kabinuli]], Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1750 ne 1780, nga nnyina yali Nabulya Naluggwa ne (d) Omulangira (Omulangira) Kayondo, nga nnyina yali Namirembe. Omulangira Musanje Golooba yattiddwa ku biragiro bya muganda we [[Kagulu owa Buganda|Kabaka Kagulu Tebukywereke]] ku musango gw’okutta Omulangira (Omulangira) Luyenje. * [[Mawanda of Buganda|Kabaka Mawanda Sebanakitta]], Kabaka wa Buganda, eyafuga wakati wa 1738 ne 1740, nga nnyina ye Nakidde Luyiga * [[Kikulwe owa Buganda|Kabaka Kikulwe Mawuba]], Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1736 ne 1738, nga nnyina yali Nakikulwe * Omulangira (Omulangira) Segaamwenge * Omulangira (Omulangira) Luyenje. Yattiddwa muganda we Omulangira Musanje. * Omulangira (Omulangira) Ndege, nga nnyina yali Nakidde Luyiga * Omulangira (Omulangira) Bezzaluno, nga nnyina yali Nazzaluno * Omumbejja (Omumbejja) Ndege, Nassolo. * Omumbejja (Omumbejja) Kyomubi, nga nnyina yali Nakyomubi == Emyaka egyasembayo == Kabaka Ndawula yafa bukadde nga mu mwaka gwa 1734, mu Lubiri lwa Kasajjakaliwano, e [[Lubaga divizoni|Lubaga]] . Yaterekebwa e Musaba mu Busiro. <ref>{{Cite web |date= |title=Kabaka Ndawula Is Buried At Musaba, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=5 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> Omulangira omukulu ow’olunyiriri lwe yetikka ekitiibwa kya Ssezaalunnyo Walugembe, ng’entebe ye eri Mawule e Kyaddondo. == Ebiwandiiko == ''"Ndawula yennyini yali musajja wa mirembe; yafugira ebbanga ddene era ng'alina amaka amanene ennyo. Obutabanguko bwa batabani ba Ndawula abangi bwamenya embeera ey'obutebenkevu gye yali ataddewo mu ggwanga."'' * MM Semakula Kiwanuka, ''Ebyafaayo bya Buganda'', 1971 ''"Ndawula yali kabaka mulungi nnyo, ow'empisa ennungi era ow'emirembe. Bulijjo yali ku nkolagana ennungi n'abaami be."'' * Apollo Kaggwa == Ennambika y'obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Tebandeke of Buganda|Tebandeke]]|after=[[Kagulu of Buganda|Kagulu]]|years=c.1724-c.1734}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] s457hb9mohmlz2vte3ykirawe0rb9be Kagulu owa Buganda 0 11282 71578 66807 2026-08-25T14:02:44Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71578 wikitext text/x-wiki '''Kagulu Ntambi Tebukywereke''' yali [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] w’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], wakati wa 1734 - 1736. Yali Kabaka wa Buganda 20. == Okutuula ku Nnamulondo == Yali [[:en:Son|mutabani]] omukulu owa [[Ndawula owa Buganda|Kabaka Ndawula Nsobya]], Kabaka wa Buganda wakati wa 1724 - 1734. Maama we yali Naggujja ow’ekika ky’e Njovu, ow'okubiri ku [[:en:Wives|bakyala]] ba kitaawe omusanvu (7) . [[:en:Enthronement|Yatuuzibwa]] ku ntebe nga kitaawe afudde. Yatandikawo olubiri mu kibuga ekye Bulizo. <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/31 31]}}</ref> Ajjukirwa ng’omufuzi omukambwe enyo eri abantu.<ref name="The Customs of the Baganda" /> == Obulamu bw’obufumbo == Yawasa omukyala omu, eyamuzaalira abaana babiri ab’obulenzi. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (May 2024)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Ensonga == * Omulangira (Omulangira) Kayima Ssekindi * Omulangira (Omulangira) Sematimba. Omulangira Sematimba yalina omwana omulenzi; Omulangira (Omulangira) Kayemba Sekitamu. Omulangira Sekitamu naye yazaala abaana babiri ab’obulenzi: (a) Omulangira (Omulangira) Lubugu ne (b) Omulangira (Omulangira) Sekitamu. Yalina omwana omulenzi: (A) Omulangira (Omulangira) Erinnya Terimanyiddwa. Omulangira atamanyiddwa naye yalina omwana omulenzi: Omulangira (Omulangira) Kakindu. Omulangira Kakindu yafa nga 1939 tannatuuka, ng’alina omwana ow’obulenzi; Omulangira (Omulangira) Isaaka Yali-Aseka. == Emyaka egyasembayo == Kabaka Kagulu Tebukywereke yagobwa mu ntebe y'obwa Kabaka [[:en:Sister|mwannyina]], Omumbejja Ndege, Nassolo. Yaddukira e Buto. Ono yafa na kugwa mu mazzi ag'e [[Nnalubaale|nnyanja Nalubaale]], ku biragiro bya Nassolo. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Omulambo gwe gwaggyibwayo ne guterekebwa e Bbuga, Busiro. <ref>{{Cite web |date= |title=Kabaka Kagulu Tebukywereke Is Buried At Bbuga, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=5 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> == Ebiwandiiko == ''"... engeri gye yasingamu yali butassa kitiibwa mu basajja. Enfuga ye ey'ekimpatiira n'engeri gye yayisaamu abasajja abaali bakolera mu kibuga ekikulu mu ngeri ey'obukambwe byaleetawo obutabanguko n'obutali bumativu kubanga byakosa ekitundu ekinene ennyo eky'abantu."'' * MM Semakula Kiwanuka, ''Ebyafaayo bya Buganda'', 1971 == Ennambika y'obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Ndawula of Buganda|Ndawula Nsobya]]|after=[[Kikulwe of Buganda|Kikulwe Mawuba]]|years=c.1734-c.1736}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 568gjps34qzlnnk1wqvygj0i6fu05cu Kikulwe owa Buganda 0 11283 71580 66829 2026-08-25T14:02:45Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71580 wikitext text/x-wiki '''Kikulwe Mawuba''' yali [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] w’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] wakati wa 1736 -1738. Yali Kabaka wa Buganda owa 21. == Okwewozaako ku ntebe y’obwakabaka == Yali mutabani wa [[Ndawula owa Buganda|Kabaka Ndawula Nsobya]] ow'okuna, Kabaka wa Buganda 19. Maama we yali Nakikulwe Namirembe, ow'okusatu ku [[:en:Wives|bakyala ba]] kitaawe omusanvu (7) . Yatuula ku Nnamulondo oluvannyuma lw’okufa kwa mukulu we, [[Kagulu owa Buganda|Kabaka Kagulu Tebukywereke]]. Yatandikawo olubiri lwe mu kibuga ekye Kibibi.<ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=33}}</ref> Ajjukirwa ng’omufuzi omubi. <ref name="The Customs of the Baganda" /> == Obulamu bw'obufumbo == Kigambibwa nti yawasa abakyala bataano (5): <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Nabiddo muwala wa Luba ow'ekika ky'e Nyonyi * Najjuka, muwala wa Gunju, ow’ekika kya Butiko * Nakabugo muwala wa Mugema ow'ekika kya Nkima * Namatovu muwala wa Kajubi, ow’ekika ky’e Nsenene * Naabakyaala Nantume Nanzigu muwala wa Sekayiba ow'ekika ky'e Mbogo == Ensonga == Awandiikiddwa nti yazaala abaana abatakka wansi wa mwenda: * Omulangira (Omulangira) Madangu, nga nnyina yali Nakabugo * Omumbejja (Omumbejja) Mpalikitenda, nga nnyina yali Nabiddo * Omulangira (Omulangira) Maganda, nga nnyina yali Nakabugo * Omulangira (Omulangira) Ggobango, nga nnyina yali Nakabugo * Omulangira (Omulangira) Segaamweenge, nga nnyina yali Nakabugo * Omumbejja (Omumbejja) Zansanze, nga nnyina yali Nakabugo * Omumbejja (Omumbejja) Nabalaga, nga nnyina yali Nakabugo * Omulangira (Omulangira) Ngobe, nga nnyina yali Namatovu * Omulangira (Omulangira) Gomottoka, nga nnyina yali Namatovu - Yazaala abaana ab’obulenzi 1. Omulangira (Omulangira) Mpadwa kussambiza 2. Omulangira (Omulangira) Kolobola 3. Omulangira (Omulangira) Genza 4. Omulangira (Omulangira) Kisala Gogolooba 5. Omulangira (Omulangira) Luwarira 6. Omulangira (Omulangira) Kimu Abaana abalala baatundibwa mu obuddu nga bakabaka abafuga okubalemesa okwewozaako nti basuuliddwa. == Emyaka egyasembayo == Kabaka Kikulwe yatemulwa mukulu we, [[Mawanda of Buganda|Omulangira Mawanda Sebanakitta]], eyawamba entebe nga mu mwaka gwa 1738. Ssekabaka Kikulwe yaterekebwa e Kaliiti, Busiro. <ref>{{Cite web |date= |title=Ssekabaka Kikulwe Is Buried At Kaliiti, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=5 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> == Ennambika y'obusika == == See also == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] mjlu4i2u5vmszeyxnquqcq0e07uwyjk Mawanda of Buganda 0 11284 71574 38416 2026-08-25T14:02:42Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71574 wikitext text/x-wiki '''Mawanda''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w’[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda,]] wakati wa 1738 ne 1740. Yali Kabaka wa Buganda ow’amakumi abirimwababiri (22). == Okulinnya kwe ku nnamulondo == Yali mutabani wa [[:en:Ndawula_of_Buganda|Ssekabaka Ndawula Nsobya]] owookusatu, eyali Kabaka wa Buganda ow’ekkuminomwenda. Maama we yali Nakidde Luyiga ow’ekika ky’eNgo, owokuna (4) ku [[:en:Wives|bakyala]] ba kitaawe omusanvu (7) . Mawanda yatta muganda we [[:en:Kikulwe_of_Buganda|Kabaka Kikulwe Mawuba]] n’awamba entebe mu biseera bya 1738. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|ekibuga kye ekikulu]] e Katakala. <ref name="The Customs of the Baganda">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Mawanda+of+Buganda#:~:text=View-,Kaggwa%2C%20Apollo%3B%20Kalibala%2C%20Ernest%20B.%20(1934).%20The%20Customs%20of%20the%20Baganda.%20p.%C2%A033.,-This%20reference%20is</ref> == Obufuzi bwe == Obufuzi bwa Mawanda bwamanyibwa nnyo ku kugaziwa kwa Buganda. Yassaawo ekibuga kye ekikulu e Katakala, mu bugwanjuba bwa Mityana nga bweyitibwa ennaku zino. Kino yakikola kagenderere okusobola okukola ng’ekifo w’ayinza okusinziira okulumba Bunyoro. Yeddiza ekitundu kyonna ekyetoolodde Ennyanja Wamala, omuli Bukuya ne Kasanda,era naagaziwa nga agenda mu bukiikakkono okutuuka e Bwanja ne Kiboga. <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Mawanda+of+Buganda#:~:text=View-,Gomotoka%2C%20J.T.K.%2C%20Makula.%20(unpublished%20MSS%20in%20Makerere%20Library),-Issues </ref> Mawanda amaaso ge yagassa ku Kyaggwe, eyali ku ludda olw’obuvanjuba bwa Buganda. Ng’amaze okwegatta ne Nkutu, omulwanyi okuva ku kizinga ky'eLwaje, nga ono yawaayo emmeeri eyakozesebwa mu kutabaala Kyaggwe ne Busoga. Mu kwekenneenya olutabaalo olwo mu Busoga, Kiwanuka agamba nti "obuwanguzi bwabwe bwayonoonebwa ebikolwa eby'obukambwe, era nga bwamanyibwa ng'obwalimu okusanjaga abantu n'okwokya ebintu byabwe ..... wadde abaamuddira mu bigere nga Kyabaggu, bayinza okuba nga baakola ebikolwa eby'obuzira ebisingawo oba okukola ebikolwa eby'entiisa ennyo mu Busoga (Suna II) elinnya lya Mawanda lyeryateeka ennyo entiisa mu Basoga abakadde <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Mawanda+of+Buganda#:~:text=View-,Gomotoka%2C%20J.T.K%2C%201918%2C%20Munno%3B,-Issues</ref> era kwe kwava enjogera egamba nti '''Omuganda Mawanda Olumbe Lwekirango Lwaita Mama Nataata''' (Mawanda, Omuganda ow'ettima, yatta ba nnyaffe ne ba kitaffe <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Mawanda+of+Buganda#:~:text=View-,Kiwanuka%2C%20MM%20Semakula%2C%20A%20History%20of%20Buganda%3A%20From%20the%20foundation%20of%20the%20Kingdom%20to%201900.%20London%3A%20Longman%2C%201971,-Issues</ref> Abamu ku bakungu abakulu mu kiseera ky’obufuzi bwe kuliko; <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Mawanda+of+Buganda#:~:text=View-,Kaggwa%2C%20Sir%20Apollo%20K%2C%20Basekabaka%20be%E2%80%99Buganda%20%5Btranslated%20by%20MM%20Semakula%20Kiwanuka%5D.%20Nairobi%3A%20East%20African%20Publishing%20House%2C%201971.,-Issues</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" ! width="150" |Name ! width="120" |Clan ! width="90" |Position ! width="120" |Translation |- |Ssebanaakitta |Mamba |Katikiro |Katikkiro |- |Kavuma |Nvuma |Kimbugwe |Omumyuka wa Katikkiro |- |Mpembe |Lugave |Kaggo |Omwami wa Kabaka atwala essaza Kyaddondo |- |Lubinga |Lugave |Kasujju |Omwami wa Kabaka atwala essaza Busujju |- |Matumpaggwa |Nkima |Kangaawo |Omwami wa Kabaka atwala essaza Bulemezi |- |Mugwanya |Nkima |Mugema |Omwami wa Kabaka atwala essaza Busiro |- |Mujwege |Ntalaganya |Kitunzi |Omwami wa Kabaka atwala essaza Gomba |- |Manganyi |Ndiga |Katambala |Omwami wa Kabaka atwala essaza Butambala |} == Obufumbo bwe == Awandiikiddwako nti yawasa [[:en:Wives|abakyala]] musanvu (7) : <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Naabakyala Kikome, Kaddulubaale, muwala wa Gabunga, ow'ekika ky'eMamba * Naabakyala Nabunnya Nassaza muwala wa Masembe ow'ekika ky'eNsenene * Nabuuso muwala wa Gunju ow'ekika ky'oButiko. * Nakasinde muwala wa Namwaama ow'ekika ky'eKkobe * Namisango muwala wa Sebugwaawo ow'ekika ky'oMusu * Nangonzi muwala wa Mbaziira ow'ekika ky'eNnyonyi * Nankonyo muwala wa Kagenda, ow'ekika ky'eMmamba Abaana be mwalimu be bano wammanga: * Omulangira Mulere, nga nnyina yali Nabunnya. Yajeemera [[:en:Kyabaggu_of_Buganda|Kabaka Kyabaggu]] kyokka n’awangulwa era n’akwatibwa. Yattibwa nga ayayokebwa mulamu e Buyinja. * Omulangira Bbengo, nga nnyina yali Kikome. Yajeemera Kabaka Kyabaggu kyokka n’awangulwa n’akwatiwa. Yattibwa nga ayokebwa mulamu e Bbuye. * Omulangira Waswa, nga nnyina yali Nakasinde. Yali mulongo ne Nakato. * Omulangira Kirabe, nga nnyina yali Nangonzi. * Omumbejja Nakato, nga nnyina yali Nakasinde. Yali mulongo ne Waswa. * Omumbejja Namirembe, nga nnyina yali Nankonyo. == Emyaka gye egyasembayo == Ekibinja ky’abalangira mu lubiri lw’obwakabaka beekobaana ne batta Kabaka Mawanda mu 1740. Ekibinja kino mwalimu [[:en:Mwanga_I_of_Buganda|Omulangira Mwanga Sebanakitta]], eyalinnya ku ntebe oluvannyuma lwa Kabaka Mawanda okufa. Kabaka Mawanda yasooka kuziikibwa e Meerera, kyokka n’aziikibwa mu 1864 n’addamu okuziikibwa e Serinnya. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=2025-07-27 |archive-date=2013-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> ''"Mawanda had qualities which endeared him to the people. He was brave and fearless."'' * MM Semakula Kiwanuka, Ebyafaayo bya Buganda 1971<ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Mawanda+of+Buganda#:~:text=View-,Kiwanuka%2C%20MM%20Semakula%2C%20A%20History%20of%20Buganda%3A%20From%20the%20foundation%20of%20the%20Kingdom%20to%201900.%20London%3A%20Longman%2C%201971.,-Issues</ref> ''"Kabaka Mawanda (1730-60) yali anywezezza obwakabaka ng'ekifo ekikulu eky'obuyinza mu Buganda ng'ayita mu nnongoosereza mu nzirukanya y'emirimu ze yakola, n'akola enkola y'enzirukanya z'emirimu ez'enjawulo e Bitongole ng'abakungu babyo baali bunaanyizibwa butereevu ku Kabaka era nga batuuka wansi ku byalo."'' * Samwiri Lwanga-Lunyiigo, ''Mwanga II'', 2011<ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Mawanda+of+Buganda#:~:text=View-,Lwanga%2DLunyiigo%2C%20S.%20(2011).%20Mwanga%20II%3A%20Resistance%20to%20Imposition%20of%20British%20Colonial%20Rule%20in%20Buganda%2C%201884%2D1899.%20Kampala%3A%20Wavah%20Books,-Issues</ref> == Obusika nga bwe bwali == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kikulwe of Buganda|Kikulwe Mawuba]]|after=[[Mwanga I of Buganda|Mwanga Sebanakitta]]|years=c.1738-c.1740}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 308xdpee3otr1kyyea1s8szu9ps5fxd Chwa I owa Buganda 0 11289 71569 68893 2026-08-25T14:02:41Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71569 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Chwa I Nabakka''' (era liwandiikibwa nga Ccwa) yali [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] wa [[Buganda]] . Yafuga wakati w’ekyasa eky’ekkumineena. Yeeyali Kabaka wa Buganda ow'okubiri. == Okulinnya kwe ku Nnamulondo == Yali mutabani wa [[Kintu|Ssekabaka Kato Kintu]], nga yeeyali Kabaka wa Buganda eyasooka, eyafuga ku ntandikwa y’ekyasa eky’ekkumineena. Namasole we yali Nambi Nantuttululu, ow’ekika ky'Engeye. Yalinnya ku Nnamulondo oluvannyuma lw’okufa kwa kitaawe. Ekibuga kye yakikuba ku kasozi Bigo . == Obulamu bwe obw’obufumbo. == Yawasa abakyala babiri: * Nnaabakyala Nakku, Kaddulubaale, muwala wa Walusimbi ow' effumbe. Oluvannyuma lw’okufa kwa Kabaka Chwa I, yafumbirwa Ssebwana eyali akuuma Nnamulondo. * Nakiwala muwala wa Ssemwanga ow'e ngonge. == Ensonga ze == * Omulangira Kalemeera, nga nnyina yali Nakiwala. Kalemeera yagobwa mu [[Buganda]] n’awalirizibwa okunoonya obubudamo mu Bunyoro, ku biragiro bya kitaawe. Mu Bunyoro, Kalemeera yasuzibwa mu mbuga ya kojja we, Omukama Winyi I ow’e Bunyoro. Eyo, yayenda ku mukyala Wannyana muwala wa Mugalula Buyonga, Omuhima, Omukyala omukulu owa kojja we. Omukwano guno gwavaamu omwana ow’obulenzi; omu, Omulangira Kimera Walusimbi . == Emyaka gye egyasembayo == Kabaka [[Kintu]] <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/dindo-hill-home-of-buganda-s-first-man-1514508</ref>yava ku namulondo nga yeesiimidde n’asenga e Magonga. Kigambibwa nti yabula. N’okutuusa leero, ebifo we yafiira era ne we yaziikibwa tebimanyiddwa. Oluvannyuma lw’okufa kwe, waddawo ekiseera nga Nnamulondo njerere wansi wa katikkiro Walusimbi n’omusika we, Ssebwaana. Embeera eno yali bweti okutuuka mu 1374. == Emmeeza y’obusika. == {| class="wikitable" | valign="top" |Yasikira Kato Kintu | valign="top" |Kabaka wa Buganda wakati w'ekyasa ky'ekumi n'ennya | valign="top" |Yasikirwa '''Kimera Walusimbi''' |} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Winyi ow'e Kibulala]] == Ebijuliziddwa == # {{citation|title=shaping the Society Christianity and Culiture: Special Reference to the African Culture of Buganda|publisher=Author House|year=2012|url=https://books.google.com/books?isbn=1468579959|pages=94}} # {{cite book|last1=Kaggwa|first1=Apollo|last2=Kalibala|first2=Ernest B.|title=The Customs of the Baganda|url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira|date=1934|page=19}} # https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/dindo-hill-home-of-buganda-s-first-man-1514508 == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia. == {{DEFAULTSORT:Chwa I Of Buganda}} <references /> [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] r3dt25oi7rangv6yazdpvp89rz24vl5 Kyabaggu of Buganda 0 11290 71576 38414 2026-08-25T14:02:43Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71576 wikitext text/x-wiki '''Kyabaggu Kabinuli''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w’[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] okuva mu 1750 okutuuka mu 1780. Yali Kabaka wa Buganda ow’amakumi abiri mu etaano (25). == Okwewozaako ku ntebe y’obwakabaka == Yali mutabani [[Prince Musanje Golooba|w'Omulangira Musanje Golooba]] owookusatu . Maama we yali Nabulya Naluggwa ow'ekika ky'e Ndiga owookubiri ku [[:en:Wives|bakyala ba]] kitaawe abasatu (3). [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvannyuma lw'[[:en:Abdication|okuwamba]] mukulu we [[:en:Namuggala_of_Buganda|Kabaka Namuggala]] mu 1750. Yatandikawo ekibuga kye ekikulu kye ku kasozi k'eLubya. <ref name="The Customs of the Baganda">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Kyabaggu+of+Buganda#:~:text=View-,Kaggwa%2C%20Apollo%3B%20Kalibala%2C%20Ernest%20B.%20(1934).%20The%20Customs%20of%20the%20Baganda.%20p.%C2%A036.,-This%20reference%20is</ref> == Obufumbo bwe == Awandiikiddwa nga yawasa abakyala amakumi abiri: <ref name="The Customs of the Baganda" /> # Gwolyoowa, muwala Myamba, ow’ekika ky’oLugave # Kiriibwa muwala wa Sebugulu, ow’ekika ky’olugave # Magota muwala wa Namukoka, ow'ekika ky'eMmamba # Misinga muwala wa Natiigo, ow’ekika ky’oLugave # Mbigidde muwala wa Terwewalwa ow'ekika ky'eNvuma # Nabiweke, muwala wa Seggiriinya, ow’ekika ky’eNgo # Nabugere muwala wa Sekayiba ow'ekika ky'eFfumbe # Nagalaale muwala wa Lule ow'ekika ky'eNgonge # Naabakyaala Najjemba, Omubikka, muwala wa Lule, ow’ekika ky’eNgonge # Nalubimbi muwala wa Namwaama ow'ekika ky'eKkobe # Nalugooti muwala wa Masembe ow'ekika ky'eNsenene # Nalunga muwala wa Lugunju, ow’ekika ky’eNvuma # Nalwondooba muwala wa Nankere ow'ekika ky'eMmamba # Namayanja muwala wa Budde ow'ekika ky'eMmamba. Yali yatta bba mu busungu mu 1750, bwe yali tannafumbirwa Kabaka. # Nambooze muwala wa Namwaama ow'ekika ky'eKkobe # Nankanja muwala wa Nakabalira, ow'ekika ky'eNvuma # Nanteza muwala wa Kakembo, ow’ekika ky’eNjovu # Nfambe muwala wa Sekayiba, ow’ekika ky'eFfumbe # Nanzigu # Nakalyoowa. == Abaana be == Kabaka Kyabaggu yazaala abaana bangi. Mu baana be mulimu bano wammanga: # Omulangira Sanya, nga nnyina yali Misinga # Omulangira Mbajjwe, nga nnyina yali Nabugere # Omulangira Saku, nga nnyina yali Nalubimbi # Omulangira Wango, nga nnyina yali Nalwondooba # Omulangira Kalema, nga nnyina yali Nambooze. Yavuganya ku kusikira ku kufa kwa kitaawe. Yawangulwa muganda we, [[:en:Jjunju_of_Buganda|Jjunju]], ku ky'obusika era bwe yawangulwa naddukira e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] # Omulangira Kibuli # Omulangira Kigoye, nga nnyina yali Nambooze # Omulangira Lubambula. # Omulangira Mukama. Yajeemera muganda we mu maama omulala, [[:en:Jjunju_of_Buganda|Ssekabaka Jjunju]], nattibwa muganda we, [[:en:Semakookiro_of_Buganda|Omulangira Semakookiro]], oluvannyuma lwa 1780. # Omulangira Wakayima. Omulangira Wakayima yali taata w’Omulangira (Omulangira) Sewaya. # [[:en:Jjunju_of_Buganda|Kabaka Junju Sendegeya]], Kabaka wa Buganda okuva mu 1780 okutuuka mu 1797, nga nnyina yali Nanteza. # [[:en:Semakookiro_of_Buganda|Kabaka Semakookiro Wasajja Nabbunga]], Kabaka wa Buganda wakati wa 1797 ne 1814, nga nnyina yali Nanteza. # Omulangira Sekafuuwa, nga nnyina yali Namayanja. Yattibwa mu lutalo e [[:en:Mulago|Mulago]], muganda we mu maama omulala, Omulangira Wakayima, mu 1780. # Omulangira Kiribatta, nga nnyina yali Namayanja. Yattibwa mu lutalo e [[:en:Mulago|Mulago]], nga attibwa muganda we mu maama omulala, [[:en:Jjunju_of_Buganda|Kabaka Jjunju]], mu 1780. # Omulangira Kikunta, nga nnyina yali Namayanja. Yattibwa mu lutalo e [[:en:Mulago|Mulago]], muganda we, [[:en:Jjunju_of_Buganda|Kabaka Junju]], mu 1780. # Omumbejja Nsekere, nga nnyina yali Gwolyoowa # Omumbejja Nalukaakula, nga nnyina yali Nagalaale # Omumbejja Nakayiza # Omumbejja Zansanze, nga nnyina yali Nanteza == Emyaka gye egyasembayo == Kabaka Kyabaggu yattibwa Kikoso, eyali avunaanyizibwa ku kwambaza Nakirindisa, e Namubiru, mu 1780. Yasooka kuziikibwa Mereera. Mu 1869, ebisigalira bye byasimibwa ne biddamu okuziikibwa e [[:en:Kyebando|Kyebando]] . <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> == obusika bwe == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Namuggala of Buganda|Namuggala Kagali]]|after=[[Jjunju of Buganda|Jjunju Sendegeya]]|years=c.1750-c.1780}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] * [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Muwenda Mutebi II owa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Luterekeddwa [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] ohcv527afh0go6e1jdkt9okbntls74r Ssemakookiro of Buganda 0 11292 71586 38444 2026-08-25T14:02:47Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71586 wikitext text/x-wiki '''Semakookiro''', era awandiikibwa nga '''Ssemakookiro''', ng’amannya ge mu bujjuvu ye '''Semakookiro Wasajja Nabbunga''', yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w’[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda,]] okuva mu 1797 okutuuka mu 1814. Yali Kabaka wa Buganda ow’amakumi abirimwomusanvu (27). == Okulinnya kwe ku nnamulondo == Yali mutabani wa [[:en:Kyabaggu_of_Buganda|Kabaka Kyabaggu Kabinuli]], eyali Kabaka wa Buganda, eyafuga wakati wa 1750 ne 1780. Maama we yeeyali Nanteza, ow’ekkuminomusanvu ku [[:en:Wives|bakyala]] ba kitaawe amakumi abiri. Yalinnya ku ntebe oluvannyuma lw’okufa kwa muganda we, [[:en:Jjunju_of_Buganda|Kabaka Jjunju Sendegeya]], Semakookiro gwe yawangula n’amutta mu [[Battle of Kiwawu|lutalo lw’e Kiwawu]] mu 1797. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|ekibuga kye ekikulu]] e [[:en:Kasangati|Kasangati]]. <ref name="The Customs of the Baganda">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Semakookiro+of+Buganda&revision=1294015673#:~:text=View-,Kaggwa%2C%20Apollo%3B%20Kalibala%2C%20Ernest%20B.%20(1934).%20The%20Customs%20of%20the%20Baganda.%20p.%C2%A039.,-This%20reference%20is</ref> == Obulamu bwe obw'obufumbo == Awandiikiddwako nti yawasa abakyala kkuminabataano (15): <ref name="The Customs of the Baganda" /> # Naabakyaala Nansikombi Ndwadd'ewazibwa, Kaddulubaale, muwala wa Luyombo, ow'ekika kya Nsenene (Enzige). # Balambi muwala wa Sembuzi ow'ekika ky'e Ndiga # Bawedde muwala wa Nakato, ow’ekika kya Mbogo # Bwaayita muwala wa Jjumba, ow'ekika ky'e Nkima # Guluma muwala wa Lusinga ow'ekika kya Ntalaganya # Gwowoleza muwala wa Luzige ow'ekika ky'e Ndiga # Jajjaw'abaana, muwala wa Serusa, ow'ekika kya Ndiga # Naabakyaala Kikubula, Nassaza, muwala wa Luzige, ow'ekika ky'e Ndiga # Nabisunsa muwala wa Mukusu ow'ekika ky'e Mpindi # Namamata muwala wa Malunda ow'ekika ky'e Ndiga # Seb'andabawa muwala wa Nkali ow'ekika ky'e Ngeye # Naabakyaala Sirisa, Kabejja, muwala wa Sekiwedde, ow’ekika kya Mamba # Sikyayinza muwala wa Jjumba ow'ekika kya Nkima # Naabakyaala Namisango, Naabagereka, muwala wa Luyombo, ow'ekika kya Nsenene (Enzige). # Naabakyaala Nasuzewabi muwala wa Bunnya ow'ekika ky'e Nsenene == Ensonga == Abaana ba Kabaka Semakookiro mwabaddemu bano: # Omulangira Kanaakulya Mukasa, eyasikira kitaawe nga [[:en:Kamaanya_of_Buganda|Kabaka Kamaanya Kadduwamala]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Ndwadd'ewazibwa # Omumbejja Ndagire, nga nnyina yali Ndwadd'ewazibwa # Omulangira Luyenje, nga nnyina yali Bawedde # Omulangira Tebattagwaabwe, nga nnyina yali Bwayita # Omulangira Nyiningabo. Yattibwa ayokebwa nga mulamu e Benga, lwa kujeemera kitaawe. # Omulangira Kafunende. Yattibwa ayokebwa nga mulamu e Benga, lwa kujeemera kitaawe. # Omulangira Kiyimba, nga nnyina yali Seb'andabawa # Omulangira Kakirebwe, nga nnyina yali Sirisa # Omulangira Kakungulu, nga nnyina yali Sikyayinza. Omulangira Kakungulu yazaala abalongo, abazaalibwa nga 1814 tannatuuka # Omulangira Mutebi I, nga nnyina yali Gwowoleza. Yattibwa asuulibwa mu mazzi e [[:en:Busoga|Busoga]] lwa kujeemera kitaawe # Omulangira Mutebi II, nga nnyina yali Jajjaw'abaana). Yavuganya n’okusikira muganda we mu 1814, kyokka n’awangulwa n’addukira e Bukoba, e Kyaggwe. # Omulangira Zzimbe, nga nnyina yali Namamata # Omumbejja Nakuyita, nga nnyina yali Balambi # Omumbejja Nabisalo, nga nnyina yali Guluma # Omumbejja Nagaddya, nga nnyina yali Nabisunsa # Omumbejja Nabinaka Yayongera okukula kw'emiti gy'eMituba ( [[:en:Ficus_natalensis|Ficus natalensis]] ) n'okukola [[:en:Barkcloth|Embugo]] mu [[:en:Buganda|Buganda]] . == Emyaka gye egyasembayo == Kabaka Semakookiro yafiira mu [[:en:Disease|kubonaabona]], mu bukadde bwe mu Lubiri lwa Jjunju e [[:en:Kasangati|Kasangati]], mu ssaza ly'eKyaddondo. Yasooka kuziikibwa Kasangati. Mu 1869, ebisigalira bye byasimibwa ne biddamu okuziikibwa e Kisimbiri mu ssaza ly'eBusiro. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=2025-07-28 |archive-date=2013-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> == Ebigambo ebiva mu muntu == ''"Naye yategeera emyaka gye nti mikulu era mizibu. Era yali ategedde abantu. Baali bali ba nkwe. Ebikolwa eby'okwegendereza bye yali akoze okukuuma entebe ye, byamusobozesa okubeera kabaka eyasooka mu kyasa ekisukka mu kimu okufa yekka nga tatemuddwa. Bwe kiba nga bakabaka ba Buganda ab'omu kyasa eky'ekkumi n'omwenda baalina obuyinza obw'ekibogwe obw'amaanyi nga ddala bwe baakola, ekitundu ku kitiibwa kiteekwa okuba." eweereddwa Semakokiro."'' * MM Semakula Kiwanuka, ''Ebyafaayo bya Buganda'', 1971 <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Semakookiro+of+Buganda&revision=1294015673#:~:text=View-,Kiwanuka%2C%20MM%20Semakula%2C%20A%20History%20of%20Buganda%3A%20From%20the%20foundation%20of%20the%20Kingdom%20to%201900.%20London%3A%20Longman%2C%201971,-Issues</ref> == Obusika nga bwe bwali == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Jjunju of Buganda|Jjunju Sendegeya]]|after=[[Kamaanya of Buganda|Kamaanya Kadduwamamala]]|years=c.1797-c.1814}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] ken9ui893qrgkdru30ipbj4p8t4n6gs Kimera of Buganda 0 11303 71571 66803 2026-08-25T14:02:41Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71571 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch||image=|name=Ssekabaka Kimera|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1374 – 1404|coronation=|predecessor=[[Chwa I of Buganda]]|successor=[[Ttembo of Buganda]]|spouse=1. Lady Nabukalu<br/>2. Lady Nakku<br/>3. Lady Namagembe|royal house=|father=Prince Kalemera of Buganda|mother=Namasole Wannyana|birth_date=circa 1360|birth_place=[[Bunyoro|Bunyoro Kingdom Royal Court]], [[Uganda]]|death_date=1404|death_place=|place of burial=Bumera, Busiro}} '''Kimera''' yali [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] w'obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] wakati wa 1374 ne 1404. Yeeyali kabaka wa [[Buganda]] owookusatu . <ref>{{Cite journal|issue=129–139}}</ref> == Okulinnya ku namulondo == Kimera yeeyali omutabani yekka ow’omulangira Kalemeera, mutabani wa [[Chwa I owa Buganda|Kabaka Chwa I Nabakka]] .Kirambikiddwa ebitabo n’abawandiisi ab’enjawulo nga balaga Kimera ng'omutabani yekka ow’omulangira Kalemera. Kino ssi kituufu. Kimera yali mulongo era omulongo we yali Kato Kibi Kaganda, naye yennyini eyafuuka kabaka. Yawamba obwakabaka bwe mu Kiziba, nga mu kiseera kino ye Tanzania. Baali tebasobola kufuga Buganda bombi wamu, bwatyo n’agenda e Sesse, n’akomawo mu Buganda era n’agenda e bukiika ddyo. Nnyaabwe yali omuzaana Wannyana, agambibwa okuba nga yeeyali omukyala omutongole owa [[Omukama Winyi l ow'e Bunyoro|Kabaka Winyi I ow’e Bunyoro]] . == Okugatta ku buwangwa bwa Buganda == Kimera yessa mu lugendo okujja e Buganda ng’awerekerwako nnyina era n’abomumaka ga Katumba (ow'ekika ky'e Nkima), kitaawe eyamwola. Olwatuuka e Buganda, Katumba yalondebwa ku bwa ''Mugema'', omukulembeze ow'ensikirano ow’ekika ky'e Nkima .Mugema akola omulimu munene mu buwangwa bwa Buganda, nga okutikkira kabaka omuggya okutuusa ku mulembe gwa [[Mutebi I]]. Okuva e Bunyoro, yajja n’engoma y’obwakabaka Kibonabona, ekubwa kabaka omuggya ku matikkira. Ku mukolo guno, kabaka aweebwa akakomo ak'embira, era wabaawo okumulangirirako nti "Ggwe Kimera." Maama wa Kimera yalondawo obutabeera na mutabani we mu kibuga , era nebamuzimbira amaka agayitibwa ol''usaka'', eryafuuka erinnya ettongole ery’amaka ga Namasole. Abamu ku bakungu ab'amanyi ku mulembe gwe mwalimu ; {| class="wikitable" style="text-align: center" ! width="150" |Erinnya ! width="120" | Ekika ! width="90" | Ekifo ! width="120" | Okuvvuunula |- | Walusimbi | Ffumbe (Embwa ya Civet) . | Katikiro | Katikkiro |- | Bakitenda | Ffumbe (Embwa ya Civet) . | Katikiro | Katikkiro |- | Ssebatta | Ngeye (Enkima ya Kolobu) . | Kaggo | Gavana wa Kyaddondo |- | Katumba | Nkima (Enkima ya Vervet) . | Mugema | Gavana wa Busiro |- | Balitema Kajubi | Nsenene (Enzige) . | Kasujju | Gavana wa Busujju |- | Nnabugwamu-Kakebe | Mmamba (Ebyennyanja eby’amawuggwe) . | Kangaawo | Gavana wa Bulemezi |- | Gaajuule | Mbogo (Enyanja) . | Mukwenda | Gavana wa Ssingo |} == Emyaka egyasembayo == Kabaka Kimera yattibwa mu butanwa mu kuyigga mu mwaka gwa 1404. Yakubwa muzukkulu we [[Ttembo owa Buganda|Kabaka Ttembo Kiridde]], eyamusikira omuggo ku mutwe. Ebyafaayo ebimu binyumya ku mbeera eyo ng’ekikolwa ekyakolebwa mu bugenderevu, naye ebisinga okumatiza bigamba nti kyali mu butanwa. Mu kusooka yaziikibwa mu kifo we yafiira. Mu mwaka gwa 1869, ebisigalira bye byaziikulwa ne biddamu okuziikibwa e Lunnyo, okumpi n’ekibuga ky'[[Entebbe]], okumpi [[n'amaka amatongole ag'omukulembeze w'eggwanga lya Uganda]] wegasangibwa leero. Ebyafaayo ebirala ebyesigika biwa Bumera, Busiro nga ekifo we yaziikibwa. == Ebimwogerwako == ''"Kimera, Kabaka owookusatu, ye yali omutandisi omutuufu ow'olulyo lwaffe."'' * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]], ''Okutyoboola Obwakabaka bwange'', 1967 ''"Amakulu amatuufu ag'okusenguka kwa Kimera kwe kuba nti kwaleeta olulyo olupya."'' * MM Semakula Kiwanuka, ''Ebyafaayo bya Buganda'', 1971 == Emmeeza y’obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Chwa I of Buganda|Chwa I]]|after=[[Ttembo of Buganda|Ttembo]]|years=c.1374-c.1404}} {{s-end}}Yasikira Kabaka wa Buganda Ye nasikirwa Chwa I c. 1374-c .1404 Ttembo == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == # {{Cite web|title=Ba Kabaka ba Buganda|url=http://www.buganda.com/kings.htm|access-date=2023-01-26|website=www.buganda.com|archive-date=2013-06-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm|url-status=dead}} # {{Cite web|title=Buganda Kingdom::|url=https://www.buganda.or.ug/kings|access-date=2023-01-26|website=www.buganda.or.ug|archive-date=2023-01-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20230126080115/https://www.buganda.or.ug/kings|url-status=dead}} # {{Cite journal|last=Wrigley|first=C. C.|date=1974|title=The Kinglists of Buganda*|url=https://www.cambridge.org/core/journals/history-in-africa/article/abs/kinglists-of-buganda/C5DB8686178333061DEBB63261662029|journal=History in Africa|language=en|publisher=Cambridge University Press|volume=1|pages=129–139|doi=10.2307/3171765|jstor=3171765|s2cid=153810771|issn=0361-5413|url-access=subscription}} # {{Cite web|title=List of Buganda Kings|url=https://bugandahistory.com/a-precise-history-of-buganda-kings/|access-date=2023-01-26|website=Buganda History & Culture|archive-date=2023-01-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20230126100838/https://bugandahistory.com/a-precise-history-of-buganda-kings/|url-status=dead}} # {{Cite web|title=Men and women are equal, but not uniform|url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1495651|access-date=2023-01-26|website=New Vision|language=en}} # {{cite web|url=http://www.buganda.com/kintu.htm|title=The Early History of Kabaka Kimera|accessdate=4 October 2014|date=|publisher=Buganda.com|archive-date=11 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190315/http://www.buganda.com/kintu.htm|url-status=dead}} # J. Roscoe, The Baganda, 1911, pp.215. # Kabaka Sir Edward Mutesa, ''Desecration of My Kingdom'', 1967, pp.82. # Kaggwa, Sir Apollo K, ''Basekabaka be’Buganda'' [translated by MM Semakula Kiwanuka]. Nairobi: East African Publishing House, 1971. # {{cite book|last1=Kaggwa|first1=Apollo|last2=Kalibala|first2=Ernest B.|title=The Customs of the Baganda|url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira|date=1934|page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/20 20]}} # {{cite web|url=http://www.buganda.com/kings.htm|title=Ssekabaka Kimera Is Buried At Bumera, Busiro|accessdate=4 October 2014|publisher=Buganda.com|archive-date=15 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm|url-status=dead}} # Kabaka Edward Mutesa II, ibid. # Kiwanuka, MM Semakula, ''A History of Buganda: From the foundation of the Kingdom to 1900''. London: Longman, 1971. == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived {{Kabaka of Buganda}} Kabaka wa Buganda [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 2oq1u18a24r8xufc6js3r1bjzpuag5s Kiyimba owa Buganda 0 11311 71607 66806 2026-08-25T14:04:54Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71607 wikitext text/x-wiki '''Ntege Kiyimba''' yali Sekabaka w'Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] . Yafuga okuva mu 1464 okutuuka mu 1484. Ye Sekabaka wa Buganda ow’omukaaga. == Okutuuzibwa ku Nnamulondo == Yali mutabani wa Kabaka [[Kiggala owa Buganda|Kiggala Mukaabya]] ow'omukaaga . <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/21 21]}}</ref> Nnyina yali Nabukalu, eyeddira Olugave, yeyali mukyala wa Kabaka Kiggala Mukaabya eyasooka. [[:en:Enthronement|Yalya obwakabaka]]<nowiki/>mu 1464, nga kitaawe avudde ku Nnamulondo. Obufuzi bwe tebwasiimibwa nnyo olw’obukambwe bwe. <ref name="The Customs of the Baganda" /> Yafa nga kitaawe tannafa era ekyavaamu kitaawe n’asikirwa. == Obulamu bw’obufumbo == Yalina abakyala babiri naye nga talina baana ku mukyala yenna: <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Bamuggya muwala wa Kisuule ow’ekika ky’e Njaza * Gwojjanjaba, muwala wa Gunju, ow’ekika kya Butiko. == Okufa == Yafiira Mpummudde era yasooka kuterekebwa Lukwanga mu Busiro. Yasikirwa kitaawe ku ntebe, mu 1484. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Yaterekebwa e [[Sentema]], Busiro, kati mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]]. <ref>{{Cite web |date= |title=Ssekabaka Kiyimba Is Buried At Sentema |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=4 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> == Engeri gyebasikizibwa == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kiggala of Buganda|Kiggala Mukaabya]]|after=[[Kiggala of Buganda|Kiggala Mukaabya]]|years=c.1464-c.1484}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] d0aeyjavw9rhnqakratnb5wmv2ap7j4 Kiggala owa Buganda 0 11312 71579 66830 2026-08-25T14:02:44Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71579 wikitext text/x-wiki {{Infobox royalty||image=|name=Ssekabaka Kiggala Mukaabya Kasungubu|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1434–1464|coronation=|predecessor=[[Ttembo of Buganda]]|successor=[[Kiyimba of Buganda]]|reign1=1484–1494|predecessor1=[[Kiyimba of Buganda]]|successor1=[[Kayima of Buganda]]|spouse=1. Lady Nabukalu<br/>2. Lady Nakawuka<br/>3. Lady Nakimera<br/>4. Lady Nakku<br/>5. Lady Nakyobula<br/>6. Lady Nawampamba|royal house=|father=[[Ttembo of Buganda]]|mother=Namasole Najjemba|birth_date=|birth_place=[[Buganda]]|death_date=1494|death_place=|place of burial=Ddambwe, Busiro}}'''Kiggala Sewannaku Mukaabya Kasungubu''' (yafa 1494) yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w'[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] . Yalamula okuva mu 1434 okutuuka mu 1464 n'okuva mu 1484 okutuuka mu 1494. Yali Kabaka wa [[:en:Buganda|Buganda]] ow'okutaano . == Okutuuzibwa ku ntebe y’obwakabaka == Ye yali mutabani wa [[:en:Ttembo_of_Buganda|Kabaka Ttembo]] omukulu ne mukyala we Najjemba. [[:en:Enthronement|Yatuula]] ku ntebe nga kitaawe agye omukono mu ngabo mu mwaka gwa 1434. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|ekibuga ekikulu]] kye ku lusozi Kitala. Mu 1464, [[:en:Abdicated|yalekulira]] okuva mu ntebe n’agilekera mutabani we, [[:en:Kiyimba_of_Buganda|Ntege Kiyimba]] . Kiggala yadda ku ntebe oluvannyuma lw’okufa kwa mutabani we mu mwaka gwa 1484. Yaziba amaaso nga wayiseewo akaseera katono ng'[[:en:Reign|obukulembeze]] bwe obw’okubiri bwakatandika . Yafuga wansi w'[[:en:Regent|obukulembeze]] bw'aba [[:en:Prime_minister|ssaabaminisita]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yawasa abakyala mukaaga nga bwe kirambikiddwa wansi:<ref name="The Customs of the Baganda">{{cite book |last1=Kaggwa |first1=Apollo |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |date=1934 |pages=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/20 20]–21}}</ref> # Nabukalu Nabuto muwala wa Natiigo, ow’ekika ky’e Lugave # Nakawuka muwala wa Senfuma ow'ekika kya Mamba # Nakimera muwala wa Masembe ow’ekika ky’e Nsenene # Nakku muwala wa Walusimbi, ow'ekika kya Ffumbe # Nakyobula muwala wa Mbajja ow’ekika kya Mamba # Nawampamba muwala wa Ggunju, ow’ekika kya Butiko == Ensonga endala ==   Kabaka Kiggala yazaala abaana mwenda ab’obulenzi: * Omulangira Wasswa, nga nnyina yali Omumbejja Nazibanja * Omulangira Mawempe, nga nnyina yali Omumbejja Nazibanja * Omulangira Semugalwa, nga nnyina yali Mumbejja Nazibanja * Omulangira Bubula, nga nnyina yali Omumbejja Nazibanja * Omulangira Kaggya, nga nnyina yali Omumbejja Nazibanja * [[:en:Kiyimba_of_Buganda|Kabaka Kiyimba Ntege]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Nabukalu * Omulangira Gogombe, nga nnyina yali Nakyobula * Omulangira Kaasameeme, nga nnyina yali Nakawuka * Omulangira Wampamba, nga nnyina yali Nawampamba. Yaggyibwa ku by'obusika lwa mawano geyakola bweyayagalana ne ssenga we. Omulangira Wampamba yawasa abakyala babiri (a) Lady Nakayima muwala wa kojja we Gunju, ow’ekika ky’e Butiko ne (b) Lady Naabagereka, ssenga era omusawo eri mukyala we eyasooka, mwannyina wa Gunju, ow’ekika ky’e Butiko. Yazaala abaana babiri ab’obulenzi: ** [[:en:Kayima_of_Buganda|Kabaka Kayima Sendikaddiwa]], Kabaka wa Buganda ow’omusanvu, nga nnyina yali Nakayima ne... ** Omulangira Kyabayinze, nga nnyina yali Naabagereka. Omulangira Kyabayinze yazaala omwana omu ow’obulenzi: *** Omulangira Juma eyavuganya ku lw'obusika ne kizibwe we, [[:en:Nakibinge_of_Buganda|Kabaka Nakibinge]] n'atafuna buwanguzi . == Emyaka gye egy'asembayo == Kabaka Kiggala Mukaabya Sewannaku Kasungubu yaseerera mu 1494 ku myaka emikulu ddala era y'asikizibwa muzzukulu we [[:en:Kayima_of_Buganda|Kayima Sendikaddiwa]] ku ntebe . Enjole ye y'aterekebwa mu kibuga ekikulu Manjja era akawanga ke ne bakaziika e Ddambwe mu Busiro. == Emmeeza eraga okusikira Nnamulondo == {{s-start}} {{succession box||title=[[King of Buganda]]|before=[[Ttembo of Buganda|Ttembo Kiridde]]|after=[[Kiyimba of Buganda|Ntege Kiyimba]]|years=c.1434–c.1464}} {{s-end}}{{s-start}} {{succession box||title=[[King of Buganda]]|before=[[Kiyimba of Buganda|Ntege Kiyimba]]|after=[[Kayima of Buganda|Kayima Ssendikaddiwa]]|years=c.1484–c.1494}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived {{DEFAULTSORT:Kiggala Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] s41x2xdstl0yueevl2po3bwcq2bfux9 Nakibinge owa Buganda 0 11315 71582 38736 2026-08-25T14:02:46Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71582 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch||image=|name=Ssekabaka Nakibinge Kagali|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1524 – 1554|coronation=|predecessor=[[Kayima of Buganda]]|successor=[[Mulondo of Buganda]]|spouse=1. Lady Nabitaba<br/>2. Lady Najjemba<br/>3. Lady Nalunga<br/>4. Naabakyaala Namulondo, the [[Nnabagereka of Buganda|Nnabagereka]]<br/>5. Lady Nasuuna<br/>6. Lady Bukirwa<br/> 7. Lady Nannono<br/>8. Lady Kabejja|royal house=|father=[[Kayima of Buganda]]|mother=|birth_date=|birth_place=[[Uganda]]|death_date=1554|death_place=Busajja|place of burial=Kongojje, Busiro}}'''Nakibinge Kagali''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] ow’omunaana mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]], wakati wa 1524 ne 1554 AD. <ref>https://www.jstor.org/stable/3172031</ref> == Okutuuzibwa ku ntebe y’obwakabaka == Ye yali mutabani wa [[:en:Kayima_of_Buganda|Kabaka Kayima Sendikaddiwa]] omukulu eyalamula okuva mu 1494 okutuuka mu 1524. Kabaka Nakibinge [[wiktionary:ascend|yasikira]] ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvanyuma lwa kitaawe [[:en:Death|okuseerera]] (afudde) mu 1524. [[:en:Capital_(political)|Olubiri]] lwe y'aluteeka ku lusozi Bumbu. <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;23.</ref> Mu kiseera kye eky'obukulembeze, Nakibinge yakola obulumbaganyi ku Bulemezi, ekyazuukusa Omukama w’e Bunyoro. Mu myaka egyaddirira, olutalo lwagenda mu maaso, era obulumbaganyi obw’amaanyi obw’Abanyoro bwawaliriza Nakibinge okunoonya obuyambi bw’amagye okuva mu bizinga by’e Ssesse. Wabula amaanyi agakozesebwa bannamaggye galeetera Nakibinge obuwanguzi naye nga bw'ali bw'akaseera katono. <ref>Buliggwanga, E. M. (2006). ''Ekitabo ky'ekika ky'emmamba''. New Era Printers & Stationers, pp.70-76.</ref> Wadde nga beeyongera okuyingira mu ttaka ly’e Bunyoro, Abanyoro baddamu okwegatta ne bagoba eggye lya Nakibinge okuva e Bunyoro. Abanyoro bagoba amagye ge nga bayita mu Bulemezi, Kyaddondo ne Mawokota. <ref>Winyi, KW‘Tito Gabafusa. "The Kings of Bunyoro-Kitara." UJ 3 (1935): 155-60.</ref> == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yawasa abakyala munaana: * Nabitaba muwala wa Ndugwa ow'ekika ky'e Lugave * Najjemba muwala wa Semwanga ow’ekika ky’e Ngonge * Nalunga muwala wa Lusundo, ow’ekika ky’e Nvuma * Nabakyaala Namulondo, Naabagareka, mwannyina wa Gunju, ow'ekika kya Butiko * Nasuuna muwala wa Nankere ow’ekika kya Mamba * Bukirwa, Nanzigu, muwala wa Sekayiba, ow’ekika ky’e Mbogo * Nannono muwala wa Seggirinya ow'ekika ky'Engo. Nannono yakola ng'[[:en:Regent|omukuuma ddamula]] oluvannyuma lw’okufa kwa bba okumala ebbanga lya myezi kkumi na munaana * Kabejja == Ensonga endala == Yazaala abaana bana ab’obulenzi n’abawala babiri: # [[:en:Mulondo_of_Buganda|Kabaka Mulondo Sekajja]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Namulondo # [[:en:Jemba_of_Buganda|Kabaka Jemba Busungwe]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Najjemba # [[:en:Suuna_I_of_Buganda|Kabaka Suuna I Kisolo]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Nassuuna # Omulangira Nzigu, nga nnyina yali Bukirwa # Omumbejja Batenga, nga nnyina yali Namulondo # Omumbejja Nnono, nga nnyina yali Nannono. Yazaalibwa era n'afiirawo mu 1555. Yafa nga muto. == Emyaka gye egisembayo == Kabaka Nakibinge yattibwa mu [[:en:Battle|lutabaalo]] lw'eyalimu n'[[:en:Banyoro|’Abanyoro]], e Busajja, mu 1554. [[:en:Burial|Yaterekebwa]] (yaziikibwa) e Kongojje mu Busiro. <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> Okusinziira ku mukugu wa Buganda mu byafaayo Semakula Kiwanuka, okufa kwa Nakibinge kulaga enkomerero y'olulyo lwa "Babito" mu Buganda, era lwalangirira omulembe omupya.   == Obusika bwa Nnamulondo == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kayima of Buganda|Kayima Sendikaddiwa]]|after=[[Mulondo of Buganda|Mulondo Sekajja]]|years=c.1524-c.1554}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'aby’ebweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Byaterekebwa {{DEFAULTSORT:Nakibinge Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] j7sy7z1tf3r9dkn26hwy080347sl7j4 Mulondo owa Buganda 0 11320 71591 38734 2026-08-25T14:02:49Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71591 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch||image=|name=Ssekabaka Mulondo Sekajja|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1555 – 1564|coronation=|predecessor=[[Nakibinge of Buganda]]|successor=[[Jemba of Buganda]]|spouse=Lady Nakku|royal house=|father=[[Nakibinge of Buganda]]|mother=Namasole Namulondo|birth_date=|birth_place=[[Uganda]]|death_date=1564|death_place=Mitw'ebiri|place of burial=[[Gombe, Uganda|Gombe]]}}'''Mulondo Sekajja''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] ow'omwenda mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] eyalamula okuva mu 1555 okutuuka mu 1564. == Okutuuzibwa ku Nnamulondo == Yali mutabani wa [[:en:Nakibinge_of_Buganda|Kabaka Nakibinge Kagali]], Kabaka wa Buganda, eyalamula wakati wa 1524 ne 1554. Maama we yali Nabakyaala Namulondo, omukyala owokuna owa kitaawe era ng ye yali [[:en:Nnabagereka_of_Buganda|Naabagereka]] . Yalondebwa okudda mu bigere bya kitaawe oluvanyuma lwa kitaawe okuseerera (okufa) era oluvannyuma lw’[[:en:Regent|obufuzi]] bwa nnyina omuto okuggwaako mu kuzaalibwa kwa muwala we mu 1555. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|Olubiri]] lwe ku lusozi Mitw’ebiri. Munnabyafaayo Semakula Kiwanuka akakasa nti obufuzi bwa Mulondo buyinza okuba nga kaali kabonero akalaga entandikwa y’olulyo olupya.   Mu bufuzi bwe, Mulondo yakulembera ebikwekweto ebiwerako ng'alumbagana Buddu nga mu kiseera ekyo yali ekyali kitundu ku bwakabaka bwa Bunyoro-Kitara. == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yawasa [[:en:Wife|mukyala]] we omu yekka, Nakku, muwala wa Naserenga, ow’ekika ky’e Ffumbe. == Ensonga endala == Yazaala abaana basatu ab’obulenzi, mu mukazi we, Nakku ow’ekika ky’e Ffumbe: * Omulangira Kazibwe * Omulangira Walugembe * [[:en:Sekamaanya_of_Buganda|Kabaka Sekamaanya Kisolo]], Kabaka wa Buganda == Emyaka gye egisembayo == [[:en:Died|Yaseererea]] (yafira) mu Lubiri e Kiryokyembi, e Mitw'ebiri.Yaterekebwa (yaziikiddwa) [[:en:Gombe,_Uganda\|Gombe]], mu Ssaza ly'eBulemeezi era akaba ke kaziikibwa mu Lubiri lwe. <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;24.</ref> Ensonda endala ziteeka ekifo we yaziikibwa e Bulondo Busiro. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=2025-07-31 |archive-date=2013-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> == Engeri ba Kabaka gy'ebazze b'eddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Nakibinge of Buganda|Nakibinge Kagali]]|after=[[Jemba of Buganda|Jemba Busungwe]]|years=c.1555-c.1565}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] {{DEFAULTSORT:Mulondo Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] mijc4m07aosc0t4yf1ppzvew1be5oya Jemba owa Buganda 0 11321 71599 38722 2026-08-25T14:02:51Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71599 wikitext text/x-wiki {{Infobox royalty||image=|name=Ssekabaka Jemba Busungwe|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1564 – 1584|coronation=|predecessor=[[Mulondo of Buganda]]|successor=[[Suuna I of Buganda]]|spouse=1. Lady Nabbanja<br/>2. Lady Nakkazi<br/>3. Lady Nanfuka|royal house=|father=[[Nakibinge of Buganda]]|mother=Namasole Najjemba|birth_date=|birth_place=[[Buganda]]|death_date=1584|death_place=Bubango, Busiro|place of burial=Bubango, Busiro}}'''Jemba Busungwe''' (yaseerera (yafa) mu 1584) yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] ow'ekkumi mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] wakati wa 1564 ne 1584. Ku mulembe gwe ajjukirwa nga bwa Kabaka ow'ekisa era omukkakkamu. <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;25.</ref> == Okutuuzibwa ku Nnamulondo == Yali mutabani wa [[:en:Nakibinge_of_Buganda|Kabaka Nakibinge Kagali]], Kabaka wa Buganda, wakati wa 1524 ne 1554. Maama we yali Najjemba, mukyala wa kitaawe owokubiri. [[:en:Enthronement|Yatuuzibwa]] ku [[:en:Throne|ntebe y’Obwakabaka]] oluvanyuma lw'okufa kwa mukulu we. Yazimba [[:en:Capital_(political)|Olubiri]] lwe ku lusozi Bubango, ery'afuuka Essaza ly'e Busiro mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] . == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yalina abakyala basatu : <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book}}<cite class="citation book cs1" data-ve-ignore="true" id="CITEREFKaggwaKalibala1934">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;25.</cite></ref> * Nabbanja muwala wa Kayiira ow’ekika ky’e Mbogo * Nakkazi muwala wa Gabunga, ow’ekika kya Mamba * Nanfuka muwala wa Kasujja, ow’ekika ky’e Ngeye == Ensonga endala == Yazaala abaana bana ab’obulenzi: * Omulangira Kawaali, nga nnyina yali Nabbanja * Omulangira Lulume, nga nnyina yali Nabbanja * Omulangira Gogombe, nga nnyina yali Nakkazi * Omulangira Zigulu, nga nnyina yali Nanfuka == Emyaka gye egy'oluvannyuma == Yaseererera (yafiira) mu Lubiri lwa Bagambamunyoro, Bubango mu Ssaza ly'eBusiro mu 1584. Yaterekebwa (yaziikibwa) e Gombe, mu Ssaza ly'eBulemeezi era akaba ke kaziikibwa mu lubiri lwe. Ensonda endala ziraga nti yaziikibwa Bubango, Busiro. <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Engeri ba Kabaka gye bazze b'eddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Mulondo of Buganda|Mulondo]]|after=[[Suuna I of Buganda|Suuna I]]|years=c.1564-c.1584}} {{s-end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] kiterekeddwa {{DEFAULTSORT:Jemba Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] dhitnn9a0kpjmkltflsy2ypkbu976bk Ssuuna I of Buganda 0 11322 71598 66802 2026-08-25T14:02:51Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71598 wikitext text/x-wiki '''Suuna I Kisolo''', era nga liwandiikibwa nga '''Ssuuna I Kisolo''', yali Sekabaka ow'omulundi ogwa 11 mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]], yafuga wakati wa 1584 - 1614 mweyafiira. Obufuzi bwe bujjukirwa nga bwa kisa era omukkakkamu.<ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/25 25]}}</ref> == Okulya obwa Kabaka == Yali mutabani wa [[Nakibinge of Buganda|Kabaka Nakibinge Kagali]], sekabaka wa Buganda wakati wa 1524 - 1554. Maama we yali Nassuuna, [[:en:Wife|mukyala]] wa kitaawe ow'okutaano . [[:en:Throne|Yalya Obwakabaka]] oluvannyuma [[:en:Death|lw’okufa]] kwa mukulu we, [[Jemba of Buganda|Kabaka Jemba]], mu 1584. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|olubiri]] olwe Jimbo ku lusozi. == Obulamu bw’obufumbo == Yawasa abakyala babiri: <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Nakigo muwala wa Walusimbi, ow'ekika kya Ffumbe * Naluggwa muwala wa Lwoomwa ow'ekika ky'e Ndiga Era yawasaayo abakyala abalala babiri ab'okwekumisa. == Ensonga == Yazaala abaana bana ab’obulenzi: <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Omulangira (Omulangira) Sewatti, nga nnyina yali Nakigo * Omulangira (Omulangira) Gogombe * Omulangira (Omulangira) Kawaali * [[Kimbugwe owa Buganda|Kabaka Kimbugwe]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Naluggwa. == Emyaka egyasembayo == Yakisa omukono mu myaka egy'omu makkati, mu kibuga kye ekikulu e Jimbo, Busiro mu 1614. [[:en:Burial|Yaterekebwa]] e Gombe ate akawanga ke ne katerekebwa e Jimbo.<ref name="The Customs of the Baganda"/> == Laba ne == * [[Ssuuna II of Buganda|Suna II eya Buganda]] * [[Kabaka wa Buganda]] == Ennambika y'obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Jemba of Buganda|Jemba Busungwe]]|after=[[Sekamaanya of Buganda|Sekamaanya Kisolo]]|years=c. 1584 – c. 1614}} {{s-end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] q4nzccuoi82zgx4iegs1zjaokaavxat Ssuuna I owa Buganda 0 11323 71585 38743 2026-08-25T14:02:47Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71585 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch||image=|name=Ssekabaka Suuna I Kisolo|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1584 – 1614|coronation=|predecessor=[[Jemba of Buganda]]|successor=[[Sekamaanya of Buganda]]|spouse=1. Lady Nakigo<br/>2. Lady Naluggwa|royal house=|father=[[Nakibinge of Buganda]]|mother=Namasole Nassuuna|birth_date=|birth_place=[[Buganda]]|death_date=1614|death_place=Jimbo, Busiro|place of burial=Jimbo, Busiro}}'''Suuna I Kisolo''', era awandiikibwa nga '''Ssuuna I Kisolo''', yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] ow'omulundi ogw'ekkuminogumu (11) mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]], yalamula okuva nga 1584 okutuusa lwe yaseerera (yafa) mu 1614. Omulembe gwe ajjukirwa okubeera ow'ekisa era omukkakkamu. <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;25.</ref> == Okutuuzibwa ku ntebe y’obwakabaka == Yali mutabani wa [[:en:Nakibinge_of_Buganda|Kabaka Nakibinge Kagali]], Kabaka wa Buganda wakati wa 1524 ne 1554. Maama we yali Nassuuna, [[:en:Wife|mukyala]] wa kitaawe owokutaano . Yatuula ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvannyuma [[:en:Death|lw’okuseerera]] (kufa) kwa mukulu we, [[:en:Jemba_of_Buganda|Kabaka Jemba]], mu 1584. Yatandikawo Olubirir lwe ku lusozi Jimbo. == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yawasa abakyala babiri: * Nakigo muwala wa Walusimbi, ow'ekika kya Ffumbe * Naluggwa muwala wa Lwoomwa ow'ekika ky'e Ndiga Era yawasa n'abakyala abalala babiri "ku mabbali". == Ensonga endala ezimukwatako == Yazaala abaana ab’obulenzi bana : * Omulangira Sewatti, nga nnyina yali Nakigo * Omulangira Gogombe * Omulangira Kawaali * [[:en:Kimbugwe_of_Buganda|Kabaka Kimbugwe]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Naluggwa. == Emyaka gye egy'oluvanyuma == Yafiira mu myaka gya makkati, mu lubiri lwe e Jimbo mu Busiro mu 1614. [[:en:Burial|Yaterekebwa]] (yaziikibwa) mu Gombe n'akaba ke kaziikibwa Jimbo. == Laba ne == * [[:en:Suna_II_of_Buganda|Suna II owa Buganda]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Engeri ba Kabaka gye bazze b'eddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Jemba of Buganda|Jemba Busungwe]]|after=[[Sekamaanya of Buganda|Sekamaanya Kisolo]]|years=c. 1584 – c. 1614}} {{s-end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] {{DEFAULTSORT:Suuna I Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] du3euh3gnkd0jp0wo3uwsidsig4osom Ssekamanya owa Buganda 0 11324 71584 38742 2026-08-25T14:02:46Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71584 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch||image=|name=Ssekabaka Sekamaanya Kisolo|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1614 – 1634|coronation=|predecessor=[[Suuna I of Buganda]]|successor=[[Kimbugwe of Buganda]]|spouse=Nabakyaala Nabuuso|royal house=|father=[[Mulondo of Buganda]]|mother=Namasole Nakku|birth_date=|birth_place=[[Uganda]]|death_date=1634|death_place=Kongojje, Busiro|place of burial=Kongojje, Busiro}}'''Sekamaanya Kisolo''', era awandiikibwa nga '''Ssekamaanya Kisolo''', yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] ow’ekkumi n’ababiri mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] ey'alamula wakati wa 1614 ne 1634. Ajjukirwa olw’obufuzi bwe obw’obukambwe. <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;26.</ref> == Okutuuzibwa ku ntebe y’obwakabaka == Yali mutabani wa [[:en:Mulondo_of_Buganda|Kabaka Mulondo Sekajja]] omuto. Maama we yali Nakku ow’ekika ky’e Ffumbe, omukyala yekka kitaawe gwe yawasa. [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] nga kojja we, [[:en:Suuna_I_of_Buganda|Suuna I]], amaze okuseerera (okufa) mu 1614. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|olubiri]] lwe ku lusozi Kongojje. == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yawasa omukyala omu Nabakyaala Nabuuso muwala wa Gunju ow’ekika ky’e Butiko. == Ensonga endala == Kabaka Sekamaanya yali taata wa [[:en:Kateregga_of_Buganda|Kabaka Kateregga Kamegere]], Kabaka wa Buganda ow’ekkuminabana, nga ye mutabani we omu yekka. == Emyaka gye egy'oluvanyuma == Yaterekebwa (Aziikiddwa) Kongojje mu Busiro. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=2025-07-31 |archive-date=2013-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> == Engeri ba Kabaka gy'ebazze baddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Suuna I of Buganda|Suuna I Kisolo]]|after=[[Kimbugwe of Buganda|Kimbugwe Kamegere]]|years=c. 1614 – c. 1634}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] * [[:en:Buganda|Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] {{DEFAULTSORT:Sekamaanya Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 0pimztgsnnpwicb49z0w0gvq6yfs0by Kimbugwe owa Buganda 0 11327 71573 38730 2026-08-25T14:02:42Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71573 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch||image=|name=Ssekabaka Kimbugwe Kamegere|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1634 – 1644|coronation=|predecessor=[[Sekamaanya of Buganda]]|successor=[[Kateregga of Buganda]]|spouse=1. Lady Nakamyuuka<br/>2. Lady Nakunja<br/>3. Nabakyaala Nabuuso|royal house=|father=[[Suuna I of Buganda]]|mother=Namasole Naluggwa|birth_date=|birth_place=[[Uganda]]|death_date=1584|death_place=Bugwaanya, Busiro|place of burial=Bugwaanya, Busiro}}'''Kimbugwe Kamegere''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w’[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] wakati wa 1634 ne 1644. Yali Kabaka wa Buganda ow’ekkuminabasatu. Ajjukirwa nga kabaka omulungi. <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;26.</ref> == Okutuuzibwa ku ntebe y’obwakabaka == Yazaalibwa Kongojje, mutabani wa Kabaka [[:en:Suuna_I_of_Buganda|Suuna I Kisolo]] omuto wakati wa 1584 ne 1614. Maama we yali Naluggwa ow’ekika ky’e Ndiga ng'ono ye yali mukyala wa kitaawe owookubiri. [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvannyuma lw’okuseerera (kufa) kwa kizibwe we, [[:en:Sekamaanya_of_Buganda|Kabaka Sekamaanya]] . Olubiri lwe yaluzimba Bugwaanya. == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yalina abakyala basatu: * Nakamyuuka muwala wa Mukusu ow'ekika ky'e Mpindi * Nakunja muwala wa Sekayiba ow'ekika kya Mbogo * Nabakyaala Nabuuso, [[:en:Nnabagereka_of_Buganda|Naabagareka]], muwala wa Gunju, ow’ekika ky’e Butiko era nnamwandu w’eyamusooka ku Nnamulondo, [[:en:Sekamaanya_of_Buganda|Kabaka Sekamaanya Kisolo]], Kabaka wa Buganda, ey'alamula wakati wa 1614 ne 1634. == Ensonga endala == Yazaala abaana ab’obulenzi babiri mu mukyala we eyasooka Nakamyuuka: * Omulangira Kamyuuka * Omulangira Baleke == Emyaka gye egy'oluvanyuma == Kigambibwa mbu yattibwa amagolo ag'[[:en:Witchcraft|abasamize]] agamusindikibwa mutabani we muggyananyina Omulangira Kateregga, eyamusikira ku Nnamulondo mu mwaka gwa 1644. Aterekeddwa (aziikiddwa) e Bugwaanya mu Busiro. <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> == Engeri ba Kabaka gye bazze b'eddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Sekamaanya of Buganda|Sekamaanya Kisolo]]|after=[[Kateregga of Buganda|Kateregga Kamegere]]|years=c.1634-c.1644}} {{s-end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] luterekeddwa {{DEFAULTSORT:Kimbugwe Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] ivt8yzmxpw9qbjyp9dlkw3o0y3bh903 Kateregga owa Buganda 0 11328 71600 44197 2026-08-25T14:02:52Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71600 wikitext text/x-wiki {{Infobox royalty||image=|name=Ssekabaka Kateregga Kamegere|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1644 – 1674|coronation=|predecessor=[[Kimbugwe of Buganda]]|successor=[[Mutebi I of Buganda]]|spouse=1. Lady Nakabugo<br/>2. Lady Nakamu<br/>3. Lady Nakinyago<br/>4. Lady Naalongo Kawenyera<br/>5. Lady Naluggwa<br/>6. Lady Namayumba<br/>7. Lady Namugayi<br/>8. Lady Namutebi<br/>9. Lady Nanzigu|royal house=|father=[[Sekamaanya of Buganda]]|mother=Namasole Nabuuso|birth_date=|birth_place=[[Uganda]]|death_date=1674|death_place=Mitw'ebiri|place of burial=Buteregga, Busiro}}'''Kateregga Kamegere''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] ow'ekkuminabana mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] wakati wa 1644 ne 1674. <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/who-are-buganda-s-longest-serving-kings--4322798</ref> <ref>{{Cite web |url=https://www.ugandainfo.com/uganda/monarchies/buganda-kingdom/the-buganda-kings/ |title=Archive copy |access-date=2025-07-31 |archive-date=2024-05-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240528133607/https://www.ugandainfo.com/uganda/monarchies/buganda-kingdom/the-buganda-kings/ |url-status=dead }}</ref> == Okutuuzibwa ku ntebe y’obwakabaka == Yali mutabani wa [[:en:Sekamaanya_of_Buganda|Kabaka Sekamaanya]] yekka ey'alamula wakati wa 1614 ne 1634. Maama we yali Nabakyaala Nabuuso nga ye yali [[:en:Nnabagereka_of_Buganda|Naabagareka]] era [[:en:Wife|omukyala]] yekka kitaawe gwe yawasa . [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku Nnamulondo oluvannyuma lw’okuseerera (okufa) kwa kitaawe omuto, kigambibwa mbu yamutta nga akozesa ebikolwa eby'[[:en:Witchcraft|obusamize]] mu mwaka gwa 1644. Ku mulembe gwa [[:en:Kimbugwe_of_Buganda|Kimbugwe]], Omulangira Kateregga yazala abalongo ab'obulenzi. Mu kukola emikolo gy'okumala abalongo mu maaso ga Kabaka, Kateregga yawerekerwaako omukyala omulala mu kifo kya Nnalongo, kubanga ono yali mulema. Okwebuuza kwa Kimbugwe olw'obutabaawo bwa Nnalongo kyanyiizza Kateregga n’ava ku mukolo nga mukaawu. Kateregga yalangirira olutalo eri Kabaka Kimbugwe, mwe yawambira Nnamulondo okuva ku kizibwe we. <ref>J. Roscoe, ''The Baganda'', 1911, p.218.</ref> == Obukulembeze bwe == Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|Olubiri]] lwe ku lusozi Lugeye. Kateregga amanyiddwa nnyo olw’empisa ze ez’obukambwe, n’okuyigganya kwe yakola ku b'ekika ''ky’Engo'' olw’okugamba nti balina akakwate ku bwakabaka. Abantu b’ekika kino beesanga basenguka, ne beegatta ku bika ebirala oba okutandikawo ebika eby’enjawulo okusobola okukweka obuzaale bwabwe. <ref>Kaggwa, Sir Apolo. ''Ebika kya Baganda'' (1912), reprinted Kampala, 1949, pp.62-65.</ref> Ku ttaka lya Buganda, Kateregga yagattako Butambala ne Gomba ng’ayita mu kuwamba. Yassaawo abaami be mu bitundu bino nga bwe kiri mu Bukiikaddyo bw'e Singo. <ref>Kiwanuka, M. S. (1972). A History of Buganda from the Foundation of the Kingdom to 1900. pp. 69-70</ref> Okulonda kwe okw'abaami b’obwakabaka mu buyinza okukulembera amasaza kyaraga enkola y'okuva ku bufuzi obutali butereevu obw’abakulu b’ebika n’abaami ab’obusika okudda ku bufuzi obw’obwakabaka. == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yawasa [[:en:Wives|abakyala]] mwenda (9) : <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;27.</ref> * Nakabugo muwala wa Mugema ow'ekika ky'e Nkima * Nakamu muwala wa Kinyolo, ow’ekika ky’e Nkima * Nakinyago muwala wa Naserenga ow'ekika kya Ffumbe * Naalongo Kawenyera muganda wa Nakabugo, era muwala wa Mugema, ow'ekika ky'e Nkima * Naluggwa muwala wa Lwoomwa ow'ekika ky'e Ndiga * Namayumba muwala wa Mugema ow'ekika ky'e Nkima * Namugayi muwala wa Mpinga ow’ekika ky’e Lugave * Namutebi muwala wa Mbaja ow'ekika kya Mamba. * Nanzigu muwala wa Sekayiba ow'ekika kya Mbogo. Era yawasa abakyala 100 ab'ebbali n’abazaana abaweereza mu lubirir 200. == Ensonga endala == Yazaala [[:en:Children|abaana]] kkumi na bataano (15) : * Omulangira Lumansi Kijojo, nga nnyina yali Nakabugo * Omulangira Naluwembe, nga nnyina yali Nakamu * Omulangira Kinyago, nga nnyina yali Nakinyago * Omulangira Wasswa Sseninde, nga nnyina yali Naalongo Kawenyera. (Yazaalibwa nga 1644 tannatuuka ne muganda we Kato) * Omulangira Kato Geserwa, nga nnyina yali Naalongo Kawenyera. (Yazaalibwa nga 1644 tannatuuka ne muganda we Waswa) * Omulangira Senninde, nga nnyina yali Naluggwa * Omulangira Gaweserwa, nga nnyina yali Naluggwa * Omulangira Kawuuwa, nga nnyina yali Namayumba * Omulangira Kawagga, nga nnyina yali Namugayi * Omulangira Kazibwe Katakessu, nga nnyina yali Namugayi * [[:en:Mutebi_I_of_Buganda|Kabaka Mutebi I]], Kabaka wa Buganda okuva mu 1674 okutuuka mu 1680, nga nnyina yali Namutebi * [[:en:Juuko_of_Buganda|Kabaka Juuko Mulwaana]], Kabaka wa Buganda, wakati wa 1680 ne 1690, nga nnyina yali Namutebi * [[:en:Kayemba_of_Buganda|Kabaka Kayemba Kisiki]], Kabaka wa Buganda, wakati wa 1690 ne 1704, nga nnyina yali Namutebi * Omulangira Nzigu, nga nnyina yali Nanzigu * Omumbejja Nazibanja, nga nnyina yali Naluggwa. == Emyaka egy'oluvanyuma == Yaseerera (yafa) olw’okubogyebwa [[:en:Millipede|engongola]] mu [[:en:Genitals|bitundu bye eby’ekyama]] mu 1674. Yaterekebwa (yaziikibwa) e Mitw’ebiri. Ensonda endala ez'esigika yateeka ekifo we yaziikibwa e Buteregga, Busiro. <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> == Engeri Bakabaka gye bazze beddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kimbugwe of Buganda|Kimbugwe Kamegere]]|after=[[Mutebi I of Buganda|Mutebi I]]|years=c.1644-c.1674}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] biterekeddwa {{DEFAULTSORT:Kateregga Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 3tllgblfmpgr4ifz64pt7v86ojs7w50 Mutebi I owa Buganda 0 11329 71603 66839 2026-08-25T14:02:53Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71603 wikitext text/x-wiki '''Mutebi I''' yali [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] owa 15 mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] wakati wa 1674 - 1680. == Okutuula ku Nnamulondo == Yali mutabani wa [[Kateregga of Buganda|Sekabaka Kateregga Kamegere]], eyali Kabaka wa Buganda, [[:en:Reign|eyafuga]] wakati wa 1644 - 1674. Maama we yali Namutebi ow’ekika kya Mmamba, [[:en:Wife|muka]] kitaawe ow’omunaana (omunaana). [[:en:Enthronement|Yatuuzibwa ku Nnamulondo]] oluvannyuma lwa kitaawe okufa mu 1674. Yatandikawo olubiri e Muguluka.<ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/28 28]}}</ref> Ajjukirwa ng’omufuzi omubi eri abantu.<ref name="The Customs of the Baganda" /> == Obulamu bw'obufumbo == Yawasa abakyala bataano (5): <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Nabitalo muwala wa Walusimbi ow'ekika kya Ffumbe * Nabukalu muwala wa Ndugwa ow'ekika ky'e Lugave * Naluyima muwala wa Nakatanza, ow’ekika ky’e Lugave * Namawuba muwala wa Natiigo, ow’ekika ky’e Lugave * Nampiima muwala wa Kibale, ow’ekika ky’e Mpewo. == Ensonga == Yazaala abaana musanvu (7) ab’obulenzi: * Omulangira (Omulangira) Lukenge, nga nnyina yali Nabitalo * [[Tebandeke of Buganda|Kabaka Tebandeke Mujambula]], Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1704 ne 1724, nga nnyina ye Nabukalu * Omulangira (Omulangira) Mpiima, nga nnyina yali Nampiima * Omulangira (Omulangira) Kayima, nga nnyina yali Naluyima * Omulangira (Omulangira) Mawuba, nga nnyina yali Namawuba * Omulangira (Omulangira) Mukama, nga nnyina yali Namawuba * Omulangira (Omulangira) Matumbwe, nga nnyina yali Namawuba == Emyaka egyasembayo == [[:en:Died|Yakisa omukono]] e Mbalwa era gye yaterekebwa. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ensonda endala ezesigika ziraga yaterekebwa Kongojje mu Busiro.<ref>{{Cite web |date= |title=Ssekabaka Mutebi I Is Buried At Kongojje, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=5 October 2014 |publisher=Buganda.com |archive-date=15 June 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> == Ennambika y'obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kateregga of Buganda|Kateregga Kamegere]]|after=[[Juuko of Buganda|Juuko Mulwaana]]|years=c.1674-c.1680}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 460lnbhftfstk5xe779yi068rn1ajy0 Jjuuko of Buganda 0 11330 71594 66823 2026-08-25T14:02:49Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71594 wikitext text/x-wiki '''Juuko Mulwaana''' yali [[Kabaka wa Buganda|Sekabaka]] oba kabaka w’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] owe 16, wakati wa 1680 - 1690. == Okutuula ku Nnamulondo == Yali [[:en:Son|mutabani]] wa [[Kateregga of Buganda|Sekabaka Kateregga Kamegere]], Kabaka wa Buganda ow'okubiri wakati wa 1644 - 1674. [[:en:Mother|Nyina]] yali Namutebi ow’ekika kya Mamba, [[:en:Wife|mukyala]] wa kitaawe owa 8. Yatuula ku [[:en:Throne|ntebe y'obwa Kabaka]] oluvannyuma lw'okufa okwa mukulu we mu 1680. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|olubiri]] olwe Ngalamye.<ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/28 28]}}</ref> Ajjukirwa ng’omufuzi omubi. <ref name="The Customs of the Baganda" /> == Obulamu bw’obufumbo == Yawasa abakyala mukaaga (6): <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Nabatanzi muwala wa Sebugulu ow’ekika ky’e Lugave * Nakimera muwala wa Kalanzi ow’ekika ky’e Nsenene * Nakisozi muwala wa Sekayiba ow'ekika kya Mbogo * Nalunga muwala wa Semaluulu ow'ekika ky'e Nvuma * Nandawula Kabengano muwala wa Nkata ow'ekika ky'e Nsenene * Nantume muwala wa Sekayiba, ow’ekika kya Mbogo == Ensonga == Yazaala abaana bangi omuli: * Omulangira (Omulangira) Batanzi, nga nnyina yali Nabatanzi * Omulangira (Omulangira) Kimera, nga nnyina yali Nakimera * Omulangira (Omulangira) Kisozi, nga nnyina yali Nakisozi * Omulangira (Omulangira) Lumweeno, nga nnyina yali Nalunga * [[Ndawula owa Buganda|Kabaka Ndawula Nsobya]], Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1724 ne 1734, nga nnyina yali Nandawula Kabengano * Omulangira (Omulangira) Kasagazi, nga nnyina yali Nantume * Omulangira (Omulangira) Kyekaka. * Omumbejja (Omumbejja) Kagere == Emyaka egyasembayo == Yafa mu 1690. Gyeyafiira oba ekyamuviirako [[:en:Death|okusa omukono]] tebimanyiddwa. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Yaterekebwa e Bujuuko mu Busiro. <ref>{{Cite web |date= |title=Kabaka Juuko Is Buried At Bujuuko, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=5 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> == Ennambika y'obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Mutebi I of Buganda|Mutebi I]]|after=[[Kayemba of Buganda|Kayemba Kisiki]]|years=c.1680-c.1690}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebiwandiiko ebikozesebwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] ab1wsw1r6znpb5bw8d2ni6uctduyvjh Jjuuko owa Buganda 0 11332 71593 38724 2026-08-25T14:02:49Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71593 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch||image=|name=Ssekabaka Juuko Mulwaana|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1680 – 1690|coronation=|predecessor=[[Mutebi I of Buganda]]|successor=[[Kayemba of Buganda]]|spouse=1. Lady Nabatanzi<br/>2. Lady Nakimera<br/>3. Lady Nakisozi<br/>4. Lady Nalunga<br/>5. Lady Nandawula<br/>5. Lady Nantume|royal house=|father=[[Kateregga of Buganda]]|mother=Namasole Namutebi|birth_date=|birth_place=[[Uganda]]|death_date=1690|death_place=Unknown|place of burial=Bujuuko, Busiro}}'''Juuko Mulwaana''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w’Obwakabaka [[:en:Buganda|bwa Buganda]] ow’ekkuminomukaaga, wakati wa 1680 ne 1690. == Okutuuzibwa ku ntebe y’obwakabaka == Yali [[:en:Son|mutabani]] wa [[:en:Kateregga_of_Buganda|Kabaka Kateregga Kamegere]], Kabaka wa Buganda owookubiri wakati wa 1644 ne 1674. [[:en:Mother|Maama]] we yali Namutebi ow’ekika kya Mamba ng'ono yali [[:en:Wife|mukyala]] wa kitaawe ow’omunaana. Yalinnya ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvannyuma lw'okufa kwa mukulu we mu mwaka gwa 1680. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|olubiri]] lwe e Ngalamye. <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;28.</ref> Ajjukirwa ng’omufuzi omubi. <ref name="The Customs of the Baganda" /> == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yawasa abakyala mukaaga (6): * Nabatanzi muwala wa Sebugulu ow’ekika ky’e Lugave * Nakimera muwala wa Kalanzi ow’ekika ky’e Nsenene * Nakisozi muwala wa Sekayiba ow'ekika ky'e Mbogo * Nalunga muwala wa Semaluulu ow'ekika ky'e Nvuma * Nandawula Kabengano muwala wa Nkata ow'ekika ky'e Nsenene * Nantume muwala wa Sekayiba ow'ekika ky'e Mbogo == Ensonga endala == Yazaala abaana bangi omuli: * Omulangira Batanzi, nga nnyina yali Nabatanzi * Omulangira Kimera, nga nnyina yali Nakimera * Omulangira Kisozi, nga nnyina yali Nakisozi * Omulangira Lumweeno, nga nnyina yali Nalunga * [[:en:Ndawula_of_Buganda|Kabaka Ndawula Nsobya]], Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1724 ne 1734, nga nnyina yali Nandawula Kabengano * Omulangira Kasagazi, nga nnyina yali Nantume * Omulangira Kyekaka. * Omumbejja Kagere == Emyaka gye egy'oluvannyuma == Yaseerera (yafa) mu mwaka gwa 1690. Tewali mawulire galiwo ku kifo oba ekyamuviirako [[:en:Death|okufa]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Yaterekebwa (yaziikiddwa) Bujuuko mu Busiro. <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> == Engeri Bakabaka gye bazze B'eddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Mutebi I of Buganda|Mutebi I]]|after=[[Kayemba of Buganda|Kayemba Kisiki]]|years=c.1680-c.1690}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Biterekeddwa {{DEFAULTSORT:Juuko Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] phyhnzrjxmicuc5qbg128i70gmnnbs0 Ssekabaka Kayemba owa Buganda 0 11333 71602 38740 2026-08-25T14:02:53Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71602 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch||image=|name=Ssekabaka Kayemba Kisiki|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1690 – 1704|coronation=|predecessor=[[Juuko of Buganda]]|successor=[[Tebandeke of Buganda]]|spouse=1. Lady Nabbanja<br/>2. Lady Nakku|royal house=|father=[[Kateregga of Buganda]]|mother=Namasole Namutebi|birth_date=|birth_place=[[Uganda]]|death_date=1704|death_place=Unknown|place of burial=Nabulagala, Busiro}}'''Kayemba Kisisi''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] ow'omulundi ogwa 17 mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] wakati wa 1690 ne 1704. == Okutuuzibwa ku Nnamulondo == Yali mutabani wa [[:en:Kateregga_of_Buganda|Kabaka Kateregga Kamegere]] owookusatu, Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1644 ne 1674. Maama we yali Namutebi ow’ekika kya Mamba, nga ye yali ow’omunaana ku [[:en:Wives|bakyala]] ba kitaawe mwenda . [[V|Yalinnya]] ku [[:en:Throne|ntebe y'obwakabaka]] oluvanyuma lw'[[:en:Death|okufa]] kwa [[:en:Brother|mukulu]] we. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|olubiri]] lwe e Lunnyo, <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;29.</ref> okumpi n’ekibuga [[:en:Entebbe|Entebbe]], okumpi n’awali amaka g'obwa Pulezidenti amanyikiddwa nga Uganda State House eriwo kati gy’eyimiridde leero. == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yawasa abakyala babiri: * Nabbanja muwala wa Kasujja, ow’ekika ky’e Ngeye * Nakku muwala wa Walusimbi, ow'ekika kya Ffumbe == Ensonga endala == Yazaala abaana ab’obulenzi basatu : * Omulangira Sematimba, nga nnyina yali Nabbanja * Omulangira Wakayima, nga nnyina yali Nabbanja * Omulangira Kawumpuli, nga nnyina yali Nakku. Yazaalibwa n'obulemu (teyalina mikono n'amagulu) i era ekyamuviirako okugobebwa ku busika. == Emyaka gye egy'oluvannyuma == Kabaka Kayemba yafa akulirirdde mu myaka gya 1704. Aterekeddwa (aziikiddwa) e Nabulagala mu Busiro. <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> == Engeri Bakabaka gye bazze b'eddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Juuko of Buganda|Juuko]]|after=[[Tebandeke of Buganda|Tebandeke]]|years=c.1690-c.1704}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Biterekeddwa {{DEFAULTSORT:Kayemba Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 5nlfq4poz60gy6wvxrg8lvdyhsgbizk Tebandeke owa Buganda 0 11337 71575 38744 2026-08-25T14:02:43Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71575 wikitext text/x-wiki {{Infobox royalty|image=|name=Ssekabaka Tebandeke Mujambula|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1704 – 1724|coronation=|predecessor=[[Kayemba of Buganda]]|successor=[[Ndawula of Buganda]]|spouse=1. Naabakyaala Nakyaazirana<br/>2. Lady Balangazza<br/>2. Lady Nabali<br/>3. Lady Nabaziika<br/>3. Lady Nakawunde|royal house=|father=[[Mutebi I of Buganda]]|mother=Namasole Nabukalu|birth_date=|birth_place=[[Uganda]]|death_date=1724|death_place=Bundeke, Busiro|place of burial=Bundeke, Busiro|issue=Prince Jjuma Katebe}}'''Tebandeke Mujambula''', oluusi awandiikibwa nga '''Ttebandeke Mujambula''', yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w’[[Obwakabaka|Obwakabaka bwa Buganda]] wakati wa 1704 ne 1724. Yali Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'ekkuminomunaana (18). == Okutuuzibwa ku Nnamulondo ==   Yali mutabani wa [[:en:Mutebi_I_of_Buganda|Kabaka Mutebi I]], Kabaka wa Buganda owookubiri, [[:en:Reign|eyafugira]] wakati wa 1674 ne 1680. Maama we yali Nabukalu ow’ekika ky'Olugave ng'ono mukyala w'akubiri (2nd) ku bakyala ba kitaawe abataano (5). [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvannyuma lw’okufa kwa kojja we mu mwaka gwa 1704. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|Olubiri]] lwe e Bundeke. Mu kiseera ky'obukulembeze bwe, abaana ba Tebandeke balwala nga nnyo era batwalibwa nga mu ndagu okwogera okunyonyoka ensibuko y'obulwadde. Mu mikolo egy'akolebwa, mwalimu omukolo ogwakolebwa Kabaka era abaana ne bawona. Olwa kino, Ku kino, obujjanjabi bwaliko ssente nnyingi olw’obuweereza bwabwe ate oluvanyuma ne baswaza Tebandeke bwe bamubanjiza mu lwatu. Kabaka eyali omuswavu, yalagira abasamize okuttibwa n'amasabo gaabwe ne gookebwa. Kabaka oluvannyuma y'asuulibwa eddalu n’addukira mu kibira. <ref>Sir Apollo Kaggwa, 1901. Ekitabo kya Basekabaka b'e Buganda.</ref> == Obulamu bwe obw’obufumbo == Yawasa [[:en:Wives|abakyala]] bataano (5) : <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;30.</ref> * Naabakyaala Nakyaazirana, Kaddulubaale muwala wa Sensalire, ow’ekika ky’e Njovu * Balangazza muwala wa Sekayiba ow’ekika ky'e Mbogo * Nabali muwala wa Sempala, ow'ekika ky'e Ffumbe * Nabaziika mwannyina wa Nakuwande, era muwala wa Mugema, ow’ekika ky’e Nkima * Nakuwande mwannyina wa Nabazika, era muwala wa Mugema, ow'ekika ky'enkima == Ensonga endala == Ky'awandiikibwa yazaala omwana omu yekka: * Omulangira Juma Katebe, nga nnyina yali Nakyaazirana. [[:en:Ndawula_of_Buganda|Kabaka Ndawula Nsobya]] yamugoba okuva ku busika . == Emyaka gye egy'oluvannyuma == Kabaka Tebandeke yafiira mu Lubiri e Kanyakasasa, Bundeke. Yaziikibwa Bundeke. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=2025-07-31 |archive-date=2013-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> == Engeri Bakabaka gye bazze b'eddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kayemba of Buganda|Kayemba Kisiki]]|after=[[Ndawula of Buganda|Ndawula Nsobya]]|years=c.1704-c.1724}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] {{DEFAULTSORT:Tebandeke Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 142vgikd45ql665tm8gzupyeudgyggo Namuggala owa Buganda 0 11338 71588 38737 2026-08-25T14:02:48Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71588 wikitext text/x-wiki {{Infobox royalty||image=|name=Ssekabaka Namuggala|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1741 – 1750|coronation=|predecessor=[[Mwanga I of Buganda]]|successor=[[Kyabaggu of Buganda]]|spouse=1. Nabakyaala Basuuta<br/>2. Lady Najjuka<br/>3. Lady Nakangu<br/>4. Lady Nalubowa<br/>5. Lady Nalunga<br/>6. Lady Nawaguma|royal house=|father=Prince Musanje Golooba|mother=Namasole Nabulya Naluggwa|birth_date=|birth_place=[[Uganda]]|death_date=1750|death_place=Nalubugo Hill|place of burial=Muyomba, Busiro}}'''Namuggala''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w’[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]], wakati wa 1741 ne 1750. Yali Kabaka wa Buganda ow’amakumi abiri mu abana (24). Ajjukirwa ng’omufuzi omwagalwa ennyo era ow’ekisa. <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;35.</ref> == Okutuuzibwa ku ntebe y’obwakabaka == Ono yali mutabani [[:en:Prince_Musanje_Golooba|w'Omulangira Musanje Golooba]] ow'okubiri . Maama we yali Nabulya Naluggwa ow'ekika ky'e Ndiga ng'ono ye yali owookubiri mu [[:en:Wives|bakyala]] ba kitaawe . [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku Nnamulondo nga mukulu we, [[:en:Mwanga_I_of_Buganda|Kabaka Mwanga I Sebanakitta]], aseeredde (afudde) mu 1741. Yakuba [[:en:Capital_(political)|Olubiri]] lwe e [[:en:Nansana|Nansana]] . == Obumulembe gwe == Namugala yalamulira ebbanga ttono. Yali ayagala nnyo okufuna eby’amasanyu mu bulamu okusinga ensonga z’eggwanga. Katikkiro we yali Kagali ow’ekika ky’e Nvuma. <ref>Kagwa, S. A. (1927). ''Ekitabo kya ba Ssekabaka be Buganda''. Columbia University Press.</ref> Abamu ku bakulu abaaweereza mu kiseera ky’obukulembeze bwe kuliko; <ref>Kaggwa, Sir Apollo K, ''Basekabaka be’Buganda'' [translated by MM Semakula Kiwanuka]. Nairobi: East African Publishing House, 1971.</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" ! width="150" |Erinnya ! width="90" | Ekifo ! width="90" | Okuvvuunula |- | Kagali | Katikiro | Katikkiro |- | Lubinga | Kasujju | Gavana wa Busujju |- | Kambugu | Kangaawo | Gavana wa Bulemezi |- | Mugwanya | Mugema | Gavana wa Busiro |- | Kabale | Kitunzi | Gavana wa Gomba |- | Butekkanya | Katambala | Gavana wa Butambala |} Okugaana kwe n’obukakanyavu bwe okuwuliriza okusaba kwa muganda we Omulangira Kyabaggu okutta Dibbongo kyakuma omuliro mu butakkaanya wakati w’ababiri bano okukkakkana ng’avudde ku Nnamulondo. <ref>Kiwanuka, M. S. (1972). ''A History of Buganda from the Foundation of the Kingdom to 1900''. Holmes & Meier Pub.</ref> == Obulamu bwe obw’obufumbo == Ky'awandiikibwa nti yawasa abakyala mukaaga (6): * Naabakyaala Basuuta, Kaddulubaale, muwala Masembe, ow’ekika ky’e Nsenene * Najjuka, muwala wa Gunju, ow’ekika kya Butiko * Nakangu muwala wa Kagenda, ow'ekika kya Mamba * Nalubowa muwala wa Seggiriinya, ow’ekika ky’Engo. * Nalunga muwala wa Terwewalwa ow'ekika ky'e Nvuma. * Nawaguma muwala wa Kisuule ow'ekika ky'e Njovu == Ensonga endala == Ky'awandiikibwa nti yazaala abaana basatu ab’obulenzi: * Omulangira Kateregga, nga nnyina yali Basuuta * Omulangira Ngabo, nga nnyina yali Najjuka * Omulangira Kiboli, nga nnyina yali Nawaguma == Emyaka gye egy'oluvannyuma ==   Kabaka Namuggala [[:en:Abdicated|yalekulira Nnamulondo]] nga agirekera muto we, [[:en:Kyabaggu_of_Buganda|Kyabaggu Kabinuli]] mu mwaka gwa 1750. Yaseerera (yafa) oluvannyuma lw’okugwa mu butanwa ku lusozi Nalubugo, oluvannyuma [[:en:Abdication|lw’okulekulira]] . Yaterekebwa (yaziikibwa) e Muyomba mu Busiro. <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> == Engeri Bakabaka gye bazze b'eddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Mwanga I of Buganda|Mwanga I]]|after=[[Kyabaggu of Buganda|Kyabaggu]]|years=c.1741-c.1750}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] * [[:en:Nansana|Nansana]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Kyaterekebwa {{DEFAULTSORT:Namuggala Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 0y44ungcsbb8cbg3hm71b645vqfy0es Kiweewa owa Buganda 0 11339 71609 38731 2026-08-25T14:04:55Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71609 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch||name=Ssekabaka Mutebi Nnyonyintono Kiweewa|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=2 August 1888 – 21 October 1888|coronation=|predecessor=[[Mwanga II of Buganda]]|successor=[[Kalema of Buganda]]|spouse=1. Lady Bukirwa Nassaza<br/>2. Lady Butema<br>3. Lady Kajja<br/>4. Lady Lozaliya<br/>5. Lady Luleba, Omusenero<br/>6. Lady Namubiru<br/> 7. Lady Balirwa<br/>8. Lady Namuli, Omufumbiro<br/>9. Naabakyaala Namusoke, Kaddulubaale<br/>10. Lady Nambajjwe<br/>11. Lady Nambi I<br/>12. Lady Nambi II<br/>13. Lady Nambi III<br/>14. Lady Tebalyayeebwa, Omulindamazzi<br/>15. Lady Teyansigira <br/>16. Lady Lwandeeta <br/>17. Naabakyaala Zandaba, the Namasole, previously the Kaddulubaale<br/>18. Naabakyaala Mbagumidde, the Kabejja<br/>19. Lady Bwangu <br/>20. Lady Sabaddu|royal house=|father=[[Muteesa I of Buganda]]|mother=Namasole Kiribakka|birth_date=Prior to 1856|birth_place=Nakatema|death_date=1889|death_place=|place of burial=Masanafu, Kyaddondo}}'''Mutebi Nnyonyintono Kiweewa''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] ow’omulundi ogwa 32 mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] okuva nga 2 Ogwomunaana 1888 okutuuka nga 21 Ogwekkumi 1888. == Okutuuzibwa ku Namulondo ==   Yazaalibwa Nakatema nga 1856 tannatuuka, omutabani omukulu owa [[:en:Muteesa_I_of_Buganda|Kabaka Mukaabya Walugembe Mutesa I Kayiira]], Kabaka wa Buganda, [[:en:Reign|eyafugira]] wakati wa 1856 ne 1884. Nnyina yali Kiribakka ow’ekika ky'e Mamba. [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvannyuma lwa muto we [[:en:Mwanga_II_of_Buganda|Kabaka Mwanga II]] lw’okuwangulwa amagye g'[[:en:Baganda|abayeekera Abaganda]] ag'egatta n'[[:en:Christians|Abakristaayo]], [[:en:Muslim|Abasiraamu]] n’abayeekera. Okuwangulwa kwa Mwanga II kwaliwo nga 2 Ogwomunaana 1888. Kiweewa n'atikkirwa engule nga 11 Ogwomwenda 1888. Yakola Olubiri lwe ku [[:en:Mengo,_Uganda|lusozi Mengo]] . == Obulamu bwe obw’obufumbo == Kiri mu biwandiiko nti yawasa [[:en:Wives|abakyala]] abiri (20) : # Omukyala Bukirwa Nassaza # Nnyabo Butema # Nnyabo Kajja # Omukyala Lozaliya # Omukyala Luleba, Omusenero # Nnyabo Namubiru # Nnyabo Balirwa # Omukyala Namuli, Omufumbiro # Naabakyaala Namusoke, Kaddulubaale # Nnyabo Nambajjwe # Omukyala Nambi I # Nnyabo Nambi II # Omukyala Nambi III # Omukyala Tebalyayeebwa, Omulindamazzi # Omukyala Teyansigira # Omukyala Lwandeeta # Naabakyaala Zandaba, Namasole, eyali Kaddulubaale # Naabakyaala Mbagumidde, Kabejja # Nnyabo Bwangu # Nnyabo Sabaddu == Ensonga endala ==   Yazaala abaana 23, ng'abaana 21 balenzi n’abawala babiri: # Omulangira Kiweewa Ssimbwa nga nnyina yali Lady Butema # Omulangira Walulyo I, nga nnyina yali Lady Butema # Omulangira Kibuuka, nga nnyina yali Lady Kajja # Omulangira Nabadda, nga nnyina yali Lady Lozaliya # Omulangira Muyinda, nga nnyina yali Lady Luleba, Omusenero # Omulangira Agustin [Gusito] Tebandeke, nga nnyina yali Lady Namubiru. Yasomera mu ttendekero lya [[:en:Namilyango_College|Namilyango College]] . # Omulangira Lulaba, nga nnyina yali Lady Namuli # Omulangira Kagunya, nga nnyina yali Lady Namuli # Omulangira Lukongwa, Ssaabalangira (Omulangira Omukulu), nga nnyina yali Lady Namusoke # Omulangira Kiwanuka, nga nnyina yali Lady Namusoke # Omulangira Walulyo II, nga nnyina yali Lady Namusoke # Omulangira Kalubagwiire, nga nnyina yali Lady Nambajjwe # Omulangira Sekamaanya, nga nnyina yali Lady Nambi I # Omulangira Namulinzi I, nga nnyina yali Lady Nambi II # Omulangira Mwanga, nga nnyina yali Lady Nambi III # Omulangira Chwa, nga nnyina yali Tebalyayeebwa # Omulangira Ngenza, nga nnyina yali Tebalyayeebwa # Omulangira Namulinzi II, nga nnyina yali Teyansigira # Omulangira Namika, nga nnyina yali Lady Lwandeeta # Omulangira Musisi, nga nnyina yali Lwandeeta # Omulangira Nasuswa, nga nnyina yali Lady Zandaba # Omumbejja Hana Mazzi, nga nnyina yali Balirwa # Omumbejja Agaati Kagere, nga nnyina Tebalyayeebwa == Obukulembeze bwe ==   Kabaka Kiweewa Nnyonyintono ye yafugira akaseera akatono ennyo mu byafaayo bya Buganda. Yali Kabaka okumala wiiki mukaaga; oluvannyuma lw’okutikkirwa engule, yamala ennaku amakumi ana zokka ku Nnamulondo. Obukulembeze bwe bwalimu obutakkaanya n’obujeemu mu bammemba b’olubiri lw’obwakabaka, enkwe mu magye g’Abasiraamu Abawalabu n’Abakristaayo agaali gawagira ebiwayi ebyali birwanagana. Abamu ku bakozi abakulu mu kiseera ky’obukulembeze bwe kuliko; <ref>R.P. Ashe, ''Two Kings of Uganda'', 1890, pp. 262</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" ! width="150" |Erinnya ! width="90" | Ekifo ! width="90" | Okuvvuunula |- | Ow'ekitiibwa Nyonyintono | Katikiro | Katikkiro |- | Ali Bukulu | Kimbugwe | Minisita owookubiri |- | Ow'ekitiibwa Nyonyintono | Sekibobo | Gavana wa Kyaggwe |- | [[:en:Apollo_Kaggwa|Apollo Kaggwa]] | Mukwenda | Gavana wa Singo |- | Muguluma | Pokino | Gavana wa Buddu |- | Kapalaga | Kaggo | Gavana wa Kyadondo |- | Gaburieli Kintu | Kangao | Gavana wa Bulemezi |- | Luganga | Omujasi | Akulira Ekitongole Ekijasi |- | Samuel Mukasa | Omuwanika | Akulira Ekitongole Ggwanika |} Ennongoosereza Kiweewa ze yakola mwalimu okuggyawo envumbo ku busuubuzi bw’Abawalabu ne Bunyoro, kw’ossa n’okukendeeza ku misolo egyali gigerekeddwa ku by’amaguzi ebifulumizibwa ebweru n’okuyingiza mu ggwanga. y'eyama okusasula ebbanja ly’amasanga Mwanga lye yali abanjibwa abasuubuzi Abawalabu. <ref>Sir John M. Gray, "The Year of the Three Kings of Buganda,: The Uganda Journal, Vol.14, No.1, 1950, pp.15-53</ref> Mu lukiiko lwe yatuuza n’abaminsani b’Abazungu n’Abasiraamu, Kiweewa yasuubiza okuzimbira Abasiraamu omuzikiti. Kyokka okulangirira kwe nti tewali n’omu ku bantu be eyalina okuyingirira ensonga z’eddiini ye eyali awulirwa, era ekibiina ky’Abasiraamu bwe kyafuna obuyinza b'amulemerako okukomolebwa n’okukyuka okudda mu nzikiriza yaabwe. == Ennaku ze ez'oluvannyuma == Yagobwa amagye g’Abasiraamu aga muganda we [[:en:Kalema_of_Buganda|Kabaka Kalema]], eyafugira okuva nga 21 Ogwekkumi 1888 okutuuka nga 5 Ogwekkumi 1889. Yakwatibwa n’asuulibwa mu kkomera. Yattibwa mu kkomera abasiraamu abaali bamuwamba mu Gwomusanvu 1889. Yaziikibwa e Masanafu, Kyaddondo. <ref>https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm</ref> == Ebiwandiiko == ''"Okufaananako Vitellius, emyaka lunaana emabega, yali tayagalangako kufuga, era nga Vitellius naye bwe yalaba nga bamaliridde okumutta, yalaajana mu bulumi eri abatemu be obutatta musajja oyo nga bamaze okubafuula omufuzi."'' * Sir John M. Gray, "Omwaka gwa Bassekabaka abasatu aba Buganda", 1950 <ref>Gray, J. M. (1950). The Year of the Three Kings of Buganda. Uganda Journal, 14, 15-52.</ref> ''"Kiweewa y'ennyini yali musajja muwanvu, mutontono, ng'alina olususu oluddugavu ennyo nga luliko enkovu z'annamusuna. Yali akuze bulungi mu myaka, nga talina ky'ayagala nnyo mu byobufuzi era nga talina kisaanyizo kyonna eky'obukulembeze. Ekirungi kyokka ekyali alina gwe mutima mulungi naye nga musirise."'' * MSM Kiwanuka, "Kabaka Mwanga n'ebibiina bye eby'obufuzi", 1969 <ref>Kiwanuka, MSM, Kabaka Mwanga and his Political Parties, Uganda Journal, 33, 1 (1969).</ref> ''"Bwe yalinnya ku ntebe Kiweewa yalina endowooza nti y'agenda okubeera n'obuyinza obusukkulumye ku ttaka nga bajjajaabe bwe baali. Naye mu bbanga ttono Kiweewa yakizuula nti yali tasukka ddole y'okuzanyisa mu mikono gy'abataka ne baminisita."'' * A. Mutyaba, ''Ensonga y’Abasiraamu mu Uganda, 1840-1900'' <ref>Mutyaba, A., The Muslim Factor in Uganda, 1840-1900, page 41.</ref> == Enger Bakabaka gye bazze b'eddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Mwanga II of Buganda|Mwanga II Mukaabya]]|after=[[Kalema of Buganda|Kalema Muguluma]]|years=1888}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Luterekeddwa {{Kabaka of Buganda}}  [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 02rww9dd2kl0bjam96ww7kxc1ejefzj Daudi Kintu Wasajja 0 11381 71666 70837 2026-08-25T23:29:32Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 71666 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Omulangira Daudi Kintu Wasajja''' (yazaalibwa 1966), era ayitibwa '''David Wasajja''', mulangira wa [[:en:Buganda|Buganda]], obwakabaka bw'ennono obusinga obunene mu [[:en:Uganda|Uganda]] . == Obimukwatako == Ye mutabani omuto owa [[:en:Muteesa_II_of_Buganda|Ssekabaka Muteesa II]], [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] ow’omulundi ogwa 35 mu [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]], ne Winifred Keihagwe, [[:en:Princess|Omubiitokati]] w'e [[:en:Ankole|Ankole]] . Ye muto wa [[:en:Muwenda_Mutebi_II|Muwenda Mutebi II]] [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] aliko kati . Yali akyali mu lubuto abasirikale ba [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]] bwe baalumba [[:en:Mengo_Palace|Olubiri lw’e Mengo]] mu 1966. Maama we eyali olubuto, nga tasobola kudduka, yakwatibwa n’asibibwa mu [[:en:Luzira_Prison|kkomera ly’e Luzira]] okumala ennaku eziwera, n’ayimbulwa ng'ebula essaawa ntono nnyo nga tannalumwa bisa bya kuzaala. Kitaawe Kabaka yali adduse mu lubiri olwali luteta. <ref>{{Cite web |title=Meet the kabaka’s illustrious brothers |url=http://www.newvision.co.ug/D/9/38/499097 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141010024003/http://www.newvision.co.ug/D/9/38/499097 |archive-date=2014-10-10 |access-date=2026-08-25 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> Nga 24 Ogwekkuminogumu 2018 yasimattuka akabenje ku [[:en:Lake_Victoria|nnyanja Nnalubaale]], eryato eryali litisse abadigize bwe ly'ebbika mu nnyanja ne litta abantu 33. <ref>{{Cite news |last=Biryabarema |first=Elias |title=Uganda boat accident death toll rises to 33 - police |url=https://af.reuters.com/article/commoditiesNews/idAFL8N1Y11RY |archive-url=https://web.archive.org/web/20181126145958/https://af.reuters.com/article/commoditiesNews/idAFL8N1Y11RY |archive-date=2018-11-26 |access-date=2026-08-25 |work=AF |language=en-US}}</ref> == Emisomo gye == Omulangira Wasajja alina diguli ya [[:en:Bachelor_of_Arts|Bachelor of Arts]] (BA) okuva mu [[:en:University_of_Nottingham|university of Nottingham]], mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . == Emirimu gye == Wasajja yakomawo ku butaka mu 1996 era amangu ago n'alondebwa okuba ey'ekkenenya ebikolebwa n'ebikolebwa mu Kkampuni ya [[:en:Pan_World_Insurance|Pan World Insurance]] . Oluvannyuma yagenda mu maaso n’afuuka maneja w’ekitundu owa Kkampuni y'ebyempuliziganya eya [[:en:Celtel|Celtel]] . Mu buyinza bwe ng'omulangira, akiikiridde muganda we Kabaka aliwo kati ku mikolo egy’amaanyi, okugeza embaga ya [[:en:Kyagulanyi_Ssentamu_Robert_aka_Bobi_Wine|Kyagulanyi Ssentamu Robert aka Bobi Wine]] ne mukyalawe [[:en:Barbie_Itungo_Kyagulanyi|Barbie Itungo Kyagulanyi]] ). Yawerekera muganda we mu nteeseganya ezaaliwo okukomekereza obutakkanya obw'aliwo wakati w’[[:en:Kingdom_of_Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] ne [[:en:Republic_of_Uganda|Uganda]] mu Gwomwenda 2009 eyayitibwa oluvannyuma lw’obwegugungo mu [[:en:Kampala|Kampala]] olw’embeera eyaliwo mu [[:en:Kayunga_District|Disitulikiti y’e Kayunga]] eyaviirako n'okuggalwa kwa leediyo ya [[Buganda]] ey’obwakabaka. Emikutu gy'amawulire egy'omu kitundu gigamba nti Wasajja y'omu ku bakulira obwegugungo "Hash Harriers" ekibinja ky'ab'ejaasi mu [[:en:Kampala|Kampala]]. Ayagala nnyo okudduka era muzannyi wa masasi. Yafuulibwa omulawanyi w'obwakabaka ku mukolo gwa Grand Cross of the [[:en:Afro-Bolivian_monarchy#Order_of_Merit|Royal Order of Merit of Prince Uchicho]]<nowiki/>okuva eri Kabaka [[:en:Julio_Pinedo|Julio I]] owa [[:en:Afro-Bolivians|Afro-Bolivia]] . <ref>{{Cite web |title=Web Oficial de la Casa Real Afroboliviana |url=https://www.casarealafroboliviana.org/orden-merito.html |access-date=2026-08-25 |website=www.casarealafroboliviana.org}}</ref> == Ebirala ebimukwatako == Nga 25 Ogwokuna 2013, Omulangira Wasajja yawasa Mukyala Marion Nankya muwala w'eyali omubaka wa Paalamenti mu kiseera ekyo owa Bukoto ey'Obukiikaddyo, Mathias Nsubuga. Embaga yabadde ku [[:en:Rubaga_Cathedral|Lutikko e Rubaga]] ng’okusembeza abagenyi baabwe kwali mu maka ga Kabaka amatongole e Mengo. Era ky'awandiikibwa nti gwe gwali omulundi gwa Kabaka ogwasooka okwetaba mu kukuba ebirayiro mu kkanisa n’okukyaza abagenyi kuba mu buwangwa tateekeddwa kubeerawo ku mikolo egy’engeri eno. <ref>{{Cite web |url=http://www.ugandandiasporanews.com/2013/04/27/prince-david-kintu-wasajja-weds-his-princess-marion-elizabeth-nankya-in-colorful-royal-wedding/ |title=Archive copy |access-date=2025-08-03 |archive-date=2023-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230331222421/http://www.ugandandiasporanews.com/2013/04/27/prince-david-kintu-wasajja-weds-his-princess-marion-elizabeth-nankya-in-colorful-royal-wedding/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |url=http://www.observer.ug/viewpoint/73-lifestyle-entertainment/people-society/24964-here-comes-the-prince |title=Archive copy |access-date=2025-08-03 |archive-date=2015-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924111413/http://www.observer.ug/viewpoint/73-lifestyle-entertainment/people-society/24964-here-comes-the-prince |url-status=dead }}</ref> Nga 18 Ogusooka 2014, Mukyala Nankya yazaala bulungi omwana we omulenzi mu ddwaliro lya [[:en:Nakasero_Hospital|Nakasero Hospital]], mu Kampala. Omwana ono yatuumiddwa Omulangira Edward Mbogo olw'okujjukira jjajjaawe Ssekabaka Sir Edward Mutesa ( [[:en:Muteesa_II_of_Buganda|Muteesa II owa Buganda]] ) ne jjajjaawe omugenzi Nuuhu Mbogo, omulangira wa Buganda omututumufu era omukulembeze w’Obusiraamu mu Buganda. Mbogo yali muganda wa [[:en:Mwanga_II_of_Buganda|Kabaka Mwanga]] . <ref>{{Cite web |title=New Vision |url=https://www.newvision.co.ug/news/651612-buganda-welcomes-new-born-prince.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20250220195511/https://www.newvision.co.ug/news/651612-buganda-welcomes-new-born-prince.html |archive-date=2025-02-20 |access-date=2026-08-25 |website=www.newvision.co.ug |language=en |url-status=live }}</ref> == Ebitiibwa bye yafuna == * [[File:Flag_Afrobolivian.svg|30x30px|thumb left]] Ekiwelo ky'omulwanyi w'Obwakabaka ekya [[:en:Afro-Bolivian_monarchy#Order_of_Merit|Royal Order of Merit of Prince Uchicho]] == Laba ne == * [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Muwenda Mutebi II owa Buganda]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}  [[Category:Abalangira ba Buganda]] aty5mhwgreqhm57ntc2mjk1j1z8didw Ssuuna II of Buganda 0 11416 71590 66786 2026-08-25T14:02:48Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71590 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch|image=|name=Ssekabaka Ssuuna II Kalema Kasinjo|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1832 – 1856|coronation=|predecessor=[[Kamaanya of Buganda]]|successor=[[Muteesa I of Buganda]]|spouse=He married at least 148 wives <ref name="The Customs of the Baganda" />|royal house=Batandabezala|father=[[Kamaanya of Buganda]]|mother=Namasole Nakkazi Kannyange|birth_date=c. 1820|birth_place=Bujuuko Hill|death_date=1856|death_place=Wamala, Kyaddondo|place of burial=Wamala, Kyaddondo}}'''Ssuuna II Kalema Kasinjo Mukaabya Sekkyungwa Muteesa Sewankambo Walugembe Mig'ekyaamye Lukeberwa Kyetutumula Magulunyondo Luwambya Omutanda Sseggwanga''' yeeyali [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] w'[[Buganda|obwakabaka bwa Buganda]] owa 29 okuva mu 1832 okutuuka mu 1856. Erinnya ly'era liwandiikibwa nga Suna (mu biwandiiko ebikadde) ate nga Suuna (mu biwandiiko bingi eby’Olungereza). == Okulinnya ku namulondo == Yazaalibwa ku kasozi Bujuuko awo nga mu mwaka gwa 1820. Yali mutabani wa [[Kamaanya owa Buganda|Kabaka Kamaanya Kadduwamala]], Kabaka wa Buganda, eyafuga wakati wa 1814 ne 1832. Maama we yali Nakkazi Kannyange, ow’abiri mu ssatu ku [[bakyala]] ba kitaawe amakumi asatu mu munaana . [[Yalinnya]] ku [[namulondo]] nga kitaawe [[afudde]] mu 1832, ng’amaze okutta baganda be bonna asobole okusigala nga ye musika yekka. [[Ekibuga]] kye yakikuba ku [[kasozi Mulago]] == Obulamu bw’obufumbo == Kabaka Ssuuna II yagenda mu maaso mu nnono eyatandikibwa jjajjaawe era n'ekopebwa kitaawe ; enkola y’okuwasa omuwendo gw'abakyala ogutali gwa bulijjo. Ssuuna II yabasingako bonna. Agambibwa okuba nga yawasa abakyala kikumi ana mu munaana. Okufaananako n’ebitundu bingi eby’ensi ( royal intermarriage ), bakabaka ba Buganda baakozesanga obufumbo ng’ekintu ky'okutondawo n’okunyweza enkolagana n’emikago n’ababalwanyisa naddala okuva mu bika ebirala ebya Buganda awamu n’abbakungu ab'amaanyi. Kino kyakakasa nti Kabaka addako yayinza okubera ow'oluganda lw’omuntu yenna ow’ebika bya Buganda era nga kiyinzika okuba nga wa mutaka omukulu. Kale buli kika n’omutaka omukulu baagezangako okukakasa ng’omu ku bawala baabwe afuuka mukyala wa Kabaka aliko kati. == Ensonga == Nga bwe kyali kisuubirwa, Kabaka olw’okuwasa abakyala 148, yazaala omuwendo gw'abaana munene. Ebyafaayo ebiwandiike biteeka omuwendo ogwo waggulu nga mu bikumi bibiri mu abiri mu gumu. * Omulangira (Omulangira) Kajumba * Omulangira (Omulangira) Kiyimba, nga nnyina yali Lady Zawedde * Omumbejja (Omumbejja) Nassuuna, nga nnyina yali Lady Zawedde * Omulangira (Omulangira) [[Muteesa I of Buganda|Mukaabya Walugembe]], nga nnyina yali Lady Muganzirwazza * Omulangira (Omulangira) Nuhu Mbogo Okujuliza kuno kuwa amannya gaabwe bonna, nga kiwa amannya ga bannyaaabwe mu mbeera ezisinga obungi. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B;[[okujuliza kwetaagisa]]&#x5D;</sup> == Obufuzi == Kabaka Ssuuna yalina emyaka kkumi n’ebiri gyokka 12 we yalinnya ku nnamulondo. Yali mulenzi mulungi, ng’atwala entunula ya nnyina, Nakkazi Kannyange,ayogerwako ng'omu ku bakazi abaali basinga obubalagavu mu [[Buganda]] mu kiseera ekyo. Yatandika nga kabaka amanyiddwa ennyo,ayagalwa abantu be. Wabula bwe yeeyongera okwekkiririzaamu,yafuuka mujoozi atasaasira. Yeewa amannya agawerako agaali gategeeza nantawangulwa era kirimaanyi. Yalagira baganda be ataano mu munaana ku nkaaga battibwe. Babiri bokka be baasimattuse ettemu lino: * Omulangira (Omulangira) Wasajja, nga nnyina yali Nakkazi ow'ekika kya Mamba (si Nakkazi Kannyange) * Omulangira (Omulangira) Mugogo, nga nnyina yali Kyotowadde ow’ekika ky’Abamamba Mu kiseera weyafiira Kabaka Ssuuna yali afuuse omu ku bakabaka ba [[Buganda]] abatalina kisa. Ssuuna yatwala mu maaso obusuubuzi bwa Buganda mu masanga n’abaddu ne Zanzibar era okumala ekiseera yakkiriza abasuubuzi abagwiira okusinga Abazanzibari n’Abawalabu nga Snay bin Amir (mu 1852) ne Ahmed bin Ibrahim (mu 1844), mu bwakabaka bwe. Abasuubuzi Abawalabu baawaayo engoye (eza ppamba ne silika), emmundu, amasasi, n’ebirala wabula, okuleeta engoye za ppamba mu bungi kyavaako mpolampola okukendeera mu nkozesa y'[[embugo]] . Embugo zaali zibadde engoye ezisinga okwambalibwa abantu mu kitundu . Ssuuna oluvannyuma yawera okuyingira kw'abasuubuzi abagwira mu Buganda. Ssuuna yayongera ku bungi bw'amaato ga Buganda amalwanyi n'okugaziya mu [[Nnalubaale|nnyanja Nnalubaale]] . Entalo z’okuwamba baliraanwa b’obwakabaka zaayongera kugenda mu maaso ku mulembe gwe ekyaviirako okugaziwa kw’ettaka ly’obwakabaka bwa Buganda. Ku mulembe gwe, okulagajjalira omutindo gw’obuyonjo mu kibuga ekikulu kyalagirwa ng’omusango ogubonerezebwa n’okufa. Ssuuna yatta abantu abawerako olw’okumenya amateeka ge, ekyaleeta omusamize omu ayitibwa Kigemuzi obusungu . Kigemuzi yatandika okwogera mu ngeri etyoboola ekitiibwa kya Kabaka ng’agamba nti ekyo yakikola ku kiragiro kya lubaale /empewo. Ku biragiro bya Ssuuna, Kigemuzi yakwatibwa n’atwalibwa ku kibuga , ekikontana n’empisa. Yeekalakaasizza mu maaso ga Kabaka, ng’amujjukiza nti kikontana n’ennono okusiba omulubaale oba omusamize. Olwo Kabaka n’alagira Kigemuzi aggyibwewo, era ekiro ekyo ennyumba y’obwakabaka n’ekubwa laddu , Kabaka n’ayokebwa mu maaso ne ku ludda olumu olw’omubiri gwe. Ssuuna omulundi gumu natumya omusamize Kigemuzi, n’amusumulula, n’amubuuza lwaki wabaddewo omuyaga guno. Omusamize yaddamu nti: "Kubanga lubaale wa w'okubwatuka / laddu (Kiwanuka) anyiize olw'ebyo by'onkoze." Olwo Kabaka n’akwasa omusajja ente okumutangirira olw’okumusiba, era maama wa kabaka Kabaka n’amusenza ku ttaka eddene, asobole okutabagana n'empewo, n’okutaasa omwana we obutafuna bulabe obulala. == Emyaka egyasembayo == Mu myaka gye egyasembayo, Kabaka Ssuuna yasindika omubaka eri kabaka w’e Buzongola. M kukomawo, omubaka yaleeta obubaka bwa kwewaana okuva e Buzongola. Ssuuna kino yakitwala ng’obunyoomi era naggula olutalo ku bwakabaka bw’e Buzongola. Katikkiro, Kayira, abaami ba Kabaka ab'amaanyi ne Namasole bonna baawa amagezi obutatandika lulwana lw’amagye mu kiseera ky’enjala ne kawaali. Kabaka yagenda mu maaso n'olutalo ku magezi amakyamu Wadde nga yavaayo nga muwanguzi era n’agoba kabaka w’e Buzongola, ebikosa entalo, ssennyiga n’enjala byonna awamu byanafuya nnyo amagye ge era basajja be abasinga ne bafa nga tebannatuuka mu Buganda. Kabaka Ssuuna II yafa obulwadde bwa kawaali ng’adda e Buganda mu mwezi gw'ekkumi 1856. Kayiira yakomyawo ebisigala bye e Nabulagala. Mu kiseera kino ebisigalira bye biziikiddwa e Wamala. == Ebimwogerwako == "Yali musajja mukambwe nnyo: yali muvumu mu lutalo, yali muyizzi wa nsolo zamunsiko era ng'ayagala nnyo embwa engizzi. Ebisera ebimu wabula yali nga wa kisa, bwe bagamba bwe batyo, era kimanyiddwa bulungi nti bakabaka abakambwe ebiseera ebimu balaga ekisa baleme kukyayibwa bantu bebafuga. Bw'atyo bwe yali Ssuuna." * Ham Mukasa, "Some Notes on the Reign of Mutesa", 1934 <ref name="Some Notes on the Reign of Mutesa2">Mukasa, H. (1934). "Some Notes on the Reign of Mutesa." Uganda Journal, 2(1), 124-133</ref> "Bwe yanenyezebwa Ahmed bin Ibrahim (Omuwalabu eyasooka okukyalira kkooti ya Ssuuna II mu 1844) olw'okutta abantu be mu ngeri etali ya bwenkanya, Ssuuna yassaayo okwewoozaako kuno wammanga; 'Sirina kyama kirala olw'okukuuma abantu bange nga bantya nnyo n'okutangira enkwe'." * John A. Rowe, ''Revolution in Buganda'', 1968 == Amasiro g'e Wamala == Ku ntikko y’akasozi n'embeera ennungi eyeetooloddewo,Wamala kye kifo ekitukuvu Kabaka Ssuuna II, eyalina abakyala 148 n’abaana 218 we yaziikibwa. Ssuuna II ye [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] eyasembayo okuziikibwa mu lubiri lwe era ye yasembayo okuggyibwako akaba oluvannyuma lw’okufa. Era ye Kabaka eyasooka okukkiriza abasuubuzi ab'ebweru mu [[Buganda]] . Ekifo ekikulu ennyo naye nga kumpi kyerabirwa, amasiro g'e Wamala kifo kya njawulo nnyo. Ovuga eddakiika amakumi asatu okuva e Kampala ng’oyita ku luguudo lwa [[Kampala]] - [[Hoima]] Kisangibwa ku ntikko y’akasozi kilo mmita 2.5 (1.6 mi) oluvannyuma lw’okukyuka ku ddyo, okuva ku luguudo lwa Hoima. == Emmeeza y'obusika == {| class="wikitable" | valign="top" |Yasikira [[Kamanya Kadduwamala|Kamanya]] [[Kamanya Kadduwamala|Kadduwamala]] | valign="top" |[[Kabaka wa Buganda]] 1832-1856 | valign="top" |Yasikirwa [[Muteesa I Mukaabya]] |} # == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Akasozi Mulago]] == Ebijuliziddwa == {{Kabaka of Buganda}} # Kiwanuka, MM Semakula, Muteesa of Uganda. Kampala: East African Literature Bureau, 1967 # {{cite book|last1=Kaggwa|first1=Apollo|last2=Kalibala|first2=Ernest B.|title=The Customs of the Baganda|url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira|date=1934|page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/44 44]}} # {{cite web|url=http://www.hartford-hwp.com/archives/36/493.html|title=The Reign of Kabaka Ssuuna II|first=C.R.|last=Spinner|date=11 June 2003|accessdate=5 October 2014|publisher=Hartford-Hwp.Com}} # J. Roscoe, The Baganda, 1911, pp.227. # Mukasa, H. (1934). "Some Notes on the Reign of Mutesa." Uganda Journal, 2(1), 124-133 # {{cite web|url=http://www.buganda.com/kings.htm|title=Kabaka Ssuuna II Is Buried At Wamala, Kyaddondo|accessdate=5 October 2014|publisher=Buganda.com|archive-date=15 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm|url-status=dead}} # Rowe, J.A. (1968). ''Revolution in Buganda 1856-1900. Part One: The Reign of Kabaka Mukabya Mutesa, 1856-1884''. # {{cite web|accessdate=5 October 2014|url=http://www.ugandatravelguide.com/wamala-tombs.html|title=About Wamala Tombs|date=7 August 2014|publisher=Uganda Travel Guide|archive-date=21 February 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200221140330/http://www.ugandatravelguide.com/wamala-tombs.html|url-status=dead}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm|date=2013-06-15}} {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kamaanya of Buganda|Kamaanya Kadduwamala]]|after=[[Muteesa I of Buganda|Muteesa I Mukaabya]]|years=1832 - 1856}} {{s-end}}Kabaka wa Buganda [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] j146z9lf1r1xcixsyhfiq7tuphyxrut Ambrosio Kibuuka 0 11469 71550 66692 2026-08-25T13:53:11Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abajulizi ba Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71550 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ambrosio Kibuuka''' (1868 – Ogwomukaaga 3, 1886) <ref>Bisase, Arnold Spero (2012).</ref> oba ( '''Ambrose Kibuuka Katekamu, Kateka Mulundaggana)''', yali Munnayuganda, mujulizi Omukatoliki eyattibwa olw'enzikiriza ye mu 1886. <ref>{{Cite web |title=St. Ambrosio Kibuuka – Ugandan Martyr and Witness to Faith |url=https://allsaintstories.com/saints/st-ambrosio-kibuuka |access-date=2025-12-16 |website=allsaintstories.com}}</ref>Yazaalibwa mu [[Buganda]] . Yali omu ku Bakristaayo abangi abattibwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Ssekabaka Mwanga II]] wakati wa 1885 ne 1887. Olunaku lwe olw'okuttibwa lwali nga 3 Ogwomukaaga, lwe yayokebwa nga mulamu, era nga ajjukirwa ng'omu ku [[Abajulizi ba Uganda|bajulizi ba Uganda]] ku lunaku lw'embaga . <ref>{{Cite web |url=https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs |title=Archive copy |access-date=2025-08-08 |archive-date=2024-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240131111459/https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs |url-status=dead }}</ref> == Obulamu == Yazaalibwa e Butuzzaliiso, Ssingo nga mu mwaka gwa 1868. Kitaawe yali Kisuule Balamaze, ate nnyina yali Wampera. Ye yekka yali omwana ow'obulenzi eyawona, kubanga baganda be abalala bonna baafa nga bakazaalibwa oba nga bakyali bato nnyo. Kitaawe yali mukungu mu kibinja ky'abavuzi b'engoma za Kabaka ekyayitibwanga Mujaguzo. Yayagalanga nnyo mutabani we, era yamutuuma amannya Katikamu ne Mulundaggana.<ref>{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-16 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US |archive-date=2025-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251111101703/https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |url-status=dead }}</ref> Ng'aweza emyaka kkumi n'etaano, Kibuuka yaleetebwa mu lubiri lw'obwakabaka okuweereza nga omukozi wa Kabaka Mwanga owokubiri.<ref name="auto">{{Cite web |title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu |url=https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |access-date=2025-12-15 |website=Kampala Archdiocese |language=en-US |archive-date=2025-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251111101703/https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-ambrose-kibuuka-katikamu/ |url-status=dead }}</ref>Yali amanyiddwa olw'okubeera omuntu ow'abantu, ow'ekisa, omusanyufu, era alina ekitone mu mizannyo, asobola okukola okumala essaawa eziwera nga nga takooye.Mu lubiri, ye ne kizibwe we Achilles Kiwanuka baakwasibwa Joseph Mukasa Balikuddembe, omukulembeze w'abakrisitaayo abaali baweereza mu lubiri, oluvannyuma yabaabakwasa Charles Lwanga nga Joseph Mukasa Balikuddembe attiddwa. Kibuuka yafuuka omuyizi w'eddiini omunyiikivu (oyo ateekateeka okubatizibwa) era yabatizibwa ng'Omukatoliki omuminsani Père Siméon Lourdel (Mapeera)Ogwekkuminogumu16, 1885, olunaku olwaddako Joseph Mukasa okuttibwa. Kabaka Mwanga owkokubiri bwe yatandikawo okuyigganya ennyo Abakristaayo, Kibuuka yali omu ku abo abaakwatibwa mu Gwokutaano 26, 1886. Ye ne banne baatwalibwa e Namugongo, ekifo awattirwanga abantu, gye baasibirwa okumala wiiki emu. Nga 3 Ogwokukaaga, 1886 (olunaku lw’okulinnya mu ggulu), Kumyaka kuminamusanvu 17 oba kuminamunaana ,yazingibwa mu matundubaali n’abalala ne bokyebwa ku kyoto ekinene. Ajjukirwa olw’enzikiriza ye, eyali eyamaanyi n’obuvumu bwe yayolesa ng’ayolekedde okuttibwa.<ref>{{Cite AV media|url=https://www.youtube.com/watch?v=hSvDgaIe5lA|title=St. Ambrose Kibuuka Katikamu Profile - Uganda Martyrs|date=2025-05-16|last=Ugandan Catholics Online|access-date=2025-12-15|via=YouTube}}</ref> == Okulangirirwa ng'omujulizi == Omutukuvu. Ambrosio Kibuuka yatukuzibwa mu 1920 Paapa Benedict XV era n'atukuzibwa mu 1964 Paapa Paul VI. Ye mutukuvu omukulu ow'ebibiina n'ebibiina by'abavubuka nga Scouts, Guides, Young Christian Workers, ne Xaverians. Olunaku lwe lukuzibwa buli mwaka nga 3 Ogwomukaaga ku Basilica Church of the Uganda Martyrs e Namugongo, Uganda. == Laba ne == * Andwre Kaggwa * Charles Lwanga * Uganda martyrs == Ebijuliziddwa == {{Reflist|30em}} == Ebijuiziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka bio] * [https://web.archive.org/web/20180823174629/http://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ The Uganda Martyrs from the August 2008 issue of ''The Word Among Us'' magazine] * [https://web.archive.org/web/20220223055548/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=114 Ambrosio Kibuuka's profile from UgandaMartyrsShrine.org]  == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20080516064651/http://saints.sqpn.com/sainta5f.htm Ambrosio Kibuuka] * Abajulizi ba Uganda okuva mu Gwomunaana  2008 okuva mu magazini ya The Word Among Us *Ebikukwatako ku Ambrosio Kibuuka ku mukukutu gwa UgandaMartyrsShrine.org [[Category:Abazaalibwa mu 1868]] [[Category:Abaafa mu 1886]] [[Category:Okutta okwali mu Uganda mu kyasa ky'ekkumi n'omwenda]] [[Category:Abajulizi Abakatuliki ab'ekyasa ky'ekkumi n'omwenda]] [[Category:Abaana abakatuliki abatuukirivu]] [[Category:Bannayuganda Abakatuliki Abatuukirivu]] [[Category:Abajulizi ba Uganda]] hny4p2368ely4rfdb1u2pefwlbrl88o Mwanga I of Buganda 0 11504 71589 66853 2026-08-25T14:02:48Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71589 wikitext text/x-wiki '''Mwanga I [[:en:Kabaka_of_Buganda|Sekabaka]]'''w’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] okuva mu 1740 okutuuka mu 1741. Yali Kabaka wa Buganda ow’amakumi abiri mu ssatu (23). == Okutuuzibwa ku Nnamulondo == Ono yali mutabani omukulu [[Prince Musanje Golooba|w'Omulangira Musanje Golooba]] . Maama we yali Nabulya Naluggwa ow’ekika ky’e Ndiga, mukyala wa kitaawe owookubiri. [[:en:Enthronement|Yatuuzibwa]] ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvannyuma lw’okufa kwa kitaawe we, [[Mawanda of Buganda|Kabaka Mawanda Sebanakitta]], mu 1740. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Ekiseera == Mwanga I ne baganda be ba Kabaka ba Buganda abaasooka okugenda e Nnagalabi (oluvannyuma eyatuumibwa erinnya Budo) ku mikolo gy’amattikira. Ba Kabaka abaasooka baali bagenze Nankere ku mukolo ogwasembayo era ogwakakasibwa ddala. Abamu ku baserikale b’eggwanga abakulu mu kiseera ky’obufuzi bwe kuliko; {| class="wikitable" style="text-align: center" ! width="150" |Erinnya ! width="120" | Ekika ! width="90" | Ekifo ! width="120" | Okuvvuunula |- | Ssebanaakitta | Mamba (Ebyennyanja eby’amawuggwe) . | Katikiro | Katikkiro |- | Lubinga | Lugave (Olupangolin) . | Kasujju | Gavana wa Busujju |- | Matumpaggwa | Nkima (Enkima ya Vervet) . | Kangaawo | Gavana wa Bulemezi |- | Mugwanya | Nkima (Enkima ya Vervet) . | Mugema | Gavana wa Busiro |- | Kibaate | Ntalaganya (Omuduumizi) . | Kitunzi | Gavana wa Gomba |- | Manganyi | Ndiga (Endiga) . | Katambala | Gavana wa Butambala |} == Obulamu bw’obufumbo == Amanyiddwa nga eyawasa abakyala bataano (5): <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=34}}</ref> * Najjuma muwala wa Natiigo, ow’ekika ky’o Lugave * Nakabugo muwala wa Mugema ow'ekika kye Nkima * Naabakyaala Nakiwala, Omubikka, muwala wa Semwanga, ow’ekika ky’e Ng'onge * Nalubowa muwala wa Segiriinya ow'ekika ky'Ab'engo * Namakula muwala wa Mpinga ow’ekika ky’o Lugave == Ensonga == Awandiikiddwa nti yazaala abaana basatu (3) ab’obulenzi: * Omulangira (Omulangira) Mulage, nga nnyina yali Najjuma. Yafuuka Sabaddu eri abambejja. * Omulangira (Omulangira) Kiwanuka, nga nnyina yali Nakabugo * Omulangira (Omulangira) Nkondoggo, nga nnyina yali Namakula == Emyaka egisembayo ==   Kabaka Mwanga I Sebanakitta yattibwa '''Nkunnumbi''', nga yeesasuza olw’okutta mutabani we, nga mu mwaka gwa 1741. Yasooka kuziikibwa e Meerera. Mu 1860, ebisigalira bye byasimibwa ne biddamu okuziikibwa e Kavumba mu Busiro. <ref>{{Cite web |date= |title=Ssekabaka Mwanga I Is Buried at Kavumba, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=5 October 2014 |publisher=Buganda.com |archive-date=15 June 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> Yasikirwa muganda we [[Namuggala owa Buganda|Omulangira Namuggala Kagali]] . == Engeri gyebasikamu == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Mawanda of Buganda|Mawanda Sebanakitta]]|after=[[Namuggala of Buganda|Namuggala Kagali]]|years=c.1740-c.1741}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijulizidwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] i86ioj2wupppz29tccre8vssfbmevur Mwanga I owa Buganda 0 11505 71592 39550 2026-08-25T14:02:49Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71592 wikitext text/x-wiki {{Infobox monarch||image=|name=Ssekabaka Mwanga I|succession=[[Kabaka of Buganda]]|reign=1740 – 1741|coronation=|predecessor=[[Mawanda of Buganda]]|successor=[[Namuggala of Buganda]]|spouse=1. Lady Najjuma<br/>2. Lady Nakabugo<br/>3. Nabakyaala Nakiwala<br/>4. Lady Nalubowa<br/>5. Lady Namakula|royal house=|father=Prince Musanje Golooba|mother=Namasole Nabulya Naluggwa|birth_date=|birth_place=[[Uganda]]|death_date=1741|death_place=Unknown|place of burial=Kavumba, Busiro}}'''Mwanga I''' [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w’[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] okuva mu 1740 okutuuka mu 1741. Yali Kabaka wa Buganda ow’amakumiabiri mu abassatu (23). == Okutuuzibwa ku Nnamulondo == Ye yali mutabani omukulu ow'[[:en:Prince_Musanje_Golooba|Omulangira Musanje Golooba]] . Maama we yali Nabulya Naluggwa ow’ekika ky’e Ndiga, mukyala wa kitaawe owookubiri. [[:en:Enthronement|Yalinnya]] ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvannyuma lw’okufa kwa kojja we, [[:en:Mawanda_of_Buganda|Kabaka Mawanda Sebanakitta]], mu 1740. == Obukulembeze bwe == Mwanga I ne baganda be be ba Kabaka ba Buganda abaasooka okugenda e Nnagalabi (oluvannyuma eyatuumibwa erinnya Budo) ku mikolo gy'abwe egy’okutuuzibwa ku ntebe. Ba Ssekabaka abaasooka baali bagenda Nankere ku mukolo ogusembayo era ogusinga obukulu ogw’okukakasa. Abamu ku bakungu b'olubiri mu kiseera ky'obukulembeze bwe mwalimu; <ref>Kaggwa, Sir Apollo K, ''Basekabaka be’Buganda''</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" ! width="150" |Erinnya ! width="120" | Ekika ! width="90" | Ekifo ! width="120" | Okuvvuunula |- | Ssebanaakitta | Mamba (kyenyanja) . | Katikiro | Katikkiro |- | Lubinga | Lugave . | Kasujju | Omukulu w'essaza lya Busujju |- | Matumpaggwa | Nkima | Kangaawo | Omukulu w'essaza lya Bulemezi |- | Mugwanya | Nkima . | Mugema | Omukulu w'essaza lya Busiro |- | Kibaate | Ntalaganya | Kitunzi | Omukulu w'essaza lya Gomba |- | Manganyi | Ndiga . | Katambala | Omukulu w'essaza lya Butambala |} == Obulamu bwe obw’obufumbo == Ky'awandiikiba nti yawasa abakyala bataano (5): <ref name="The Customs of the Baganda">Kaggwa, Apollo; Kalibala, Ernest B. (1934). ''The Customs of the Baganda''. p.&nbsp;34.</ref> * Najjuma muwala wa Natiigo, ow’ekika ky’oLugave * Nakabugo muwala wa Mugema ow'ekika ky'e Nkima * Naabakyaala Nakiwala, Omubikka, muwala wa Semwanga, ow’ekika ky’e Ngonge * Nalubowa muwala wa Segiriinya ow'ekika ky'e Ngo * Namakula muwala wa Mpinga ow’ekika ky’o Lugave == Ensonga endala == Kyawandiikibwa nti yazaala abaana basatu (3) ab’obulenzi: * Omulangira Mulage, nga nnyina yali Najjuma. Yafuuka Sabaddu eri abambejja. * Omulangira Kiwanuka, nga nnyina yali Nakabugo * Omulangira Nkondoggo, nga nnyina yali Namakula == Emyaka gye egy'oluvannyuma ==   Kabaka Mwanga I Sebanakitta yattibwa '''Nkunnumbi''', mu kuwoolera olw’okutta mutabani we, nga mu mwaka gwa 1741. Yasooka kuziikibwa e Meerera. Mu 1860, ebisigalira bye byasimibwa ne biddamu okuziikibwa e Kavumba mu Busiro. <ref>{{Cite web |url=http://www.buganda.com/kings.htm |title=Archive copy |access-date=2025-08-10 |archive-date=2013-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> Yasikirwa muganda we [[:en:Namuggala_of_Buganda|Omulangira Namuggala Kagali]] . == Engeri ba Kabaka gye baali beddiringana == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Mawanda of Buganda|Mawanda Sebanakitta]]|after=[[Namuggala of Buganda|Namuggala Kagali]]|years=c.1740-c.1741}} {{s-end}} == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] {{DEFAULTSORT:Mwanga I Of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 5uah18n56q0j7aqp8uxzl35d3sfuff8 Michael Kawalya Kagwa 0 11525 71561 40590 2026-08-25T13:59:14Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71561 wikitext text/x-wiki '''Michael Hamilton Kawalya-Kaggwa''' yali ''[[Katikkiro wa Buganda|Katikiro]]'' (katikkiro) w’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] okuva mu 1945 okutuuka mu 1950. Yafa nga 9 ogwomwenda 1971 yaleka amaka omuli nnamwandu, Mukyala Olive Amelia Kawalya Kaggwa (ow’ekitiibwa mu Ghana) ne batabani be babiri. Taata wa Kawalya Kaggwa, [[Apollo Kaggwa]], yali ''Katikkiro'' ow'amaanyi era nansangwa mu Buganda. <ref>[[Apollo Kaggwa]]</ref> <ref>[[Apollo Kaggwa]]</ref> == Ebiwandiiko ebikozesebwa == [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] agyhjfbzowzo11y7m9j0n4nkzaazigy Kalema owa Buganda 0 11530 71605 66795 2026-08-25T14:02:54Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71605 wikitext text/x-wiki '''Rashid Kalema Muguluma''' yali [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] w'Obwakabaka bwa Buganda owa 33 mu Uganda okuva nga 5 Omwezi ogw'ekkumi 1889. ,<ref name=":0">{{Cite web |date=2020-09-14 |title=Bibles turn into bullets in Buganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/bibles-turn-into-bullets-in-buganda-1511748 |access-date=2024-05-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=AFRICAN ARCHIVES GENERAL |url=https://theafricanarchives.com/article/60 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20240525124706/https://theafricanarchives.com/article/60 |archive-date=2024-05-25 |access-date=2024-05-25 |website=theafricanarchives.com}}</ref> == Okulinnya ku namulondo == Kalema Muguluma yali mutabani wa [[Muteesa I of Buganda|Kabaka Mukaabya Walugembe Muteesa I]], Kabaka wa Buganda, eyafuga wakati wa 1856 ne 1884. Maama we yali Ndibuwakanyi, ow’ekika ky'e Mamba. Yalangirirwa nga Kabaka eggye ly'abasiraamu eryamaamulako mukulu we [[Kiweewa owa Buganda|Kabaka Kiweewa Mutebi]] ku namulaondo nga 21 Omewzi gw'ekkumi 1888. Ekibuga kye yakireka ku kasozi Mengo <ref name=":0"/> == Obulamu bw’obufumbo == Awandiikiddwako okuba nga yawasa abakyala bano: <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |pages=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/61 61]–62}}</ref> # Nabikukuzi muwala wa Jjumba ow'ekika ky'e Nkima # Sofia Kabakalongoosa muwala wa Kinyolo ow'ekika ky'e Nkima # Nakibuuka muwala wa Mugema ow'ekika ky'e Nkima # Zefiria Nnampa Nakibuuka muwala wa Bakkabulindi ow’ekika ky’e Ngeye # Nabibooge muwala wa Kibaya ow'ekika ky'e Nsenene # Veneneka Nabiwemba, muwala wa Wakooli, [[Omusoga]] ow’ekika ky'e Ngabi # Njera Saabaddu muwala wa Gabunga ow'ekika ky'e Mamba == Ensonga == Abaana be abamanyikiddwa mulimu: # Omulangira Kiweewa Zzimbe, nga nnyina yali Nabikukuzi # Omulangira Edmond Alamanzaani Ndawula nga nnyina yali Zefiria Nnampa. Yafa nga 1,Omwezi gw'omusanvu 1916 # Omulangira Yozefu Musanje Walugembe, MBE. Yazaalibwa nga 31 Omwezi gw'omunaana 1889. Maama we yali Nabibooge. Yasomera mu ssomero lya [[Namilyango College]] . Mu Mwezi gwekkumi 1914, yakuzibwa nga 2nd Lieutenant mu ggye lya African Native Medical Corps. Mu 1915, yakuzibwa n’afuulibwa Lieutenant. Yaweereza mu [[Ssematalo Asooka]] okuva mu 1915 okutuuka mu 1919. Yaweebwa emidaali [[Member of the Order of the British Empire]] (MBE), 1915 Star and the British War n’ogwa Allied Victory medals. Nga 18 Omwezi gww'ekkumi n'ogumu 1907, yawasa Sala Kiire, muwala wa Chevalier Stanislas Mugwaanya, [[OBE]], [[GCSG]] , ku [[White Fathers]]' Mission, [[Nsambya]] . Omulangira Musanje yazaala abaana basatu ab’obulenzi n’abawala babiri: (a) Omulangira Joseph Mukaabya (b) Omulangira Daudi Kimera (c) Omulangira Lodoviko Kamanya ne (c) Omumbejja Tereza Namukaabya (d) Omumbejja Mary Kamuwanda. # Omumbejja Yuniya Maliamu Kamuwanda, nga maama we yali Veneneka Nabiwemba. Omumbejja Kamuwanda yatuuzibwa ku bwa Naalinnya eri [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Chwa II]] nga 14, Omwezi gwomunaana 1897. Yafuna omudaali gwa [[Silver Jubilee]] mu 1935, ogwa [[Coronation medal]] mu 1937 n'ogwa [[Papal]] medal Pro Ecclesia et Pontifice" mu 1951. Yafa nga 30, Omwezi ogwokutaano 1951. # Omumbejja Besemerese Hana Dimbwe. Yazaalibwa mu [[Kampala]] mu 1887. Maama we yali Sofia Kabakaalongoosa. Mu Mwezi gw'omwenda 1905, yafumbirwa, e [[Mbale]], ng'omukyala owookusatu owa Semei Lwakirenzi Kakungulu, eyali Kabaka wa Bukedi mu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Obufuzi bwe == [[File:Kalema's_Komera_katereke_prison_ditch_in_Nsangi,_Uganda.jpg|thumb|250x250px|Ekkomera lya Kalema mu Lunnya]] Ekiseera okuva mu 1884 okutuuka mu 1897 kyalimu okusika omuguwa okw'amaanyi mu [[Buganda]] . [[Baganda|Abaganda]] abawera baali bakyuse ne badda mu emu ku ddiini essatu enkulu mu bwakabaka; [[Obukatuliki]], [[Obupolotesitante]] oba [[Obusiraamu]] Ng'abakulembeze mu bwakabaka bagezaako okuzza obuyinza ku bantu baabwe abaali beeggase ku maddini gano obwakabaka bwajjamu akasambattuko, obujeemu, okulwanyisa obuggyeeemu n’okuyigganyizibwa olw'eddiini. Mu bbanga lya myaka kkumi n’esatu okuva mu 1884 okutuuka mu 1897, Buganda yalimu enkyukakyuka mu bukulembeze e [[Mengo]] emirundi mukaaga, ekyali kitabangawo mu bwakabaka. Ba Kabaka bangi baalondako enjuyi kwebagwa mu ddiini emu oba endala, okwesanga nga bamaamuddwa ku namulondo abawagizi b’amadiini ge bataalonda. Era embeera ne yeddingana bwetyo Mu Mwezi ogw'ekkumi 1888, ekiwayi ky’ Abasiraamu kye kyali kisinga amanyi mu [[Buganda]]<ref>https://exploreuganda.com/buganda/</ref>. Abaminsani abakulisitaayo bonna baagobebwa, era [[Kiweewa owa Buganda|Kabaka Kiweewa Mutebi Nnyonyintono]] n’aggyibwa ku namulondo . Kabaka Kalema Muguluma eyali akyuse n'adda mu busiraamu era naalonda erinnya lya Rashid, yatuuzibwa ku [[namulondo]] nga yatuuzibwa katikkiro wa Kiweewa, Muguluma . Wabula oluvannyuma lw’omwaka gumu gwokka, yawalirizibwa amagye g'[[Great Britain|Abangereza]] abafuzi b'amatwale okugivaako. Yaweebwa Abangereza akakwakkulizo: okukyuka okudda mu bukulisitaayo asigaze namulondo, oba okusigala nga musiraamu agifiirwe. Kirabwa n'ayonka nti yalondako busiraamu era naggyibwa ku namulondo. Mu myezi ebiri ng’afuga, Kalema yaweereza ebirabo by’amasanga eri Sultan w’e Zanzibar n’awereekerezaako n'ebbaluwa. Mu bbaluwa, Kalema yeerangirira nga Sultan wa Buganda, era n’alangirira enteekateeka ye okugifuula eggwanga ery'obusiraamu. Yasaba kkulaani okusomesa Abasiraamu, wamu n’emmundu okukuuma ensi ye okuva ku balumbaganyi Abakulisitaayo. Abakulisitaayo abanoonyi b'obubudamo bwebeegatta ne Mwanga, mu kugezaako okuwamba namulondo ya Kalema, Kalema yafuba okunyweza ekifo kye ng’aggyawo abantu bonna ab’olulyo olulangira abaali basobola okusendebwasendebwa okwegatta ku nsonga y’Abakulisitaayo. Yalagira abalangira n’abambejja bonna okwokebwa nga balamu. Abalangira n’abambejja nga amakumi asatu be baafiira mu ttemu lino nga kuliko ne batabani [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|ba Mwanga]] abawere Kyonya ne Kagalo. Okutta kuno okw’aboolugandalwe mu kirindi kwanyiiza abantu. Engeri Kiweewa gye yattibwamu- okumulumya enjala okumala ennaku eziwera, n'oluvannyuma n’akubwa amasasi n’afa ne bakazibe nabo ne battibwa yalabibwa ng’etaasaana kuyisibwamu kabaka, era ng'akabonero akabi ku bwakabaka. N’olwekyo abantu tebaayagala nnyo kwewandiisa ku ggye lye mu lutalo olwali lubindabinda erii amaggye g'abalukisitaayo. Mu lutalo olwaddirira, yawangulwa n’addukira e Singo. == Emyaka egyasembayo == Oluvannyuma lw'okuggyibwa ku Nnamulondo [[Great Britain|Abazungu]], Kabaka Kalema yagenda mu [[buwanganguse]] mu [[Bunyoro]]. <ref>{{Cite web |date=October 31, 2022 |title=Former Buganda King, Nuhu Rashid Kalema Was a True Muslim Hero-Mufti |url=https://ugandaradionetwork.net/story/former-buganda-king-nuhu-rashid-kalema-was-a-true-muslim-hero-mufti-}}</ref> Yafiira mu buwanganguse obulwadde bwa kawaali mu mwezi ogusooka 1891. Mu kiseera we yafiira, emyaka gye giteeberezebwa okuba nga gyali wakati w'amakumi abiri. Enjole ye yakomezebwawo n'ezikibwa e Mmende mu Busiro. <ref>{{Cite web |title=Kabaka Kalema Muguluma Is Buried At Mmende, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=2013-06-15 |access-date=2009-08-31 |publisher=Buganda.com}}</ref> == Emmeeza y'obusika == Yasiksira [[Kabaka wa Buganda]] Yasikirwa [[Kiweewa Nnyonyintono]] 1888-1889 [[Mwanga II]] [[Mukaabya]] == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |date=2020-09-14 |title=Bibles turn into bullets in Buganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/bibles-turn-into-bullets-in-buganda-1511748 |access-date=2024-05-25 |website=Monitor |language=en}} # {{Cite web |title=AFRICAN ARCHIVES GENERAL |url=https://theafricanarchives.com/article/60 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20240525124706/https://theafricanarchives.com/article/60 |archive-date=2024-05-25 |access-date=2024-05-25 |website=theafricanarchives.com}} # {{cite book |last1=Kaggwa |first1=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |pages=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/61 61]–62}} # Sir John M. Gray, 1950. The Year of the Three Kings of Buganda. "Uganda Journal", 14, pp.15-52. # Sir John M. Gray, 1950, ibid. # Sir Apollo Kaggwa, 1901. ''Ekitabo kya Basekabaka b'e Buganda''. # {{Cite web |date=October 31, 2022 |title=Former Buganda King, Nuhu Rashid Kalema Was a True Muslim Hero-Mufti |url=https://ugandaradionetwork.net/story/former-buganda-king-nuhu-rashid-kalema-was-a-true-muslim-hero-mufti-}} # {{cite web |title=Kabaka Kalema Muguluma Is Buried At Mmende, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=2013-06-15 |access-date=2009-08-31 |publisher=Buganda.com}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa ba Kabaka ba Buganda][[Archived]] 2013-06-15 at the [[Wayback Machine]] Kabaka wa Buganda{{Kabaka of Buganda}} [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] hnrlpzo39p8hxaoch92awtsyyubggtz List of Ugandan writers 0 11546 71638 69960 2026-08-25T14:28:07Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abasawo mu Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71638 wikitext text/x-wiki   Luno lwe '''lukalala lw’abawandiisi [[Yuganda|ba Uganda]] abamanyiddwa''', abaazaalibwa oba abakulidde mu Uganda, oba gyebabeera oba emitala w’amayanja, era nga bawandiika mu lumu ku nnimi za Uganda . == Esooka == * [[:en:Adong_Judith|Adong Judith]] (yazaalibwa 1977), omuwandiisi w'emizannyo * [[:en:Grace_Akello|Grace Akello]] (yazaalibwa 1950), omuwandiisi w'ebitontome, omuwandiisi w'ennyiriri, omuwandiisi w'ennono era munnabyabufuzi * [[:en:Harriet_Anena|Harriet Anena,]] omuwandiisi w’emboozi ennyimpi, mutontomi, munnamawulire * [[:en:Apolo_Kagwa|Apolo Kagwa]] (1864–1927), ssaabaminisita wa [[:en:Buganda|Buganda]] * [[:en:Monica_Arac_de_Nyeko|Monica Arac de Nyeko (]]<nowiki/>yazaalibwa 1979), omuwandiisi w'emboozi ennyimpi, mutontomi era muwandiisi w'ennyiriri * [[Asiimwe Deborah GKashugi|Asiimwe Deborah GKashugi,]] omuwandiisi w'emizannyo * [[:en:Lillian_Aujo|Lillian Aujo]], mutontomi, muwandiisi w’emboozi ennyimpi == B == * [[:en:Doreen_Baingana|Doreen Baingana]] (yazaalibwa 1966), muwandiisi w'emboozi ennyimpi * [[:en:Bake_Robert_Tumuhaise|Bake Robert Tumuhaise]] (yazaalibwa 1981), muwandiisi w'ebitabo * [[:en:Evangeline_Barongo|Evangeline Barongo,]] muwandiisi w'abaana * [[:en:Violet_Barungi|Violet Barungi]] (yazaalibwa 1943), muwandiisi w’ebitabo era musunsuzi * [[:en:Mildred_Barya|Mildred Barya]], muwandiisi w'ebitontome * [[:en:Jackee_Budesta_Batanda|Jackee Budesta Batanda,]] muwandiisi w’emboozi ennyimpi, muwandiisi w’ebitabo * [[:en:Austin_Bukenya|Austin Bukenya]] (yazaalibwa 1944), mutontomi, mukugu mu by'ebiwandiiko, munnakatemba era omuwandiisi w'emizannyo [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] * [[:en:Busingye_Kabumba|Busingye Kabumba (]]<nowiki/>yazaalibwa 1982), munnamateeka, muyimbi * [[:en:Bwesigye_bwa_Mwesigire|Bwesigye bwa Mwesigire]] (yazaalibwa 1987), munnamateeka, mutontomi, omuwandiisi w'emboozi ennyimpi * [[:en:Ernest_Bazanye|Ernest Bazanye,]] munnamawulire, omuwandiisi * [[:en:Dilman_Dila|Dilman Dila]] (yazaalibwa 1977), muwandiisi w'ebitabo, omuwandiisi w'emboozi ennyimpi, omukozi wa firimu * [[:en:Ivan_Edwards|Ivan Edwards]], musawo, omusawo alongoosa ennyonyi, Minisita, mutontomi * [[Angella Emurwon]], muwandiisi w’emizannyo * [[:en:Angella_Emurwon|Arthur Gakwandi]] (yazaalibwa 1943), muwandiisi w’ebitabo, omuyivu, muwandiisi w’emboozi ennyimpi * [[:en:Jessica_horn-Uganda|Jessica horn-Uganda]] (yazaalibwa 1979), mutontomi * [[:en:Ife_Piankhi|Ife Piankhi,]] mutontomi * [[:en:Moses_Isegawa|Moses Isegawa]] (yazaalibwa 1963), muwandiisi w’ebitabo [Gikandi & Mwangi] * [[:en:Kabubi_Herman|Kabubi Herman]], mutontomi * [[:en:Peter_Kagayi|Peter Kagayi,]] mutontomi * [[:en:Keturah_Kamugasa|Keturah Kamugasa]] (1967–2015), muwandiisi era munnamawulire * [[:en:Catherine_Samali_Kavuma|Catherine Samali Kavuma]] (yazaalibwa 1960), muwandiisi w'ebitabo * [[:en:China_Keitetsi|China Keitetsi]] (yazaalibwa 1967), muwandiisi w'ebifaananyi by'obulamu bwe * [[:en:Susan_Nalugwa_Kiguli|Susan Nalugwa Kiguli]] (yazaalibwa 1969), mutontomi, muyivu * [[:en:Barbara_Kimenye|Barbara Kimenye]] (1929–2012), muwandiisi w’abaana [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] * [[:en:Wycliffe_Kiyingi|Wycliffe Kiyingi]] (1929–2014), muwandiisi w’emizannyo * [[:en:Henry_Kyemba|Henry Kyemba]] (1939–2023), munnabyabufuzi era muwandiisi * [[:en:Goretti_Kyomuhendo|Goretti Kyomuhendo]] (yazaalibwa 1965), muwandiisi w'ebitabo * [[:en:Beatrice_Lamwaka|Beatrice Lamwaka]], muwandiisi w'emboozi ennyimpi * Bonnie Lubega (yazaalibwa 1929), muwandiisi w'ebitabo, muwandiisi w'abaana era omuwandiisi w'ebigambo [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] * [[:en:Lubwa_p'Chong|Lubwa p’Chong]] (1946–1997), muwandiisi w’emizannyo. [Killam & Rowe] * [[:en:Jennifer_Nansubuga_Makumbi|Jennifer Nansubuga Makumbi]], mutontomi, muwandiisi w'ebitabo, muwandiisi w'emboozi ennyimpi * [[:en:Irshad_Manji|Irshad Manji]] (yazaalibwa 1968), muwandiisi, Pulofeesa era muwolerezi * [[:en:Charles_Mayiga|Charles Mayiga]] (yazaalibwa 1962), munnamateeka, Ssaabaminisita wa [[:en:Buganda|Buganda]] (yazaalibwa 1962) * [[:en:Rose_Mbowa|Rose Mbowa]] (1943–1999), muwandiisi w’emizannyo, munnakatemba era musomesa <ref>https://books.google.com/books?id=F5h8O8TafTUC&pg=PR14</ref> * [[:en:Mutesa_II_of_Buganda|Mutesa II owa Buganda]] (1942–1969), [[Kabaka wa Buganda]] * Christopher Henry Muwanga Barlow (1929–2006), mutontomi * Mahmood Mamdani (yazaalibwa 1933), musomesa, muwandiisi w'ebyobufuzi * [[:en:Patrick_Mangeni|Patrick Mangeni]], musomesa era muwandiisi * Mulumba Ivan Matthias (yazaalibwa 1987), mutontomi, muwandiisi w'emboozi ennyimpi, omuwandiisi w'ebitabo * [[:en:John_Nagenda|John Nagenda]] (1938–2023), muwandiisi era muwabuzi wa pulezidenti [Killam & Rowe] * [[:en:Nakisanze_Segawa|Nakisanze Segawa]], mutontomi * [[:en:Beverley_Nambozo|Beverley Nambozo]], mutontomi, muwandiisi w'emboozi ennyimpi * [[Glaydah Namukasa|Glaydha Namukasa]], muwandiisi w'ebitabo * [[:en:Philippa_Namutebi_Kabali-Kagwa|Philippa Namutebi Kabali-Kagwa]] (yazaalibwa 1964), mutontomi * Peter Nazareth (yazaalibwa 1940), muwandiisi w’ebitabo, muwandiisi w’emizannyo, mutontomi era muvumirizi [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] * Rajat Neogy (1938–1995), muwandiisi era musunsuzi [Gikandi & Mwangi] * Jason Ntaro, mutontomi * [[:en:Richard_Carl_Ntiru|Richard Carl Ntiru]] (yazaalibwa 1946), mutontomi [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] * Michael B. Nsimbi (1910–1994), muwandiisi w’Oluganda * [[:en:Nyana_Kakoma|Nyana Kakoma]], muwandiisi w'emboozi ennyimpi * Julius Ocwinyo (yazaalibwa 1961), musunsuzi, mutontomi, era omuwandiisi w’ebitabo * [[:en:James_Munange_Ogoola|James Munange Ogoola]] (yazaalibwa 1945), mutontomi, mulamuzi * Okello Oculi (1942–2025), muwandiisi w’ebitabo, mutontomi era musomi [Killam & Rowe] * [[:en:Okot_p'Bitek|Okot p'Bitek]] (1931–1982), mutontomi [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] * [[Mary Karooro Okurut]] (yazaalibwa 1954), muwandiisi w’ebitabo, musomi, munnabyabufuzi * Charles Onyango-Obbo (yazaalibwa 1958), munnamawulire * [[:en:John_Ruganda|John Ruganda]] (1941–2007), muwandiisi w’emizannyo * Andrew Rugasira, muwandiisi wa bitabo, musuubuzi * [[:en:Rose_Rwakasisi|Rose Rwakasisi]] (yazaalibwa 1945), muwandiisi w'abaana, muwandiisi w'emboozi ennyimpi * [[:en:Eneriko_Seruma|Eneriko Seruma]] (yazaalibwa 1944), mutontomi, muwandiisi w'ebitabo era muwandiisi w'emboozi ennyimpi [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] * Robert Serumaga (1939–1980), muwandiisi w’emizannyo, Dayirekita era muwandiisi w’ebitabo [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] * [[:en:Taban_Lo_Liyong|Taban Lo Liyong]] (yazaalibwa 1939), mutontomi, muvumirizi era enzaalwa ya Sudan [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] * Bahadur Tejani (yazaalibwa 1942), mutontomi, enzaalwa ya Kenya, muwandiisi w'emizannyo era omukugu mu by'ebiwandiiko [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] * [[:en:Lillian_Tindyebwa|Lillian Tindyebwa]], muwandiisi w’ebitabo, muwandiisi w’emboozi ennyimpi * Tumusiime Rushedge (1941–2008), muwandiisi w’ebitabo, mukubi wa katuuni, musawo alongoosa * [[:en:Nick_Twinamatsiko|Nick Twinamatsiko]], yinginiya, muwandiisi w’ebitabo, mutontomi * [[:en:Hilda_Twongyeirwe|Hilda Twongyeirwe]], musunsuzi, mutontomi, muwandiisi w'emboozi ennyimpi * [[:en:Ayeta_Anne_Wangusa|Ayeta Anne Wangusa]] (yazaalibwa 1971), mulwanirizi w'eddembe, muwandiisi w'ebitabo, muwandiisi w'emboozi ennyimpi * Timothy Wangusa (yazaalibwa 1942), [Gikandi & Mwangi] [Killam & Rowe] omutontomi, omuwandiisi w'ebitabo * [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]] (yazaalibwa 1944), munnabyabufuzi, pulezidenti * Samuel Iga Zinunula, mutontomi * [[:en:Elvania_Namukwaya_Zirimu|Elvania Namukwaya Zirimu]] (1938–1979), [Gikandi & Mwangi] mutontomi, omuzannyi wa katemba * [[Pio Zirimu]] (yafa 1977), mukugu mu nnimi era omukugu mu by’ebiwandiiko [Gikandi & Mwangi] * Olukalala lw'abawandiisi b'Afirika okusinziira ku nsi [[Category:Bannayuganda abasomesa]] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannamateeka ba Uganda]] [[Category:Abasawo mu Uganda]] bu92xarb7vjkub20ioh674r2ztko3sf Apollo Kaggwa 0 11607 71563 65788 2026-08-25T13:59:15Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71563 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sir Apollo Kagwa''' (mu mpadiika entongole ey'olulimi Oluganda liwandiikibwa nga '''Kaggwa''') KCMG MBE (1864-1927)<ref name="britannica">Apollo Kaggwa</ref> yali muyivu era munnabyabufuzi ow'enkizo mu Uganda bwe yali wansi w’obufuzi bwa Bungereza. Yali mukulembeze wansi w’ekiwayi ky’Abakrisitaayo era Ssekabaka [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] yamulonda okuba ssaabaminisita ( Katikkiro) ow’Obwakabaka bwa [[Buganda]] mu 1890. Yaweereza okutuusa mu 1926. Kaggwa yaweereza nga Omulangira omufuzi ow'ekiseera okuva mu 1897 okutuuka mu 1914 Ssekabaka [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa]] eyali omuto bwe yasuumuukamu.<ref name=":1">Apollo Kaggwa</ref> Ye yali omukugu mu by'amawanga mu [[Buganda]] eyasooka era eyali asinga.<ref name=":1" /> <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Ankole</ref> == Emirimu gye == Kaggwa yali muyizi mu by’okuddukanya emirimu mu lubiri lw’Obwakabaka bwa [[Buganda]] ng’Abaminsani Abakrisitaayo abaasooka okutuuka mu myaka gya 1870. Abayizi bano mu lubiri, bannabyafaayo Abazungu ab’omulembe ogwo be baayogerako ng’empapula, baali bavubuka bagezi okuva mu Bwakabaka bwonna abaasindikibwa mu lubiri okutendekebwa ng’omulembe gw’abakulembeze oguddako. Yali omu ku bantu abaasooka okukyukira enzikiriza y’Obupulotesitanti. Kata afuuke omu ku [[Abajulizi ba Uganda|Bajulizi ba Uganda]] Kabaka Mwanga II bwe yayawukanamu n'Abakristaayo emyaka mitono. <ref>{{cite book |last=Wrigley |first=C. C. |date=1974 |title=Leadership in 19th Century Africa: Essays from Tarikh |publisher=Historical Society of Nigeria |isbn=978-0-391-00357-6 |editor-last=Ikime |editor-first=Obaro |location=London |pages=[https://archive.org/details/leadershipin19th0000unse/page/116 116–127] |chapter=Apollo Kagwa: Katikkiro of Buganda |chapter-url=https://archive.org/details/leadershipin19th0000unse/page/116 |chapter-url-access=registration}}</ref> Okuva mu 1885 okutuuka mu 1887, Obwakabaka bwagwa mu lutalo lw’omunda olw’eddiini ng’ebiwayi by’Abapolotesitanti, Abakatoliki n’Abasiraamu nga bivuganya ku buyinza. Kaggwa, era mu myaka gye amakumi abiri egyo, okuva mu buto yali amanyiddwa ng’omukulembeze w’ekiwayi ky’Abapolotesitanti. Omuvuzi w’emmundu omunyiikivu,<ref>{{cite book |last=Wright |first=Michael A. |date=1972 |title=Buganda in the Heroic Age |publisher=Oxford University Press}}</ref> Kaggwa yaweereza nnyo mu kulwana mu ntalo zino. Abasiraamu be baali bafuga mu kitundu ky’olutalo ekyasooka, era Kaggwa n’Abapolotesitanti abalala baamala ekiseera mu buwanganguse mu Bugabe bwa Ankole obwali ku muliraano . == Ssaabaminisita == [[File:Kattikiro_Apollo_Kaggwa.png|thumb|350x350px|Katikkiro Apollo Kaggwa mu mwaka gwa 1893]] [[File:Basiima_Bakyagaya_House_of_sir_apollo_kagwa.jpg|thumb|350x350px|Ennyumba ya Apollo Kaggwa, eyazimbibwa mu 1903]] Ssekabaka Mwanga, eyawangangusibwa okumala akaseera, yazzibwawo mu 1890 ng’ayambibwako Abapolotesitanti, era Kaggwa n’aweebwa ''Obwakatikkiro'' (Ssaabaminisita). Ssekabaka Mwanga yaddamu okuwangangusibwa mu ntebe mu 1897 bwe yasalawo okugaana obuyinza bw’abagwira n’alwana olutalo n’Abangereza n'ataluwangula. Omulangira eyali omuto, Daudi Chwa, yalangirirwa nga Kabaka (''Kabaka'') nga Kaggwa y’omu ku bakuza abasatu. Kaggwa y’omu ku baateesa ku ndagaano ya Uganda, Buganda mwe yafuukira okuleetebwa wansi w'obufuzi bwa Bungereza nga erina obuyinza butono ku nsonga zaayo ez'omunda.<ref name=":0">{{Cite web |last=Ward |first=Kevin |title=A History of Christianity in Uganda |url=https://dacb.org/histories/uganda-history-christianity/ |access-date=2023-01-26 |website=Dictionary of African Christian Biography |language=en}}</ref> Endagaano ya Uganda eya 1900 yanyweza obuyinza bw'abaami oba ‘Abakungu’ abaali basinga okuba Abapolotesitanti, nga bakulemberwa Kaggwa.<ref name=":0"/> London yasindika abakungu bataano bokka okuddukanya eggwanga, nga okusinga yeesigamye ku baami oba ‘Abakungu’. Okumala emyaka mingi, baali be basinga kwettanirwa olw’obukugu bwabwe mu by’obufuzi, Obukristaayo bwabwe, enkolagana yaabwe ey’omukwano n’Abangereza. Waaliwo obusobozi bwabwe obw’okusolooza emisolo, n’okubeera okumpi n’ekibuga Entebbe (ekibuga ekikulu) kyali okumpi n'embuga ya Buganda enkulu. Emyaka gya 1920 we gyatuukira abaddukanya Bungereza baali beesiga nnyo, era nga tebalina bwetaavu bwa buyambi bwa magye oba mu by’obufuzi. Abakungu b’amatwale baasolooza omusolo ku birime ebitundibwa okuva mu balimi. Waaliwo obutaali bumativu mu bantu mu Baganda rank-and-file, ekyakendeeza ku buyinza bw'abakulembeze baabwe. Mu 1912 Kaggwa yasenguka okunyweza obuyinza bwa ‘Bakungu’ bwe yateesa mu ‘Lukiiko’ ku lwa Buganda nga ye ye Pulezidenti n'Abakungu ng’ekibiina ky'obukulu ebw'ensikirano. Abakungu ba Bungereza baakuba akalulu ku irowoozo kino bwe baazuula nti abantu baali babawakanya baali bangi. Mu kifo ky’ekyo abakungu ba Bungereza baatandika ennongoosereza ezimu ne bagezaako okufuula ‘Lukiiko’ olukiiko olukiikirira abantu abatuufu.<ref>{{cite journal |last=Twaddle |first=Michael |date=April 1969 |title=The ''Bakungu'' Chiefs of Buganda Under British Colonial Rule, 1900–1930 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-african-history/article/bakungu-chiefs-of-buganda-under-british-colonial-rule-19001930/87FCBA2F66FB27F1813DDF2B261B9879 |journal=Journal of African History |publisher=Cambridge University Press |volume=10 |pages=309–322 |doi=10.1017/S0021853700009543 |s2cid=154425473 |url-access=subscription |number=2}}</ref> == Engendo ze == Yagendako e Bungereza mu 1902 mu kiti kye nga ''Katikkiro'' (Ssaabaminisita)<ref name=":0"/> mu kutuuza Ssekabaka Edward VII ku ntebe, ng’awerekerwako omuwandiisi we, Ham Mukasa.<ref>{{cite book |last=Mukasa |first=Ham |date=1904 |title=Uganda's Katikiro in England: Being the Official Account of His Visit to the Coronation of His Majesty Edward VII |url=http://www.wdl.org/en/item/9950 |publisher=Hutchinson & Company |location=London |authorlink=Ham Mukasa |access-date=2025-08-21 |archive-date=2021-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210328103356/http://www.wdl.org/en/item/9950 |url-status=dead }}</ref> == Ebitabo == Kaggwa yawandiika ebitabo bingi ebikwata ku Buganda, omuli general history, ''Bassekabaka ba Buganda'', a treatise on laws and customs, ''Empisa z'Abaganda,'' collection of folklore n'''Engero z'Abaganda.''<ref name=":0"/> == Emirimu gye == Yali muwagizi nnyo mu kuteekawo ebyenjigiriza eby’omulembe mu Uganda. Okusingira ddala, yakwatibwa ensonyi olw’ekyo kye yalaba ng’omuze gwa batabani b’abaami okwonooneka, okwawukana ku nkuza ey’ekika kya spartan omulembe gwe gye gwafuna okuva mu nkola y’okutendekebwa mu lubiri. Yakolagana n’Abaminsani b’e Bungereza okutandikawo amasomero g’ekisulo naddala [[King's College, Budo|King’s College Budo]], mu bulambulukufu okukuuma abavubuka ab’ebitiibwa obutakula nga boonoonese.<ref>Hattersley, C.W. ''The Baganda at Home''. Frank Cass Ltd, 1968</ref> Mu 1918, yaweebwa ekitiibwa ky'obwammemba mu Order of the British Empire olw’obuweereza mu kwongeza n’okutegeka emisolo mu basirikale abakuuma ekitundu n’ekitongole ky’ebyokwerinda mu kitundu mu Ttwale lya Uganda. <ref>{{London Gazette|issue=30576|supp=y|page=3289|date=12 March 1918}}</ref> == Obulamu bwe == Yalina abaana 23 omuli ne [[Michael Kawalya Kagwa]] (eyakola nga ''Katikkiro wa Buganda'' okuva mu 1945 okutuuka mu 1950). <ref>[http://www.worldstatesmen.org/Uganda.html World Statesmen: Uganda]</ref> == Ebigambo eby'okujjukira ebikwata ku Kaggwa == ''"... yali Kaggwa okusinga omuntu omulala yenna Mwanga gwe yasinga okukyawa. Omulimu gwe ogw'obuntu mu kugwa kwa Mwanga n'olwekyo munene nnyo, nga Mwanga yennyini bwe yalambika mu bbaluwa ezisukka mu emu."'' * M. M. Semakula Kiwanuka <ref>Kiwanuka, M. S. (1972). ''A History of Buganda from the Foundation of the Kingdom to 1900''. Holmes & Meier Pub.</ref> ''"... era nga Nnaabagereka Elizabeth I bwe yali awadde omubbi w'oku nnyanja eyali amanyiddwa ennyo, Francis Drake ekitiibwa ky'obuzira, ne Ssekabaka Edward VII bwe yali awadde Apolo Kaggwa ekitiibwa ky'obuzira. Sir Francis Drake ne Sir Apolo Kaggwa bombi baali bayizzi era nga baaweebwa ekitiibwa olw'ebikolwa byabwe eby'obugwenyufu. Francis Drake yatuusa zaabu ne ffeeza eza Spain eyabbibwa ate Apolo Kaggwa n'awaayo obwetwaze bwa Buganda."'' * Samwiri Lwanga-Lunyiigo, ''Mwanga II'' (2011), olupapula 2 <ref>Lwanga-Lunyiigo, S. (2011). ''Mwanga II: Resistance to Imposition of British Colonial Rule in Buganda, 1884-1899''. Kampala: Wavah Books</ref> ''"Omukulembeze w'eggwanga omutuufu, nga oggyeeko abakungu b'eBungereza, Apolo Kagwa Ssaabaminisita oba Katikkiro. Omulenzi w'olupapula eyasitula enkovu z'obusungu bwa Mwanga akulakulanye n'afuuka omukulembeze mu lutalo era omufuzi mu mirembe ng'amaanyi ge ag'emirembe n'empisa n'Obukristaayo obwa nnamaddala bimufudde amaanyi ag'obulungi."'' * J. D. Mullins, ''Emboozi ey’ekitalo eya Uganda'' (1908), olupapula 115. <ref>Mullins, J. D. (1908). ''The Wonderful story of Uganda''. Church Missionary Society.</ref> == Ebitabo by’ebiwandiiko bye == *Kaggwa, Apolo. ''Empisa z’Abaganda'' (Columbia University Press, 1934). * Kaggwa, Apolo. ''Bakabaka ba Buganda'' (East African Publishing House, 1971). == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] ojnozngngel3vwtyr8w3bjv9s20grnh Sam Kutesa 0 11663 71670 70440 2026-08-26T02:36:36Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 71670 wikitext text/x-wiki   '''Sam Kahamba Kutesa''' (yazaalibwa 1 February 1949) munnabyabufuzi, musuubuzi era munnamateeka mu [[Yuganda|Uganda]] <ref>https://www.un.org/africarenewal/africaga/he-mr-sam-kahamba-kutesa</ref> eyenyigira mu misango gy’obuli bw’enguzi egiwerako. Ku lw'okufumbirwa kwa muwala we Charlotte Kutesa Muhoozi <ref>https://www.independent.co.ug/museveni-govts-family-tree/</ref> eri [[:en:Muhoozi_Kainerugaba|Muhoozi]] yafuuka ekitundu ku kibiina eky'omunda ekya pulezidenti [[Yoweri Museveni|Museveni]] . Kutesa yali [[:en:Foreign_minister|Minisita w’ensonga z’ebweru]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]], ekifo kye yalimu okuva nga 13 January 2005 era n’akiweelelezaamu ngayita mu nkyukakyuka za kabineti ssatu okutuusa mu May 2021. <ref>https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730</ref> <ref>https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref> Era yalondebwa ng'[[Parliament of Uganda|omubaka wa Palamenti]] (MP) mu ssaza ly'e Mawogola mu [[Sembabule (disitulikit)|Disitulikiti y'e Sembabule]] . <ref name="There">http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=t&n=t&details=t&j=133&const=Mawogola++County&dist_id=11&distname=Ssembabule</ref> Yali [[:en:President_of_the_United_Nations_General_Assembly|Pulezidenti w’olukiiko lw’amawanga amagatte]] mu [[:en:Sixty-ninth_session_of_the_United_Nations_General_Assembly|lutuula lwalwo olw’omulundi ogwa 69]] mu 2014–2015. <ref>https://www.un.org/pga/69/about-the-president/</ref> == Obulamu obuto n’okusoma == Kutesa yasomera mu somero ly'[[:en:Mbarara_High_School|eMbarara Siniya]] . Alina diguli mu by[[:en:Bachelor_of_Laws|'amateeka]] okuva mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]], <ref>https://flashugnews.com/sam-kahamba-kutesa-biography-education-family/</ref> emabega ettendekero lino bwe lyaari ekitundutundu ku [[:en:University_of_East_Africa|yunivasite y'omubukiikakono bwa Afrika]] . Alina ne [[:en:Postgraduate_Diploma_in_Legal_Practice|diguli eyookubiri mu by'amateeka]] okuva mu kitongole kya [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Centre]] mu [[Kampala]]. <ref name="There"/> == Omulimu == Kutesa yakola amateeka g’obwannannyini wakati wa 1973 ne 2001. Yaweereza ng’omubaka wa Palamenti (MP) w'e kitundu ky'omubukiikakono w' [[:en:Mbarara|eMbarara]] okuva mu1980 okutuuka mu 1985 era nga Ssaabawolereza wa Gavumenti okuva mu 1985 okutuuka mu 1986. Wakati wa 1994 ne 1995, yaweereza ng’omubaka mu [[:en:Constituent_Assembly|lukiiko lwa Ssemateeka]] olwawandiika ebbago lya Ssemateeka wa Uganda. Yalondebwa nga omubaka w'essaza lye Mawogola mu 2001 n'addamu okulondebwa mu 2006. Yali Minisita w'eggwanga ow'ebyokusiga ensimbi okuva mu 2001 okutuuka mu 2005. Pulezidenti [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]] yalonda Sam Kutesa ku bwa Minisita w'ensonga z'ebweru mu 2005, <ref name="Elected">https://www.bbc.com/news/world-us-canada-27789108</ref> oluvannyuma lw'okufa kwa [[:en:James_Wapakhabulo|James Wapakhabulo]]. <ref name="There"/> Mmemba w’ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] . <ref>{{Cite web |url=https://riyadh.mofa.go.ug/data-smenu-59-Political-Leadership.html |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2022-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220815070017/https://riyadh.mofa.go.ug/data-smenu-59-Political-Leadership.html |url-status=dead }}</ref> == Obuli bw’enguzi == Mu 2011, Kutesa yavunaanibwa ogw'okufuna enguzi mu kunoonyereza kwa palamenti okuva mu kkampuni y’amafuta eya[[:en:Tullow_Oil|Tullow Oil]] eya Ireland. <ref name="RP">{{Cite web |url=http://www.redpepper.co.ug/mps-protest-shs12-9b-reward-to-amama-lawyer/ |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007100432/https://redpepper.co.ug/mps-protest-shs12-9b-reward-to-amama-lawyer/ |url-status=dead }}</ref> Wadde ababaka ba Palamenti baamusaba alekulire wamu n’abalala abaali bavunaanibwa, munnamateeka, Severino Twinobusingye, yasobola okuwawaabira Ssaabawolereza wa Gavumenti n’ayimiriza emisango era naziyiza emilanga jy'okulekulira kwe . <ref name="RP" /> Okugobelela okwekengera okwaava ku musango gwa Tullow Oil mu kkooti ne Heritage Oil n'omusolo gwayo ku by'obugagga bya Uganda, akakiiko ka paalamenti ak'ekiseera kaayitibwa okwongera okunoonyereza ku byaali bigambibwa nti waaliwo obuli bw'enguzi. <ref>http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=29073</ref><ref>http://allafrica.com/stories/201303180239.html</ref> <ref>https://web.archive.org/web/20140801100446/http://independent.co.ug/the-last-word/the-last-word/7607-tullows-alleged-bribe-to-museveni</ref> Nga 5 December 2018 abalamuzi ba federo mu kibuga New York baasingisa Chi Ping Patrick Ho omusango gw’okusasula enguzi eri abakungu ba Uganda ab’oku ntikko Sam Kutesa ne Yoweri Museveni. Mu May 2016, Ho n’abakulira CEFC China baagenda mu Kampala. Bwe yali nga tannasimbula, Ho yakakasa nti ddoola 500,000 zaasindikibwa ku akawunti Kutesa gye yali yamuwa. Ho era yawa mukama we Ssentebe wa CEFC China amagezi okuwa Pulezidenti Museveni ddoola 500,000 mu kaashi, nga kigambibwa nti zaali za kampeyini, wadde Museveni yali amaze okulondebwa omulundi omulala. Ho yagenderera okukozesa okusasula kuno ng’enguzi okusikiriza Kutesa ne Museveni okukozesa obuyinza bwabwe obutongole okugonza bizinensi eri CEFC China. <ref>https://www.justice.gov/opa/pr/former-head-organization-backed-chinese-energy-conglomerate-convicted-international-bribery</ref> == Olukiiko lw’amawanga amagatte == Olw’okuba Afrika yali egenda kutegeka olukiiko [[:en:Sixty-ninth_session_of_the_United_Nations_General_Assembly|lw’amawanga amagatte olw’omulundi ogwa nkaaga mu mwenda]] olwa pulezidenti (UNGA), olukiiko olufuzi [[:en:African_Union|olw’omukago gwa Afrika]] lwamulonda awatali kuwakanyizibwa okubeera kandideeti waabwe oluvannyuma lw'okulekulira kwa minisita wa Cameroon ow’ensonga z’ebweru [[:en:Pierre_Moukoko_Mbonjo|Pierre Moukoko Mbonjo]] . Okwesimbawo kwe kwakkirizibwa awatali kuwakanyizibwa mu lukiiko lwa baminisita olw’omulundi ogwa 17 olw’ekibiina ekitali mu mukago, olwatuula mu kibuga kya [[:en:Algiers,_Algeria|Algiers, Algeria]] mu May 2013. <ref>https://archive.today/20150227025045/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=656153&CatID=435</ref> Ekibiina kya UNGA ky'amulonda mu butongole nga 11 June 2014. <ref name="Elected"/> Olw’okuba Kutesa yawolereza etteeka eli wakanya ebisiyaga erya [[:en:Uganda_Anti-Homosexuality_Act,_2014|Uganda Anti-Homosexuality Act, 2014]], ebibiina ebikuuma eddembe ly’obuntu byawulira ng’ekifo kye eky’obwapulezidenti w’ekibiina ky’amawanga amagatte ekyali tekiwagira mpisa ezaali mu kiwandiiko ky'ekibiina ky'amawanga amagatte ekivunaanyizibwa ku ddembe ly'obuntu ekya [[:en:Universal_Declaration_of_Human_Rights|Universal Declaration of Human Rights]] . <ref>https://www.theguardian.com/world/2014/jun/01/uganda-anti-gay-minister-human-rights-kutesa</ref> Ekiwandiiko kyasaba [[:en:United_States_Secretary_of_State|minisita w' Amerika ow’ensonga z’ebweru]] [[:en:John_Kerry|John Kerry]] okusazaamu viza ya Kutesa era alemelerwe okutwala ekifo kya pulezidenti wa UNGA. <ref>http://www.huffingtonpost.com/milton-allimadi/why-ugandas-sam-kutesa-mu_b_5240024.html</ref> Okusaba kuno – okwakung’aanya emikono egisukka mu 15,000 ku mukutu gwa Change.org – kwawandiikibwa Munnayuganda [[:en:Milton_Allimadi|Milton Allimadi]], omuwandiisi wa ''Black Star News'' . Yakulembeza ku buwagizi bwa Kutesa eri ebbago ly’etteeka lya Uganda erirwanyisa ebisiyaga n’ebigambibwa nti yali yalya enguzi. Wadde nga waliwo okwekalakaasa n’okusaba, Kutesa yafuuka pulezidenti. <ref name="Elected"/> == Enkaayana endala == Nga April 27th 2025, emikutu gya yintaneeti gyajjula ebifaananyi by’ekkanisa ennungi eyazimbibwa Kutesa mu disitulikiti y'e Sembabule. Yali yazimbibwa obuwumbi 3 obwa sente z'a Uganda (obusoba mu 820,000 USD ez'Amerika). Ku mukolo gw’okuggulawo ekkanisa eno, Kutesa yategeeza abantu nti ekkanisa yagizimba oluvannyuma lw’okuwona kookolo w’emimiro, oluvanyuma lw'emyezi 6 gye yamala nga ngafuna obujjanjabi e Girimaani mu 2022. Bannayuganda bangi naddala ku mikutu gya yintaneeti nga Twitter ne Facebook, baavumirira akabonero kano nga akaali ak'obusirusiru, nga bakikkaatiriza nti yandizimbyeemu eddwaaliro mu kifo ky’ekkanisa, okusinziira nti yalina kusooka kugenda wabweeru we'ggwanga okufuna obujanjabi kubanga empeereza y'ebyobulamu mu ggwanga yali mbi, era yalina okusaasira Bannayuganda abaavu abatasobola kulinnya nnyonyi okugenda e Germany singa balwaala. <ref>https://ugandatimes.ug/2025/04/27/museveni-commissions-church-built-by-sam-kutesa-after-cancer-recovery/</ref> <ref>{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/20250428/former-minister-sam-kutesa-builds-church-after-cancer-battle-social-media-ask-why-not-a-hospital/ |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2025-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250514171626/https://www.matookerepublic.com/20250428/former-minister-sam-kutesa-builds-church-after-cancer-battle-social-media-ask-why-not-a-hospital/ |url-status=dead }}</ref> == Obulamu bw’omuntu ku bubwe == Sam Kutesa Yali Yafumbirwa Jennifer Nankunda Kutesa eyafa mu 2002 olw'obulwadde obw'ekuusa ku kookolo, <ref>http://www.newvision.co.ug/news/1085960/kuteesa-dead</ref> <ref>http://www.newvision.co.ug/news/1061682/mps-mourn-kutesa</ref> <ref>https://www.independent.co.ug/kutesa-in-paradise/</ref> era yali kizibwe wa [[:en:Janet_Museveni|Janet Museveni]] . <ref>https://www.independent.co.ug/kutesas-dodgy-deals/3/</ref> Bombi awamu baazaala abaana 6 okuli; * Isaac Kutesa (mutabani) - yafumbirwa Yvette Kamurasi <ref>https://chimpreports.com/minister-kutesas-son-weds-gen-arondas-niece/</ref> <ref>{{Cite web |url=https://www.mywedding.co.ug/real-stories/201909/minister-kutesas-son-weds-gen-arondas-niece-in-outdoor-wedding.html |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2025-08-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250809061053/https://www.mywedding.co.ug/real-stories/201909/minister-kutesas-son-weds-gen-arondas-niece-in-outdoor-wedding.html |url-status=dead }}</ref> * Ishta Asiimwe Kutesa (muwala) . * [[:en:Shatsi_Musherure_Kutesa|Shatsi Musherure Kutesa]] (muwala) . * Charlotte Nankunda Kutesa (muwala) - yafumbirwa [[:en:Muhoozi_Kainerugaba|Muhoozi Kainerugaba]] . <ref>{{Cite web |url=https://ugandatoday.co.ug/charlotte-nee-kuteesa-a-portrait-of-strength-and-discipline/amp/ |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2025-06-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250630144954/https://ugandatoday.co.ug/charlotte-nee-kuteesa-a-portrait-of-strength-and-discipline/amp/ |url-status=dead }}</ref> <ref>https://kenyalogue.com/all-about-charlotte-nankunda-kutesa-muhoozi-kainerugabas-wife/</ref> <ref>https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/my-wife-is-the-most-beautiful-woman-on-earth-NV_124545</ref> <ref>https://chimpreports.com/photos-pomp-as-muhoozi-mugume-sabiiti-are-decorated/maj-gen-muhoozi-and-the-wife-arrive-for-the-function/</ref> * Elizabeth Kutesa (muwala) . * Inga Kutesa (muwala) . Oluvannyuma mu 2008, Yawasa Edith Gasana Kutesa nga August 17, 2008. <ref>http://www.newvision.co.ug/news/1183114/kuteesa-weds-official</ref> <ref>https://www.google.com/search?q=sam+kutesa+marries+edith&hl=en-GB</ref> <ref>https://www.congoindependant.com/how-kutesa-wife-edith-solicited-500000-bribe/</ref> Abamu ku bazzukulu be nabo kuliko; * Abazzukulu okuva mu Charlotte Nankunda Kutesa ne Muhoozi Kainerugaba kuliko; Kenshuro Kainerugaba, <ref name=":0">{{Cite web |url=https://ultimatepost.dantty.com/post/2037 |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2025-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250602165819/https://ultimatepost.dantty.com/post/2037 |url-status=dead }}</ref> Namisi Rodney Kefas, <ref>https://mabumbe.com/people/muhoozi-kainerugaba-age-net-worth-and-career-highlights/</ref> Ruhamya Kainerugaba, <ref>{{Cite web |url=https://www.pearltimes.co.ug/first-son-muhoozi-kainerugaba-parades-beloved-son/ |title=Archive copy |access-date=2025-08-27 |archive-date=2025-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250804181938/https://www.pearltimes.co.ug/first-son-muhoozi-kainerugaba-parades-beloved-son/ |url-status=dead }}</ref> Ihunde Kainerugaba. <ref name=":0" /> == Laba ne == * [[:en:Foreign_relations_of_Uganda|Enkolagana ya Uganda ebweru w’eggwanga]] == Ebiwandiiko ebikozesebwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://www.un.org/webcast/ga/61/pdfs/uganda-e.pdf Okwogera mu lukiiko lw’amawanga amagatte mu 2006] * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1170806/-/c0y8sbz/-/index.html Olukalala lwa kabineti mu bujjuvu, May 2011] * [https://web.archive.org/web/20190329002440/https://www.strtrade.com/news-publications-FCPA-Uganda-Chad-prison-fine-bribery-032919.html?mkt_tok=eyJpIjoiTUdVelptVTNZVFkxT0dFMiIsInQiOiJOZUhwMUt0RjZWTUkwZHJ0MXhhc0J3Y3hxMzdkWHdweXJsSVhjNFBtbEFJWmdqQjU0RVZcL3ppXC9ySHd1ekMrZTZnUEJXMTdtSndzMjJsNFl0NStabkJpZmRxVGhPdFhqTmpyREJIdXdiQzhnUUVMd1AxUWJCZEhobjdjTDJkNVRJIn0%3D FCPA-Uganda-Chad Prison Prison Fine Bribery] Archived 29 March ku Wayback Machine * [https://www.un.org/africarenewal/africaga/he-mr-sam-kahamba-kutesa Ebikwata ku nsonga eno mu bufunze] {{s-start}} {{s-off}} {{s-bef|before=[[Henry Oryem Okello]]}} {{s-ttl|title=[[Foreign Minister of Uganda]]|years=19 November 2015 – present}} {{s-inc}} {{s-bef|before=[[Tom Butime]]}} {{s-ttl|title=[[Foreign Minister of Uganda]]|years=13 January 2005 – 16 September 2014}} {{s-aft|after=[[Henry Oryem Okello]]}} {{s-break}} {{s-intgov}} {{s-bef|before=[[John William Ashe]]}} {{s-ttl|title=[[President of the United Nations General Assembly]]|years=2014–2015}} {{s-aft|after=[[Mogens Lykketoft]]}} {{s-end}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Bannamateeka ba Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] i7vpkl9gc1cf57pxzdef9qwe1j4hzkm Tebandeke of Buganda 0 11732 71583 66788 2026-08-25T14:02:46Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71583 wikitext text/x-wiki '''Tebandeke Mujambula''', oluusi liwandiikibwa nga '''Ttebandeke Mujambula''', yali [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] w’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] wakati wa 1704 - 1724. Yali Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogwa 18. == Okutuula ku Nnamulondo ==   Yali [[:en:Son|mutabani]] wa [[Mutebi I owa Buganda|Sekabaka Mutebi I]], [[:en:Reign|eyafuga]] wakati wa 1674 ne 1680. Maama we yali Nabukalu ow’ekika ky’e Lugave, ow'okubiri ku bakyala ba kitaawe abataano (5). [[:en:Enthronement|Yatuula]] ku [[:en:Throne|ntebe y'obwakabaka]] oluvannyuma lw’okufa kwa kojja we, nga mu 1704. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|olubiri lwe]] e Bundeke. Mu bufuzi bwe, abaana ba Tebandeke baatawanyizibwanga n’obulwadde obwenjawulo era n’asindikanga abasamize okuzuula ekivaako obulwadde buno. Abalubaale baalagira omukolo, Kabaka gwe yakola era abaana ne bawona. Ku kino, abalubaale baasaba ssente nnyingi olw’obuweereza bwabwe ne baswaza Tebandeke n’okusaba abantu okubasasulwa. Kabaka eyali omunyiivu yasalawo okutta abalubaale era amasabo gaabwe ne gookebwa. Kabaka wabula yagwa eddalu n’addukira mu kibira. == Obulamu bw’obufumbo == Yawasa abakyala [[:en:Wives|bataano]] (5) : <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/30 30]}}</ref> * Naabakyaala Nakyaazirana, Kaddulubaale muwala wa Sensalire, ow’ekika ky’e Njovu * Balangazza muwala wa Sekayiba ow’ekika kya Mbogo * Nabali muwala wa Sempala, ow'ekika kya Ffumbe * Nabaziika mwannyina wa Nakuwande, era muwala wa Mugema, ow’ekika ky’e Nkima * Nakuwande mwannyina wa Nabazika, era muwala wa Mugema, ow'ekika ky'enkima == Ensonga == Kigambibwa nti yazaala omwana omu yekka: * Omulangira (Omulangira) Juma Katebe, nga nnyina yali Nakyaazirana. [[Ndawula owa Buganda|Kabaka Ndawula Nsobya]] yamugoba ku busika . == Emyaka egyasembayo == Kabaka Tebandeke yakisa omukono mu Lubiri e Kanyakasasa, Bundeke. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Yaterekebwa e Bundeke. <ref>{{Cite web |date= |title=Kabaka Tebandeke Is Buried At Bundeke, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=5 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> == Ennambika y'obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kayemba of Buganda|Kayemba Kisiki]]|after=[[Ndawula of Buganda|Ndawula Nsobya]]|years=c.1704-c.1724}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] ix2ocghwd8z2soj4vbf7jl442nbae2l Ssekabaka Kayemba of Buganda 0 11749 71611 66834 2026-08-25T14:04:56Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71611 wikitext text/x-wiki '''Kayemba Kisisi''' yali [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] owa 17 mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] okuva 1690 - 1704. == Okutuula ku Nnamulondo == Yali mutabani wa [[Kateregga of Buganda|Sekabaka Kateregga Kamegere]] ow'okusatu, eyafuga wakati wa 1644 -1674. Maama we yali Namutebi ow’ekika kya Mamba, nga ye yali ow’omunaana ku [[:en:Wives|bakyala]] ba kitaawe omwenda . [[:en:Enthronement|Yatuula ku]] [[:en:Throne|ntebe y'obwakabaka]] oluvannyuma lwa [[:en:Death|mukulu]] we okufa. Yatandikawo olubiri lwe e Lunnyo,<ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=29}}</ref> mu kibuga [[Entebbe]], okumpi ne State House. == Obulamu bw’obufumbo == Yawasa abakyala babiri: <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Nabbanja muwala wa Kasujja, ow’ekika ky’e Ngeye * Nakku muwala wa Walusimbi, ow'ekika kya Ffumbe == Ensonga == Yalina abaana basatu ab’obulenzi: <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Omulangira (Omulangira) Sematimba, nga nnyina yali Nabbanja * Omulangira (Omulangira) Wakayima, nga nnyina yali Nabbanja * Omulangira (Omulangira) Kawumpuli, nga nnyina yali Nakku. Yazaalibwa nga talina bitundu by’omubiri era ekyavaamu n’agobwa mu kusikira. == Emyaka egyasembayo == Kabaka Kayemba yakisa omukono ku myaka emikulu mu 1704. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Yaterekebwa e Nabulagala mu Busiro. <ref>{{Cite web |date= |title=Ssekabaka Kayemba Is Buried At Nabulagala, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=5 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> == Ennambika y'obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Juuko of Buganda|Juuko]]|after=[[Tebandeke of Buganda|Tebandeke]]|years=c.1690-c.1704}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 2doq66gc35d6melxjzctguzry8swgre Paulo Kavuma 0 11855 71565 61075 2026-08-25T13:59:16Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71565 wikitext text/x-wiki '''Paulo Neil Kavuma''' [[:en:OBE|OBE]] (1901–1989) yali munnayuiganda munnabyabufuzi era Omuddukanya w'w'emirimu. Wakati wa 1950 ne 1955 yaweereza nga ''[[:en:Katikkiro_of_Buganda|katikkiro]]'' eri [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] mu kiseera ekyo, [[:en:Mutesa_II_of_Buganda|Mutesa II]], ng’akola kinene mu kugonjoola [[:en:Kabaka_crisis|akatyaabaga Kabaka]] keyali ayitamu . <ref>{{Cite book |last=Jørgensen |first=Jan Jelmert |year=1981 |title=Uganda: A Modern History |url=https://archive.org/details/ugandamodernhist00jrge |publisher=Croom Helm, Ltd. |isbn=978-0-85664-643-0 |location=London |url-access=registration}}</ref> Yawandiika ebikwata ku byaliwo ku katyabaga mu kitabo ekyatuumibwa ''Crisis in Buganda, 1953–55'' (1979). <ref name="odnb" /> == Ebiwandiiko ebikozesebwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] 840dh990ceykd50a6q3u92acywd52xi Michael Kintu 0 11904 71562 61545 2026-08-25T13:59:14Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71562 wikitext text/x-wiki   '''Mikayiri Kintu''' ( Yazaalibwa mu  1900 – n'afa 1964) yali munnayuganda munnabyabufuzi eyaweereza nga ( [[Katikkiro]] ) w'[[obwakabaka obwa Buganda]] okuva mu 1955 okutuusa 1964 Nga tannafuuka ''Katikkiro'' ye kennyini, Kintu yali "aweerezzako emyaka egisukka mu makumi abiri ng'omwami mu bukulembeze omuli n'okukola nga Mukwenda (omuwabuzi omukulu) eri ''Katikkiro'' [[Paulo Kavuma]], gweyali ow'okuddira mu bigere oluvanyuma. N'era yali omu ku basikawutu abakulu ab'ekibiina kya Uganda eky'abasikawutu nga Uganda tebannaba kufuna bwetwaze. Era yakubiriza akakiiko ka Kintu, akaatandikibwawo mu Mwezi ogwekkuminebiri 1954 okuwabula olukiiko lwa Buganda ku ky’okukkiriza [[ebiteeso bya Namirembe]]. Ku nkomerero, akakiiko ka Kintu kaawagira ebiteeso, n’ennongoosereza eziwerako ezaateesebwako: okwongezaayo ennongoosereza mu gavumenti z’ebitundu nenkyukakyuka mu busika, n’okusaba okulonda obutereevu eri olukiiko. Alipoota y'Akakiiko ka Kintu yayisibwa olukiiko nga 9 Omwezi ogwokutaano 1955 n'obululu 77 ku 8 nomuntu omu 1 ataakiika. Okulondebwa kwa Kintu nga ''Katikkiro'' mu Mwezi ogwomunaana 1955, [[okwaddirira okudda kwa kabaka]] mu buwanganguse okuva mu buwanganguse, kwavuganyizibwako nnyo, nga Kintu awangula [[Matayo Mugwanya]] n'obululu 42-41. Mu gavumenti, Kintu yavumirira nnyo gavumenti y'abamatwale enkuumi era n'awagira ekya Uganda okwefuga. Okwawukana ku Kavuma, Kintu mu kusooka yali awagira eky'eggwanga lya Uganda erimu .Wabula okwolesebwa kwe okw'eggwanga eriri ku federo (Ne Buganda nga yeetongodde) kwaleeta Buganda mu ntalo ne gavumenti y'Abangereza ekyayanguya okutondawo eggwanga eriri ku nfuga ya yunitale (Unitary state). Kino kyavaamu Buganda okuzira okulonda kwa 1958 [[okw'olukiiko lw'eggwanga]] olwa (LEGICO ) mu kimanyiddwa ng'okumenya endagaano 1955 era ku nkomerero mu kiwandiiko nga 24 Omwezi ogwomwenda 1960 ekyasalawo nti Buganda egende yokka okusinga okweyongerayo mu Uganda eyawamu abangereza gye baayagala. Obutakkiriziganya buno bwatondawo obutabanguko bw'ebyobufuzi mu Buganda obwavaamu Buganda okuzira okulonda kwabona okwategekebwa nga 23 Omwezi ogwokusatu 1961. Wabula obuwanguzi bw'ekibiina ky'abakatuliki ekya [[Democratic party]] bwawaliriza Kintu eyali abiwumudde okuddamu mu lutalo lw'okwefuga era Buganda mu bujjuvu yeenyigira mu ttabamiruka wa ssemateeka eyategekebwa oluvannyuma mu 1961. Ttabamiruka yakkiriza nti obukiise bwa Buganda ku lukiiko lwa LEGICO bujja kufunibwa simubutereevu okuyita mu lukiiko. Kintu mubujjuvu yawagira ekibiina kya [[Kabaka Yekka]], ekibiina ekyakolebwa okukuuma ennono mu Buganda era naafuuka ssentebe waakyo mu 1962 Okulekulira kwa Kintu nga ''Katikkiro'' mu Mwezi ogwekkuminoogumu 1964 kyaddirira okukuba akalulu k'okumuggyamu obwesige mu [[lukiiko]] lwa Buganda, ng'abakiise bavumirira engeri obukulembeze bwe gyebwakwatamu okulonda okwa [[1964 okwasalawo ku masaza agaabula]] . [[Yasikizibwa Jeoash Mayanja Nkangi]] eyawangula Sepiriya Kisawuzi Masembe-Kabali K-Y gweyawagira Kintu yawasa omu ku bawala ba Sir [[Apollo Kaggwa]] .Yali mupolotesitante "ow'obuyigirize obutono" == Ebiwandiiko == # {{Cite news|title=Buganda Gets Cabinet|date=4 September 1955|work=The New York Times}} == Ebijuliziddwa == * {{Cite book |last=Apter |first=David E. |date=1967 |title=The Political Kingdom in Uganda: A Study in Bureaucratic Nationalism |url=https://books.google.com/books?id=YvMrBgAAQBAJ |publisher=Routledge |isbn=978-1-136-30757-7 |edition=2nd}} * {{Cite book |last=Akyeampong |first=Emmanuel Kwaku |date=2 February 2012 |title=Dictionary of African Biography |url=https://books.google.com/books?id=39JMAgAAQBAJ&pg=RA2-PA398 |last2=Gates |first2=Henry Louis |publisher=OUP USA |isbn=9780195382075 |pages=398 |language=en}} * {{Cite journal |last=Hancock |first=Ian |date=1 April 1970 |title=The Buganda Crisis of 1964 |url=https://academic.oup.com/afraf/article/69/275/109/57552 |journal=African Affairs |language=en |volume=69 |issue=275 |pages=109–123 |doi=10.1093/oxfordjournals.afraf.a095989 |issn=0001-9909 |url-access=subscription}} * {{Cite book |last=Jørgensen |first=Jan Jelmert |year=1981 |title=Uganda: a modern history |url=https://books.google.com/books?id=09MNAAAAQAAJ&pg=PA288 |publisher=Taylor & Francis |isbn=978-0-85664-643-0 |page=220}} * {{Cite book |last=Mukholi |first=David |year=1995 |title=A Complete Guide to Uganda's Fourth Constitution: History, Politics, and the Law |url=http://www.nzdl.org/gsdlmod?e=q-00000-00---off-0unescoen--00-0----0-10-0---0---0direct-10---4-----stt--0-1l--11-en-50---20-about-constitution--00-0-1-00-0--4----0-0-11-10-0utfZz-8-10&a=d&c=unescoen&srp=0&srn=0&cl=search&d=HASH016d9c404a032ce0564b7ae4 |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-084-3 |pages=9–10}} * {{Cite book |last=Otunnu |first=Ogenga |date=26 December 2016 |title=Crisis of Legitimacy and Political Violence in Uganda, 1890 to 1979 |url=https://books.google.com/books?id=aZDLDQAAQBAJ |publisher=Springer |isbn=978-3-319-33156-0 |page=150}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] 89mfj129jga9i3kxj2fcr6hacrgi8eq The Last King of Scotland 0 12408 71640 43822 2026-08-25T14:28:07Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abasawo mu Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71640 wikitext text/x-wiki {{Reflist}} '''''The Last King of Scotland''''' katabo ka munnamawulire [[:en:Giles_Foden|Giles Foden]], kafulumizibwa [[:en:Faber_and_Faber|Faber and Faber]] mu 1998. Nga essira liteekeddwa ku kusituka kwa Pulezidenti wa Uganda [[Idi Amin]] n’obufuzi bwe nga nnakyemalira okuva mu 1971 okutuuka mu 1979, akatambo kano kagatta ebirowozeko obulowoza n'ebituufu mu byafaayo, kawandiikibwa ng’ebijjukizo by’omusawo ataliyo ow’e Scotland mu mirimu gya Amin. akatambo ka Foden kasiimibwa nnyo era ne kaweebwa engule nnyingi bwe kafulumizibwa. Mu 2006, [[The Last King of Scotland|firimu ya loose eponymous adaptation]] bwe yafulumizibwa. == Ekinyusi mubufunze == [[:en:Protagonist|Omuzannyi omukulu]] ye muntu omuyiye ayitibwa Nicholas Garrigan, omusawo omuto Omuscotland agenda okukola mu Uganda olw’okulowooza ennyo n’okukola n'okulambula, ng’atuuka ku lunaku lw’okuwamba [[:en:1971_Ugandan_coup_d'état|gavumenti mu Uganda mu 1971]] . Anyumya engeri gye yatuuka okubeera omusawo wa Amin ow'ekyama, [[:en:President_of_Uganda|pulezidenti wa Uganda]] mu kiseera kya [[:en:Second_Republic_of_Uganda|Second Republic of Uganda]] . Omuzannyo guno gussa essira ku nkolagana n’okusikiriza kwa Garrigan eri pulezidenti, mu bbanga ttono n’akula n’afuuka nnakyemalira omukambwe era atalina kisa. Garrigan mu kumanya era enfunda n’enfunda akola ekikontana n’okusalawo kwe okulungi, n’asigala mu mulimu gwa Amin okutuusa lw’asukka wala ekifo eky’okutoloka okwangu mu mubiri ne mu mpisa. yewunya era nasikirizibwa n'embeera za Amin, mpolampola kusendebwasendebwa ne nyigira mu nguzi n’obukambwe bw’obufuzi bwa Amin (omuli okwetaba mu kusalako enkolagana ya Bungereza ne Uganda, okutta Kay Amin, ebyaliwo mu [[:en:Operation_Entebbe|Operation Entebbe]] n’okutta [[:en:Murder_of_Dora_Bloch|Dora Bloch]], [[Olutalo lwa Uganda ne Tanzania|n’olutalo lwa Uganda ne Tanzania]] ) n’ebivaamu eby’okufa eri mikwano gye n’... banne, Garrigan kyayisa n’okutabula kw’okwetamwa kw’omubiri; okukkiriza okw’obutafaayo, okw’okufa okubeera wansi w’enfuga ey’obwewagguzi; n’okwegaana omusango mu ngeri ey’okwekolera. == Enkulaakulana n’okusikiriza == Ng’asinziira ku myaka amakumi abiri gy’amaze ng’abeera mu Afrika ne bbanga lyamanze nga munnamawulire, Foden yanoonyereza ku bintu ebyetoolodde okulinnya kwa Amin mu buyinza n’okugwa kwe. Yabuuza bangi ku abo abaali balaba era ne beetaba mu bufuzi bwa Amin obw’emyaka omunaana era n’aleeta engeri y’ekitabo ky’ebijjukizo ng’ayingizaamu emiko egy’obulimba wamu n'ebituufu mu mpapula z’amawulire n’ebiwandiiko mu mawulire. Mu mboozi gye yawa ne magazini ya yintaneeti ''eya Boldtype mu 1998'', Foden yagamba nti yasinzira ku mpisa za Garrigan za munne wa Amin ayitibwa [[:en:Bob_Astles|Bob Astles]].<ref>{{Cite web |title=An Interview with Giles Foden |url=http://www.randomhouse.com/boldtype/1298/foden/interview.html |access-date=13 October 2014 |publisher=Random House}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |date=March 2007 |title=Katie: The True Story Behind "The Last King" |url=http://www.cbsnews.com/news/katie-the-true-story-behind-the-last-king/ |access-date=21 April 2016 |publisher=CBS News}}</ref> Ng'omujaasi wa British eyakola ku ngeri Amin Amin gye yafuna mu okuganja, Astles yali "proactive" nnyo okusinga ku Garrigan, okusinziira ku Foden, era yasasula omuwendo bwe yamala emyaka mukaaga n'ekitundu mu kkomera lya Uganda oluvannyuma lw'okugwa kw'omukuumi we. Astles yeefiiriza olw’okukwatagana obutereevu n’abebyokwerinda ba Amin. Amin bwe yali mu buyinza, Astles yasiimibwa oba okubonerezebwa; yasibibwa era n’atulugunyizibwa waakiri omulundi gumu. Foden yakisinzira ku mboozi empanvu gye yawa ne Astles mu ''lupapula lwa The Times'' ne munnamawulire [[:en:Paul_Vallely|Paul Vallely]], eyayogera ne Astles mu kkomera lya Uganda oluvannyuma lw’okukukusa obubaka eri omuyambi wa Amin mu Bayibuli.<ref>{{Cite web |title=The Last King of Scotland |url=https://prezi.com/8h5j3vmwxf6o/the-last-king-of-scotland/ |access-date=2021-04-30 |website=prezi.com |language=en}}</ref> Omulala abadde ayogerwako ku bikwatagana ne Garrigan ye musawo Omuscotland [[:en:Wilson_Carswell|Wilson Carswell]].<ref>{{Cite web |last=Pells, Rachael |date=10 October 2014 |title=Douglas Carswell profile |url=https://www.independent.co.uk/news/uk/politics/douglas-carswell-profile-a-prolific-blogger-who-makes-his-own-jam-9786266.html |access-date=13 October 2014 |website=Santa Barbara Independent}}</ref> Omusawo wa Amin , mu butuufu yali musawo Munnayuganda ayitibwa [[:en:Paul_D'Arbela|Paul D'Arbela]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<span title="This claim needs references to reliable sources. (November 2022)">[[:en:Wikipedia:Citation_needed|okujuliza kwetaagisa]]</span>'' &#x5D;</sup> Omutwe gw'ekitabo kino gutegeeza Amin okwerangirira nga " [[:en:List_of_Scottish_monarchs|Kabaka wa Scotland]]"<ref name=":0">{{Cite web |date=March 2007 |title=Katie: The True Story Behind "The Last King" |url=http://www.cbsnews.com/news/katie-the-true-story-behind-the-last-king/ |access-date=21 April 2016 |publisher=CBS News}}</ref> Foden agamba nti ekitabo kino kiranga ebintu byebimuu kitabo kya [[:en:William_Shakespeare|William Shakespeare]] ekya ''[[:en:Macbeth|Macbeth]]'' nga nnakyemalira ow’ensi ey’okusatu.<ref>{{Cite web |last=Foden, Gil |date=2 September 2004 |title=The African play |url=https://www.theguardian.com/stage/2004/sep/02/theatre1 |access-date=11 March 2014 |website=[[The Guardian]]}}</ref> == Enkola mu mitendera == Ekitabo kino kyakyusibwa mu mitendera ne [[:en:Steve_Waters|Steve Waters]] mu 2019, nga kiggulwawo mu [[:en:Crucible_Theatre,_Sheffield|Crucible Theatre, Sheffield]];<ref>{{Cite web |date=30 September 2019 |title=The Last King of Scotland stage adaptation: first look at Daniel Portman and Tobi Bamtefa |url=https://www.whatsonstage.com/news/the-last-king-of-scotland-stage-adaptation-first-look-at-daniel-portman-and-tobi-bamtefa_50012/ |access-date=21 August 2023 |website=[[WhatsOnStage.com]]}}</ref> ''[[:en:The_Observer|The Observer]]'' yawa omuzannyo guno emmunyeenye ssatu ku ttaano, ng'agwogerako nga "ogulina obuzibu mu mpisa"<ref>{{Cite web |date=6 October 2019 |title=The Last King of Scotland – morally flawed stage adaptation |url=https://www.theguardian.com/stage/2019/oct/06/the-last-king-of-scotland-crucible-sheffield-review |access-date=21 August 2023 |website=[[The Observer]]}}</ref> == Engule n’okusunsulwa == * 1998 [[:en:James_Tait_Black_Memorial_Prize|James Tait Black Memorial Prize]] (ey'ebitontome) (olukalala olumpi)<ref>{{Cite web |title=The Last King of Scotland – Giles Foden |url=http://www.complete-review.com/reviews/fodeng/lastking.htm |access-date=22 August 2017}}</ref> * 1998 [[:en:1998_Whitbread_Awards|Whitbread Engule y'ekitabo ekisooka]]<ref>{{Cite web |title=The Last King of Scotland by Giles Foden |url=http://www.penguinrandomhouse.com/books/50678/the-last-king-of-scotland-by-giles-foden/9780375703317/ |access-date=21 August 2017 |publisher=PenguinRandomHouse.com}}</ref> * [[:en:Winifred_Holtby_Memorial_Prize|Ekirabo ky'ekijjukizo kya Winifred Holtby]] ekya 1998<ref>{{Cite web |date=14 June 2011 |title=Royal Society of Literature Web Archive |url=http://www.rslit.org/content/holtby |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110614150633/http://www.rslit.org/content/holtby |archive-date=14 June 2011 |access-date=4 March 2018 |df=dmy-all}}</ref> * [[:en:Betty_Trask_Award|Engule ya Betty Trask]] eya 1999 * 1999 [[:en:Somerset_Maugham_Award|Engule ya Somerset Maugham]] == Ebifulumizibwa mu mpapula == * 1998: New York: Knopf, ne banne mu nsi yonna; Esaasaanyiziddwa Random House, hardback, (Luganda) * 1998: London: Faber Empapula eziriko empapula, 1998, . (Luganda) * 1998: Faber ne Faber, empapula, . (Luganda) * 1999: Vintage Books USA, mu lupapula, . (Luganda) * 1999: Random House USA, hardcover, 1999. (Luganda) == Ebijuliziddwa == [[Category:Abasawo mu Uganda]] cg5xvousjty2vbf85xstlx2yayv2wy8 Hubert Carey Trowell 0 12421 71645 44068 2026-08-25T14:28:09Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abasawo mu Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71645 wikitext text/x-wiki '''Hubert "Hugh" Carey Trowell''' (yazaalibwa nga 8 Ogwomwenda 1904 – 23 Ogwomusanvu 1989)<ref name="College">[https://web.archive.org/web/20181219230325/http://munksroll.rcplondon.ac.uk/Biography/Details/4494 "Hubert Carey Trowell"]. Royal College of Physicians. Retrieved 18 December 2018.</ref> [[:en:OBE|OBE]], [[:en:Fellow_of_the_Royal_College_of_Physicians|FRCP]] yali [[:en:Physician|musawo]] Omuzungu amanyiddwa olw'okunoonyereza kwe ku [[:en:Dietary_fiber|mmere embi mu fiber]] ne protein–energy. == Ebimukwatako == Trowell yasomera mu [[:en:Reigate_Grammar_School|Reigate Grammar School]] era n'asoma obusawo ku [[:en:St_Thomas'_Hospital|ddwaaliro lya St Thomas]]. Mu 1929, yeegatta ku [[:en:Colonial_Medical_Service|kitongole ky’abasawo ekya Colonial Medical Service]] mu Kenya.<ref name="College" /> Okusinziira ku mulimu gwe ogw’obusawo mu Kenya ne Uganda (1929–1958), yazuula embeera emanyiddwa nga [[:en:Protein–energy_malnutrition|protein–energy malnutrition]]. Okuva mu 1935 okutuusa lwe yawummula mu 1959, yakola ng’omusawo omuwi w’amagezi era omusawo w’abaana mu [[:en:Makerere_University_School_of_Medicine|ddwaaliro e Mulago n’essomero ly’abasawo]] mu Kampala mu Uganda.<ref name="College" /> Trowell yasiimibwa mu nsi yonna ng'omuntu alina obuyinza ku [[:en:Kwashiorkor|Kwashiorkor]]. Ye yasooka okuzuula nti [[:en:Serum_albumin|serum albumin]] concentration mu baana abalina kwashiorkor yali wansi wa bulijjo ekyakozesebwa okuwagira endowooza nti emmere etaliimu protein ye yali evunaanyizibwa ku mbeera eno.<ref>Heikens, G. T; Manary, M. (2009). [https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3717488/ ''75 years of Kwashiorkor in Africa'']. ''Malawi Medical Journal: The Journal of Medical Association of Malawi'' 21 (3): 96–98.</ref> Ne munne [[:en:Denis_P._Burkitt|Denis P. Burkitt]], Trowell yakola kinene mu kutumbula emmere erimu ekiriisa.<ref name="Cumming and Engineer">Cummings, John H; Engineer, Amanda. (2018). [https://www.cambridge.org/core/journals/nutrition-research-reviews/article/denis-burkitt-and-the-origins-of-the-dietary-fibre-hypothesis/1DA569CF06DB93A4FF2DA54629A5D566/core-reader ''Denis Burkitt and the origins of the dietary fibre hypothesis'']. ''Nutrition Research Reviews'' 31 (1): 1–15.</ref> Yakola endowooza ku mmere erimu ekiriisa mu bitabo n’empapula eziddiriŋŋana ne Burkitt mu myaka gya 1970 ne 80. Okunoonyereza kwabwe kwalaga nti emmere erimu ekirisa ntono ekyongera ku bulabe bw’okulwala [[:en:Coronary_heart_disease|endwadde z’omutima]], ssukaali, [[Enuuni ezimbye|omugejjo]] n’embeera z’ekyenda ekinene nga [[:en:Colorectal_cancer|kookolo w’olubuto n’omumwa gwa nnabaana]], okuzimda n'okulumwa.<ref name="Cumming and Engineer" /> Ekitabo ''[[:en:The_BMJ|ekiyitibwa British Medical Journal]]'' kyogera ku Trowell nga "oyinza okuba nga ye muntu eyasooka okukwataganya emmere etaliimu kyirisa n'omugejjo, ssukaali n'obulwadde bw'omutima."<ref name="BMJ">H. C. Trowell OBE, MD, FRCP. (1989). ''BMJ: British Medical Journal'' 299 (6696): 453.</ref> Oluvannyuma lw’okuwummula obusawo, yafuuka omuweereza eyatuuzibwa mu [[:en:Anglican_ministry|buweereza bw’Abangereza]].<ref name="BMJ" /> == Ebitabo ebirondeddwamu == * ''Kwashiorkor'' (nga ali ne Dean wa RFA ne JNP Davies, 1954) * ''Endwadde ezitasiigibwa mu Afrika'' (1960) . * ''Okuzuula n’okujjanjaba endwadde mu bitundu eby’obutiti'' (ne JR Billinghurst, 1968) * ''Okukubaganya ebirowoozo okutannaggwa ku kutta omuntu'' (1973) . * ''Emmere n’endwadde ezirimu ebirungo ebirongooseddwa: Ebimu ku biva mu biwuziwuzi mu mmere'' (ne [[:en:Denis_P._Burkitt|Denis P. Burkitt]], 1975) * ''Endwadde z’ebiwuziwuzi mu mmere n’endwadde z’olubuto'' (1976) . * ''Ebiwuziwuzi by’emmere mu mmere y’omuntu: Ebitabo'' (1979) * ''Endwadde z’amawanga g’obugwanjuba: Okujja kwazo n’okuziziyiza'' (ne Denis P. Burkitt, 1981) * ''Ebiwuziwuzi mu mmere, Emmere etaliimu biwuziwuzi n’endwadde'' (1985) == Laba ne bino == * [[:en:Thomas_L._Cleave|Thomas L. Cleave, omuwandiisi w’ebitabo]] * [[Margaret Trowell|Margaret Trowell, omuwandiisi w’ebitabo]] * [[The Uganda Society|Ekibiina kya Uganda Society]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abasawo mu Uganda]] dm7gb5hzummucfep69vrdu0qtuwvyhr Kiggala of Buganda 0 12449 71595 66789 2026-08-25T14:02:50Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71595 wikitext text/x-wiki '''Kiggala Sewannaku Mukaabya Kasungubu''' (yafa 1494) yali [[Kabaka wa Buganda|Sekabaka]] [[Buganda|wa Buganda]] . Yafuga okuva mu 1434 okutuuka mu 1464 n'okuva mu 1484 okutuuka mu 1494. Ye Sekabaka wa [[Buganda]] ow'okutaano . == Okutwala Nnamulondo == Ye mutabani omukulu owa [[Ttembo owa Buganda|Kabaka Ttembo]], Kabaka wa Buganda, mukyala we Najjemba. [[:en:Enthronement|Yatuuzibwa ku nnamulondo]] nga kitaawe afudde, nga mu mwaka gwa 1434. Yatandikawo olubiriri lwe ku lusozi Kitala. Mu 1464, yava ku ntebe ng'ajagaliza mutabaniwe, [[Kiyimba owa Buganda|Ntege Kiyimba]] . Kiggala yaddamu okutuula ku ntebe oluvannyuma lw’okufa kwa mutabani we, awo nga mu mwaka gwa 1484. Yaziba amaaso nga wayiseewo akaseera katono ng’obufuzi bwekisanja eky'okubiri butandika . Yafuga wansi wa Katikkirowe . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Obulamu bw’obufumbo == Yawasa abakyala mukaaga bano wammanga: <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |pages=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/20 20]–21}}</ref> # Nabukalu Nabuto muwala wa Natiigo, ow’ekika ky’e Lugave # Nakawuka muwala wa Senfuma ow'ekika kya Mamba # Nakimera muwala wa Masembe ow’ekika ky’e Nsenene # Nakku muwala wa Walusimbi, ow'ekika kya Ffumbe # Nakyobula muwala wa Mbajja ow’ekika kya Mamba # Nawampamba muwala wa Ggunju, ow’ekika kya Butiko == Ensonga ==   Kabaka Kiggala yazaala abaana mwenda ab’obulenzi abamanyiddwa: * Omulangira (Omulangira) Wasswa, nga nnyina yali Omumbejja Nazibanja * Omulangira (Omulangira) Mawempe, nga nnyina yali Omumbejja Nazibanja * Omulangira (Omulangira) Semugalwa, nga nnyina yali Mumbejja Nazibanja * Omulangira (Omulangira) Bubula, nga nnyina yali Omumbejja Nazibanja * Omulangira (Omulangira) Kaggya, nga nnyina yali Omumbejja Nazibanja * [[Kiyimba owa Buganda|Kabaka Kiyimba Ntege]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Nabukalu * Omulangira (Omulangira) Gogombe, nga nnyina yali Nakyobula * Omulangira (Omulangira) Kaasameeme, nga nnyina yali Nakawuka * Omulangira (Omulangira) Wampamba, nga nnyina yali Nawampamba. Yaggyibwa mu kusikira olw’okukola omukwano gw’ab’eŋŋanda ne ssenga we. Omulangira Wampamba yawasa abakyala babiri (a) Lady Nakayima muwala wa kojja we ku maama, Gunju, ow’ekika ky’e Butiko ne (b) Lady Naabagereka, ssenga era wet nurse eri mukyala we eyasooka, mwannyina wa Gunju, ow’ekika ky’e Butiko. Yazaala abaana babiri ab’obulenzi: ** [[Kayima owa Buganda|Kabaka Kayima Sendikaddiwa]], Kabaka wa Buganda ow’omusanvu, nga nnyina yali Nakayima era... ** Omulangira (Omulangira) Kyabayinze, nga nnyina yali Naabagereka. Omulangira Kyabayinze yazaala omwana omu ow’obulenzi: *** Omulangira (Omulangira) Juma eyavuganyizza mu busika ne mujja we, [[Nakibinge owa Buganda|Kabaka Nakibinge]] n'atafuna buwanguzi . == Emyaka egyasembayo == Kabaka Kiggala Mukaabya Sewannaku Kasungubu yafa mu 1494 mu bukadde obuyitiridde era n’asikirwa muzzukulu we [[Kayima owa Buganda|Kayima Sendikaddiwa]] ku ntebe . Yaziikiddwa mu kibuga ekikulu Manjja era akawanga ne bamuziika e Ddambwe mu Busiro. <ref name="The Customs of the Baganda"/> == Engeri gyebasikiddemu == {{s-start}} {{succession box||title=[[King of Buganda]]|before=[[Ttembo of Buganda|Ttembo Kiridde]]|after=[[Kiyimba of Buganda|Ntege Kiyimba]]|years=c.1434–c.1464}} {{s-end}}{{s-start}} {{succession box||title=[[King of Buganda]]|before=[[Kiyimba of Buganda|Ntege Kiyimba]]|after=[[Kayima of Buganda|Kayima Ssendikaddiwa]]|years=c.1484–c.1494}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 5cjw8kalvqqstciwbn4n3nxuccgv4th Nakibinge of Buganda 0 12450 71577 66810 2026-08-25T14:02:43Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71577 wikitext text/x-wiki '''Nakibinge Kagali''' ye Sekabaka ow’omunaana mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]], wakati wa 1524 ne 1554 AD.<ref>{{Cite journal |last=Reid |first=Richard |date=1997 |title=The Reign of Kabaka Nakibinge: Myth or Watershed? |url=https://www.jstor.org/stable/3172031 |journal=History in Africa |volume=24 |pages=287–297 |doi=10.2307/3172031 |issn=0361-5413 |url-access=subscription}}</ref> == Okutuuzibwa ku Nnamulondo == Yali mutabani wa [[Kayima owa Buganda|Kabaka Kayima Sendikaddiwa]], Kabaka wa Buganda ow’omusanvu, eyafuga okuva mu 1494 - 1524. Nakibinge [[wiktionary:ascend|yalya obwa Kabaka]] nga kitaawe [[:en:Death|afudde]] mu 1524. Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|olubiri]] ku lusozi Bumbu.<ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0000kagw |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0000kagw/page/23 23]}}</ref> Mu bufuzi bwe, Nakibinge yatandika obulumbaganyi ku Bulemeezi, ekyanyiiza Omukama w’e Bunyoro. Mu myaka egyaddirira, olutalo lwagenda mu maaso, era obulumbaganyi obw’amaanyi obw’Abanyoro bwawaliriza Nakibinge okunoonya obuyambi bw’amagye okuva mu bizinga by’e Ssesse. Wabula okulinnyisa kuno okw’amaanyi g’amagye kwakakasa Nakibinge obuwanguzi okumala akaseera katono. Wadde nga beeyongera okuyingirira Bunyoro, Abanyoro baddamu okwegatta ne bagoba eggye lya Nakibinge okuva e Bunyoro. Abanyoro baagoba amagye ge nga bayita mu Bulemezi, Kyaddondo ne Mawokota. == Obulamu bw’obufumbo == Yawasa abakyala munaana:<ref name="The Customs of the Baganda"/> * Nabitaba muwala wa Ndugwa ow'ekika ky'e Lugave * Najjemba muwala wa Semwanga ow’ekika ky’e Ngonge * Nalunga muwala wa Lusundo, ow’ekika ky’e Nvuma * Nabakyaala Namulondo, Naabagareka, mwannyina wa Gunju, ow'ekika kya Butiko * Nasuuna muwala wa Nankere ow’ekika kya Mamba * Bukirwa, Nanzigu, muwala wa Sekayiba, ow’ekika ky’e Mbogo * Nannono muwala wa Seggirinya, ow’ekika ky’Abango. Nannono yakola nga regent oluvannyuma lw’okufa kwa bba okumala ebbanga lya myezi kkumi na munaana * Kabejja == Ensonga == Yalina abaana bana ab’obulenzi n’abawala babiri: # [[Mulondo owa Buganda|Kabaka Mulondo Sekajja]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Namulondo # [[Jemba owa Buganda|Kabaka Jemba Busungwe]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Najjemba # [[Ssuuna I owa Buganda|Kabaka Suuna I Kisolo]], Kabaka wa Buganda, nga nnyina yali Nassuuna # Omulangira (Omulangira) Nzigu, nga nnyina yali Bukirwa # Omumbejja (Omumbejja) Batenga, nga nnyina yali Namulondo # Omumbejja (Omumbejja) Nnono, nga nnyina yali Nannono. Yazaalibwa oluvannyuma lw’okufa mu 1555. Yafa nga muto. == Emyaka egyasembayo == Sekabaka Nakibinge yattibwa mu [[:en:Battle|kukubagana]] wakati wa [[:en:Banyoro|Banyoro]], e Busajja, mu 1554. Yaterekebwa e Kongojje, Busiro.<ref>{{Cite web |date= |title=Ssekabaka Nakibinge Is Buried At Kongojje, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=4 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> Okusinziira ku munnabyafaayo wa Buganda Semakula Kiwanuka, okufa kwa Nakibinge kulaga nti olulyo lwa "Babito" luwedde mu Buganda, era lwalangirira omulembe omupya.   == Engeri gyebasikidwamu == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kayima of Buganda|Kayima Sendikaddiwa]]|after=[[Mulondo of Buganda|Mulondo Sekajja]]|years=c.1524-c.1554}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] knzq9gnibaqdbmbdmtkc0yuhu2lj1bf Mulondo of Buganda 0 12451 71596 66818 2026-08-25T14:02:50Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71596 wikitext text/x-wiki '''Mulondo Sekajja''' ye Sekabaka ow'omwenda mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] eyafugira mu 1555 -1564. == Okulya Obwakabaka == Yali mutabani wa [[Nakibinge owa Buganda|Kabaka Nakibinge Kagali]], Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1524 ne 1554. Maama we yali Nabakyaala Namulondo, mukyala ow'okuna owa kitaawe era [[:en:Nnabagereka_of_Buganda|Naabagereka]] . Yalondebwa okudda mu bigere bya kitaawe, kitaawe bwe yafa era oluvannyuma [[Regent|lw’obufuzi]] bwa nnyina omuto okuggwaako ng’azadde omwana omuwala mu 1555. Ye mutandisi w'olubiri ku lusozi olwe Mitw’ebiri. Munnabyafaayo Semakula Kiwanuka akinogaanya nti obufuzi bwa Mulondo bwandibanga bwebwalaga entandikwa y’olulyo olulangira olupya.   Mu bufuzi bwe, Mulondo yakulembera ebikwekweto ebiwerako ku Buddu, mu kiseera ekyo eyali ekyali mu bwakabaka bwa Bunyoro-Kitara. == Obulamu bw’obufumbo == Yawasa omukyala we yekka, Nakku, muwala wa Naserenga, ow’ekika ky’e Ffumbe. == Ensonga == Yazaala abaana basatu ab’obulenzi, mu mukazi we, Nakku ow’ekika ky’e Ffumbe: * Omulangira (Omulangira) Kazibwe * Omulangira (Omulangira) Walugembe * [[Ssekamanya owa Buganda|Kabaka Sekamaanya Kisolo]], Kabaka wa Buganda == Emyaka egyasembayo == [[:en:Died|Yakisa omukono]] mu Lubiri e Kiryokyembi, e Mitw'ebiri. Yaterekebwa e [[Gombe, Wakiso|Gombe]], mu Ssaza erya Bulemeezi era akawanga ke ne katerekebwa mu kibuga kye ekikulu. <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/24 24]}}</ref> Ensonda endala ziraga yaterekebwa e Bulondo Busiro. <ref>{{Cite web |date= |title=Ssekabaka Mulondo Is Buried At Bulondo, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=4 October 2014 |publisher=Buganda.com |archive-date=15 June 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> == Enambika y'obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Nakibinge of Buganda|Nakibinge Kagali]]|after=[[Jemba of Buganda|Jemba Busungwe]]|years=c.1555-c.1565}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 3pbtubexl2epmyij52sorizze2ogvn4 Jemba of Buganda 0 12452 71610 66787 2026-08-25T14:04:55Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71610 wikitext text/x-wiki '''Jemba Busungwe''' (yafa 1584) yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Sekabaka]] wa Buganda owe 10 mu [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] wakati wa 1564 - 1584. Ajukirwa ng'omufuzi eyalina obukkakamu.<ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/25 25]}}</ref> == Okulya Obwakabaka == Yali mutabani wa [[Nakibinge of Buganda|Kabaka Nakibinge Kagali]], Sekabaka wa Buganda, wakati wa 1524 -1554. Maama we yali Najjemba, mukyala wa kitaawe ow'okubiri. [[:en:Enthronement|Yatuuzibwa]] ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvannyuma [[:en:Death|lw'okufa]] kwa mukulu we. Yatandikawo olubiri lwe ku lusozi Bubango, kati eyafuulibwa e Ssaza erya Busiro, mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]]. == Obulamu bw’obufumbo == Yalina [[:en:Wives|abakyala]]<nowiki/>basatu : <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Nabbanja muwala wa Kayiira ow’ekika ky’e Mbogo * Nakkazi muwala wa Gabunga, ow’ekika kya Mamba * Nanfuka muwala wa Kasujja, ow’ekika ky’e Ngeye == Ensonga == Yalina abaana bana ab’obulenzi: <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Omulangira (Omulangira) Kawaali, nga nnyina yali Nabbanja * Omulangira (Omulangira) Lulume, nga nnyina yali Nabbanja * Omulangira (Omulangira) Gogombe, nga nnyina yali Nakkazi * Omulangira (Omulangira) Zigulu, nga nnyina yali Nanfuka == Emyaka egyasembayo == Yakisa omukono mu Lubiri lwa Bagambamunyoro, Bubango,mu Ssaza Busiro, mu 1584. Yaziikibwa e Gombe, mu Ssaza Bulemeezi akawanga ne katerekebwa mu kibuga kye ekikulu. <ref name="The Customs of the Baganda"/> Ewalala kigambibwa akawanga ke katerekebwa Bubango,Busiro.<ref>{{Cite web |date= |title=Ssekabaka Jemba Is Buried at Bubango, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=4 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Enambika y'obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Mulondo of Buganda|Mulondo]]|after=[[Suuna I of Buganda|Suuna I]]|years=c.1564-c.1584}} {{s-end}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] lukyfl2l7lluew7bkrlsyi3jmhk0jmf Ssekamanya of Buganda 0 12453 71587 66841 2026-08-25T14:02:47Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71587 wikitext text/x-wiki '''Sekamaanya Kisolo''', era awandiikibwa nga '''Ssekamaanya Kisolo''', yali [[Kabaka wa Buganda|Sekabaka]] owa 12 mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] eyafuga wakati wa 1614 - 1634. Ajjukirwa ng'omufuzi omukambwe.<ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=26}}</ref> == Okulya Obwakabaka == Yali mutabani wa [[Mulondo of Buganda|Kabaka Mulondo Sekajja]], Sekabaka wa Buganda omuto. Maama we yali Nakku ow’e Ffumbe, omukyala yekka kitaawe gwe yawasa. [[:en:Enthronement|Yatuuzibwa ku Nnamulondo]] oluvannyuma lwa kojja we, [[:en:Suuna_I_of_Buganda|Suuna I]], okufa mu 1614. Ye yatandikawo olubiri ku lusozi Kongojje.<ref name="The Customs of the Baganda"/> == Obulamu bw’obufumbo == Yawasa omukyala omu Nabakyaala Nabuuso muwala wa Gunju ow’ekika ky’e Butiko. == Ensonga == Kabaka Sekamaanya yali taata wa [[Kateregga owa Buganda|Kabaka Kateregga Kamegere]], Kabaka wa Buganda ow’ekkumi n’ena, nga yeyali mutabani we yekka. == Emyaka egyasembayo == Yaterekebwa e Kongojje mu Busiro. <ref>{{Cite web |date= |title=Kabaka Sekamaanya Is Buried At Kongojje, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=4 October 2014 |publisher=Buganda.com |archive-date=15 June 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> == Ennambika y'obusika == {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Suuna I of Buganda|Suuna I Kisolo]]|after=[[Kimbugwe of Buganda|Kimbugwe Kamegere]]|years=c. 1614 – c. 1634}} {{s-end}} == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 3ljkp72o86bfhqmhm39i3lw5vihld1m Kimbugwe of Buganda 0 12454 71604 66852 2026-08-25T14:02:54Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71604 wikitext text/x-wiki '''Kimbugwe Kamegere''' yali [[Kabaka wa Buganda|Sekabaka]] [[Buganda|wa Buganda]] wakati wa 1634 -1644. Yali Sekabaka owe 13. Ajjukirwa nga kabaka omulungi. <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=26}}</ref> == Okutuuzibwa ku Nnamulondo == Yazaalibwa Kongojje, ye mutabani wa [[Ssuuna I of Buganda|Suuna I Kisolo]], Skeabaka wa Buganda wakati wa 1584 -1614. Maama we yali Naluggwa ow’ekika ky’e Ndiga, mukyala wa kitaawe ow'okubiri. [[:en:Enthronement|Yatuuzibwa]] ku [[:en:Throne|Nnamulondo]] oluvannyuma lw’okufa kwa kizibwe we, [[Ssekamanya of Buganda|Kabaka Sekamaanya]]. Yatandikawo olubiri olwe Bugwaanya. == Obulamu bw’obufumbo == Yalina abakyala basatu: <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Nakamyuuka muwala wa Mukusu ow'ekika ky'e Mpindi * Nakunja muwala wa Sekayiba ow'ekika kya Mbogo * Nabakyaala Nabuuso, Naabagareka, muwala wa Gunju, ow’ekika ky’e Butiko era nnamwandu w’eyamusooka, [[Ssekamanya of Buganda|Kabaka Sekamaanya Kisolo]], Kabaka wa Buganda, eyafuga wakati wa 1614 ne 1634. == Ensonga == Yazaala abaana babiri ab’obulenzi, bombi mu mukyala we eyasooka Nakamyuuka: <ref name="The Customs of the Baganda"/> * Omulangira (Omulangira) Kamyuuka * Omulangira (Omulangira) Baleke == Emyaka egyasembayo == Yattibwa, kigambibwa nti yattibwa mu [[:en:Witchcraft|mungeri eya kalogo kalenzi]] omwana omugya nannyina ow'obulenzi. Omulangira Kateregga, eyamusikira ku Nnamulondo, nga mu 1644. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Yaterekebwa e Bugwaanya mu Busiro. <ref>{{Cite web |title=Kabaka Kimbugwe Is Buried At Bugwaanya, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=4 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> == Ennambika y'obusika == == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] q3dxepkfxw2x3hiltjwvuk6l5ce1ujq Kateregga of Buganda 0 12455 71597 66801 2026-08-25T14:02:51Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71597 wikitext text/x-wiki '''Kateregga Kamegere''' yali [[Kabaka wa Buganda|Sekabaka]] ow'e 14 mu [[Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] wakati wa 1644 - 1674.<ref>{{Cite web |date=2023-08-01 |title=Who are Buganda’s longest serving kings? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/who-are-buganda-s-longest-serving-kings--4322798 |access-date=2024-05-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2013-06-16 |title=The Buganda Kings {{!}} Uganda Info |url=https://www.ugandainfo.com/uganda/monarchies/buganda-kingdom/the-buganda-kings/ |access-date=2024-05-28 |language=en-US |archive-date=2024-05-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240528133607/https://www.ugandainfo.com/uganda/monarchies/buganda-kingdom/the-buganda-kings/ |url-status=dead }}</ref> == Okulya Obwakabaka == Ye mutabani yekka owa [[Ssekamanya of Buganda|Sekabaka Sekamaanya]], Kabaka wa Buganda, eyafugira wakati wa 1614 ne 1634. Maama we yali Nabakyaala Nabuuso, [[:en:Nnabagereka_of_Buganda|Naabagareka]], [[:en:Wife|mukyala]] wa kitaawe yekka . [[:en:Enthronement|Yatuula ku Nnamulondo]] oluvannyuma lw’okufa kwa kitaawe omuto, nga kigambibwa nti, oluvannyuma lw’okumutta mu [[:en:Witchcraft|bikolwa ebya kalogo kalenzi]] mu 1644. Ku mulembe gwa [[Kimbugwe owa Buganda|Kimbugwe]], Omulangira Kateregga yazaala abalongo nga ba bulenzi. Ng'akola emikolo egy'okubazina nga ne Kabaka w'ali, Kateregga yawerekebwaako omukyala ataali Nnalongo mu kifo kya maama w’abalongo, kubanga ono yali mulema. Kimbugwe okubuuliriza ku maama w’abalongo bano obutabaawo kyanyiiza Kateregga n’abafulumya wabweeru wakati mu mukolo. Kateregga yalangirira olutalo ku Kabaka Kimbugwe, mwe yawamba entebe ku kizibwe we. == Omulembe gwe == Yatandikawo [[:en:Capital_(political)|ekibuga ekikulu]] kye ku lusozi Lugeye. Kateregga amanyiddwa nnyo olw’empisa ze ez’effujjo, n’okuyigganyizibwa kwe yakola ku kika ''ky’ab'engo'' (engo) olw’okugamba nti balina akakwate ku bwakabaka. Abantu b’ekika kino beesanga nga basenguka, ne beegatta ku bika ebirala oba okutandikawo ebika eby’enjawulo okusobola okwekweeka nobutamanyibwa. Ku ttaka lya Buganda, Kateregga yagattako Butambala ne Gomba ng’ayita mu kuwamba. Yassaawo abaami be mu bitundu bino nga bwe kiri mu bugwanjuba bwa Singo. Okulonda kwe abaami b’obwakabaka mu bifo eby’obufuzi mu masaza kiraga okuva ku bufuzi obutali butereevu obw’abakulu b’ebika n’abaami ab’obusika okudda ku bufuzi obusinga obutereevu obw’obwakabaka. == Obulamu bw’obufumbo == Yawasa abakyala mwenda (9) : <ref name="The Customs of the Baganda">{{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |date=1934 |title=The Customs of the Baganda |url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira |last2=Kalibala |first2=Ernest B. |page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/27 27]}}</ref> * Nakabugo muwala wa Mugema ow'ekika kya Nkima * Nakamu muwala wa Kinyolo, ow’ekika ky’e Nkima * Nakinyago muwala wa Naserenga ow'ekika kya Ffumbe * Naalongo Kawenyera mwannyina wa Nakabugo, era muwala wa Mugema, ow'ekika ky'e Nkima * Naluggwa muwala wa Lwoomwa ow'ekika ky'e Ndiga * Namayumba muwala wa Mugema ow'ekika ky'e Nkima * Namugayi muwala wa Mpinga ow’ekika ky’e Lugave * Namutebi muwala wa Mbaja ow'ekika kya Mamba. * Nanzigu muwala wa Sekayiba ow'ekika kya Mbogo. Era yawasa abakyala 100 ab'okweyambisa n’abawala 200. == Ensonga == Yazaala [[:en:Children|abaana]] kkumi na bataano (15) : * Omulangira (Omulangira) Lumansi Kijojo, nga nnyina yali Nakabugo * Omulangira (Omulangira) Naluwembe, nga nnyina yali Nakamu * Omulangira (Omulangira) Kinyago, nga nnyina yali Nakinyago * Omulangira (Omulangira) Wasswa Sseninde, nga nnyina yali Naalongo Kawenyera. (Yazaalibwa nga 1644 tannatuuka ne muganda we Kato) * Omulangira (Omulangira) Kato Geserwa, nga nnyina yali Naalongo Kawenyera. (Yazaalibwa nga 1644 tannatuuka ne muganda we Waswa) * Omulangira (Omulangira) Senninde, nga nnyina yali Naluggwa * Omulangira (Omulangira) Gaweserwa, nga nnyina yali Naluggwa * Omulangira (Omulangira) Kawuuwa, nga nnyina yali Namayumba * Omulangira (Omulangira) Kawagga, nga nnyina yali Namugayi * Omulangira (Omulangira) Kazibwe Katakessu, nga nnyina yali Namugayi * [[Mutebi I owa Buganda|Kabaka Mutebi I]], Kabaka wa Buganda okuva mu 1674 okutuuka mu 1680, nga nnyina yali Namutebi * [[Jjuuko owa Buganda|Kabaka Juuko Mulwaana]], Kabaka wa Buganda, wakati wa 1680 ne 1690, nga nnyina yali Namutebi * [[Ssekabaka Kayemba of Buganda|Kabaka Kayemba Kisiki]], Kabaka wa Buganda, wakati wa 1690 ne 1704, nga nnyina yali Namutebi * Omulangira (Omulangira) Nzigu, nga nnyina yali Nanzigu * Omumbejja (Omumbejja) Nazibanja, nga nnyina yali Naluggwa. == Emyaka egyasembayo == Yafa olw’okulumwa eggongolo mu bitundu bye [[:en:Genitals|eby’ekyama]] mu 1674. Yaterekebwa e Mitw’ebiri. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ensonda endala ezesigika ziraga yaterekebwa Buteregga mu Busiro.<ref>{{Cite web |date= |title=Ssekabaka Kateregga Is Buried At Buteregga, Busiro |url=http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |archive-date=15 June 2013 |access-date=5 October 2014 |publisher=Buganda.com}}</ref> == Ennambika y'obusika == == Laba ne == * [[Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Bassekabaka ba Buganda] Archived [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] 5akqezes4oqdginki0o37v2fm5vuiof Mpindi clan 0 12554 71530 44723 2026-08-25T13:18:51Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71530 wikitext text/x-wiki   [[File:Mpindi.jpg|alt=A picture of Vigna unguiculalta also known as mpindi in Luganda.|thumb|Ekimera ky'Empindi]] '''Mpindi''' kye kimu ku bika 56 eby'[[:en:Buganda_Kingdom|Obwakabaka bwa Buganda]] ekimu ku lubu lw'ebika ebinene mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Omukulu w’ekika ky’e Mpindi (omutaka) bamuyita Mazige ate entebe y’ekika (obutaka) eri Muyenje mu Ssaza ly'e Busiro County mu Uganda. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9789970443000</ref> Ekika ky’Abempindi kirina ''mpindi,'' ekigambo ky[[:en:Luganda|’Oluganda]] ekitegeeza [[:en:Cowpea|kawo]] ( ''Vigna unguiculalta'' ) oba Kiyindiru mu Luganda, nga omuziro gw'akyo. == Ensibuko (Obutaka) . == Okusinziira ku mukuza, Mbogga omutandiisi w'ekika kino yajja ne Ssekabaka (Kabaka) Kintu okutandikawo [https://buganda.or.ug/ Obwakabaka bwa Buganda] ku lubalama lw’ennyanja [[:en:Nnalubaale|Nalubaale]] (Victoria) mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba bwa Uganda mu kyasa eky’ekkumi n’ettaano. Mu buwangwa, omulimu gwa Mbogga mu [[:en:Palace|lubiri]] gwali gwa kulabirira nte ya kabaka, "Mbulidde", omulimu kati ogukolebwa ab'ekika kino mu bwakabaka. Ekika ky’eMpindi ky'ayawulwamu ebitundu bibiri; ekimu kivunanyibwa Mbogga ng’ekitebe kyakyo kiri ku lusozi Nsumba mu Mawokota (mu kaseera kano y'e [[:en:Mpigi_District|Disitulikiti y’e Mpigi]] ) ate ekirala kivunaanyizibwa Mugalu e Kyaggwe (kati [[:en:Mukono_District|Disitulikiti y’e Mukono]] ). == Omubala gw'Ekika ky'eMpindi. == Samba eggotto. Samba egotto. Ggwe Mazige, Muggalu ne Kawenyera x 3 == Oluyimba lw'ekika. == Oluyimba lw'ekika ky'e Mpindi olutongole Ekiddibwamu ([[:en:Chorus|kolaasi]]) Ka tuyimbe ffenna n'essanyu lingi Olw'ekika kyaffe ekyokubwabajjajjaffe Tuwere mu maaso ga jjajjaffe Mazige Nti ffe ab'Empindi tunywedde Mu bika ebiri m luse olw'okubiri Ekika ky'empindi mwanattu kivuga, Tuwera obutaswaza jajjaffe Mazige, Kaakano ab'empindi tuwera, ekiddibwamu (Kolaasi) Tukola emirimu ewa ewa bbaffe, Ffe tukuuma Mbulidde eyo ente y'embuga, Tuli bawulize bbaffe bwaba atutumye Wetuli tetujja kweganya Ekiddibwamu (Kolaasi) Tukole ekika kigaggawale Ka tuzaale empindi eyole Tukuume ebyabangwawo bajjajjaffe Naffe tusseewo ebipya Emirembe n'emirembe tetujja kwetya Tuwera okukuuma Mazige [[:en:Buganda|Buganda]] yattu ebya Buganda byonna Awangaale nnyinimu wangaala   == Okutuuma abaana amannya. == Olw’okuba mu kika mulimu ennyiriri ssatu, buli emu erina amannya ag’enjawulo ag’abasajja n’abakazi. == Amanya agatuumibwa abaana abalenzi == Bwabye, Kabanda, Kadoma, Kamyuuka, Kasenge, Katantazi, Kawenyera, Kikambi, Kitenda, Kyaluula, Kyembe, Kyeswa, Lukowe, Lutimba, Lyazi, Majeegwa, Matutu, Mbere, Mbogga, Mbogo, Mboowa, Mugalu, Mugenyi, Mukuuma, Muluuta, Muwoone, Muwube, Muyimbwa, Muyobyo, Nalikka, Nnankyama, Nsumba, Ntabaazi, Ntulume, Sebadduka, Ssalambwa, Ssekaluvu, Ssendegeya, Ssensawo, Sserubende, Ssewambwa, Wakibugu. <ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9789970443000</ref> == Amanya agatuumibwa abaana abawala == Bulyaba, Najjuko, Nakabanda, Nakafu, Nalube, Nalule, Namboowa, Namuganyi, Namugenyi, Namuswe, Namuyimbwa, Nannozi, Nansumba, Nawambwa. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9789970443000</ref> == Laba ne bino == * [[:en:Njaza_Clan|Ekika ky'e Njaza]] * [[:en:Lugave_Clan|Ekika ky'e Lugave]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] rh82l1agbsusgd15vodalgim67x701k Lugave Clan 0 12555 71524 60795 2026-08-25T13:18:49Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71524 wikitext text/x-wiki == ebikwata ku kika kino == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Ebikikwatako <ref name=":0">{{Cite web |last=M |first=Isaac |title=Lugave |url=https://www.obutaka.com/clans/lugave |access-date=2024-02-20 |website=www.obutaka.com |language=en-gb |archive-date=2024-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240219114519/https://www.obutaka.com/clans/lugave |url-status=dead }}</ref> |- | Ekika (Ekika) . | Lugave |- | Totem (Akabbiro) nga ye . | Maleere |- | Omukulu w'Ekika(Omutaka) | Ndugwa |- | Obutaka . | Katende, Mawokota |- | Omubaka w'Omutaka mu okuva mu Bungereza ne Ireland | Vincent B Mukiibi Lwa Ndugwa, lwa Katende |- | Omubala | Bwabirya, bw'awoza. Sseruku lulengejja, simanyi lunangwira. Bw'ompa akawala ako, ng'ebbanja liwedde. |} == era laba == * [[:en:Buganda_Kingdom|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Mpindi_clan|Ekika kya Mpindi]] * [[:en:Mpologoma_Clan|Ekika kya Mpologoma]] * Ekika ky' OLugave == Ebiwandiiko ebikozesebwa == [[Category:Ebika by'Abaganda]] mc48as3lexr5dx6lce9d9z4rf1aizwg Ekika ky'eMpindi 0 12556 71518 51228 2026-08-25T13:18:46Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71518 wikitext text/x-wiki   [[File:Mpindi.jpg|alt=A picture of Vigna unguiculalta also known as mpindi in Luganda.|thumb|Ekimera ky'Empindi]] '''Mpindi''' kye kimu ku bika 56 eby'[[:en:Buganda_Kingdom|Obwakabaka bwa Buganda]] ekimu ku lubu lw'ebika ebinene mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Omukulu w’ekika ky’e Mpindi (omutaka) bamuyita Mazige ate entebe y’ekika (obutaka) eri Muyenje mu Ssaza ly'e Busiro County mu Uganda. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9789970443000</ref> Ekika ky’Abempindi kirina ''mpindi,'' ekigambo ky[[:en:Luganda|’Oluganda]] ekitegeeza [[:en:Cowpea|kawo]] ( ''Vigna unguiculalta'' ) oba Kiyindiru mu Luganda, nga omuziro gw'akyo. == Ensibuko (Obutaka) . == Okusinziira ku mukuza, Mbogga omutandiisi w'ekika kino yajja ne Ssekabaka (Kabaka) Kintu okutandikawo [https://buganda.or.ug/ Obwakabaka bwa Buganda] ku lubalama lw’ennyanja [[:en:Nnalubaale|Nalubaale]] (Victoria) mu Bukiikakkonobwobuggwanjuba bwa Uganda mu kyasa eky’ekkumi n’ettaano. Mu buwangwa, omulimu gwa Mbogga mu [[:en:Palace|lubiri]] gwali gwa kulabirira nte ya kabaka, "Mbulidde", omulimu kati ogukolebwa ab'ekika kino mu bwakabaka. Ekika ky’eMpindi ky'ayawulwamu ebitundu bibiri; ekimu kivunanyibwa Mbogga ng’ekitebe kyakyo kiri ku lusozi Nsumba mu Mawokota (mu kaseera kano y'e [[:en:Mpigi_District|Disitulikiti y’e Mpigi]] ) ate ekirala kivunaanyizibwa Mugalu e Kyaggwe (kati [[:en:Mukono_District|Disitulikiti y’e Mukono]] ). == Omubala gw'Ekika ky'eMpindi. == Samba eggotto. Samba egotto. Ggwe Mazige, Muggalu ne Kawenyera x 3 == Oluyimba lw'ekika. == Oluyimba lw'ekika ky'e Mpindi olutongole Ekiddibwamu ([[:en:Chorus|kolaasi]]) Ka tuyimbe ffenna n'essanyu lingi Olw'ekika kyaffe ekyokubwabajjajjaffe Tuwere mu maaso ga jjajjaffe Mazige Nti ffe ab'Empindi tunywedde Mu bika ebiri m luse olw'okubiri Ekika ky'empindi mwanattu kivuga, Tuwera obutaswaza jajjaffe Mazige, Kaakano ab'empindi tuwera, ekiddibwamu (Kolaasi) Tukola emirimu ewa ewa bbaffe, Ffe tukuuma Mbulidde eyo ente y'embuga, Tuli bawulize bbaffe bwaba atutumye Wetuli tetujja kweganya Ekiddibwamu (Kolaasi) Tukole ekika kigaggawale Ka tuzaale empindi eyole Tukuume ebyabangwawo bajjajjaffe Naffe tusseewo ebipya Emirembe n'emirembe tetujja kwetya Tuwera okukuuma Mazige [[:en:Buganda|Buganda]] yattu ebya Buganda byonna Awangaale nnyinimu wangaala   == Okutuuma abaana amannya. == Olw’okuba mu kika mulimu ennyiriri ssatu, buli emu erina amannya ag’enjawulo ag’abasajja n’abakazi. == Amanya agatuumibwa abaana abalenzi == Bwabye, Kabanda, Kadoma, Kamyuuka, Kasenge, Katantazi, Kawenyera, Kikambi, Kitenda, Kyaluula, Kyembe, Kyeswa, Lukowe, Lutimba, Lyazi, Majeegwa, Matutu, Mbere, Mbogga, Mbogo, Mboowa, Mugalu, Mugenyi, Mukuuma, Muluuta, Muwoone, Muwube, Muyimbwa, Muyobyo, Nalikka, Nnankyama, Nsumba, Ntabaazi, Ntulume, Sebadduka, Ssalambwa, Ssekaluvu, Ssendegeya, Ssensawo, Sserubende, Ssewambwa, Wakibugu. <ref name=":0">https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9789970443000</ref> == Amanya agatuumibwa abaana abawala == Bulyaba, Najjuko, Nakabanda, Nakafu, Nalube, Nalule, Namboowa, Namuganyi, Namugenyi, Namuswe, Namuyimbwa, Nannozi, Nansumba, Nawambwa. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/9789970443000</ref> == Laba ne bino == * [[:en:Njaza_Clan|Ekika ky'e Njaza]] * [[:en:Lugave_Clan|Ekika ky'e Lugave]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ekika ky'e Mpindi == * [http://www.buganda.or.ug/ Omukutu gw'Obwakabaka bwa Buganda Omutongole] * [https://web.archive.org/web/20170505072036/http://www.buganda.com/ Buganda.com] * [http://101africa.com/sitebuildercontent/sitebuilderfiles/mbogga.pdf 101afirika.com]  {{DEFAULTSORT:Mpindi Clan (Buganda)}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] dss8sdhbq1fec2dqzagu4b4f90nt5ww Mpologoma Clan 0 12557 71532 63180 2026-08-25T13:18:52Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71532 wikitext text/x-wiki [[File:MPOLOGOMA_CLAN_Totem.jpg|thumb|Ekibumbe kino kabonero ka mpologoma omuziro gw'ekika ekisangibwa mu [[Mengo]] [[Kampala]]]] Ekika ky'e '''Mpologoma''' kiri mu bika ebiri mu bwakabaka bwa Buganda eya leero ebikkirizibwa okuba nga byajja ne Kabaka Kintu <ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/tracing-the-historic-journey-of-kabaka-s-coronation-5138976#story</ref>. Mpologoma kigambo mu [[Luganda]] ekitegeeza empologoma . Buli muganda alina ekika mwava nga kino kirina kuba kika kya taata we, nga buli kimu kirina [[omuziro]]<ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> n'akabbiro bye batakkirizibwa kulya era emiziro gino gikuumibwa ng'akalira k'omwana. Kabaka wa Buganda era amanyiddwa nga "Mpologoma ya [[Buganda]] " <ref name="auto">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Entandikwa y'ekika ky'empologoma == Ku kasozi Lwadda<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-fail-to-mediate-mpologoma-clan-gen-kayanja-land-dispute--4380928</ref> e Matugga<ref>https://lambula.net/location/matugga</ref> mu ssaza Kyadondo mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://wakiso.go.ug/events-2/locations/</ref> Kabaka Kintu kwe yakuba olubiri lwe olukulu. Okulukuba , yasooka kuzuula nti ekifo kino kirungi nnyo bweyali ayigga ensolo okuva mu lubiri lwe olw'e Kanyanya. Ekika ky'empologoma kyatandika, Kabaka kintu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws&t=1249s</ref> bweyali mu lubiri lwe olw'e Lwadda empologoma neziwulugumira ku kasozi Kasalirwe akali okumpi n'akasozi Lwadda e Matugga mu ssaza ly'e Kyaddondo<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abessaza-kyadondo-balonze-nnalulungi-webyobul-BUK_135262</ref> mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]]<ref>https://wakiso.go.ug/about-us/</ref> leero mu Uganda. Abantu baali bawangaalira mu kutya olw'ensolo zino enkambwe era ne kabak kintu kkyamwenyamizanga .Kabaka Kintu bweyawulira okuwuluguma kwempologoma, yatumya mutabani omukulu ssebuganda eyali omuzizi w'ensolo kungwa agende azige empologoma ezo. Bweyali agenda okusisinkana kitaawe eyali amuyise, Ssebuganda yayitira ku lubiri lwa kitaawe olw'e Kanyanya nanonayo nnyina Nambi Nantuttululu<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/dindo-hill-home-of-buganda-s-first-man-1514508</ref> eyali eyali olubuto ne bagenda bonna mu lubiri e Lwadda gye yasisinkanira Kabaka kintu . Kigambibwa nti ne Kabaka Kintu omuyiggo yagwenyigiramu. Bwebaatuuka ku kyalo Nasse ku kasozi Kasalirwe omuyiggo kwe gwayindira , baatandika okusaggula n'okugoba enspolo zino era ensolo eyasooka okufubutuka okubalumba ,nga yonna esitudde ekikuzzi kyayo yali mpologoma nsajja era Ssebuganda naagiwuula omuggo gumu n'egwa wansi n'efa.Ng'amaze okutta eyo, nempologoma enkazi nayo yabalumba era nayo naagikuba omuggo neefa. Kabaka kintu yamuleka ku ttale ng'abaaga empologoma naddayo mu lubiri. Bweyatuuka mu lubiri, yasanga mukyalawe akubyewo ezadde lya balongo. Bwatyo Kabaka Kintu yatuma mukodomi we Kawuuzumo era gweyali afudde omumbowa<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/abambowa-the-men-who-protect-the-kabaka-1548844</ref> mu lubiri agende ku ttale mutabani we Ssebuganda gyeyali abaagira empologoma amutegeeze nga nnyina bweyali azadde abalongo nti era amuleetere ne ku nnyama y'empologoma n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma.Ng'amaze okubaaga empologoma Ssebuganda nga bweyalagirwa kitaawe yakwata emu kunnyama n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma naayolekera mu lubiri. Yasanga Kabaka Kintu ali mu lukiiko era naamuwa omuggo gweyattisa empologoma.Kabaka kintu olwamuwa omuggo yagukwata naagutunuulira n'amala naguteeka wansi.Ate naagujja wansi naddamu naagutunuulira era naaguzza wansi ..Yakola bwatyo emirundi egiwera era omulundi ogwasembayo yagukwta naddamu naagutunuulira nga bwagamba nti "'''''wamma guno ssi muggo buggo, luwagga'''''". Ennyama y'empologoma gye yaleeta yafumbibwa, emu neeyokyebwa okuliibwa abantu abaali mu lukiiko ..Ssebuganda naye yatwalako ennyama ewuwe era emu neefumbibwa okuba eye'ekyeggulo ekiro ekyo n'emu neeyokyebwa. Ekyegulo nga kiyidde, batuula wansi nebeebaza jajja Ddungu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=T7jZq1KPFos</ref> lubaale w'okuyigga mu Buganda ne balya. Oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma, abantu bonna mu lubiri lwa kabaka Kintu n'ewa Ssebuganda abaalya ku nnyama y'empologoma baafuna okukyankalana omwali embiro, okulumwa embuto era baasesema nnyo. Enkeera, kabaka Kintu yatuma omumbowawe Kawuuzuumo agende ategeeze mutabani we Ssebuganda Ssebuganda ku kukyankalana kwe baafuna n'ebizibu ebyabatuukako oluvannyuma lwokulya ennyama y'empologoma n'era amutegeeze nti omuggo gweyakozesa okutta empologome n'entebe gye yamusanga atuddemu ng'amuleetedde omuggo byali bifuuse amayinja. Mu ngeri y'emu Ssebuganda kyu makya okwo yasindika omubaka ategeeze kitaawe ekyali kimutuuseeko n'abeewuwe mu kiro bwe baalya ku nnyama y'empologoma, naye ababaka bano bombi baakozesa amakubo ganjawulo. Omumbowa Kawuuzuumo bweyatuuka ewa Ssebuganda nakitegeera nti n'ewa Ssebuganda baali bafunnye obuzibu bwe bumu oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma ng'abaali mu lubiri lwa Kabaka Kintu, teyeebuuza ku muntu yenna naye yakunganya bukunganya nnyama yonna eyali esigaddewo ewa Ssebuganda neyo eyali ku kyoto ku misito ng'eyokebwa nagenda nayo mu lubiri.Nera yakunganya ennyama yonna eyali esigaddewo mu lubiri obutaleka kifi kyonna mabega ,naagitwala yonna naagisuula mu mugga Nakiduduma. Bweyalaba ekyali kimutuuseeko n'abantu be abaalya ku nnyama y'empologoma era ne bweyawulira ekyali kituuse ku ku bantu ewa mutabaniwe abaalya ku nnyama y'empologoma ,yalangirira ye kennyini ,abaana be n'abazukkulu obutaddamu kulya nnyama ya mpologoma ekyavaako ekika ky'empologoma okutandika. N'era kyakkirizibwa nti singa balya ennya\ma y'empologoma nate ,bandifuna okukyankalana okusingawo bwogeraageranya ne kwebaafuna<ref>{{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>. Abeddira empologoma ebiseera ebimu bayitibwa balangira na bambejja kubanga ekika kyabwe kyava mu mutabani wa kabaka Kintu omukulu ate nga kabaka azaala balangira na bambejja . == Amasiga agakola ekika ky'empologoma == Nga mu bika byonna ebya Buganda, ne mu kika ky'empologpoma bwova ku Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ku ntikko ng'odda wansi mu nsengeka y'ekika, kirina amasiga abiri mu mwenda ( bwova ku w'akasolya ) era okusinzira ku buwangwa n'enonno za Buganda mu bika byonna ab'amasiga bano beebaba baali abaana ba jajja omukulu w'ekika ekyo eyasooka.Mu bika ebisinga ebya Buganda, obukulembeze mu masiga gano bwa nsikirano. Gano ge masiga abiri mwomwenda ag'ekika ky'empologoma wansi w'omukulu w'ekika Ssebuganda Namuguzi # Tebwakedde # Nnyalwa e Bbanda mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kiyuuka e Birongo mu ssaza Buddu ( Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kimaka # Masengere # Lumeeme # Mubbi Walutta e Bugiri Kkojja mu ssaza Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Katajjwa e Mitondo mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Wassaggo e Lwadda mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Ssembiro e Kkulambiro mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kirubaale e Ziroobwe mu ssaza Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Luguma # Kabengwa e Bubengwa mu ssaza ly'e Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Kawemula e Buwemula mu ssaza ly'e Ggomba ( Mu disitulikiti y'e Ggomba ) # Kannajje e Kijujjusa mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Ssegamwenge e Lwadda mu ssaza ly'e Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kasendwa e Kajuna mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Lubanjwa e Lusiriba mu ssaza Mawokota (Mu disitulikiti y'e Mpigi) # Makaayi e Namboole mu ssaza ly'e Kyaddondo <ref>https://baanabakintucultur.wixsite.com/baanabakintusa/single-post/2017/10/07/ssaabasajja-kabaka-agenda-alambula-ebifo-ebyenjawulo-mu-ssaza-lyekyadondo-ku-nkola-eya-bu</ref>( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Mpuuta Kakadde e Mpuku mu ssaza ly'e Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Ggolooba # Lule e Mpaffe mu ssaza Mawokota ( Mu disitulikiti y'e Mpigi ) # Ssagala at Butenzi mu ssaza ly'e Buddu (Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Kyalongo # Kkukumba e Kibindu mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Ggonjaagabwe # Lubyayi e Kasaka mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka<ref>https://masaka.go.ug/district-profile/</ref> ennene eyawamu) # Mululu e Kasumba Kasalirwe Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso) # Kiroomu e Katalemwa mu ssaza ly'e Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://www.internationalcitiesofpeace.org/cities-listing/wakiso-uganda/</ref>) == Amannya g’ekika == Agamu ku mannya agatuumibwa mu kika ky'empologoma kuliko gano wammanga <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> === '''Amannya agatuumibwa abaana 'abalenzi''' === * Ggenza * Jjuuko * Kalema * Kasagga * Kasalirwe * Kayemba * Kayondo * Kibuule * Mawanda * Kimbugwe * Kiyimba * Kisekka * Kitowoolo * Lubuulwa * Lubyayi<ref name=":0">https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Luwaga * Luwemba * Makaayi * Mululu * Ntale * Ssebandeke * Ssebuwufu * Ssekibuule * Ssembwa * Sserwadda * Ssuuna === '''Amannya agatuumibwa abaana abawala''' === * Nabadda * Nabisere * Nabuwufu * Naggenza * Najjuuko * Nakalema * Nakasagga * Nakayondo * Nakibuule * Nakimbugwe * Nakisozi * Nakitowoolo * Nakisekka * Nakiyimba * Nalubyayi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Naluwaga * Naluwemba<ref name=":0" /> * Nalwadda * Namazzi * Nantale * Nassiwa * Nassolol * Nassuuna. * == Obubaka obukwata ku kika. == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Omuziro | Mpologoma |- | Akabbiro | Ngo |- | Obutaka bw'ekika | Lwadda, Kyaddondo |- | Omubaka w'omukulu w'ekika e Bungereza | Margaret D Ntale, omuwandiisi w’ebitabo |- | Omukulu w'ekika (Omukulu ow'akasolya) | Ssebuganda Namuguzi |- | Omubala gw'ekika | Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda kyagaba tasaba tasaaga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda bwaba anatabaala asaabira ku kyoto. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda akaabira Kasagga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda atambula masajja. Ggwe mpagi gwe Luwaga. <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> |- |Omukulu w'ekika aliko okuva mu mwezi ogwomunaana 2024 |Erukaana Lukanga |} == Agamu ku mannya g'ekika ky'empologoma n'ebigambo n'ensibuko yaago == # '''''Namuguzi'':''' Erinnya Namuguzi lyatandikira ku Ssegamwenge, mutabani wa Ssebuganda eyawerekera omulangira Kalemeera okugenda e Bunyoro okukola .Ssegamwenge e Bunyoro yasuubulayo enkumbi nnyingi zeyaleeta naaziguza Abaganda ekyaviiraako okumutuuma Namuguzi nga bakiggya mu kigambo ky'oluganda okugula okutegeeza oyo agula enkumbi naaziguza Abaganda<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> # '''''Kassaga''''' : Erinnya lino lyava ku musajja omunyoro eyali amanyiddwa nga Misagga eyagobwa Ssekakbaka Jjuuko ne Namuguzi Ggenza Zziizziiri okuva mu e Bulemeezi . Kabaka Jjuuko bweyawa Namuguzi ekifo ekyo, ne kituumibwa Kasagga era nerifuuka erinnya ery'ekika okujjukira Misagga omunyoro eyali atuula e Bulemeezi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> . # '''Luwaga :''' Erinnya lino lyatuumibwa omuggo Ssebuganda gweyattisa empologoma nga Kabaka Kintu agutendereza nti " ''guno ssi muggo wabula luwaga".''Okuva awo.luwaga neritandika okutuumibwa ng'erinnya mu kika ky'empologoma. # '''Kawemula:''' Erinnya lino lyatandikira ku Ssekabaka Kateregga eyatuma mutabani wa Namuguzi okugenda okulwanyisa abanyoro e Ggomba kyokka ne bamuwangulirayo.Bino Kabaka Katergga olwamugwa mu matu naagamba omugabe nga awemudde Obuganda ,n'erinnya nerikala mu kika lwa mugabe oyo<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU&t=244s</ref> # '''Kireega:''' Erinnya lino lyava ku kiragiro kya Kintu eri Ssebuganda okuleega obugoma bubiri .Ssebuganda olwafuna ekiragiro kino, naye yalagira mutabani we Mululu Kireega okuleega engoma ezo Kabaka Kintu zeyali asabye era erinnya nerikala<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> == Oluyimba lw'ekika ky'empologoma ( Mpologoma clan Anthem) == Empologoma ye ffe, ffe mpologoma Ensolo zonna zitya empologoma Ffe bazzukulu ba Ssebuganda Namuguzi e Lwadda mu Kyaddondo gyali.. Omutanda atumanyi ffe ab'empologoma era kitwesimisa bwobeera gwe? Wulira omubala <ref>https://buganda.or.ug/clan/mpologoma-clan/</ref>ogwaffe gwogera '''"''Ssebuganda Namuguzi kyagaba, tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto.''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga. Gwe mpagi gwe luwaga....gwe mpagi gwe luwag''a""''' Empologoma akabbiro y'engo n'amasiga agaffe gali abiri mu munaana\ Omutaka Kireega ye katikkiro w'empologoma, n'obwa Kireega bwa nsikirano Ssegamwenge y'oyo ow'essiga jajja Namuguzi mwava alamula empologoma .   Wullira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwagaa...''''' '''''Gwe mpagi... gwe luwagaa.....""''''' Katajjwa, oyo wa ssiga, yaakomaga olubugo olusumikirwa omutanda.... Lubyayi, mu Buddu eri e Kasaka yakomaga olwa Nnaalinya lubuga.... Ab'empologoma kukola na kunnyweza butaka ,e Lwadda jajja Namuguzi gyali alinze. Okuleega mujaguzo ogwo gwaffe, era bwe bumu ku buweereza bwaffe eri Kabaka. Twenyumiriza okuleega engoma zino mujaguzo tetuva ku lusegere lw'omutanda... Kale nno mujaguzo bwezivuga, omutima ogwaffe gubuuka ffe ng'abempologoma. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga""''''' Empologoma kika kya kitiibwa jajja Namuhuzi amuzaala ye Kabaka Kintu Ffe ab'empologoma tuli bambejja n'abalangira abasibuka mu kabaka Kintu. Kino ekika kyaffe bakyegomba kuba kya ttutumu, kwogatta ebyafaayo lutotto Empologoma nga ya kitiibwa emanyi okweyiggira erina amanyi.. Bwendayira nnyinimu kitegeeza mweri empologoma twesiimye abeddira empologoma Katonda jajjaffe amukuume jajja Namuguzi, Obuganda ne Mutaddwamu. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga ""''''' == Emirimu gy'ekika ky'empologoma mu bwakabaka bwa Buganda == * Ab'ekika ky'empologoma beebavunaanyizibwa ku kuleega engoma za mujaguzo mu bwakabaka bwa Buganda era omulimu guno gukulemberwamu omutaka mu kika ky'empologpoma ayitibwa Kasumba Kireega owokukasozi Kasalirwe era ngono nera ye katikkiro w'omukulu wekika era nga obuvunaanyizibwa buno bwa nsikirano. * Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ky'empologoma yasooka okutema evvuunike wonna kabaka wabeera asiimye okukuba olubiri lwe.. * Ab'empologoma beebakomaga embugo za Kabaka n'abambejja == Ebifo eby'ebyafaayo n'ebyobulambuzi ebiri ku Lwadda obutaka bw'ekika obukulu == # '''Entebe ey'ejinja''' awatikkirwa Ssebuganda ng'amaze okulondebwa ng'omukulu w'ekika engeri ekifo kino gyekiri eky'ensikirano # '''Ekyoto ekigatta ebika byonna''' ebya Buganda era nga kiwanuuzibwa nti Kabaka Kintu ye yakikumanga okugattirako ebika bya Buganda # '''Ejjinja Luwaga''' erigambibwa nti gwe gwali omuggo Ssebuganda gweyakozesa okutta empologoma nga bagenze okuziyigga<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> # Ejjinja Nakisozi # '''Oluzzi''' oluyitibwa Nakibuule # '''Enju''' ya Kabaka Kintu == Kassaga obutaka obulala obwe'kika ky'emplogoma == Ekika ky'empologoma era kirina obutaka obulala e Kasagga mu ssaza Bulemeezi<ref>https://buganda.or.ug/counties/</ref> ng'ekigambo Kasagga bwekiwulirwa mu mubala gw'ekika nti "''Namuguzi akaabira Kasagga"'' == Laba ne == * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky' eMpindi]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'ougave]] == Ebijuliziddwa<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref> == # <ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=7BWQNjBY0b4&list=RD7BWQNjBY0b4&start_radio=1</ref>{{Cite web |title=TOTEM Definition & Meaning {{!}} Dictionary.com |url=https://www.dictionary.com/browse/totem |access-date=2026-01-21 |website=www.dictionary.com}} # {{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}} # {{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }} # {{Cite web |title=Lion/ Mpologoma clan |url=https://africanculture1.blogspot.com/2019/04/lion-mpologoma-clan.html |access-date=2024-01-24 |website=Lion/ Mpologoma clan}} # {{Cite web |title=Mpologoma |url=https://www.obutaka.com/en/clans/mpologoma |access-date=2024-01-26 |website=www.obutaka.com}} # https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781 <references /> [[Category:Ebika bya Buganda]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] 3uf0w0zeqjbce3hqvp6qybjtmqbqi3y Ntalaganya Clan 0 12559 71528 45166 2026-08-25T13:18:51Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71528 wikitext text/x-wiki '''Ekika kya Ntalaganya''' ky'ekimu ku [[:en:Clan|bika]] ebingi mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] obuliwo kati. Kino ky'ekimu ku [[:en:Clan|bika]] ebyaliwo nga Ssekabaka [[:en:Kintu|Kintu]] tannajja. Ntalaganya linnya lya [[:en:Luganda|Luganda]] eritegeeza [[:en:Blue_duiker|Blue Duiker]] (Ntalaganya). Amaka ga bajjajja b’ekika ky’e Ntalaganya gali Kiwawu (Busujju). <ref name=":0">https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/ntalaganya-history </ref> [[File:Blue_Duiker_(Philantomba_monticola)_(31587918777).jpg|thumb|236x236px|Kino kifaananyi ky'e [[:en:Blue_duiker|Ntalaganya]] ekiikirira [[:en:Totem|omuziro gw'ekika kya]] Ntalaganya mu [[:en:Totem|Bwakabaka bwa Buganda.]]]] == Ensibuko == Ebyafaayo biraga nti omulwanyi Bulamaga Wasswa yawangula Omutaka wa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] e Ggomba ku mulembe gwa Ssekabaka Kateregga. Oluvanyuma lwa Ssekabaka Kateregga okugoba Abanyoro e Ggomba, abantu b’e Ntalaganya baasenga nebagumba mu kitundu ekyo. <ref name=":0"/> Era Ebyafaayo bya Buganda bikkaatiriza nti abantu b’Ekika ky’e Ntalaganya bazzukulu ba Ssekabaka Wadda agambibwa okuba Kabaka wa [[:en:Buganda|Buganda]] eyasooka nga Kintu tannajja. Ate era Ebyafaayo [[:en:Buganda|bya Buganda]] biraga nti [[:en:Buganda|Buganda]] yalina ba Ssekabaka nga [[:en:Kintu|Kintu]] tannajja era kigambibwa nti kabaka Wadda ye eyasooka okuba Kabaka wa [[:en:Buganda|Buganda]]. <ref name=":0"/> == Bassekabaka b'e Ntalaganya == Kigambibwa nti waaliwo ba Ssekabaka mwenda oluvannyuma lwa Wadda okuli: # Bukulu I, # Bukulu II, 2019. # Bbanga, # Musisi, # Ssemandamuntu, # Nsingere, # Buganda, # Lubaalewattu # Bemba. Bakabaka bano bonna kigambibwa nti baali ba kika kya Ntalaganya. <ref name=":0"/> == Abakulira Ekika by'e Ntalaganya == Abakulu b’Ekika (Abamasiga) n’obutaka bwabwe bwebuno wammanga: * Bbambaga wa Bbambaga e Bulemeezi * Ndimukazi ow'e Buwanguzi e Ggomba * Mugambajjoro ow'e Kyaliwajjala e Kyaddondo * Kalamazi ow'e Jjinja e Kyaddondo * Wadda wa Kiwawu e Busujju * Lutwama ow’e Kakiri e Busiro * Kyaddondo ow’e Kawempe e Kyaddondo * Nalumenya ow'e Njolo e Busiro * Bulijjanga e Bbambaga e Bulemeezi * Ssebabi ow'e Buggala e Bulemeezi * Kiribata ow’e Kibutamu e Gomba * Ssensamba owa Kalyabayoga e Gomba * Luzingo ow’e Kasozikake e Gomba * Bukulu owa Kabubula e Bulemeezi * Ssebunya owa Bunnya e Gomba <ref>{{Cite web |title=Ntalaganya Heads |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-heads/ntalaganya-heads |access-date=2024-02-12 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240208092342/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-heads/ntalaganya-heads |url-status=dead }}</ref> == Ebikwata ku kika kino == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika . | Ntalaganya |- |Omuziro | # Maleere ( ekika kya butiko ) . # Omussukundu # Amazzi g'ekisasi |- | Omukulu w'Ekika(Omutaka) | Bbambaga |- | Obutaka | Bbambaga, Bulemezi |- | Omubala | # Omusajja Kalamazi ne jjo ndiramaga. # Mussukundu Butiko <ref>{{Cite web |title=Ntalaganya Heads |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-heads/ntalaganya-heads |access-date=2024-02-12 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240208092342/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-heads/ntalaganya-heads |url-status=dead }}</ref> |} == Era laba == * [[:en:Njovu_Clan|Ekika kya Njovu]] * [[:en:Nte_Clan|Ekika kya Nte]] == Ebiwandiiko ebikozesebwa == [[Category:Ebika by'Abaganda]] 2411go5to5im1b1wi8g4l6r2p4jh7kf Njovu Clan 0 12560 71522 60899 2026-08-25T13:18:48Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71522 wikitext text/x-wiki '''Ekika ky'e Njovu''' ky'ekimu ku bika ebingi mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] obuliwo kati. Abantu bonna mu bwakabaka [[:en:Buganda_Kingdom|bwa Buganda]] bagwa mu [[:en:Clan|kika]] buli nga buli kimu kirina omuziro. Njovu kigambo kya [[:en:Luganda|Luganda]] ekitegeeza [[:en:Elephant|Enjovu]]. Omukulu w'ekika ky'e Njovu ye ''Mukalo'', era ye mutandisi [[:en:Clan|w'e kika]] kino. <ref name=":1">https://africanculture1.blogspot.com/2022/06/enjovu-elephant-clan.html </ref> <ref name=":2">{{Cite web |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njovu-history |title=Archive copy |access-date=2026-01-20 |archive-date=2026-03-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260308202251/https://www.obutaka.com/clans/clan-history/njovu-history |url-status=dead }}</ref> == Ensibuko == Okusinziira ku byafaayo bya [[:en:Buganda|Buganda]], [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] [[:en:Kintu|Kintu]] yajja mu [[:en:Buganda|Buganda]] ng'ali ne Ssesanga eyali omu ku bagoberezi be. Ssesanga ye yasitulanga ebyokulwanyisa bya Kabaka ng’amafumu n’engabo. Kabaka bwe yasenga e Nnono, yawa Ssesanga ekirabo ky’ekifo ekiyitibwa Ntonyeze ekisangibwa e Busujju gy’ayalina okusenga n’ab’omu maka ge wamu n’abagoberezi be. Yasasulwa olw’obwesigwa bwe n’okuweereza obulungi Kabaka. <ref name=":1"/> Bweyali e Ntonyeze, Ssesanga yalina omwana omulenzi gwe bayita Mukalo oluvannyuma eyaafuuka omusika we. Ku mulembe gwa Ssekabaka Chwa ow'oluberyeberye, yakyusa Mukalo naamujja e Ntonyeze n’amuwa ekifo e Kambugu mu Busiro. Okuva olwo, Kambugu e Busiro bwafuuka obutaka bw’ekika ky’ ekika ky’e Njovu. <ref name=":1"/> <ref name=":2"/> == Amannya g’abakyala agamanyiddwa ennyo == Nnassanga, Nnanteza, Nnagujja, Nnakadi, Nnabitalo, Nnamaato, Nnabatte, Nnabwato, Nnambatuusa, Nnamukina, Nakayiga, Nnabbaale, Namaanyi, Nnantambi, Nnabuule, Nnassozi, Nakate <ref name=":1"/> == Amannya g’abasajja agamanyiddwa ennyo == Ssemmambo, Ggalabuzi, Kikomeko, Ssevviiri, Batte, Sseddyabanne, Ssentulubalo, Ssezzooba, Ssettyabule, Kiro, Ssebbaale, Ssessanga, Ssenteza, Ssozi, Ssegujja, Ssekandi, Ssekimpi, Wavvuvuumira, Kayaaye, Ssengo, Katunda, Kayiga, Ssenyomo, Ssemaanyi, Ssemukina, Nkayiivu, Ssensalire, Kakembo, Ssentomero, Mbazzi, Ntambi, Muzingu, Bitalo. <ref name=":1"/> == Abakulu mu kika == Bano be bakulu b’ekika Omusanvu abali wansi wa Mukalo: * Kikomeko e Lubu, Mawokota * Ggulu e Busabala mu Kyaddondo * Kakembo ku Zzirannumbu, Kyaddondo * Ntambi e Lubya, Kyaddondo * Ssebanyiiga e Kyazi(kojja), Kyaggwe * Ssentomero e Zzinga mu Kyaggwe * Ssemakadde e Mpuku, Kyaggwe <ref name=":1"/> == Ebikwata ku kika == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika . | Njovu |- | Totem (Akabiro) nga Omuziro . | Nvubu |- |Omutaka | Mukalo |- | Obutaka | Kambugu, Busiro |- | Omubaka w'Omutaka mu Bungereza ne Ireland | Daudi Sserukeera |- | Omubala | Nsimbye amasanga, Nakate ajja! Batte Mugamba, tungulako emu, Bbiri ku lwayi, ssatu ku kitooke. Sibamputanta nempasasa mputanta. <ref>{{Cite web |last=M |first=Isaac |title=Njovu |url=https://www.obutaka.com/clans/njovu |access-date=2024-02-19 |website=www.obutaka.com |language=en-gb |archive-date=2024-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240219114513/https://www.obutaka.com/clans/njovu |url-status=dead }}</ref> |} == Era laba == * [[:en:Buganda_Kingdom|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] * [[:en:Mpindi_clan|Ekika kya Mpindi]] * [[:en:Lugave_Clan|Ekika kya Lugave]] * [[:en:Mpologoma_Clan|Ekika kya Mpologoma]] * [[:en:Nvubu_Clan|Ekika kya Nvubu]] * [[:en:Nvuma_Clan|Ekika kya Nvuma]] * [[:en:Ntalaganya_Clan|Ekika kya Ntalaganya]] * [[:en:Nte_Clan|Ekika kya Nte]] == Ebiwandiiko ebikozesebwa == [[Category:Ebika by'Abaganda]] fcd9qzp63uuz6n0bl0lh58b86dvsxpf Kibe Clan 0 12561 71526 44953 2026-08-25T13:18:50Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71526 wikitext text/x-wiki '''Ekika ky'e Kibe''' ky'ekimu ku [[:en:Clan|bika]] ebingi mu [[Buganda|Bwakabakabwa Buganda]] . Ekibe linnya lya [[:en:Luganda|Luganda]] ekitegeeza [[:en:Fox|Kibe]] . [[:en:Clan|Ekika]] ky'e Kibe kyaliwo ku mulembe gwa Ssekabaka [[:en:Kintu|Kintu]] . Omukulu w’ ekika bamuyita Muyige. Obutaka bwa Muyige busangibwa e Wantaayi mu Kyaggwe, kati ye [[:en:Mukono_District|disitulikiti y'e Mukono]]. Abantu b’e kika ky’e Kibe baasooka kusenga Busujju nga tebannagenda Kyaggwe kati [[:en:Mukono_District|disitulikiti y’e Mukono]]. <ref name=":1">{{Cite web |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/kibe-history |title=Archive copy |access-date=2026-01-20 |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213101522/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/kibe-history |url-status=dead }}</ref> == Ensibuko == Awo olwatuuka, Ssekabaka [[:en:Juuko_of_Buganda|Jjuuko]] yalagira muto we Omulangira [[:en:Kayemba_of_Buganda|Kayemba]] agende awambe amatwaale g’e [[:en:Buvuma_Island|Buvuma]] . Omulangira [[:en:Kayemba_of_Buganda|Kayemba]] yagenda n'ab'ekika ky'e Kibe bangi okulwanirira ettaka ly'e [[:en:Buvuma_Island|Buvuma]] . Oluvannyuma lw’okuwangula obulungi [[:en:Buvuma_District|Buvuma]], abamu ku basajja be okuva mu Kika ky’e Kibe baasenga eyo. Okuva e [[:en:Buvuma_Island|Buvuma]] abamu ku bbo ne basenga e [[:en:Busoga|Busoga]] . Omulangira Kayemba bwe yaddayo mu [[:en:Buganda|Buganda]] okuva [[:en:Buvuma_Island|e Buvuma]], bangi ku b'ekika ky'e Kibe baddayo naye. Baatuukira ku mwalo gwa Kigaya era wano we baasobola okufuna ettaka ku nsozi ezeetoolodde omwalo Kiyaga ku kyalo Makindu. Era baafuna ettaka e [[:en:Buikwe|Buikwe]] nga kw’otadde n’ebitundu ebyetooloddewo n’ebifo ebirala nga Buzaana ne Bugolo. <ref name=":1"/> Ekika kya Kibe kyamanyikibwa nnyo ku mulembe gwa [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] [[:en:Semakookiro_of_Buganda|Ssemakookiro]] eyafuga wakati wa 1779-1794. <ref name=":1"/> == Omulimu omukulu == Ekika ky'e Kibe kyaweebwa omulimu gwa " ''Obasenero bw'omwenge gwa Kabaka'' " ekitegeeza "Abakulu abakola omwenge gwa [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]]" Ekitiibwa kino baakifuna okuva mu [[:en:Nvuma_Clan|Kika ky'e Nvuma]] . Baafuna omulimu guno ku mulembe gwa Ssekabaka Ssemakokiro. <ref name=":1"/> == Ensibuko y’omulimu Omukulu == Waliwo omusajja ayitibwa Kyasanku eyali ow'e kika ky'e Kibe, yagenda okubeera [[:en:Prince|n'Omulangira]] [[:en:Semakookiro_of_Buganda|Ssemakookiro]] bwe yali abeera e Nnamwezi mu Kyaggwe kati [[:en:Mukono_District|Disitulikiti y'e Mukono]]. Eno Omulangira gyeyali atekateekera basajja be okulumba muganda we [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] [[:en:Jjunju_of_Buganda|Jjunju]] . <ref name=":1"/> Kyasanku yali wa magye ga Ssemakokiro, kale bwe baali bagenda okulwanyisa [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] Jjunju, [[:en:Prince|Omulangira]] Ssemakokiro yasaba Kyasanku amuwe ku mwenge. Mu kiseera ekyo, Kyasanku yali alowoozezza ku ky’okunywa omwenge n’oluseke. Kino kyaviirako [[:en:Prince|Omulangira]] okubuuza Kyasanku kiki ekyatuuka ku mwenge gweyali ataddemu oluseke. Yabuuza nti," ''Omwenge gwange gw'osimbyemu Oluti gubade ki?'' " ekitegeeza mu ngeri ennyangu nti,"Kiki ekituuse ku mwenge gwange mw'otaddemu ol''uti'' ?" Kyasanku yaddamu nti," ''Oluti olwo lujja kukunywesa bulungi omwenge nga teguyinza na kukuyiikira'' ." ekitegeeza nti ," ''oluti'' lujja kukusobozesa okunywa obulungi omwenge gwo era teguyinza kukuyikako." Olwo [[:en:Prince|Omulangira]] n’asalawo okukozesa oluseka ng'anywa omwenge era n’ategeera nti ekyokunywa kikulukuta bulungi era ng’okukozesa oluti kyali kyangu era nga kimuwa emirembe. Kale, okuva olwo, buli lwe yayagalanga ekyokunywa, ng’asaba Kyasanku amuleetere omwenge wamu n’oluti. Wano Omulangira weyatandikira okuyita Kyasanku,"Sseruti, ndeteera ku mwenge gwange nyweeko" ekitegeeza nti, "Sseruti, leeta omwenge gwange nsobole okunywa." Bwatyo Kyasanku bwe yatuuka okutuumibwa erinnya lya Sseruti. Sseruti kiva mu kigambo ''Oluti'' ekitegeeza omuggo. <ref name=":1"/> Oluvannyuma [[:en:Prince|lw’Omulangira]] [[:en:Semakookiro_of_Buganda|Ssemakookiro]] okulwana n’okuwangula mukulu we [[:en:Jjunju_of_Buganda|Jjunju]], e[[:en:Nvuma_Clan|Kika ky’e Nvuma]] yakijjako omulimu gw'obukulu bw'okusogola omwenge n’aguwa Sseruti eyazuula engeri y’okunywa omwenge oluseke-Oluti. <ref name=":1"/> == Ebikwata ku kika == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika | Kibe |- | Omuziro | Mpiri |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka) . | Muyige |- | Obutaka | Buluutwe, Kyaggwe |- | Omubala | Kibe Kibe: Kimaze okulya, kyekubye ensiko, Kyasanku bakuzaala wa ? Wambogwe, Kabaka bwanywa anyway nvuba, Muyige bwakwana gw'akwana amalirira, Muyige waddalu waddalu. <ref>{{Cite web |title=Kibe |url=https://www.obutaka.com/en/clans/kibe |access-date=2024-02-12 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240126070018/https://www.obutaka.com/en/clans/kibe |url-status=dead }}</ref> |} == Era laba == * [[:en:Mpindi_clan|Ekika kya Mpindi]] * [[:en:Buganda|Buganda]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] * [[:en:Mpologoma_Clan|Ekika kya Mpologoma]] * [[:en:Lugave_Clan|Ekika kya Lugave]] * [[:en:Nvuma_Clan|Ekika kya Nvuma]] * [[:en:Njaza_Clan|Ekika kya Njaza]] * [[:en:Nvubu_Clan|Ekika kya Nvubu]] == Ebiwandiiko ebikozesebwa == [[Category:Ebika by'Abaganda]] atrxq0qctanoep3nthwutt7uvep1wro Nvubu Clan 0 12585 71525 45350 2026-08-25T13:18:49Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71525 wikitext text/x-wiki [[File:Sculpture_of_the_Nvubu_Clan.jpg|thumb|Ekibumbe kino [[:en:Clan|ekika]] ky’e Nvubu [[:en:Totem|n'omuziro]] ekisangibwa e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]], [[Kampala]]]] '''Ekika kya Nvubu''' kyekimu ku [[:en:Clan|bika]] ebingi mu Bwakabaka bwa [[Buganda]] obuliwo kati. <ref>{{Cite web |title=Nvubu History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |access-date=2024-02-07 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207111700/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |url-status=dead }}</ref> Kye kimu ku bika ebyajja mu Buganda ne [[:en:Kintu|Kintu]]. Nvubu linnya lya [[Luganda]] eritegeeza [[:en:Hippopotamus|Envubu]]. Omukulu w’ekika ky’e Nvubu ye Kayita. <ref>{{Cite web |title=Nvubu History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |access-date=2024-02-07 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207111700/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |url-status=dead }}</ref> == Ensibuko == Ku mulembe gwa Ssekabaka [[:en:Kintu|Kintu]], waaliwo omusawo w'ekinaansi eyakuŋŋaanya ng'emiddo egy’eddagala ekiro. Omusawo ono ow’omu kitundu erinnya lye yali ayitibwa Kayita. <ref name=":0">{{Cite web |title=Nvubu History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |access-date=2024-02-07 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207111700/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |url-status=dead }}</ref> Buli Kabaka bwe yayitanga Kayita agendeyo gy'ali, yalabikanga mu lubiri ng'obudde tebunakya. Kino kyawaliriza Kabaka okumubuuza nti, " ''Gwe oli kayita kiro?'' " ekitegeeza nti "Oli mutambuze wa kiro?" Wano wano wewaava erinnya lya Kayita. Omu ku batabani ba Kayita, Nkukunala yali mutuuze omututumufu mu Saza ly'e Busunju. Mutabani wa Nkukunala eyali ayitibwa Ssemuwooya yabuuza kitaawe ekika kyabwe kyekyali. Taata we n'addamu nti, "....ensolo ennene ebeera mu nnyanja naye ng'eriira ku lukalu." Awo era erinnya lya ''Ndiira'' we lyaggyibwa nga litegeeza ‘okuliisa oba okulya.’ Omubala gw'ekika nagwo gwajibwa mundowooza eno eyali egamba nti, "''Mu nnyanja weddiramu ki? Nvubu, Nvubu, Nvubu.''" <ref name=":0"/> == Omulimu gwabwe omukulu mu Bwakabaka bwa Buganda == Ekika ky'e Nvubu kirina emirimu emikulu ebiri egyabalagirwa mu lubiri lwa [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] . * Okuwonya abalwadde/abalumiziddwa. Okusinziira ku byafaayo bya Buganda, kigambibwa nti buli abalwanyi ba Kabaka lwe baafuna ebisago, okugeza singa omulwanyi oyo yakubwa effumu mu kifuba, omusawo "Kayita" yasengula ekiwundu okuva mu kifuba okutuuka ku kigere n'atandika obujjanjabi okuva awo. * Okukoleeza emimuli gy’omu lubiri (ekitangaala ky’emuli) nadala okusinga mu kiseera kya Kabaka ng'ali ku ky'eggulo oba mu lukungaana n’abaami be. <ref>{{Cite web |title=Nvubu History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |access-date=2024-02-07 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207111700/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |url-status=dead }}</ref> == Abakulira ekika ky'Envubu == Bano be bakulu b’ekika abali wansi wa Kayita: * Kavubu ow’e Ntonnyeze, Busujju * Sserumaga ow’e Bwendero, Ssese * Nkambo ow’e Busaabala, Kyaddondo * Kasimaggwa ow’e Mbazi mu Kyaggwe * Kisongole ow’e Mbazi, Kyaggwe * Ggambira ow'e Masujju, Kyaggwe * Namugunde ow’e Mbazi mu Kyaggwe * Sebabi ow’e Mbazi mu Kyaggwe * Mbuge ow'e Mbazi, Kyaggwe * Sempuuwo owa Zzinga, Busiro * Jjita ow’e Matanga mu Busiro * Kibowa ow'e Ddamba, Kyaggwe * Mutwe ow’e Bugolo, Kyaggwe * Mawagajjo ow’e Bugolo, Kyaggwe * Ndobera ow'e Buuje (Koome), Kyaggwe * Walyato ow’e Kkerenge, Buvuma * Kikondo ow'e Bugolo, Kyaggwe * Sserufusa ow’e Buligo, Ssese * Kanaaba ow’e Mbazi, Kyaggwe <ref>{{Cite web |title=Nvubu History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |access-date=2024-02-07 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207111700/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |url-status=dead }}</ref> == Ebikwata ku kika == {| class="wikitable" |+ ! Ekika !Ebikikwatako |- |[[:en:Clan|Clan]] (Ekika) | Nvubu |- |[[:en:Totem|Totem]] (Akabiro) | Njovu |- | {| class="wikitable" |[[:en:Clan|Clan]] Head (Omutaka) |} | Kayita |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) . | Mbazi, Kyaggwe |- | Omubala (Omubala) |Mu nnyanja weddiramu ki? Obudde bunzibiridde, Sula. Gabalama, gabalama, gabalama, gabalama ennyanja.<ref>{{Cite web |title=Nvubu History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |access-date=2024-02-07 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207111700/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nvubu-history |url-status=dead }}</ref> |} == Laba ne == * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'Epologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'Olugave]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'Empindi]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] 66krci5q6vmd61cznkvqf35mox58o5v Ngonge Clan 0 12586 71529 60895 2026-08-25T13:18:51Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71529 wikitext text/x-wiki   '''Ekika kya Nngonge''' era ekiwandiikibwa mu Luganda nga '''ηηonge clan''', era kimanyiddwa '''Engonge clan,''' Ngonge clan, '''Buganda Otter clan''' oba '''Ekika ky'engonge''' (mu Luganda) kye kimu ku [[:en:Category:Clans_of_Buganda|Bika by'Obwakabaka bwa Buganda]] . <ref name=":02">{{Cite web |title=bugandauk.com - Ebika bya Buganda |url=https://www.bugandauk.com/lu-ug/component/content/article/ebika-bya-buganda?catid=59&Itemid=374 |access-date=2025-02-12 |website=www.bugandauk.com}}</ref> Ngonge era emanyiddwa nga '''[[:en:Otter|Otter]]''' mu Olungereza.<ref>{{Cite web |last=polly |date=2024-01-13 |title=Clans of Buganda {{!}} Buganda Kingdom {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.achieveglobalsafaris.com/clans-of-buganda/ |access-date=2025-02-12 |website=Achieve Global Safaris |language=en-US}}</ref> Kisolo kye kitiibwa ekiweebwa Omutaka w'akasolya k’ekika ky’e Nngonge. == Ebyafaayo by’ekika == Ekika ky’e Ngonge kye kimu ku bika by'Obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] ebitaano Binnansangwa era bye bino; [[Lugave Clan|Eky'Olugave]], Effumbe, [[Ekika ky'Enjaza|Njaza]] n’e Nnyonyi. <ref name=":03">{{Cite web |title=bugandauk.com - Ebika bya Buganda |url=https://www.bugandauk.com/lu-ug/component/content/article/ebika-bya-buganda?catid=59&Itemid=374 |access-date=2025-02-12 |website=www.bugandauk.com}}</ref> Ekika ky’e Ngonge kyatandikibwawo Muwanga Ssebyoto ku mulembe gwa Ssekabaka Kato Kintu, Omutaka Muwanga Sebyoto ye Kisolo eyasooka era Katikkiro wa Buganda eyasooka.<ref>{{Cite web |last=polly |date=2024-01-13 |title=Clans of Buganda {{!}} Buganda Kingdom {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.achieveglobalsafaris.com/clans-of-buganda/ |access-date=2025-02-12 |website=Achieve Global Safaris |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku nfumo z'Abaganda, Mwanga Ssebootyo yabula ne Ssekabaka Kintu era kirowoozebwa nti buli kiro amaloboozi gaawulirwa, ekyaleka abantu nga beebuuza bye baasigala bawulira mu kiro ekizikiza kwe kuva okujuliza amaloboozi nga "Kintu oba Kisolo" era wano we baaggya ekitiibwa kya Kisolo. Omutaka Muwanga Ssebyooto yazaala abaana bana (04) okwali omuwala omu n’abalenzi basatu abakola Amasiga g'ekika ky’e Ngonge. Abalenzi abasatu bano kwaliko Lutaaya ow’e Bbongole e Busujju, Ssenkungu ow’e Lumuli e Mawokota ne Kinkumu Kitumba ow’e Bweza e Busujju. <ref name=":22">{{Cite web |title=The Tribe powered by eJobsAfrica |url=http://www.amannya.com/Record/Viewdetails/30 |access-date=2025-02-18 |website=The Tribe |language=en}}</ref> Muwala yali Najjemba Nabachwa Kwamagezi eyafumbirwa Wanema (taata wa [[Mukasa (omusambwa) .|Jajja Mukasa]] ). <ref name=":32">{{Cite web |title=Bukasa: Where I mingled with Buganda’s spirits |url=https://www.newvision.co.ug/news/1192375/bukasa-mingled-buganda-eur-spirits |access-date=2025-02-11 |website=New Vision |language=en}}</ref> Najjemba gwe musambwa gw'ekika ky'e Ngonge omukulu. <ref name=":33">{{Cite web |title=Bukasa: Where I mingled with Buganda’s spirits |url=https://www.newvision.co.ug/news/1192375/bukasa-mingled-buganda-eur-spirits |access-date=2025-02-11 |website=New Vision |language=en}}</ref> Kisolo Muwanga Ssebootyo yalondebwa okubeera Musigire eyasooka mu Bwakabaka bwa Buganda ku mulembe gwa Ssekabaka [[:en:Kintu|Kintu]] era Ssekabaka bwe yagenda mu lutabalo, yalekawo mukwano gwe gwe yali yeesiga era Katikkiro ng’omukulu w’Obwakabaka. Wamala Buyungo Kaboggoza, yayiiya olubugo mu 1374-1404 ku mulembe gwa Ssekabaka Kimera era ne lufuuka ekintu eky'obuwangwa ekyali kisinga okwesigika mu budde obwo. Lwalekebwa nga lwa lulyo Olulangira, mu mikolo egy'ennono n'okuziika naye obudde bwe bwagenda buyita, abaami n'abagagga baatandika okulukozesa naye oluvannyuma lw'okuvumbulwa kwa ppamba, sirika n’engoye endala mu kyasa eky’ekkumi n’omwenda abasuubuzi Abawalabu lwe baasuula omutindo gwalwo. Okuva olwo olubugo kabadde kabonero k'Abaganda bwe kituuka ku nnono n'okuweesa. <ref>{{Cite web |date=2023-08-01 |title=What you did not know about Buganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/what-you-did-not-know-about-buganda-4322734 |access-date=2025-02-11 |website=Monitor |language=en}}</ref> Kisolo w’ekika ky’e Ngonge y’avunaanyizibwa ku kwambaza Kabaka, okukola n’okukuuma omutindo gw’olubugo Kabaka lw’ayambala ku mikolo egy’enjawulo. <ref>{{Cite web |last=polly |date=2024-01-13 |title=Clans of Buganda {{!}} Buganda Kingdom {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.achieveglobalsafaris.com/clans-of-buganda/ |access-date=2025-02-12 |website=Achieve Global Safaris |language=en-US}}</ref> == Ebikwata ku bika == Obubaka buno wammanga buteekeddwa okumanyibwa ab’ekika kya Nnonge bonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=M |first=Isaac |title=Ŋŋonge |url=https://www.obutaka.com/clans/nnonge |access-date=2025-02-15 |website=www.obutaka.com |language=en-gb |archive-date=2025-02-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250216160328/https://www.obutaka.com/clans/nnonge |url-status=dead }}</ref> {| class="wikitable" |Erinnya ly'ekika ( '''Ekika) .''' | '''ηηonge''' |- | '''Omuziro''' | '''ηηonge''' |- | '''Akabbiro''' | Kaneene |- | Omukulu w'Ekika ( '''Ow'akasolya''' amanyiddwa nga '''''Omutaka)''''' | Kisolo (kitiibwa ekiweebwa Omutaka w'Akasolya) . |- | '''Obutaka''' | Bweza, [[Busunju|Busujju]] |- | Omubala gw'Ekika oba omubala( '''Omubala)''' | Abakyanja nkette, Abakyanja nkette Mwe gali mwe gali Lwajali lwajali Ekirimala abasajja ziriba nnyago Beppo Ddogo Bwe galibeera amafumu tuligendana Bya ddalu bya ddalu Binnakiwala bya ddalu. |} == Emirimu gy'ekika mu Bwakabaka bwa Buganda == Ekika ky’e Ngonge era kimanyiddwa nnyo olw’okuvumbula olubugo. <ref>{{Cite web |last=polly |date=2024-01-13 |title=Clans of Buganda {{!}} Buganda Kingdom {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.achieveglobalsafaris.com/clans-of-buganda/ |access-date=2025-02-12 |website=Achieve Global Safaris |language=en-US}}</ref> <ref name=":42">{{Cite web |title=How barkcloth became part of royal regalia |url=https://www.newvision.co.ug/news/1213470/barkcloth-royal-regalia |access-date=2025-02-11 |website=New Vision |language=en}}</ref>'''​'''​ <ref name=":4">{{Cite web |title=How barkcloth became part of royal regalia |url=https://www.newvision.co.ug/news/1213470/barkcloth-royal-regalia |access-date=2025-02-11 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |title=The Tribe powered by eJobsAfrica |url=http://www.amannya.com/Record/Viewdetails/30 |access-date=2025-02-18 |website=The Tribe |language=en}}</ref> Mulimu gwa kyo okukola embugo ezambalibwa olulyo olulangira omuli n'eby'essiga eddamuzi erya Buganda eriyitibwa Luyiira ebyambalibwa ku [[:en:Coronation|matikkira]] ga Kabaka.<ref name=":43">{{Cite web |title=How barkcloth became part of royal regalia |url=https://www.newvision.co.ug/news/1213470/barkcloth-royal-regalia |access-date=2025-02-11 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":23">{{Cite web |title=The Tribe powered by eJobsAfrica |url=http://www.amannya.com/Record/Viewdetails/30 |access-date=2025-02-18 |website=The Tribe |language=en}}</ref> Wamala ow’ekika ky’e Ngonge ateeberezebwa nti ye yavumbula Olubugo okuva mu muti gw'omutuba yali ayigga mu kibira mu ssaza ly’e Mawokota mu Buganda ng’akozesa ennyondo eyakolebwa mu muti. Wamala yakwasa Ssekabaka Kimera olubugo eyawa ekika kya Wamala obuyinza bw'okukola Olubugo lw'okukozesebwa mu kitaawuluzi.<ref name=":4"/> <ref name=":2"/> Ssekabaka Kiggala yalagira okukolebwa kw'ebibajje ebyefaanaanyiriza amasanga ng'akabonero k'ekika kye Ngonge okukola olubugo lw’obwakabaka bwa Buganda. <ref name=":4"/> == Amannya g’ekika == === Amannya g'ekika ky'e Ngonge ag'abawala agatuumibwa === Ensulo: <ref name=":5">{{Cite web |title=Ngonge (otter) clan |url=https://africanculture1.blogspot.com/2021/06/ngonge-otter-clan.html?m=1 |access-date=2025-02-15 |website=Ngonge (otter) clan}}</ref> <ref name=":2"/>  Namwanga Nakitandwe Namusisi Nalule Nnatuga Nasunje Nakisimu Nakirijja Nalutaya Nambatya Nankungu Namwanga Namusisi Namuganga Lunkuse Gwokyalya Nakidaali Nabacwa Najjemba Nakiganda Bakuyiita Kajjenke Kasisaki Kwamagezi Nabategere Nabirongo Nabisenke Nakakanga Nakirigya Nakyanja Nambatya Namutibe Nanjobe Natoolo Ndibazzi Nakiwala Nassonko === Amannya g'ekika ky'e Ngonge agatuumibwa abalenzi === Ensulo: <ref name=":5"/> <ref name=":2"/>  1.      -Kitumba 2.      -Munina 3.      -Katweele 4.      -Kivumbi 5.      -Ssejjemba 6.      -Lutaaya 7.      -ssenkungu 8.      -Buyondo 9.      -Musisi   10.  -Lutembe 11.  -Ssejemba 12.  -Bbongole 13.  -Biyiggisa 14.  -Bulemu 15.  -Buligi 16.  -Buyungo 17.  -Kaasandege 18.  -Kabinaga 19.  -Kaboggoza 20.  -Kajabaga 21.  -Kajwiga 22.  -Kakanga 23.  -Kaleebu 24.  -Kalegga 25.  -Kaligijjo 26.  -Kasaanyi 27.  -Katama 28.  -Kateeko 29.  -Katiginya 30.  -Katongero 31.  -Katwere 32.  -Kayirigo 33.  -Kibira 34.  -Kibungu 35.  -Kiganda 36.  -Kimbowa 37.  -Kinyira 38.  -Kisaabagire 39.  -Kisasa 40.  -Kitandwe 41.  -Kitumba 42.  -Kivumbi 43.  -Kizunga 44.  -Kkalaaza 45.  -Kyenenya 46.  -Lule 47.  Lusambya 48.  -Lusekera 49.  -Lusse 50.  -Lutaaya 51.  -Lutembe 52.  -Luvuuma 53.  -Luyimbaazi 54.  -Luyinda 55.  -Mayito 56.  -Mubiina 57.  -Muganga 58.  -Muguta 59.  -Mulagwa 60.  -Mulamuzi 61.  -Mulimbe 62.  -Mulungwa 63.  -Musaakiriza 64.  -Mutawonga 65.  -Mutuba 66.  -Mutyabule 67.  -Muwanga 68.  -Namulengo 69.  -Namungi 70.  -Ndaazu 71.  -Ndalike 72.  -Nkunga 73.  -Nkwangu 74.  -Nsama 75.  -Sejjemba 76.  -Sembuuze 77.  -Senkungu 78.  -Ssekajugo 79.  -Ssekimbega 80.  -Ssekirevu 81.  Ssembatya 82.  -Ssemugenze 83.  -Ssemwanga 84.  -Ssemwezi 85.  -Ssendigya 86.  -Ssenkuba 87.  -Ssewajje 88.  -Ssika 89.  -Ssonko 90.  -Wamala == Aboobusolya == Abakulu/abakulembeze b’ebika era bamanyiddwa nga '''Abakasolya''' . <ref>{{Cite web |last=polly |date=2024-01-13 |title=Clans of Buganda {{!}} Buganda Kingdom {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.achieveglobalsafaris.com/clans-of-buganda/ |access-date=2025-02-12 |website=Achieve Global Safaris |language=en-US}}</ref>   Muwanga Ssebyooto ( Ssekabaka Kintu) Kitumba( ssekabaka Kintu) Kanya Ssemwezi II(Owookubiri) Kinyira IV(Owookutaano) Baiwana Jjemba(ssekabaka Ttembo) Kitumba III(Owookusatu) Kazinazina(ssekabaka Kiggala) Lutaaya Kityo Bissoto (ssekabaka kiggala) Ddamulira II (Owookubiri) (Ssekabaka Kimbugwe) Lutaaya (Ssekabaka Mutebi ) Ssenkuba (Ssekabaka Mutebi) Muwanga (Ssekabaka Kanakulya) Kitumba Ssenkuba II (Owookubiri) Ssemwanga (Ssekabaka Mawanda) Naddibanga (Ssekabaka Kyabaggu) Kaleebu (Ssekabaka Tebutwereke) Ssemwezi Ssenkuba IV(Owookutaano) (Ssekabaka Tebutwereke) Vvumira. (Ssekabaka Kayima) Bissoto Mulwanyammuli II (Owookubiri) Kinyira III (Owookusatu) Kikonyongo (Ssekabaka Kanakulya) Ssonko (Ssekabaka Ssemakoriro) Wakyolya Kivumbi Kyoka oba Kyomya Lule Ndalike Semeyi Bamutenda Mulwanya. Mikayin Kaleebu (Ssekabaka Mutesa II) Herbert. S. Muwanga (Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II) Mathias Kabogozza, ye Kisolo aliko mu kiseera kino.  (Kabaka Ronald Muwenda Mutebi II) == Laba ne == # [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] # [[Lugave Clan|Ekika kya Lugave]] # [[Ekika ky'eMpindi|Ekika kya Mpindi]] # Ebika bya Buganda == Ebijuliziddwa okuva ku mikutu emirala == * [https://www.youtube.com/watch?v=we-CZyjqldk Oluyimba lw'ekika kya Ngonge] * [https://www.youtube.com/watch?v=gFyJdJ7VTIU Oluyimba lw'abantu olukwata ku kika kya Nngonge olutuumiddwa Bazzuzkulu ba Kisolo olwa Omulangira Omuchwezi Music] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] 9vg92gezadr672e6uoadp4ei3fnf493 Kasubi Tombs 0 12588 71628 45537 2026-08-25T14:18:16Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71628 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira .N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri Abaganda, era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'Afirika lyonna eriri wansi w'eddungu Sahara" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Obwakabaka bwa Buganda buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==  {{Authority control}} * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] scy42sjy6vgo81y1jqjcdy9li5o1osj 71635 71628 2026-08-25T14:21:00Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71635 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira .N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri Abaganda, era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'Afirika lyonna eriri wansi w'eddungu Sahara" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Obwakabaka bwa Buganda buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==  {{Authority control}} * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] rjgt1fq11a54ryvxi5ozkfl3hi9o262 Nte Clan 0 12594 71527 45608 2026-08-25T13:18:50Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71527 wikitext text/x-wiki [[File:NTE_CLAN_Totem.jpg|thumb|Ekifaananyi kino kiraga [[:en:Sculpture|ekibumbe]] ky'Ente n'akabiro nga kisangibwa e [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]] mu [[Kampala]] .]] '''Ekika kye Nte''' kye kimu ku [[:en:Clan|bika]] ebingi mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda .]] obuliwo kati. Nte kigambo kya [[:en:Luganda|Luganda]] ekitegeeza "cow" mu lulimi olungereza. Omukulu w’ekika ky’E Nte bamuyita Katongole. Katongole yava mu [[:en:Bunyoro_kingdom|Bwakabaka bwa Bunyoro]]. Entebe yaakulira ekika ky’e Nte esangibwa Mulema. <ref>{{Cite web |title=Nte History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104042/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |url-status=dead }}</ref> == Ensibuko == Ebyafaayo bigamba nti Katongole ne muganda we Lukyamuzi baali balangira mu Bwakabaka bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] Kitara. Mukulu waabwe yali [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) mu kiseera ekyo, gwe baayambako okutwala entebe mu ntalo z’obulangira nga bakola amafumu n’obusaale obw’omulembe ebyasukkuluma ku bibinja ebirala. <ref name=":1">{{Cite web |title=Nte |url=https://www.obutaka.com/en/clans/nte |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104041/https://www.obutaka.com/en/clans/nte |url-status=dead }}</ref> Katongole yagwa mu mukwano n'omukyala [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] gwe yali ayagala ennyo oluvannyuma n'afuna olubuto. [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] bwe yakitegeera, yasunguwala nnyo n’alagira Katongole, ab’ewaabwe abaali ku lusegere lwe okuli [[:en:Prince|Abalangira]] / [[:en:Princess|Abambejja]]. Katongole ne Lukyamuzi abaali bafulumye nga banoonya ''amayinja ga Matale'' (amayinja mwe baggya ebyuma okukola [[:en:Spear|amafumu]] [[:en:Princess|n'obusaale]] ) nga badda eka bategeezebwa ku busungu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|bw'Omukama]] n'ekiragiro ky'okutta Katongole. Lukyamuzi yali ku lusegere nnyo ne Katongole era yasalawo okubeera ku ludda lwe neyewaayo eri obukambwe n'okubonerezebwa kw'Omukama <ref name=":1"/> Ab’oluganda bano bombi baayolekera Obwakabaka bwa Buganda nga [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] oweebirubirirwa mu bwakaba obuto yayagala okusukuluma ku maanyi ga Bunyoro ng’ayita mu ntalo z’okuwamba ettaka. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yabaaniriza n’abawa ettaka e Ssingo gye baasooka okusenga. Era baalondebwa okukola amafumu n’ebyuma ebirala ebikozesebwa mu ntalo. Okunonyezebwa n'omutango byasigala ku mitwe gyaabwe e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] kale nga balina okusenguka ennyo era nga balina kwekweka buli kiseera. Katongole yali akyali mu kweraliikirira n’okutya nti olunaku lumu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] ayinza okusindika abasajja bamunoonye n’ab’omu maka ge n’abatta. Olw’okutya kuno, baayongera okwolekera Obukiikaddyo mu buziba bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye baayingira ekibira ky’e Teero ne basulayo okumala ekiseera. Oluvannyuma lw’okuva e Teero, [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yawa Katongole n’ab’omu maka ge ettaka ku mugga okumpi ne Teero ku Lubalama [[:en:Lake_Nalubaale|lw’ennyanja Nalubaale]] ( [[:en:Lake_Victoria|Ennyanja Victoria]] ). Baayolekera e [[:en:Buddu|Buddu]] nga bwe banoonya ''Amatale'' (olwazi mwe bagyanga ebyuma). Baasenga e Bijja kati webayita Bikira gye baali basobola okuva okugenda nga boolekera embalama [[:en:Lake_Victoria|z’ennyanja Victoria]] emirundi mingi okunoonya Amatale. Amatale gasangibwa mu bungi okumpi n’emyalo ku [[:en:Lake_Victoria|nnyanja Victoria]] mu kifo ekiyitibwa Mulema. <ref name=":1"/> Olw’okuba Katongole yali akaddiye, kyali kizibu okusitula amayinja okumala ebbanga eddene okutuuka e Bijja, kwe kusalawo ye ne batabani be okusenga e Mulema nga baleka Mutagubya ne Nakana okwetoloola Bijja. Mutagubya yakomekkerezza e Nkenge nga mu kiseera kino waliwo entebe ya Mutaba ow’Ekika ky’e Nte. Katongole yaziikibwa e Mulema era ebyafaayo bigamba nti waliwo [[:en:Baobab_tree|omuti omunene ogwa baobab]] ogwamera mu maaso g’entaana ye era n’okutuusa kati guyimiridde. Ate era kigambibwa nti [[:en:Spear|effumu]] lya Katongole n'ensinjo (ekintu ekikozesebwa okusala ebyuma ebyokya) biziikibwa wansi w'omuti guno. Omuti guno gwakozesebwanga mu mikolo mingi egya Bagabo nga okujaguza omwezi omujjuvu. Mu kiseera kino, tewali muntu akakasa watuufu wali ntaana ya Katongole weyali. <ref name=":1" /> == Ebika ebitono eby'Ekika ky'E Nte == Abantu bonna mu bika ebitono mu kika kino bikulemberwa Katongole (Omukulu ow'ekika ky'E Nte). Buli [[:en:Sub-clan|kika ekitono]] kirina Bataka ba Masiga abaloopa eri Katongole era buli [[:en:Sub-clan|kika ekitono]] kirondoola obulombolombo n'empisa zaakyo.Ab'ekika ky'Ente bamanyiddwa nga Abagabo ow'e Mulema.Erinnya (Abagabo) lyava mu nkola y'okutukuza emyoyo erudde era eno emala ennaku ssatu nga omwezi omujuvu tegunavaayo n'endala ssatu nga guvuddeyo <ref name=":1"/> Ekika ky'E Nte kirina [[:en:Sub-clans|ebika ebitonotono]] mukaaga ebisinga okumanyika ennyo newankudde nga kirina [[:en:Sub-clans|ebika ebirala ebitonotono]] bingi. # Ente eteriiko mukira oba Enkunku (Ekitegeeza [[:en:Cow|ente]] etariiko mukira) . # Ente ya Lubombwe # Ente ya Kaasa (Ente eriko akabala akazungu ku mutwe) . # Busito (Bano tebanywa mata ga nte eddamu okufuuka [[:en:Calf_(animal)|ennyana]] nga tewannayita nnaku mwenda nga emaze okuzaala) . # Ente ya Kayinda (Eno nte eriko [[:en:Ridge|omugongo]] omuddugavu ogudduka okuva ku mutwe okutuuka ku mukira) # Ente Erina Ekinuulo Ekiddugala Ekiganja kyalya nga kyeru (Ente ng'ekitundu ky'ekigere kyayo ekimu kiddugavu ekirala kyeru) <ref name=":1"/> == Ebikwata ku bika == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika (Ekika) . | Nte |- | Totem (Akabiro) nga ye . | Ŋŋaali |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka) . | Katongole Muggata |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) . | Mulema, [[Buddu]] |- | Omubala (Omubala) | # Oyagala talina kabi. Mbadde ngaleeta (amata), omusumba aganywedde. # Ekyuma nkiridde, n'omukimba (omusaala) ngulidde. # Bwembirya, bwembiwoza, binsanga mu ssasa. <ref name=":1"/> |} == Laba na bino == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'E Mpindi]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'E Mpologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'O Lugave]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'E Nvubu]] * [[Njovu Clan|Ekika ky'E Njovu]] == Ebijjuliziddwamu == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] 5q4z9pwfzmgwnlda3boxyk1x8f8ke9p Ngeye Clan 0 12603 71531 69063 2026-08-25T13:18:52Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71531 wikitext text/x-wiki   [[File:NGEYE_CLAN_Totem.jpg|thumb|Ekibumbe kino kiraga akabonero k’Ekika ky’e Ngeye. Akabiro kasangibwa Mengo mu Kampala.]] '''Ekika ky'e Ngeye''' kye kimu ku bika ebingi ebiri mu Bwakabaka bwa Buganda obuliwo kati. Ngeye kigambo kya [[:en:Luganda|Luganda]] ekitegeeza [[:en:Colobini|Colobus Monkey]]. Omukulembeze w’ekika ky'Engeye aweebewa ekitiibwa kya Kasujja era jjajja Kasujja aliko kati y'Omutaka Kyesimba Kakande Kibirige Sheba<ref>https://buganda.or.ug/clan/ngeye-clan/</ref> .Engeye kyekimu ku bika Kintu bye yasanga nga bigundidde mu [[:en:Buganda_Kingdom|Bwakabaka bwa Buganda]]. Bakazirwendo Ssemandwa ye jjajja w’Ekika ky’e Ngeye. <ref name=":0">{{Cite web |title=Ngeye Clan |url=http://www.buganda.de/page-2/page-3/page/index.html |access-date=2024-02-28 |website=Buganda |language=en |archive-date=2024-01-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240127120457/http://www.buganda.de/page-2/page-3/page/index.html |url-status=dead }}</ref> == Obuvo bwe == [[:en:Kintu|Kintu]] bwe yali amaze okusuula Bemba, teyasobola kutikkirwa ngule ya Kabaka nga talina mukyala ava mu [[:en:Buganda|Buganda]] nga lino lyali tteeka ku ttaka lya Buganda. Oluvannyuma yagenda e Kiwumu, Bumpenje mu Busiro mu maka Bakazirwendo Ssemandwa okumukwasisaako mu bufumbo bwa muwala we omulungi Nambi Nantuttululu. Wadde ng’ekika kyava mu Bakazirwendo, omukulu w’ekika tayongerwako kitiibwa ekyo. Oluvannyuma lw’okugobwa mu Bwakabaka bwa Bunyoro, Omulangira [[:en:Kalemera_Rwaka|Kalemeera]] yagenda ne kojja we Kyesimba mutabani wa Bakazirwendo eyali omukugu mu kujjanjaba omusujja. Yali ajjanjaba Bassekabaka n’abalangira gyebuvuddeko nga y’ensonga lwaki yagenda nabo olw’obukugu bwe mu kuwonya omusujja. <ref name=":0"/> Oluvannyuma lwa Kalemeera okufa, Kyesimba yafuuka omusawo w'omulangira Kimera. Ono era y’omu ku bantu abaamuwerekera okutikkirwa engule mu Buganda ng’ava mu Bwakabaka bwa Bunyoro.Okumanya kwe okungi mu ddagala n’obusobozi bw’okuwonya omusujja, Kimera yamuwa erinnya Kasujja ekitegeeza omusujja n’ekyalo Busujja olw’okujjanjaba obulwadde buno obulungi. Kyesimba yali muganzi eri Kabaka Kimera olw’ebyafaayo ebingi bye baagabana. Taata wa Kyesimba Bakazirwendo bwe yategeera ku mukwano guno, ekika yakikwasa mutabani we nga akabonero k'okusa ekitiibwa mu mukwano gwaabwe. <ref name=":0"/> == Omulimu gw'Ekika == Omulimu omutongole ogw'Ekika ky'e Ngeye gwali gwa kugabira [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] akulira eby'okufumba eyali ayitibwa [[:en:Ddumba|Ddumba]] n'omusajja avunaanyizibwa ku mazzi ga Kabaka ag'okunywa ayitibwa Kalinda. Ebyembi Kalinda yattibwa Kabaka bwe yafa. Era baawa Kabaka omubumbi w’Obwakabaka ayitibwa Ssedagala eyakola ebiyungu bya Kabaka eby’okufumba. <ref name=":0"/> == Amannya g’abasajja agamanyiddwa ennyo == Kalule, Kibirige, Nnaluswa, Ssebunya, Ssebugenyi, Mugga, Muyingo, Kakande, Buwembo, Kalungi, Kasimbi, Settaala, Kasule, Ggingo, Ssemakalu, Kawooya, Bagenda, Kirumira, Ssebayigga, Kalimbwe, Kabuye, Ggoli, Lutwama, Kajimu, Kirunda, Luyombo, Mpoza, Kattante, Ssenfuka, Kayaye, Nalwasa, Namungo, Majanja, Mukono, Kayiza ,Kalungi, Kabuyaga, Lukenge, Kakande namala manji. == Amannya g’abakyala agamanyiddwa ennyo == Nanfuka, Nakayiza, Nabunnya, Nambajwe, Nambirige, Namugga, Nalukenge, Nakitto, Nakakande, Nabuwembo, Naggayi, Nakabuye, Nakawooya, Nampoza, Nannungi, Nattabi, Nakubulwa, Namazzi, Nakayiza, == Ebikwata ku kika ky'Engeye<ref>https://buganda.or.ug/clan/ngeye-clan/</ref> == {| class="wikitable" | valign="top" |'''Omuziro''': | valign="top" |Ngeye |- | valign="top" |'''Akabbiro''' | valign="top" |Kkunguvvu |- | valign="top" |'''Omukulu w'ekika''' | valign="top" |Kasujja |- | valign="top" |'''Obutaka''' | valign="top" |Bussujja mu Busiro |- | valign="top" |'''Omubala''' | valign="top" |Tatuula..tatuula asuulumba busuulumbi...ttutu ttutu lifumita likyali tto |- | valign="top" |'''Omutaka Kasujja aliko kati ye''' | valign="top" |Kyesimba Kakande Kibirige Sheba |- | valign="top" | '''Oluyimba lw'ekika ky'engeye<ref>https://www.youtube.com/watch?v=aom__TLyBZM&list=RDaom__TLyBZM&start_radio=1</ref>''' | valign="top" | |} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Ebika by'Abaganda]] hd640ah9p8cjlzlz7d1m7a53c46dxu2 John Baptist Walusimbi 0 12656 71557 61540 2026-08-25T13:59:13Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71557 wikitext text/x-wiki   '''John Baptist Walusimbi''' munnabyabufuzi era yinginiya eyaweerezaako nga Katikkiro w’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] okuva mu 2008 okutuuka mu 2013. == Katikkiro wa Buganda == Walusimbi yalondebwa nga Katikkiro wa Buganda<ref>https://buganda.or.ug/history-butikkiro/</ref> nga 1 Omwezi ogusooka 2008 era n’aweereza mu kifo kino okutuusa mu 2013. <ref>{{Cite web |date=January 5, 2021 |title=Four eventful years at the helm |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906 |website=Monitor}}</ref> Yatwalibwa ng’omuntu omukakkamu atali wa ntalo ayagala obwenkanya era atayagala kulaga ludda lwa byabufuzi kwagwa mu lujjuddwe bw’ogeraageranya ne [[Katikkiro Dan Muliika]]<ref>https://nilepost.co.ug/news/190732/dan-muliika-former-katikkiro-asks-mpuuga-to-apologise-over-nup-spat</ref> <ref name="nile">{{Cite web |title=Katikkiro JB Walusimbi led Buganda through a torrid period |url=https://nilepost.co.ug/kabaka-mutebis-25th-coronation-series/20722/katikkiro-jb-walusimbi-led-buganda-through-a-torrid-period}}</ref> Mu 2008, yasaba emirembe wakati wa Mengo ne gavumenti eya wakati. <ref>{{Cite web |title=Buganda Katikkiro calls for peace |url=https://www.newvision.co.ug/news/1183653/buganda-katikkiro-calls-peace |website=New Vision}}</ref> Walusimbi yakkirizza okusaba kwa Pulezidenti wa Uganda [[Yoweri Museveni]] okusisinkana Ssaabanyala ow' [[Abanyala]] ne Ssaabaruuli ow' [[Abaruuli]], ekyaviraako abakungu ba Buganda abamu ne bannamwooyo gwa Buganda okulumiriza Walusimbi okuteembeeta ebigendererwa bya Museveni eby'ebyobufuzi. <ref name="nile">{{Cite web |title=Katikkiro JB Walusimbi led Buganda through a torrid period |url=https://nilepost.co.ug/kabaka-mutebis-25th-coronation-series/20722/katikkiro-jb-walusimbi-led-buganda-through-a-torrid-period}}</ref> Mu kiseera kye nga Katikkiro, w'[[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]], obwegugungo bwa 2009 bwaliwo , obwaleka abangi nga bafu n'okufuna ebisago. <ref name="nile">{{Cite web |title=Katikkiro JB Walusimbi led Buganda through a torrid period |url=https://nilepost.co.ug/kabaka-mutebis-25th-coronation-series/20722/katikkiro-jb-walusimbi-led-buganda-through-a-torrid-period}}</ref> Obujagalalo bwaleetawo okwonoona ebintu mu mu [[Kampala]] era ne kiviirako gavumenti okuggala leediyo ya [[CBS FM Buganda|CBS FM]], leediyo entongole ey’obwakabaka. <ref name="nile" /> Yatandikawo kaweefube w’Omumuli okutumbula enyingiza y’amaka ng’ayita mu by'obulimi. <ref name="nile">{{Cite web |title=Katikkiro JB Walusimbi led Buganda through a torrid period |url=https://nilepost.co.ug/kabaka-mutebis-25th-coronation-series/20722/katikkiro-jb-walusimbi-led-buganda-through-a-torrid-period}}</ref> Era yakola pulojekiti 'okutumbula ku bintu Buganda mweggya ensimbi , omuli ekizimbe ky'ebyobusuubuzi ekya Muganzirwazza e [[Katwe]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/homes-and-property/know-your-hood-katwe-famous-for-its-african-metalic-artistry-1547110</ref><ref name="nile" />. Walusimbi yafuulibwa Knight of the Grand Collar of the Royal Order of Merit of Prince Uchicho nga ye Kabaka Julio I ow'Abaafro-Bolivia . <ref>{{Cite web |title=Web Oficial de la Casa Real Afroboliviana |url=https://www.casarealafroboliviana.org/orden-merito.html |website=www.casarealafroboliviana.org}}</ref> Ekisanja kye eky’emyaka ena kyayongezebwayo omwaka omulala. <ref>{{Cite web |title=Uganda: Walusimbi Tenure As Katikkiro Extended |url=https://allafrica.com/stories/201201110428.html |website=allafrica.com}}</ref> == Enkaayana eziriwo == Mu 2021, ekitongole kya Uganda ekitwala ba yinginiya ki Ugandan Engineers Registration Board<ref>https://www.erb.go.ug/</ref> kyamuggya ku lukalala lwa ba yinginiya , ekyamulemesa okugenda mu maaso n’okukola nga yinginiya. <ref name="newvision">{{Cite web |title=Former Katikiro Walusimbi, 43 others deleted from engineers' register |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/former-katikiro-walusimbi-43-others-deleted-f-NV_90907#google_vignette |website=New Vision}}</ref> Mu Mwezo ogwomwenda wa 2024, amawulire gaalaga nti Walusimbi yali ayolekedde okusibwa olw’okulemererwa okusasula amabanja agamubanjibwa Micheal Hadoke, omuwozi w'ensimbi mu kibuga. <ref>{{Cite web |date=September 19, 2024 |title=Money lender moves to arrest, attach Ex-Buganda Katikkiro Walusimbi property over sh305m debt |url=https://ground.news/article/money-lender-moves-to-arrest-attach-ex-buganda-katikkiro-walusimbi-property-over-sh305m-debt |website=Ground News}}</ref> Ba wannyondo baabanja omugatte gw'ebbanja ogwa siringisi sh 305,350,000. <ref>{{Cite web |last=Unit |first=Pepper Intelligence |date=September 19, 2024 |title=Money lender moves to arrest, attach Ex-Buganda Katikkiro Walusimbi property over sh305m debt |url=https://redpepper.co.ug/137791-2/137791/}}</ref> == Ebitiibwa == * [[File:Flag_Afrobolivian.svg|30x30px|thumb left]] Knight wa Grand Collar y’Obwakabaka obw’Obwakabaka obw’Omulangira Uchicho == Emmeeza y’obusika == {| class="wikitable" | valign="top" |Yadda mu bigere bya Owekitiibwa Ambassodor Emmanuel Ssendaula | valign="top" |Katikkiro wa Buganda 2008-2013 | valign="top" |Yaddirwa mu bigere Charles Peter Mayiga | valign="top" | |} {{s-start|}} {{s-bef|before=[[Emmanuel Ndawula]]}} {{s-ttl|title=<br><small>[[Prime Minister|Katikkiro]] of [[Buganda]]</small>|years=2008–2013}} {{s-aft|after=[[Charles Peter Mayiga]]}} {{s-end}} == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |date=January 5, 2021 |title=Four eventful years at the helm |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906 |website=Monitor}} # {{Cite web |title=Katikkiro JB Walusimbi led Buganda through a torrid period |url=https://nilepost.co.ug/kabaka-mutebis-25th-coronation-series/20722/katikkiro-jb-walusimbi-led-buganda-through-a-torrid-period}} # {{Cite web |title=Buganda Katikkiro calls for peace |url=https://www.newvision.co.ug/news/1183653/buganda-katikkiro-calls-peace |website=New Vision}} # {{Cite web |title=Web Oficial de la Casa Real Afroboliviana |url=https://www.casarealafroboliviana.org/orden-merito.html |website=www.casarealafroboliviana.org}} # {{Cite web |title=Uganda: Walusimbi Tenure As Katikkiro Extended |url=https://allafrica.com/stories/201201110428.html |website=allafrica.com}} # {{Cite web |title=Former Katikiro Walusimbi, 43 others deleted from engineers' register |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/former-katikiro-walusimbi-43-others-deleted-f-NV_90907#google_vignette |website=New Vision}} # {{Cite web |date=September 19, 2024 |title=Money lender moves to arrest, attach Ex-Buganda Katikkiro Walusimbi property over sh305m debt |url=https://ground.news/article/money-lender-moves-to-arrest-attach-ex-buganda-katikkiro-walusimbi-property-over-sh305m-debt |website=Ground News}} # {{Cite web |last=Unit |first=Pepper Intelligence |date=September 19, 2024 |title=Money lender moves to arrest, attach Ex-Buganda Katikkiro Walusimbi property over sh305m debt |url=https://redpepper.co.ug/137791-2/137791/}}{{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] 1iqb36zb96tr03w00myodlbbknd8hjz June Holst-Roness, omuwandiisi w’ebitabo 0 12713 71643 46328 2026-08-25T14:28:09Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abasawo mu Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71643 wikitext text/x-wiki {{Databox}}  '''June Bernice Matilda Holst-Roness''' (Gwamukaaga 10, 1929 – Gwakubiri 14, 2008) yali meeya wa [[:en:Freetown,_Sierra_Leone|Freetown, Sierra Leone]] wansi wa gavumenti ya [[:en:All_People's_Congress|APC]] eya [[:en:Siaka_Stevens|Siaka Stevens]] . June Holst-Roness ye yali [[:en:Mayor_of_Freetown|Meeya wa Freetown]] omukyala owookubiri . Mu kisanja kye ekibuga kino kyayungibwa ne [[:en:Kingston_upon_Hull|Hull]] mu [[:en:England|Bungereza]] . Yatendekebwa [[:en:Medical|ng’omusawo w’ebyobulamu]] era n’akulaakulanya enteekateeka z’ebyobulamu by’abakyala mu [[Sierra Leone]] era yaweerezaako nga pulezidenti w’ekibiina kya Family Planning mu Sierra Leone mu 1976. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (March 2026)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Yassa essira ku kugaziya okufuna [[:en:Family_planning_services|empeereza y’okuteekateeka amaka]] okusobola okukola ku kusoomoozebwa kw’obulamu bwa bamaama n'abaana. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (March 2026)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Ebyafaayo == June Holst-Roness yazaalibwa Adjuah Spaine. Yasoma [[:en:Medicine|obusawo]] ku Yunivasite ya [[:en:St._Andrews_University|St. Andrews]] mu [[:en:Scotland|Scotland]] era eyo gye yasisinkanira bba [[:en:Norwegians|Omunorway]] nga muyizi, Rolv Holst-Roness. <ref name="auto">{{Cite web |date=2018-03-21 |title=Sierra Leone Elects First Female Mayor Since 1980 - African Leadership Magazine |url=https://www.africanleadershipmagazine.co.uk/sierra-leone-elects-first-female-mayor-since-1980/ |access-date=2026-03-02 |language=en}}</ref> Holst-Roness yakolanga omusawo w’abakyala n’okuzaala era y’omu ku bakyala Abaddugavu abaasooka okuyitibwa okukyalira China. Essomero lya munisipaali mu Freetown, Dr. June Holst-Roness Municipal School, oluvannyuma lyatuumibwa erinnya lye nga bamusiima olw’ebintu bye yakola nga meeya era ng’omusawo. <ref name="auto"/> == Ebyobufuzi bye == June Holst-Roness yakwatagana n’ekibiina kya [[:en:All_People's_Congress|All People’s Congress]] (APC), ekyali ekibiina ky’ebyobufuzi ekisinga obunene mu Sierra Leone wansi wa Pulezidenti Siaka Stevens okuva mu 1971 okutuuka mu 1985. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (March 2026)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye musawo omukyala yekka ey'alabirira Stevens, era kino kyamuleetera okuseemberera ekiti kya bakulembeze oluvannyuma lw’ameefuga ng’obukugu mu by’obujjanjabi buteereddwa ku mwanjo okusobola okutebenkeza eggwanga n’enkulaakulana. Nga tannayingira byabufuzi mu butongole, Holst-Roness yalaga obukulembeze bw’ekitundu ng’ayita mu bwapulezidenti bw'ekibiina ky'okuteekateekera amaka ekya Sierra Leone, ekyatandikibwawo mu 1970, ng’essira aliteeka ku nteekateeka z’ebyobulamu by’abantu nga obujjanjabi bw’obutazaala okukola ku nsonga z’embeera z’abantu ng’obutakwatagana mu bufumbo , kaweefube eyali akwatagana wanu ne APC ng'essira eriteeka ku nzirukanya y’abantu n’obulamu obulungi mu ggwanga eririna eby’obugagga ebitono. Omulimu guno nga talina kibiina kwe y'ekubiira naye nga gulina obuyinza gwamusikkiriza okuyingira ebyobufuzi, okusobola okugaziya obuweereza bwe byobulamu mu nfuga ya Sierra Leone ey’ekibiina ekimu. <ref name="auto"/> == Ensonda == * [https://web.archive.org/web/20160303203726/http://news.sl/drwebsite/publish/article_20057723.shtml http://news.sl/drwebsite/okufulumya/ekiwandiiko_20057723.shtml] * [http://cocorioko.net/app/index.php?option=com_content&task=view&id=435&Itemid=1 http://cocorioko.net/app/index.php?option=com_ebirimu&omulimu=okulaba&id=435&Itemid=1] * [https://web.archive.org/web/20221111093521/http://www.peepsierraleone.com/news/templates/article.asp?articleid=158&zoneid=7 http://www.peepsierraleone.com/amawulire/ebikozesebwa/ekiwandiiko.asp?articleid=158&zoneid=7] * [https://web.archive.org/web/20141129064131/http://www.fssgukbranch.com/portfolio/mayor-june-holst-roness/ http://www.fssgukbranch.com/portfolio/meeya-june-omusolo-omukulu/] == Ebijuliziddwa == <references /> {{Reflist}} [[Category:Abasawo mu Uganda]] s8buwe8u9c7qv0x90j4cu70uieg6vh3 June Holst-Roness, munnabyabufuzi 0 12714 71644 61032 2026-08-25T14:28:09Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abasawo mu Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71644 wikitext text/x-wiki {{Databox}}  '''June Bernice Matilda Holst-Roness''' (Gwamukaaga 10, 1929 – Gwakubiri 14, 2008) yali meeya wa [[:en:Freetown,_Sierra_Leone|Freetown, Sierra Leone]] wansi wa gavumenti ya [[:en:All_People's_Congress|APC]] eya [[:en:Siaka_Stevens|Siaka Stevens]] . June Holst-Roness ye yali [[:en:Mayor_of_Freetown|Meeya wa Freetown]] omukyala owookubiri . Mu kisanja kye ekibuga kino kyayungibwa ne [[:en:Kingston_upon_Hull|Hull]] mu [[:en:England|Bungereza]] . Yatendekebwa [[:en:Medical|ng’omusawo w’ebyobulamu]] era n’akulaakulanya enteekateeka z’ebyobulamu by’abakyala mu [[Sierra Leone]] era yaweerezaako nga pulezidenti w’ekibiina kya Family Planning mu Sierra Leone mu 1976. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (March 2026)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Yassa essira ku kugaziya okufuna [[:en:Family_planning_services|empeereza y’okuteekateeka amaka]] okusobola okukola ku kusoomoozebwa kw’obulamu bwa bamaama n'abaana. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (March 2026)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Ebyafaayo == June Holst-Roness yazaalibwa Adjuah Spaine. Yasoma [[:en:Medicine|obusawo]] ku Yunivasite ya [[:en:St._Andrews_University|St. Andrews]] mu [[:en:Scotland|Scotland]] era eyo gye yasisinkanira bba [[:en:Norwegians|Omunorway]] nga muyizi, Rolv Holst-Roness. <ref name="auto">{{Cite web |date=2018-03-21 |title=Sierra Leone Elects First Female Mayor Since 1980 - African Leadership Magazine |url=https://www.africanleadershipmagazine.co.uk/sierra-leone-elects-first-female-mayor-since-1980/ |access-date=2026-03-02 |language=en}}</ref> Holst-Roness yakolanga omusawo w’abakyala n’okuzaala era y’omu ku bakyala Abaddugavu abaasooka okuyitibwa okukyalira China. Essomero lya munisipaali mu Freetown, Dr. June Holst-Roness Municipal School, oluvannyuma lyatuumibwa erinnya lye nga bamusiima olw’ebintu bye yakola nga meeya era ng’omusawo. <ref name="auto"/> == Ebyobufuzi bye == June Holst-Roness yakwatagana n’ekibiina kya [[:en:All_People's_Congress|All People’s Congress]] (APC), ekyali ekibiina ky’ebyobufuzi ekisinga obunene mu Sierra Leone wansi wa Pulezidenti Siaka Stevens okuva mu 1971 okutuuka mu 1985. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (March 2026)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ye musawo omukyala yekka ey'alabirira Stevens, era kino kyamuleetera okuseemberera ekiti kya bakulembeze oluvannyuma lw’ameefuga ng’obukugu mu by’obujjanjabi buteereddwa ku mwanjo okusobola okutebenkeza eggwanga n’enkulaakulana. Nga tannayingira byabufuzi mu butongole, Holst-Roness yalaga obukulembeze bw’ekitundu ng’ayita mu bwapulezidenti bw'ekibiina ky'okuteekateekera amaka ekya Sierra Leone, ekyatandikibwawo mu 1970, ng’essira aliteeka ku nteekateeka z’ebyobulamu by’abantu nga obujjanjabi bw’obutazaala okukola ku nsonga z’embeera z’abantu ng’obutakwatagana mu bufumbo , kaweefube eyali akwatagana wanu ne APC ng'essira eriteeka ku nzirukanya y’abantu n’obulamu obulungi mu ggwanga eririna eby’obugagga ebitono. Omulimu guno nga talina kibiina kwe y'ekubiira naye nga gulina obuyinza gwamusikkiriza okuyingira ebyobufuzi, okusobola okugaziya obuweereza bwe byobulamu mu nfuga ya Sierra Leone ey’ekibiina ekimu. <ref name="auto"/> == Ensonda == * [https://web.archive.org/web/20160303203726/http://news.sl/drwebsite/publish/article_20057723.shtml http://news.sl/drwebsite/okufulumya/ekiwandiiko_20057723.shtml] * [http://cocorioko.net/app/index.php?option=com_content&task=view&id=435&Itemid=1 http://cocorioko.net/app/index.php?option=com_ebirimu&omulimu=okulaba&id=435&Itemid=1] * [https://web.archive.org/web/20221111093521/http://www.peepsierraleone.com/news/templates/article.asp?articleid=158&zoneid=7 http://www.peepsierraleone.com/amawulire/ebikozesebwa/ekiwandiiko.asp?articleid=158&zoneid=7] * [https://web.archive.org/web/20141129064131/http://www.fssgukbranch.com/portfolio/mayor-june-holst-roness/ http://www.fssgukbranch.com/portfolio/meeya-june-omusolo-omukulu/] == Ebijuliziddwa == <references /> {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Abasawo mu Uganda]] f7klkfpxcc1cex3m97sfczy45as56ag Katikkiro wa Buganda 0 12932 71558 66848 2026-08-25T13:59:13Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71558 wikitext text/x-wiki [[File:Kattikiro_Apollo_Kaggwa.png|right|thumb|Kattikiro Apollo Kaggwa]] '''Katikkiro''' kye kitiibwa ekitongole eky'akulira Olukiiko lwa Buganda olukulu mu [[:en:Kingdom_of_Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]] wansi wa [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] . <ref name="buganda-history">{{cite web |title=The History of the Katikkiro-ship and the Butikkiro |url=https://buganda.or.ug/history-butikkiro/ |access-date=2025-07-09 |publisher=Buganda Kingdom}}</ref> Ekifo kino ky'enkana ne [[:en:Prime_Minister|Ssaabaminisita]] mu nkola za Gavumenti endala, wadde nga Katikkiro takwata ofiisi ng’ayita mu kalulu wabula alondebwa Kabaka. Ofiisi eno ekiikirira obwa ssaabaminisita obusinga obukadde mu buvanjuba bwa Afrika, obusimbye emirandira ennyo mu nsengeka y’empisa n’enfuga y'[[:en:Baganda_people|Abaganda]] . <ref name="buganda-history" /> Buganda bwakabaka bwa nnono mu Uganda ey’omulembe guno obusangibwa mu masekkati g'amawanga agasangibwa mu Buvanjuba. Katikkiro aliko kati ye Mwami [[:en:Charles_Peter_Mayiga|Charles Peter Mayiga]] nga y'eddira [[commons:File:MUTIMA_CLAN_Totem.jpg|Mutima]] era yalondebwa [[:en:Kabaka_of_Buganda|kabaka wa Buganda]] aliko kati, [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Muwenda Mutebi II]] mu Gwokutaano 2013, n’adda mu bigere bya Yinginiya [[:en:John_Baptist_Walusimbi|John Baptist Walusimbi]] . <ref>{{cite web |last=Lule |first=Jeff Andrew |date=22 May 2013 |title=Katikiro Mayiga Chairs His First Cabinet Meeting |url=http://www.newvision.co.ug/news/643006-katikiro-mayiga-chairs-his-first-cabinet-meeting.html |accessdate=25 August 2015 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Buganda Kingdom:: |url=https://www.buganda.or.ug/katikkiro |access-date=2021-05-20 |website=www.buganda.or.ug}}</ref> == Ebyafaayo == Ekitiibwa kino kikadde ng’Obwakabaka bwe nnyini. Katikkiro eyasooka okumanyibwa yali Walusimbi ow’Ekika ky’e Ffumbe, eyali ku mulembe gwa [[:en:Chwa_I_of_Buganda|Chwa I Nabakka]], Kabaka wa Buganda owookubiri, eyafuga wakati w’ekyasa eky’ekkumi n’ennya. Walusimbi yagenda mu maaso n’okufuga oluvannyuma lw’okufa kwa Chwa I. Yasikirwa Ssebwaana Ekitiibwa kino (Ssebwaana) kiyitibwa omutaka akuuma essaza Busiro mu Buganda. Ekisanja kyakoma mu 1374, [[:en:Kimera_of_Buganda|Kabaka Kimera I]] lwe yatuula ku Nnamulondo 1374. <ref>{{Cite journal |last=Wrigley |first=C.C |year=1974 |title=The Kinglist of Buganda |url=https://www.cambridge.org/core/journals/history-in-africa/article/abs/kinglists-of-buganda/C5DB8686178333061DEBB63261662029 |journal=History in Africa |volume=1 |pages=129–139 |doi=10.2307/3171765 |jstor=3171765 |s2cid=153810771 |url-access=subscription}}</ref> <ref>{{Cite web |date=11 March 2008 |title=The Untold Story of the Buganda Kingdom |url=https://www.npr.org/templates/story/story.php?storyId=88099586 |access-date=2021-05-20 |website=NPR.org |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title="The Role of African Traditional Leaders in Contemporary Africa" |url=https://international.ucla.edu/africa/event/11306 |access-date=2021-05-20 |website=international.ucla.edu}}</ref> Mu byafaayo, Katikkiro yalondebwanga mu bakulu b’ebika (Abataka) oba abaami era ng'amanyiddwa nnyo olw’amagezi, obwesigwa, n’okulowooza okw’obukodyo. Ekiseera bwe kyagenda kiyitawo, ofiisi eno yakulaakulana n’efuuka akulira abakozi ba Gavumenti mu Bwakabaka, ng’avunaanyizibwa ku kutambuza Obwakabaka buli lunaku nga Kabaka ali mu lutalo, okuteesa n'emirimu egy’omwoyo. Mu kiseera ky'abafuzi b’amatwale, Katikkiro yakuuma obuyinza era ng’akiikirira Buganda by’eyagala mu nkolagana n’enfuga y’amatwale ga Bungereza. <ref name="parliament-history">{{Cite web |title=History of Parliament |url=https://www.parliament.go.ug/page/history-parliament |access-date=2025-07-09 |publisher=Parliament of Uganda}}{{cite web |title=History of Parliament |url=https://www.parliament.go.ug/page/history-parliament |access-date=2025-07-09 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref> Ekifo kino kyogerwako ng'ekikiikirira "obwassaabaminisita obusinga obukadde obutasalako mu buvanjuba bwa Afrika," nga Katikkiro akola ng'omukulembeze w'ebyobufuzi era omukuumi w'ebyobuwangwa. <ref name="eastafrican-analysis">{{cite web |date=2020-07-06 |title=What future for Buganda? |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/what-future-for-buganda--1305054 |access-date=2025-07-09 |publisher=The East African}}</ref> == Obuyinza n’obuvunaanyizibwa == Bulijjo Katikkiro abadde n’obuyinza bungi nnyo mu nsengeka ya Gavumenti y’Obwakabaka. Obuyinza bwa Katikkiro bulagibwa omuggo gwa Ddamula, Kabaka gw’amuwa ng’akabonero k'akozesa okulamula oba (okufuga) mu bwakabaka ku lulwe. <ref name="buganda-official">{{Cite web |title=Official Website |url=https://buganda.or.ug/ |access-date=2025-07-09 |publisher=Buganda Kingdom}}</ref> Obuvunaanyizibwa bwa Katikkiro obukulu mulimu okukubiriza Lukiiko (Paalamenti) n’okulabirira okusalawo kwa Kabineti, okutuukiriza ebiragiro by’obwakabaka ne pulogulaamu z’eggwanga, n’okulabirira Abaami b’amasaza (Abamasaza). Emirimu emirala gizingiramu okukuuma eby'omuwendo by’obwakabaka n’eby’obugagga, okukunga ebika olw’ensonga z’obuwangwa n’eggwanga, n’okukiikirira Kabaka mu mikolo emikulu n’emirimu gy’eggwanga. Katikkiro akola nga ffeesi ya gavumenti ya Buganda ey’olukale era nga ye muwi w'amagezi ow'enjawulo mu kaweefube w’okukulaakulanya n’okuzzaawo Obwakabaka. == Okulonda Katikkiro == Okulonda Katikkiro wa Buganda buvunaanyizibwa bwa Kabaka omukulembeze ow'okuntikko. Amukwasizza ' [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Luggo_Cultural_Forest&wvprov=sticky-header Ddamula] ' (omuggo gw'obwakabaka) ogufunibwa okuva mu ssaza ly'e Ssese mu Disitulikiti y'e [[:en:Kalangala_District|Kalangala]] mu kibira ekiyitibwa [[:en:Luggo_Cultural_Forest|Luggo cultural Forest]] . <ref>{{Cite web |date=2023-07-27 |title=Luggo forest on verge of extinction |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/luggo-forest-on-verge-of-extinction-4317426 |access-date=2024-07-11 |website=Monitor |language=en}}</ref> Oluvannyuma lwa Kabaka okukwasa Ddamula eri Katikkiro (omulonde) ebiseera ebisinga ku wankaaki (omulyango gwa Bulange) Ekizimbe ekikulu ekiddukanyizibwamu emirimu gy'Obwakabaka, Katikkiro yeeyama okubeera omwesigwa eri Kabaka era n’asuubiza okutuukiriza emirimu Kabaka gy’amukwasizza. <ref name=":0">{{Cite web |title=Katikkiro Mayiga gets instruments of power |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Katikkiro oluvannyuma alina okukakasa nti akwata Ddamula ng'akabonero k’obuyinza ng’ayambibwako baava nabo mu kika okutuusa lw’atuuka ku ‘Butikkiro’ (Ekifo ekitongole Katikkiro wa Buganda w'awangaalira). Singa Katikkiro agyibwako Ddamula nga tannatuuka ku Butikkiro afiirwa ekifo kye eri omuntu oyo aba agimuggyeko afuuka Katikkiro mbagirawo wabula bw’atuuka e Butikkiro ne Ddamula eno, kinyweza okulondebwa kwe era oluvannyuma wabaawo ebikujjuko ebizingiramu n'okutegekera abagenyi be ekijjulo eky’enjawulo eky’obuwangwa. <ref name=":0" /> == Butikkiro == [[:en:Butikkiro|Butikkiro]] ge maka ga Katikkiro wa Buganda amatongole. Kisangibwa okumpi ne [[:en:Bulange|Bulange]] kuba kirungi nnyo Katikkiro ye muntu asooka okubuuzibwa ku mbeera ya Kabaka era nga kisuza n’abagenyi ba Kabaka. <ref>{{Cite web |title=History&Butikkiro – Buganda Kingdom |url=https://buganda.or.ug/historybutikkiro/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20240525123551/https://buganda.or.ug/historybutikkiro/ |archive-date=25 May 2024 |access-date=2024-05-25 |language=en-US}}</ref> Mu nnono, yazimbibwa nga bakozesa akasolya mu bintu by’obutonde, nga esangibwa okumpi n’olubiri lw’Obwakabaka okulaga enkolagana wakati wa Kabaka ne Katikkiro we. Mu byafaayo, buli Katikkiro eyaalondebwanga yali yeetaagibwa okuzimba Butikkiro empya ng’akabonero akalaga obusobozi bwe okukulembera n’okukunga abantu. Enkola eno yalimu okukungaanya ennyo obuwagizi bw’ebika era ng’emirundi mingi yali okugezesa okusooka mu lujjudde okw’obukulembeze bwa Katikkiro n’obuganzi bwe. == Ba Katikkiro abamanyiddwa == Mu byafaayo, ba Katikkiro abawerako balese obubonero obw’amaanyi ku nkulaakulana ya Buganda n’enfuga yaayo. Katikkiro Walusimbi yali Katikkiro eyasooka eyamanyika olw’amagezi ge yalina ku mulembe gwa Kabaka Ssemakookiro. [[:en:Apollo_Kaggwa|Apollo Kaggwa]] yaweereza nga omukulembeze w'ennongoosereza era munnabyafaayo eyalondebwa Ssekabaka Mwanga II okubeera ssaabaminisita mu 1890 era n'aweereza okutuusa mu 1926, era n'aweereza ng'Omulangira ow'enjawulo okuva mu 1897 okutuuka mu 1914. <ref name="apollo-wiki">{{cite web |title=Apollo Kaggwa |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Apollo_Kaggwa |access-date=2025-07-09 |publisher=Wikipedia}}</ref> Kaggwa yasiimibwa nga "Omukugu mu by'amawanga asoose mu Buganda" era n'awandiika ebitabo by'ebyafaayo ebiwerako omuli "Basekabaka." be'Buganda." <ref name="apollo-wiki" /> Martin Luther Nsibirwa yaweerezaako emirundi ebiri nga Katikkiro (1929-1941 ne Ogwomusanvu-Ogwomwenda 1945) era yatemulwa nga 15, Ogwomwenda 1945, mu Lutikko e Namirembe. <ref name="nsibirwa-assassination">{{cite web |title=Slain Katikkiro family speaks out |url=https://www.newvision.co.ug/news/1215983/slain-katikkiro-family-speaks |access-date=2025-07-09 |publisher=New Vision}}</ref> Okuttibwa kwe kwasinga kuva ku buwagizi bwe obwalimu enkaayana ku kugaba ettaka okugaziya Makerere College okufuuka Ssettendekero, wamu n'okuwagira okuddamu okufumbirwa kwa maama Nnaabagereka ekikontana n'empisa z'ennono. <ref name="nsibirwa-assassination" /> Nsibirwa yali musajja eyeeyigiriza nga teyasoma mu masomero matongole wabula yasituka ne yeerandiza ng'ayambibwako n'okubuulirirwa Sir Apollo Kaggwa. <ref name="nsibirwa-memorial">{{cite web |date=2023-11-15 |title=Makubuya hails progressive legacy of former katikkiro Martin L. Nsibirwa |url=https://observer.ug/news/makubuya-hails-progressive-legacy-of-former-katikkiro-martin-l-nsibirwa/ |access-date=2025-07-09 |publisher=The Observer}}</ref> [[:en:Jehoash_Mayanja_Nkangi|Joash Mayanja Nkangi]] yaweereza nga obwakabaka tebunnaggyawo n’oluvannyuma lw’okubuggyawo, n’oluvannyuma mu kiseera Obwakabaka bwe bwazzibwaawo. Katikkiro aliko kati, [[:en:Charles_Peter_Mayiga|Charles Peter Mayiga]], amanyiddwa nnyo olw'obukulembeze bwe, obuyiiya, n'okukulaakulanya "Ettofaali" okuva lwe yalondebwa mu Gwokutaano gwa 2013. <ref name="mayiga-appointment">{{cite web |date=2021-04-15 |title=9 interesting facts you didn't know about Buganda Katikkiro Charles Peter Mayiga |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20210415/112107/9-interesting-facts-you-didnt-know-about-buganda-katikkiro-charles-peter-mayiga.html |access-date=2025-07-09 |publisher=Watchdog Uganda}}</ref> == Olukalala lwa ba Katikkiro == * [ne Tebandeke] Mujambula * [ne Ndawula] Nsobya * [ne Kagulu] Ntambi * [ne Kikulwe] Mawuuba * [ne Kikulwe] Nakiyenje * [ne Kikulwe] Nakikofu * Mu mwaka gwa 1740? - 1741 Ssebanakitta * 1741 - 1750 Kagali * 1750 - 17.. Kabinuli * 17.. - 1780 Lugoloobi * 1780 - 17.. Ssendegeya * 17.. - 17.. Mayembe * 17.. - 1797 Kagenda * 1797 - .... Nabbunga * .... - .... Ssekayiba * .... - .... Nabembezi * 1814 mu mwaka gwa 1814? Kadduwamala * 18.. - 18.. Katimpa * 18.. - 18.. Kafumbirwango * 18.. - 18.. Kimoga * 18.. - 1832 Ssebuko * 1832 - 18.. Migeekyamye * Kayiira (1856?) <ref>{{Cite web |date=2021-02-01 |title=How a Muslim helped start Catholic Church in Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/how-a-muslim-helped-start-catholic-church-in-uganda-1808622 |access-date=2023-10-04 |website=Monitor |language=en}}</ref> * Kisomose (18.. - 18..) Omuntu w'abantu. * Mayanja (18.. - 18..) Obubaka bwa Kabaka eri abavubuka. * Mulere (18.. - 18..) Obubaka bwa Buganda. * Mukasa (1884? - 1888) * Nnyonyintono (1888) Omuwandiisi w’ebitabo. * Muguluma (1888 - 1889) * [[:en:Apollo_Kaggwa|Apollo Kaggwa]] (1889 - 1926) * Kisosonkole (Omwezi ogwokubiri 1927 - 1929) * Martin Luther Nsibirwa (1929-1941) * Samuel Wamala (1941-1945) * Martin Luther Nsibirwa (1945) * [[:en:Michael_Kawalya_Kagwa|Michael Kawalya Kagwa]] (1945-1950) * [[:en:Paulo_Kavuma|Paulo Kavuma]] (1950 okutuuka ku 1955) * [[:en:Michael_Kintu|Mikayiri Kintu]] (1955-1964) * [[:en:Joash_Mayanja_Nkangi|Joash Mayanja Nkangi]] (1964 okutuuka ku 1993) * Joseph Mulwanyammuli Ssemwogerere (1994-2005). * Dan Muliika (2005-2007) * Emmanuel Ndawula (2007-2008) * [[:en:John_Baptist_Walusimbi|John Baptist Walusimbi]] (2008-2013) * [[:en:Charles_Mayiga|Charles Mayiga]] (2013–kati) <ref>{{Cite web |date=22 April 2021 |title=The Katikkiro I know is committed to Buganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/oped/letters/the-katikkiro-i-know-is-committed-to-buganda--3372272 |access-date=2021-05-20 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> === Olukalala lwa ba Katikiro === Olukalala lwa ba Katikiro nga bwe lwaggiddwa mu kitabo kya Sir Apollo Kaggwa ekya ''Basekabaka be'Buganda'' . <ref>Kaggwa, Sir Apollo K, Basekabaka be’Buganda [translated by MM Semakula Kiwanuka]. Nairobi: East African Publishing House, 1971.</ref> {| class="wikitable" style="text-align: center" ! width="150" |Katikiro ! width="150" |Ekika mw'ava ! width="150" |Omulembe gw'aweererezzaako |- |Kisolo |Ŋonge |[[:en:Kato_Kintu|Kato Kintu]] |- |Kakulukuku |Lugave |[[:en:Kato_Kintu|Kato Kintu]] |- |Walusimbi |Ffumbe |[[:en:Chwa_I_of_Buganda|Chwa I Nabakka]] ne[[:en:Kimera_of_Buganda|Kimera]] |- |Bakitenda |Ffumbe |Kimera |- |Kiridde |(Yam) |[[:en:Ttembo_of_Buganda|Ttembo]] |- |Kasongovu |Mmamba |[[:en:Kiggala_of_Buganda|Kiggala Mukaabya]] |- |Ssendikaddiwa |Nsenene |[[:en:Kayima_of_Buganda|Kayima]] |- |Walugali |Lugave |Kayima |- |Kigali |Nvuma |[[:en:Nakibinge_of_Buganda|Nakibinge]] |- |Kalumba |Ffumbe |Nnakibinge |- |Sekaggya |Nvuma |[[:en:Mulondo_of_Buganda|Mulondo]] |- |Kisolo |Nsenene |[[:en:Suuna_I_of_Buganda|Suuna I]] ne [[:en:Sekamaanya_of_Buganda|Sekamaanya]] |- |Kamegere |Ffumbe |[[:en:Kimbugwe_of_Buganda|Kimbugwe]] ne Kateregga |- |Mwesezi |Ffumbe |[[:en:Mutebi_I_of_Buganda|Mutebi I]] |- |Wannanda |Butiko |[[:en:Juuko_of_Buganda|Juuko]] |- |Mulwana |Ŋonge |Jjuuko |- |Kisiki |Butiko |[[:en:Kayemba_of_Buganda|Kayemba]] |- |Lugwanye |Civet Cat |Kayemba |- |Mayambala |Civet Cat |[[:en:Tebandeke_of_Buganda|Tebandeke]] |- |Nsobya |Civet Cat |[[:en:Ndawula_of_Buganda|Ndawula]] |- |Ntambi |Njovu |[[:en:Kagulu_of_Buganda|Kagulu]] |- |Mawuuba |Mmamba |[[:en:Kikulwe_of_Buganda|Kikulwe]] |- |Nnakiyenje |Butiko |Kikulwe |- |Sebanakitta |Mmamba |[[:en:Mawanda_of_Buganda|Mawanda]] & [[:en:Mwanga_I_of_Buganda|Mwanga I]] |- |Kagali |Nvuma |[[:en:Namuggala_of_Buganda|Namuggala]] |- |Kabinuli |Nvuma |[[:en:Kyabaggu_of_Buganda|Kyabaggu]] |- |Lugoloobi |Nvuma |Kyabaggu |- |Ssendegeya |Mmamba |[[:en:Jjunju_of_Buganda|Jjunju]] |- |Mayembe |Mmamba (Lung fish) |Jjunju |- |Kagenda |Mmamba (Lung fish) |Jjunju |- |Nabbunga |Ndiga (Sheep) |[[:en:Semakookiro_of_Buganda|Semakookiro]] |- |Ssekayiba-Nabembezi |Mbogo |Ssemakokiro |- |Kiyanzi |Mbogo |Ssemakokiro |- |Kadduwamala |Nvuma |Ssemakokiro & [[:en:Kamaanya_of_Buganda|Kamaanya]] |- |Katimpa |Nvuma |Kamaanya |- |Kafumbirwango |Lugave |Kamaanya |- |Kinogo |Lugave |Kamaanya |- |Sebuko |Mmamba |Kamaanya |- |Migekyamye |Ngabi |[[:en:Suuna_I_of_Buganda|Suuna II]] |- |Kityamuweesi Kayiira |Mbogo |Ssuuna II & [[:en:Muteesa_I_of_Buganda|Muteesa I]] |- |Kisomose |Mmamba |Muteesa I |- |Mayanja |Nkima |Muteesa I |- |Mulere |Njovu |Muteesa I |- |Mukasa Nsimbe |Musu |Muteesa I & [[:en:Mwanga_II_of_Buganda|Mwanga II]] |} Ba Katikiro okuva mu 1888 okutuuka mu mulembe guno {| class="wikitable" style="text-align: center" ! width="150" |Katikkiro ! width="150" | Ekiseera ky’okubeera ! width="150" | Obwakabaka Bw'aweerezzaako |- | Henry Nnyonyintono | 1888. Ensimbi zino | [[:en:Kiweewa_of_Buganda|Kiweewa Mutebi]] |- | Muguluma | 1888-1889 | [[:en:Kalema_of_Buganda|Kabaka Kalema]] |- | Apollo Kaggwa | 1889-1926 | [[:en:Mwanga_II_of_Buganda|Mwanga II]] ne [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Chwa]] |- | Stanislaus Mugwanya | 1889-1900 | Mwanga II |- | Tefero Ssekkakuuma Kisosonkole | 1927-1929 | Daudi Chwa II |- | Martin Luther Nsibirwa omusajja omulala | 1929-1941 ne 1945 | Daudi Chwa II & [[:en:Muteesa_II_of_Buganda|Sir Edward Muteesa II]] |- | Samuel Wamala | 1941-1945 | Muteesa II |- | Michael Kawalya Kagwa | 1945-1950 | Muteesa II |- | Paulo Kavuma | 1950-1955 | Muteesa II |- | Michael Kintu | 1955-1964 | Muteesa II |- |- |- |- |- |- |- |- |- |- |- |} == Omulimu ogw’omulembe == Mu Uganda ey’omulembe guno, Katikkiro akyagenda mu maaso n’okukola kinene mu kukuuma n’okukulaakulanya eby’obuwangwa mu Bwakabaka bwa Buganda. <ref name="observer-leadership">{{cite web |date=2025-07-07 |title=Buganda launches strategic plan to groom ethical, competent leaders |url=https://observer.ug/education/katikkiro-launches-strategic-plan-to-groom-ethical-competent-leaders/ |access-date=2025-07-09 |publisher=The Observer}}</ref> Katikkiro aliko kati ajjumbidde okutumbula eby'enjigiriza, enkulaakulana y’abavubuka, n’okutumbula eby'enfuna mu Bwakabaka bwonna. <ref name="youth-development">{{cite web |title=Katikkiro decries laziness among youth |url=https://bugandauk.com/en/news/buganda-news/katikkiro-decries-laziness-among-youth |access-date=2025-07-09 |publisher=Buganda UK}}</ref> Ofiisi eno era essira eritadde ku kuzza eby'obulimi ku mulembe, nga Katikkiro awagira enkola y’okulima eyesigamiziddwa ku bya ssaayansi n’okutalaaga ebitongole ebinoonyereza ku by’obulimi okutumbula obuyiiya. <ref name="agriculture-modernization">{{cite web |date=2024-02-09 |title=Mayiga asks farmers to embrace new scientific-based approaches |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/farming/mayiga-asks-farmers-to-embrace-new-scientific-based-approaches-4520176 |access-date=2025-07-09 |publisher=Daily Monitor}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] * [[:en:Lukiiko|Lukiiko]] * [[:en:Bulange|Bulange]] * [[:en:Buganda|Buganda]] * [[:en:Kingdom_of_Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Charles_Peter_Mayiga|Charles Peter Mayiga]] * [[:en:History_of_Buganda|Ebyafaayo bya Buganda]] * [[:en:Baganda_people|Abantu ba Baganda]] * [[:en:Kingdoms_of_Uganda|Obwakabaka bwa Uganda]] == Ebisingawo okusoma == * {{Cite book |last=Kaggwa |first=Apollo |year=1901 |title=Basekabaka be'Buganda |publisher=Uganda Bookshop |location=Kampala}} * {{Cite book |last=Mukasa |first=Hamu |year=1904 |title=Uganda's Katikkiro in England |url=https://archive.org/details/ugandaskatikiro00millgoog |publisher=Hutchinson |location=London}} * {{Cite journal |last=Makubuya |first=Apollo |year=2023 |title=Situating the role and relevance of cultural institutions in modern Uganda |journal=Martin Luther Nsibirwa Memorial Lecture |location=Kampala |publisher=Makerere University}} * {{Cite journal |last=Sjögren |first=Anders |year=2020 |title=Engaging with elections: Ethno-regional mobilization, demands for federalism, and electoral politics in central Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/13597566.2020.1813722 |journal=Democratization |volume=31 |issue=5 |pages=577–596 |doi=10.1080/13597566.2020.1813722}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://buganda.or.ug/ Omukutu omutongole ogw'Obwakabaka bwa Buganda] * [https://www.parliament.go.ug/ Palamenti ya Uganda] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Buganda]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] 5hbw4a9ugnpwytq7pm993n1uxiu21x6 Lubiri 0 13016 71621 51232 2026-08-25T14:14:53Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71621 wikitext text/x-wiki [[File:Kabaka's_Palace.jpg|alt=Aerial view of the Kabaka's Palace ie Twekobe.|thumb|186x186px|Ekifaananyi ky'Olubiri lwa Kabaka okuva waggulu oluyitibwa Twekobe. Ge maka ga Kabaka (Kabaka wa Buganda) mu butongole munda mu kibangirizi ky’olubiri.]] '''Lubiri''', emanyiddwa ennyo nga '''Olubiri lwa Kabaka,''' '''Olubiri lw'e Mengo''', oba '''Twekobe''' (ekitegeeza "okukolera awamu" mu Luganda), kye kifo ekitongole eky'obwakabaka ekya '''[[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]''' (king) w'Obwakabaka bwa '''[[Buganda]]''' mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref>{{cite web |title=Mengo Palace |url=http://www.buganda.or.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=80&Itemid=111&showall=1 |access-date=2009-06-02 |publisher=Buganda Kingdom website}}</ref> Esangibwa ku lusozi Mengo mu bitundu by'e [[Kampala]], ekitundu kino kiliko obuwanvu nobugazi bwa mitta nkumi nnya kitunudde mu kibuga era era kyesuddeko katono n'ekitebe ky'obwakabaka ekya , Bulange . Olubiri lugattibwa ku Bulange okuyita ku luguudo lwa Kabaka njagala, <ref>{{Cite news|date=2024-07-12|title=Buganda Royal Mile, Kabaka Anjagala Road (Nantawetwa) - UBC Online|url=https://www.ubconline.co.ug/travel/buganda-royal-mile/|archive-url=https://web.archive.org/web/20240914140939/https://www.ubconline.co.ug/travel/buganda-royal-mile/|archive-date=2024-09-14|access-date=2025-12-17|work=UBC Online - Travel, Health, Auto, Food, Home & DIY|language=en-US|url-status=live}}</ref> olumanyiddwa nga [https://web.archive.org/web/20240914140939/https://www.ubconline.co.ug/travel/buganda-royal-mile/ Royal Mile] <ref>{{Cite web |last=mutaaweandy@gmail.com |date=2025-09-08 |title=Kabaka’s Palace & The Royal Mile: A Journey Into Buganda’s Royal Legacy - Keefa Motor Tours |url=https://keefamotortours.com/kabakas-palace-the-royal-mile-a-journey-into-bugandas-royal-legacy/ |access-date=2025-12-17 |language=en-US}}</ref>,ekkubo ery’ennono mu byafaayo nga lizimbiddwako emiti ja kabaka anjagala akabonero akalaga ’ebika by’obwakabaka. OLubiri olwasooka lwasaanyizibwawo amagye ga Uganda mu mwezi Ogwokutano 1966 mu lutalo kuka ssozi e' Mengo, ku nkomelelo y’olutalo wakati wa [[Ssekabaka Mutesa II|MutesaOwokubili]] ne [[Milton Obote]] olw’okulwanirira obuyinza. <ref>{{cite web |date=June 3, 1966 |title=The Battle of Mengo Hill |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,835718,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080105063631/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,835718,00.html |archive-date=January 5, 2008 |access-date=2009-06-02 |publisher=[[Time (magazine)|Time]]}}</ref> Yaddaabirizibwa mu 1999, okusobozesa okutegeka embaga ya Kabaka. <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Today in History: Kabaka Mutebi weds |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}</ref> {| class="wikitable" |+Olukalala lw'embuga za Buganda ! # # 1999 . ! Erinnya ! Ekifo |- | 1. 1. . | Olubiri lwa Bulange | Mengo |- | 2. 2. . | Olubiri lwa Twekobe | [[Lubaga divizoni|Lubaga]] |- | 3. 3. . | Olubiri lwa Banda |Essaza l'ye Kyaddondo |- | 4. 4. . | Olubiri lwa Kireka |Essaza l'ye Kyaddondo |- | 5. 5. . | Olubiri lwa Nkoni |Essaza l'ye Buddu |- | 6. 6. | Olubiri lwa Lukunyu |Essaza l'ye Buddu |- | 7. 7. | Olubiri lwa Bamunanika | Essaza ly'e Bulemeezi |} == Ebyafaayo == Oluvannyuma lw'okusikira kitaawe [[Muteesa I of Buganda|Kabaka Muteesa eyasoka]] mu 1884, '''[[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Kabaka Mwanga owokubili]]''' yazimba OLubiri mu 1885 ku lusozi luno edda olumanyidwa nga, olw'asa mayinja (emmengo) [[Nvubu Clan|Ekika ky'e Nvubu]] kyasanga eddagala nobulo ela e' kintudu kino nekiyitibwa " [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]] ". <ref>{{Cite web |title=Kabaka’s Palace : Buganda Kingdom Palace, Lubiri Palace, Kabaka’s Palace tours |url=https://56africatours.com/kabakas-palace/ |access-date=2025-12-17 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite news|date=2023-04-06|title=Kabaka’s palace (Lubiri) - Adventure Consults Ltd|url=https://adventureconsults.com/safaris/day-excursions/uganda-day-excursions/kampala-city-day-tours/kabakas-palace-lubiri/|archive-url=https://web.archive.org/web/20250523005830/https://adventureconsults.com/safaris/day-excursions/uganda-day-excursions/kampala-city-day-tours/kabakas-palace-lubiri/|archive-date=2025-05-23|access-date=2025-12-17|work=Adventure Consults Ltd|language=en-US|url-status=live}}</ref> [https://56africatours.com/kabakas-palace/]Olubiri kali kabonero akalaga ’obumu mu bantu ba Buganda mu kiseera ky’okuluzimba. Okuva olwo, Olubiri luno lubadde entebe enkulu ey’obwakabaka eri ba [[Kabaka wa Buganda|Bakabaka abaliddirira.]] “Mu 1966, mu kiseera [[:en:Mengo_Crisis|ky’akatyabaga akaali mu]] [[:en:Mengo_Crisis|bwakabaka bwa Buganda]],, amagye ga gavumenti ya Uganda wansi wa [[Milton Obote]] gaalumba olubiri, ne gawaliriza [[Ssekabaka Mutesa II|Kabaka Edward Mutesa]] [[:en:Mutesa_II_of_Buganda|owokubili]][[:en:Exile|okuwangangusibwa]] . [https://www.youtube.com/watch?v=yXY5ExpKMDs] Ekifo kino kyayonoonebwa nnyo era oluvannyuma, mu [[Idi Amin|Gaavumenti ya Idi Amin (1971–1979)]], Ebitundu ebimu byafuulibwa ebifo by’amagye, nga mwalimu n’ebisenge eby’ekyama ebya wansi ebimanyiddwa olw’okutulugunya abantu. Obwakabaka bwazibwawo mu 1993, era olubiri ne ludda mu bwakabaka. Wadde yaddabirizibwa, Kabaka aliwo kati, [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi]] [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|owokubili , t]]<nowiki/>atera kubeera mukifo eko ebyafaayo eby’obutabanguko, ayagala nnyo amaka ag’obwannannyini. <ref>{{Cite web |date=2021-02-02 |title=Inside the Kabaka’s palaces where history comes to life |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/inside-the-kabaka-s-palaces-where-history-comes-to-life-1549118 |access-date=2025-12-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Ennyinnyonyola n’ebirimu == Ekibangirizi kino kirimu ebintu eby’ennono n’eby’omulembe, nga kiriko ebibangirizi ebirabika obulungi, [[:en:Banana_plantation|ennimiro z’amatooke]] , n’emiryango egiwerako: <ref>{{Cite web |title=Do see africa |url=https://doseeafrica.com/attraction/2/ |access-date=2025-12-17 |website=doseeafrica.com}}</ref> * '''[https://doseeafrica.com/attraction/2/ Wankaki]''' : Omulyango omukulu, ogwaweebwa Kabaka, Nnaabakyala, ne Katikkiro (ssaabaminisita). * Emiryango emirala mulimu Kalaala, Nnalongo, ne Ssabagabo (oba Wansaso). * Ekyoto ggombolola ekikumibwa emirundi ebili buli lunaku, ab'ekika kya Nakisinge, kikiikirira obufuzi bwa Kabaka obw'olubeerera—kizikira nga Kabaka afude. * Mu kifo kino mulimu ekisenge omuli ebifaananyi by’obwakabaka, engoye z’abagole n’ebintu eby’edda, gamba ng’emmotoka ekika kya Rolls-Royce ey’edda eyali eya Kabaka [[Ssekabaka Mutesa II|Mutesa owokubili]] n’eebisigalira by'obulumbaganyi bwa 1966. Ekifo eky'ekkomera eky'omulembe gwa Amin, kyazimbibwa n'ebisenge bitaano, kikozesebwa ng'ekifo eky'okulambula ebyafaayo. * Ennyumba enkulu, Twekobe, mwemuli entebe y’obwakabaka ( ''[[Kabaka wa Buganda|namulondo]]'' ) era ne kisigala nga kikugirwa. == Amakulu == Lubiri akiikirira ekifo ekikulu eky’okuddukanya emirimu, eby’obuwangwa, n’eby’omwoyo mu [[Buganda]], emu ku bwakabaka obusinga obukadde mu Afrika. Etegeka emikolo n’okulambula okulagirwa okulaga obugumu bw’obwakabaka, enfuga, n’ebikolwa eby’obukambwe eby’emabega. <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Today in History: Kabaka Mutebi weds |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Home |url=https://buganda.or.ug/ |access-date=2025-12-17 |website=Buganda Kingdom |language=en-US}}</ref> == Embuga z’obwakabaka n’amayumba amalala == [[Kabaka wa Buganda|Ba Kabaka ba Buganda]] mu byafaayo baazimba embuga empya, nga nnyingi ku zo oluvannyuma zaafuuka ebifo ebiziikibwamu obwakabaka ( [[Kasubi Tombs|Amasiro]] ). Ebifo bino bikuumirwamu ebyobuwangwa n'enono. * '''Amasiro g'e Kasubi''' - Mu kusooka lwali lubiri lwa [[Muteesa I of Buganda|Kabaka Mutesa]][[:en:Muteesa_I_of_Buganda|eyasoka]] , naye oluvannyuma lwokufa kwe, lwafuulibwa amasiro . Kati kifo kya buwangwa eky’ensi yonna ekimanyiddwa [[:en:World_Heritage_Site|UNESCO, era kirimu amasiro ga ba Kabaka bana]]: [[:en:Mutesa_II_of_Buganda|Muteesaeyasoka, Mwanga owokubili, Daudi Chwaowokubili ne Edward Muteesaowokub]]<nowiki/>ili. Ekizimbe ekikulu ekya , Muzibu Azaala Mpanga, kirimu ebintu eby'enjawulo eby'obuwangwa.. <ref>{{Cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/en/list/1022/ |access-date=2025-12-19 |website=UNESCO World Heritage Centre |language=en}}</ref> == Laba ne == * Olusozi Mengo * Namirembe * Divizoni y'e Lubaga * [[Kampala Capital City Authority|Ekitongole kya Kampala Capital City Authority]] [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] b6w4wfbck159br7uksqo0krlq30m3cb Rebecca Cheptegei 0 13020 71543 47774 2026-08-25T13:40:24Z Tamaledenisvalelian 10136 Created by translating the section "Personal life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1364586696|Rebecca Cheptegei]]" 71543 wikitext text/x-wiki '''Rebecca Cheptegei''' (22 mu gwokubiri 1991 – 5 ogwomwenda 2024) yali [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|muddusi]] wa Uganda cross country, [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|long-distance ne marathon, n]]<nowiki/>ga ye yalina [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|likodi y'eggwanga]] mu misinde egyasembayo era nga yaliko nnantameggwa w'ensi yonna mu misinde gy'oku nsozi. Cheptegei yakiikirira Uganda mu mpaka z’ensi yonna eziwerako okuva mu 2010, omuli empaka za IAAF World Cross Country Championships, World Mountain ne Trail Running Championships ne [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|World Athletics Championships]] . Era yavuganya mu misinde gya marathon egy'abakazi mu mizannyo gya Olympics egy'omusana mu 2024 e [[Paris]] . Yattibwa mu gwomwenda gwa 2024 eyali munne, Dickson Ndiema Marangach, eyamufukirira petulooli n’amukumako omuliro, kigambibwa nti olw’enkaayana z’ettaka e Kenya. == Obulamu bw’omuntu ku bubwe == Rebecca Cheptegei yazaalibwa ku ludda lw’e Kenya ku nsalo ya Kenya – Uganda nga 22 mu gwokubiri 1991 <ref name="witness">{{Cite web |date=8 September 2024 |title=I saw athlete running towards me on fire after attack, neighbour tells BBC |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/czjyzv4l711o |access-date=8 September 2024 |website=[[BBC News]]}}</ref> <ref name="wa">This reference is used twice on this page.This reference is used twice on this page.</ref> <ref>{{Cite web |title=Olympics. Com |url=https://olympics.com/en/athletes/rebecca-cheptegei}}</ref> mu bazadde ba Joseph ne Agnes Cheptegei <ref>{{Cite web |last=Princewill |first=Nimi |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympian Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://edition.cnn.com/2024/09/05/sport/ugandan-olympian-rebecca-cheptegei-dies-intl/index.html |access-date=10 September 2024 |publisher=CNN}}</ref> era ye yali owookubiri ku baganda be 13. <ref name="wapo">Houreld, Katharine; Ombuor, Rael (5 September 2024). "Ugandan Olympic runner dies after being set on fire by ex-boyfriend". ''The Washington Post''. Retrieved 10 September 2024.</ref> Ekyalo kya bajjajjaabe kyali [[Bukwo]] mu Uganda. Oluvannyuma yagenda ku kyalo [[:en:Chepkum|Chepkum]] mu Kenya <ref name="witness" /> n’agulayo ebintu okubeera okumpi n’ebifo eby’okutendekebwamu emizannyo. <ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete dies after being severely burned by her partner over a land dispute |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/ugandan-olympic-athlete-dies-after-being-severely-burned-by-her-partner-over-a-land-disput/ |publisher=Africanews}}</ref> Yazaala abaana babiri ne bba gwe yali ayawukanye naye , Simon Ayeko, <ref>https://www.france24.com/en/live-news/20240914-uganda-to-bury-murdered-olympian-cheptegei</ref> era edda yali mu mukwano ne Dickson Ndiema Marangach. <ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> Yeegatta ku ggye lya [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Uganda People's Defence Force]] mu 2008 n'asituka n'afuuka sajenti. <ref name="witness" /> Era yali mmemba mu kiraabu yaayo ey’emizannyo. <ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title='Running for her family' – Olympian mourned after vicious attack |url=https://www.bbc.com/news/articles/cd6y9j5wl31o |publisher=BBC}}</ref> == Omulimu gw’emizannyo == Yamalira mu kifo kya 15 mu mpaka za U20 mu mpaka za IAAF World Cross Country Championships ez’omulundi ogwa 38 mu Myslecinek Park e Bydgoszcz, Poland, mu 2010. <ref>{{Cite web |title=IAAF World Cross Country Championships Bydgoszcz Sunday 28 March 2010 |url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/4393/AT-XJ-W-F--1--.RS1.pdf}}</ref> Mu gwokutaano gw’omwaka gwe gumu, yawangula empaka za mmita 1500 mu München Pfingstmeeting e Munich, Germany, <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> nga tannagenda mu kifo kya 19 mu mmita 800 empaka za Rehlingen Pfingstsportfest e [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Rehlingen] nga wayise ennaku bbiri. <ref>{{Cite web |title=46. Internationales Pfingstsportfest Rehlingen, am 24.05.2010 |url=https://pfingstsportfest.de/results/24-05-2010_46.pdf}}</ref> Yeetaba mu mpaka za Regensburg Sparkassen-Gala eza mmita 1500, gye yamalira mu kya 15. Cheptegei yeetaba mu misinde gya mmita 1500 egya Janusz Kusociński Memorial e [[Warszawa|Warsaw]], n'amalira mu kya 10 era n'awangula emisinde gya Kampala mmita 10,000 mu [[Kampala]], Uganda, byonna mu 2010. <ref name="worldathletics" /> Mu 2011, Cheptegei yatandika omwaka ng'amalira mu kifo kya 55 mu mpaka ezakamalirizo ez'abakulu mu mpaka za IAAF World Cross Country Championships ez'omulundi ogwa 39,<ref>{{Cite web |title=FINAL – Senior Race – Results – Punta Umbría 2011 – World Athletics Cross Country Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-cross-country-championships/39th-iaaf-world-cross-country-championships-7021583/results/women/senior-race/final/team |access-date=5 September 2024 |website=worldathletics.org}}</ref> Punta Umbria. Yakwata kyakubiri mu misinde gya Madrid Half Marathon .<ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Oluvannyuma yamalira mu kyakusatu mu mpaka za Camargo Spain eza mmita 10,000 ez'okudduka ku nguudo e Camargo,<ref name="worldathletics" /> n'oluvannyuma n'agenda mu mpaka za Rio de Janeiro CISM Military World Games Women'2014 African Cross Country Championshipss 5000 meters .<ref>{{Cite web |title=Final results – WOMEN'S 5000M |url=http://www.rio2011.mil.br/results/pdf/AT/ATW05005050000001.C73G.ENG.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120402205640/http://www.rio2011.mil.br/results/pdf/AT/ATW05005050000001.C73G.ENG.pdf |archive-date=2 April 2012}}</ref> Yakwata kyakubiri mu misinde gya Cantalejo kafubutuko nga tannamalira mu kya 10 mu mpaka za kiromita 10 ezaali mu mpaka za Lisbon São Silvestre da Amadora.<ref name="worldathletics" /> Cheptegei yamalira mu kifo kya 68 mu mpaka z'abakulu mu mpaka z'ensi yonna eza IAAF ez'omulundi ogwa 40 e Bydgoszcz, mu 2013.<ref>{{Cite web |title=2013 World Cross Country Championships Results |url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/5096/AT-XSE-W-f----.RS6.pdf}}</ref> Era yawangula empaka za Cross Internacional Ciutat de Granollers ez'omulundi ogwa 47.<ref>{{Cite web |title=Huru completes Ugandan double in Granollers – cross-country round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/cross-country-dickson-huru-granollers-rebecca |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref> Yakomekkerezza omwaka bwe yawangula emisinde gya mmita 10,000 mu mpaka za Crevillente San Silvestre.<ref>{{Cite web |title=Tsegay and Alaiz take the spoils on Spanish soil – cross-country round up |url=https://worldathletics.org/news/report/samuel-tsegay-roberto-aliaz-spain-cross-count |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref> Cheptegei yakwata kya 14 mu misinde gya mmita 5000 mu mpaka za Meeting Iberoamericano de Atletismo, Huelva, mu 2014, ate mu kyamunaana mu misinde gya mmita 3000 mu mpaka za Bilbao Reunion Internacional de Atletismo. Yagenda mu maaso n’awangula empaka za Santa Pola kiromita 10 <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> n’amalira mu kyakusatu mu [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|mpaka za African Cross Country Championships ezaali mu Kampala mu 2014]] . <ref>{{Cite web |title=3rd African XC Championship -TEAM RESULTS Senior Race Women |url=http://media.cdn.athletics-africa.com/wp-content/uploads/2014/03/Kampala2014-Results-senior-women-team.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032417/http://media.cdn.athletics-africa.com/wp-content/uploads/2014/03/Kampala2014-Results-senior-women-team.pdf |archive-date=4 March 2016}}</ref> [[File:Sierre-Zinal_2022_Rebecca_Cheptegei.jpg|alt=Cheptegei running along a tarmac road in an arid landscape, wearing an orange vest and dark blue shorts|thumb|Cheptegei mu [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Sierre-Zinal] mu 2022]] Cheptegei yamalira mu kyakusatu mu misinde gya [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Quanzhou] Half Marathon mu 2016, ne mu kya 12 mu mpaka za Shanghai Half Marathon mu 2017. Mu mwaka gwe gumu, yamalira mu kyakusatu ne kyakubiri mu misinde gya kiromita 5 ne mmita 10,000, mu mpaka za Kampala Ugandan Championships. <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Omwaka yagukomekkerezza mu kifo kyakuna mu misinde gya Brazzaville Half Marathon. [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|[]] <ref>{{Cite web |title=Facebook – Brazzaville half-marathon, Brazzaville (Congo) |url=https://www.facebook.com/AfricanAthletics/posts/road-race-the-latest-results-on-the-roadhalf-marathonbrazzaville-half-marathon-b/10154915872616452/ |access-date=5 September 2024 |website=www.facebook.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=Semi Marathon Eiffage de Dakar – Results |url=https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7136127?eventId=10229541 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240905132055/https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7136127?eventId=10229541 |archive-date=5 September 2024 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref>​<ref>{{Cite web |title=Ugandan Championships – Results |url=https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7134221?eventId=10229521&gender=W |archive-url=https://web.archive.org/web/20240905132234/https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7134221?eventId=10229521&gender=W |archive-date=5 September 2024 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics |language=en}}</ref> Olw’obukwakkulizo bwa COVID-19, Cheptegei teyaddamu kuvuganya okutuusa mu 2021 ,lweyafuna ekifo ekyokusatu n'ekyokutaano mu mpaka za UAF ezokwegezaamu ez'omulundi ogwokuna n'ogwomusanvu mu kisaawe kya Mandela National stadium mu kampala. Yamalira mu kifo kya 47 mu misinde gya Eldoret City Marathon nga tannajja mu kyakubiri mu mpaka za Kampala Half Marathon ku nkomerero y’omwaka ogwo. <ref>{{Cite web |title=Kibet and Cheptegei mark triumphant day for Uganda as World Mountain and Trail Running Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/world-mountain-trail-championships-chiang-mai-kibet-cheptegei |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref> Cheptegei yawangula empaka za Padova Marathon eza 2022 era n’akwata kyakubiri mu misinde gya mmita 10,000 mu mpaka za Uganda ezaali mu Kampala. [ <ref name=":1" /> .​ <ref>{{Cite web |title=Cheptegei, 2022 world mountain running champion, dies tragically |url=https://worldathletics.org/news/news/rebecca-cheptegei-obituary |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Omwaka yagukomekkerezza n'amalira mu kifo kyakuna mu mpaka za ADNOC Abu Dhabi Marathon . <ref name=":1">{{Cite web |title=Ronoh and Chumba win Abu Dhabi Marathon, Barsoton and Jisa run course records in Kolkata |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-label-road-races/news/ronoh-chumba-abu-dhabi-marathon-2022 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Kino kyamufunira ekifo okukiikirira Uganda mu mizannyo gya Olympics egy’omusana mu 2024 e Paris. <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Mu 2023, yakwata kyakubiri mu misinde gya Florence Marathon ate mu kya 14 mu mpaka z'ensi yonna eza 2023 e Budapest.<ref name="wa">{{iaaf name|14413309|access-date=12 March 2023}}</ref> Mu 2024, [[:en:Athletics_at_the_2024_Summer_Olympics_–_Qualification|yayitamu]] n’avuganya ne Uganda mu misinde [[:en:Athletics_at_the_2024_Summer_Olympics_–_Women's_marathon|gya marathon egy’abakazi]] mu [[:en:2024_Summer_Olympics|mizannyo gya Olympics egy’omusana]] e [[Paris]], n’amalira mu kifo kya 44.<ref name="NBS-20240706">Oscar Diego Mujuni (6 July 2024). "2024 Paris Olympics: 25 Athletes to Represent Uganda". NBS Sports.</ref><ref name="ABCau-20240903-104306780">https://www.abc.net.au/news/2024-09-03/ugandan-olympic-athlete-rebecca-cheptegei-set-on-fire/104306780</ref> == Okufa n’omusika == Nga 1 ogwomwenda 2024, Cheptegei yalumbibwa n’ayokerwa omuliro mu maka ge e [[:en:Endebess|Endebess]], Trans-Nzoia County, Kenya.<ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Olympian Rebecca Cheptegei's parents demand justice |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/olympian-rebecca-cheptegeis-parents-demand-justice/ |access-date=6 September 2024 |website=Africanews |language=en}}</ref> Yafuna okwokya okwabikka ebitundu 80% ku mubiri gwe, ekyamuleka mu [[:en:Critical_condition|mbeera mbi]] mu ddwaaliro. Poliisi yategeezezza nti Dickson Ndiema Marangach eyali munne<ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> yamuzikiza petulooli n’amukumako omuliro.<ref name=":0">{{Cite web |last=Braidwood |first=Jamie |date=4 September 2024 |title=Olympic runner Rebecca Cheptegei dies days after being doused in petrol and set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.the-independent.com/sport/olympics/rebecca-cheptegei-olympic-marathon-runner-boyfriend-fire-b2606790.html |access-date=10 September 2024 |website=The Independent |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=3 September 2024 |title=Ugandan marathon runner Cheptegei burnt after being doused with petrol |url=https://www.reuters.com/world/africa/ugandan-marathon-runner-cheptegui-burnt-after-being-doused-with-petrol-2024-09-02/ |access-date=4 September 2024 |website=Reuters}}</ref> Kyategeezeddwa nti Marangach yamulumba oluvannyuma lw’okuyomba ku bintu bye yali aguze,<ref>Goodyear, Sheena (6 September 2024). "Female athletes keep getting killed in Kenya. Advocates blame a domestic violence epidemic". ''CBC''. Retrieved 10 September 2024.</ref> era naye yaweebwa ekitanda mu ddwaaliro oluvannyuma lw’okulumwa mu bulumbaganyi buno.<ref name="CBS-AFP-20240903">https://www.cbsnews.com/news/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-set-on-fire-boyfriend-police/</ref> Cheptegei yafa olw’ebitundu [[:en:Multiple_organ_dysfunction_syndrome|by’omubiri ebingi okulemererwa]] olw’okwokya kwe mu [[:en:Moi_Teaching_and_Referral_Hospital|ddwaaliro lya Moi Teaching and Referral Hospital]] e [[:en:Eldoret|Eldoret]] nga 5 ogwomwenda, ku myaka 33.<ref name="AJ">{{Cite web |title=Uganda's Olympian Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/9/5/ugandas-olympian-cheptegei-dies-after-being-set-on-fire-by-boyfriend |access-date=5 September 2024 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> Marangach yafiira mu ddwaaliro lye limu ne Cheptegei nga 9 Ogwomwenda oluvannyuma lw’okufuna obuvune obw’okwokya ku bitundu 40% eby’omubiri gwe.<ref>{{Cite web |last=Muia |first=Wycliffe |date=10 September 2024 |title=Ex-partner who killed Ugandan athlete dies from burns |url=https://www.bbc.com/news/articles/cx2e8el7wxlo |access-date=10 September 2024 |website=BBC |language=en}}</ref> Mu kiseera Marangach we yafiira, poliisi yali etegese okumuvunaana omusango gw’okutta Cheptegei. Okufa kwa Cheptegei kwazza obuggya okufaayo ku [[:en:Gender-based_violence|butabanguko mu kikula ky’abantu]] mu Kenya, nga Cheptegei ye munnabyamizannyo owokuna mu ggwanga okuttibwa mu mbeera efaananako bwetyo okuva mu 2021.<ref>{{Cite web |title=The murder of three female runners in Kenya: Dark Side Of Glory |url=https://mpasho.co.ke/entertainment/2024-07-26-the-murder-of-three-female-runners-in-kenya-dark-side-of-glory |access-date=2024-10-05 |website=www.mpasho.co.ke |language=en}}</ref> Omukolo gw’okuziika Cheptegei gwategekebwa mu kibuga Eldoret nga 13 Ogwomwenda era nga gwetabiddwako n’abalwanirizi b’eddembe nga bavumirira obutabanguko mu kikula ky’abantu.<ref>"Activists join funeral march for Uganda Olympian Cheptegei". ''France 24''. 13 September 2024. Retrieved 13 September 2024.</ref> Oluvannyuma ebisigalira bye byatwalibwa e Uganda ,gyeyaziikibwa n'ebitiibwa bya magye e bukwo nga 14 Ogwomwenda.<ref name="bbcfuneral">https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo</ref> Nga 6&nbsp;Ogwomwenda, [[:en:Mayor_of_Paris|Meeya wa Paris, Anne Hidalgo,]] <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Anne_Hidalgo</ref>alangiridde nti ekibuga kigenda kuwa Cheptegei ekitiibwa nga kituuma ekifo eky'emizannyo erinnya lye. <ref>{{Cite web |date=6 September 2024 |title=Paris to honour murdered Ugandan Olympian Cheptegei |url=https://www.rfi.fr/en/sports/20240906-paris-to-honour-murdered-ugandan-olympian-cheptegei |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240906145638/https://www.rfi.fr/en/sports/20240906-paris-to-honour-murdered-ugandan-olympian-cheptegei |archive-date=6 September 2024 |website=[[Radio France Internationale]]}}</ref> Ku nkomerero [[:en:Le_Parisien|y’empaka z’abakazi eza Paralympics]], nga 8 ogwomwenda, [[:en:Le_Parisien|akakiiko akategesi]] kaakuba eddakiika emu mu ngalo mu kitiibwa kye.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Le_Parisien</ref> Abakungu be Bukwo baawa ekiteeso kyo'kutuuma oluguudo ne'kifo erinnya lye,<ref name="bbcfuneral">{{Cite news}}</ref> ate gavumenti ya Uganda n’esuubiza okuwa buli omu ku baana ba Cheptegei ddoola nga 13,000.<ref>"Murdered Ugandan Olympian Cheptegei buried with full military honours". ''Al Jazeera''. 14 September 2024. Retrieved 15 September 2024.</ref> == Obulamu bwe ng'omuntu == Rebecca Cheptegei yazaalibwa ku ludda lw’e Kenya ku nsalo ya Kenya ne Uganda nga 22 February 1991<ref name="witness">{{Cite web |date=8 September 2024 |title=I saw athlete running towards me on fire after attack, neighbour tells BBC |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/czjyzv4l711o |access-date=8 September 2024 |website=[[BBC News]]}}</ref><ref>{{Cite web |title=Olympics. Com |url=https://olympics.com/en/athletes/rebecca-cheptegei}}</ref> eri Joseph ne Agnes Cheptegei<ref>{{Cite web |last=Princewill |first=Nimi |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympian Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://edition.cnn.com/2024/09/05/sport/ugandan-olympian-rebecca-cheptegei-dies-intl/index.html |access-date=10 September 2024 |publisher=CNN}}</ref> era ye yali owookubiri ku baana 13.<ref name="wapo">{{Cite news |last=Houreld |first=Katharine |last2=Ombuor |first2=Rael |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic runner dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.washingtonpost.com/world/2024/09/05/uganda-olympic-runner-burned-rebecca-cheptegei/ |access-date=10 September 2024 |work=The Washington Post}}</ref> Ekyalo kya bajjajjaabe kiri [[Bukwo]] mu Uganda. Oluvannyuma yagenda ku kyalo Chepkum mu Kenya<ref name="witness" /> n’agulayo ebintu okubeera okumpi n’ebifo eby’okutendekebwamu emizannyo.<ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete dies after being severely burned by her partner over a land dispute |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/ugandan-olympic-athlete-dies-after-being-severely-burned-by-her-partner-over-a-land-disput/ |publisher=Africanews}}</ref> Alina abaana babiri n'omwami we Simon Ayeko, gwe baali bawukanye <ref>{{Cite news |date=14 September 2024 |title=Uganda to bury murdered Olympian Cheptegei |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240914-uganda-to-bury-murdered-olympian-cheptegei |access-date=14 September 2024 |work=France 24}}</ref> era nga yali mu mukwano ne Dickson Ndiema Marangach.<ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> Yeegatta ku ggye lya [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Uganda People's Defence Force]] mu 2008 n'asituka n'afuuka sajenti.<ref name="witness" /> Era yali mmemba w’ekibinja ky’abaddusi b’emisinde ekya UPDF.<ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title='Running for her family' – Olympian mourned after vicious attack |url=https://www.bbc.com/news/articles/cd6y9j5wl31o |publisher=BBC}}</ref> == Laba ne == * Omugole nga ayokya * Okufa nga okwokya * Olukalala lw’abavuganya mu mizannyo egyafa mu myaka gyabwe * Agnes Tirop, omuddusi wa Kenya, attiddwa bba == Ebijjuliziddwa == [[Category:Pages with unreviewed translations]] r608wc5s7vikkjmltskrmzdyhafetc4 71544 71543 2026-08-25T13:45:09Z Tamaledenisvalelian 10136 Created by translating the section "Personal life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1364586696|Rebecca Cheptegei]]" 71544 wikitext text/x-wiki '''Rebecca Cheptegei''' (22 mu gwokubiri 1991 – 5 ogwomwenda 2024) yali [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|muddusi]] wa Uganda cross country, [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|long-distance ne marathon, n]]<nowiki/>ga ye yalina [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|likodi y'eggwanga]] mu misinde egyasembayo era nga yaliko nnantameggwa w'ensi yonna mu misinde gy'oku nsozi. Cheptegei yakiikirira Uganda mu mpaka z’ensi yonna eziwerako okuva mu 2010, omuli empaka za IAAF World Cross Country Championships, World Mountain ne Trail Running Championships ne [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|World Athletics Championships]] . Era yavuganya mu misinde gya marathon egy'abakazi mu mizannyo gya Olympics egy'omusana mu 2024 e [[Paris]] . Yattibwa mu gwomwenda gwa 2024 eyali munne, Dickson Ndiema Marangach, eyamufukirira petulooli n’amukumako omuliro, kigambibwa nti olw’enkaayana z’ettaka e Kenya. == Obulamu bw’omuntu ku bubwe == Rebecca Cheptegei yazaalibwa ku ludda lw’e Kenya ku nsalo ya Kenya – Uganda nga 22 mu gwokubiri 1991 <ref name="witness">{{Cite web |date=8 September 2024 |title=I saw athlete running towards me on fire after attack, neighbour tells BBC |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/czjyzv4l711o |access-date=8 September 2024 |website=[[BBC News]]}}</ref> <ref name="wa">This reference is used twice on this page.This reference is used twice on this page.</ref> <ref>{{Cite web |title=Olympics. Com |url=https://olympics.com/en/athletes/rebecca-cheptegei}}</ref> mu bazadde ba Joseph ne Agnes Cheptegei <ref>{{Cite web |last=Princewill |first=Nimi |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympian Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://edition.cnn.com/2024/09/05/sport/ugandan-olympian-rebecca-cheptegei-dies-intl/index.html |access-date=10 September 2024 |publisher=CNN}}</ref> era ye yali owookubiri ku baganda be 13. <ref name="wapo">Houreld, Katharine; Ombuor, Rael (5 September 2024). "Ugandan Olympic runner dies after being set on fire by ex-boyfriend". ''The Washington Post''. Retrieved 10 September 2024.</ref> Ekyalo kya bajjajjaabe kyali [[Bukwo]] mu Uganda. Oluvannyuma yagenda ku kyalo [[:en:Chepkum|Chepkum]] mu Kenya <ref name="witness" /> n’agulayo ebintu okubeera okumpi n’ebifo eby’okutendekebwamu emizannyo. <ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete dies after being severely burned by her partner over a land dispute |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/ugandan-olympic-athlete-dies-after-being-severely-burned-by-her-partner-over-a-land-disput/ |publisher=Africanews}}</ref> Yazaala abaana babiri ne bba gwe yali ayawukanye naye , Simon Ayeko, <ref>https://www.france24.com/en/live-news/20240914-uganda-to-bury-murdered-olympian-cheptegei</ref> era edda yali mu mukwano ne Dickson Ndiema Marangach. <ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> Yeegatta ku ggye lya [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Uganda People's Defence Force]] mu 2008 n'asituka n'afuuka sajenti. <ref name="witness" /> Era yali mmemba mu kiraabu yaayo ey’emizannyo. <ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title='Running for her family' – Olympian mourned after vicious attack |url=https://www.bbc.com/news/articles/cd6y9j5wl31o |publisher=BBC}}</ref> == Omulimu gw’emizannyo == Yamalira mu kifo kya 15 mu mpaka za U20 mu mpaka za IAAF World Cross Country Championships ez’omulundi ogwa 38 mu Myslecinek Park e Bydgoszcz, Poland, mu 2010. <ref>{{Cite web |title=IAAF World Cross Country Championships Bydgoszcz Sunday 28 March 2010 |url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/4393/AT-XJ-W-F--1--.RS1.pdf}}</ref> Mu gwokutaano gw’omwaka gwe gumu, yawangula empaka za mmita 1500 mu München Pfingstmeeting e Munich, Germany, <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> nga tannagenda mu kifo kya 19 mu mmita 800 empaka za Rehlingen Pfingstsportfest e [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Rehlingen] nga wayise ennaku bbiri. <ref>{{Cite web |title=46. Internationales Pfingstsportfest Rehlingen, am 24.05.2010 |url=https://pfingstsportfest.de/results/24-05-2010_46.pdf}}</ref> Yeetaba mu mpaka za Regensburg Sparkassen-Gala eza mmita 1500, gye yamalira mu kya 15. Cheptegei yeetaba mu misinde gya mmita 1500 egya Janusz Kusociński Memorial e [[Warszawa|Warsaw]], n'amalira mu kya 10 era n'awangula emisinde gya Kampala mmita 10,000 mu [[Kampala]], Uganda, byonna mu 2010. <ref name="worldathletics" /> Mu 2011, Cheptegei yatandika omwaka ng'amalira mu kifo kya 55 mu mpaka ezakamalirizo ez'abakulu mu mpaka za IAAF World Cross Country Championships ez'omulundi ogwa 39,<ref>{{Cite web |title=FINAL – Senior Race – Results – Punta Umbría 2011 – World Athletics Cross Country Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-cross-country-championships/39th-iaaf-world-cross-country-championships-7021583/results/women/senior-race/final/team |access-date=5 September 2024 |website=worldathletics.org}}</ref> Punta Umbria. Yakwata kyakubiri mu misinde gya Madrid Half Marathon .<ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Oluvannyuma yamalira mu kyakusatu mu mpaka za Camargo Spain eza mmita 10,000 ez'okudduka ku nguudo e Camargo,<ref name="worldathletics" /> n'oluvannyuma n'agenda mu mpaka za Rio de Janeiro CISM Military World Games Women'2014 African Cross Country Championshipss 5000 meters .<ref>{{Cite web |title=Final results – WOMEN'S 5000M |url=http://www.rio2011.mil.br/results/pdf/AT/ATW05005050000001.C73G.ENG.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120402205640/http://www.rio2011.mil.br/results/pdf/AT/ATW05005050000001.C73G.ENG.pdf |archive-date=2 April 2012}}</ref> Yakwata kyakubiri mu misinde gya Cantalejo kafubutuko nga tannamalira mu kya 10 mu mpaka za kiromita 10 ezaali mu mpaka za Lisbon São Silvestre da Amadora.<ref name="worldathletics" /> Cheptegei yamalira mu kifo kya 68 mu mpaka z'abakulu mu mpaka z'ensi yonna eza IAAF ez'omulundi ogwa 40 e Bydgoszcz, mu 2013.<ref>{{Cite web |title=2013 World Cross Country Championships Results |url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/5096/AT-XSE-W-f----.RS6.pdf}}</ref> Era yawangula empaka za Cross Internacional Ciutat de Granollers ez'omulundi ogwa 47.<ref>{{Cite web |title=Huru completes Ugandan double in Granollers – cross-country round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/cross-country-dickson-huru-granollers-rebecca |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref> Yakomekkerezza omwaka bwe yawangula emisinde gya mmita 10,000 mu mpaka za Crevillente San Silvestre.<ref>{{Cite web |title=Tsegay and Alaiz take the spoils on Spanish soil – cross-country round up |url=https://worldathletics.org/news/report/samuel-tsegay-roberto-aliaz-spain-cross-count |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref> Cheptegei yakwata kya 14 mu misinde gya mmita 5000 mu mpaka za Meeting Iberoamericano de Atletismo, Huelva, mu 2014, ate mu kyamunaana mu misinde gya mmita 3000 mu mpaka za Bilbao Reunion Internacional de Atletismo. Yagenda mu maaso n’awangula empaka za Santa Pola kiromita 10 <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> n’amalira mu kyakusatu mu [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|mpaka za African Cross Country Championships ezaali mu Kampala mu 2014]] . <ref>{{Cite web |title=3rd African XC Championship -TEAM RESULTS Senior Race Women |url=http://media.cdn.athletics-africa.com/wp-content/uploads/2014/03/Kampala2014-Results-senior-women-team.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032417/http://media.cdn.athletics-africa.com/wp-content/uploads/2014/03/Kampala2014-Results-senior-women-team.pdf |archive-date=4 March 2016}}</ref> [[File:Sierre-Zinal_2022_Rebecca_Cheptegei.jpg|alt=Cheptegei running along a tarmac road in an arid landscape, wearing an orange vest and dark blue shorts|thumb|Cheptegei mu [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Sierre-Zinal] mu 2022]] Cheptegei yamalira mu kyakusatu mu misinde gya [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Quanzhou] Half Marathon mu 2016, ne mu kya 12 mu mpaka za Shanghai Half Marathon mu 2017. Mu mwaka gwe gumu, yamalira mu kyakusatu ne kyakubiri mu misinde gya kiromita 5 ne mmita 10,000, mu mpaka za Kampala Ugandan Championships. <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Omwaka yagukomekkerezza mu kifo kyakuna mu misinde gya Brazzaville Half Marathon. [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|[]] <ref>{{Cite web |title=Facebook – Brazzaville half-marathon, Brazzaville (Congo) |url=https://www.facebook.com/AfricanAthletics/posts/road-race-the-latest-results-on-the-roadhalf-marathonbrazzaville-half-marathon-b/10154915872616452/ |access-date=5 September 2024 |website=www.facebook.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=Semi Marathon Eiffage de Dakar – Results |url=https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7136127?eventId=10229541 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240905132055/https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7136127?eventId=10229541 |archive-date=5 September 2024 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref>​<ref>{{Cite web |title=Ugandan Championships – Results |url=https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7134221?eventId=10229521&gender=W |archive-url=https://web.archive.org/web/20240905132234/https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7134221?eventId=10229521&gender=W |archive-date=5 September 2024 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics |language=en}}</ref> Olw’obukwakkulizo bwa COVID-19, Cheptegei teyaddamu kuvuganya okutuusa mu 2021 ,lweyafuna ekifo ekyokusatu n'ekyokutaano mu mpaka za UAF ezokwegezaamu ez'omulundi ogwokuna n'ogwomusanvu mu kisaawe kya Mandela National stadium mu kampala. Yamalira mu kifo kya 47 mu misinde gya Eldoret City Marathon nga tannajja mu kyakubiri mu mpaka za Kampala Half Marathon ku nkomerero y’omwaka ogwo. <ref>{{Cite web |title=Kibet and Cheptegei mark triumphant day for Uganda as World Mountain and Trail Running Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/world-mountain-trail-championships-chiang-mai-kibet-cheptegei |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref> Cheptegei yawangula empaka za Padova Marathon eza 2022 era n’akwata kyakubiri mu misinde gya mmita 10,000 mu mpaka za Uganda ezaali mu Kampala. [ <ref name=":1" /> .​ <ref>{{Cite web |title=Cheptegei, 2022 world mountain running champion, dies tragically |url=https://worldathletics.org/news/news/rebecca-cheptegei-obituary |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Omwaka yagukomekkerezza n'amalira mu kifo kyakuna mu mpaka za ADNOC Abu Dhabi Marathon . <ref name=":1">{{Cite web |title=Ronoh and Chumba win Abu Dhabi Marathon, Barsoton and Jisa run course records in Kolkata |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-label-road-races/news/ronoh-chumba-abu-dhabi-marathon-2022 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Kino kyamufunira ekifo okukiikirira Uganda mu mizannyo gya Olympics egy’omusana mu 2024 e Paris. <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Mu 2023, yakwata kyakubiri mu misinde gya Florence Marathon ate mu kya 14 mu mpaka z'ensi yonna eza 2023 e Budapest.<ref name="wa">{{iaaf name|14413309|access-date=12 March 2023}}</ref> Mu 2024, [[:en:Athletics_at_the_2024_Summer_Olympics_–_Qualification|yayitamu]] n’avuganya ne Uganda mu misinde [[:en:Athletics_at_the_2024_Summer_Olympics_–_Women's_marathon|gya marathon egy’abakazi]] mu [[:en:2024_Summer_Olympics|mizannyo gya Olympics egy’omusana]] e [[Paris]], n’amalira mu kifo kya 44.<ref name="NBS-20240706">Oscar Diego Mujuni (6 July 2024). "2024 Paris Olympics: 25 Athletes to Represent Uganda". NBS Sports.</ref><ref name="ABCau-20240903-104306780">https://www.abc.net.au/news/2024-09-03/ugandan-olympic-athlete-rebecca-cheptegei-set-on-fire/104306780</ref> == Okufa n’omusika == Nga 1 ogwomwenda 2024, Cheptegei yalumbibwa n’ayokerwa omuliro mu maka ge e [[:en:Endebess|Endebess]], Trans-Nzoia County, Kenya.<ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Olympian Rebecca Cheptegei's parents demand justice |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/olympian-rebecca-cheptegeis-parents-demand-justice/ |access-date=6 September 2024 |website=Africanews |language=en}}</ref> Yafuna okwokya okwabikka ebitundu 80% ku mubiri gwe, ekyamuleka mu [[:en:Critical_condition|mbeera mbi]] mu ddwaaliro. Poliisi yategeezezza nti Dickson Ndiema Marangach eyali munne<ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> yamuzikiza petulooli n’amukumako omuliro.<ref name=":0">{{Cite web |last=Braidwood |first=Jamie |date=4 September 2024 |title=Olympic runner Rebecca Cheptegei dies days after being doused in petrol and set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.the-independent.com/sport/olympics/rebecca-cheptegei-olympic-marathon-runner-boyfriend-fire-b2606790.html |access-date=10 September 2024 |website=The Independent |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=3 September 2024 |title=Ugandan marathon runner Cheptegei burnt after being doused with petrol |url=https://www.reuters.com/world/africa/ugandan-marathon-runner-cheptegui-burnt-after-being-doused-with-petrol-2024-09-02/ |access-date=4 September 2024 |website=Reuters}}</ref> Kyategeezeddwa nti Marangach yamulumba oluvannyuma lw’okuyomba ku bintu bye yali aguze,<ref>Goodyear, Sheena (6 September 2024). "Female athletes keep getting killed in Kenya. Advocates blame a domestic violence epidemic". ''CBC''. Retrieved 10 September 2024.</ref> era naye yaweebwa ekitanda mu ddwaaliro oluvannyuma lw’okulumwa mu bulumbaganyi buno.<ref name="CBS-AFP-20240903">https://www.cbsnews.com/news/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-set-on-fire-boyfriend-police/</ref> Cheptegei yafa olw’ebitundu [[:en:Multiple_organ_dysfunction_syndrome|by’omubiri ebingi okulemererwa]] olw’okwokya kwe mu [[:en:Moi_Teaching_and_Referral_Hospital|ddwaaliro lya Moi Teaching and Referral Hospital]] e [[:en:Eldoret|Eldoret]] nga 5 ogwomwenda, ku myaka 33.<ref name="AJ">{{Cite web |title=Uganda's Olympian Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/9/5/ugandas-olympian-cheptegei-dies-after-being-set-on-fire-by-boyfriend |access-date=5 September 2024 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> Marangach yafiira mu ddwaaliro lye limu ne Cheptegei nga 9 Ogwomwenda oluvannyuma lw’okufuna obuvune obw’okwokya ku bitundu 40% eby’omubiri gwe.<ref>{{Cite web |last=Muia |first=Wycliffe |date=10 September 2024 |title=Ex-partner who killed Ugandan athlete dies from burns |url=https://www.bbc.com/news/articles/cx2e8el7wxlo |access-date=10 September 2024 |website=BBC |language=en}}</ref> Mu kiseera Marangach we yafiira, poliisi yali etegese okumuvunaana omusango gw’okutta Cheptegei. Okufa kwa Cheptegei kwazza obuggya okufaayo ku [[:en:Gender-based_violence|butabanguko mu kikula ky’abantu]] mu Kenya, nga Cheptegei ye munnabyamizannyo owokuna mu ggwanga okuttibwa mu mbeera efaananako bwetyo okuva mu 2021.<ref>{{Cite web |title=The murder of three female runners in Kenya: Dark Side Of Glory |url=https://mpasho.co.ke/entertainment/2024-07-26-the-murder-of-three-female-runners-in-kenya-dark-side-of-glory |access-date=2024-10-05 |website=www.mpasho.co.ke |language=en}}</ref> Omukolo gw’okuziika Cheptegei gwategekebwa mu kibuga Eldoret nga 13 Ogwomwenda era nga gwetabiddwako n’abalwanirizi b’eddembe nga bavumirira obutabanguko mu kikula ky’abantu.<ref>"Activists join funeral march for Uganda Olympian Cheptegei". ''France 24''. 13 September 2024. Retrieved 13 September 2024.</ref> Oluvannyuma ebisigalira bye byatwalibwa e Uganda ,gyeyaziikibwa n'ebitiibwa bya magye e bukwo nga 14 Ogwomwenda.<ref name="bbcfuneral">https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo</ref> Nga 6&nbsp;Ogwomwenda, [[:en:Mayor_of_Paris|Meeya wa Paris, Anne Hidalgo,]] <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Anne_Hidalgo</ref>alangiridde nti ekibuga kigenda kuwa Cheptegei ekitiibwa nga kituuma ekifo eky'emizannyo erinnya lye. <ref>{{Cite web |date=6 September 2024 |title=Paris to honour murdered Ugandan Olympian Cheptegei |url=https://www.rfi.fr/en/sports/20240906-paris-to-honour-murdered-ugandan-olympian-cheptegei |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240906145638/https://www.rfi.fr/en/sports/20240906-paris-to-honour-murdered-ugandan-olympian-cheptegei |archive-date=6 September 2024 |website=[[Radio France Internationale]]}}</ref> Ku nkomerero [[:en:Le_Parisien|y’empaka z’abakazi eza Paralympics]], nga 8 ogwomwenda, [[:en:Le_Parisien|akakiiko akategesi]] kaakuba eddakiika emu mu ngalo mu kitiibwa kye.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Le_Parisien</ref> Abakungu be Bukwo baawa ekiteeso kyo'kutuuma oluguudo ne'kifo erinnya lye,<ref name="bbcfuneral">{{Cite news}}</ref> ate gavumenti ya Uganda n’esuubiza okuwa buli omu ku baana ba Cheptegei ddoola nga 13,000.<ref>"Murdered Ugandan Olympian Cheptegei buried with full military honours". ''Al Jazeera''. 14 September 2024. Retrieved 15 September 2024.</ref> == Obulamu bwe ng'omuntu == Rebecca Cheptegei yazaalibwa ku ludda lw’e Kenya ku nsalo ya Kenya ne Uganda nga 22 February 1991<ref name="witness">{{Cite web |date=8 September 2024 |title=I saw athlete running towards me on fire after attack, neighbour tells BBC |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/czjyzv4l711o |access-date=8 September 2024 |website=[[BBC News]]}}</ref><ref>{{Cite web |title=Olympics. Com |url=https://olympics.com/en/athletes/rebecca-cheptegei}}</ref> eri Joseph ne Agnes Cheptegei<ref>{{Cite web |last=Princewill |first=Nimi |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympian Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://edition.cnn.com/2024/09/05/sport/ugandan-olympian-rebecca-cheptegei-dies-intl/index.html |access-date=10 September 2024 |publisher=CNN}}</ref> era ye yali owookubiri ku baana 13.<ref name="wapo">{{Cite news |last=Houreld |first=Katharine |last2=Ombuor |first2=Rael |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic runner dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.washingtonpost.com/world/2024/09/05/uganda-olympic-runner-burned-rebecca-cheptegei/ |access-date=10 September 2024 |work=The Washington Post}}</ref> Ekyalo kya bajjajjaabe kiri [[Bukwo]] mu Uganda. Oluvannyuma yagenda ku kyalo Chepkum mu Kenya<ref name="witness" /> n’agulayo ebintu okubeera okumpi n’ebifo eby’okutendekebwamu emizannyo.<ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete dies after being severely burned by her partner over a land dispute |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/ugandan-olympic-athlete-dies-after-being-severely-burned-by-her-partner-over-a-land-disput/ |publisher=Africanews}}</ref> Alina abaana babiri n'omwami we Simon Ayeko, gwe baali bawukanye <ref>{{Cite news |date=14 September 2024 |title=Uganda to bury murdered Olympian Cheptegei |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240914-uganda-to-bury-murdered-olympian-cheptegei |access-date=14 September 2024 |work=France 24}}</ref> era nga yali mu mukwano ne Dickson Ndiema Marangach.<ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> Yeegatta ku ggye lya [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Uganda People's Defence Force]] mu 2008 n'asituka n'afuuka sajenti.<ref name="witness" /> Era yali mmemba w’ekibinja ky’abaddusi b’emisinde ekya UPDF.<ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title='Running for her family' – Olympian mourned after vicious attack |url=https://www.bbc.com/news/articles/cd6y9j5wl31o |publisher=BBC}}</ref> Rebecca Cheptegei yazaalibwa ku ludda lw’e Kenya ku nsalo ya Kenya ne Uganda nga 22 February 1991<ref name="witness">{{Cite web |date=8 September 2024 |title=I saw athlete running towards me on fire after attack, neighbour tells BBC |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/czjyzv4l711o |access-date=8 September 2024 |website=[[BBC News]]}}</ref><ref>{{Cite web |title=Olympics. Com |url=https://olympics.com/en/athletes/rebecca-cheptegei}}</ref> eri Joseph ne Agnes Cheptegei<ref>{{Cite web |last=Princewill |first=Nimi |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympian Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://edition.cnn.com/2024/09/05/sport/ugandan-olympian-rebecca-cheptegei-dies-intl/index.html |access-date=10 September 2024 |publisher=CNN}}</ref> era ye yali owookubiri mu baana 13.<ref name="wapo">{{Cite news |last=Houreld |first=Katharine |last2=Ombuor |first2=Rael |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic runner dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.washingtonpost.com/world/2024/09/05/uganda-olympic-runner-burned-rebecca-cheptegei/ |access-date=10 September 2024 |work=The Washington Post}}</ref> Ekyalo kya bajjajjaabe kyali [[Bukwo]] mu Uganda. Oluvannyuma yagenda ku kyalo Chepkum mu Kenya<ref name="witness" /> n’agulayo ebintu okubeera okumpi n’ebifo eby’okutendekebwamu emizannyo.<ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete dies after being severely burned by her partner over a land dispute |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/ugandan-olympic-athlete-dies-after-being-severely-burned-by-her-partner-over-a-land-disput/ |publisher=Africanews}}</ref> Yalina abaana babiri n'omwaami we Simon Ayeko, gwe baali bawukanye,<ref>{{Cite news |date=14 September 2024 |title=Uganda to bury murdered Olympian Cheptegei |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240914-uganda-to-bury-murdered-olympian-cheptegei |access-date=14 September 2024 |work=France 24}}</ref> era nga yali mu mukwano ne Dickson Ndiema Marangach.<ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> Yeegatta ku ggye lya [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Uganda People's Defence Force]] mu 2008 n'asituka n'afuuka sajenti. <ref name="witness" /> Era yali mmemba w’ekibinja ky’abaddusi b’emisinde ekya UPDF.<ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title='Running for her family' – Olympian mourned after vicious attack |url=https://www.bbc.com/news/articles/cd6y9j5wl31o |publisher=BBC}}</ref> == Laba ne == * Omugole nga ayokya * Okufa nga okwokya * Olukalala lw’abavuganya mu mizannyo egyafa mu myaka gyabwe * Agnes Tirop, omuddusi wa Kenya, attiddwa bba == Ebijjuliziddwa == [[Category:Pages with unreviewed translations]] syqo393uluzge7qrrkogdptccaiiiw7 Olusozi Kasubi 0 13029 71625 47819 2026-08-25T14:14:55Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71625 wikitext text/x-wiki '''Kasubi kasozi akali mu Kampala,ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu Uganda''' . <ref>{{Cite web |date=2018-10-24 |title=Kasubi: Things to Do, Visit & Stay Guide {{!}} Kampala City Guide |url=https://www.kampalacityguide.com/kampala-city/lubaga/kasubi.html |access-date=2024-06-04 |language=en-US}}</ref> == Ekifo == Kasubi eri ku nsalo ya Kawaala ku bukiikakkono, Makerere ku buvanjuba, Naakulabye ku buvanjuba, Lusaze ku bugwanjuba-ddyo, Lubya ku bugwanjuba, ne Namungoona mu bugwanjuba-bukiikakkono. Olusozi luno 5.5 kilometres (3.4 mi), ku luguudo, mu bukiikakkono bw’amaserengeta g’ekitundu kya Kampala eky’ebyobusuubuzi wakati. Ensengeka za Kasubi ziri 0°19'52.0"N, 32°33'20.0"E obugazi bw’ekifo ku nsi(Latitude:0.331115) buwanvu bw’ekifo ku nsi(Longitude:32.55555632). <ref>{{cite web |last= |title=Location of Kasubi At Google Maps |url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B019'52.0%22N+32%C2%B033'20.0%22E/@0.3306243,32.5522499,16z/data=!4m2!3m1!1s0x0:0x0 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Google|Google Maps]]}}</ref> == Ebyafaayo == Nga 1856 tannatuuka, akasozi Kasubi kali kamanyiddwa nga Nabulagala. Nga wayiseewo ekiseera oluvannyuma lw'olunaku olwo, Muteesa I owa Buganda, oluvannyuma lw'okufunamu obuzibu ku Kusozi Banda, gye yali azimbye olubiri lwe olwasooka, yasengukira e Nabulagala. Olusozi luno yalukyusa erinnya Kasubi, n’alutuuma ekyalo kya bajjajjaawe ekya nnyina, mu Ssaza lye Kyaggwe , leero ekimanyiddwa nga [[Mukono (disitulikit)|Mukono Disitulikiti]] . <ref>{{cite web |last=UTG |title=Profile of Banda Hill |url=http://www.ugandatravelguide.com/banda.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20130321120245/http://www.ugandatravelguide.com/banda.html |archive-date=21 March 2013 |access-date=16 June 2014 |publisher=Uganda Travel Guide (UTG)}}</ref> Leero, abakulembeze b’ennono mu Buganda ekifo kino bakiyita Kasubi oba Nabulagala oba Kasubi-Nabulagala. <ref>{{Cite web |date=2018-10-24 |title=Kasubi: Things to Do, Visit & Stay Guide {{!}} Kampala City Guide |url=https://www.kampalacityguide.com/kampala-city/lubaga/kasubi.html |access-date=2024-06-04 |language=en-US}}</ref> Oluvannyuma lw’okufa mu 1884, Kabaka Muteesa eyasoka yaziikibwa e Kasubi, era nga ye Kabaka eyasooka okuziikibwayo. Okuva olwo, Kasubi yafuuka ekifo ekitongole ekiziikibwamu Ba[[Buganda|kabaka ba Buganda]] . [[Kasubi Tombs|Amasilo g'Obwakabaka e Kasubi]] gamanyiddwa ng'ekifo eky'omugaso mu nsi yonna era galina amakulu ga waggulu nnyo mu buwangwa [[Baganda|bw'Abaganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/en/list/1022/ |access-date=2024-06-04 |website=whc.unesco.org}}</ref> == Okwanjula mu bufunze == Olusozi Kasubi kifo kya buwangwa bwa bwakabaka mu’bwakabaka bwa Buganda, emu ku bwakabaka obw’ennono obuli mu mateeka mu Uganda mu kyasa kya 21. <ref>{{cite web |title=Kasubi Royal Tombs |url=http://www.visituganda.com/destinations/central/?destination=Kasubi%20Royal%20Tombs |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140630054335/http://visituganda.com/destinations/central/?destination=Kasubi%20Royal%20Tombs |archive-date=30 June 2014 |access-date=16 June 2014 |publisher=VisitUganda.com}}</ref> == Ebyafaayo == Ekifo ekisinga okumanyika ku lusozi Kasubi ye Kasubi Royal Tombs, ekifo ekitongole ekyaziikibwamu Bassekabaka ba Buganda. Mu Gwomukaaga 2014, bakabaka ba Buganda bana ab'omuddiriŋŋanwa baaziikibwa e Kasubi.i: <ref>{{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=http://whc.unesco.org/en/list/1022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20120405041007/http://whc.unesco.org/en/list/1022 |archive-date=5 April 2012 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[UNESCO|Unesco.org]]}}</ref> * Muteesa Eyasoka owa Buganda mu 1884. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga owokubili owa Buganda]], yafiira mu buwanganguse mu 1903, naddamu okuziikibwa e Kasubi mu 1910. * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Cwa owokubili owa Buganda]] mu 1939. * [[Ssekabaka Mutesa II|Muteesa owokubili owa Buganda]], yafiira mu buwanganguse mu 1969, naddamu okuziikibwa e Kasubi mu 1971. == Ebintu ebirala ebikulu == Ebirala ebinyuma mu kitundu kino mulimu: * Kasubi Medical Clinic, eddwaaliro ly’ebyobulamu eriddukanyizibwa ekitongole kya Hope Medical Clinics Uganda Limited, ekibiina ky’abazirakisa mu Uganda, ekyatandikibwawo [[:en:Non-governmental_organisations|ebitongole byobwannakyewa]] mu Amerika . <ref>{{cite web |last=Okiror |first=Ben |date=20 November 2009 |title=US Charities Open Clinic In Kasubi |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/701829 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714231507/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/701829 |archive-date=14 July 2014 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}}</ref> * Ettabi lya kkampuni ya [[:en:Pride_Microfinance_Limited|Pride Microfinance Limited]] * Akatale ka Kasubi wakati * [[:en:Kampala–Hoima_Road|Oluguudo lwa Kampala–Hoima Road,]] luyita mu kitundu kino ku ludda olw’obukiikakkono-obugwanjuba olw’awamu. == Ebijuliziddwa == == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=31782:-japan-adds-tafaali-on-kasubi-roofing Japan Eyongedde etafaali Ku Kasolya Ka Kasubi] * [http://www.newvision.co.ug/news/653463-kasubi-tombs-will-be-complete-next-month-katikkiro.html Amasiro g'e Kasubi Gajja Kuggwa Omwezi ogujja - Katikkiro] ; Yafulumizibwa: 12 March 2014. Yafunibwa: 16 June 2014. [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] iw6sltrplsuq1l4dpdzge5wtv8dhpqo Amasiro g'eWamala 0 13030 71632 61966 2026-08-25T14:18:18Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71632 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Entrance_at_Wamala_Tombs.jpg|alt=Entrance at Wamala Tombs|thumb|Omulyango oguyingirira mu masiro g'e Wamala ]] '''Amasiro g'e Wamala''' kifo kya buwangwa ekikuumibwa mu [[Yuganda|Uganda]] . Kisangibwa mu Gombolola y'e Nabweru, mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]], ekitundu ekiriraanye [[Kampala|ekibuga Kampala]]. Amasiro gano geegaazikibwamu Ssekabaka Ssuuna owokubiri, Kabaka wa [[Buganda]] ow’amakumi abiri mu mwenda eyafuga okuva mu mwaka gwa 1832 okutusa mu mwaka gwa 1856. Amasiro gano kifo kya byafaayo ekiyambibwako ekitongole kya [[UNESCO]] wamu n'ebifo ebirala eby'ebyafaayo mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/en/soc/1867/ |access-date=2024-02-09 |website=UNESCO World Heritage Centre |language=en}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-04-01|title=ARTS: Wamala Tombs|url=https://www.independent.co.ug/arts-wamala-tombs/|access-date=2024-02-09|newspaper=The Independent|location=Uganda|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Wamala King's Tombs |url=https://www.wmf.org/project/wamala-king%E2%80%99s-tombs |access-date=2024-02-09 |website=World Monuments Fund |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Kasubi Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * Bigo Bya Mugenyi * Uganda Museum == Ebijuliziddwa == [[Category:Buganda]] <references /> [[Category:Eby'obulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo bya Uganda ebikuumibwa]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] qi6x8d3colkpn25b6zjik57r85y591m 71634 71632 2026-08-25T14:21:00Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71634 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Entrance_at_Wamala_Tombs.jpg|alt=Entrance at Wamala Tombs|thumb|Omulyango oguyingirira mu masiro g'e Wamala ]] '''Amasiro g'e Wamala''' kifo kya buwangwa ekikuumibwa mu [[Yuganda|Uganda]] . Kisangibwa mu Gombolola y'e Nabweru, mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]], ekitundu ekiriraanye [[Kampala|ekibuga Kampala]]. Amasiro gano geegaazikibwamu Ssekabaka Ssuuna owokubiri, Kabaka wa [[Buganda]] ow’amakumi abiri mu mwenda eyafuga okuva mu mwaka gwa 1832 okutusa mu mwaka gwa 1856. Amasiro gano kifo kya byafaayo ekiyambibwako ekitongole kya [[UNESCO]] wamu n'ebifo ebirala eby'ebyafaayo mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/en/soc/1867/ |access-date=2024-02-09 |website=UNESCO World Heritage Centre |language=en}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-04-01|title=ARTS: Wamala Tombs|url=https://www.independent.co.ug/arts-wamala-tombs/|access-date=2024-02-09|newspaper=The Independent|location=Uganda|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Wamala King's Tombs |url=https://www.wmf.org/project/wamala-king%E2%80%99s-tombs |access-date=2024-02-09 |website=World Monuments Fund |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Kasubi Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * Bigo Bya Mugenyi * Uganda Museum == Ebijuliziddwa == [[Category:Buganda]] <references /> [[Category:Eby'obulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo bya Uganda ebikuumibwa]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] 6aspbttu8j7s3ln809aqd5jk9arq6w9 Ekika ky'Effumbe 0 13032 71521 68434 2026-08-25T13:18:48Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71521 wikitext text/x-wiki '''Ekika kya Ffumbe''', nga kikulirwa Omutaka Walusimbi, kyali kimu ku bika binnansangwa mu [[Buganda]] oba Mumasekkati ga Uganda . Ab’ekika ky’eFfumbe bayitibwa ''Ab’effumbe'' (Obumu: ''Ow’effumbe'' ). Ab’ekika kino [[Baganda]] era boogera olulimi [[Luganda|Oluganda]] . == Ekitiibwa == Walusimbi ky'ekitiibwa ky’omukulu w'ekika ky'e Ffumbe. ''Omutaka'' kitiibwa kya bulijjo eri buli mukulu w’ekika. <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}} </ref> <ref name="ffumbeBuganda1">{{Cite web |title=ffumbe clan |url=https://www.obutaka.com/clans/ffumbe |access-date=26 July 2025 |archive-date=24 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250624011633/https://www.obutaka.com/clans/ffumbe |url-status=dead }}</ref> == Ebika n'emiziro == ''Omuziro'' . <ref name="clandiv">{{cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref> ''akabbiro'', kye kikere. <ref name="clandiv" /> Omuntu ow’ekika ky'e Ffumbe tateekeddwa kulya oba okulumya effumbe. == Ensengeka == === Kabaka (Ssaabataka) . === [[Kabaka wa Buganda]] y’akulira ensengeka y’ebika <ref name="clanroscoe">{{cite book |last=Roscoe |first=John |date=2022 |title=The Baganda: an account of their native customs and beliefs |publisher=Legare Street Press |isbn=9781015918757 |language=English}}</ref> era abakulu b’ebika, Bataka (plural form of Omutaka) <ref name="lggram">{{cite book |last=Chesswas |first=J.D. |date=2014 |title=The Essentials of Luganda |publisher=Oxford University Press |edition=4th |location=Nairobi |page=14 |language=English}}</ref> ) be bali wansi we. === Omukulu w'Ekika (Ow'Akasolya) === Akulira ''Kasolya'' ye Omutaka Walusimbi. <ref name="clandiv"/> === Obutaka bw'ekika === Obutaka bw'ekika buli Bakka, Busiro mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="ffumbeBuganda1"/> === Omubala gw'ekika . === Omubala gw'ekika guvuga nti: <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="ffumbeBuganda1"/> # ''Galinnya e Bakka'' . # ''E Bakka basengejja (mbu tebiggwa Bukka) .'' # ''Kasolo ki? Ffumbe'' # ''Ka muti gumu'' # ''Kakozaakoza alikoza mu lw'effumbe'' # ''Taatuuke Bumpi'' == Emirimu n'obuvunaanyizibwa mu Lubiri == Ab'ekika ky'e Ffumbe beebaali abasawo/ abajanjabi ba Kabaka (Were Kabaka's medicine men). <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (July 2025)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Amannya g'ekika. == [[:en:Surnames|Amannya g'ekika kin]]<nowiki/>o gaawukana okusinziira ku kikula ky’omuntu (Omusajja oba Omukazi). Amannya agamu ga bulijjo eri abantu bonna ab’ekika naye agamu gasinga kukozesebwa mu bitundu ebitundu eby'enjawulo ( ''Essiga'' ) eby’ekika. <ref name="clannsimbi">{{cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52–53}}</ref> <ref>{{cite book |last=Kiingi |first=K.B. |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |pages=93–102 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref>''​ Mu butuufu, amannya agamu agakozesebwa mu Ssiga gayinza okuba nga gaava mu kika ekirala, gamba ng'okubbulwa (kwe kugamba okutuuma omuntu erinnya ly'omuntu omulala gwe baagala ennyo oba eyafa gwe baali baagala ennyo'' <ref name="clannsimbi" /> === Amannya g'abalenzi === Amannya g’abalenzi abamu ab’ekika kino ge gano: <ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames">{{Cite web |title=Ffumbe clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/ffumbe-names |access-date=26 July 2025 |archive-date=29 April 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250429234542/https://www.obutaka.com/clans/clan-names/ffumbe-names |url-status=dead }}</ref> ## Bakka ## Balimwezo ## Ggolola ## Kafumbe ## Kajoba ## Kalema ## Kasolo ## Kaweesa ## Kigozi ## Kimuli ## Kisitu ## Kiwendo ## Lukomwa ## Lubwama ## Luzinda ## Mabikke ## Magunda ## Mayambala ## Mpanga ## Musaazi ## Nagaya ## Nsobya ## Ntege ## Nvule ## Senkaba ## Sennoga ## Ssebaggala ## Ssebirumbi ## Ssekadde ## Ssempala ## Ssengendo (or Sseŋŋendo) ## Ssentumbwe ## Ssewakuka ## Walusimbi  === Amannya g'abawala === Agamu ku mannya g’abawala abamu agali mu kika kino ge gano<ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames"/> ## Nabaggala ## Nabakka ## Nabumba ## Nabwami ## Nakafumbe ## Nakasi ## Nakaweesa ## Nakawungu ## Nakigozi ## Nakimuli ## Nakindi ## Nakku ## Nalubwama ## Nalumansi ## Namammonde ## Nampala ## Namusaazi ## Nandugga ## Nangendo (or Naŋŋendo) ## Nannozzi ## Nantaba ## Nanteza ## Nnaabalamba ## Nnakanyike ## Nnanvule ## Zaawedde  == Abamanyifu ennyo ennyo mu kika == # Eyali Katikkiro, Yinginiya [[John Baptist Walusimbi]] yali wa kika kya Ffumbe. # Eyali Ssaabawolereza wa Uganda, Omugenzi Pulofeesa Kiddu Makubuya . # Eyali omumyuka wa Chancellor mu Yunivasite y’e Makerere, Omugenzi Pulofeesa [[Livingstone Luboobi]] . # Eyali Katikkiro wa Uganda, Omugenzi [[Apolo Nsibambi]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Buganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] pj7vfkeysqoz4cxuow6m5wjk1fgx04g 71540 71521 2026-08-25T13:32:31Z Ssemmanda will 3837 Ssemmanda will moved page [[Ekika kye Ffumbe]] to [[Ekika ky'Effumbe]] without leaving a redirect 71521 wikitext text/x-wiki '''Ekika kya Ffumbe''', nga kikulirwa Omutaka Walusimbi, kyali kimu ku bika binnansangwa mu [[Buganda]] oba Mumasekkati ga Uganda . Ab’ekika ky’eFfumbe bayitibwa ''Ab’effumbe'' (Obumu: ''Ow’effumbe'' ). Ab’ekika kino [[Baganda]] era boogera olulimi [[Luganda|Oluganda]] . == Ekitiibwa == Walusimbi ky'ekitiibwa ky’omukulu w'ekika ky'e Ffumbe. ''Omutaka'' kitiibwa kya bulijjo eri buli mukulu w’ekika. <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}} </ref> <ref name="ffumbeBuganda1">{{Cite web |title=ffumbe clan |url=https://www.obutaka.com/clans/ffumbe |access-date=26 July 2025 |archive-date=24 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250624011633/https://www.obutaka.com/clans/ffumbe |url-status=dead }}</ref> == Ebika n'emiziro == ''Omuziro'' . <ref name="clandiv">{{cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref> ''akabbiro'', kye kikere. <ref name="clandiv" /> Omuntu ow’ekika ky'e Ffumbe tateekeddwa kulya oba okulumya effumbe. == Ensengeka == === Kabaka (Ssaabataka) . === [[Kabaka wa Buganda]] y’akulira ensengeka y’ebika <ref name="clanroscoe">{{cite book |last=Roscoe |first=John |date=2022 |title=The Baganda: an account of their native customs and beliefs |publisher=Legare Street Press |isbn=9781015918757 |language=English}}</ref> era abakulu b’ebika, Bataka (plural form of Omutaka) <ref name="lggram">{{cite book |last=Chesswas |first=J.D. |date=2014 |title=The Essentials of Luganda |publisher=Oxford University Press |edition=4th |location=Nairobi |page=14 |language=English}}</ref> ) be bali wansi we. === Omukulu w'Ekika (Ow'Akasolya) === Akulira ''Kasolya'' ye Omutaka Walusimbi. <ref name="clandiv"/> === Obutaka bw'ekika === Obutaka bw'ekika buli Bakka, Busiro mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="ffumbeBuganda1"/> === Omubala gw'ekika . === Omubala gw'ekika guvuga nti: <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="ffumbeBuganda1"/> # ''Galinnya e Bakka'' . # ''E Bakka basengejja (mbu tebiggwa Bukka) .'' # ''Kasolo ki? Ffumbe'' # ''Ka muti gumu'' # ''Kakozaakoza alikoza mu lw'effumbe'' # ''Taatuuke Bumpi'' == Emirimu n'obuvunaanyizibwa mu Lubiri == Ab'ekika ky'e Ffumbe beebaali abasawo/ abajanjabi ba Kabaka (Were Kabaka's medicine men). <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (July 2025)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Amannya g'ekika. == [[:en:Surnames|Amannya g'ekika kin]]<nowiki/>o gaawukana okusinziira ku kikula ky’omuntu (Omusajja oba Omukazi). Amannya agamu ga bulijjo eri abantu bonna ab’ekika naye agamu gasinga kukozesebwa mu bitundu ebitundu eby'enjawulo ( ''Essiga'' ) eby’ekika. <ref name="clannsimbi">{{cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52–53}}</ref> <ref>{{cite book |last=Kiingi |first=K.B. |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |pages=93–102 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref>''​ Mu butuufu, amannya agamu agakozesebwa mu Ssiga gayinza okuba nga gaava mu kika ekirala, gamba ng'okubbulwa (kwe kugamba okutuuma omuntu erinnya ly'omuntu omulala gwe baagala ennyo oba eyafa gwe baali baagala ennyo'' <ref name="clannsimbi" /> === Amannya g'abalenzi === Amannya g’abalenzi abamu ab’ekika kino ge gano: <ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames">{{Cite web |title=Ffumbe clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/ffumbe-names |access-date=26 July 2025 |archive-date=29 April 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250429234542/https://www.obutaka.com/clans/clan-names/ffumbe-names |url-status=dead }}</ref> ## Bakka ## Balimwezo ## Ggolola ## Kafumbe ## Kajoba ## Kalema ## Kasolo ## Kaweesa ## Kigozi ## Kimuli ## Kisitu ## Kiwendo ## Lukomwa ## Lubwama ## Luzinda ## Mabikke ## Magunda ## Mayambala ## Mpanga ## Musaazi ## Nagaya ## Nsobya ## Ntege ## Nvule ## Senkaba ## Sennoga ## Ssebaggala ## Ssebirumbi ## Ssekadde ## Ssempala ## Ssengendo (or Sseŋŋendo) ## Ssentumbwe ## Ssewakuka ## Walusimbi  === Amannya g'abawala === Agamu ku mannya g’abawala abamu agali mu kika kino ge gano<ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames"/> ## Nabaggala ## Nabakka ## Nabumba ## Nabwami ## Nakafumbe ## Nakasi ## Nakaweesa ## Nakawungu ## Nakigozi ## Nakimuli ## Nakindi ## Nakku ## Nalubwama ## Nalumansi ## Namammonde ## Nampala ## Namusaazi ## Nandugga ## Nangendo (or Naŋŋendo) ## Nannozzi ## Nantaba ## Nanteza ## Nnaabalamba ## Nnakanyike ## Nnanvule ## Zaawedde  == Abamanyifu ennyo ennyo mu kika == # Eyali Katikkiro, Yinginiya [[John Baptist Walusimbi]] yali wa kika kya Ffumbe. # Eyali Ssaabawolereza wa Uganda, Omugenzi Pulofeesa Kiddu Makubuya . # Eyali omumyuka wa Chancellor mu Yunivasite y’e Makerere, Omugenzi Pulofeesa [[Livingstone Luboobi]] . # Eyali Katikkiro wa Uganda, Omugenzi [[Apolo Nsibambi]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Buganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] pj7vfkeysqoz4cxuow6m5wjk1fgx04g 71541 71540 2026-08-25T13:33:41Z Ssemmanda will 3837 ntereezezzaamu katono 71541 wikitext text/x-wiki '''Ekika ky'Effumbe''', nga kikulirwa Omutaka Walusimbi, kyali kimu ku bika binnansangwa mu [[Buganda]] oba Mumasekkati ga Uganda . Ab’ekika ky’eFfumbe bayitibwa ''Ab’effumbe'' (Obumu: ''Ow’effumbe'' ). Ab’ekika kino [[Baganda]] era boogera olulimi [[Luganda|Oluganda]] . == Ekitiibwa == Walusimbi ky'ekitiibwa ky’omukulu w'ekika ky'e Ffumbe. ''Omutaka'' kitiibwa kya bulijjo eri buli mukulu w’ekika. <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}} </ref> <ref name="ffumbeBuganda1">{{Cite web |title=ffumbe clan |url=https://www.obutaka.com/clans/ffumbe |access-date=26 July 2025 |archive-date=24 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250624011633/https://www.obutaka.com/clans/ffumbe |url-status=dead }}</ref> == Ebika n'emiziro == ''Omuziro'' . <ref name="clandiv">{{cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref> ''akabbiro'', kye kikere. <ref name="clandiv" /> Omuntu ow’ekika ky'e Ffumbe tateekeddwa kulya oba okulumya effumbe. == Ensengeka == === Kabaka (Ssaabataka) . === [[Kabaka wa Buganda]] y’akulira ensengeka y’ebika <ref name="clanroscoe">{{cite book |last=Roscoe |first=John |date=2022 |title=The Baganda: an account of their native customs and beliefs |publisher=Legare Street Press |isbn=9781015918757 |language=English}}</ref> era abakulu b’ebika, Bataka (plural form of Omutaka) <ref name="lggram">{{cite book |last=Chesswas |first=J.D. |date=2014 |title=The Essentials of Luganda |publisher=Oxford University Press |edition=4th |location=Nairobi |page=14 |language=English}}</ref> ) be bali wansi we. === Omukulu w'Ekika (Ow'Akasolya) === Akulira ''Kasolya'' ye Omutaka Walusimbi. <ref name="clandiv"/> === Obutaka bw'ekika === Obutaka bw'ekika buli Bakka, Busiro mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="ffumbeBuganda1"/> === Omubala gw'ekika . === Omubala gw'ekika guvuga nti: <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="ffumbeBuganda1"/> # ''Galinnya e Bakka'' . # ''E Bakka basengejja (mbu tebiggwa Bukka) .'' # ''Kasolo ki? Ffumbe'' # ''Ka muti gumu'' # ''Kakozaakoza alikoza mu lw'effumbe'' # ''Taatuuke Bumpi'' == Emirimu n'obuvunaanyizibwa mu Lubiri == Ab'ekika ky'e Ffumbe beebaali abasawo/ abajanjabi ba Kabaka (Were Kabaka's medicine men). <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (July 2025)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Amannya g'ekika. == [[:en:Surnames|Amannya g'ekika kin]]<nowiki/>o gaawukana okusinziira ku kikula ky’omuntu (Omusajja oba Omukazi). Amannya agamu ga bulijjo eri abantu bonna ab’ekika naye agamu gasinga kukozesebwa mu bitundu ebitundu eby'enjawulo ( ''Essiga'' ) eby’ekika. <ref name="clannsimbi">{{cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52–53}}</ref> <ref>{{cite book |last=Kiingi |first=K.B. |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |pages=93–102 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref>''​ Mu butuufu, amannya agamu agakozesebwa mu Ssiga gayinza okuba nga gaava mu kika ekirala, gamba ng'okubbulwa (kwe kugamba okutuuma omuntu erinnya ly'omuntu omulala gwe baagala ennyo oba eyafa gwe baali baagala ennyo'' <ref name="clannsimbi" /> === Amannya g'abalenzi === Amannya g’abalenzi abamu ab’ekika kino ge gano: <ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames">{{Cite web |title=Ffumbe clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/ffumbe-names |access-date=26 July 2025 |archive-date=29 April 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250429234542/https://www.obutaka.com/clans/clan-names/ffumbe-names |url-status=dead }}</ref> ## Bakka ## Balimwezo ## Ggolola ## Kafumbe ## Kajoba ## Kalema ## Kasolo ## Kaweesa ## Kigozi ## Kimuli ## Kisitu ## Kiwendo ## Lukomwa ## Lubwama ## Luzinda ## Mabikke ## Magunda ## Mayambala ## Mpanga ## Musaazi ## Nagaya ## Nsobya ## Ntege ## Nvule ## Senkaba ## Sennoga ## Ssebaggala ## Ssebirumbi ## Ssekadde ## Ssempala ## Ssengendo (or Sseŋŋendo) ## Ssentumbwe ## Ssewakuka ## Walusimbi  === Amannya g'abawala === Agamu ku mannya g’abawala abamu agali mu kika kino ge gano<ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames"/> ## Nabaggala ## Nabakka ## Nabumba ## Nabwami ## Nakafumbe ## Nakasi ## Nakaweesa ## Nakawungu ## Nakigozi ## Nakimuli ## Nakindi ## Nakku ## Nalubwama ## Nalumansi ## Namammonde ## Nampala ## Namusaazi ## Nandugga ## Nangendo (or Naŋŋendo) ## Nannozzi ## Nantaba ## Nanteza ## Nnaabalamba ## Nnakanyike ## Nnanvule ## Zaawedde  == Abamanyifu ennyo ennyo mu kika == # Eyali Katikkiro, Yinginiya [[John Baptist Walusimbi]] yali wa kika kya Ffumbe. # Eyali Ssaabawolereza wa Uganda, Omugenzi Pulofeesa Kiddu Makubuya . # Eyali omumyuka wa Chancellor mu Yunivasite y’e Makerere, Omugenzi Pulofeesa [[Livingstone Luboobi]] . # Eyali Katikkiro wa Uganda, Omugenzi [[Apolo Nsibambi]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Buganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] ot5a0n0vtegz04uz2bzai710mujecx6 71542 71541 2026-08-25T13:35:35Z Ssemmanda will 3837 added a databox 71542 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Ekika ky'Effumbe''', nga kikulirwa Omutaka Walusimbi, kyali kimu ku bika binnansangwa mu [[Buganda]] oba Mumasekkati ga Uganda . Ab’ekika ky’eFfumbe bayitibwa ''Ab’effumbe'' (Obumu: ''Ow’effumbe'' ). Ab’ekika kino [[Baganda]] era boogera olulimi [[Luganda|Oluganda]] . == Ekitiibwa == Walusimbi ky'ekitiibwa ky’omukulu w'ekika ky'e Ffumbe. ''Omutaka'' kitiibwa kya bulijjo eri buli mukulu w’ekika. <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}} </ref> <ref name="ffumbeBuganda1">{{Cite web |title=ffumbe clan |url=https://www.obutaka.com/clans/ffumbe |access-date=26 July 2025 |archive-date=24 June 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250624011633/https://www.obutaka.com/clans/ffumbe |url-status=dead }}</ref> == Ebika n'emiziro == ''Omuziro'' . <ref name="clandiv">{{cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref> ''akabbiro'', kye kikere. <ref name="clandiv" /> Omuntu ow’ekika ky'e Ffumbe tateekeddwa kulya oba okulumya effumbe. == Ensengeka == === Kabaka (Ssaabataka) . === [[Kabaka wa Buganda]] y’akulira ensengeka y’ebika <ref name="clanroscoe">{{cite book |last=Roscoe |first=John |date=2022 |title=The Baganda: an account of their native customs and beliefs |publisher=Legare Street Press |isbn=9781015918757 |language=English}}</ref> era abakulu b’ebika, Bataka (plural form of Omutaka) <ref name="lggram">{{cite book |last=Chesswas |first=J.D. |date=2014 |title=The Essentials of Luganda |publisher=Oxford University Press |edition=4th |location=Nairobi |page=14 |language=English}}</ref> ) be bali wansi we. === Omukulu w'Ekika (Ow'Akasolya) === Akulira ''Kasolya'' ye Omutaka Walusimbi. <ref name="clandiv"/> === Obutaka bw'ekika === Obutaka bw'ekika buli Bakka, Busiro mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], [[Yuganda|Uganda]] . <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="ffumbeBuganda1"/> === Omubala gw'ekika . === Omubala gw'ekika guvuga nti: <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="ffumbeBuganda1"/> # ''Galinnya e Bakka'' . # ''E Bakka basengejja (mbu tebiggwa Bukka) .'' # ''Kasolo ki? Ffumbe'' # ''Ka muti gumu'' # ''Kakozaakoza alikoza mu lw'effumbe'' # ''Taatuuke Bumpi'' == Emirimu n'obuvunaanyizibwa mu Lubiri == Ab'ekika ky'e Ffumbe beebaali abasawo/ abajanjabi ba Kabaka (Were Kabaka's medicine men). <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (July 2025)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Amannya g'ekika. == [[:en:Surnames|Amannya g'ekika kin]]<nowiki/>o gaawukana okusinziira ku kikula ky’omuntu (Omusajja oba Omukazi). Amannya agamu ga bulijjo eri abantu bonna ab’ekika naye agamu gasinga kukozesebwa mu bitundu ebitundu eby'enjawulo ( ''Essiga'' ) eby’ekika. <ref name="clannsimbi">{{cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52–53}}</ref> <ref>{{cite book |last=Kiingi |first=K.B. |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |pages=93–102 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref>''​ Mu butuufu, amannya agamu agakozesebwa mu Ssiga gayinza okuba nga gaava mu kika ekirala, gamba ng'okubbulwa (kwe kugamba okutuuma omuntu erinnya ly'omuntu omulala gwe baagala ennyo oba eyafa gwe baali baagala ennyo'' <ref name="clannsimbi" /> === Amannya g'abalenzi === Amannya g’abalenzi abamu ab’ekika kino ge gano: <ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames">{{Cite web |title=Ffumbe clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/ffumbe-names |access-date=26 July 2025 |archive-date=29 April 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250429234542/https://www.obutaka.com/clans/clan-names/ffumbe-names |url-status=dead }}</ref> ## Bakka ## Balimwezo ## Ggolola ## Kafumbe ## Kajoba ## Kalema ## Kasolo ## Kaweesa ## Kigozi ## Kimuli ## Kisitu ## Kiwendo ## Lukomwa ## Lubwama ## Luzinda ## Mabikke ## Magunda ## Mayambala ## Mpanga ## Musaazi ## Nagaya ## Nsobya ## Ntege ## Nvule ## Senkaba ## Sennoga ## Ssebaggala ## Ssebirumbi ## Ssekadde ## Ssempala ## Ssengendo (or Sseŋŋendo) ## Ssentumbwe ## Ssewakuka ## Walusimbi  === Amannya g'abawala === Agamu ku mannya g’abawala abamu agali mu kika kino ge gano<ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames"/> ## Nabaggala ## Nabakka ## Nabumba ## Nabwami ## Nakafumbe ## Nakasi ## Nakaweesa ## Nakawungu ## Nakigozi ## Nakimuli ## Nakindi ## Nakku ## Nalubwama ## Nalumansi ## Namammonde ## Nampala ## Namusaazi ## Nandugga ## Nangendo (or Naŋŋendo) ## Nannozzi ## Nantaba ## Nanteza ## Nnaabalamba ## Nnakanyike ## Nnanvule ## Zaawedde  == Abamanyifu ennyo ennyo mu kika == # Eyali Katikkiro, Yinginiya [[John Baptist Walusimbi]] yali wa kika kya Ffumbe. # Eyali Ssaabawolereza wa Uganda, Omugenzi Pulofeesa Kiddu Makubuya . # Eyali omumyuka wa Chancellor mu Yunivasite y’e Makerere, Omugenzi Pulofeesa [[Livingstone Luboobi]] . # Eyali Katikkiro wa Uganda, Omugenzi [[Apolo Nsibambi]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Buganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] eru12iv2cp1033acrsgqtvr0qonftbs Lukiiko 0 13045 71618 47948 2026-08-25T14:14:52Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71618 wikitext text/x-wiki '''Lukiiko''' (oluusi '''Lukiiko Olukulu''' ) ye Palaamenti y'Obwakabaka bwa [[Buganda]] . Kyatandikibwawo, okusinziira ku nnono, [[Kintu|Kato Kintu]], [[Kabaka wa Buganda]] Bwe yamala okuwangula omulangira Bbemba eyali amuvuganya, yayita olukiiko lw'abantu ab'amaanyi e Magongo. Kyakwata engeri gye kiri kati nga kiva ku ndagaano ya Buganda eyo mwaka gwa 1900, eyakola omusingi gw’enkolagana ya Bungereza n’Obwakabaka bwa Buganda, n’endagaano ezaddirira. Olukiiko lwa Buganda lulimu abakiise abalondebwa butereevu okuva mu massaza ga Buganda, abakulu b'amasaza, abakiise abalondebwa Kabaka, n'ebaminisita ba Buganda. Omwogezi waalwo kati ye Nelson Kawalya, ate omumyuka we ye Ahmed Lwasa. Olukiiko luno luvunaanyizibwa ku kukola amateeka agafuga obwakabaka, naye terukkirizibwa gavumenti ya wakati kukola mateeka [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] fwe2lysxlrst1vvjhzr886c9lbk2cpx Mengo, Uganda 0 13048 71619 51338 2026-08-25T14:14:52Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71619 wikitext text/x-wiki [[File:Mengo_Palace.jpg|alt=Mengo Palace|thumb|Olubiri e Mengo.]] [[File:Namirembe_Cathedral_Image01.jpg|alt=Saint Paul’s Cathedral Namirembe, commonly referred to as Namirembe Cathedral|left|thumb|Lutikko y’Omutukuvu Pawulo Namirembe, emanyiddwa ennyo nga Lutikko y’e Namirembe.]] [[File:Sculpture_of_the_Njovu_Clan.jpg|alt=Sculpture representing the Njovu Clan in Buganda|thumb|Ekibumbe ekikiikirira Ekika kya Njovu mu Buganda]] [[File:Kabaka_monument_in_kampala.jpg|alt=The monument straddles the road that leads to both the kingdom’s seat in Bulange, Mengo, and the Kabaka’s official palace at the Lubiri, Mengo|thumb|Ekijjukizo kino kiwanirira oluguudo olugenda mu kifo ky’obwakabaka byombi e Bulange mu Mengo, n’olubiri lwa Kabaka olutongole e Lubiri mu Mengo]] [[File:Kabaka's_Lake_2.jpg|alt=Kabaka's Lake found in Mengo, Ndeeba.|thumb|Ennyanja ya Kabaka e Mengo mu Ndeeba.]] '''Mengo''' lusozi mu Rubaga Division, [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya [[Yuganda|Uganda]] era ekibuga ekisinga obunene. Erinnya lino likwata n’ekitundu ekiri ku lusozi olwo. == Ekifo == Mengo eriku nsalo ne Kampala mukade mu bukiikakkono, olusozi lwe Nsambya mu buvanjuba, Kibuye mu bukiikaddyo-obuvanjuba, [[Ndeeba kibuga|Ndeeba]] mu bugwanjuba, Olusozi Lubaga[[Lubaga divizoni|l]] mu maserengeta, n'olusozi Namirembe mu bukiikakkono-bugwanjuba. Ekifo kino kiri mailo (2.5km) (1.6 mi), ku luguudo, butereevu mu bukiikaddyo bwa Disitulikiti y’ebyobusuubuzi wakati mu Kampala. <ref>{{cite web |title=Map Showing Central Kampala And Mengo With Distance Indicator |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Mengo%20(Western%20Province)&toplace=Kampala%20()%20&fromlat=0.3&tolat=0.3155556&fromlng=32.5666667&tolng=32.5655556 |access-date=19 June 2014 |publisher=Globefeed.com}}</ref> Ensengeka y'olusozi Mengo eli 0°18'06.0"N, 32°33'58.0"E obugazi bwensi :0.301667; Obuwanvu bwensi:32.566111). <ref>{{cite web |title=Location of Mengo, Uganda Google Maps |url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B018'06.0%22N+32%C2%B033'58.0%22E/@0.3016667,32.5661111,15z/data=!3m1!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0 |access-date=19 June 2014 |publisher=[[Google|Google Maps]]}}</ref> Entikko y’olusozi luno eri ffuuti nkumi nnya (4000 )waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. <ref name=":0">{{Cite web |title=Find royalty in Mengo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2024-06-06 |website=New Vision |language=en}}</ref> == Okulambika okutwaliza awamu == Olusozi Mengo we wali olubiri olukulu (olumanyiddwa nga [[Lubiri]] oba [[Lubiri|Olubiri lwa Mengo]] ) olwa [[Kabaka wa Buganda|Kabaka]] , w’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], Obwakabaka obwatandika emyaka nga 800 emabega . Mengo lwe lubiri olukulu okuva lwe lwasooka okuzimbibwa mu mwaka gwa 1885 nga [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga owokubili owa Buganda]], Eyali Kabaka wa Buganda ow’amakumi asatu mwemu . Okupima 0.9 square miles (2.3 km , olubiri luno luzingiddwako olukomera olw’amabaati olwa ffuuti mukaaga era nga munda mu bbugwe waalwo ekisaawe ky'ennyonyi ekitono . Olusozi Mengo lukoze kinene mu byafaayo mu byobufuzi wamu ne n’eddiini mu Uganda. "Mengo" kigambo [[Luganda|kya Luganda]] ekitegeeza okusena amayinja . Okusinziira ku lugero, ebitundu by’ababundabunda ab’edda okuva mu [[:en:Ssese_Islands|bizinga by’e Ssese]] abaasenga ku lusozi luno baakozesanga amayinja gano okusa emmere yaabwe. Wano [[:en:Buganda_Agreement_of_1900|endagaano ya Buganda eyo mwaka 1900]] we yassibwako omukono wakati wa Kabaka wa Buganda n'abakungu b'amatwale [[Great Britain|ga Bungereza]] abaatandikawo ekitongole kya Uganda Protectorate . Ebyafaayo by’Olusozi Mengo bikwatagana nnyo n’eby’Olusozi Namirembe oluli okumpi, awali ekitebe ky’Ekkanisa y’Abangereza mu Uganda, olw’enkolagana ennywevu eyaliwo wakati w’obwakabaka n’Ekkanisa ya Church of England. Bulange, awali ofiisi za Kabaka ne Olukiiko lwa Buganda), eri ku mabbali g’Olusozi Namirembe. Ekizimbe kino kyazimbibwa wakati womwaka gwa 1953 ne 1958 Muteesa owokubili owa Buganda, nga kisaasaanyizibwako ssente za doola ya Amerika obukadde 5, ssente ezaali nnene nnyo mu kiseera ekyo. Era ku Lusozi Namirembe mulimu n’eddwaliro lya Mengo , eddwaliro ery’abantu bonna eritali lyamagoba, erifugibwa Ekkanisa y’Abangereza mu Uganda. <ref>{{cite web |last=UTG |title=Profile And History of Mengo Hill |url=http://www.ugandatravelguide.com/mengo.html |access-date=19 June 2014 |publisher=Uganda Travel Guide (UTG)}}</ref> == Ebifo eby’enjawulo == Ebifo ebimanyiddwa ku lusozi Mengo oba okumpi n’olusozi luno mulimu: <ref name=":0"/> <ref>{{Cite web |date=2016-08-06 |title=Mengo Hill - Things to See & Do, Places to Visit {{!}} Kampala City Guide |url=https://www.kampalacityguide.com/kampala-hills/mengo-hill.html |access-date=2024-06-06 |language=en-US |archive-date=2024-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240606135511/https://www.kampalacityguide.com/kampala-hills/mengo-hill.html |url-status=dead }}</ref> * Olubiri olukulu olwa [[Kabaka wa Buganda]] ''[[Lubiri]]'' . * ''[[Bulange]]'', ekizimbe kya Palaamenti ekya Palamenti ya Buganda (aba ''Lukiiko'' ). Yasengulwa ebweru w’olubiri n’etwalibwa ku lusozi Namirembe oluliraanyewo, okusuza obunene bw’ekizimbe eky’omulembe mu 1958, ekizimbe kino era kirimu ofiisi za [[Kabaka wa Buganda]] * ''Ennyanja ya Kabaka'', ennyanja eyakolebwa abantu nga 5 acres (2.0 ha), olw’okukozesa Kabaka ku bubwe n’okunyumirwa; esangibwa wabweru w’omulyango omukulu ogw’olubiri. * [[Eddwaliro lya Mengo Hospital|Eddwaliro ly'e Mengo]] - Eddwaliro ly'obwannannyini eririmu ebitanda 300, nga lirina akakwate n'ekkanisa ya Uganda ; esangibwa ku lusozi Namirembe oluliraanyewo. * Ekifo ''ekinoonyereza ku bujjanjabi ekya Joint Clinical Research Centre'' - Ekisangibwa okumpi n’olubiri, ekifo kino ekinoonyereza ku by’obujjanjabi kisangibwa mu ''Butikkiro'', eyali amaka amatongole aga Katikkiro wa Buganda ( ''Katikkiro'' ). Ekizimbe kino kye kimu ku bintu bya Buganda ebitannaba kuddizibwa Bwakabaka. * Kampala enkulu eya St. Lawrence University (Uganda) - Esangibwa okumpi n'ennyanja ya Kabaka. * Ebizimbe bya kkooti ensukkulumu mu Uganda * Olusozi Namirembe - Oluliraanye era amangu ddala mu bukiikakkono bw’amaserengeta g’olusozi Mengo. Kye kifo we wali Lutikko ya [[Lutikko ya Namirembe|St. Paul's Cathedral]], ekifo ky'Abangereza ekisinga okusinzizaamu mu [[Buganda]] * [[Lubaga divizoni|Lubaga Hill]] - Amangu ddala mu maserengeta ga Mengo. Entebe y'essaza [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|ly'essaza ery'Abakatuliki erya Roman Catholic mu Kampala]] . Ekifo Lutikko ya [[Lutikko ya Rubaga|St. Mary's Rubaga]], eyazimbibwa wakati wa 1912 ne 1925. == Ebifaananyi == * [https://archive.today/20121222222459/http://www.buganda.or.ug/images/stories/bulange.jpg Ekifaananyi ky'ekizimbe kya Palamenti ya Buganda (Bulange)] * [https://web.archive.org/web/20130816073628/http://www.buganda.or.ug/images/stories/palace3.jpg Ekifaananyi kya "Twekobe", Amaka ga Kabaka Munda mu Lubiri e Mengo] * [https://web.archive.org/web/20140704012213/http://independent.co.ug/images/stories/issue300/DSC_6507.gif Ekifaananyi ky'oluguudo lwa "Kabaka Anjagala Road" olupya, nga luteekeddwako amataala g'enjuba. Ekizimbe kya Bulange Kiri Mu Nnyuma] == Laba ne == * [[Kampala Capital City Authority|Ekitongole kya Kampala Capital City Authority]] * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Lubaga divizoni|Lubaga]] * Divizoni y'e Lubaga * Olutalo lw'olusozi Mengo == Ebijuliziddwa == == Ebijuliziddwa wa’bweru wa wikipedia == *   * [http://www.buganda.or.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=80&Itemid=111 Omukutu gwa Buganda ogw'obwaKabaka] * KCCA okukyusa ebifo byonna okukozesa amasannyalaze g'enjuba [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] p9fwxc6v0adiwe06sslzey75xmeh8uk Naggalabi Buddo 0 13062 71622 48249 2026-08-25T14:14:53Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71622 wikitext text/x-wiki '''<big>Akasozi Naggalabi</big>''' (oluusi luwandiikibwa nga Nagalabi) kifo kya byabuwangwa, eddiini n’eby’obusika eyo bakabaka b'Obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye batikkirwa engule.<ref>{{Cite web |date=2016-08-31 |title=Naggalabi: Buddo Coronation Site |url=https://www.habariugandatours.com/naggalabi-buddo-coronation-site/ |access-date=2021-04-21 |website=Habari Uganda Tours |language=en-US}}</ref> Kiteeberezebwa nti kye kifo kabaka w’Obwakabaka bwa Buganda eyasooka gye yawangula olutalo lw’okulwanirira engule oluvannyuma lw’okulwana ne muganda we, Omulangira Bemba. Yalangirira nti bakabaka ba Buganda bonna abaddirira bajja kutikkirwa nga engule mu kifo ekyo.<ref>{{Cite web |title=Naggalabi Coronation Site {{!}} Buganda Tourism |url=https://www.bugandatourism.com/attractions/naggalabi-coronation-site.html |access-date=2021-04-23 |language=en-US}}</ref> == Wekisangibwa == Ekifo ky'e Naggalabi awakolebwa emikolo gy'okutikkira ba kabaka (Naggalabi colanation site) kisangibwa ku [[:en:Buddo_hill|kasozi Budo]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] mu ssaza ly’e Busiro.<ref name=":0">{{Cite web |title=Buganda's Founding |url=http://www.buganda.com/kintu.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20201111190315/http://www.buganda.com/kintu.htm |archive-date=2020-11-11 |access-date=2021-04-23 |website=www.buganda.com}}</ref> Ekifo kisobola okutuukibwako ku luguudo lw'e Kampala -Masaka , mu Bukiikaddyo bw'obugwanjuba mu Disitulikiti ye Kampala n'obuwanvu bwa kiromita 14 okuva mu kibuga wakati. Kino osobola okukituukako okuva ku kabuga k'eKajjansi ekisangibwa ku oluguudo lw’Entebbe. Mu kitundu ekyo mulimu amatendekero g’ebyenjigiriza agawerako okugeza [[:en:King's_College_Budo|Kings College Buddo]] omu ku Bassekabaka ba Buganda,Ssekabaka [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Chwa ow'okubiri]] gye yasomera. == Ebyafaayo == Okusinziira ku muwandiisi Neil Kodesh, erinnya Naggalabi lirimu ekikolwa eky'o''kuggala'', <nowiki>''okuggalira ebweru,'' n'ekigambo "bi" ekitegeeza obubi oba akabi bwe kityo ne kivaamu ''ky'ekifo ekibi n'emitawana gye biggalirwa ebweru.'</nowiki><ref>{{Cite web |title=Beyond the Royal Gaze: Clanship and Public Healing in Buganda [Illustrated] 081392927X, 9780813929279 |url=https://dokumen.pub/beyond-the-royal-gaze-clanship-and-public-healing-in-buganda-illustrated-081392927x-9780813929279.html |access-date=2021-04-23 |website=dokumen.pub |language=en}}</ref> Kikkirizibwa nti ekifo ky'ebyafaayo ewakolebwa emikolo gy'okutikira bakabaka (Naggalabi Coronation Site) kibaddewo okuva mu kyasa eky’ekkumi n’enya.<ref>{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-23 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku kibanja ky'omutimbagano ogwa buganda.com, muganda wa Kintu, Bemba yali abeera mu nnyumba eyitibwa Buganda eyali esangibwa e Naggalabi Buddo. Oluvannyuma lw'okuwangula Bemba mu lutalo, Kintu yasula mu maka ga Bemba ng'akabonero k'obuwanguzi bwatyo n'afuuka "omufuzi" w'ennyumba ya Bemba. Oluvannyuma erinnya lino lyatuuka okutegeeza ebitundu byonna Kintu bye yali afuga. Mu kujjukira obuwanguzi bwa Kintu kuva eri Bemba, bakabaka ba Buganda abapya n’olwekyo batikkirwa engule e Naggalabi.<ref name=":0" /> Bassekabaka ba Buganda bakolebwako emikolo egiwerako mu kifo kino nga tebannatikkirwa ngule. Nga bwegwali mumwaka gwa 2020, bakabaka ba Buganda abatakka wansi wa mukaaga be baakatikkirwa engule mukifo ekyo, okuva ku [[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Kabaka Daudi Chwa ow'okubiri (II)]] mu mwaka gwa 1897 okutuuka ku [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|Kabaka Muwenda Mutebi ow'okubiri (II)]] afuga kati, eyatikkirwa engule mu mwak gwa 1993.<ref>{{Cite web |date=5 January 2021 |title=60 years in the life of a Kabaka |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/60-years-in-the-life-of-a-kabaka-1607166 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2 February 2021 |title=1993 Coronation: journey that dates back to 1956 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/1993-coronation-journey-that-dates-back-to-1956-1549286 |access-date=2021-04-23 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2017-07-09 |title=Naggalabi Buddo: Buganda's Coronation Site - buganda cultural sites |url=https://www.ugandasafaristours.com/blog/naggalabi-buddo-bugandas-coronation-site.html |access-date=2021-04-14 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Ebifo eby’enjawulo == Waliwo ebifo ebiwerako eby'enjawulo ebisangibwa mu kifo ewasangibwa eby'afaayo by'obwakabaka, ng’ekisinga obukulu kye kibira ky’e Nakibuuka (mu kitundu kino ekiyitibwa ''akabira Nakibuuka'' ) awakolebwa emikolo gy’okutikkira engule egisembayo era egisinga obukulu.<ref name=":1">{{Cite web |date=2018-07-20 |title=What do you know about Naggalabi; where the Kabaka was coronated? |url=https://nilepost.co.ug/2018/07/20/what-do-you-know-about-naggalabi-where-the-kabaka-was-coronated/ |access-date=2021-04-19 |website=Nile Post |language=en-US}}</ref> Waliwo n’ennyumba ya Buganda (mu kitundu emanyiddwa nga ''akayumba Buganda)'' okugata kwekyo omuti Mboneredde, wansi we kigambibwa nti ye kkooti ya Kisekwa.<ref name=":1" /> == Laba ne == * [[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[:en:Kasubi_Tombs|Amasiro g'e Kasubi]] * [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://www.buganda.or.ug/ Omukutu omutongole ogw'obwakabaka bwa Buganda] [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] fpa1p7bebpdu6o71lsvjmdun6e3866n Olubiri lwe Twekobe 0 13081 71623 48157 2026-08-25T14:14:54Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71623 wikitext text/x-wiki {{Infobox building|name=Twekobe|image=Twekobe entrance.jpg|caption=Twekobe (Kabaka's official residence)|location=Inside the [[Lubiri]]|owner=[[Kabaka of Buganda]]}} [[File:The_Kabaka’s_Palace_in_Kampala.jpg|thumb|Olubiri lwa Kabaka mu Kampala]] [[File:LUBIRI_PALACE.jpg|thumb|OLubiri]] '''Twekobe''' aka olubiri lwa Twekobe ge maaka (ekizimbe) ekitongole kya [[Kabaka wa Buganda]] era kisangibwa mu [[Lubiri|Lubiri (Olubiri lwa Buganda)]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}} </ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}} </ref> <ref>{{Cite web |last=Lule |first=Baker Batte |date=2016-12-16 |title=Go slow on palace redevelopment, Mayiga told |url=https://observer.ug/news/headlines/50340-go-slow-on-palace-redevelopment-mayiga-told |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Wiki yaayo eyagala nnyo ebijjukizo ID: UG-C-048. == Ekifo == Kisangibwa [[Mengo, Uganda|Mengo]] mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=JJUUKO |first=DENIS |date=2018-04-11 |title=Kabaka BD run calls for redevelopment of Lubiri |url=https://observer.ug/businessnews/57435-kabaka-bd-run-calls-for-redevelopment-of-lubiri |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Mayiro y’obwakabaka emanyiddwa nga Kabaka Anjagala Road (nga evvuunuddwa mu ngeri etali nnywevu nga oluguudo lwa Kabaka njagala) etambulira butereevu okuva e Twekobe okutuuka ku mulyango oguyingira mu [[Bulange]] .<ref>{{Cite web |last=JJUUKO |first=DENIS |date=2018-04-11 |title=Kabaka BD run calls for redevelopment of Lubiri |url=https://observer.ug/businessnews/57435-kabaka-bd-run-calls-for-redevelopment-of-lubiri |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |last=MUGAGGA |first=ROBERT |date=2014-08-27 |title=15 years ago, this wedding shattered Ugandan records |url=https://observer.ug/entertainment-news/33508--15-years-ago-this-wedding-shattered-ugandan-records |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> == Ebyafaayo == [[Kabaka wa Buganda]] takkirizibwa kusula mu maaka gano singa [[Katikkiro wa Buganda]] aba tabeera mu [[:en:Butikkiro|Butikkiro]] .<ref name=":0" /> <ref>{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Nnamulondo (entebe ya Kabaka) ekuumibwa mu Twekobe.<ref>{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2020-10-27 |title=Kampala has some real gems to offer |url=https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Oluvannyuma lw’obuzibu obwaliwo mu Buganda mu 1996 obwavaako Milton Obote okuggyawo Obwakabaka mu Uganda,Lubiri yazzibwa mu Buganda mu 1997 gavumenti eya wakati eya Uganda. <ref name=":1">{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-31 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2020-10-27 |title=Kampala has some real gems to offer |url=https://observer.ug/lifestyle/67037-kampala-has-some-real-gems-to-offer |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Mugalu |first=Moses |date=2012-05-27 |title=1966 Lubiri attack: Buganda to honour heroes |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=18948:1966-lubiri-attack-buganda-to-honour-heroes&amp;Itemid=96 |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}} </ref> Mu 1999,Lubiri yaddabirizibwa okusobozesa okutegeka embaga ya Kabaka.<ref name=":1" /> Mu 2014,Buganda yakola olukiiko olulondoola okuddamu okukulaakulanya olubiri luno n’ettaka lyalwo eriweza yiika 250.<ref name=":1" /> Mu 2016, Twekobe yaddabirizibwa omuli n’okuddaabiriza akasolya.<ref name=":1" /> [[File:Kabaka's_Palace.jpg|alt=Twekobe (Kabaka's residence)|thumb|Okulabira mu bbanga ku Twekobe (amaaka ga Kabaka)]] === Ekisenge kya Idi Amin eky'okutulugunya abantu === Mu myaka gya 1970, ekiwawaatiro kya Twekobe ekya ddyo kyazimbibwa era ne bakikozesa Abayisirayiri ne bakikozesa ng’ekifo eky’okuterekamu ebyokulwanyisa kyokka oluvannyuma Idi Amin yakikozesa ng’ekisenge ekitulugunyizibwamu.<ref name=":2" /> Era kirowoozebwa nti abantu 26,000+ baatulugunyizibwa ne battibwa mu tterekero eryo ery’ebyokulwanyisa Amin lye yafuula ekisenge ekitulugunyizibwamu.<ref name=":2" /> == Soma ne == * [[:en:List_of_national_cultural_sites_in_Central_Region,_Uganda|Olukalala lw'ebifo eby'obuwangwa eby'eggwanga mu Central Region, Uganda]] * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda]] * [[:en:Butikkiro|Butikkiro]] == Ebijulizidwa == {{Reflist}} [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] s5wl5jvz30osvqdlmf67arxa79ynqdw Butikkiro 0 13088 71560 70508 2026-08-25T13:59:14Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71560 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Butikkiro''' ye maka ga [[Katikkiro wa Buganda]] mu [[Yuganda|Uganda]] mu butongole.<ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Kabaka's 25-year journey |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kabaka-s-25-year-journey-1771162 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Jjuuko |first=Denis |date=2019-05-19 |title=Katikkiro Mayiga's six years of restoring Buganda's glory |url=https://observer.ug/lifestyle/60740-katikkiro-mayiga-s-six-years-of-restoring-buganda-s-glory |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>[[Bulange|​]] Butikkiro era kikola ng’ekifo awabeera okukakasa okusembayo kw’omuntu yenna alondeddwa mu ofiisi ya Katikkiro. Wano omuntu alondeddwa alina okunyweza n’okwanjulira omuggo gw’obwakabaka (Ddamula) nga gumaze okumukwasibwa. Singa Katikkiro alondeddwa alemererwa okutuusa Ddamula eri Butikkiro, tasobola kwetwalira mulimu gwe n’akolera ku lwa Kabaka. == Ekifo == Butikkiro esangibwa mu [[Kampala]], mu kitundu ky’e [[Mengo, Uganda|Mengo]], okwolekera [[Olubiri lwe Twekobe|Twekobe]].<ref name=":2">{{Cite web |title=Kabaka pays workers arrears |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-08 |title=Katikkiro Charles Peter Mayiga: Lover of nature and literature |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/katikkiro-charles-peter-mayiga-lover-of-nature-and-literature-1801518 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Ebyafaayo n’ennono == [[Kabaka wa Buganda]] takkirizibwa kubeera mu [[Olubiri lwe Twekobe|Twekobe]] singa [[Katikkiro wa Buganda]] aba taliiwo mu Butikkiro.<ref name=":3">{{Cite web |title=Butikkiro not sold – Kavuma |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Oluvannyuma lwa Kabaka okukwasa Katikkiro wa Buganda eyaakalondebwa [[Ddamula]] (omuggo gw’obwakabaka) Katikkiro yeeyama okubeera omwesigwa eri Kabaka era n’asuubiza okukola emirimu egyimuweebwa.<ref name=":6">{{Cite web |title=Katikkiro Mayiga gets instruments of power |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Transfer of royal mace |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/transfer-of-royal-mace-1544980 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}}</ref> Katikkiro alina okukwata Ddamula okutuusa lw’atuuka ku Butikkiro, ng’akuumibwa ab’ekika kye okulemesa omuntu yenna okuva mu kika ekirala okugiwamba nga tannatuuka. Nga atuuse ku Butikkiro, Katikkiro akakatibwako okwolesa okusiima eri ab’ekika kye ng’abategekera ekijjulo.<ref name=":6" /> Mu 1966, Butikkiro yali kimu ku bintu bya Buganda ebyawambibwa gavumenti ku mulembe gwa [[Milton Obote]] ng’obwakabaka buggyiddwawo mu Uganda. <ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 1997, gavumenti eyakulemberwa [[Yoweri Museveni]] yazzaayo ebintu ebyaboyebwa mu bufuzi bwa Obote nga ne Butikkiro mw’ali. Buganda yakkiriza gavumenti ya Uganda okusigala nga epangisa Butikkiro, kubanga yali efuuliddwa ekifo eky’okunoonyereza [[Siriimu|ku siriimu]] mu Uganda. <ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Kyokka tewali ndagaano ntongole ya bupangisa yassibwawo wakati wa gavumenti ya Uganda ne Buganda. <ref name=":7" /> Mu mwaka gwa 2002, gavumenti ya Uganda yakkiriza okuzimba Butikkiro empya okuva ekizimbe ekyasooka okumpi ne Twekobe bwe kyali kibaddemu ekitongole kya [[Uganda Joint Clinical Research Centre (UJCRC)]] okuva mu August 1993.<ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 2003, aba [[Lukiiko]] baakubaganya ebirowoozo okuteesa oba Buganda yeyongere okupangisa oba eguze Butikkiro eri gavumenti ya Uganda, eyali tesasudde Buganda ssente zonna. Kino kyali kimenya endagaano eyakolebwa mu 1993 eyalambika nti gavumenti yali yakusasula ssente z’obupangisa obukadde bwa siringi za Uganda 48 buli mwaka, enteekateeka eno etatekebwa mu nkola.<ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title='We Can Lease The Butikkiro' |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name="Pay Mengo sh450m rent – MPs">{{Cite web |title=Pay Mengo sh450m rent – MPs |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":9">{{Cite web |title=Bukenya To Get Mengo Report On Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Lease Butikkiro, Bataka Tell Mutebi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Kabaka Mutebi yakkiriza amagezi gano, kubanga n'emikolo gyonna egy’obuwangwa bwa Buganda egyikolebwa ku Butikkiro enkadde kyali kisoboka okugyikolera mu Butikkiro omuggya. Okugatta ku ekyo, UJCRC yali etaddewo ebyuma ebikozesebwa nga kyalibadde kizibu okubisengulwa.<ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Oluvanyuma lw’okulungamya kuno, Kabaka [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Muwenda Mutebi II owa Buganda]] yalagira Katikkiro Joseph Ssemwogerere okukola endagaano ya liizi ya Butikkiro ey’emyaka 49, eyatuusibwa ng’ayita mu bbaluwa entongole eyatuusibwa omwami William Matovu, omuwandiisi omukulu owa Kabaka ow’ekyama.<ref name=":10">{{Cite web |title=Mutebi wants Butikkiro sold off |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Don't question Kabaka – Nadduli |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Akakiiko ak’awamu akalimu abakungu ba gavumenti [[Buganda|ya Buganda]] n’eya Uganda katondeddwawo okumaliriza enteekateeka z’okuzimba Butikkiro omuggya.<ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Govt, Mengo Plan For New Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Ttiimu ya Buganda era yaweebwa omulimu gw’okusalawo amabanja g’obupangisa bwa gavumenti ya Uganda okuva lwe yewangamya mu Butikkiro mu 1993.<ref name=":8" /> Gavumenti yali eteseteese obukadde bwa sillingi za Uganda 200 okusasula ebbanja eryo.<ref name=":10">{{Cite web |title=Mutebi wants Butikkiro sold off |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mutebi wants Butikkiro sold off"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Ttiimu ya gavumenti ya Uganda yasooka kukulemberwa Gilbert Bukenya, oluvannyuma n’asikizibwa [[Teckler Kinalwa]], omuwandiisi ow’enkalakkalira mu ofiisi ya Pulezidenti wa Uganda.<ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Govt, Mengo Plan For New Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Ttiimu ya Buganda yalimu omugenzi Godfrey Kaaya Kavuma (omumyuka wa Katikkiro era Minisita w’ettaka n’ebintu), JB Walusimbi (Minisita w’ebyensimbi, oluvannyuma Katikkiro), J.W. Katende (Ssaabawolereza wa Gavumenti), ne Apollo Makubuya (Minisita w’eggwanika).<ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Govt, Mengo Plan For New Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Mugwomusanvu 2003, Oweekitiibwa Joseph Mulwanyammuli Ssemwogere, Katikkiro wa Buganda, yayanjula pulaani ey'okuzimbibwako Butikkiro omuggya,<ref name=":5">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "The Butikkiro lease should be five years!"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> eyafunibwa [[Gilbert Bukenya]].<ref name=":5" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Bukenya presents new Butikkiro plans"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref><ref name=":9">{{Cite web |title=Bukenya To Get Mengo Report On Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Bukenya To Get Mengo Report On Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Mu 2005, ekiggya nga kya yiika 6 nga wewali aw'okuzimbwa Butikkiro omuggya kyazuulibwa Minisita wa Buganda Zimbe ku Plot 749 ku Ring Road, okwolekera Olubiri lw’e Mengo.<ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Butikkiro site set"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref><ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Oluvannyuma mu 2005, gavumenti ya Uganda yasasula obukadde bwa sillingi za Uganda 450 mu mabanja agaakunganyizibwa olw’okuwamba Butikkiro, Makindye Army Barracks, ne kkooti ensukkulumu okuva nga 1 August 1993 okutuuka mu 2005. Okusasula kuno kwakolebwa nga bayita mu ceeke eyayanjulwa I. Kabanda, Ssentebe w’akakiiko ka Buganda Land Liase Committee. <ref>{{Cite web |title=In Brief |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name="Pay Mengo sh450m rent – MPs">{{Cite web |title=Pay Mengo sh450m rent – MPs |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Pay Mengo sh450m rent – MPs"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Sh112m lost in certificate sale |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |title=Kabaka pays workers arrears |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Kabaka pays workers arrears"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Ekitongole ki [[Uganda Joint Clinical Research Centre]] kyasengulwa nekidda mu kifo ekipya ku lusozi Lubowa, ku Plot 101 Entebbe Road mu Uganda. <ref>{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-31 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Enkaayana eziriwo == Mu 2002, Abazukulu ba Buganda (ekibinja ky’abavubuka ba Baganda) baalumiriza nti abakungu b’[[Lukiiko|Olukkiko]] baali baaguza gavumenti Butikkiro omukadde. Bino byasambajjibwa Godfrey Kaaya Kavuma, eyali omumyuka wa Katikkiro mu kiseera ekyo.<ref name=":3">{{Cite web |title=Butikkiro not sold – Kavuma |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Butikkiro not sold – Kavuma"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Mu 2003, abasawo b’ekinnansi baawakanya nti Butikkiro tasaanidde kukyusibwa okutuusa nga Katikkiro agisenzemu n’akola emikolo gy’ekinnansi egyetaagisa. Bakakasizza nti singa emikolo gino tegikoleddwa, Ronald Muwenda Mutebi, Kabaka wa Buganda mu kiseera ekyo, talikkirizibwa mu Lubiri lwa Twekobe.<ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> [[Baganda|Abaganda]] abamu baakalaatira gavumenti ya Uganda okukozesa ensimbi eziweebwayo okusasula amabanja okuzimba ebizimbe bya UJCRC ku ttaka elyawebwaayo Kabaka, elisangibwa okumpi ne Lubaga Social Centre.<ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Abalala baalungamya nti gavumenti ezimbe Butikkiro omuggya mu kifo ky’okusasula Buganda. <ref name=":4" /> == Soma ne == * Olukalala lw'ebifo eby'obuwangwa eby'eggwanga mu Central Region, Uganda * [[Katikkiro wa Buganda]] * [[Buganda]] * [[Lukiiko]] == Ebijulizibwako == [[Category:Buganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] ssostaq59xnkoeaufkafc5qnqks2ke6 71624 71560 2026-08-25T14:14:54Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71624 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Butikkiro''' ye maka ga [[Katikkiro wa Buganda]] mu [[Yuganda|Uganda]] mu butongole.<ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Kabaka's 25-year journey |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kabaka-s-25-year-journey-1771162 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Jjuuko |first=Denis |date=2019-05-19 |title=Katikkiro Mayiga's six years of restoring Buganda's glory |url=https://observer.ug/lifestyle/60740-katikkiro-mayiga-s-six-years-of-restoring-buganda-s-glory |access-date=2023-10-31 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>[[Bulange|​]] Butikkiro era kikola ng’ekifo awabeera okukakasa okusembayo kw’omuntu yenna alondeddwa mu ofiisi ya Katikkiro. Wano omuntu alondeddwa alina okunyweza n’okwanjulira omuggo gw’obwakabaka (Ddamula) nga gumaze okumukwasibwa. Singa Katikkiro alondeddwa alemererwa okutuusa Ddamula eri Butikkiro, tasobola kwetwalira mulimu gwe n’akolera ku lwa Kabaka. == Ekifo == Butikkiro esangibwa mu [[Kampala]], mu kitundu ky’e [[Mengo, Uganda|Mengo]], okwolekera [[Olubiri lwe Twekobe|Twekobe]].<ref name=":2">{{Cite web |title=Kabaka pays workers arrears |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-08 |title=Katikkiro Charles Peter Mayiga: Lover of nature and literature |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/katikkiro-charles-peter-mayiga-lover-of-nature-and-literature-1801518 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Ebyafaayo n’ennono == [[Kabaka wa Buganda]] takkirizibwa kubeera mu [[Olubiri lwe Twekobe|Twekobe]] singa [[Katikkiro wa Buganda]] aba taliiwo mu Butikkiro.<ref name=":3">{{Cite web |title=Butikkiro not sold – Kavuma |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Oluvannyuma lwa Kabaka okukwasa Katikkiro wa Buganda eyaakalondebwa [[Ddamula]] (omuggo gw’obwakabaka) Katikkiro yeeyama okubeera omwesigwa eri Kabaka era n’asuubiza okukola emirimu egyimuweebwa.<ref name=":6">{{Cite web |title=Katikkiro Mayiga gets instruments of power |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Transfer of royal mace |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/transfer-of-royal-mace-1544980 |access-date=2023-10-30 |website=Monitor |language=en}}</ref> Katikkiro alina okukwata Ddamula okutuusa lw’atuuka ku Butikkiro, ng’akuumibwa ab’ekika kye okulemesa omuntu yenna okuva mu kika ekirala okugiwamba nga tannatuuka. Nga atuuse ku Butikkiro, Katikkiro akakatibwako okwolesa okusiima eri ab’ekika kye ng’abategekera ekijjulo.<ref name=":6" /> Mu 1966, Butikkiro yali kimu ku bintu bya Buganda ebyawambibwa gavumenti ku mulembe gwa [[Milton Obote]] ng’obwakabaka buggyiddwawo mu Uganda. <ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 1997, gavumenti eyakulemberwa [[Yoweri Museveni]] yazzaayo ebintu ebyaboyebwa mu bufuzi bwa Obote nga ne Butikkiro mw’ali. Buganda yakkiriza gavumenti ya Uganda okusigala nga epangisa Butikkiro, kubanga yali efuuliddwa ekifo eky’okunoonyereza [[Siriimu|ku siriimu]] mu Uganda. <ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Kyokka tewali ndagaano ntongole ya bupangisa yassibwawo wakati wa gavumenti ya Uganda ne Buganda. <ref name=":7" /> Mu mwaka gwa 2002, gavumenti ya Uganda yakkiriza okuzimba Butikkiro empya okuva ekizimbe ekyasooka okumpi ne Twekobe bwe kyali kibaddemu ekitongole kya [[Uganda Joint Clinical Research Centre (UJCRC)]] okuva mu August 1993.<ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 2003, aba [[Lukiiko]] baakubaganya ebirowoozo okuteesa oba Buganda yeyongere okupangisa oba eguze Butikkiro eri gavumenti ya Uganda, eyali tesasudde Buganda ssente zonna. Kino kyali kimenya endagaano eyakolebwa mu 1993 eyalambika nti gavumenti yali yakusasula ssente z’obupangisa obukadde bwa siringi za Uganda 48 buli mwaka, enteekateeka eno etatekebwa mu nkola.<ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title='We Can Lease The Butikkiro' |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name="Pay Mengo sh450m rent – MPs">{{Cite web |title=Pay Mengo sh450m rent – MPs |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":9">{{Cite web |title=Bukenya To Get Mengo Report On Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Lease Butikkiro, Bataka Tell Mutebi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Kabaka Mutebi yakkiriza amagezi gano, kubanga n'emikolo gyonna egy’obuwangwa bwa Buganda egyikolebwa ku Butikkiro enkadde kyali kisoboka okugyikolera mu Butikkiro omuggya. Okugatta ku ekyo, UJCRC yali etaddewo ebyuma ebikozesebwa nga kyalibadde kizibu okubisengulwa.<ref name=":7">{{Cite web |title=A Wise King In Buganda |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Oluvanyuma lw’okulungamya kuno, Kabaka [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Muwenda Mutebi II owa Buganda]] yalagira Katikkiro Joseph Ssemwogerere okukola endagaano ya liizi ya Butikkiro ey’emyaka 49, eyatuusibwa ng’ayita mu bbaluwa entongole eyatuusibwa omwami William Matovu, omuwandiisi omukulu owa Kabaka ow’ekyama.<ref name=":10">{{Cite web |title=Mutebi wants Butikkiro sold off |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Don't question Kabaka – Nadduli |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> Akakiiko ak’awamu akalimu abakungu ba gavumenti [[Buganda|ya Buganda]] n’eya Uganda katondeddwawo okumaliriza enteekateeka z’okuzimba Butikkiro omuggya.<ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Govt, Mengo Plan For New Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Ttiimu ya Buganda era yaweebwa omulimu gw’okusalawo amabanja g’obupangisa bwa gavumenti ya Uganda okuva lwe yewangamya mu Butikkiro mu 1993.<ref name=":8" /> Gavumenti yali eteseteese obukadde bwa sillingi za Uganda 200 okusasula ebbanja eryo.<ref name=":10">{{Cite web |title=Mutebi wants Butikkiro sold off |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mutebi wants Butikkiro sold off"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Ttiimu ya gavumenti ya Uganda yasooka kukulemberwa Gilbert Bukenya, oluvannyuma n’asikizibwa [[Teckler Kinalwa]], omuwandiisi ow’enkalakkalira mu ofiisi ya Pulezidenti wa Uganda.<ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Govt, Mengo Plan For New Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Ttiimu ya Buganda yalimu omugenzi Godfrey Kaaya Kavuma (omumyuka wa Katikkiro era Minisita w’ettaka n’ebintu), JB Walusimbi (Minisita w’ebyensimbi, oluvannyuma Katikkiro), J.W. Katende (Ssaabawolereza wa Gavumenti), ne Apollo Makubuya (Minisita w’eggwanika).<ref name=":8">{{Cite web |title=Govt, Mengo Plan For New Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Govt, Mengo Plan For New Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Mugwomusanvu 2003, Oweekitiibwa Joseph Mulwanyammuli Ssemwogere, Katikkiro wa Buganda, yayanjula pulaani ey'okuzimbibwako Butikkiro omuggya,<ref name=":5">{{Cite web |title=The Butikkiro lease should be five years! |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "The Butikkiro lease should be five years!"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> eyafunibwa [[Gilbert Bukenya]].<ref name=":5" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Bukenya presents new Butikkiro plans |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Bukenya presents new Butikkiro plans"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref><ref name=":9">{{Cite web |title=Bukenya To Get Mengo Report On Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Bukenya To Get Mengo Report On Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Mu 2005, ekiggya nga kya yiika 6 nga wewali aw'okuzimbwa Butikkiro omuggya kyazuulibwa Minisita wa Buganda Zimbe ku Plot 749 ku Ring Road, okwolekera Olubiri lw’e Mengo.<ref name=":0">{{Cite web |title=Butikkiro site set |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Butikkiro site set"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref><ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Oluvannyuma mu 2005, gavumenti ya Uganda yasasula obukadde bwa sillingi za Uganda 450 mu mabanja agaakunganyizibwa olw’okuwamba Butikkiro, Makindye Army Barracks, ne kkooti ensukkulumu okuva nga 1 August 1993 okutuuka mu 2005. Okusasula kuno kwakolebwa nga bayita mu ceeke eyayanjulwa I. Kabanda, Ssentebe w’akakiiko ka Buganda Land Liase Committee. <ref>{{Cite web |title=In Brief |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name="Pay Mengo sh450m rent – MPs">{{Cite web |title=Pay Mengo sh450m rent – MPs |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Pay Mengo sh450m rent – MPs"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Sh112m lost in certificate sale |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |title=Kabaka pays workers arrears |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Kabaka pays workers arrears"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Ekitongole ki [[Uganda Joint Clinical Research Centre]] kyasengulwa nekidda mu kifo ekipya ku lusozi Lubowa, ku Plot 101 Entebbe Road mu Uganda. <ref>{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Buganda starts Mengo renovation |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/buganda-starts-mengo-renovation-1668182 |access-date=2023-10-31 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Enkaayana eziriwo == Mu 2002, Abazukulu ba Buganda (ekibinja ky’abavubuka ba Baganda) baalumiriza nti abakungu b’[[Lukiiko|Olukkiko]] baali baaguza gavumenti Butikkiro omukadde. Bino byasambajjibwa Godfrey Kaaya Kavuma, eyali omumyuka wa Katikkiro mu kiseera ekyo.<ref name=":3">{{Cite web |title=Butikkiro not sold – Kavuma |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Butikkiro not sold – Kavuma"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Mu 2003, abasawo b’ekinnansi baawakanya nti Butikkiro tasaanidde kukyusibwa okutuusa nga Katikkiro agisenzemu n’akola emikolo gy’ekinnansi egyetaagisa. Bakakasizza nti singa emikolo gino tegikoleddwa, Ronald Muwenda Mutebi, Kabaka wa Buganda mu kiseera ekyo, talikkirizibwa mu Lubiri lwa Twekobe.<ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> [[Baganda|Abaganda]] abamu baakalaatira gavumenti ya Uganda okukozesa ensimbi eziweebwayo okusasula amabanja okuzimba ebizimbe bya UJCRC ku ttaka elyawebwaayo Kabaka, elisangibwa okumpi ne Lubaga Social Centre.<ref name=":4">{{Cite web |title=Mengo in row over Butikkiro |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-10-30 |website=New Vision |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined "Mengo in row over Butikkiro"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2023-10-30</span></span>.</cite></ref> Abalala baalungamya nti gavumenti ezimbe Butikkiro omuggya mu kifo ky’okusasula Buganda. <ref name=":4" /> == Soma ne == * Olukalala lw'ebifo eby'obuwangwa eby'eggwanga mu Central Region, Uganda * [[Katikkiro wa Buganda]] * [[Buganda]] * [[Lukiiko]] == Ebijulizibwako == [[Category:Buganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] 1x5qnh9naun6sw0noeldj0jnyi7pkjz Ekika ky'AKasimba 0 13091 71520 66628 2026-08-25T13:18:47Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71520 wikitext text/x-wiki '''Ekika ky'AKasimba''', nga kikulirwa Omutaka Kabazzi Mitti David Nampuuma, kye kimu ku [[:en:Clans_of_Baganda|bika ebyali]] mu [[:en:Buganda|Buganda]] oba [[:en:Central_Region,_Uganda|Mumassekati ga Uganda]] . Abantu b'ekika kya Kasimba bayitibwa ''Ab'akasimba'' (Obumu: ''Ow'akasimba'' ). Ab’ekika kino [[:en:Baganda|Baganda]] era boogera olulimi [[:en:Luganda|Oluganda]] . [[File:Genetta_in_Botswana.jpg|thumb|Genet, ''Akasimba'' mu Luganda]] == Emitwe == Kabazzi kye kitiibwa ky’akulira ekika ky'AKasimba. ''Omutaka'' kitiibwa kya buli mukulu w’ekika. <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}} </ref> <ref name="kasimbaBuganda1">{{Cite web |title=kasimba clan |url=https://www.obutaka.com/clans/kasimba |access-date=26 July 2025 |archive-date=14 August 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250814200738/https://www.obutaka.com/clans/kasimba |url-status=dead }}</ref> == Emiziro gy'ekika == Omuziro omukulu, ''Omuziro'', ke [[:en:Genet_(animal)|Kasimba]] . <ref name="clandiv">{{Cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref> Omuziro ogw'okubiri, ''akabbiro'', ye [[:en:Leopard|Ngo]] ( ''Ngo'' ). <ref name="clandiv" /> Omuntu ow’ekika kya Kasimba takkirizibwa kulya oba okulumya Akasimba. == Enkula == === Kabaka (Ssaabataka) . === [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] y’akulira ensengeka y’ebika <ref name="clanroscoe">{{Cite book |last=Roscoe |first=John |date=2022 |title=The Baganda: an account of their native customs and beliefs |publisher=Legare Street Press |isbn=9781015918757 |language=English}}</ref> era abakulu b’ebika, Bataka (obungi bw' Omutaka) <ref name="lggram">{{Cite book |last=Chesswas |first=J.D. |date=2014 |title=The Essentials of Luganda |publisher=Oxford University Press |edition=4th |location=Nairobi |page=14 |language=English}}</ref> ) bali wansi we. === Omukulu w'Ekika (Ow'Akasolya) === Akulira ''Kasolya'' (akasolya) y'Omutaka Kabazzi. <ref name="clandiv"/> === Ekitebe ky'Ekika (Obutaka) . === Ekifo awasangibwa ekitebe ky'ekika ( ''Obutaka'' ) kiri Kyango, Mawokota, [[:en:Kabaka_of_Buganda|Disitulikiti y'e Mpigi]], [[:en:Uganda|Uganda]] . <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="kasimbaBuganda1"/> === Omubala gw'ekika (Omubala) . === Omubala gw'ekika ( ''omubala'' ) oba enjogera ( ''emibala'' ) ze zino: <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="kasimbaBuganda1"/> # ''Kiiso: bwe kikulaba obulungi, naawe okiraba'' . # ''Kababembe'' == Emirimu n'obuvunaanyizibwa mu Lubiri == Abaali mu kika kya Kasimba baali Baweesi ba Kabaka era nga bebakola Olubugo lwa Kabaka. == Amannya g'ekika (Mannya '''g'ekika''' ) . == [[:en:Surnames|Amannya agasooka oba agasembayo]] g’abantu ab’ekika kino gaawukana okusinziira ku kikula ky’omuntu (Omusajja oba Omukazi). Amannya agamu ga bulijjo eri abantu bonna ab’ekika naye agamu gasinga kukozesebwa mu bitundu ebyenjawulo ( ''Essiga'' ) eby’ekika. <ref name="clannsimbi">{{Cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52-53}}<cite class="citation journal cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNsimbi1980">Nsimbi, M.B. (April 1980). "Luganda Names, Clans, and Totems". ''Munger Africana Library Notes'' (<span class="nowrap">52–</span>53). [[California Institute of Technology]].</cite></ref> <ref>{{Cite book |last=Kiingi |first=K.B. |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |pages=93–102 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref>''​'' Mumazima, amanya agamu Essiga erimu lyegakozesa gayinza okuba nga gaava mukika ekirala, okugeza okusinzzira mu Kubbula ( Okugeza okutuuma omuntu okuva mumuntu oba omugenzi webali bagalana ennyo).<ref name="clannsimbi" /> === Amannya g'abalenzi === Amannya g’abalenzi agamu agali mu kika kino ge gano: <ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames">{{Cite web |title=kasimba clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/kasimba-names |access-date=26 July 2025 |archive-date=14 August 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250814200800/https://www.obutaka.com/clans/clan-names/kasimba-names |url-status=dead }}</ref> 1. Bakulumpagi 2. Buyondo 3. Jeero 4. Kisawuzi 5. Kisiriinya 6. Kiyemba 7. Lubyayi 8. Mabuzi 9. Mazinga 10. Mazzi 11. Mbaziira 12. Nampuuma 13. Sseruwo 14. Walukagga 15. Kabuubi Luyijja 16. Kasiita 17. Ssebukyu 18. Kiyegga 19. Muddu 20. Lusuku === Amannya g'abawala === Amannya g’abawala agamu agali mu kika kino ge gano: <ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames"/> 1. Nnabazzi 2. Nnakawungu of (Nakawungu) 3. Nnakiyemba or (Nakiyemba_ 4. Nnaluwo or (Naluwo) 5. Nnaluwooza or (Naluwooza) 6. Nnamazzi or (Namazzi) 7. Nnandagire or (Nandagire) == Abatutumufu mu kika == # Peter Mazinga, Eyali omuzannyi w'omupiira mu KCC FC. == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Buganda]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] npxmf0e8uh9f0fhbz2axvgspueoga15 Ekika ky'Obutiko 0 13092 71523 63266 2026-08-25T13:18:48Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebika by'Abaganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71523 wikitext text/x-wiki '''Ekika ky'oButiko''' (Mushrooms clan), ekikulirwa Omutaka Ggunju Matia Kawere, era kye kimu ku [[:en:Clans_of_Baganda|bika ebiri]] mu [[:en:Buganda|Buganda]] oba [[:en:Central_Region,_Uganda|Mu massekati ga Uganda]] . Abantu b’ekika ky'Obutiko bayitibwa ''Ab’obutiko'' (Obumu: ''Ow’obutiko'' ). Ab’ekika kino [[:en:Baganda|Baganda]] era boogera olulimi [[:en:Luganda|Oluganda]] . [[File:BUTIKO_CLAN_Totem.jpg|thumb|Mushrooms, ''Obutiko'' mu Luganda]] == Emitwe == Ggunju kye kitiibwa ky’omukulu w’ekika ky'Obutiko. ''Omutaka'' kitiibwa kya buli mukulu wakika. <ref name="clanBuganda1"> {{Cite web |title=Buganda Clans |url=https://buganda.or.ug/clans/ |access-date=26 July 2025}} </ref> <ref name="butikoBuganda1"> {{Cite web |title=butiko clan |url=https://www.obutaka.com/clans/butio |access-date=26 July 2025}} </ref> == Emikziro gy'ekika == Omuziro omukulu, ''Omuziro'', bwe [[:en:Mushrooms|Butiko]].<ref name="clandiv">{{Cite book |last=Kiingi |first=K |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |page=92 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref> Omuziro ogw'okubiri, ''akabbiro'', ye ( '''Nnamulondo''' ). <ref name="clandiv" /> Omuntu ow’ekika ky'Obutiko takkirizibwa kulya oba okulumya Obutiko oba wadde Obutiko obutaliibwa. == Enkula == === Kabaka (Ssaabataka) . === [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] y’akulira ensengeka y’ebika <ref name="clanroscoe">{{Cite book |last=Roscoe |first=John |date=2022 |title=The Baganda: an account of their native customs and beliefs |publisher=Legare Street Press |isbn=9781015918757 |language=English}}</ref> era abakulu b’ebika, Abataka (Obungi bw' Omutaka) <ref name="lggram">{{Cite book |last=Chesswas |first=J.D. |date=2014 |title=The Essentials of Luganda |publisher=Oxford University Press |edition=4th |location=Nairobi |page=14 |language=English}}</ref> ) bali wansi we. === Omukulu w'Ekika (Ow'Akasolya) === Omukulu w'Ak''asolya'' (akasolya) ye Mutaka Ggunju. <ref name="clandiv"/> === Ekitebe ky'Ekika (Obutaka) . === Ekifo awasangibwa ekitebe ky'ekika ( ''Obutaka'' ) kiri Bukalango, Busiro, [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]], [[:en:Uganda|Uganda]] . <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="butikoBuganda1"/> === Omubala gw'ekika (Omubala) . === Omubala gw'ekika ( ''omubala'' ) oba enjogera ( ''emibala'' ) bye bino: <ref name="clanBuganda1"/> <ref name="butikoBuganda1"/> # ''Weekirikite, Ggunju ajja'' # ''Gabolokota teggwa nte'' . == Emirimu n'obuvunaanyizibwa mu Lubiri == Abali mu kika ky'Obutiko baali Baweesi ba Kabaka. == Amannya g'ekika (Mannya '''g'ekika'''). == [[:en:Surnames|Amannya agasooka oba amannya agasembayo]] g’abantu abava mu kika kino gaawukana okusinziira ku kikula ky’omuntu (Omusajja oba Omukazi). Amannya agamu ga bulijjo eri abantu bonna ab’ekika naye agamu gasinga kukozesebwa mu bitundu ebyenjwaulo ( ''Essiga'' ) eby’ekika. <ref name="clannsimbi">{{Cite journal |last=Nsimbi |first=M.B. |date=April 1980 |title=Luganda Names, Clans, and Totems |journal=Munger Africana Library Notes |language=English |publisher=[[California Institute of Technology]] |issue=52-53}}</ref> <ref>{{Cite book |last=Kiingi |first=K.B. |date=2009 |title=Enkuluze ya Oluganda eya e Makerere |url= |publisher=Fountain Publishers |isbn=978-9970-02-613-5 |edition=2nd |location=Kampala |pages=93–102 |language=lg |trans-title=Makerere Luganda Dictionary}}</ref>'' ​'' Mumazima, amannya agamu Essiga erimu lyegakozesa gayinza okuba gava mu kika kirala, okugeza oluvannyuma lw'Okubbula (okugeza okutuuma omuntu okuva mu muntu oba omugenzi gweyali ayagla ennyo).<ref name="clannsimbi" /> === Amannya g'abalenzi === Amannya g’abalenzi agamu ab’ekika kino ge gano: <ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames">{{Cite web |title=Butiko clan names |url=https://www.obutaka.com/clans/clan-names/butiko-names |access-date=26 July 2025 |archive-date=9 September 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250909131101/https://www.obutaka.com/clans/clan-names/butiko-names |url-status=dead }}</ref> 1. Balinnya 2. Bbirikadde 3. Ddibya 4. Kabu 5. Kabuusu 6. Kagombe 7. Kasirye 8. Katimbo 9. Kawere 10. Kisuule 11. Kyazze 12. Lumala 13. Mubiru 14 . Nganda 15 .Wagaba 16. musiitwa === Amannya g'abawala === Amannya g’abawala agamu abali mu kika kino ge gano: <ref name="clannsimbi"/> <ref name="cannames"/> 1. Nnabagereka (or Nabagereka) 2. Nnajjuka (or Najjuka) 3. Nnakyagaba (or Nakyagaba) 4. Nnakyazze (or Nakyazze) 5. Nnalugunju (or Nnalugunju) 6. Nnamberenge (or Namberenge) 7. Nnamulondo (or Namulondo) 8. Nnannoni (or Nannoni) 9. Nnakakaawa (or Nakakaawa) == Abatutumufu mu kika == # Brigadier General Augustine Kyazze omuserikale omukulu mu magye mu ggye lya [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|Uganda People's Defence Forces]] . # Omugenzi [[:en:Tom_Kawere|Thomas Kawere]] yali mukubi wa bikonde era omutendesi. == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Buganda]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] djh42l65qg2rodliskvg5ofb5msgdc0 Adolfo Mukasa Ludigo 0 13096 71548 60700 2026-08-25T13:53:11Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abajulizi ba Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71548 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Adolphus Ludigo-Mukasa''', era amanyiddwa nga '''Adolofu Mukasa Ludigo''' (c. 1861 &#x2013; Ogwomukaaga 3, 1886), '''Adolf Mukasa Ludigo''' yali [[Muzukizi|mujulizi]] wa [[:en:Uganda|Uganda]] [[:en:Catholic_Church|Omukatoliki]] eyattibwa olw’enzikiriza ye. == Obulamu == Ludigo-Mkasa yali [[:en:Bunyoro|Munyoro]] okuva ku kyalo Misenyi mu kigo ky'Abakatoliki ekya Myeri Katoosa mu [[:en:Kyenjojo_District|disitulikiti y'e Kyenjonjo]].<ref>{{Cite web|title=Pilgrims flock to Katoosa Martyrs shrine in Kyenjojo|url=https://www.bukedde.co.ug/articledetails/NV_152541|access-date=2024-01-31|website=Bukedde|language=en|archive-date=2024-01-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20240131074600/https://www.bukedde.co.ug/articledetails/NV_152541|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web |title=Pilgrims flock to Katoosa Martyrs shrine in Kyenjojo|url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_152541|access-date=2024-01-31|website=New Vision|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Pilgrims celebrate Martyrs' Day at Katoosa shrine|url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_152567|access-date=2024-01-31|website=New Vision|language=en}}</ref> Yali mutabani w’omugenzi Bamwesekesa (taata) ne Kajoote Kahinju(maama).<ref name=":2">{{Cite web |date=2021-01-05|title=Know Uganda: The making and history of Katoosa Martyrs Villa|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/know-uganda-the-making-and-history-of-katoosa-martyrs-villa-1518074|access-date=2024-01-29|website=Monitor|language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-01-25|title=Thousands arrive in Kyenjojo for annual St Adolf Ludigo pilgrimage|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/thousands-arrive-in-kyenjojo-for-annual-st-adolf-ludigo-pilgrimage-4098816|access-date=2024-01-31|website=Monitor|language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |date=2022-05-29|title=Fort Portal: Home of St Adolf Ludigo|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/fort-portal-home-of-st-adolf-ludigo-3831144|access-date=2024-01-31|website=Monitor|language=en}}</ref> Ku myaka emito, yawambibwa abazigu ba Baganda mu mwaka gwa 1850 ng’ali wamu ne nnyina Kajoote e Kyarwehikyo kiromita ntono okuva ku [[:en:Katoosa_Martyrs_Shrine|njazi z’e Katoosa]] era n’afuuka munne wa [[:en:Charles_Lwanga|Charles Lwanga]] mu kkooti.<ref>{{cite book |last1=Mubiru|first1=Charles Lwanga|title=The Uganda Martyrs and the Need for Appropriate Role Models in Adolescents' Moral Formation: As Seen from the Traditional African Education|date=2012|publisher=LIT Verlag Münster|isbn=978-3-643-90142-2|page=131|url=https://books.google.com/books?id=BbyAH3NNAfYC&q=Mugagga+Lubowa&pg=PA130|language=en}}</ref><ref name=":2" /><ref name=":0" /> Ludigo-Mukasa yateekebwa okulabirira ensuku za [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] . Erinnya lye lyakyusibwa okuva ku Tibeyalirwa ne lifuuka Ludigo olubiri lwa Kabaka oluvannyuma lw'okusoma obukristaayo.<ref name=":2" /> Abaminsani Abapolotesitante baatandika okutuuka mu Buganda mu 1877, ne baddibwaako oluvannyuma lw’emyaka ebiri [[:en:White_Fathers|Abaminsani b’Abakatoliki aba Afrika]] . Kabaka [[:en:Muteesa_I_of_Buganda|Muteesa I]] yayaniriza abaminsani n’azannyisa Abakatoliki, Abazungu, n’abasuubuzi Abasiraamu, ng’alinga asooka okwagala omu, n’alyoka ayagala omulala, olw’okuganyulwa mu by’obufuzi. Kkooti eno yali [[:en:Kasubi_hill|Nabulagala]], ng’abaminsani b’Abakatoliki bali kumpi e Kasubi. Eyo Ludigo-Mukasa gye yatandikira okutwala okusomesebwa kw’eddiini nga mu mwaka gwa 1881.<ref>[http://www.munyonyo-shrine.ug/martyrs/other-uganda-martyrs/st-adolphus-mukasa-ludigo/ "Adolphus Ludigo-Mkasa", Munyonyo Martyrs' Shrine]</ref> Kabaka omuto [[:en:Mwanga_II|Mwanga II]] yasikira ku Nnamulondo mu 1884 ku myaka nga kkumi na mukaaga. Yatuuka okulaba Abakristaayo ng’omuntu ow’akabi, ng’ekimu ku byo kyava ku Bugirimaani okulumba ku lubalama lw’ennyanja, era olw’okuba Abakristaayo bakubiriza abasomi bomulubiri lwe okuziyiza okutaataganyizibwa okuva gyaali.<ref>{{Cite web |url=https://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/|title=French, Bob. "The Uganda Martyrs", ''The Word Among Us'', August 2015|access-date=2021-09-25|archive-date=2018-08-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20180823174629/https://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/|url-status=dead}}</ref> Adolphus yafuna okubatizibwa kwe nga 17 Ogwekkumi n'ogumu, 1885.<ref>[http://www.october2019.va/en/testimoni/i-testimoni/the-holy-martyrs-of-uganda.html "The Holy Martyrs of Uganda", Pontifical Missionary Societies]</ref> Ssekabaka Mwanga yasaba Abakristaayo abakyuse okuleka enzikiriza yaabwe empya era n’atta Abangereza n’Abakatoliki bangi abatakikola. Adolphus yali omu ku [[:en:Christians|Bakristaayo]] bangi abattibwa kabaka wakati wa 1885 ne 1887. Yayokebwa nga mulamu nga 3rd Ogwomukaaga 1886 e Namugongo<ref>[https://books.google.com/books?id=LP4UAAAAQAAJ&dq=Aberoh+and+Atom&pg=PA78 Holweck, Frederick George. ''A Biographical Dictionary of the Saints'', B. Herder, 1924, p. 18]</ref> ku myaka nga abiri mu etaano. Olunaku olw’okuttibwa kwe nga 3 omweezi Ogwomukaaga, lujjukirwa ng’olunaku [[:en:Feast_day|lw’embaga]] [[:en:Uganda_Martyrs|y’Abajulizi ba Uganda]].<ref>[https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/the-saints/the-martyrs-3/st-adolf "St. Adolphus Ludigo-Mkasa", Uganda Martyrs Shrine, Namugongo]</ref> == Famire n’abooluganda == Ludigo alina abooluganda okuli; Evangeline Kabaruli eyazaalibwa nga 04 Ogwomwenda 1919 (muwala wa muganda we okuva ku kojja we ku ludda lwa kitaawe). == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Omujulizi wa Uganda]] [[Category:Abajulizi ba Uganda]] b0xivjaiuj0avffl9gomavwlf34oeof Joseph Mukasa Balikuddembe 0 13101 71552 57956 2026-08-25T13:53:12Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abajulizi ba Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71552 wikitext text/x-wiki '''Joseph Mukasa Balikuddembe''' Yali mulamu okuva mu mwaka gwa 1860 okutuuka nga 15 ogwekkumi 1885. Yali [[:en:Martyr|mujulizi]] [[Yuganda|wa Uganda]] [[:en:Catholic_Church|Omukatoliki]] era nga akola nga majordomo mu lubiri lwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda]], era nga Mukasa ono amanyiddwa ng’omutuukirivu Eklezia Katolika. [[Abaminsani ba Africa]] bajja mu Uganda mu mwaka gwa 1879. Balikuddembe yawandiisibwa nga omusomi wa katekisimu mu mwaka ogwaddako era ono yali wamu ne [[Andrew Kaggwa]] eyabatizibwa Père Simon Lourdel M.Afr. (Fr. Mapeera) nga ennaku z'omwezi 30 ogw'okuna 1882. <ref name="shrine">{{Cite web |title=Uganda Martyrs Shrine, Namugongo, Kampala Archdiocese, Uganda |url=http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/martyrs.php?id=45 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111034645/http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/martyrs.php?id=45 |archive-date=11 November 2016 |access-date=14 November 2016 |publisher=}}</ref> <ref name=":0">{{Cite web |title=Mapeera, the man behind Uganda's first-ever mass, baptism |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_102140 |access-date=2023-10-03 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Uganda Martyrs: tracing the history |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/uganda-martyrs-tracing-the-history-1571544 |access-date=2023-10-05 |website=Monitor |language=en}}</ref> Balikuddembe yaweebwa erinnya ly'okubatiza erya "Joseph". <ref name="dacb.org">{{Cite web |title=Shorter, Aylward. "Mukasa Balikuddembe, Joseph", ''Dictionary of African Christian Biography'', 2003 |url=http://www.dacb.org/stories/uganda/mukasa_joseph.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100323044238/http://www.dacb.org/stories/uganda/mukasa_joseph.html |archive-date=2010-03-23 |access-date=2008-08-31}}</ref> Okuva mu mu mwezi ogw'ekumi n'ogumu, omwaka gwa 1882, okutuuka mu Kasambula wa 1885 abaminsani Abakatoliki, olw’ensonga z’ebyokwerinda, baasuulawo obuminsani mu Uganda ne badda mu bukiikaddyo bw’ennyanja Victoria. Mu kiseera nga abaminsani tebaliiwo, Balikuddembe yalondebwa okuba omukulembeze w’Abakristaayo. <ref name="dacb.org"/> <ref name=":0"/> [[Muteesa I of Buganda|Ssekabaka Muteesa]] yasikirwa mutabani we ow’emyaka kkumi n’omunaana, Danieri Mwanga II. Ku ntandikwa y’obufuzi bwe, kabaka omuggya yatandika okufufuggaza [[:en:Missionary|abaminsani]] [[:en:Christianity|Abakristaayo]] n’abo abaali bakyuse nebegatta ku ddiini mu nsi ye, era n’atta omulabirizi [[:en:United_Kingdom|omungereza]] [[:en:James_Hannington|James Hannington]] ne banne mu mwezi ogw'ekumi nga ennaku z'omwezi 29, mu mwaka gwa1885, nga tafudeeyo ku kwegayirira kwa Balikuddembe okusonyiwa omulabirizi. Godfrey Muwonge kino akiteeka ku Katikkiro wa Mwanga (Ssaabaminisita) Mukasa, eyayagala ennyo okukugira okusaasaana kw’Obukristaayo mu Buganda ng'ayita mu kumalawo abasomesa baayo. <ref name="Muwonge">{{Cite web |title="Katikkiro Mukasa Was Behind Many "Mwanga II Executions", ''Buganda Watch'', 21 May 2015 |url=https://www.bugandawatch.com/2015/05/21/my-two-cents-worth-katikkiro-mukasa-was-behind-many-mwanga-executions/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151208142536/https://www.bugandawatch.com/2015/05/21/my-two-cents-worth-katikkiro-mukasa-was-behind-many-mwanga-executions/ |archive-date=8 December 2015 |access-date=3 December 2015}}</ref> Nga abasomi ba katekisimu, abaali bakakyuka baali tebakyasobola kwenyigira mu bikolwa bbo bye baalaba ng’ebitali bya kikulistaayo. Mwanga kino yakiraba ng’okumujeemera. <ref name="Nsambu">[http://www.newvision.co.ug/news/669076-who-are-uganda-martyrs.html Nsambu, Jean-Marie. "Who are Uganda Martyrs?", ''New Vision'', 2007] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208133406/http://www.newvision.co.ug/news/669076-who-are-uganda-martyrs.html|date=2015-12-08}}</ref> Ng’omuwabuzi wa Mwanga omukulu, Balikuddembe yavumirira nnyo ky'okutta omulabirizi. Kino Mwanga yakitwala ng’obutamusaamu kitiibwa era oluvannyuma lw’okukubaganya ebirowoozo okumala ekiro kiramba, kabaka yasalira Balikuddembe omusango gw’okufa. Muwonge agamba nti Katikkiro Musaka yarwana nnyo okulaba nti ekiragiro kino kituukirizibwa nga kabaka tannakyusa kirowoozo kye. <ref name="Muwonge"/> Nga 15 ogw'ekumi n'ogumu, omwaka 1885 Balikuddembe yatwalibwa mu kifo ekiriraanye omugga Nakivubo gye baamutemerako omutwe era omulambo ne gusuulibwa ku ntuumu y’enku ezaali ziyaka. <ref name="dacb.org"/> Emirimu gye gyatwalibwa mu maaso omuvubuka eyali omusomi w'eddiini ayitibwa [[:en:Charles_Lwanga|Charles Lwanga]] . == Okussaamu ekitiibwa == Balikuddembe ajjukirwa nga [[:en:Martyrs_of_Uganda|omujulizi wa Uganda]] eyasooka era nga ye mukuumi wa bannabyabufuzi n’abaami ba Kabaka. <ref name="shrine"/> Ekigo kya St. Joseph Mukasa Balikuddembe kisangibwa mu Kisoga. <ref>{{Cite web |last=easervites |date=12 November 2014 |title=SILVER JUBILEE OF BALIKUDDEMBE CATHOLIC PARISH |url=https://eastafricanservites.wordpress.com/2014/11/12/silver-jubilee-of-balikuddembe-catholic-parish/ |access-date=14 November 2016 |publisher=}}</ref> == Famire ye == Taata wa Balikuddembe yali Matia Mulumba okuva e Jinja ate nnyina ye yali mukyala Mutoro. <ref name=":1"/> == Ebiwandiiko ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa eby’ebweru ==   * [https://web.archive.org/web/20061218043738/http://www.catholic-forum.com/saints/saintjbh.htm Ebikwata ku bulamu bwa Joseph Mukasa] * [https://web.archive.org/web/20180823174629/https://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ Abajulizi ba Uganda okuva mu magazini ya ''The Word Among Us'' eya August 2008] Archived * [https://web.archive.org/web/20241209080259/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=105 Joseph Mukasa okuva mu UgandaMartyrsShrine.org] * [https://web.archive.org/web/20100323044238/http://www.dacb.org/stories/uganda/mukasa_joseph.html Joseph Mukasa Balikuddembe's profile from Dictionary of African Christian Biography] {{Authority control}} [[Category:Abajulizi ba Uganda]] 95dtjg6ubmf3y41eajmc0keu4etkaid 71564 71552 2026-08-25T13:59:15Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71564 wikitext text/x-wiki '''Joseph Mukasa Balikuddembe''' Yali mulamu okuva mu mwaka gwa 1860 okutuuka nga 15 ogwekkumi 1885. Yali [[:en:Martyr|mujulizi]] [[Yuganda|wa Uganda]] [[:en:Catholic_Church|Omukatoliki]] era nga akola nga majordomo mu lubiri lwa [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda]], era nga Mukasa ono amanyiddwa ng’omutuukirivu Eklezia Katolika. [[Abaminsani ba Africa]] bajja mu Uganda mu mwaka gwa 1879. Balikuddembe yawandiisibwa nga omusomi wa katekisimu mu mwaka ogwaddako era ono yali wamu ne [[Andrew Kaggwa]] eyabatizibwa Père Simon Lourdel M.Afr. (Fr. Mapeera) nga ennaku z'omwezi 30 ogw'okuna 1882. <ref name="shrine">{{Cite web |title=Uganda Martyrs Shrine, Namugongo, Kampala Archdiocese, Uganda |url=http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/martyrs.php?id=45 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161111034645/http://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/martyrs.php?id=45 |archive-date=11 November 2016 |access-date=14 November 2016 |publisher=}}</ref> <ref name=":0">{{Cite web |title=Mapeera, the man behind Uganda's first-ever mass, baptism |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_102140 |access-date=2023-10-03 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Uganda Martyrs: tracing the history |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/uganda-martyrs-tracing-the-history-1571544 |access-date=2023-10-05 |website=Monitor |language=en}}</ref> Balikuddembe yaweebwa erinnya ly'okubatiza erya "Joseph". <ref name="dacb.org">{{Cite web |title=Shorter, Aylward. "Mukasa Balikuddembe, Joseph", ''Dictionary of African Christian Biography'', 2003 |url=http://www.dacb.org/stories/uganda/mukasa_joseph.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100323044238/http://www.dacb.org/stories/uganda/mukasa_joseph.html |archive-date=2010-03-23 |access-date=2008-08-31}}</ref> Okuva mu mu mwezi ogw'ekumi n'ogumu, omwaka gwa 1882, okutuuka mu Kasambula wa 1885 abaminsani Abakatoliki, olw’ensonga z’ebyokwerinda, baasuulawo obuminsani mu Uganda ne badda mu bukiikaddyo bw’ennyanja Victoria. Mu kiseera nga abaminsani tebaliiwo, Balikuddembe yalondebwa okuba omukulembeze w’Abakristaayo. <ref name="dacb.org"/> <ref name=":0"/> [[Muteesa I of Buganda|Ssekabaka Muteesa]] yasikirwa mutabani we ow’emyaka kkumi n’omunaana, Danieri Mwanga II. Ku ntandikwa y’obufuzi bwe, kabaka omuggya yatandika okufufuggaza [[:en:Missionary|abaminsani]] [[:en:Christianity|Abakristaayo]] n’abo abaali bakyuse nebegatta ku ddiini mu nsi ye, era n’atta omulabirizi [[:en:United_Kingdom|omungereza]] [[:en:James_Hannington|James Hannington]] ne banne mu mwezi ogw'ekumi nga ennaku z'omwezi 29, mu mwaka gwa1885, nga tafudeeyo ku kwegayirira kwa Balikuddembe okusonyiwa omulabirizi. Godfrey Muwonge kino akiteeka ku Katikkiro wa Mwanga (Ssaabaminisita) Mukasa, eyayagala ennyo okukugira okusaasaana kw’Obukristaayo mu Buganda ng'ayita mu kumalawo abasomesa baayo. <ref name="Muwonge">{{Cite web |title="Katikkiro Mukasa Was Behind Many "Mwanga II Executions", ''Buganda Watch'', 21 May 2015 |url=https://www.bugandawatch.com/2015/05/21/my-two-cents-worth-katikkiro-mukasa-was-behind-many-mwanga-executions/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151208142536/https://www.bugandawatch.com/2015/05/21/my-two-cents-worth-katikkiro-mukasa-was-behind-many-mwanga-executions/ |archive-date=8 December 2015 |access-date=3 December 2015}}</ref> Nga abasomi ba katekisimu, abaali bakakyuka baali tebakyasobola kwenyigira mu bikolwa bbo bye baalaba ng’ebitali bya kikulistaayo. Mwanga kino yakiraba ng’okumujeemera. <ref name="Nsambu">[http://www.newvision.co.ug/news/669076-who-are-uganda-martyrs.html Nsambu, Jean-Marie. "Who are Uganda Martyrs?", ''New Vision'', 2007] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208133406/http://www.newvision.co.ug/news/669076-who-are-uganda-martyrs.html|date=2015-12-08}}</ref> Ng’omuwabuzi wa Mwanga omukulu, Balikuddembe yavumirira nnyo ky'okutta omulabirizi. Kino Mwanga yakitwala ng’obutamusaamu kitiibwa era oluvannyuma lw’okukubaganya ebirowoozo okumala ekiro kiramba, kabaka yasalira Balikuddembe omusango gw’okufa. Muwonge agamba nti Katikkiro Musaka yarwana nnyo okulaba nti ekiragiro kino kituukirizibwa nga kabaka tannakyusa kirowoozo kye. <ref name="Muwonge"/> Nga 15 ogw'ekumi n'ogumu, omwaka 1885 Balikuddembe yatwalibwa mu kifo ekiriraanye omugga Nakivubo gye baamutemerako omutwe era omulambo ne gusuulibwa ku ntuumu y’enku ezaali ziyaka. <ref name="dacb.org"/> Emirimu gye gyatwalibwa mu maaso omuvubuka eyali omusomi w'eddiini ayitibwa [[:en:Charles_Lwanga|Charles Lwanga]] . == Okussaamu ekitiibwa == Balikuddembe ajjukirwa nga [[:en:Martyrs_of_Uganda|omujulizi wa Uganda]] eyasooka era nga ye mukuumi wa bannabyabufuzi n’abaami ba Kabaka. <ref name="shrine"/> Ekigo kya St. Joseph Mukasa Balikuddembe kisangibwa mu Kisoga. <ref>{{Cite web |last=easervites |date=12 November 2014 |title=SILVER JUBILEE OF BALIKUDDEMBE CATHOLIC PARISH |url=https://eastafricanservites.wordpress.com/2014/11/12/silver-jubilee-of-balikuddembe-catholic-parish/ |access-date=14 November 2016 |publisher=}}</ref> == Famire ye == Taata wa Balikuddembe yali Matia Mulumba okuva e Jinja ate nnyina ye yali mukyala Mutoro. <ref name=":1"/> == Ebiwandiiko ebijuliziddwa == <references /> == Ebijuliziddwa eby’ebweru ==   * [https://web.archive.org/web/20061218043738/http://www.catholic-forum.com/saints/saintjbh.htm Ebikwata ku bulamu bwa Joseph Mukasa] * [https://web.archive.org/web/20180823174629/https://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ Abajulizi ba Uganda okuva mu magazini ya ''The Word Among Us'' eya August 2008] Archived * [https://web.archive.org/web/20241209080259/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/index.php?ID=105 Joseph Mukasa okuva mu UgandaMartyrsShrine.org] * [https://web.archive.org/web/20100323044238/http://www.dacb.org/stories/uganda/mukasa_joseph.html Joseph Mukasa Balikuddembe's profile from Dictionary of African Christian Biography] {{Authority control}} [[Category:Abajulizi ba Uganda]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] dw7lzoohwjelx5tfbds43w47xq469vq Achilleus Kiwanuka 0 13124 71549 66690 2026-08-25T13:53:11Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abajulizi ba Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71549 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Achilleus Kiwanuka''', era amanyiddwa nga '''Achileo Kiwanuka''' oba '''Achilles Kiwanuka oba Achiles Kiwanuka''' (1869 – Ogwomukaaga 3, 1886), yali mujulizi wa Uganda Omukatoliki assibwamu ekitiibwa ng’omutukuvu mu Klezia Katolika.<ref>{{Cite web |title=Uganda Martyrs |url=https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs |access-date=2024-02-02 |website=Uganda Episcopal Conference |language=en-gb |archive-date=2024-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240131111459/https://www.uecon.org/uganda-martyrs/martyrs |url-status=dead }}</ref> == Obulamu bwe == Kiwanuka yazaalibwa Lulagala mu Ssaza ly’e Ssingo era yali y'eddira Lugave ekika ky’Abaganda.<ref>[http://www.munyonyo-shrine.ug/martyrs/other-uganda-martyrs/st-achilles-kiwanuka/ Saint Achilleus Kewanuka", Munyonyo Martyrs' Shrine]</ref> Kitaawe yali mumyuka w'akulira essaza omukukuutivu okumala ebbanga ddene.<ref>[https://klarchdiocese.org.ug/about-us/the-uganda-martyrs/st-achilles-kiwanuka/ "St. Achilles Kiwanuka", Diocese of Kampala]</ref> Ku myaka kkumi n'etaano Kiwanuka yalondebwa okuweereza n'gomubaka mu kisenge ky'abawuliriza mu lubiri lwa Kabaka Mwanga II owa [[Buganda]],<ref>{{Cite web |url=https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/the-saints/the-martyrs-3/st-achillis |title="Achillis Kiwanukaaaa", Uganda Martyrs Shrine, Namugongo |access-date=2026-07-08 |archive-date=2024-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241216215136/https://www.ugandamartyrsshrine.org.ug/the-saints/the-martyrs-3/st-achillis |url-status=dead }}</ref> yakyuka n'adda mu nzikiriza y'Ekikristaayo wansi w'ekibiina ky'abaminsani ekyali kimanyiddwa nga Missionaries of Africa.<ref>Mubiru, Charles Lwanga (2012). [https://books.google.com/books?id=BbyAH3NNAfYC&q=Mugagga+Lubowa&pg=PA130 ''The Uganda Martyrs and the Need for Appropriate Role Models in Adolescents' Moral Formation: As Seen from the Traditional African Education''.] LIT Verlag Münster. p.&#x20;127. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;<bdi>[[:en:Special:BookSources/978-3-643-90142-2|978-3-643-90142-2]]</bdi>.</ref> Yabatizibwa Pere Simeon Lourdel mu kiro kya 16 Ogwekkuminoogumu mu 1885, n'afuna erinnya Achilles. Kabaka [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] y'eyayaniriza abaminsani era n'afuba okuzannyisa Abakatoliki, Abakristaayo n'abasuubuzi Abasiraamu, ng'afa kw'omu asoose okujja, ate oluvannyuma omulala azzeeko, olw'ensonga z'eby'obufuzi. Mutabani we, [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] ye yamuddira mu bigere mu 1884 ng'alina emyaka kkumi na mukaaga era n'atandika okutunuulira Abakristaayo ng'abalabe, kubanga baali batutte emitima gy'abaweereza be nga tebayamuwuliriramu. Okulumba kw'Abagirimaani okwakolebwa ku lubalama lwa ssemayanja nakwo kwamuleetera okwekengera abantu b'ebweru. Ng'atidde nti bano bandi muwakanya essaawa yonna, yagoba abaminsani n'alagira okutta Ssabasumba w'Abakrisitayo [[James Hannington]].<ref>{{Cite web |title=French, Bob. "The Uganda Martyrs", ''The Word Among Us'', August 2015 |url=https://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180823174629/https://wau.org/archives/article/the_uganda_martyrs/ |archive-date=2018-08-23 |access-date=2021-09-25}}</ref> [[Joseph Mukasa Balikuddembe]] yali mukungu mu kkooti era yali mukulembeze mu bakristaayo, yavumirira eky'okutta Hannington. Kabaka kino yakiraba ng'okumuyisamu amaaso era n’alagira Balikuddembe attibwe.<ref>{{Cite web |title=Shorter, Aylward. "Mukasa Balikuddembe, Joseph", ''Dictionary of African Christian Biography'', 2003 |url=http://www.dacb.org/stories/uganda/mukasa_joseph.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100323044238/http://www.dacb.org/stories/uganda/mukasa_joseph.html |archive-date=2010-03-23 |access-date=2008-08-31}}</ref> Kabaka Mwanga yalagira abo bonna abaali bakyusizza enzikiriza okuzivaamu era bangi abatakikola okuli Abakatoliki n'Abakulistaayo battibwa. Kiwanuka yalina emyaka kkumi na musanvu lwe yayokebwa nga mulamu olw’enzikiriza ye e Namugongo nga mu Gwomukaaga 3, 1886,<ref>{{Cite web |title=The Christian Martyrs of Uganda |url=http://www.buganda.com/martyrs.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140719024926/http://www.buganda.com/martyrs.htm |archive-date=2014-07-19 |access-date=2020-02-12}}</ref> ye ne banne batuumibwa [[Abajulizi ba Uganda]]. Era ne bafuulwa abatukuvu mu 1964 Paapa Paul VI. Okujjukira Kiwanuka kubeerayo nga 3 Ogwomukaaga. == Ebijuliziddwa == {{Reflist|30em}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20070427181601/http://www.catholic-forum.com/saints/sainta5d.htm Achileo Kiwanuka] [[Category:Abazaalwa mu 1869]] [[Category:Abaafa mu 1886]] [[Category:Abattibwa mu kyasa ky'ekumi n'omwenda mu Uganda]] [[Category:Abajulizi Abakatoliki ab'ekyasa ky'ekumi n'omwenda]] [[Category:Abatukuvu abakristaayo ab'ekyasa ky'ekumi n'omwenda]] [[Category:Abantu abattibwa mu Buganda]] [[Category:Bannayuganda abattibwa]] [[Category:Abakatoliki Bannayuganda abatukuvu]] [[Category:Abantu abattibwa mu Uganda nga bokyebwa]] [[Category:Abaatukuzibwa Paapa Paul VI]] [[Category:Abaana abattibwa]] [[Category:Abajulizi ba Uganda]] bcafcqkl1eibojco0me06th7n0d9nai Endagaano ya Buganda (1900) . 0 13903 71636 53274 2026-08-25T14:23:36Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebyafaayo bya Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71636 wikitext text/x-wiki '''Endagaano ya Buganda (1900)''', eyassibwako omukono mu Gwokusatu 1900, ye yakola omusingi gw’enkolagana ya [[:en:British_Empire|Bungereza]] n’Obwakabaka [[:en:Buganda|bwa Buganda]] . [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] yasiimibwa ng’omufuzi w’Obwakabaka kasita yasigala nga mwesigwa eri [[:en:Monarchy_of_the_United_Kingdom|kabaka wa Bungereza]], era Lukiiko (olukiiko lw’abaami) n’aweebwa okukkirizibwa mu mateeka. Kino kyaddiridde endagaano endala eyassibwako omukono mu 1894 nga Buganda mu kiseera ekyo emanyiddwa nga Uganda, yalangirirwa [[:en:Protectorate_of_Uganda|ng’ekikuumibwa Bungereza]] . Endagaano eno era emanyiddwa nga "Buganda Charter of Rights" ekivvunulwa nti; "Endagaano ya Buganda ekwata ku ddembe" era yakuumibwa okumala emyaka egisoba mu 50. == Ebiwandiiko by’endagaano ya Buganda eya 1900 == <templatestyles src="Module:Message box/ambox.css"></templatestyles> <templatestyles src="Hlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Plainlist/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles>  Endagaano ya Buganda, 1900 (Laba Endagaano y’Abazaale n’amateeka g’Abannansi ba Buganda, amateeka g’Obukuumi bwa Uganda, Ekitabo Ekirongooseddwa 1935 Vol. VI, pp. 1373–1384; Amateeka ga Uganda 1951 Ekitabo Ekirongooseddwa Vol. VI, pp. 12–26) Ffe, abassa omukono wansi, okugamba, Sir Henry Hamilton Johnston, K.C.B., Kaminsona wa Ssaabasajja ow’enjawulo, Omuduumizi w’amagye era Consul-General ow’ekitongole ekikuuma Uganda n’ebitundu ebiriraanyewo, ku lwa Ssaabasajja Nnabagereka wa Bungereza ne Ireland, Empress wa Buyindi, ku ludda olumu; n’aba Regents n’Abaami b’Obwakabaka bwa Uganda aboogeddwako wansi ku lwa Kabaka (Kabaka) wa Uganda, n’abaami n’abantu ba Uganda, ku ludda olulala: bakkiriziganya n’Ennyingo zino wammanga ezikwata ku gavumenti n’enzirukanya y’Obwakabaka bwa Uganda. 1. Ensalo z’Obwakabaka bwa Uganda zijja kuba zino wammanga: okutandikira ku lubalama lwa kkono olw’omugga Kiira ku [[:en:Ripon_Falls|Biyiriro bya Ripon]], ensalo ejja kugoberera olubalama olwa kkono olw’omugga Victoria Nile okuyingira mu [[:en:Lake_Kyoga|nnyanja Kioga]], n’oluvannyuma ejja kugenda mu maaso ng’eyita mu makkati g’[[:en:Lake_Kyoga|ennyanja Kyoga]], n’edda ku mugga Victoria Nile okutuukira ddala we gukwataganira [[:en:River_Kafu|omugga Kafu]], okwolekera ekibuga Mruli. Okuva mu kifo kino ensalo ajja kugitwala ku lubalama lwa ddyo oba olw’ebuvanjuba olw’omugga Kafu, waggulu ku mugga, okutuukira ddala ku nkulungo ya Kafu ne Embaia. Okuva kuno ensalo ejja kutwalibwa mu layini engolokofu okutuuka ku [[:en:Nkusi_River|mugga Nkusi]], era ejja kugoberera olubalama lwa kkono olw’omugga Nkusi wansi mu mugga okutuuka ku mulyango gwagwo mu [[:en:Lake_Albert_(Africa)|Albert Nyanza]]. Olwo ensalo ejja kutwalibwa ku lubalama lw’ennyanja Albert Nyanza mu ludda olw’obukiikaddyo w'obugwanjuba okutuukira ddala ku mumwa gw’omugga Kuzizi, n’oluvannyuma ejja kutwalibwa waggulu ku mugga okuyita ku lubalama lwa ddyo olw’omugga Kuzizi n’okumpi n’ensibuko yaagwo. Okuva ku kifo ekiriraanye ensibuko y’omugga Kuzizi n’okumpi n’ekyalo Kirola (ensonga ng’eyo egenda kusembayo okusalibwawo Kaminsona wa Ssaabasajja mu kiseera ky’okunoonyereza okukakafu okwa Uganda) ensalo ejja kutwalibwa mu ludda olw’obugwanjuba-bugwanjuba okutuusa lw’etuuka ku mugga Nabutari, olubalama lwagwo olwa kkono lw’egenda okugoberera wansi omugga okutuuka we gukwatagana n’[[:en:Katonga_River|omugga Katonga]]; Ensalo ejja kutwalibwa mu kkubo ery’obugwanjuba bw’amaserengeta okutuusa lw’etuuka ku mugga Nabutari, olubalama lwagwo olwa kkono lw’egenda okugoberera wansi omugga okutuuka we gukwatagana n’omugga Katonga; Olwo ensalo ejja kusitulibwa waggulu ku mugga okuyita ku kifo ekya kkono ekikwatagana n’omugga Chungaga, oluvannyuma, ng’osala Katonga, ensalo ejja kutwalibwa ku lubalama lwa ddyo olw’omugga Chungaga ogwogeddwako, waggulu ku mugga okutuuka ku nsibuko yaago;era okuva ku nsibuko yaayo ensalo ejja kusimbulwa mu ludda olw’obugwanjuba-obuvanjuba okutuuka ku kifo omugga Byoloba we guyingira mu nnyanja Kachira; era oluvannyuma ejja kugenda mu maaso okuyita mu makkati g’ennyanja Kachira okutuuka ku nkomerero yaayo ey’obugwanjuba-obuvanjuba, omugga Bukova we guva ku nnyanja, okuva awo ensalo ejja kutwalibwa mu ludda olw’obugwanjuba-obuvanjuba okutuuka ku nsalo ya Bungereza ne Bugirimaani. Olwo ensalo eno ejja kugoberera ensalo ya Bungereza ne Bugirimaani okutuuka ku lubalama lw’ennyanja [[:en:Lake_Victoria|Victoria Nyanza]] n’oluvannyuma ejja kusimbulwa okusomoka amazzi ga Victoria Nyanza mu ngeri ejja okutwaliramu mu nsalo z’Obwakabaka bwa Uganda [[:en:Ssese_Islands|ebizinga bya Sese]] (nga mw’otwalidde Kosi ne Mazinga), Ugaya, Lufu, Igwe, Buvuma, ne Lingira Islands. Ensalo eno, oluvannyuma lw’okussaamu ebizinga by’e Lingira, ejja kuyita mu Napoleon Gulf okutuusa lw’etuuka we yatandikira okunnyonnyolwa e Bugungu ku biyiriro bya Ripon ku mugga Victoria Nile. Okwewala endowooza enkyamu yonna, ennyonyola eno egendereddwamu okuyingiza mu nsalo za Uganda ebizinga byonna ebisangibwa ku lubalama lw’obukiikakkono bw’amaserengeta ga Victoria Nyanza nga kwotadde n’ebyo ebyogeddwako mu ngeri ey’enjawulo. 2. Kabaka n’Abalangira ba Uganda okuva olwo bakkiriziganya okuwera mu maaso ga Nnaabagereka okwewozaako kwonna okw’omusolo kwe bayinza okuba nga baalina ku masaza agaliraanyewo aga Uganda ekuumibwa. 3. Obwakabaka bwa Uganda mu nzirukanya y’Obukuumi bwa Uganda bujja kukwata ekifo ng’essaza ery’eddaala eryenkanankana n’amasaza amalala gonna obukuumi mwe buyinza okugabanyizibwamu. 4. Ensimbi z’Obwakabaka bwa Uganda, ezisoloozebwa ekitongole kya Uganda ekifuzi, zigenda kugattibwa mu nsimbi zonna eziyingira mu kitongole kya Uganda ekuumibwa, nga bwe kiri mu masaza amalala agakuumibwa. 5. Amateeka agakolebwa ku nfuga ey’awamu ey’Obukuumi bwa Uganda, Gavumenti ya Ssaabasajja gaggya kukola kyenkanyi ku Bwakabaka bwa Uganda, okuggyako nga bwe gayinza okukontana mu ngeri yonna ey’enjawulo n’ebiragiro ebiri mu ndagaano eno, mu mbeera eyo ebiragiro by’Endagaano eno bijja kukola okuggyako okw’enjawulo ku bikwata ku Bwakabaka bwa Uganda. 6. Kasita Kabaka, abaami, n’abantu ba Uganda banaagoberera amateeka n’ebiragiro ebyassibwawo Gavumenti ya Ssaabasajja olw’enfuga yaabwe, era nga bakolagana n’obwesigwa ne Gavumenti ya Ssaabasajja mu kutegeka n’okuddukanya Obwakabaka bwa Uganda obwogeddwako, Gavumenti ya Ssaabasajja ekkiriza okukkiriza Kabaka wa Uganda ng’omufuzi enzaalwa y’essaza lya Uganda wansi wa Ssaabasajja obukuumi n’okufuga okusukkiridde. Kabaka wa Uganda okuva kati ajja kuyitibwa Ow'ekitiibwa Kabaka wa Uganda. Kabaka bw’anaafa, anaamuddira mu bigere alondebwa n’obululu obusinga obungi mu Lukiiko, oba enzaalwa. Wabula ekika ky’okusunsulamu kirina okukoma ku Bwakabaka bwa Uganda, kwe kugamba, ku bazzukulu ba Kabaka [[:en:Muteesa_I_of_Buganda|Muteesa]]. Erinnya ly'omuntu alondeddwa olukiiko enzaalwa lirina okuweebwayo mu Gavumenti ya Ssaabasajja okukkirizibwa, era tewali muntu yenna ajja kukkirizibwa nga Kabaka wa Uganda ng'okulondebwa kwe tekunnafuna lukusa lwa Gavumenti ya Ssaabasajja. Kabaka wa Uganda ajja kufuga obutereevu ennansi ya Uganda, b’anaawa obwenkanya ng’ayita mu Lukiiko, oba olukiiko enzaalwa, era ng’ayita mu baserikale be abalala mu ngeri ekkirizibwa Gavumenti ya Ssaabasajja.Obuyinza bwa Kkooti ennansi ya Kabaka wa Uganda, wabula tebujja kutuuka ku muntu yenna atali nzaalwa ya ssaza lya Uganda. Kkooti za Kabaka zijja kuba n’obuyinza okuwozesa bannansi ku misango gya naggomola, naye tewali kibonerezo kya kufa ekiyinza kukolebwa Kabaka, oba Kkooti ze, awatali lukusa lw’omukiise wa Ssaabasajja mu Uganda. Ekirala, wajja kubaawo eddembe ly’okujulira okuva mu Kkooti eno eri Kkooti enkulu eyateekebwawo Ssaabasajja mu Bwakabaka bwa Uganda ku bikwata ku bibonerezo byonna ebiwa omuntu okusibwa emyaka egisukka mu etaano oba engassi ya pawundi ezisukka mu 100. Mu mbeera y’ebibonerezo ebirala byonna ebiweebwa Kkooti za Kabaka, ebiyinza okulabika eri Gavumenti ya Ssaabasajja nga tebikwatagana oba nga tebikwatagana na misingi gya buntu, omukiise wa Ssaabasajja mu Uganda ajja kuba n’eddembe okwemulugunya ne Kabaka, nga, ku kusaba kw’omukiise ayogeddwako, ajja kussa ekibonerezo ekyo okuddamu okutunulwamu. Kabaka wa Uganda ajja kukakasibwa Gavumenti ya Ssaabasajja okuva mu nsimbi eziyingira mu kitundu kya Uganda Ekuumibwa ensako ezitakka wansi wa pawundi 1,500 buli mwaka. Kyokka mu kiseera kino eky’obutono bwa Kabaka, mu kifo ky’ensimbi ezoogeddwako waggulu, wajja kusasulwa mukama w’amaka ge, okutuukiriza ensaasaanya y’awaka, pawundi 650 omwaka, ate mu kiseera ky’obutono bwe abantu abasatu abaalondebwa okukola nga Regents bajja kufuna omusaala gwa pawundi 400 buli mwaka. Ba Kabaka ba Uganda bajja kutegeerwa nti batuuse ku bukulu bwabwe nga bawezezza emyaka 18. Kabaka wa Uganda ajja kuweebwa saluti y’emmundu mwenda ku mikolo egy’emikolo ng’okulamusa ng’okwo kwa mpisa. 7. Namasole, oba maama wa Kabaka (Chwa) aliwo kati, ajja kusasulwa mu bulamu bwe ensako ku muwendo ogwo ogwa pawundi 50 omwaka. Ensimbi zino tezijja kugenda mu maaso eri bamaama ba Kabaka abalala. 8. Emisango gyonna, egy’obwannannyini oba egy’obumenyi bw’amateeka, egy’engeri etabuddwamu, bannansi b’essaza lya Uganda n’abatali nzaalwa, gijja kugoberera Kkooti za Bungereza zokka. 9. Ku lw’ebigendererwa by’okuddukanya bannansi b'Obwakabaka bwa Uganda bujja kwawulwamu disitulikiti oba amagombolola gano wammanga: (1) Kyaggwe (11) Butambala (Bweya) (2) Bugerere (12) Kyadondo (3) Bulemezi (13) Busiro (4) Buruli (14) Mawokota (5) Bugangadzi (15) Buvuma (6) Bwekula (16) Ssese (7) Singo (17) [[:en:Buddu|Buddu]] (8) Busuju (18) Kooki (9) Gomba (Butunzi). (19) Mawogola (10)Buyaga (20) Kabula Buli mukulu w'essaza anaateekebwako waakulondebwa Gavumenti ya Kabaka, naye nga erinnya lye linaaweebwayo okukkirizibwa eri omukiise wa Ssaabasajja. Omutaka ono bw'anakkirizibwa omukiise wa Ssaabasajja, ajja kukakasibwa okuva mu nfuna ya Uganda omusaala ku muwendo gwa pawundi 200 omwaka. Ku mukulu w’essaza ajja kukwasibwa Gavumenti ya Ssaabasajja, ne Kabaka, omulimu gw’okuwa obwenkanya mu bannansi ababeera mu ssaza lye, okupima n’okusolooza emisolo, okulabirira oluguudo olukulu, n’okulabirira ensonga z’abazaale mu bulambalamba. Ku bibuuzo byonna wabula okupima n’okusolooza emisolo omukulu w’essaza ajja kuloopa butereevu eri Baminisita ba Kabaka enzaalwa, gy’agenda okufuna ebiragiro bye. Enteekateeka za Gavumenti ya Ssaabasajja bwe zinaaba ziwedde okutegeka ekitongole kya poliisi mu ssaza lya Uganda, poliisi omuwendo ogugere gujja kuteekebwa mu mikono gya buli mukulu w’essaza emu okumuyambako okukuuma obutebenkevu. Ku ky’okubalirira n’okusasula emisolo, omukulu w’essaza ajja kuba avunaanyizibwa mangu eri omukiise wa Ssaabasajja, era singa alemereddwa emirimu gye mu nsonga eno, omukiise wa Ssaabasajja ajja kuba n’eddembe okukoowoola Kabaka okumugoba ku mirimu gye n’okulonda omukulu omulala mu kifo kye. Mu buli ssaza ekibanja, ekitassukka buwanvu bwa square miles 8, kijja kuteekebwa ku bukulu bw’essaza, era omugaso gwakyo gujja kunyumirwa omuntu ali mu, mu kiseera kino, ekifo ky’omukulu w’essaza. 10. Okuyamba Kabaka wa Uganda mu Gavumenti y’abantu be ajja kukkirizibwa okulonda abaserikale b’eggwanga bannansi basatu, ng’alina envumbo n’okukkirizibwa kw’omukiise wa Ssaabasajja mu Uganda (ng'awatali lukusa lwe okulonda okwo tekujja kuba kwa mazima)- Katikkiro; Ssaabalamuzi; n’Omuwanika oba akwasaganya ensimbi za Kabaka. Abakungu bano ajja kusasula ku muwendo gwa pawundi 300 omwaka. Emisaala gyabwe gyakukakasibwa Gavumenti ya Ssaabasajja okuva mu nsimbi za Uganda Ekuumibwa. Mu kiseera ky’obutono bwa Kabaka abakungu bano abasatu bajja kukolebwa Regents, era bwe banaakolera mu kifo ekyo bajja kufuna omusaala ku muwendo gwa pawundi 400 omwaka. Omukiise omukulu owa Ssaabasajja mu Uganda ekiseera kyonna ajja kuba n’obuyinza obutereevu eri Kabaka era ajja kuba n’obuyinza okuteesa ku nsonga ezikwata ku Uganda ne Kabaka yekka oba, mu kiseera ky’abeera omutono, ne ba Regents; naye bulijjo abakungu abasatu abo waggulu abaalondeddwa bajja kukola emirimu gya Kabaka egisinga n’ekitongole kya Uganda ekifuzi. Katikkiro y’anaaba Pulezidenti w’ekitongole kya Lukiiko, oba olukiiko olunnansi; omumyuka wa Pulezidenti wa Lukiiko y’anaaba Minisita w’obwenkanya enzaalwa mu kiseera kino; singa Ssaabaminisita ne Minisita w’ebyamateeka bombi tebaliiwo, Omuwanika w’enyingiza ya Kabaka, oba minisita owookusatu, y’anaakubiriza enkiiko za Lukiiko. 11. Olukiiko lujja kutondebwawo bwe luti: Ng’oggyeeko baminisita abasatu enzaalwa abagenda okuba bammemba abakulu mu lukiiko mu ofiisi, buli mukulu w’essaza (amakumi abiri bonna awamu) ajja kuba mmemba w’olukiiko mu ofiisi. Era buli mukulu w’essaza ajja kukkirizibwa okulonda omuntu okukola nga 'Lieutenant' we mu nsonga eno okwetaba mu nkiiko z’olukiiko mu kiseera ky’ataliiwo, n’okwogera n’okulonda mu linnya lye. Kyokka omukulu w’essaza, ne Lieutenant we bombi bayinza obutalabikako mu kiseera kye kimu ku lukiiko. Okugatta ku ekyo Kabaka ajja kulonda okuva mu buli ssaza abakulu basatu, b’anaalonda mu kiseera ky’asanyukira okubeera bammemba b’olukiiko lw’Abalukiko oba enzaalwa- Kabaka ayinza n’okugatta ku ebyo eby'ogeddwako waggulu, okulonda abantu abalala mukaaga ab’omugaso mu ggwanga okubeera bammemba b’olukiiko lw’abazaale ba Uganda. Kabaka ayinza ekiseera kyonna okuggyako omuntu yenna eddembe ly’okutuula ku lukiiko lw’enzaalwa ya Uganda naye mu mbeera ng’eyo alina okulaga ekigendererwa kye eri omukiise wa Ssaabasajja mu Uganda, era afune okukkiriza kwe nga tannagoba mmemba oyo. Emirimu gy’olukiiko gigenda kuba gya kuteesa ku nsonga zonna ezikwata ku nfuga ya Uganda enzaalwa, n’okuweereza ebiteeso bya Kabaka ebiyinza okulondebwa n’obululu obusinga obungi ku bikwata ku bigenda okuyisibwa enfuga eyogeddwako. Kabaka ajja kwongera okwebuuza ku mukiise we mu Uganda nga tannassa mu nkola kuteesa kwonna okw’engeri eyo okulondeddwa olukiiko lw’enzaalwa, era, mu nsonga eno, ajja kugoberera mu bulambulukufu amagezi g’omukiise wa Ssaabasajja. Olukiiko, oba akakiiko kaayo, kajja kuba Kkooti Ejulirwamu okuva mu kusalawo kwa Kkooti z’amadaala agasooka ezikwatibwa abaami b’amasaza. Mu misango gyonna egikwata ku bintu ebisukka omuwendo gwa pawundi 5, oba okusibwa okusukka wiiki emu, okujulira okuddamu okutunulwamu kuyinza okuweebwa Lukiko. Mu misango gyonna egyekuusa ku bintu oba okusaba okusukka pawundi 100 mu muwendo, oba okusalirwa ekibonerezo ky’okufa, Olukiiko ensonga lujja kugitwala ewa Kabaka agitunuulire, ng’okusalawo kwe bw’anaateekebwako omukono omukulu omukiise we mu Uganda kujja kuba kwa nkomerero. Olukiiko terugenda kusalawo ku bibuuzo byonna ebikwata ku bantu oba ebintu by’Abazungu oba abalala abatali enzaalwa za Uganda. Tewali muntu yenna ayinza kulondebwa mu Lukiiko nga si nzaalwa ya Bwakabaka bwa Uganda. Tewali kibuuzo kya ndowooza ya ddiini kijja kulowoozebwako ku bikwata ku kulonda Kabaka kwa bammemba b’olukiiko. Mu nsonga eno ajja kukozesa okusalawo kwe n’okugoberera amagezi g’abamukiikiridde okukakasa mu ngeri eno okukiikirira okw’ekigero ekituufu okw’okwolesebwa kwonna okumanyiddwa okw’enzikiriza z’eddiini okufuga mu Uganda. 12. Okusobola okuwaayo ku kigero ekituufu ku nsaasaanya yonna ey’okulabirira ekitongole kya Uganda Ekuumibwa, wajja kuteekebwawo omusolo guno wammanga olw’ebigendererwa by’Obwakabaka, kwe kugamba, ensimbi ezinaava mu kusolooza emisolo gino zijja kuweebwayo nga tezikyusiddwa eri omukiise wa Ssaabasajja mu Uganda ng’omutemwa gw’essaza lya Uganda mu nfuna yonna ey’Obwakabaka. Emisolo egikkaanyiziddwaako mu kiseera kino gijja kuba gino wammanga: * [[:en:Hut_tax|Omusolo gw’ennyumba]] ogwa ssente ssatu, oba 4 buli mwaka ku nnyumba yonna, ekiyumba oba ekifo eky’okubeeramu, ekikozesebwa ng’ekifo eky’okubeeramu. Omusolo gw’emmundu ogwa ssente ssatu, oba 4 buli mwaka, ogulina okusasulwa omuntu yenna alina oba akozesa emmundu, emmundu oba pisito. Obwakabaka bwa Uganda bujja kuba bufugibwa amateeka ge gamu aga ag'empisa, Ebiragiro by’abasitula ebintu, n’ebirala, ebiyinza, nga bikkiriziddwa Ssaabasajja, okuteekebwawo ku Uganda Ekuumibwa okutwaliza awamu, ebiyinza okunnyonnyolwa mu ngeri emu ng’omusolo ogw’ebweru, naye tewali musolo mulala ogw’omunda, okuggyako ogw’omusolo gw’ebiyumba, gujja kuteekebwa ku bannansi b’essaza lya Uganda awatali kukkiriziganya kwa Kabaka, ani mu kino ensonga ejja kulungamizibwa obululu obusinga obungi mu lukiiko lwe enzaalwa. Enteekateeka eno, wabula, tejja kukosa kibuuzo kya miwendo gya bibuga, emiwendo gy’amataala, emiwendo gy’amazzi, ssente z’akatale, n’ebirala, ebiyinza okutwalibwa ng’ensonga ezikwata ku munisipaali oba obubuga; era tekijja kuggya bannansi okuva ku buvunaanyizibwa ku bikwata ku buweereza bw’amagye, oba okulabirira enguudo ennene eziyita mu ttaka kwe babeera. Omusolo gw’ekiyumba gujja kusoloozebwa ku kizimbe kyonna ekikozesebwa ng’ekifo eky’okubeeramu. Okukung’aanya obuyumba obutasukka buna wabula, nga, buli mu kisenge eky’enjawulo era ekimu era nga kibeeramu omusajja ne mukyala we, oba bakyala bokka, kibalibwe ng’ekiyumba kimu. Ebizimbe bino wammanga bijja kusonyiyibwa omusolo gw’amayumba: ebifo eby’ekiseera ebikuumirwamu ebizimbe mu nnimiro n’ekigendererwa eky’okutunuulira ennimiro; oba ebifo eby’okuwummuliramu mu nnimiro n’ekigendererwa eky’okutunuulira ennimiro; oba ennyumba z’okuwummulamu ezizimbibwa ku mabbali g’ekkubo eri abatambuze abayitawo; ebizimbe ebikozesebwa ng’amalaalo, amasinzizo, emizikiti gyokka. oba amasomero, era nga tesulwamu oba nga tegasulamu ng’ekifo eky’okubeeramu; amaka ga Kabaka n’amaka ge (obutasukka bizimbe Amakumi ataano mu muwendo); amaka ga Namasole, oba Maama Nnabagereka (obutasukka makumi abiri mu muwendo);amaka amatongole aga baminisita abasatu enzaalwa, n’abaami bonna ab’amasaza (agatali kusukka bizimbe kkumi mu muwendo); naye mu mbeera y’okukaayana ku buvunaanyizibwa bw’ekizimbe okusasula omusolo gw’ebiyumba, ensonga erina okuweebwa Omusolooza w’essaza lya Uganda, ng’okusalawo kwe kulina okuba okw’enkomerero. Omusolooza w’essaza era ayinza okuwa omukulu w’essaza olukusa okusonyiwa omusolo omuntu yenna ng’embeera ye ey’obwavu eyinza, mu ndowooza y’Omusolooza etegeeza omukungu omukulu Omuzungu akiikirira Uganda Enfuzi mu ssaza lya Uganda. Omukiise wa Gavumenti ya Ssaabasajja mu Uganda ekuumibwa ayinza okulagira oluusi nti singa tewabaawo ssente eziriwo kati, omusolo gw’ennyumba oba emmundu guyinza okusasulwa mu bibala oba mu bakozi okusinziira ku minzaani ejja okuteekebwawo omukiise ayogeddwako.Ku bikwata ku musolo gw’emmundu, gujja kutwalibwa nga gukwata ku muntu yenna alina oba akozesa emmundu, pisito, oba eky'okulwanyisa kyonna ekikuba ekyuma ekikuba emmundu ng’ayambibwako obuganga bw’emmundu, dinamiti oba empewo enyigirizibwa. Okubeera n’emmundu yonna eya Canon oba 'machine gun' kigaaniddwa eri enzaalwa ya Uganda yonna. Omuntu enzaalwa asasula omusolo ku mmundu ayinza okuba n’emmundu eziwera ttaano oba okukozesa. Ku buli mmundu ttaano oba buli mmundu eyongezeddwayo okutuuka ku ttaano, z’ayinza okukkirizibwa okubeera nazo oba okukozesa, ajja kuba alina okusasula omusolo omulala. Kyokka, okusonyiyibwa omusolo gw’emmundu kujja kukkirizibwa okutuuka ku kigero kino: Kabaka agenda kuweebwa layisinsi z’emmundu amakumi ataano ku bwereere, mw’ayinza okukozesa emmundu eziwera amakumi ataano mu maka ge. Maama Nnabagereka, mu ngeri y’emu, ajja kuweebwa layisinsi kkumi ez’obwereere buli mwaka, mw’ayinza okuyita abantu abawera kkumi ab’omu maka ge eby'okulwanyisa; buli omu ku baminisita enzaalwa abasatu (Katikiro, Omulamuzi Omuzaale, Omuwanika w’ensimbi za Kabaka) ajja kuweebwa layisinsi z’emmundu ez’obwereere amakumi abiri buli mwaka; mwe bayinza okukozesa abantu amakumi abiri ab’omu maka gaabwe emmundu ez’enjawulo. Abaami b’amasaza mu ngeri y’emu bagenda kuweebwa layisinsi z’emmundu kkumi ez’obwereere buli mwaka; abalala bonna bammemba b’olukiiko lwa Lukiiko oba enzaalwa si baami b’amasaza, layisinsi y’emmundu ssatu buli mwaka, era bonna bannannyini ttaka mu ggwanga nga balina ebibanja ebisukka mu yiika 500 mu bunene, layisinsi emu ey’emmundu ey’obwereere buli mwaka. 13. Tewali kintu kyonna mu Ndagaano eno kinaakwatibwa okusazaamu ddembe lya Kabaka wa Uganda eryaliwo edda okukoowoola buli musajja alina obusobozi mu bantu b’afuga okuweereza mu magye mu kulwanirira eggwanga; naye Kabaka okuva kati ajja kukozesa eddembe lino lyokka ery’okuyingira amagye, oba okusolooza amagye g'eggwanga, ng’abuulirirwa omukiise omukulu owa Ssaabasajja mu Uganda ekuumibwa Abangereza. Mu biseera by’emirembe, amagye, agategekeddwa ekitongole kya Uganda ekifuzi osanga gajja kumala ku mirimu gyonna egy’okwekuuma; naye singa omukiise wa Ssaabasajja alina endowooza nti amaanyi ga Uganda galina okunywezebwa mu kiseera ekyo, ayinza okukowoola Kabaka okukozesa mu bujjuvu oba mu ddaala erikyusiddwa okwewozaako kwe ku Baganda okuweereza mu magye. Mu mbeera ng’eno okuwa emmundu n’okussaamu eby’okulwanyisa eby’amagye ng’ago kyandikoleddwa abaddukanya ekitongole kya Uganda Ekuumibwa. Omukulu w’essaza alina eddembe okuyita buli kibuga, ekyalo, okuwa abakozi mu kigerageranyo ky’obuyumba oba ennyumba emu ku buli ssatu, okuyambako mu kukuuma enguudo eziteereddwawo nga ziddaabirizibwa, kasita tewali bakozi bagenda kuyitibwa kukola ku nguudo okumala omwezi ogusukka mu gumu mu buli mwaka. Abazungu n’abagwira bonna ettaka lyabwe erikwatagana n’enguudo ennene eziteereddwawo bajja kwekenneenyezebwa ekitongole kya Uganda enfuzi era nga beetaagibwa okuwaayo abakozi oba okusasula omuwendo gw’abakozi mu ssente ng’omutemwa gwabwe gusasula, okuddaabiriza enguudo ennene. Embeera bw’eba ekkiriza, Uganda eyinza okwongera okuwa ensimbi okuva ebweru w’ekitongole kyayo ekikola emirimu gya gavumenti okuzimba enguudo empya oba okuddaabiriza kwonna okw’enjawulo ku nguudo ennene eziriwo, ez’engeri ey’ebbeeyi etali ya bulijjo. 15. Ettaka ly’Obwakabaka bwa Uganda alikolako mu ngeri eno: Bwekitwalibwa nti obuwanvu bw’Obwakabaka bwa Uganda, nga bwe buli mu nsalo eziragiddwa mu ndagaano, buba bwa square miles 19,600, bujja kugabanyizibwamu ebipimo bino wammanga: Ebibira bigenda kufugibwa aba Uganda enfuzi square miles 1500 Ettaka ery'ebisasiro n'eritalimibwako ligenda kuweebwa Gavumenti ya Ssaabasajja okufugibwa aba Uganda enfuzi square miles 9,000 Ennimiro n’ebintu ebirala eby’obwannannyini ebya Kabaka wa Uganda 350 square miles Ennimiro n’ebintu ebirala eby’obwannannyini ebya Namasole square miles 16 (WETEGEREZE: - Singa Kabaka aliwo kati yafa era n’alondebwawo Namasole omulala, eyaliwo yandikkiriziddwa okusigaza ng’ebintu bye eby’obuntu square miles 6, ng’ayita ku square miles10. Ennimiro n’ebintu ebirala eby’obwannannyini ebya Namasole, maama wa Mwanga square miles 10 Eri Abalangira: Joseph, Augustine, Ramazan, ne Yusufu-Suna, square miles 8 buli emu square miles 32 Ku Bambejja, bannyinaffe, n’abooluganda lwa Kabaka square miles 90 Eri Abamasaza (abaami b’amasaza) bonna awamu amakumi abiri, square miles 8 buli emu (Ebintu by’obwannannyini) square miles 160 Ebibanja ebitongole ebiyungiddwa ku bikondo by’Abamasaza, square miles 8 buli kimu square miles 320 Regents abasatu bagenda kufuna ebintu by’obwannannyini okutuuka ku square miles 6 buli emu square miles 48 Era ebintu ebitongole ebigattibwa ku ofiisi yaabwe, square miles 16, ebintu ebitongole ebyogerwako oluvannyuma okugattibwa ku bifo bya baminisita abasatu enzaalwa 48 96 Mbogo (omukulu w’Abamuhammed) agenda kufuna ku lulwe n’abagoberezi be square miles 24 Kamuswaga, omukulu w’e Kkooki 20 square miles Abaami n’abalina ettaka ly’obwannannyini lukumi bagenda kufuna ebibanja bye baalina edda, era nga bibalirirwa ku average ya square miles 8 buli muntu, nga byonna awamu bikola square miles 8,000 Wagenda kugabibwa eri ebibiina by’abaminsani ebisatu ebiriwo mu Uganda ng’eby’obwannannyini, era mu bwesige eri amakanisa enzaalwa, ebiwera square miles 92 Ettaka Gavumenti lye yatutte ku siteegi za Gavumenti nga tebannaba kusenga mu kiseera kino (e Kampala, Entebbe, Masaka n’ebirala n’ebirala) square miles 50 Omugatte gwa square miles 19,600 Oluvannyuma lw’okunoonyereza n’obwegendereza ku Bwakabaka bwa Uganda, singa obuwanvu bwonna busaana okuzuulibwa nga e wansi w’emitwalo 19,600 olwo ekitundu ky’eggwanga ekigenda okuweebwa Gavumenti ya Ssaabasajja kijja kukendeezebwa mu bunene olw’ebbula erizuuliddwa nga liri mu kitundu ekibalirirwamu. Naye singa obuwanvu bwa Uganda buteekebwawo ku square miles ezisoba mu 19,600, olwo ebisukkiridde bijja kukolebwako bwe biti: Kijja kugabanyizibwamu ebitundu bibiri, ekitundu kimu kigattibwa ku bungi bw’ettaka eriweebwa Gavumenti ya Ssaabasajja ate ekitundu ekirala kigabanyizibwamu mu kigerageranyo mu bintu bya Kabaka, Aba Regents abasatu oba baminisita enzaalwa, ne Abamasaza, oba abaami b’amasaza. Ettaka eryogerwako erya square miles 9,000 erya kasasiro oba eririmibwa, oba eritalimwako, oba ettaka eritudde nga tewali kirabo kya Kabaka oba abalangira nga tebannaba kugiwa bakopi oba abantu be batamanyi, liweebwa Ssaabasajja Nnabagereka wa Bungereza ne Ireland, Nnabagereka wa India, era Nnabakyala akuuma Uganda, nga bategedde nti ensimbi eziva mu ttaka eryo zijja kukola ekitundu ku nsimbi zonna eziyingira mu Uganda Ekitongole ekikuumibwa. Ebibira bino, ebigenda okuterekebwa Gavumenti okufugibwa, ng’etteeka bwe liri, bijja kuba bibira ebyo nga tewali kwewozaako kwa bwannannyini kuyinza kusitulwa mu ngeri entuufu, era bijja kuba bibira eby’okugenda mu maaso ebimu ebirina okukuumibwa ng’ebibira mu bulungi bw’eggwanga okutwalira awamu. Ku ky’okugabanya square miles 8,000 mu bannannyini ttaka ab’obwannannyini 1,000, eno ejja kuba nsonga ya kulekebwa kusalawo kwa Lukiko, ng’ajulira Kabaka. Aba Lukiiko bagenda kuweebwa obuyinza okusalawo ku butuufu bw’ebisaba, omuwendo gw’abasaba n’obunene bw’ettaka eriweereddwa, nga basinziira ku muwendo gw’ettaka lyonna eryagabibwa bwe lityo mu baami era ne liweebwa bannannyini ttaka enzaalwa z’Eggwanga terina kusukka square miles 8,000. Abazungu n’abatali nzaalwa, abafunye ebibanja, era nga bye bagamba nti bikkiriziddwa ekitongole kya Uganda, bajja kufuna ebyapa ku bintu ebyo, mu ngeri eyo era nga biriko obukwakkulizo obwo, nga bwe kiyinza okuteekebwateekebwa omukiise wa Ssaabasajja. Ebibanja ebitongole ebiweebwa ba Regents, baminisita enzaalwa, oba abakulu b’amasaza, birina okuyita ne ofiisi, era enkozesa yaabyo egenda kunyumirwa abalina ofiisi bokka. Kyokka Gavumenti ya Ssaabasajja erina eddembe okuyita oba okuzimba enguudo, eggaali y’omukka, emyala, Layini z'amasimu, oba emirimu emirala egy’omugaso egy’olukale, oba okuzimba enkambi z’amagye oba emirimu egy’okwekuuma ku kibanja kyonna, ekya gavumenti oba eky’obwannannyini, n’akakwakkulizo nti ebitundu ebitasukka 10 ku buli 100 eby’ebintu eby'ogerwako bijja kutwalibwa olw’ebigendererwa bino awatali kuliyirira, era nti okuliyirira kujja kuweebwa olw’okusasulwa okutaataaganyizibwa kw’ebirime okulima oba ebizimbe. 16. Okutuusa nga Gavumenti ya Ssaabasajja erabye nga kisaanidde okuyiiya n’okulangirira enkola y’okulungamya ebibira, tekisoboka mu Ndagaano eno kulambika ddembe ly’ebibira eryo nga bwe liyinza okuweebwa enzaalwa za Uganda; naye kikkiriziddwa ku lwa Gavumenti ya Ssaabasajja, nti mu kutegeka amateeka gano agakwata ku bibira, okwewozaako kw’abantu b’e Baganda okufuna embaawo ez’okuzimba, enku, n’ebintu ebirala ebiva mu bibira oba ku ttaka eritalimi, bijja kutunuulirwa, era n’enteekateeka ezikolebwa nga wansi w’obukuumi obutuufu obutakozesebwa bubi eddembe lino ziyinza okukozesebwa ku bwereere. 17. Ku ky’eddembe ly’eby’obugagga eby’omu ttaka. Eddembe ly’eby’obugagga eby’omu ttaka byonna ebisangibwa ku bibanja by’obwannannyini lijja kutwalibwa ng’erya bannannyini bibanja ebyo bokka, nga lirina okusasulwa omusolo gwa bitundu 10 ku buli 100 ogwa ad valorem, ogugenda okusasulwa ekitongole kya Uganda enfuzi ng’eby’obugagga eby’omu ttaka bikoleddwa. Ku ttaka eriri ebweru w’ebibanja by’obwannannyini, eddembe ly’eby’obugagga eby’omu ttaka lijja kuba lya Uganda enfuzi, naye nga mu kuddamu okukozesa oba okusuula kye kimu erina okuliyirira oyo ali mu ttaka olw’okutaataaganya ebirime oba okuzimba, era ejja kuba evunaanyizibwa okumugabira okuva ebweru w’ettaka erya sipeeya mu Protectorate ekitundu ky’ettaka ekyenkanankana n’ekyo mw’aggyiddwa. Ku ttaka lino erya kasasiro n’ebitalimibwa Uganda, eddembe ly’eby’obugagga eby’omu ttaka lijja kuweebwa Gavumenti ya Ssaabasajja nga bwe kikiikirirwa Uganda enfuzi. Mu ngeri y’emu obwannannyini ku bibira, ebitali mu nsalo z’ebintu by’obwannannyini, okuva kati bujja kuweebwa Gavumenti ya Ssaabasajja. 18. Mu kuddamu okukwasa Gavumenti ya Ssaabasajja eddembe ly’okufuga ettaka lya square miles 10,550 erya kasasiro, eririmibwa, eritaliimibwako, oba ery’ebibira, wajja kusasulwa Gavumenti ya Ssaabasajja mu bwesige ku lwa Kabaka (ng'atuuse ku bukulu bwe) ssente za paundi 50O, ate eri ba Regents abasatu bonna awamu, pawundi 600, kwe kugamba, eri Katikiro Pawundi 300, ate Regents abalala babiri Pawundi 150 buli omu. 19. Gavumenti ya Ssaabasajja ekkiriza okusasula omutaka wa Muhammedan Uganda, Mbogo, akasiimo ak’obulamu bwe bwonna aka pawundi 250 omwaka, ng’etegeera nti eddembe lyonna ly’ayinza okwewozaako (okuggyako eryo erikakasiddwa mu buwaayiro obwo waggulu) liweebwa Gavumenti ya Ssaabasajja. 20. Singa Obwakabaka bwa Uganda bulemererwa okusasula Uganda Enfuzi mu myaka ebiri egisooka oluvannyuma lw’okussa omukono ku Ndagaano eno, omuwendo gw’omusolo omunnansi, ogwenkana kitundu ku ogwo ogulina okusasulwa okusinziira ku muwendo gw’abatuuze; oba singa ekiseera kyonna eremererwa okusasula awatali nsonga oba ensonga entuufu, omusolo omutono ogwogeddwako waggulu ogulina okusasulwa okusinziira ku muwendo gw’abantu; oba Kabaka, abaami, oba abantu ba Uganda, balina okugoberera, ekiseera kyonna, enkola eyeeyoleka mu ngeri ey’obutali bwesigwa eri Obukuumi bwa Bungereza; Gavumenti ya Ssaabasajja tegenda kuddamu kwetwala nga basibiddwa ku bukwakkulizo bw’Endagaano eno. Ku luuyi olulala, singa ensimbi eziva mu musolo gw’ennyumba n’emmundu gusukka emyaka ebiri nga gudduka omuwendo gwonna ogwa pawundi 45,000 omwaka, Kabaka n’abaami b’amasaza bajja kuba n’eddembe okujulira mu Gavumenti ya Ssaabasajja olw’okwongeza ensimbi eziweebwa Kabaka, n’ensimbi eziweebwa baminisita n’abaami enzaalwa, okwongeza okwo kubeere mu nkolagana y’emu ey’ekiteeso nga okweyongera kw’ensimbi eziyingira okuva mu kusolooza omusolo ku bannansi. 21. Mu Ndagaano eno yonna ebigambo "Enfuga ya Uganda" bijja kutwalibwa nga bitegeeza Gavumenti eyo eyawamu eya Uganda ekuumibwa, etandikibwawo era ekuumibwa Gavumenti ya Ssaabasajja; " Omukiise wa Ssaabasajja" kitegeeza Kaminsona, Kaminsona, Gavana, oba omukungu omukulu ow'ekifo kyonna alondebwa Gavumenti ya Ssaabasajja okulungamya ensonga za Uganda. 22. Mu kutaputa Endagaano eno ekiwandiiko ky’Olungereza kye kijja okuba enkyusa ekwata enjuyi zombi. Yakolebwa mu Lungereza n’Oluganda e Mengo, mu Bwakabaka bwa Uganda, nga 10 Ogwokusatu 1900. H.H JOHNSTON, Kaminsona wa Ssaabasajja ow’enjawulo, Omuduumizi omukulu era ConsulGeneral, ku lwa Ssaabasajja, Nnabagereka wa Bungereza ne Ireland, Nnaabakyala wa Buyindi. (Envumbo) APOLLO, Katikiro, Regent. MUGWANYA, Katikiro Regent. MBOGO NOHO, akabonero ke aka X. ZAKARIA KIZITO, Kangawo. Regent, SEBAUA, Pokino, omuwandiisi w’ebitabo. YAKOBO, Kago. PAULO, Mukwenda. KAMUSWAGA, owa Koki, akabonero ke aka X. (Ku lwa Kabaka, omukulu, n'abantu ba Uganda) Omujulizi ku mikono egyo waggulu: F.J. JACKSON, Her Majesty's Vice-Consul. J. EVATT, Lieutenant-Colonel, omuwandiisi w’ebitabo. JAMES FRANCIS CUNNINGHAM ALFRED R. TUCKER Omulabirizi wa Uganda. HENRY HANLON, Vicar Apostolic w’omugga Nile ogw’okungulu, E BRESSON (ku lwa Mgr. Streicher, [[:en:White_Fathers|Abaminsani]]). R. H. WALKER, Omuwandiisi w’ebitabo. MATAYO, Mujasi. LATUSA, Sekibobo, omuwandiisi w’ebitabo. MATAYO, Kaima. YOKANA, Kitunzi. SANTI SEMINDI, e Kasuju. ANDEREA, Kimbugwe SEREME, Mujasi, COPRIEN LWEKULA. NOVA, Jumba, Gabunga. FERINDI, Kyabalongo SAULO, Lumana. YOKANO BUNJO, Katikiro, ow’e Namasole. YOSEFU, Katambalwa. ZAKAYO, Kivate, HEZIKIYA, Namutwe. ALI, Mwenda, NSELWANO, Muwemba. SEMIONI SEBUTA, Mutengesa. NJOVU YUSUFU Kitambala, akabonero ke aka X. KATA, Nsege. Endagaano ya Uganda (Oba endagaano ya Mengo) eya Ogwokusatu 1900 yafuula enkolagana wakati w'[[:en:Uganda|Obwakabaka bwa Uganda]] n'ekitongole kya Bungereza ekya [[:en:Uganda_Protectorate|Uganda ekuumibwa]] mu butongole.[<ref>{{cite book |last=Reid |first=Richard J. |date=2 March 2017 |title=A History of Modern Uganda |url=https://books.google.com/books?id=zDQEDgAAQBAJ&pg=PA158 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-06720-2 |pages=158–160}}</ref>] Yakyusibwa mu [[:en:Buganda_Agreement_(1955)|ndagaano ya Buganda eya 1955]] n’endagaano ya Buganda eya 1961. == Obuvo == Nga 1894 tannatuuka, ebitongole by’ebyobufuzi ebya Afirika eby’omu kitundu byali bya baami oba obwakabaka. Ekitundu kino ekibadde kimanyiddwa nga Uganda okuva ku mulembe gwa Ssekabaka Ssuuna, kyalimu amawanga mangi agalina ennimi, obuwangwa, ennono, n’enkola ez’enjawulo, n’enkola z’ebyobufuzi n’embeera z’abantu, Obwakabaka bwa Uganda bwe businga amaanyi mu by'obufuzi mu kitundu kino.[<ref>Griffiths, Tudor. “Bishop Alfred Tucker and the Establishment of a British Protectorate in Uganda 1890-94.” ''Journal of Religion in Africa'', vol. 31, no. 1, 2001, pp. 92–114. ''JSTOR'', www.jstor.org/stable/1581815. Accessed 23 March 2020.</ref>] Okukwatagana obutereevu okwasooka wakati wa Uganda n’ensi ez’ebweru kwajja ng’abasuubuzi [[:en:Arab_Muslims|Abasiraamu Abawalabu]] okuva e [[:en:Zanzibar|Zanzibar]] bajja mu 1884.<ref name=":0">Isabirye, Stephen, and Victoria L. Enders. “Agrarian Relations and Conflict in Early and Middle Colonial Uganda, 1900-1945.” ProQuest Dissertations Publishing, 1996. Web.</ref> Mu 1877, abaminsani abaasooka okuva mu [[:en:Church_of_England|kkanisa y'Abangereza]] baatuuka mu Buganda, ne baddirira [[:en:Catholic_Church|abakatoliki aba Roma]] oluvannyuma lw’emyaka ebiri.<ref name=":0" />Kyalabika nnyo nti abakungu b’amatwale ga Bungereza baayingira mu Uganda nga bayita mu bwakabaka obwali wakati mu kifo ky’okuyita mu bibiina ebiddiriŋŋana nga tebirina kakwate, nga bwe baali awalala mu buvanjuba bwa Afrika.<ref name=":0" /> Okutuuka kwabwe mu Uganda kwakaluubirizibwa olw’okubeerawo kw’abaminsani Abakatoliki n’Abapolotesitante n’[[:en:Military_history_of_Uganda|olutalo lw’okusikira Buganda olwaddirira mu 1888-1892]].<ref name=":1">Twaddle, Michael. “The Bakungu Chiefs of Buganda under British Colonial Rule, 1900–1930.” The Journal of African History, vol. 10, no. 2, 1969, pp. 309–322., doi:10.1017/S0021853700009543.</ref> Olutalo luno olw’omunda olwali luva ku ddiini lwakwatagana n’ebigendererwa bya Bungereza eby’obwakabaka, eyali egezaako okukuuma Uganda ng’ettwale lyayo olw’obukulu bwayo ku bikwata ku kutuuka ku mugga [[:en:Nile|Kiyira]]. Mu lutalo, abakungu b’amatwale ga Bungereza, nga bagoberera agenti omukulu [[:en:Frederick_Lugard,_1st_Baron_Lugard|Captain Frederick Lugard]] owa I[[:en:Imperial_British_East_Africa_Company|mperial British East Africa Company]] (IBEAC),<ref name=":0" /> yawola obuwagizi bwabwe eri ekiwayi ky’Abapolotesitante ekyakulemberwa minisita omukulu (Katikiro) [[:en:Apollo_Kaggwa|Apollo Kagwa]].[1] Mu bbanga ttono, IBEAC yava ku buyinza bwayo ku Uganda oluvannyuma lw’entalo okugigoba mu kugwa.<ref name=":0" /> Ku kusaba kwa [[:en:Gerald_Portal|Owekitiibwa Gerald Portal]], [[:en:Alfred_Tucker|Alfred Tucker]], Omulabirizi wa Eastern Equatorial Africa era oluvannyuma Omulabirizi wa Uganda, yasaba ab’obuyinza mu Bungereza okutwala Uganda. Mu Gwokutaano nga 29, 1893, endagaano wakati wa Portal ne Kabaka Mwanga mu butongole yakakasa nti Uganda yali [[:en:British_protectorate|Gavumenti ya Bungereza enkuumi.]] Nga 27 Ogwomunaana, 1894, Mwanga yawalirizibwa okussa omukono ku ndagaano endala ne [[:en:Henry_Edward_Colvile|Colonel H.E. Colvile]], eyakubiriza okutwala ekitundu ekyo mu ngeri eya bulijjo. ''Wadde ng’endagaano za 1893 ne 1894 zaali zikoleddwa kubanga, nga bwe kyalagirwa [[:en:Berlin_Conference|olukiiko lw’e Berlin]], Uganda yatuuka n’okugwa mu buyinza bwa Bungereza, Bungereza yali terina butukuvu bwa bafuzi b’ennono n’abantu baabwe. Kyaali kikulu endagaano, okuwukana ku ndagaano, okukolebwa obufuzi bwa Bungereza busobole okufuuka [[:en:De_jure|obw’amateeka]] okusinga okubeera [[:en:De_facto|obw’amazima]]''.<ref name=":0" /> == Endagaano == Endagaano eno yateesebwako [[:en:Alfred_Tucker|Alfred Tucker]], Omulabirizi wa Uganda,<ref name="Adyanga20112">{{cite book |author=Adyanga |first=Onek C. |date=25 May 2011 |title=Modes of British Imperial Control of Africa: A Case Study of Uganda, c.1890-1990 |url=https://books.google.com/books?id=tgMrBwAAQBAJ |publisher=Cambridge Scholars Publishing |isbn=978-1-4438-3035-5 |pages=58–59, 138}}</ref> era nga yassibwako omukono, mu balala, Katikiro Apollo Kagwa owa Buganda, ku lwa [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] ([[:en:Daudi_Cwa_II_of_Buganda|Daudi Cwa II]]), mu kiseera ekyo eyali omuwere, ne [[:en:Harry_Johnston|Sir Harry Johnston]] ku lwa gavumenti y’amatwale ga Bungereza. [[File:HamMukasaAndApoloKagwa.jpg|alt=|thumb|203x203px|[[:en:Apollo_Kaggwa|Apolo Kagwa]] (ku ddyo) n'omuwandiisi we [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], mu 1902]] Okuva olwo Buganda yandibadde ssaza lya Protectorate, era yandifuuliddwa obwakabaka obwa ssemateeka ng’amaanyi ga Lukiiko (olukiiko oluwabula) goongerwako nnyo era n’omulimu gwa Kabaka gukendedde.<ref name="Reid2017">{{Cite book |last=Reid |first=Richard J. |date=2 March 2017 |title=A History of Modern Uganda |url=https://books.google.com/books?id=zDQEDgAAQBAJ&pg=PA158 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-1-107-06720-2 |pages=158–160}}</ref> Abangereza era baafuna eddembe okukuba akalulu mu kulonda Kabaka mu biseera eby’omu maaso, n’okufuga okulondebwa okulala okungi.<ref name="Adyanga20112">{{cite book |author=Adyanga |first=Onek C. |date=25 May 2011 |title=Modes of British Imperial Control of Africa: A Case Study of Uganda, c.1890-1990 |url=https://books.google.com/books?id=tgMrBwAAQBAJ |publisher=Cambridge Scholars Publishing |isbn=978-1-4438-3035-5 |pages=58–59, 138}}<cite id="CITEREFAdyanga2011" class="citation book cs1" data-ve-ignore="">Adyanga, Onek C. (25 May 2011). [https://books.google.com/books?id=tgMrBwAAQBAJ ''Modes of British Imperial Control of Africa: A Case Study of Uganda, c.1890-1990'']. Cambridge Scholars Publishing. pp.&nbsp;58–59, 138. [[ISBN (identifier)|ISBN]]&nbsp;[[Special:BookSources/978-1-4438-3035-5|<bdi>978-1-4438-3035-5</bdi>]].</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Modes+of+British+Imperial+Control+of+Africa%3A+A+Case+Study+of+Uganda%2C+c.1890-1990&rft.pages=58-59%2C+138&rft.pub=Cambridge+Scholars+Publishing&rft.date=2011-05-25&rft.isbn=978-1-4438-3035-5&rft.aulast=Adyanga&rft.aufirst=Onek+C.&rft_id=https%3A%2F%2Fbooks.google.com%2Fbooks%3Fid%3DtgMrBwAAQBAJ&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3AEndagaano+ya+Buganda+%281900%29+." class="Z3988" data-ve-ignore=""></span></ref> Ebiragiro bino ebikwata ku mirimu gya Kabaka ne Lukiiko okusinga byakyusibwa endagaano ya Buganda eya 1961.<ref name="Adyanga20112" /> [[File:Portrait_of_Harry_Johnston.jpg|left|thumb|194x194px|[[:en:Harry_Johnston|Sir Harry Johnston]]]] Endagaano eno eraga nti Kabaka alina okufuga obutereevu ku bannansi ba Buganda abagaba obwenkanya nga bayita mu Lukiiko n’abakungu be.<ref>Morris, H. F. “Two Early Surveys of Native Courts in Uganda.” Journal of African Law 11.3 (1967): 159–174. Web.</ref> Era kyanyweza amaanyi g’abakulira bakasitoma b’Abakungu abasinga obungi Abapolotesitante, nga bakulemberwa Kagwa. Abangereza baasindika abakungu batono bokka okuddukanya eggwanga lino, nga okusinga beesigamye ku baami b’e Bakungu. Okumala amakumi g’emyaka baali basinga kwettanirwa olw’obukugu bwabwe mu by’obufuzi, Obukristaayo, enkolagana ey’omukwano n’Abangereza, obusobozi bwabwe obw’okusolooza emisolo, n’okubeera [[:en:Entebbe|Entebbe]] okumpi n’ekibuga ekikulu ekya Uganda. Emyaka gya 1920 we gyatuukira abaddukanya Bungereza baali beesiga nnyo, era nga tebalina bwetaavu bungi bwa buyambi bwa magye oba mu by’obufuzi. == Ensonga enkulu mu Ndagaano == Okwawukanako n’endagaano ezaaliwo mu 1893 ne 1894, endagaano ya Uganda eya 1900 yalimu ensalo ezitegeerekeka obulungi ez’obwakabaka bwa Uganda, enkola y’okutwala ettaka, n’enkola z’emisolo. Emiko:<ref>{{Cite web |title=Uganda Agreement, 1900 |url=http://www.buganda.com/buga1900.htm#define |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20211025205620/http://buganda.com/buga1900.htm#define |archive-date=2021-10-25 |access-date=2020-03-23 |website=www.buganda.com}}</ref> # Eraga ensalo z’Obwakabaka bwa Uganda, # Kabaka n’abataka beegaana okwewozaako kwonna okw’okusolooza omusolo ku masaza agaliraanyewo aga Protectorate ne bawagira Gavumenti ya Ssaabasajja; # Obwakabaka bwa Uganda mu nzirukanya ya Uganda Protectorate bulina eddaala eryenkanankana n’amasaza amalala gonna agali mu Protectorate; # Ensimbi z’Obwakabaka zigenda kugattibwa wamu n’enyingiza yonna eya Uganda enkuumi; # Amateeka agakolebwa Gavumenti ya Ssaabasajja ku Uganda Protectorate gajja kukola kyenkanyi ku Bwakabaka bwa Uganda, okuggyako nga gakontana n’Endagaano, mu mbeera eyo Endagaano ejja kuba ya njawulo; # Kasita Kabaka, abalangira, n’abazaale batuukana n’amateeka agaateekebwawo Gavumenti ya Ssaabasajja, Kabaka wa Uganda ajja kukkirizibwa ng’omufuzi enzaalwa y’essaza; # Namasole Chua (maama wa Kabaka aliwo kati), agenda kusasulwa pawundi 50 omwaka eziyinza obutagenda mu maaso eri bamaama ba Kabaka abalala; # Emisango gyonna egy’abantu enzaalwa n’abatali enzaalwa gikwatibwako kkooti z’e Bungereza zokka; # Essaawo amagombolola agafuga; # Kabaka wa Uganda ayinza okulonda Abaserikale b’Eggwanga enzaalwa basatu; # Ennyonnyola engeri Lukiiko gy’egenda okutondebwamu; # Eteekawo enkola y’okusolooza omusolo; # Tewali kintu kyonna mu Ndagaano kiyinza kukozesebwa kusazaamu ddembe lya Kabaka eryaliwo edda okukoowoola buli musajja alina obusobozi okugenda mu magye, naye Kabaka ayinza okukozesa obuyinza buno ng’awabulwa kw’omukiise omukulu owa Ssaabasajja; # Enguudo zonna enkulu ez’olukale zigenda kulabirirwa mu mbeera ennungi ng’akulira Saza (county) oluguudo luno mwe luyita; # Eteekawo engeri ettaka lya Uganda gye lirina okugabibwa; # Enzaalwa za Uganda bayinza obutaba na ddembe ku bibira, naye Abaganda bayinza okufuna embaawo ez’okuzimba n’enku; # Eddembe ly’eby’obugagga eby’omu ttaka byonna ebisangibwa ku bibanja by’obwannannyini lya bannannyini bibanja bino. Ku ttaka eriri ebweru w’ebibanja bino, eddembe ly’eby’obugagga eby’omu ttaka lya Uganda enfuzi; # Kabaka, Regents, Katikiro, ne Regents bagenda kuweebwa omuwendo gwa ssente mu kusasula eddembe ly’okufuga ettaka lya square miles 10,550; # Gavumenti ya Ssaabasajja egenda kusasula Katikkiro wa Uganda [[:en:Mohammedan|Mohammedan]], Mbogo akasiimo ka pawundi 250 omwaka, ku kakwakkulizo nti eddembe lyonna alikwase Gavumenti ya Ssaabasajja # Singa Obwakabaka bulemererwa okusasula Enfuga mu myaka ebiri egisooka oluvannyuma lw’okussa omukono ku Ndagaano, Gavumenti ya Ssaabasajja tegenda kuddamu kusibibwa mu Ndagaano eno. Singa ensimbi ezisoloozebwa zisukka pawundi 45,000 omwaka, Kabaka n’abaami bayinza okujulira okwongera ku nsimbi eziweebwa Kabaka; # Ebigambo ‘Uganda Enfuzi’ bitegeeza gavumenti eyawamu eya Uganda Protectorate. ‘Omukiise wa Ssaabasajja’ kitegeeza Kaminsona, Kaminsona ow’oku ntikko, Gavana, oba omukungu omukulu; # Ekiwandiiko ky’Olungereza kye nkyusa ekwata enjuyi zombi. == Ebyaddirira == Mu 1935, [[:en:Philip_Mitchell_(colonial_administrator)|Owekitiibwa Philip Mitchell]] yajja mu Uganda nga Gavana oluvannyuma lw’okuweereza e [[:en:Tanganyika_(territory)|Tanganyika]] okumala emyaka kkumi n’omukaaga egyayita. Yali mukakafu nti enkolagana wakati wa Uganda n’[[:en:Protecting_power|obuyinza obukuuma]] yandibadde ya mpisa ya njawulo ku eyo wakati w’abakulu enzaalwa ne Gavumenti ya Tanganyika.<ref name=":2">Morris, H. F. “Sir Philip Mitchell and ‘Protected Rule’ in Buganda.” The Journal of African History 13.2 (1972): 305–323. Web.</ref> Olw’okukimanya nti abakungu ba Protectorate abaasooka baali baleese enkola ey’okwekengera okweyongera n’enkyukakyuka mu nkukutu, Mitchell yayiiya enteekateeka y’okutereeza n’okuddamu okutereeza enkola wakati wa Gavumenti ya enkuumi ne Buganda.<ref>Apter, David E. The Political Kingdom in Uganda: a Study of Bureaucratic Nationalism. Frank Cass, 1997.</ref> Ng’akuuma nti enkolagana wakati wa Gavumenti enkuumi ne Gavumenti ya Buganda enzaalwa yali ya kufugibwa kukuumibwa okusinga [[:en:Indirect_rule|okufuga obutatereevu]], yateekateeka okukyusa ekifo kya Provincial Commissioner wa Buganda n’assaamu Omutuuze n’okuggya abaserikale ba disitulikiti mu kifo kino, ng’alowooza nti Kabaka yandibadde alina okugoberera amagezi agaamuweebwa Omutuuze n’abakozi be.<ref name=":2" /> Kyokka mu ndagaano ya Uganda eya 1900, Kabaka yalina okukolera ku magezi ng’ago mu nsonga y’okussa mu nkola ebiteeso bya Lukiiko byokka. Enkolagana wakati wa Kabaka, Gavumenti y’Ebikuumi, ne Baminisita be yeeyongera okwonooneka, era olw’obuyinza bwa Gavana obukugirwa wansi w’Endagaano eya 1900 okussa amagezi ge ku Kabaka, okuddamu okutegeka kwavaamu okukendeera buli lukya mu buyinza Gavumenti y’Ebikuumi bwe yali esobola okussa mu Buganda.<ref name=":2" /> == Laba ne == * [[:en:Buganda_Agreement_(1955)|Endagaano ya Buganda (1955)]] * [[:en:Heligoland–Zanzibar_Treaty|Endagaano ya Heligoland–Zanzibar (1890)]] == Ebijuliziddwa == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [http://www.buganda.com/buga1900.htm Ebiwandiiko byonna eby’endagaano] [https://web.archive.org/web/20211025205620/http://buganda.com/buga1900.htm Bikuumiddwa 2021-10-25 ku Wayback Machine] [[Category:Ebyafaayo bya Buganda]] 5v06q63t0v6pno7svikms0i13ot3d72 Denis Omedi 0 13945 71667 66698 2026-08-25T23:34:55Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 71667 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Denis Omedi</big>''' (yazaalibwa nga 13 omwezi Ogwomukaaga mu mwaka gwa 1994) [[Omupiira ogw'ebigere|muzannyi wa mupiira]] omukugu era Munnayuganda, azannya nga Omuwuwuttanyi mu kiraabu ya APR mu Rwanda Premier League ne [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu y'eggwanga ey'omupiira eya Uganda]].<ref>{{Cite web |title=Denis Omedi Stats and Profile |url=https://upl.ug/player/denis-omedi-kitara-fc-24/ |access-date=2024-09-21 |website=upl.ug}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=2025-01-08 |title=Omedi, Kiwanuka sign for Rwanda’s APR |url=https://kawowo.com/2025/01/08/omedi-kiwanuka-sign-for-rwandas-apr/ |access-date=2025-01-08 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Emirimu gye mu kiraabu == Omedi omulimu gwe ogw'okusamba omupiira yagutandikira mu Booma FC esangibwa mu disitulikiti y’e [[Masindi (disitulikit)|Masindi]] . Oluvannyuma yeegatta ku [[Kitara FC]] mu sizoni ya 2023 okutuuka mu mwaka gwa 2024. Yeegatta ku kiraabu ya APR FC mu Rwanda Premier League mu mwaka gwa 2025. Yateeba ggoolo kkumi na taano(15) mu Uganda Premier League . Omedi yaweebwa engule y’omuzannyi w’omwezi mu mwezi Ogwokubiri mu mwaka gwa 2024, mu mpaka za Real Stars Awards ezaakugira e Lugogo.<ref>{{Cite web |date=2024-03-05 |title=Kitara's Denis Omedi crowned footballer of February |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/sports/kitara-s-denis-omedi-crowned-footballer-of-february--4546816#google_vignette |access-date=2024-09-21 |website=NTV Uganda |language=en |archive-date=2024-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240921082132/https://www.ntv.co.ug/ug/news/sports/kitara-s-denis-omedi-crowned-footballer-of-february--4546816#google_vignette |url-status=dead }}</ref><ref name=":2"/> == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Omedi azannye emipiira kkumi mu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Ttiimu y'eggwanga lya Uganda ;]] yateeba ggoolo ssatu n’okuwa asisiti nnya.<ref name=":1">{{Cite web |date=5 December 2024 |title=Omedi: I thought Puskás Award nomination was a dream |url=https://www.fifa.com/en/the-best-fifa-football-awards/2024/articles/denis-omedi-interview-puskas-award |access-date=10 December 2024 |website=FIFA}}</ref> Yayamba Uganda okufuna ekifo mu mpaka za African Cup of Nations 2025 ezaazannyibwa mu [[Morocco]] . Yateeba ggoolo nga bazanya Bafana Bafana mu mupiira gwa AFCON ogw’okusunsulamu ogwa 2025, ogwaggwa amaliri ga ggoolo 2-2.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2024-09-07 |title=How Uganda Cranes players rated in a four-goal thrilling draw with South Africa |url=https://kawowo.com/2024/09/07/how-uganda-cranes-players-rated-in-a-four-goal-thrilling-draw-with-south-africa/ |access-date=2024-09-21 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Ebiruubirirwa by’ensi yonna == {| class="wikitable" !No. ! Olunaku/ omwezi ! Ekifo ! Gw'ebavuganya ! Okuteeba ! Alizaati ! Empaka |- | 1. 1. . | 6 Ssebutemba 2024 | Ekisaawe kya Orlando, Johannesburg, South Afrika | South Afrika | align="center" | '''1''' –1 | align="center" | 2–2 | rowspan="2" | [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_qualification_Group_K|2025 Africa Cup of Nations qualification]] |- | 2. 2. . | 15 Okitobba 2024 | Ekisaawe kya Juba, Juba, South Sudan | South Sudan | align="center" | '''1''' –0 | align="center" | 2–1 |- | 3. 3. . | 23 Ddesemba 2025 | Ekisaawe kya Olympics e Rabat, Rabat, Morocco | Tunisia | align="center" | '''1''' –3 | align="center" | 1–3 | [[:en:2025_Africa_Cup_of_Nations_Group_C|2025 Africa Cup of Nations]] |} == Engule n’okusunsulwa == Omedi yasunsulwa mu mpaka za FIFA Puskas Award 2024 olw’okukuba rabona ku [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA]] mu mpaka za [[Ekitongole kya Federation of Uganda Football Associations|FUFA]] Super 8.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2024-12-02 |title=CAF Awards 2024: Omedi rabona strike earns another nomination |url=https://kawowo.com/2024/12/02/caf-awards-2024-omedi-rabona-strike-earns-another-nomination/ |access-date=2024-12-10 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":1"/><ref>{{Cite web |date=2024-12-09 |title=Omedi: Rabona goal was work from training ground |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/omedi-rabona-goal-was-work-from-training-ground-4851300 |access-date=2024-12-10 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=29 November 2024 |title=FIFA Puskás Award 2024 {{!}} Denis Omedi |url=https://www.fifa.com/en/watch/dXKI6AhEN0qjG3aynCPJnw |archive-date= |access-date=10 December 2024 |website=FIFA}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |date=29 November 2024 |title=Voting open for 2024 FIFA Puskás Award |url=https://www.fifa.com/en/the-best-fifa-football-awards/2024/articles/puskas-award-nominees |access-date=10 December 2024 |website=FIFA}}</ref> Ggoolo eno yavuganyizibwako mu bavuganya abalala 10 okuli Hassan Al Haydos, Terry Antonis, Yassine Benzia, Walter Bou, Michaell Chirinos, Federico Dimarco, Alejandro Garnacho, Mohammed Kudus, Jaden Philogene ne Paul Onuachu.<ref name=":0" /> Ggoolo ya rabona era yasunsulwa mu mutendera gwa Goal of the Year ogw’ekitiibwa mu mpaka za CAF Awards 2024, ekigifuula ggoolo yokka eya alongside Benzia's volley mu [[Algeria]] ne [[South Africa|South Afrika]] okufuna okusunsulwa kwombi mu CAF ne Puskas.<ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=2024-12-02 |title=Omedi wonder goal vs. KCCA earns FIFA Puskas, Caf Awards nomination |url=https://upl.co.ug/omedi-wonder-goal-vs-kcca-earns-fifa-puskas-caf-awards-nomination/ |access-date=2024-12-10 |website=Uganda Premier League - Official Website |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Kazi Njema |date=2024-12-02 |title=Kitara’s Omedi’s rabona strike earns another nomination in CAF Awards 2024 |url=https://kazi-njemanews.com/kitaras-omedis-rabona-strike-earns-another-nomination-in-caf-awards-2024/ |access-date=2024-12-10 |website=Kazi Njema News |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |last=admin |first=N. P. |date=2024-12-02 |title=Denis Omedi’s Rabona Strike Earns CAF Goal of the Year Nomination |url=https://nilepost.co.ug/sports/230345/denis-omedis-rabona-strike-earns-caf-goal-of-the-year-nomination |access-date=2024-12-10 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=#CAFAwards24 Goal of the Year shortlist revealed with fans to vote for the winner |url=https://www.cafonline.com/inside-caf/news/cafawards24-goal-of-the-year-shortlist-revealed-with-fans-to-vote-for-the-winner/ |access-date=2024-12-10 |website=#CAFAwards24 Goal of the Year shortlist revealed with fans to vote for the winner |language=en-GB}}</ref> Mu mpaka za FIFA Puskás Awards eza 2024, omuteebi wa [[Kitara FC]] ne Ttiimu y'eggwanga lya Uganda yatuuka mu kifo kyakusatu n’obubonero 16. Okusunsulwa kwe kwajaguza ggoolo ye eya rabona gye yateeba nga bazannya ne [[Kampala Capital City Authority FC|KCCA FC.]] Ensimbi zino zaaweebbwa Ttiimu y'ebulaaya eya [[:en:Manchester_United_F.C.|Manchester United]] ne Alejandro Garnacho owa Argentina, ggoolo ye n’ekwata ekifo ekisooka n’obubonero abiri mu mukaaga (26), n’addirirwa Yassine Benzia n’ateeba South Afrika, n’efuna obubonero abiri mu biri (22).<ref>{{Cite web |last=Okwi |first=Isaac |date=2024-12-17 |title=Omedi’s Rabona Magic Earns Sixth Place Finish in CAF Goal of the Year Race |url=https://nbssport.co.ug/2024/12/17/omedis-rabona-magic-earns-sixth-place-finish-in-caf-goal-of-the-year-race/ |access-date=2024-12-18 |website=NBS Sport |language=en-US |archive-date=2024-12-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241219175216/https://nbssport.co.ug/2024/12/17/omedis-rabona-magic-earns-sixth-place-finish-in-caf-goal-of-the-year-race/ |url-status=dead }}</ref> Ng’oggyeeko ekyo, Omedi yali muvuganya mu mpaka za CAF Awards eza 2024, gye yasunsulwamu mu mutendera gwa Goal of the Year. Wadde yakola bulungi, yamalira mu kyamukaaga mu kulonda n’obululu 13,766. Engule eno yawangulwa Mabululu owa [[Angola]].<ref>{{Cite web |last=Okwi |first=Isaac |date=2024-12-17 |title=Omedi’s Rabona Magic Earns Sixth Place Finish in CAF Goal of the Year Race |url=https://nbssport.co.ug/2024/12/17/omedis-rabona-magic-earns-sixth-place-finish-in-caf-goal-of-the-year-race/ |access-date=2024-12-18 |website=NBS Sport |language=en-US |archive-date=2024-12-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241219175216/https://nbssport.co.ug/2024/12/17/omedis-rabona-magic-earns-sixth-place-finish-in-caf-goal-of-the-year-race/ |url-status=dead }}</ref> Omedi okuyingizibwa mu ngule zino kimufudde omusaale era kyayongedde ku ssuubi lye okukyusibwa. Endagaano y’omulimu gw'eyalina ku [[Kitara FC]] mu kiseera kino yali ya kuggwaako ku nkomerero ya sizoni ya 2024, era yalina omukisa okuva mu Spain, Pyramids FC eya Misiri ne Gor Mahia owa Kenya . Yafuna omukisa okuva e [[South Africa|South Afrika]] ne [[Libya]] okuva mu katale k’abazannyi akasooka.<ref>{{Cite news|last=Gombe|first=David|date=2024|title=Denis Omedi set to leave Kitara FC|url=https://swiftsportsug.com/2024/12/02/denis-omedi-set-to-leave-kitara-fc/|work=Swiftsportsug|archive-date=2026-01-05|access-date=2026-06-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20260105153947/https://swiftsportsug.com/2024/12/02/denis-omedi-set-to-leave-kitara-fc/|url-status=dead}}</ref> == Ebijuliziddwa == rz3jd8kmebjo3kydh68tmwfhri2uv6k 2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda 0 13965 71641 53735 2026-08-25T14:28:08Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abasawo mu Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71641 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Module:Infobox/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Infobox election/styles.css"></templatestyles><templatestyles src="Screen reader-only/styles.css"></templatestyles>  Okulonda kwa Pulezidenti kwakolebwa mu [[:en:Uganda|Uganda]] nga 12 Ogwokusatu 2001. [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]] eyali akyali mu buyinza yafuna ebitundu 69% eby’obululu era n’alondebwa okuweereza ekisanja ekirala ekyokubiri.<ref>[http://africanelections.tripod.com/ug.html Elections in Uganda] African Elections Database</ref> Bonna abesimbawo baali ku bwannamunigina, anti ebibiina by'obufuzi byawerebwa mu kiseera ekyo. Omuwendo gw’abalonzi abaagenda okulonda gwali ebitundu 70%. == Abavuganya == [[Yoweri Museveni]] yali yeesimbyewo ku kisanja kye ekyokubiri mu mwaka gwa 2001. Yakwata obuyinza mu mwaka gwa 1986 oluvannyuma lw'okuwangula olutalo lw'abayeekera ne Pulezidenti [[Tito Okello]] . Museveni gwe yasinga okuvuganya naye yali [[Kizza Besigye]] gwe yavuganya naye emirundi ena, nga yali musawo we ku bubwe era nga muserikale w’amagye eyamenyawo enkolagana ne gavumenti [[National Resistance Movement|ya NRM]] mu mwaka gwa 2001.<ref name="nyt">{{cite news|url=https://www.nytimes.com/2001/03/15/world/final-count-has-uganda-president-winning-69-of-vote.html|newspaper=[[The New York Times]]|title=Final Count Has Uganda President Winning 69% of Vote|last=Fisher|first=Ian|date=15 March 2001}}</ref> == Alizaati == {{Election results|cand1=[[Yoweri Museveni]]|party1=Independent|votes1=5088470|cand2=[[Kizza Besigye]]|party2=Independent|votes2=2029190|cand3=[[Aggrey Awori]]|party3=Independent|votes3=103653|cand4=[[Kibirige Mayanja]]|party4=Independent|votes4=73045|cand5=Francis Bwengye|party5=Independent|votes5=22666|cand6=Karuhanga Chapaa|party6=Independent|votes6=10055|invalid=184527|electorate=10775836|source=[https://www.ec.or.ug/sites/Elec_results/Dist_Sum_2001.pdf Electoral Commission]}} == Ebyaddako oluvannyuma lw’okulonda == Besigye teyakkiriza kuvuganya wabula mu kifo ky'ekyo yasaba okuddamu okubala obululu mu butongole ng'asinziira ku [[:en:Voter_fraud|mivuyo gy'abalonzi]]. Museveni era yeewozaako nga agamba nti waaliwo "okufera" akalulu kano, wadde nga kaali mu maaso ga Besigye;era n’ategeeza nti ye yandibadde awangula ebitundu 75% eby’obululu mu kifo ky’ebyo bye yafuna. Ekitongole ekyetongodde ekivunaanyizibwa ku kulondoola eby’okulonda ekya Election Monitoring Group kyazuula nti emivuyo gy’abalonzi egy'okubba obululu gyali mitono nnyo.<ref name="nyt">{{Cite news}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFFisher2001">Fisher, Ian (15 March 2001). [https://www.nytimes.com/2001/03/15/world/final-count-has-uganda-president-winning-69-of-vote.html "Final Count Has Uganda President Winning 69% of Vote"]. ''[[The New York Times]]''.</cite></ref><ref>{{cite news|url=https://www.theguardian.com/world/2001/mar/14/2|title=Uganda's Museveni leads in 'rigged' elections|last=Borzello|first=Anna|newspaper=The Guardian|date=14 March 2001}}</ref> Ku lunaku lwennyini oluvannyuma lw’okulangirira ebyava mu kulonda, bbomu ya payipu yabwatuka mu kibuga Kampala ekikulu, n’etta omukazi omu; okubwatuka okufaananako n'okwaliwo mu mmotoka eya minibus eyali egenda mu kibuga ekikulu, ne kireetera abantu basatu okulumizibwa. Kyokka tekinnategeerekeka mangu oba okubwatuka kuno kwekuusa ku kulonda kwa Pulezidenti.<ref name="nyt" /> Mu kusalawo kw’abasinga obungi, oluvannyuma kkooti ensukkulumu mu Uganda yagaana okusaba kwa Besigye okuddamu okubala.<ref>{{Cite web |last=Dagne |first=Ted |title=Uganda: Recent Elections and Current Conditions |url=https://www.everycrsreport.com/files/20010719_RS20969_ccd7743e6b0a8e866a25ce93ea8471d1daf427df.pdf |publisher=CRS Report for Congress}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.monitor.co.ug/Elections/2787154-861074-t18cym/index.html|title=2001 elections: Supreme Court Judges ruling|date=16 December 2006|newspaper=Daily Monitor|access-date=6 May 2020|archive-date=15 July 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170715173806/http://www.monitor.co.ug/Elections/2787154-861074-t18cym/index.html|url-status=dead}}</ref> Nga wayiseewo akaseera katono ng’alondeddwa ku kisanja ekyokubiri ku bwapulezidenti, Museveni yeeyama okuva mu ntebe [[:en:2006_Ugandan_general_election|ng’okulonda okuddako]] tekunnabaawo kyokka oluvannyuma ne yeefuula ku kye yali asuubizza<ref>{{cite news|newspaper=BBC|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-12421747|title=Yoweri Museveni - Uganda's president profiled|date=17 February 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == <templatestyles src="Reflist/styles.css" />{{Reflist}}{{Ugandan elections}} [[Category:Abasawo mu Uganda]] bi3uqbsklowtacsaygq342gtwhgf887 Ba B2C 0 13976 71616 53902 2026-08-25T14:14:01Z EmausBot 1052 Fixing double redirect from [[B2C Soldiers]] to [[B2C Entertainment]] 71616 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[B2C Entertainment]] ee6x6hq9ts91ga97bw1k0pkf6y00lgg Endagaano ya Buganda (1955) . 0 14033 71637 70328 2026-08-25T14:23:36Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Ebyafaayo bya Buganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71637 wikitext text/x-wiki '''Endagaano ya Buganda (1955)''' yakolebwa nga 18 Ogwekkumi 1955 wakati wa [[:en:Andrew_Cohen_(colonial_administrator)|Andrew Cohen]] Gavana wa [[:en:Uganda_Protectorate|Uganda ekuumibwa]] ne [[:en:Mutesa_II_of_Buganda|Mutesa II]] [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka wa Buganda]] . <ref name="lambart" /> Endagaano eno yayanguyira Mutesa II okudda nga kabaka wa [[:en:Buganda|Buganda]] [[:en:Constitutional_monarch|mu ssemateeka]], n'emalawo [[:en:Kabaka_crisis|akatyabaga ka Kabaka]] akatandika nga Kabaka nga Cohen amuwang'angusirizza e Bungereza mu 1953. <ref>{{cite book |author=Assa Okoth |year=2006 |title=A History of Africa |url=https://books.google.com/books?id=suMvEWjK-OcC |publisher=East African Educational Publishers |isbn=9789966253583 |page=66 |access-date=10 February 2013}}</ref> Yakyusa mu [[:en:Buganda_Agreement_(1900)|ndagaano ya Buganda eyasooka (1900)]] . <ref name="lambart">{{cite web |title=The Buganda Agreement, 1955 |url=http://www.wdl.org/en/item/7775/ |access-date=2 April 2014 |publisher=World Digital Library |archive-date=21 June 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180621170722/https://www.wdl.org/en/item/7775/ |url-status=dead }}</ref> Ekiwandiiko ekisembayo kyalaga ebyava mu '''Ttabamiruka w'e Namirembe''' ebyakkaanyibwako . == Obuvo == <templatestyles src="Module:Hatnote/styles.css"></templatestyles>  Okukaka okugonjoola ekizibu ky’ebyobufuzi ekyagenda kyeyongera, Gavana wa Uganda, Sir Andrew Cohen, yayita mu [[:en:Buganda_Agreement_(1900)https://en.wikipedia.org/wiki/Buganda_Agreement_(1900)|ndagaano ya Uganda (1900)]] n’asaba Kabaka (Mutesa II) agwe mu nkola ya gavumenti ya Bungereza eyali eyagala okugenda mu maaso n’eggwanga erimu, ery’obumu, erya Uganda.<ref name=":02"/><ref name="bugandadotcom">{{cite web |title=Background to 1953-55 Crisis |url=http://www.buganda.com/back1955.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20130725022307/http://www.buganda.com/back1955.htm |archive-date=25 July 2013 |access-date=2 April 2014 |publisher=Mukasa E. Ssemakula}}</ref> Kabaka yagaana.<ref name="bugandadotcom" /><ref name="low" /> N’ekyavaamu, Gavumenti ya Bungereza yaggyayo okukkiriza [[:en:Mutesa_II_of_Buganda|Mutesa II]] ng’omufuzi wa Uganda enzaalwa wansi w’ennyingo 6 ey’endagaano ya Uganda eya 1900 era n’egoba Mutesa mu ngeri ey’amaanyi n’amutwala e Bungereza.<ref name=":02" /><ref name="low"/> Amawulire agakwata ku kugobwa kwa Mutesa gaawuniikiriza nnyo Abaganda, ekyaviirako okutabuka mu ssemateeka.<ref name="bugandadotcom" /> Cohen kye yali ayagala kwe kussaawo Kabaka omupya mu bwangu, naye kino kyalabika nga tekisoboka, ne kyetaagisa ebivaamu mu nteeseganya mu bujjuvu.<ref name=":02" /><ref name="bugandadotcom" /> 10. (1) Endagaano ya Buganda, 1900, okuva ku lunaku endagaano eno lwe yatandika okukola, ejja kukyusibwa mu ngeri eragiddwa mu Nsengeka ey’okuna ey’Endagaano eno.<templatestyles src="Module:Message box/ambox.css"></templatestyles>  21 (1) Okusinziira ku bigambo ebiri mu nnyingo eno, Lukiiko ejja kutondebwawo okusinziira ku nnyingo 5 ey’endagaano ya Buganda eya 1955, mu ngeri eragiddwa mu tteeka ly'Olukiiko owawaggulu (Ekulonda Ababaka), 1953. (Laba Ekiwandiiko ky’amateeka No.190 ekya 1955 Amateeka ga Uganda, pp 383–418) ENDAGAANO eyakolebwa olunaku luno olwa 18 Ogwekkumi 1955 wakati wa Sir Andrew Benjamin Cohen, Omuduumizi w’ekibiina ekisinga ekitiibwa ekya Saint Michaelne Saint George, Omuduumizi w’ekibiina kya [[:en:Royal_Victorian_Order|Royal Victorian Order]], Omuserikale w’ekibiina ekisinga obulungi mu [[:en:Order_of_the_British_Empire|Bwakabaka bwa Bungereza]], Gavana era Omuduumizi w’Ekitongole kya Uganda Ekuumibwa ku lwa Ssaabasajja Nnabakyala Elizabeth II, olw’ekisa kya Katonda w’Obwakabaka bwa Bungereza obwa Bungereza ne Northern Ireland n’Obwakabaka bwe obulala Nnabakyala, Omukulu w’[[:en:Head_of_the_Commonwealth|Omukago gw'amawanga agaatwalibwa Bungereza]], Omulwaniri w’Enzikiriza KU KITUNDU KIMU: ne Edward William Frederick David Walugembe Mutebi Luwangula Mutesa II Kabaka wa Buganda ku lwa Kabaka, Abalangira n’Abantu ba Buganda ne ku lwabwe KU LUDDA OLULALA: NGA mu Ndagaano eyakolebwa nga 29 Ogwokutaano, 1893, wakati wa Mwanga Kabaka owa Uganda ow’ekitundu ekimu n'owkekitiibwa Gerald Herbert Portal, Omuduumizi w’ekibiina ekisinga ekitiibwa ekya Saint Michael ne Saint George, Omubeezi w'[[:en:Order_of_the_Bath|ekiragira ekinga ekitiibwa mu Bath]],Owekitiibwa’ Kamisona era Consul- General ow’obuvanjuba bwa Afrika ku lwa Gavumenti ya Ssaabasajja mu Bungereza (wano eyitibwa ku kitundu ekirala Kabaka Mwanga ayogeddwako yakola okweyama n’okwesiba ku bukwakkulizo obumu n’ekigendererwa eky’okufuna obukuumi n’obuyambi n’obulagirizi bwa Bungereza eri ye n’abantu be n’obuyinza bwe: ERA nga Kabaka Mwanga ayogerwako mu Ndagaano eyogeddwako yeeyama ku lulwe n’abaamuddira mu bigere okukola Endagaano mu makulu oba mu ngeri efaananako n’Endagaano eyogeddwako singa Gavumenti ya Ssaabasajja eba mwetegefu okukkiriza obukwakkulizo obwogerwako: ERA NGA ku lunaku olw’ekkumi n’omwenda mu Ogwomukaaga, 1894, ekiwandiiko ekyafulumizibwa nga 18 Ogwomukaaga,1894, kyafulumizibwa mu kyapa ky'e London nga kiraga nti wansi w’Endagaano eyogerwako era okusinziira ku ndagaano eyogerwako Uganda yateekebwa wansi w’Obukuumi bwa Nnaabakyala wa Bungereza Victoria: ERA NGA nga tugoberera okweyama kw’ebyo ebyogeddwako waggulu n’okulowooza ku kuwa Nnaabakyala wa Bungereza Victoria obukuumi Kabaka Mwanga ayogeddwako bwe yali asabye mu Ndagaano eyogerwako eya 29 Ogwokutaano, 1893, olw’Endagaano eyakolebwa nga 27 Ogwomunaana 1894 (wano oluvannyuma lw’eyogerwako nga “Endagaano ya Buganda, 1894”) wakati wa Kabaka Mwanga ayogeddwako ow’ekitundu ekimu ne Henry Edward Colville, Omubeezi wa Order esinga ekitiibwa mu Bath, Colonel mu ggye lya Nnaabakyala, akola nga Kamisona wa Uganda, ku lwa Ssaabasajja Kabaka ayogerwako era ku lwa Ssaabasajja ow’ekitundu ekirala, Kabaka Mwanga ayogeddwako yakola obweyamo era n’aziyiza, abasika be n’abamusikira mu bukwakkulizo mu nsonga zonna okufaananako n’obukwakkulizo obulambikiddwa mu Ndagaano eyogeddwako: ERA NGA olw’Endagaano eyakolebwa nga 10 Ogwokusatu, 1900 (wano eyitibwa “Endagaano ya Buganda, 1900”) wakati wa Sir Henry Hamilton Johnson, Omuduumizi w'ekibiina ekisinga ekitiibwa ekya Order to the Bath, Kaminsona wa Nnaabakyala ow’enjawulo, Omuduumizi ow'okuntikko era Consul-General ku Uganda ekuumibwa n’ebitundu ebiriraanyewo,ku lwa Kabaka wa Buganda, n’Abalangira n’Abantu ba Buganda ku ludda olulala enkolagana wakati wa Gavumenti ya Ssaabasajja, Gavumenti ya Uganda, (wano eyitibwa “ Government ekuumibwa”) ne Kabaka, Abalangira n’Abantu ba Buganda, yayongera okunnyonnyolwa era n’enteekateeka ne ziteekebwawo okukkiriza Kabaka wa Buganda ng’abafuzi ba Buganda enzaalwa wansi we Obukuumi bwa Majesty n'okufuga okusukkiridde: ERA NGA olw’Endagaano ez’enjawulo ez’okugatta endagaano ya Buganda, 1900, eyongezeddwayo era n’ekyusibwamu; ERA NGA Gavumenti ya Nnaabakyala ewadde Kabaka, Abalangira n'Abantu ba Buganda okukakasa mu bigambo bino wammanga:- ‘Gavumenti ya Nnaabakyala terina kigendererwa kyonna kya kuleeta nsonga ya federo y'amawanga g'obuvanjuba bwa Africa oba mu kiseera kino oba ng’endowooza y’abantu b’omu kitundu ku nsonga eno ekyali nga bweri mu kiseera kino. Gavumenti ya Nnaabakyala emanyi bulungi nti endowooza y’abantu mu Gavumenti ekuumibwa okutwaliza awamu ne Buganda okusingira ddala, omuli n’endowooza ya Lukiiko, yandiwakanya okuyingiza Uganda ekuumibwa mu federo yonna ey’engeri eyo; Gavumenti ya Nnaabakyala terina kigendererwa kyonna kya kubuusa maaso ndowooza eno wadde kati oba mu kiseera kyonna, era ekimanyi okusinziira ku ekyo nti okuyingiza Uganda ekuumibwa mu federo yonna ey’engeri eyo kiri bweru wa ttwale ly’ebyobufuzi eby’omugaso mu kiseera kino oba ng’endowooza y’abantu esigala nga bweri mu kiseera kino. Ku ky’ebiseera eby’omu maaso eby’ewala ennyo, Gavumenti ya Ssaabasajja kyeyoleka bulungi nti tesobola kwogera kati nti ensonga y’omukago gwa Mawanga g'obuvanjuba bwa Africa tegenda kuleetebwa, okuva endowooza y’abantu mu Gavumenti ekuumibwa omuli n’eya Baganda, bw’eyinza okukyuka, era mu ngeri yonna tekyandibadde kituufu Gavumenti ya Nnaabakyala okukola ekiwandiiko kyonna kati ekiyinza okukozesebwa mu kiseera ekimu mu maaso okulemesa enkyukakyuka okuweebwa abantu b’Obukuumi mu kiseera ekyo. Naye Gavumenti ya Nnabakyala esobola okugamba nti, omusajja omunene ennyo ya maanyi ya maanyi ya maanyi mu Gavumenti ekuumibwa, omuli n’eya Baganda, okuyingira mu federo y'amawanga g'obuvanjuba bwa Africa kijja kusigala bweru wa ttwale ly’eby’obufuzi eby’okubeera ne mu by’omu maaso eby’ewala ennyo”. ERA NGA Gavumenti ya Nnaabakyala ewadde obweyamo nti, singa wabaawo omukolo mu biseera eby’omu maaso okuzuula endowooza y’abantu mu ngeri y’okukakasa okwogeddwako waggulu, Gavumenti y’Obukuumi mu kiseera ekyo ejja kwebuuza mu bujjuvu ne Gavumenti ya Buganda n’Abakulu abalala mu ggwanga lyonna ku ngeri esinga obulungi ey’okuzuula endowooza y’abantu: ERA NGA mu Ndagaano eyakolebwa nga 15 Ogwomunaana, 1955, eyatuumibwa Endagaano ya Buganda (Eky’enkyukakyuka) Endagaano ya, 1955, abakiise ba Nnaabakyala ne Kabaka, Abalangira n’abantu beeyama nti Endagaano eno etuukirire: KATI N’olwekyo kikkiriziddwa era ne kirangiriddwa bwe kiti: 1. (1) Endagaano eno eyinza okuyitibwa Endagaano ya Buganda, 1955, era... ejja kusomebwa nga emu n’Endagaano ya Buganda, 1894, Endagaano ya Buganda, 1900, n’Endagaano ezirambikiddwa mu Nsengeka ey’Okusatu ey’Endagaano eno. (2) Endagaano ezoogerwako mu katundu (1) ak’ekitundu kino era Endagaano eno eyinza okujulizibwa awamu nga Endagaano za Buganda, 1894 okutuuka mu 1955. (3) Endagaano eno ejja kutandika okukola nga ekoleddwa era ejja... oluvannyuma lw’ekyo ebeere nga ekwata Gavumenti ya Nnaabakyala ne Kabaka, n’Omulangira n’Abantu ba Buganda. 2. (1) Kabaka wa Buganda nga ye Mufuzi wa Buganda ajja kuyitibwa “Oweekitiibwa Kabaka” ajja kulondebwa, nga okutuusa kati, n’obululu obusinga obungi mu Lukiko (2) Ensengeka y’okusunsulamu erina okukoma ku Bwakabaka bwa Buganda, kwe kugamba, bazzukulu ba Kabaka Mutesa I, n’erinnya ly’omulangira eyalondebwa Lukiko lirina okuweebwayo mu Gavumenti ya Nnaabakyala okukkirizibwa, era tewali mulangira ajja kukkirizibwa nga Kabaka wa Buganda ng’okulondebwa kwe tekufunye kukkirizibwa kwa Gavumenti ya Nnaabakyala. 3. Omulangira yenna nga tannasiimibwa Gavumenti ya Nnaabakyala nga Kabaka wa Buganda ajja kuyingira Okweyama okw’Ekitiibwa ng’agoberera ebiragiro bya Ssemateeka ebirambikiddwa Enteekateeka Esooka mu Ndagaano eno; era kasita akwata ebiragiro by’Okweyama okwogerwako, Gavumenti ya Nnaabakyala ekkiriza okumukkiriza ng’Omufuzi wa Buganda. 4. Buganda ejja kuddukanyizibwa okusinziira ku Ssemateeka eragiddwa mu nsengeka esooka ey’Endagaano eno, era ebiragiro ebiri mu nsengeka eyogerwako bijja kutandika okukola okuva ku lunaku Endagaano eno lw’etandika okukola. (2) (a) Olukiiko lw’okulonda mu Buganda lujja, nga lugoberera ebiragiro ebiri mu kino ekoleddwa okusinziira ku katundu (2) ak’ennyingo 21 eya Ssemateeka eragiddwa mu nteekateeka esooka ey’Endagaano eno, ekoleddwa bweti: (a) Katikiro (oba Katikkiro), Omulamuzi (oba Minisita ow’obwenkanya), Omuwanika (oba Minisita w’Ebyensimbi) n’abakiise abalala mu Minisitule abatondebwawo ennyingo 7 eya Ssemateeka ayogeddwako banaabeera bammemba ba Lukiko mu ofiisi; (b) buli mukulu wa saza (amakumi abiri bonna awamu) naye ajja kuba mmemba wa Lukiko mu ofiisi; (c) Kabaka ayinza okulonda abantu abalala mukaaga abakulu mu ggwanga okubeera bammemba ba Lukiko mu kiseera ky’ayagala. 6. Emirimu gya Lukiko gijja kuba gya kuteesa ku nsonga ezikwata ku Gavumenti ya Kabaka, era eyinza okuyisa ebiteeso ebiteesa ku nkola ezirina okuyisibwa Gavumenti, naye tewali makulu gajja kuweebwa ku biteeso ebyo awatali kukkirizibwa kwa Mubaka wa Nnaabakyala, kwe kugamba Gavana okuggyako nga kiyinza okukkaanyibwako mu ngeri endala wakati we ne Gavumenti ya Kabaka nti okukkiriza okwo tekujja kwetaagisa. ................................. ...................................... wa Bakiise bonna abakiise ku lukiiko olufuzi olwa Uganda ekuumibwa okubeera Abafirika era omuwendo ogwo ogw’Abafirika okulondebwa ngaOluvannyuma lw’okuyisa endagaano empya, Mutesa yaddayo mu Buganda mu ngeri entuufu nga bwe gunaaleeta omuwendo gwonna ogw’Abafirika abali mu lukiiko okutuuka waakiri ekitundu kimu ku bammemba bonna ab’olukiiko, nga tobaliddeemu Pulezidenti w’olukiiko, olwo Buganda ejja kukiikirira mu lukiiko lw’ababaka ba Uganda ekuumibwa era olw’ekigendererwa ekyo ku waakiri kimu kyakuna ku Bakiise mu Lukiiko nga Bannafirika bajja kuba bantu abakiikiridde Buganda. (2) Katikiro ajja kuwaayo eri Omukiise wa Ssaabasajja, kwe kugamba ENTEGEKA EY'OKUBIRI gamba Gavana, amannya g’abeesimbyewo okulondebwa ng’abakiise mu lukiiko lw’ababaka ba Palamenti okukiikirira Buganda kwe kugamba abantu abaalondeddwa olw’ekigendererwa ekyo nga bagoberera ebiragiro ebiri mu Nsengeka ey’okubiri mu Ndagaano eno. (3) Wadde nga waliwo ebiragiro bya Lukiko Omukulu (Okulondebwa kwa ...................................... enkola y’okulonda obutereevu eri abakiise mu lukiiko lw’ababaka ba Palamenti abakiikirira Buganda ejja kutandikibwawo mu mwaka gwa 1961 singa enkola eyo tennatandikibwawo. (4) Gavumenti ya Nnaabakyala mu mwaka gwa 1957 ejja kukola enteekateeka okwekenneenya kw’abakiise ba Gavumenti enkuumi n’aba Gavumenti ya Kabaka enkola y’okulonda abakiise mu lukiiko lw’amateeka abakiikirira Buganda. Mu kwekenneenya ng’okwo kujja kulowoozebwako ku nteekateeka yonna egenda okuweebwayo Gavumenti ya Kabaka okulonda Bammemba abo abakiikiridde nga basinziira ku kuteesa okuli mu Nteekateeka ey’Omukaaga ey’Endagaano eno.Kaweefube yenna ajja kukolebwa okussa mu nkola Ebiteeso ebiva mu kwekenneenya ng’okwo mu budde okulonda Abakiise b’Olukiiko lw’Amateeka abakiikirira Buganda ng’Okutwalira awamu Olukiiko lw’Amateeka luzzeemu okutondebwawo oluvannyuma lw’okuwummula ebifo mu lukiiko oluddako oluvannyuma lw’okutandika okukola kw’Endagaano eno. 8. Ssemateeka n’obuyinza bwa kkooti za Kabaka n’okutambuza obwenkanya mu byo bijja kuba ebyo ebirambikiddwa mu tteeka lya Kkooti za Buganda erya Uganda ekuumibwa, nga bigoberera ebiragiro by’Etteeka lyonna erikoleddwa nga Gavumenti ya Kabaka ekkirizza okukyusa oba okukyusa mu tteeka eryo. “Buganda”. 10. (1) Endagaano ya Buganda, 1900, okuva ku lunaku endagaano eno lwe yatandika okukola, ejja kukyusibwa mu ngeri eragiddwa mu Nsengeka ey’okuna ey’Endagaano eno. (a) Ensasula ejja kukolebwa Gavumenti ya enkuumibwa eri Gavumenti ya Kabaka ku nsonga z’enyingiza n’obupangisa bw’eby’okusima eby’obugagga eby’omu ttaka n’obusuulu obusasulwa Gavumenti ya ekuumibwa ku ttaka eriweebwa Ssaabasajja wansi w’ebiragiro ebiri mu ndagaano za Buganda ku musingi gwe gumu ng’ensimbi ezo bwe zikolebwa mu Bukiiko bwa Disitulikiti mu kitundu kyonna ekya Uganda ekuumibwa. (b) Okukubaganya ebirowoozo wakati w’Omubaka wa Nnaabakyala, kwe kugamba Gavana, ne Gavumenti ya Kabaka n’ekigendererwa eky’okusalawo oba embeera y’ettaka lyonna eriweebwa Nnaabakyala Buganda. Endagaano ezisobola okukyusibwa zijja kutandikibwawo amangu ddala nga bwe kisoboka. 10. (1) The Buganda Agreement, 1900, shall, as from the date of the coming into force of this Agreement, be amended in the manner specified in the Fourth Schedule to this Agreement. ENTEGEKA EYOKUTAANO 2) Endagaano ezoogeddwako mu Nnyingo ey’Okutaano ey’Endagaano eno, okuva ku lunaku Endagaano eno lw’etandika okukola, zinaakomanga okukola. 11. Tewali nkyukakyuka nnene ejja kukolebwa mu Ssemateeka eragiddwa mu Nteekateeka esooka ey’Endagaano eno okumala ebbanga lya myaka mukaaga oluvannyuma lw’okutandika okukola kw’Endagaano eno, naye ku nkomerero y’ekiseera ekyo ebiragiro bya Ssemateeka ayogeddwako bijja kwekenneenyezebwa. 41. Ssemateeka wa Buganda ali mu Nsengeka esooka ey’Endagaano ya Buganda (Enkyukakyuka), 1955 (wano mu nnyingo eno eyitibwa ‘Ssemateeka ow’enkyukakyuka”) ajja kulekera awo okukola ku kutandika okukola kwa Ssemateeka ono (1) mu nnyingo 5 eya Ssemateeka ono n’ebiragiro ebigikwatako mu nnyingo eyo binaakozesebwa: Era kasita okulondebwa kwonna okukoleddwa mu mateeka oba ekintu kyonna ekikoleddwa wansi w’ebiragiro bya Ssemateeka ow’Ekiseera kino kijja kutwalibwa ng’ekikoleddwa wansi wa Ssemateeka ono Era kasita ayongerako nti Kabaka ajja kulonda Baminisita abakola abalondeddwa wansi wa Ssemateeka ow’Ekiseera okubeera Baminisita wansi wa Ssemateeka ono mu ngeri eragiddwa mu nnyingo 13 wa Ssemateeka ono. SSEMATEEKA WA BUGANDA 1. Ssemateeka ono ayinza okuyitibwa Ssemateeka wa Buganda. 2. (1) Mu Ssemateeka ono ekigambo “Kabaka” kitegeeza omuntu amanyiddwa nga Kabaka wa Buganda mu nnyingo 2 ey’endagaano ya Buganda, 1955, ate ekigambo “Gavumenti ya Kabaka’’ kitegeeza Gavumenti eyateekebwawo ku lwa Buganda mu Ssemateeka ono. (2) Gavana wa Uganda ekuumibwa ajja kuba Mukiise wa Nnaabakyala mu Buganda era mu Ssemateeka ono ayogerwako nga “Gavana”. (3) Mu Ssemateeka ono okuggyako ng’ensonga egamba bulala - . “Endagaano za Buganda” kitegeeza endagaano za Buganda, okuva 1894 okutuuka 1955, n’endagaano endala zonna ezikoleddwa mu kiseera kino ku lwa Nnaabakyala ne Kabaka, Abalangira, n’Abantu ba Buganda oba Gavumenti ya Kabaka naye nga teziriimu tteeka lya Buganda lyonna oba Ekiragiro kyonna ekiyimiridde ekyakolebwa nga kigoberera Ssemateeka ono; “Etteeka lya Buganda” kitegeeza etteeka erikolebwa wansi w’ebiragiro ebiri mu nnyingo 26 eya Ssemateeka ono oba etteeka eryassibwawo Kabaka oba Regents yenna nga Ssemateeka ono tannatandika kukola; “Lukiiko” kitegeeza Lukiiko lwa Buganda; “Minisita” kitegeeza mmemba wa Minisitule eyakolebwa mu nnyingo 7 eya Ssemateeka ono; “Omuto” kitegeeza, mu kukwatagana ne Kabaka, omuntu atali wansi w’emyaka kkumi na munaana. - (4) Okwogera kwonna mu Ssemateeka ono ku muserikale ali mu buweereza bwa Gavumenti y’obukuumi oba Gavumenti ya Kabaka okusinziira ku kigambo ekiraga ofiisi ye ejja kutambulizibwa ng’okujuliza omuserikale mu kiseera kino akola emirimu gya ofiisi mu mateeka. (5) Singa wabaawo okuggwaawo kw’Engule, ebijuliziddwa ku Mufuzi mu kiseera kino bijja kukyusibwamu ebijuliziddwa ku Nnaabakyala, EIizabeth II. (6) Ssemateeka ono ajja kulagibwa mu Lungereza n’Oluganda naye, . olw’ekigendererwa ky’okuvvuunula, okufaayo kujja kubaawo ku nkyusa y’Olungereza yokka. (7)(1)Gavana ayinza, era singa asabibwa olukiiko lwa baminisita ba Kabaka oba Kabaka (ku nsonga yonna ekwata ku kifo kye eky’obuntu oba emirimu gye), okujuliza mu [[:en:High_Court_of_Uganda|Kkooti Enkulu]] eya Nnaabakyala eya Uganda ekibuuzo kyonna ekikwata ku kutaputa Ssemateeka ono, era Kkooti Enkulu ejja kusalawo ekibuuzo ng’egoberera enkola eyo nga Ssaabalamuzi w’Ekitongole ky’Obukuumi bwa Uganda bw’ayinza okulagira. (2) Okujulira okuva mu kusalawo kwa Kkooti Enkulu wansi w’ennyingo eno kujja kubeera butereevu eri Nnaabakyala mu Lukiiko oba Ssaabalamuzi ayinza okulagira, era okusinziira ku kino tewali kujulira kujja kubeera mu Kkooti Ejulirwamu eya Nnaabakyala ey’Ebuvanjuba, Afirika. (3). Buganda mu nzirukanya ya Uganda ekuumibwa ejja kukwata ekifo nga e ssaza ery’eddaala ery'enkanankana n’amasaza amalala gonna aga gakuumibwa mwe gayinza okugabanyizibwamu. Kabaka ofiisi ya Kabaka wansi w’amateeka n’empisa za Buganda n’ab’olulyo olulangira olwa Buganda banaafuna ebitiibwa byonna n’okukulemberwa nga bwe babadde n’okutuusa kati. (5). (1) Kabaka ajja, nga tannakwata mirimu gya ofiisi ye wansi wa Ssemateeka ono, ayingire mu Nkolagana ey’ekitiibwa ne Nnaabakyala era n'Olukiiko n’Abantu ba Buganda mu maaso ga Gavana n’ababaka ba Lukiiko era, kasita akwata ebiragiro by’Okweyama okwogerwako ajja kuba n’obuyinza okukola emirimu egyamuweebwa Ssemateeka ono. (2) Okweyama okw’ekitiibwa kujja kuba bwe kuti:- (b) Ku nsonga z’akatundu kano, engeri y’okulayira ofiisi ya Regent ejja kuba bweti: “Nze Obukuumi era ajja kukola ekituufu ku bantu ab’engeri zonna okusinziira ku Ndagaano ezikoleddwa ne Nnaabakyala, Ssemateeka wa Buganda, amateeka n’empisa za Buganda n’amateeka ga Uganda ekuumibwa awatali kutya wadde okusiimibwa, omukwano oba obutali bumativu Kale nnyamba Katonda”. (3) Singa mu kiseera we yalondebwa Kabaka aba mwana muto, olwo okutuusa lw’anaatuuka ku bukulu bwe, okuggyako we kyetaagisa mu mpisa, tajja kukola mirimu gya Kabaka wansi wa Ssemateeka ono era tajja kwetaagibwa kuyingira mu Nkolagana ey’ekitiibwa eyogeddwako. (6) (1) (a) Singa ekiseera kyonna Kabaka aba mwana muto oba nga tasobola, okuggyako olw’ensonga kyokka nga taliiwo mu Buganda okukola emirimu gye mu Ssemateeka ono, Lukiko ajja kulonda abantu basatu okubeera Regents. (b) Regent alondeddwa wansi w’akatundu (a) ak’akatundu kano ajja okulekera awo okubeera mu ofiisi:- (i) Kabaka bw’anaasobola okukola emirimu gye mu ssemateeka ono (ii) singa alekulire ng’awandiika wansi w’omukono gwe ng’awandiikiddwa Sipiika, oba c) Singa okulondebwa kwe kuggwaawo olw’okusalawo kw’Olukiiko ku kiteeso ekiteeseddwa abakiise ba Lukiiko abatakka wansi wa makumi abiri era nga bawagira nga waliwo abakubiddwa, obululu obutakka wansi wa bibiri ku bisatu eby’abakiise bonna aba Lukiiko. (c ) Kabaka ayinza okulonda omuntu mu ofiisi yonna eya Regent singa ekiseera kyonna mu kiseera ky’okubeezaawo Regency wansi w’akatundu kano ofiisi eyo eba efuuse njereere. (2)(a) Buli Kabaka lw’afuna omukisa obutabaawo mu Buganda, ayinza ng’awandiika wansi w’omukono gwe okulonda abantu basatu okubeera Regents mu kiseera ekyo nga taliiwo. (b) Regent alondeddwa wansi w’akatundu (a) ak’akatundu kano ajja okulekera awo okubeera mu ofiisi:- (i) nga Kabaka akomyewo mu Buganda; (ii) singa alekulire ng’awandiika wansi w’omukono gwe ng’awandiikidde Kabaka; (iii) singa okulondebwa kwe kusazibwamu Kabaka; (iv) Kabaka alekera awo okusobola okukola emirimu gye mu Ssemateeka ono mu ngeri endala okuggyako olw’obutabaawo mu Buganda. (c ) Kabaka ayinza okulonda omuntu mu ofiisi yonna eya Regent singa ekiseera kyonna mu kiseera ky’okubeerawo kwa Regency wansi w’akatundu kano ofiisi eyo eba efuuse njereere. (d) Obuyinza obwogerwako mu katundu kano tebujja kukozesebwa mu kiseera kyonna Kabaka mw’aba omuto oba ng’ava ku nsonga endala yonna okuggyako obutabaawo mu Buganda nga tasobola kukola mirimu gye mu Ssemateeka ono. (3) Mu kiseera ky’okubeerawo kwa Regency wansi w’akatundu (I) oba akatundu (2) mu nnyingo eno, aba Regents kasita banaagoberera ebiragiro by’Endagaano za Buganda ne mu Ssemateeka ono era ne banyweza emirembe, obutebenkevu ne gavumenti ennungi ey’obukuumi bwa Uganda, era nga bagoberera ebiragiro ebiri mu butundu (4),(5) ne (6) obw’ennyingo eno, bajja kuba n’obuyinza obujjuvu okukola emirimu gya Kabaka wansi wa Ssemateeka ono. (4)(a) Regent tajja kutwala mirimu gya ofiisi ya Regent okutuusa nga asoose kulayira kukola bulungi ofiisi era nga okulondebwa kwe oba okulondebwa kwe kukkiriziddwa Gavana. “Nze....nneeyama nti nja kuba mwesigwa eri Ssaabasajja Nnaabakyala Elizabeth ll, obukuumi bwe Buganda bw’enyumirwa, Abasika be n’Abamuddira mu bigere era nja kufuga bulungi era mu mazima Buganda okusinziira ku mateeka era nja kugoberera ebiragiro by’Endagaano ezaakolebwa ne Ssaabasajja ne Ssemateeka wa Buganda, era nti nja kunyweza emirembe, obutebenkevu ne gavumenti ennungi eya Uganda ekuumibwa era nja kukola ekituufu mu buli ngeri abantu nga bagoberera Endagaano ezoogeddwako, Ssemateeka wa Buganda, amateeka n’empisa za Buganda n’amateeka ga Uganda ekuumibwa awatali kutya wadde okusiimibwa, omukwano oba obubi—bajja’’. (5)(a) Omulimu gwonna ogwa Kabaka wansi wa Ssemateeka ono gujja kukolebwa ba Regents mu ngeri y’emu, okutuuka ku mpisa bw’ekkiriza, ng’eyo emirimu gye gyandibadde gikolebwa Kabaka okuggyako nti omukono gwa Regents babiri gujja kuba kitegeeza ekimala ku kiraamo kya Regents. (b) Ensonga yonna bweba nga yeesigamye ku kusalawo kwa Regents, okusalawo kwonna kujja kutwalibwa nga okusalawo kwa Regents singa babiri ku Regents baba nga bakiwagira. (c) Singa Regent yenna aba taliiwo mu Buganda oba olw’ensonga endala yonna nga tasobola kukola mirimu gya Regent oba singa ofiisi y’omu ku ba Regent eba njereere, kijja kumala singa emirimu gya Regent gikolebwa Regent babiri. (7)(1) Wajja kubaawo Minisitule ya Buganda, egenda okuyitibwa... “Olukiiko lwa Kabaka olwa Baminisita”, era okuva wano oluusi mu bufunze luyitibwa “Minisitule”. (2) Olukiiko lwa Baminisita lwa Kabaka lujja kubaamu :- . (a) Katikiro (b) Omulamuzi; (c) Omuwanika (d) Minisita w’ebyobulamu; (e) Minisita w’Ebyenjigiriza; (f) Minisita w’ebyobugagga eby’omu ttaka: Kasita omuwendo n’okulondebwa kwa bammemba ba Minisitule okuggyako Katikiro, Omulamuzi n’Omuwanika biyinza okukyusibwakyusibwa oluusi n’oluusi olw’ekiteeso ekiyisibwa Lukiko ne kikkirizibwa Gavana. (3) Bwe wabaawo omukisa okulekulira kwa Minisitule okuweebwa ttenda Katikiro ajja kuwaayo okulekulira kwa Minisita, awamu eri Kabaka ng’ayita mu Sipiika, era Kabaka n’alyoka akkirizza okulekulira; Kasita ng’okulekulira bwe kuweebwa ttenda okusinziira ku bigambo ebiri mu nnyingo 10 eya Ssemateeka ono, Kabaka tajja kukkiriza kulekulira okutuusa nga Katikiro alondeddwa amuwadde amannya g’abantu abalondeddwa okuva mu ofiisi za baminisita okusinziira ku katundu (7) ak’ennyingo 12 eya Ssemateeka ono. (4) Buli mmemba wa Minisitule ajja kuba n’obuvunaanyizibwa obwo nga bwe buyinza okusalibwawo Karikiro. 8. (1) Olukiiko lwa Kabaka olwa Baminisita okutwaliza awamu lunaavunaanibwa omusango enkola ya Gavumenti ya Kabaka, era buli Minisita ajja kuvunaanyizibwa kinnoomu ku bitongole bya Gavumenti ya Kabaka nga bw’ayinza okumuteeka mu buvunaanyizibwa bwe. (2) Ebikolwa byonna ebya Gavumenti ya Kabaka, okujjako amateeka n’ennono bwe byetaagisa mu ngeri endala, binaakolebwa mu linnya lya Kabaka. (3) Omulimu gwonna wansi wa Ssemateeka ono bwe guba nga guyinza okukolebwa Kabaka, omulimu ogwo, okuggyako nga walabise ekigendererwa ekikontana, gujja kukolebwa ye ng’ayita mu kiwandiiko ekissiddwako omukono gwe mu maaso ga Minisita, ajja okussa omukono gwe gumu n’omujulizi. (4) (a) Bwe kiba nga kirambikiddwa mu Ssemateeka ono nti Kabaka ayinza okukozesa obuyinza ku kuteesa kw’omuntu yenna oba obuyinza ajja kukozesa obuyinza obwo okusinziira ku kuteesa. (b) (i) Ekiwandiiko ekissiddwako omukono Katikiro nti Kabaka akozesezza obuyinza bwonna obwetaagisa okukozesebwa ku kuteesa kwa Katikiro oba kwa Minisitule okusinziira ku kuteesa kujja kuba bujulizi obukakafu ku nsonga eyo. (ii) Kopi entuufu ekakasiddwa ey’eddakiika y’Olukiiko lw’Okulonda Buganda oba ey’akakiiko konna Kabaka ke yalonda wansi wa Ssemateeka ono ng’ewandiika nti Kabaka akozesezza obuyinza bwonna obwetaagisa okukozesebwa ku kuteesa kw’Olukiiko oba akakiiko okusinziira ku kuteesa kujja kuba bujulizi obukakafu ku nsonga eyo. 9. Katikiro ajja kumanyisa Kabaka mu bujjuvu ku byonna ensonga enkulu ezikwata ku Gavumenti ya Kabaka. 10. (1) Aba lukiiko bwe basisinkana omulundi ogusooka oluvannyuma lw’okusasika kwonna ku ekyo, okulekulira kw’olukiiko lwa baminisita ba Kabaka mu kiseera ekyo kujja kuweebwa ttenda. (2) Okulekulira kwa Minisitule bwe kuba kubadde ku ttenda mu okusinziira ku katundu k’ennyingo eno, omubaka wa Katikiro alondebwa ajja kulondebwa okusinziira ku [[:en:Keel_laying|nkola eragiddwa]] mu nnyingo 11 eya Ssemateeka ono era abesimbyewo ku ofiisi za baminisita bajja kulondebwa okusinziira ku nkola eragiddwa mu nnyingo 12 eya Ssemateeka ono. 11 (1) Sipiika ajja kuteekawo olunaku lw’okusunsulamu abesimbyewo ku... ofiisi ya Katikiro ejja kumuweebwayo. (2)(a)Omuntu yenna ayinza okusunsulwa ng’omuntu eyeesimbyewo ku ofiisi ya Katikiro, oba mmemba wa Lukiko oba nedda, olw’aba Lukiko abatakka wansi wa bataano. (b) Okusunsulwa kujja kuweebwayo mu buwandiike nga kuliko emikono gya bammemba abakukola, eri Sipiika ku lunaku lwe yateekawo ku lw’ekyo oba nga terunnatuuka. (3) Sipiika ajja kutegeka olukalala lw’abantu ababadde mu ngeri entuufu esunsuddwa era ejja kuleetera kkopi z’olukalala okuteekebwa mu maaso ga Lukiko. (4) Ku lunaku olw’okutaano olukalala nga lumaze okuteekebwawo oba olunaku olulala Sipiika lw’anaalaba nga lwangu, Lukiiko mu kalulu ak’ekyama ajja kulonda nga Katikiro okulonda omu ku bantu erinnya lye erisangibwa ku lukalala era Sipiika n’awaayo erinnya ly’omuntu alondeddwa bw’atyo eri Gavana okukkirizibwa. (5) Singa erinnya ly’omuntu alondeddwa nga Katikiro designate okusinziira ku bigambo ebiri mu katundu (4) ak’ennyingo eno terikkirizibwa Gavana okulonda okulala okw’omuntu omulala nga Katikkiro kujja kubaawo okusinziira ku bigambo ebyogeddwako waggulu mu nnyingo eno. (6) Singa ekiseera kyonna ofiisi ya Katikkiro ebeera njereere, Sipiika ajja kutegeeza Kabaka engeri okulonda gye kugenda mu maaso wansi w’ennyingo eno. 12 (1) Omubaka Katikiro bw’aba alondeddwa era n’okulondebwa kwe kubadde ekkiriziddwa Gavana, Sipiika ajja kuteekawo olunaku okusunsulwa kw’abeesimbyewo ku ofiisi za baminisita okutali ofiisi ya Katikiro lwe kunaaweebwayo gy’ali. (2) Omuntu yenna ayinza okusunsulwa nga eyeesimbyewo ku ofiisi za baminisita, . oba mmemba wa Lukiiko oba nedda, oba nga Katikiro alondeddwa oba nga ba Lukiko abatakka wansi wa basatu. (3) Okusunsulwa kujja kuba kwa ofiisi za baminisita okutwaliza awamu so si za buli emu ofiisi ya baminisita entongole, era ejja kuweebwayo mu buwandiike, nga kuliko omukono gw’omuntu oba abantu abazikola, eri Sipiika ku lunaku lwe yassaawo ku lw’ekyo oba nga terunnatuuka. Kasita kiba nti: (a) tewali bantu balala okuggyako Katikiro alondeddwa ajja kwegatta ku kusimbawo abantu abasukka mu basatu. (b) omulonde wa Katikiro tajja kusimbawo basukka mu bataano abesimbyewo.. (4) Sipiika ajja kutegeka olukalala lw’abantu ababadde mu ngeri entuufu abasunsuddwa mu ofiisi za baminisita era ajja kuleetera kkopi z’olukalala okuteekebwa mu maaso ga Lukiko era singa amannya g’abantu abasukka mu kkumi na bataano galabika mu lukalala, Lukiko ajja kulondebwa ku lunaku olw’okusatu olwa wiiki oluvannyuma lw’ekyo, oba ku lunaku olulala Sipiika lw’anaaba alaba nga lwangu, mu kalulu ak’ekyama alondebwa ng’abeesimbyewo ku ofiisi za baminisita abantu kkumi na bataano okuva mu bo amannya gaabwe galabika mu lukalala. (5) Omulonde wa Katikiro anaalonda abantu abagenda okulondebwa mu ofiisi za baminisita okuva mu bantu amannya gaabwe agalabika mu lukalala lw’abeesimbyewo (oba singa amannya g’abantu abasukka mu kkumi na bataano galabika mu lukalala olwo, okuva mu mannya g’abantu abaalondebwa Lukiko okuba abesimbyewo), era ajja kuwaayo amannya gaabwe eri Gavana okukkirizibwa nga Minisita. (6) Singa Gavana takkiriza linnya ku muntu alondeddwa okulondebwa mu ofiisi ya minisita, Katikiro alondeddwa ajja kulonda omuntu omulala mu ngeri eragiddwa mu katundu (5) ak’ennyingo eno, era ajja kuwaayo erinnya lye eri Gavana okukkirizibwa nga Minisita. (7) Omulonde wa Katikiro ajja kuwaayo amannya g’abantu abalondeddwa wansi w’ebiragiro ebyogeddwako mu nnyingo eno, nga bwe gayisiddwa Gavana, eri Kabaka ng’alina okuteesa nti buli muntu oyo alondebwe mu ofiisi ya minisita eyeetongodde. (8) Singa ekiseera kyonna ofiisi ya Katikiro bw’eba njereere, Sipiika ajja kutegeeza Kabaka engeri okulonda gye kutuuse wansi w’ennyingo eno. 13. Nga amannya g’abantu abalondeddwa ku ofiisi za baminisita gabadde... eweereddwa Kabaka, Kabaka ajja kulonda Katikkiro eyalondebwa okubeera Katikkiro ng’amukwasa Ddamula era nga tebunnatuuka ku lunaku oluddako, Kabaka ajja kulonda abantu abalondeddwa mu ofiisi za baminisita ze babadde basemba Katikiro gwe yalonda ng’afuna ekitiibwa n’obwesigwa bwabwe mu ngeri ey’ennono mu kussa ekitiibwa mu ofiisi ezo. 14 (1) Kabaka ayinza, ku kuteesa kwa Katikiro, okukyusa... alina ofiisi ya minisita yonna, okuggyako ofiisi ya Katikiro, eri ofiisi endala ey’obuminisita ng’eyo. (a) Omuntu yenna bw’aba agenda okukyusibwa okuva mu ofiisi ya minisita emu okudda mu ndala wansi w’ennyingo eno, ajja kuwaayo okulekulira kwe okuva mu ofiisi gy’aleka eri Kabaka, olwo n’afuna ekitiibwa kye n’obwesigwa bwe mu ngeri ey’ennono mu kussa ekitiibwa mu ofiisi gy’akyusibwa. 15 (1) Singa ofiisi za Baminisita zifuuka njereere essaawa yonna olw’ensonga okulekulira kwa Minisitule wansi w’ennyingo 16 oba ennyingo 40 eya Ssemateeka ono, Katikkiro anaalondebwa okusinziira ku nkola eragiddwa mu nnyingo 11 ne 12 eya Ssemateeka ono, era Katikkiro alondeddwa n’abantu abalala abaalondebwa bwe batyo banaalondebwa okuba Baminisita okusinziira ku nnyingo 13 eya Ssemateeka ono. (2)(a) Singa ofiisi ya Katikkiro efuuka njereere mu kiseera kyonna ekitali olw’ensonga y’okulekulira kwa Minisitule, omuntu eyalondebwa Katikiro ajja kulondebwa okusinziira ku nkola eragiddwa mu nnyingo 11 eya Ssemateeka ono, era Kabaka ajja kumulonda mu Katikkiro ng’amukwasa Ddamula. (b) Nga Katikkiro alondeddwa okusinziira ku katundu (a) mu katundu kano, Baminisita abalala ababeera mu ofiisi mu kiseera ky’okulondebwa banaawaayo ttenda y’okulekulira kwabwe eri Kabaka era Katikkiro ajja kuteesa eri Kabaka nti akkirize oba agaanye okulekulira, era Kabaka ajja kukola ng’agoberera okuteesa. (c ) Singa olw’okukkiriza okulekulira, ofiisi za Baminisita ezitali za Katikiro zifuuka njereere :- (i) sipiika ajja kuteekawo olunaku okusunsulwa kw’abeesimbyewo ku ofiisi za baminisita ezitali ofiisi ya Katikiro lw’anaamuwaayo; (ii) omuntu yenna nga si muntu eyalina ofiisi nga Minisita mu kiseera Katikiro we yalondebwa, ayinza okusunsulwa nga eyeesimbyewo ku ofiisi za baminisita, oba nga mmemba wa Lukiko oba nedda, oba Katikiro oba abakiise abatakka wansi wa basatu mu Lukiko; (iii) okusunsulwa kujja kuba kwa ofiisi za baminisita okutwaliza awamu so si kwa ofiisi za baminisita yonna entongole, era kujja kusikirizibwa mu buwandiike, nga kuliko omukono omuntu oba abantu ababikola, eri Sipiika ku lunaku oba nga terunnatuuka ku lunaku lwe yateekawo ku lw’ekyo. Kasita kiba nti: a) tewali muntu mulala okuggyako Katikkiro ajja kwegatta ku kusimbawo abantu abasukka mu basatu; (iv) Sipiika oba Omukubiriza w'olukiiko ajja kutegeka olukalala lw’abantu abasunsuddwa obulungi ku ofiisi ya baminisita era ajja kuleetera kkopi z’olukalala okuteekebwa mu maaso ga Katikiro era singa amannya g’abantu abasukka mu kkumi galabika ku lukalala, Lukiiko ku lunaku lwa wiiki olwokusatu oluvannyuma lw’ekyo, oba ku lunaku olulala Sipiika lw’anaalaba nga lwangu, mu kalulu ak’ekyama abalondebwa ng’abeesimbyewo ku ofiisi z’obwaminisita abantu kkumi okuva mu abo abantu amannya gaabwe agalabika ku lukalala; v) Katikiro ejja kulonda abantu abagenda okulondebwa mu ofiisi za baminisita okuva mu:- (a) Abantu amannya gaabwe agalabika mu lukalala lw’abeesimbyewo (oba, singa amannya g’abantu abasukka mu kkumi galabika mu lukalala olwo, okuva mu mannya g’abantu abaalondebwa ng’abeesimbyewo Lukiko); ne (b) abantu abaali mu ofiisi nga Baminisita mu kiseera we yalondebwa, era bajja kuwaayo amannya gaabwe eri Gavana okukkirizibwa nga Baminisita; vi) Singa Gavana takkiriza linnya ly’omuntu alondeddwa okulondebwa mu ofiisi ya minisita, Katikkiro ajja kulonda omuntu omulala mu ngeri eragiddwa mu katundu (v) ak’akatundu kano, era ajja kuwaayo erinnya lye eri Gavana okukkirizibwa nga Minisita; vii) Katikkiro ajja kuwaayo amannya g’abantu abalondeddwa wansi w’akawaayiro kano waggulu, nga bwe gayisiddwa Gavana, eri Kabaka ng’ategese nti buli muntu oyo alondebwe mu ofiisi ya minisita eyeetongodde, era Kabaka ajja kulonda omuntu alondeddwa mu ofiisi za baminisita ze baasembeddwa ng’afuna ekitiibwa n’obwesigwa bwabwe mu ngeri ey’ennono mu kussa ekitiibwa mu ofiisi ezo. (3)(a) Singa ofiisi ya minisita etali ya Katikiro efuuka ekikalu mu kiseera kyonna ekitali olw’ensonga y’okulekulira kwa Minisitule, (Omukubiriza) Sipiika, amangu ddala nga bwe kiba kirungi, ajja kuteekawo olunaku okusunsulwa kw’abeesimbyewo ku ofiisi kwe kunaamuweebwa. (b) Omuntu yenna ayinza okusunsulwa ku ofiisi etaliimu bantu oba nga mmemba w'Olukiiko oba nedda, oba Katikkiro oba ab'olukiiko abatakka wansi wa basatu. (c) Okusunsulwa kulina okuweebwayo mu buwandiike nga kuliko omukono gw’omuntu oba abantu abakukola, eri Sipiika ku lunaku oba nga terunnatuuka ku lunaku lwe yateekawo ku lw’ekyo: Kasita tewali muntu yenna ajja kwegatta ku kusimbawo abantu abasukka mu omu. (d) Sipiika oba Omukubiriza w'olukiiko ajja kutegeka olukalala lw’abantu abasunsuddwa mu ngeri entuufu ku ofiisi etaliimu muntu era ajja kuleetera kkopi z’olukalala okuteekebwa mu maaso ga Olukiiko, era singa amannya g’abantu abasukka mu bataano galabika mu lukalala, Olukiiko lujja kubeera ku lunaku lwa wiiki olwokusatu oluvannyuma lw’ekyo oba ku lunaku olulala Sipiika lw’anaalaba nga lwangu, mu kalulu ak’ekyama ajja kulondebwa ng’abeesimbyewo ku ofiisi etaliimu bantu bataano okuva mu mu bantu abo amannya gaabwe agalabika ku lukalala. (e) Katikkiro ajja kulonda omuntu okulondebwa mu ofiisi ekikalu okuva mu bantu amannya gaabwe agalabika mu lukalala lw’abeesimbyewo (oba, singa amannya g’abantu abasukka mu bataano galabika mu lukalala olwo, okuva mu mannya g’abantu abaalondebwa Olukiiko ng’abeesimbyewo), era ajja kuwaayo erinnya lye eri Gavana okukkirizibwa. (f) Singa Gavana takkiriza linnya ly’omuntu alondeddwa okulondebwa mu ofiisi etaliimu muntu, Katikkiro ajja kulonda omuntu omulala mu ngeri eragiddwa mu katundu (e) ak’akatundu kano, era ajja kuwaayo erinnya lye eri Gavana okukkirizibwa. (g) Gavana bw’anaaba akkirizza erinnya ly’omuntu yenna alondeddwa wansi w’ebiragiro ebyo waggulu mu katundu kano Katikkiro ajja kuwaayo erinnya lye eri Kabaka, era Kabaka ajja kumulonda mu ofiisi etaliimu bantu ng’afuna ekitiibwa kye n’obwesigwa bwe mu ngeri ey’ennono mu kussa ekitiibwa mu ofiisi. 16(1) Singa ekiteeso ekyalangiriddwa Sipiika oba Omukubiriza w'Olukiiko wansi w’akatundu (3) ak’ennyingo eno ng’ekiteeso eky’okuggya obwesige mu lukiiko lwa Baminisita ba Kabaka ku nsonga enkulu, nga mu kuwagira kwayo kuliko obululu obutakka wansi wa bibiri ku bisatu ku bammemba bonna aba Lukiiko, kitwalibwa Lukiiko okulekulira kwa Minisitule kujja kuweebwa Kabaka nga kuyita mu Sipiika. (2) Okulangirira ennaku kkumi na nnya kujja kuweebwa Sipiika nga ekiteeso kyonna eky’engeri eyo tekinnatuuka kikubaganyizibwako ebirowoozo. (3) Singa mu ndowooza ya Sipiika ekiteeso kyonna (nga mw’otwalidde n’endowooza elina kikyusiddwa) ekibadde kiteesebwako abakiise ba Lukiko abatakka wansi wa makumi abiri kiteeso ekiraga obutaba na bwesige mu Minisitule ku nsonga enkulu, ajja kukirangirira nga bwe kiri era okulangirira kwe kujja kuba kwa nkomerero: Kasita ekiteeso kyonna ekiteeseddwa bammemba ba Lukiiko abatakka wansi wa makumi ana ekiraga mu ngeri ey’enjawulo obutaba na bwesige mu Minisita kijja kutwalibwa olw’ebigendererwa by’ennyingo eno ng’ ekiteeso ky’okuggya obwesige mu Minisitule ku nsonga enkulu era kijja kulangirirwa Sipiika ng’ekiteeso ekyo. 17(1) Ofiisi ya Minisita ejja kufuuka njereere:- . a) Singa oyo alina ofiisi alekulire ng’awandiika wansi w’omukono gwe ng’awandiikira Kabaka ng’ayita mu Sipiika; a) Singa okulekulira kwa Minisita kukkirizibwa Kabaka; oba b) Singa okulondebwa kuggwaawo wansi w’ennyingo 18 oba ennyingo 19 eya Ssemateeka ono. (2) Buli ofiisi ya Katikkiro lw’efuuka enkalu Ddamula ejja kuba etuusibwa eri Kabaka amangu ddala mu ngeri ey’ennono. (3) Singa essaawa yonna ofiisi ya Minisita eba njereere, emirimu gya Minisita gijja kusiibulwa mu kiseera ky’ekifo ekyo mu ngeri Minisita asigaddewo bw’anaasalawo: Kasita singa ofiisi ya Baminisita bonna eba njereere, emirimu gya buli Minisita (okuggyako emirimu egyo gy’akola mu buyinza bwe nga mmemba wa Lukiko) gijja kusiibulwa mu kiseera ofiisi ezoogeddwako we zisigala nga teziriimu bantu, zisiibulwa Omuwandiisi ow’enkalakkalira owa Minisita oyo. 18 (1) Kabaka ajja kuggyawo okulondebwa kwa Minisita singa asingisibwa omusango era n’asalirwa ekibonerezo ky’okusibwa awatali kusalawo kusasula ngassi. (2) Singa Minisita asingisibwa omusango gw’obumenyi bw’amateeka era n’atasalirwa kibonerezo kya kusibwa nga tasobola kusalawo kusasula ngassi, era omusango mu ndowooza ya Kabaka guyinza okuzingiramu obubi bw'empisa, Kabaka ajja kulondawo akakiiko, akalimu abantu b’anaalaba nga basaanidde, okubuuliriza ku ngeri y’omusango; era akakiiko kajja; bwe kiba nga kimativu nti omusango guzingiramu obubi empisa, tegeeza Kabak okusinziira ku ekyo era olwo Kabaka n’aggyawo okulonda kwa Minisita. (3) Singa mu ndowooza ya Kabaka Minisita ayinza okuba nga yafuuka nga tasobola kukola mirimu gye nga Minisita olw’obunafu mu mubiri oba mu birowoozo, Kabaka ajja kulonda akakiiko akalimu abantu b’anaalaba nga basaanidde okubuuliriza ku nsonga eyo; era akakiiko kajja, bwe kaaba nga kamativu nti Minisita afuuse atasobola kukola mirimu gye nga Minisita olw’obunafu mu mubiri oba mu birowoozo, kategeeza Kabaka okusinziira ku ekyo era olwo Kabaka n’aggyawo okulondebwa kwa Minisita. 19(1) Singa mu ndowooza ya Katikkiro Minisita yenna alemereddwa okutuukiriza enkola oba okusalawo kwa Minisitule oba okugumiikiriza oba mu kussa ekitiibwa mu nsonga enkulu, ayinza okuyita olukiiko lwa Baminisita, n’ateesa nti Minisita agobwe. (2) Ekiteeso kinaateekebwa mu kalulu, n’obululu obusinga obungi obwa Baminisita ne busuulibwa nga buwagira ekiteeso, Katikiro ajja kuteesa eri Kabaka nti akomewo okulondebwa kwa Minisita era Kabaka ajja kuggyawo okulondebwa okusinziira ku ekyo. (3) Buli Minisita, okuggyako Minisita ateesebwako okugobwa kwe, ayinza okukuba akalulu ku kiteeso ekyo era bwe wabaawo obululu obwenkanankana Katikiro ayinza okukozesa akalulu akasunsuddwa awamu n’akalulu akasooka. 20. (1) Wajja kubaawo Omuwandiisi ow’enkalakkalira eri buli Minisita. (2) Omuwandiisi ow’enkalakkalira mu Katikiro y’anaaba akulira abakozi ba Buganda. ENDAGAANO YA BUGANDA, 1955 (2) Enteekateeka eyinza okukolebwa etteeka lya Buganda okukyusa mu nnyingo eyogeddwako waggulu oba amateeka, oba okukola enteekateeka endala mu kifo kyayo, era okutwalira awamu ku nsonga zonna ezikwata ku Ssemateeka wa Lukiko. (3) Wadde nga waliwo ebiragiro ebiri mu katundu (2) ak’ennyingo eno, Abakiise) Etteeka, 1953, Lukiiko nga bwe yassibwawo ku ntandikwa ya Ssemateeka ono ajja kuyimirira ng’asatuluddwa ku lunaku amakumi asatu mu lumu mu Ogwekkumineebiri 1958, n’oluvannyuma Lukiiko eyateekebwawo Ssemateeka ono ajja kuyimirira ng’asatululwa ku lunaku olw’amakumi asatu mu lumu mu Ogwekkumineebiri buli mwaka ogw’okutaano oguddako: era ebiragiro ebiri mu kitundu 5 eky’etteeka eryogerwako bijja kutwalibwa ng’ebikyusiddwa okusinziira ku ekyo, . 22 (1) Lukiko bw’esooka okutuula oluvannyuma lw’okusasika kwonna, abakiise abaliwo, nga tebannakola mirimu ndala yonna, balonda Sipiika n’Omumyuka wa Sipiika wa Lukiiko. (2) Emirundi nga ofiisi ya Sipiika oba Omumyuka wa Sipiika egwa bwereere mu ngeri endala okusinga olw’okusatululwa kwa Lukiko, bammemba baayo amangu ddala nga bwe kiba kisoboka balondawo omuntu mu ofiisi. (3) Omuntu ayinza okulondebwa okubeera Sipiika oba nga mmemba wa Lukiiko: Kasita tewali muntu yenna ajja kulondebwa okuggyako ng’omuntu abadde mmemba wa Lukiiko, okumala emyaka egitakka wansi w'etaano. (4) Tewali muntu yenna ajja kulondebwa nga Omumyuka wa Sipiika okuggyako nga ye mmemba wa... Lukiiko era muntu eyandibadde n’ebisaanyizo okulondebwa ku bwa Sipiika. (5) Sipiika ajja kufuna omusaala ogwo oguyinza okusalibwawo okuva ku tine okutuuka ku kiseera nga etteeka lya Buganda. (6) Ofiisi ya Sipiika oba Omumyuka wa Sipiika ejja kufuuka ekyererezi :- . a) Singa oyo alina ofiisi alekulira ofiisi ye ng’awandiika wansi w’omukono gwe ng’awandiika eri Katikiro; b) Mu nsonga y’omumyuka wa Sipiika singa alekera awo okubeera mmemba wa Lukiiko mu ngeri endala okuggyako olw’okusatululwa kwayo; oba (iii) singa okulondebwa kwe kuggwaawo olw’ekiteeso kya Lukiko ku kiteeso ekiteeseddwa bammemba ba Lukiko abatakka wansi wa makumi abiri era nga bawagira nga waliwo abakubiddwa obululu obutakka wansi wa bibiri ku bisatu ku bammemba bonna aba Lukiko. 23. Eyo y’anaakubiriza mu nkiiko z’Abalukiko:- . a) Sipiika (Omukubiriza w'olukiiko) a) Mu butabeerawo Sipiika, Omumyuka wa Sipiika; b) Mu butabeerawo Sipiika, n’omumyuka wa Sipiika, omuntu oyo ayinza okulondebwa Lukiiko okuva mu bammemba ba Lukiiko 24. Okusinziira ku bigambo ebiri mu Ssemateeka ono n’eby’Endagaano za Buganda, Lukiiko ayinza okutwala Ebiragiro ebiyimiridde okulung’amya n’okutambuza obulungi emisango gyayo n’okuyisa amateeka ga Buganda: Kasita tewali biragiro ebyo bijja kukola okuggyako nga biyisiddwa Gavana. 25. (1) Okuggyako nga bwe kirambikiddwa mu Ssemateeka ono (a) ebibuuzo byonna ebiteeseddwa okusalibwawo mu Lukiiko binaasalibwawo n’obululu obusinga obungi obwa bammemba abaliwo era abakuba akalulu; Kasita Sipiika oba Omumyuka wa Sipiika, wadde mmemba yenna mu Lukiiko ng’akubiriza, tajja kuba na kalulu oba okuba n’obuyinza okwetaba mu kukubaganya ebirowoozo; (b) Singa ku kibuuzo kyonna obululu bugabanyizibwa kyenkanyi, ekiteeso kijja kufiirwa. (2) Tewali bizinensi okuggyako ey’okwongezaayo ejja kukolebwa mu Lukiko singa wabaawo baliwo (ku mabbali ga Sipiika oba omuntu omulala akubiriza) bammemba ba Lukiiko abatakka wansi wa makumi ana mu bataano. 26 (1) Okusinziira ku bigambo ebiri mu Ssemateeka ono n’eby’Endagaano za Buganda, Kabaka ayinza, ng’awabulwa n’okukkiriza kwa Lukiiko, okukola amateeka agasiba Abafirika mu Buganda: Kasita tewali tteeka lirina kussibwawo Kabaka okuggyako ng’ebbago lyalyo lisoose kukkirizibwa Gavana. (2) Ebbago ly’etteeka bwe liba liyisiddwa Lukiiko okusinziira ku biragiro ebitaggwaawo ebikoleddwa wansi w’ennyingo 24 eya Ssemateeka ono era nga liyisiddwa Gavana, Katikkiro ajja kuleetebwa Kabaka, n’assa omukono gwe gumu ng’alaga nti akkirizza, olwo ebbago eryo ne lifuuka etteeka. (3) Etteeka erissibwawo wansi w’ennyingo eno lijja kufulumizibwa mu Kyapa kya Uganda, era lijja kutandika okukola ku lunaku lwe lyafulumizibwa oba ku lunaku olulala nga bwe luyinza okulagirwa mu tteeka. (4) Amateeka agakolebwa olw’enfuga ey’awamu ey’Ekitongole kya Uganda ekuumibwa gajja kukola kyenkanyi ku Buganda, okuggyako nga bwe gayinza okukontana n’ebiragiro by’Endagaano za Buganda, mu mbeera eyo ebiragiro by’Endagaano za Buganda bijja kuba bya njawulo nnyo ku bikwata ku Buganda. (5) Olw’ekigendererwa ky’ennyingo eno ekigambo “Omufirika” kijja kuba n’amakulu agakiweereddwa mu tteeka ly’okutaputa n’obuwaayiro obw’enjawulo obw’ekitongole ekikuuma Uganda, nga bwe kyakyusibwa buli luvannyuma lwa kiseera, oba Etteeka lyonna eridda mu kifo ky’etteeka eryo. 27. (1) Okubalirira kw’enyingiza n’ensaasaanya ya Gavumenti ya Kabaka buli mwaka n’enteekateeka z’ensaasaanya ey’okugatta, eziyinza okuweebwayo buli luvannyuma lwa myezi esatu, kujja kwetaagisa okukkirizibwa kwa Gavana. (2) Akawunti za Gavumenti ya Kabaka zijja kubalibwa abaserikale ba Nnaabakyala abakola ku kubala ebitabo by'emitala w'amayanja (3) Ssente eziweebwa oba eziwolwa Gavumenti y’Obukuumi eri aba Kabaka Gavumenti olw’ekigendererwa kyonna ekigere ejja kusaasaanyizibwa mu ngeri, nga eyinza okukkirizibwa Gavana 28 (1) Singa ekiteeso kyonna eky’okukkiriza okubalirira kw’enyingiza n’ensaasaanya ya Gavumenti ya Kabaka buli mwaka ku nteekateeka z’ensaasaanya ey’okugatta oba okukola enteekateeka y’ensimbi olw’ekigendererwa kyonna kiteesebwako mu Lukiiko Minisita, era ekiteeso ne kigaanibwa Lukiiko, Katikiro ayinza okuwa Sipiika okutegeeza nti ateesa okutwala ekiteeso ekyogerwako ng’ensonga ya obwesige mu Minisitule. (2) Mu kiseera kyonna ekitakka wansi wa, ennaku kkumi na nnya ate nga tekisukka nnaku abiri mu munaana oluvannyuma lw’okulangirira okuweebwa Sipiika okusinziira ku katundu (1) mu nnyingo eno, Minisita ayinza okuddamu okuteesa ekiteeso nga waliwo ennongoosereza oba nga tewali. (3) Singa ekiteeso olwo kigaanibwa Lukiiko n’obululu bwa waakiri ebitundu bibiri ku bisatu eby’abakiise bonna aba Lukiiko, akalulu ak’okuggya obwesige mu Lukiiko lwa Baminisita ba Kabaka kajja kutwalibwa ng’akatwalibwa Lukiiko, era okulekulira kwa Minisitule kujja kuweebwa ttenda okusinziira ku bigambo ebiri mu nnyingo 7 eya Ssemateeka ono; naye mu mbeera yonna ekiteeso kijja kutwalibwa ng’ekikoleddwa Lukiiko. (4) Mu kiwandiiko kino ekigambo ‘egaaniddwa Lukiiko” kitegeeza obutatwalibwa Lukiiko nga tewali nnongoosereza oba okutwalibwa Lukiiko n’ennongoosereza ezitakkirizibwa Minisitule. 29. (1) Lukiiko ayinza okussaawo obukiiko obuyimiridde n’obw’ekiseera, obulimu bammemba ba Lukiko, olw’ekigendererwa kyonna. (2) Lukiiko ajja kutandikawo akakiiko akayimiridde okukola ku buli kimu ku... amasomo gano wammanga: - (a) Ensimbi: (b) Emirimu gya gavumenti (c) Ebyenjigiriza (d) Ebyobulamu; (e) Eby’obugagga eby’omu ttaka (f) Gavumenti z’ebitundu n’enkulaakulana y’abantu: Kasita Lukiiko luyita mu kusalawo okukyusakyusa mu nsonga eziragiddwa mu katundu kano. (3) Buli kakiiko akayimiridde akassibwawo wansi w’akatundu (2) ak’ennyingo eno kajja kuba wansi w’obukulembeze bwa Minisita avunaanyizibwa ku nsonga akakiiko gye kakola; era omulimu gwayo gujja kuba kusoma ssomo eryo n’okuwabula Minisita ku nsonga eyo. (4) Omuwandiisi ow’enkalakkalira eri Minisita nga ye ssentebe w’akakiiko era abantu abalala bonna abeetaagibwa akakiiko olw’okukola obulungi bayinza okwetaba mu kuteesa kw’akakiiko konna akatandikiddwawo wansi w’akatundu, (2) ak’ennyingo eno, naye tebajja kulondamu. (5) Tewali kintu kyonna mu nnyingo eno ekijja kukwata oba okukosa emirimu gy’Akakiiko Akataggwaawo aka Lukiiko akaaliwo ku ntandikwa ya Ssemateeka ono. 30. (1) Wajja kutandikibwawo olukiiko, oluyitibwa Olukiiko lwa Buganda olulonda abantu (wano mu kitundu kino ekiyitibwa “Olukiiko”), ekijja kubaamu :- (a) Ssentebe anaalondebwa Kabaka ng’akkiriziddwa Gavana; (b) Omuwandiisi ow’enkalakkalira owa Katikkiro ajja, mu buweereza, okuba omumyuka wa ssentebe; ne (c) Abantu abalala basatu, abagenda okulondebwa Kabaka ku kuteesa kwa Minisitule nga bakkiriziddwa Gavana. (2) Minisitule ejja kuteesa oba okulondebwa nga bammemba w'olukiiko abantu abamativu balina obumanyirivu mu nsonga z’olukale naye mu kiseera ekyo tebakola nnyo byabufuzi. (3) Ofiisi y’omuntu alondeddwa okubeera mmemba w’Olukiiko okusinziira ku butundu (a) oba (c) obw’akatundu (1) ak’ennyingo eno ejja kufuuka njereere - . a) mu nsonga ya ssentebe, ku nkomerero y’emyaka musanvu okuva ku lunaku lwe yalondebwa; b) mu mbeera ya mmemba w’Olukiiko, okuggyako ssentebe, ng’emyaka etaano giweddeko okuva ku lunaku lwe yalondebwa; c) singa alekulire; oba d) singa okulondebwa kwe kuggwaawo wansi w’akatundu (4) ak’ennyingo eno. (4) (a) Kabaka ajja kukomya okulondebwa kwa mmemba w’Olukiiko singa asingisibwa omusango gw’obumenyi bw’amateeka era n’asalirwa ekibonerezo ky’okusibwa awatali kusalawo kusasula ngassi. (b) Singa mmemba w’Olukiiko asingisibwa omusango gw’obumenyi bw’amateeka era n’atasalirwa kibonerezo kya kusibwa nga tasobola kusasula ngassi, era omusango mu ndowooza ya Kabaka guyinza okuzingiramu obubi empisa, Kabaka ajja kulondawo akakiiko akalimu abantu abo b’anaalaba nga kasaanidde okubuuliriza ku ngeri y’omusango; era obukiiko bwe buba bumativu nti omusango oguzingirwamu empisa embi butegeeza Kabaka okusinziira ku ekyo, era olwo Kabaka n’aggyawo okulonda kwa mmemba. (c) Singa mu ndowooza ya Kabaka mmemba w’Olukiiko ayinza okuba nga yafuuka nga tasobola kukola mirimu gye nga mmemba w’Olukiiko olw’obunafu mu mubiri, Kabaka ajja kulonda akakiiko akalimu abantu b’anaalaba nga basaanidde okubuuliriza ku nsonga eyo; era akakiiko kajja, bwe kaaba nga kamativu nti mmemba afuuse atasobola kukola bunafu bwe, okutegeeza Kabaka okusinziira ku ekyo, era awo Kabaka ajja kukomya okulondebwa kwa mmemba. 31 (1) (a) Okulondebwa mu ofiisi y’Omuwandiisi ow’enkalakkalira eri Minisita, mu ofiisi y’Omulangira w’e Ssaza, Omutaka Ggombolola, Omukulu w’e Muluka, ne mu ofiisi ezirambikiddwa mu Ssemateeka ono, ejja kugoberera ebiragiro ebiri mu nnyingo eno, ekolebwa Kabaka ku kuteesa kw’olukiiko olulonda abantu mu Buganda (b) Olukiiko lujja kuteesa kwokka okulondebwa nga Omuwandiisi ow’enkalakkalira eri owa Katikkiro omuntu mu kiseera ekyo abeera Katikkiro wa Ssaza oba omuserikale omulala omukulu mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka. (c) Tewali muntu yenna ajja kulondebwa mu ofiisi y’Omuwandiisi ow’enkalakkalira ku Minisita nga takkiriziddwa Gavana, okukkiriza okwo tekujja kuziyizibwa okuggyako nga Gavana mumativu nti waliwo embeera ez’enjawulo mw’alina okuziyiza okukkiriza kwe. (d) Kabaka ajja kukola okulonda wansi w’akatundu kano ng’afuna okuva, buli muntu alondebwa mu ofiisi ekitiibwa kye n’obwesigwa bwe mu ngeri ey’ennono mu kussa ekitiibwa mu ofiisi eyo. 5. Olukiiko lujja, nga lugoberera ebiragiro ebiri mu mateeka gonna aga Buganda ennyingo evunaanyizibwa ku kulondebwa kw’abaserikale n’abakozi bonna abali mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka okuggyako abo abaalondebwa Kabaka wansi w’akatundu (1) ak’ennyingo eno. Ku nsonga z’akatundu kano, ofiisi ya Minisita, Sipiika wa Lukiiko, Omumyuka wa Sipiika wa Lukiiko n’omubaka w’olukiiko olulonda tebajja kutwalibwa ng’abaserikale mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka. (3) Okulondebwa wansi w’ennyingo eno kujja kuba nga kukwatagana n’ebiragiro ebiri mu mateeka g’abakozi ba Buganda. (4) Ebiragiro ebiri mu nnyingo eno tebijja kutuuka ku baserikale abasindikiddwa okuva mu buweereza bw’Obukuumi bwa Gavumenti ya Kabaka. 32(1) (a) Ofiisi y’Omuwandiisi ow’enkalakkalira wa Minisita oba Omutaka w'e Ssaza ejja kufuuka njereere:- . i. Singa oyo alina ofiisi alekulire ng’awandiika wansi w’omukono gwe ng’awandiikiddwa eri... Kabaka ng'ayita mu Katikiro. ii. Mu mbeera y’Omuwandiisi ow’enkalakkalira mu Katikiro, singa okulondebwa kwe kuba... eggiddwawo Kabaka ku kuteesa kwa Katikkiro nga yeekwasa okweyisa obubi, obutakola bulungi oba obutabeera bulungi. iii. Mu nsonga y’Omuwandiisi ow’enkalakkalira eri Minisita, okuggyako... Omuwandiisi ow’enkalakkalira mu Katikkiro ne mu nsonga y’Omulangira w’e Ssaza, singa okulondebwa kwe kuggyibwawo Kabaka ku kuteesa kw’olukiiko olulonda mu Buganda olw’ensonga z’empisa embi, obutakola bulungi oba obulwadde. (b) Okulondebwa kw’Omuwandiisi ow’enkalakkalira eri Minisita tekujja kuggwaawo wansi w’akatundu (a) ak’akatundu kano awatali kukkirizibwa kwa Gavana, okukkiriza okwo tekujja kuziyizibwa okuggyako nga Gavana mumativu nti waliwo embeera ez’enjawulo mw’alina okuyimiriza okukkiriza kwe. (2) Ofiisi eweereza Gavumenti ya Kabaka, nga si ofiisi, akatundu (1) ak’ennyingo eno gye kakola, ejja kufuuka njereere — . (a) Singa oyo alina ofiisi alekulire; (b) Singa okulondebwa kwe kuggyibwawo olukiiko lwa Buganda olulonda olw’okweyisa obubi, obutakola bulungi oba obutali bulungi. (3) Olukiiko lwa Buganda olulonda abantu, nga lugoberera ebiragiro ebiri mu nnyingo eno, lulina obuvunaanyizibwa ku kukangavvula abaami bonna, abaserikale n’abakozi abali mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka okuggyako Omuwandiisi ow’enkalakkalira mu Katikiro. (4) Obuyinza obuweebwa olukiiko lwa Buganda olulonda abantu mu nnyingo eno, bujja kukozesebwa nga bugoberera ebiragiro ebiri mu mateeka agafuga abakozi ba Buganda. (5) Ebiragiro ebiri mu nnyingo eno tebijja kusukka ku baserikale abasindikiddwa okuva mu buweereza bwa Gavumenti y’Obukuumi okudda mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka (6) Ku nsonga z’ennyingo eno, ofiisi za Minisita, Sipiika wa Lukiiko, Omumyuka wa Sipiika wa Lukiiko ne mmemba w’olukiiko olulonda mu Buganda tezijja kutwalibwa ng’abaserikale mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka. 33(1) Olukiiko lwa Kabaka olwa Baminisita, nga lumaze okwebuuza ku Gavana, luyinza okukola amateeka agajja okumanyibwa nga ''Amateeka g’Abakozi ba Buganda'', ku nsonga zino zonna oba ezimu ku zino ezikwata ku bantu abali mu buweereza bw’Obwakabaka oba abaagala okuyingira obuweereza bwa Gavumenti ya Kabaka: (a) engeri Akakiiko k’Okulonda Abantu aka Buganda gye kanaakoleramu emirimu gyakyo. (b) okukuuma empisa; (c) okulungamya okulondebwa( omuli okulondebwa, ku kukuzibwa n’okukyusa), okusasulwa, okukomya okulondebwa, n’okuwummula; (d) okuteekawo okuyimirizibwa ku mulimu n’omusaala ogulina okusasulwa mu kiseera ky’okuyimirizibwa okwo; (e) okulungamya okusasula ensako, okukola ssente ezisookerwako n’ebiragiro ebirala n’obukwakkulizo bw’obuweereza (f) okukkiriza olukiiko lwa Buganda okulonda obuvunaanyizibwa bwalwo wansi w’akatundu (2) ak’ennyingo 32 eya Ssemateeka ono ku bikwata ku bibinja by’abaserikale n’abakozi abali mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka nga bwe kiyinza okulambikibwa mu mateeka; ne (g) ensonga endala ezo ezikwata ku nkola y’ebitongole n’emirimu n’obuvunaanyizibwa bw’abaami, abaserikale n’abakozi, nga Baminisita bwe balowooza nti zisobola okulung’amibwa obulungi amateeka ago: Kasita tewali mateeka gakoleddwa wansi w’akatundu kano gajja kutandika okukola okutuusa nga gayisiddwa Gavana. (2) Ebiragiro by’abakozi ba Buganda okutuuka ku ddaala lye bikwata ku kukangavvula, biyinza, awatali kusosola mu buwangwa bw’ebiragiro ebiri mu katundu(1) ak’ennyingo eno, okussaawo:- a) okuyimiriza oba okwongezaayo ennyongera oba enkalakkalira oba ekiseera ekigere b) okukendeeza ku ddaala oba omusaala ogw’olubeerera oba ogw’ekiseera c) okuggyibwa ku musaala ku bikwata ku kwonooneka kw’ebintu olw’empisa embi oba okumenya omulimu. (3) Ebiragiro by’abakozi ba Buganda nga bwe bikola buli luvannyuma lwa kiseera, okuggyako nga bwe kirambikiddwa mu biragiro ebyo oba mu ndagaano yonna ey’obuweereza, biba kitundu ku mitendera gy’obuweereza bw’omuntu yenna gwe bikwata. (4) Okujjako nga bwe kiyinza okukkaanyibwako mu ngeri endala Gavana ne Gavumenti ya Kabaka, Ebiragiro by’abakozi ba Buganda tebijja kukola ku baserikale abasindikiddwa okuva mu buweereza bwa Gavumenti y’Obukuumi okudda mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka. 34. (1) Ku nsonga z’okuddukanya emirimu Buganda nga n’okutuusa kati ejja kwawulwamu Ssaza zino wammanga okuli: Kyaggwe, Bugerere, Bulemezi, Buruli, Bugangadzi, Buyaga, Bwekula, Singo, Busuju, Gomba, Butambala, Kiadondo, Busiro, Mawokota, Buvuma, Sese, Buddu, Koki, Mawogola, Kabula ne buli Saza nga zigabanyizibwamu gombolola ate buli gombolola mu miruka. (2) Ku mutwe gwa buli ssaza wajja kubaawo omukulu, anaayitibwa Omulangira wa Ssaza anaavunaanyizibwa eri Katikkiro okuddukanya saza ye, okusolooza emisolo gyonna egyateekebwawo Gavumenti ya Kabaka n’okusolooza omusolo gw’okulonda ku lwa Gavumenti enkuumi. (3) Buli Ggombolola mu buli saza ajja kuba mu buvunaanyizibwa bw’omutaka, ajja kuyitibwa Katikkiro wa Ggombolola, era buli muluka mu buli Ggombolola ajja kuba mu buvunaanyizibwa bw’omutaka, ajja kuyitibwa sitayiro y’Omulangira wa Muluka. (4) Abataka ba Ggombolola ne Muluka banaayambako Abataka b'e Ssaza mu kukola emirimu gyabwe. (5) Gavana ayinza okuwa Gavumenti ya Kabaka ebiragiro ku ngeri, Abalangira b'e Ssaza gye banaakola emirimu gyabwe mu bikwatagana n’okukuuma amateeka n’obutebenkevu. 35. (1) Omutuuze wa Buganda y’anaaba omukiise wa Gavana mu nkolagana ye ne Gavumenti ya Kabaka; (2) (a) Emirimu gy’Omutuuze gijja kuba: i.okuwabula n'okuyamba Gavumenti ya Kabaka mu kukola emirimu gyayo; ii.okukuuma Gavumenti y'obukuumi ng'emanyisa endowooza za Kabaka Gavumenti n’eby’enkulaakulana enkulu mu Buganda. iii.okumanyisa Gavumenti ey’Obukuumi ebirowoozo bya Kabaka. Gavumenti n’eby’enkulaakulana enkulu mu Buganda. (b) Mu kukola emirimu gye wansi w’ennyingo eno, Omutuuze ajja kuyambibwako abakozi abalimu abaserikale n’abakozi ba Gavumenti y’Obukuumi nga Gavana bw’alowooza nti kituufu. (b) Emirimu gy’abaserikale n’abakozi ba Gavumenti ya enkuumi abasimbiddwa mu Buganda, okuggyako Omutuuze n’abakozi be n’abaserikale abasindikiddwa mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka, mu bikwatagana ne Gavumenti ya Kabaka, gijja kuba gya kuwa magezi na buyambi eri Gavumenti ya Kabaka n’abaserikale n’abakozi baayo ku bikwata ku mirimu gy’ebitongole abaserikale n’abakozi ba Gavumenti ya enkuumi abo gye bali buvunaanyizibwa. 36 (1) Gavumenti y’ebitundu mu buli saza ejja kukulaakulanyizibwa mu ngeri eyinza okukkaanyibwako Gavana ne Gavumenti ya Kabaka. (2) Okujjako nga bwekiyinza okukkaanyibwako mu ngeri endala wansi w’akatundu (1) ak’ennyingo eno, Omutuuze n’abakozi be bajja kuwabula n’okuyamba Abalangira b'e Ssaza era, nga bayita mu bo, enkiiko z’ebitundu, mu nkulaakulana ya gavumenti z’ebitundu. 37 Gavumenti y’Obukuumi ekola ng’eyita mu baserikale abakwatibwako ejja kuba n’obuyinza okwekenneenya: a) empeereza ezo eziddukanyizibwa Gavumenti ya Kabaka ng’abaserikale ba Gavumenti y'obukuumi okutuusa kati ze beetegereza; ne b) obuweereza obugenda okukyusibwa okuweebwa Gavumenti ya Kabaka okusinziira ku nnyingo 38 eya Ssemateeka ono. 38. (1) Gavumenti ya Kabaka erikwata obuvunaanyizibwa bw’okuddukanya mu Buganda empeereza ezo, ezaali ziddukanyizibwa Gavumenti y’Obukuumi, eziwandiikiddwa mu Appendix A ow’Ssemateeka ono (mu lupapula luno ziyitibwa “empeereza ezikyuusibwa”) amangu ddala ng’enteekateeka ennungi zimala okukolebwa okusindikibwa kw’abakungu n’abakozi abetaagisa aba Gavumenti y’Obukuumi okusinziira ku katundu (4) akalupapula luno. (2) Gavumenti ya Kabaka ejja kuddukanya obuweereza obukyusiddwa okusinziira ku mateeka agafuga obuweereza obwo era, okusinziira ku nkola ya Gavumenti ey’Obukuumi obw’awamu. (3) Gavana ayinza mu kiragiro wansi w’omukono gwe ekikoleddwa nga Gavumenti ya Kabaka ekkirizza okukyusa Appendix A mu Ssemateeka ono. 4(a) Abaserikale n’abakozi ba Gavumenti ey’Obukuumi nga Gavana ne Gavumenti ya Kabaka bwe banaakkiriza nti kyetaagisa bajja kusindikibwa mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka, ku bukwakkulizo obwo bwe buyinza okukkaanyibwako, n’ekigendererwa eky’okuyamba mu kuddukanya emirimu egyakyusibwa: Kasita tewali muserikale oba mukozi ajja kuwagirwa bw’atyo awatali kukkiriza kwe mu buwandiike. (b) Abaserikale abasindikibwa okuva mu buweereza bwa Gavumenti y’Obukuumi okudda mu buweereza bwa Gavumenti ya Kabaka bayinza okulondebwa ng’Abawandiisi ab’enkalakkalira eri Baminisita abaddukanya obuweereza obukyusiddwa 39 Singa wabaawo obutakkaanya bwonna wakati wa Gavumenti ya Protectorate ne Gavumenti ya Kabaka, era obutakkaanya tebusobola kugonjoolwa nga bateesa wakati w’omukiise wa Gavumenti zombi, era Gavana n’aba mumativu nti ensonga eyo ekosa ebirungi by’emirembe, obutebenkevu oba gavumenti ennungi eya Uganda ekuumibwa, Gavana ayinza okuwa Baminisita amagezi mu butongole ku nsonga eyo. 40. singa Baminisita bagaana okukkiriza amagezi amatongole agabaweebwa Gavana wansi w’ennyingo 39 eya Ssemateeka ono, Gavana ayinza okuwa Sipiika okutegeeza nti yeetaaga Olukiiko lwa Baminisita ba Kabaka okulekulira, era bw’afuna ekiwandiiko kyonna eky’engeri eyo, Sipiika ajja kutegeeza mangu Kabaka, Lukiko ne Katikiro; era okulekulira kwa Minisitule kujja kuweebwa Kabaka ttenda ng’ayita mu Sipiika nga Katikiro ategeezeddwa bw’atyo. ENTEGEKA ESOOKERA DDAALA EKYOKUGATTAKO “A” KU NTEEKATEEKA ESOOKERA DDAALA (a) Amasomero ga pulayimale ne siniya ezisookerwako; (b) Amalwaliro g’omu byalo, amalwaliro g’eddagala (nga mw’otwalidde n’amalwaliro amatonotono), ebifo eby’obuyambi n’ebyobulamu mu byalo obuweereza. (c) Okuweereza mu kutumbula enkola z’okulima n’okukuuma ettaka: (d) Okuweereza mu okutumbula enkola z’okulima n’okukuuma ettaka lya okulunda n’okulwanyisa endwadde. (e) Gavumenti z’ebitundu mu masaza. (f) Enkulakulana y’ekitundu (Kasita obuweereza buno bujja kuddukanyizibwa mu kiseera kye kimu ne Gavumenti y’Obukuumi.) EKYOKUGATTAKO “B” KU NTEEKATEEKA ESOOKERA DDAALA Abayambi ba Minisita Omuwandiisi w’Olukiko Omuwandiisi ow’obwannannyini owa Kabaka Omulambuzi w’Essaza Luwalo Omulambuzi Abayambi b’Omukulu w’Essaza ly’e Luwalo Omukulu Omukulu wo Lubiri Omukulu w’Omukulu we Kkomera Omumyuka w'eSsaza Abalangira Abayambi mu by'amateeka eri Abalangira ba Saza ne Bataka ba Ggombolola gamba Gavana, amannya g’abeesimbyewo okulondebwa ng’abakiise mu lukiiko lw’ababaka ba Palamenti okukiikirira Buganda kwe kugamba abantu abaalondeddwa olw’ekigendererwa ekyo nga bagoberera ebiragiro ebiri mu Nsengeka ey’okubiri ey’Endagaano eno. EBIRAGIRO BY’OKULONDA ABANTU ABATEESEBWA GAVANA OKUTUNDIBWA NGA BA MEMBE ABAKIKIRIZA OKUVA MU BUGANDA OLW’OLUKIIKO LW’AMATEEKA OLW’EKIKULU KYA UGANDA 1. Ebiragiro bino biyinza okuyitibwa Ebiragiro bya Buganda (Abeesimbyewo ku lukiiko lw’amateeka). 2. Mu Biragiro bino ekintu kyonna ekiragiddwa okukolebwa Omutaka kiyinza okukolebwa omumyuka we singa Omutaka aba tasobola kukikola olw’obulwadde oba olw’ensonga endala ennungi. 3. Singa mu biragiro bino olunaku ekintu kyonna lwe kiragiddwa okukolebwa lwe luba lwa Ssande oba nnaku enkulu, ekyo ekiragiddwa okukolebwa ku lunaku olwo kiyinza okukolebwa ku lunaku lw’omulimu oluddako. 4. Mu Biragiro bino “Etteeka ly’Ebyokulonda” litegeeza Etteeka Eddene erya Lukiko (Ebyokulonda) erya 1953, nga bwe liyinza okukyusibwa oluusi n’oluusi. 5. Buli lwe wabaawo obwetaavu bw’okulonda Omukiise oba Abakiise abanaakiikirira Buganda mu Lukiiko olufuzi Olukulu olw’Obukuumi, Gavana anaawandiikira Katikkiro ebbaluwa ng’amusaba okumuleetera amannya ku lw’ensonga eyo, era Katikkiro anaamuwa amannya g’abantu abaalonzeeddwa ku nsonga eyo Kakiiko k’Akalulu okusinziira ku Mateeka gano. 6. (1) Wajja kubeerawo Akakiiko k’Akalulu ak’Obwakabaka bwa Buganda (wano kayitibwa ‘Akakiiko k’Akalulu’) nga kalimu abantu basatu abalondeddwa okusinziira ku biragiro by’Amateeka gano okuva mu buli Ssaza mu Buganda. (2) Okulonda abantu mu ttendekero ly’ebyokulonda kujja kubaawo amangu ddala nga Ebiragiro bino bitandise nga enteekateeka ezeetaagisa zisobola okukolebwa. (3)Singa mmemba yenna ow’Ekibiina ky’Ebyokulonda olw’ensonga yonna alekera awo okuba mmemba w’Ekibiina ky’Ebyokulonda Akakiiko k’okulonda, Essaza eryamulonda, mu ngeri y’emu eyakozesebwa okulonda eyamukulembera, Katikkiro bw’anaasaba ekolebwe, lironda omuntu okujjuza ekifo ekitaliimu. 7. Abakiise abasatu okuva mu buli Saza banaalondebwa nga bammemba b’Ekibiina ky’Ebyokulonda abakiise ba buli Muluka nga bo bennyini balondeddwa olw’ekigendererwa kino mu ngeri eragiddwa mu Biragiro bino. 8. (1)Buli lwe wabaawo okulonda kw’Ekitongole ky’Ebyokulonda okulonda ajja kubeera mu buli Muluka n’ekigendererwa eky’okulonda omukiise omu okuva mu buli Muluka (okumanyibwa nga Omukiise wa Muluka). (2) Abakiise b’e Miruka abaalondebwa bwe batyo bo bennyini balonda okusinziira ku biragiro by’Ebiragiro bino abantu basatu okubeera Abakiise mu Ttendekero ly’Ebyokulonda. 9. Buli muntu alina obuyinza okulonda mu kulonda kw’e Muluka wansi w’etteeka ly’ebyokulonda alina obuyinza okulonda mu kulonda kw’e Muluka wansi w’Ebiragiro bino. 10. Lijesita y’abalonzi esembyeyo okukuumibwa wansi w’ebiragiro ebiri mu kitundu 9 eky’etteeka ly’ebyokulonda ejja kukozesebwa mu kulonda wansi w’Ebiragiro bino. 11. Kale amangu ddala nga Katikiro alangirira nti wajja kubaawo okulonda kwa bammemba b’Ekibiina ky’Ebyokulonda buli Katikkiro wa Muluka ajja kuleetera abalonzi bonna mu Muluka we okutegeezebwa nti olukiiko lw’abalonzi lugenda kubeera mu kisengo ky'omuluka ku lunaku olwateekebwawo Katikiro olw’okulonda ababaka ba Miruka. 12. Omuntu yenna eyalina ebisaanyizo okulondebwa ng’omukiise wa Muluka wansi w’etteeka ly’ebyokulonda mu kulonda okwasembayo okwakulembera mu Lukiiko ajja kuba n’ebisaanyizo okulondebwa ng’Omubaka wa Muluka wansi w’Ebiragiro bino. 13. (1) Ku lunaku Katikiro lw’ateekawo okulonda Abakiise b’e Miruka Omutaka wa Muluka ajja kubeerawo mu Kizimbe kya Muluka era y’anaakubiriza olukiiko lw’okulonda abakiise b’e Miruka. (2) Abakiise b’e Miruka olwo bajja kulondebwa mu ngeri y’emu nga Ababaka b'e Miruka balondebwa mu tteeka ly’ebyokulonda. 14. (I) Omuntu yenna ayagala okwesimbawo ng’omuntu eyesimbyewo okulondebwa nga mmemba w’Ekibiina ky’Ebyokulonda alina okwanjula eri Omutaka wa Saza obutasukka lunaku oluteereddwawo Katikiro olw’ekigendererwa ekyo okusaba mu Ffoomu “A” mu Appendix y’Ebiragiro bino nga ye kennyini y’assaako omukono. Omutaka wa Muluka owa Muluka, omuntu ayagala okuyimirira nga yeesimbyewo gy’abeera, ajja kussa omukono ng’omujulizi. (2)Obutasukka nnaku ssatu oluvannyuma lw’olunaku olwateekebwawo okuleeta okusaba wansi wa akatundu (1) ak’Etteeka lino Omukulu w'e Ssaza ajja kuleetera olukalala lw’abo bonna abesimbyewo okulondebwa okulagibwa mu kifo ekimanyiddwa ku kitebe ky'e Ssaza ne ku buli Ggombolola mu Ssaza. (3)Omukulu w'e Ssaza tajja kuteeka ku lukalala lw’abeesimbyewo okulondebwa omuntu yenna mu ndowooza ye atalina bisaanyizo bya kubeera Mukiise wa Saza wansi w’ebiragiro ebiri mu kitundu 8 eky’etteeka ly’ebyokulonda. Omuntu yenna mu nnaku ssatu ayinza okujulira ku kusalawo kw’Omulangira w’e Ssaza mu Kkooti ey’enjawulo eyateekebwawo wansi w’akawayiro 321 ak’etteeka ly’ebyokulonda ejja okuwulira okujulira nga terunnatuuka olunaku olugenda okuteekebwawo Katikkiro. I5. Ku lunaku olwateekebwawo Katikkiro ku lw’ekyo Abakiise b’e Miruka banatuula mu kisenge ky'olukiiko ky'essaza okulonda abantu basatu ku bantu abeewaayo ng’abeesimbyewo okulondebwa ng’Abakiise mu ttendekero ly’ebyokulonda era okulonda okwo kujja kubaawo mu ngeri y’emu nga bwe kirambikiddwa mu kulonda kw’Abakiise b’e Ssaza mu tteeka ly’ebyokulonda. 16. Omukulu w'e Ssaza ajja kuweereza Katikiro amangu ddala ng’okulonda kwa Saza kuwedde okuzzaayo Foomu “B” mu Ekyongerezeddwako y’Ebiragiro bino ng’alaga amannya g’abantu abalondeddwa ng’Abakiise. (a) Kasita tagenda kukuba bululu businga ku muwendo gw’abeesimbyewo abeetaaga okulondebwa era tagenda kukuba bululu busukka mu bumu ng’awagira omuntu yenna yennyini. (b) Ssentebe nga ayambibwako abateesa babiri abaalondebwa okuva mu bammemba ajja kubala obululu obukubiddwa era alangirire nti alondeddwa omuntu oba abantu abasinga obungi; (c) singa omuwendo gw’abeesimbyewo gufunye obululu bwe bumu, era singa omuntu omu ng’afunye obululu obwo yandibadde alondeddwa, ssentebe ajja kwetaaga Akakiiko k’Ebyokulonda okuddamu okulonda okusalawo ani ku beesimbyewo abalina obululu obwenkanankana anaalondebwa era olw’ekigendererwa kino alina okuwa buli mmemba olupapula olupya olw’okulonda. (2) Olupapula lwonna olw’okulonda mu ngeri etasaana mu bujjuvu terujja kukozesebwa mu kubala bululu. 17. Kkooti ey’enjawulo etandikiddwawo wansi w’etteeka ly’ebyokulonda ejja kuba n’emirimu gye gimu ku bikwata ku kulonda okukolebwa wansi w’Ebiragiro bino nga bw’erina ku kulonda okukolebwa wansi w’etteeka ly’ebyokulonda. 18. Kale amangu ddala nga Gavana asabye Katikiro okuwaayo amannya oba amannya g’okulondebwa kw’omuntu oba abantu ng’Omukiise Omukiise oba Bammemba b’Olukiiko lw’Amateeka Katikkiro ajja kuyita akakiiko k’ebyokulonda okutuula ku lunaku olulungi era singa akakiiko k’ebyokulonda tekanaba kulondebwa ajja kuteekawo ennaku zonna ezeetaagisa okulonda mu kakiiko k’ebyokulonda. 19. (1) Ettendekero ly’ebyokulonda bwe lituula ku mulundi ogusooka lijja kulonda ssentebe okuva mu bammemba baayo era ku buli mulundi oguddako Katikiro bw’ayita Ettendekero ly’Ebyokulonda ajja kuteekawo olunaku mu nnaku musanvu okuva lwe yalondebwa, okusunsulwa kw’abeesimbyewo okuweebwa Gavana lwe kunaaweebwayo gy’ali. (2) Okusunsulwa kujja kuba mu buwandiike era kujja kuweebwa ssentebe bammemba abatakka wansi wa basatu ab’Ekibiina ky’Ebyokulonda. 20 (1)Abantu bayinza okusunsulwa ng’abeesimbyewo okusemba eri Gavana oba bammemba b’Ekibiina ky’Ebyokulonda oba nedda. (2) Tewali muntu yenna ajja kulondebwa nga yeesimbyewo okuweebwayo eri Gavana singa- (a) aba mu kkomera, oba (b) aba tamanyi lulimi Lungereza, oba (c) aba tabeera mu Buganda, oba (d) nga tawezezza myaka abiri mu gumu. 21. (1) Ssentebe w’Akakiiko k’Akalulu anaateekateeka olukalala lw’abantu abaateekeddwawo mu butuufu era amangu ddala nga kisoboka anaayita Akakiiko k’Akalulu n’ateeka kkopi z’olukalala ezo mu maaso gaako. (2) Singa omuwendo gwabantu abasunsuddwa mu ngeri esaanira tegusukka muwendo gwa beesimbyewo abeetaagibwa ssentebe ajja kuweereza amannya g’abantu bano eri Katikiro okugaweebwa Gavana alondebwe nga Bakiise Abakiise mu Lukiiko lw’Amateeka. (3) Singa omuwendo gw’abantu abasunsuddwa mu ngeri esaanira gusukka omuwendo gw’abeesimbyewo abeetaagibwa Ettendekero ly’ebyokulonda lijja kugenda mu maaso amangu ago mu kalulu ak’ekyama okulonda omuwendo ogwetaagisa ogw’abeesimbyewo okuva mu bantu abasunsuddwa. 22 (1) Okulonda okukolebwa akakiiko k’ebyokulonda kujja kukolebwa mu ngeri eno wammanga- . (a) buli mmemba ajja kuweebwa olupapula lw’okulonda nga kuliko amannya g’abantu abasunsuddwa mu ngeri entuufu era ajja kukuba akalulu ke mu maaso g’omuntu oba abantu b’ayagala okulondebwa ng’ateeka omusaalaba ogukontana n’erinnya lya buli muntu oyo ku lupapula lw’okulonda. Kasita tagenda kukuba bululu busukka ku muwendo gw’abeesimbyewo abeetaaga okulondebwa era tagenda kukuba bululu busukka mu bumu ng’awagira omuntu yenna yennyini. (b) Ssentebe nga ayambibwako abateesa babiri abaalondebwa okuva mu bammemba ajja kubala obululu obukubiddwa era alangirire nti alondeddwa omuntu oba abantu abasinga obungi; (c) singa omuwendo gw’abeesimbyewo gufunye obululu bwe bumu, era singa omuntu omu afunye obululu obwo bwe yandibadde alondeddwa, ssentebe ajja kwetaaga akakiiko k’ebyokulonda okuddamu okulonda okusalawo ani ku eyeesimbyewo alina obululu obwenkanankana anaalondebwa era olw’ekigendererwa kino alina okuwa buli mmemba olupapula olupya olw’okulonda. (2) Olupapula lwonna olw’okulonda olujjuziddwa mu ngeri etasaana terujja kukozesebwa mu kubala bululu. 23. Ssentebe w’Ekitongole ky’Ebyokulonda, oluvannyuma lw’okulonda, amangu ago ajja kuweereza Katikiro amannya g’omuntu oba abantu abalondeddwa era oluvannyuma Katikiro ajja kuwaayo amannya g’omuntu oba abantu abo eri Gavana alondebwe ng’Abakiise b’Olukiiko lw’Amateeka. 24. (1) Omuntu yenna anaakola mu ngeri yonna ku by’okulonda wansi w’amateeka gano, mu ngeri eba nnaku era emenyekereza ng’ey’okulonda wansi w’Etteeka ly’Okulonda, anaaba azzizza omusango wansi w’amateeka gano. Era bw’asingisibwa omusango, anaweebwa ekibonerezo kye kimu n’oyo eyasingisibwa omusango ogufaanana ogwo wansi w’Etteeka ly’Okulonda. (2) Omusango gwonna ogumenya Ebiragiro bino gujja kuwozesebwa, singa omumenyi w’amateeka aba Mufirika, Kkooti Enkulu eyatandikibwawo wansi w’etteeka lya Buganda Etteeka ly’Amateeka g’Ekkooti erya Gavumenti y’Obukuumi bwa Uganda EKYOKUGATTAKO FFOMU A (Etteeka 14) Nze ........................... ow’omu ....................... mu Muluka gw’e............... mu Ggombolola y’e .................... mu Ssaza ly’e.............. neewaayo okwesimbawo ng’omukiise ow’Essaza ly’e .......................... mu Kakiiko k’Akalulu. (1) Mu biseera byonna nga enteekateeka ekoleddwa waakiri ebitundu bisatu ku bitaano Omukono gw'Oyesimbyewo. (4). Kabaka ajja kunyumirwa ebitiibwa byonna, ebitiibwa n’obukulu ebikwatagana ne Omukono gw'owomuluka Olunaku olw'omweezi.............................. FFOMU B (Etteeka 16) . Nze .............................. Ow’essaza .............. ndangirira nti bano wammanga baalondeddwa mu Ssaza lyange ng’Abakiise b’Essaza mu Kakiiko k’Akalulu: Erinnya Essaza .................................................. ...................................... .................................................. ...................................... .................................................. ...................................... Ku ...................................... Nga...................19................ Omukono gw'owomuluka e...................................... nga..................19................ Endagaano ya Uganda (Ebyobulamuzi),1905 Endagaano ya Uganda (Ebibira), 1907 Endagaano za Uganda (Okusasula Abalangira) 1908 1. Ku kigambo “Obwakabaka bwa Uganda” buli lwe kibeerawo wonna wajja kukyusibwamu ekigambo “Obwakabaka bwa Buganda’’. 2. Ennyingo l. Ssazaamu ekigambo “Uganda” mu sentensi esembayo oteekemu ekigambo Omukono gwa Ssentebe Omuwandiisi n'abagezesa ENTEGEKA EYOKUSATU Endagaano ya Uganda (Ebyobulamuzi),1905 Endagaano ya Uganda (Ebibira), 1907 Endagaano za Uganda (Okusasula Abalangira) 1908 Endagaano ya Buganda (Okugabanya n’Okupima) 1913 Endagaano ya Uganda (Omusolo gw’okulonda), 1920 ENTEGEKA EYOKUNA 1. Ku kigambo “Obwakabaka bwa Uganda” buli lwe kibeerawo wonna wajja kukyusibwamu ekigambo “Obwakabaka bwa Buganda’’. 2. Ennyingo l. Ssazaamu ekigambo “Uganda” mu sentensi esembayo oteekemu ekigambo 9. Wadde nga waliwo ekintu kyonna ekiri mu Buganda 3. Akawaayiro 6. Ssazaamu sentensi ezisooka, ng’okomekkereza n’ekigambo “sentensi eyo essa mu nkola y'Okuddamu okwetegereza”. 4. Akawaayiro 8. Ssazaamu Ennyingo eno. 5. Akawaayiro 9. Ssazaamu Ennyingo eno okuggyako sentensi ey’omukaaga, etandika n’ebigambo “Enteekateeka bwe zikoleddwa”, ne sentensi esembayo. 6. Akawaayiro 10. Ssazaamu Ennyingo eno. 7. Akawaayiro 11. Ssazaamu Ennyingo eno. 8. Akawaayiro 12(a) Ssazaamu ekigambo ‘‘alungamizibwa obululu obusinga obungi mu lukiiko lw’enzaalwa ye” mu sentensi eyokusatu n’ossaamu “ alungamizibwa ekiteeso ekyayisiddwa obululu obusinga obungi mu Lukiko Omukulu” . (b) Okusazaamu ekigambo “essaza lya Uganda” buli lwe kibeerawo n’ossaamu essaza lya Buganda” . (2) Endagaano ezirambikiddwa mu Nteekateeka ey’okutaano ey’Endagaano zino, okuva ku lunaku Endagaano eno lwe yatandika okukola, zijja kulekera awo okukola. Endagaano ya Buganda (Amateeka g’Enzaalwa), I910 Endagaano ya Buganda (Eky’okulangirira) (Amateeka g’Enzaalwa), 1937 ENTEEKATEEKA EY’OMUKAGA EBIGGUDDE MU LIPOOTA Y’AKAKIIKO AKATONO AKA LUKIKO AKATEEKEDDWAWO OKWEKENNEENYA EBITEESEBWA EBIKOZESEBWA AKAKIIKO KA HANCOCK “Akakiiko ka Hancock kaawa ekiteeso nti ababaka ba Baganda balondebwe Lukiko yennyini. Tulowooza, oluvannyuma lw’okulowooza ennyo nti balina okulondebwa butereevu abantu – be bagenda okukiikirira”. YASSA omukono ku lunaku luno olw’ekkumi n’omunaana mu Ogwekkumi, 1955. Ku lwa Ssaabasajja Kkwiini Elizabeth, II A.B. COHEN Gavana Ku lwa ne ku lwa... Kabaka, Abalangira n'Abantu ba Buganda MUTESA Kabaka ABAJJULIZI: C. H. HARTWELL M. KINTU R. DRESCHFIELD A.M., Omuwandiisi w’Ekitongole. GITTA L.M. Omulenzi B.K. KAVUMA K.S. OMUSAJJA A. KALULE SEMPA Y.K LULE R.M. KASULE A.K. KIRONDE D.S. MUSOKE MUKUBIRA C.A.L. RICHARDS D. SERWANIKO L. SSENDAGALA A. EKIRONDE Y.M. YAKUZE H. M.N., omuwandiisi w’ebitabo. KIBIRIGE JUMA TAMUSANGE ANDREA K. LUBECA SERWANO KAPALAGA JOSEPH MUTEWETA L. BASSUDE D.K MUKASA Y. MATOVU LUBOWA E.M. K. MULIIRA P. NTWATWA SHEIK A. KASUJJA E.M. KALULE KENNETH OMUSAJJA DINGLE FOOT J.G. MARTIN BENDERO == Olukungaana lwa Namirembe == Yee, sentensi eyo y’entuufu mu Lungereza. Mu Luganda: "Oluvannyuma lw’ekibinja kya Buganda okugenda e London n’okutuuka ku buwanguzi, enteeseganya empya ku biseera bya Baganda eby’omu maaso zaaliwo okuva mu June okutuuka mu Ogwomwenda 1954 e [[:en:Namirembe_Hill|Namirembe]], nga Munnaustralia Owekitiibwa [[:en:Keith_Hancock_(historian)|Keith Hancock]] (Dayirekita w’[[:en:Institute_of_Commonwealth_Studies|Etendekero ly’Ebyobufuzi bw’Amawanga Amagatte e London]]) ye yakola ng’omutabaganya ate [[:en:Stanley_Alexander_de_Smith|Stanley Alexander de Smith]] n’akola ng'omuwandiisi."<ref name=":02"/><ref name="low"/> Mu kusooka, Hancock yasisinkana akakiiko ka ssemateeka kwokka akaalondebwa Abalukiiko.<ref name=":02" /> Ensonga ennya enkulu akakiiko kano ze yatunuulidde zaali ddaala Buganda gye lyali ‘yetongodde’ mu ndagaano ya 1900; enzikiriziganya wakati wa federo n’obwetaavu bw’okukuuma eggwanga lya Uganda ery’obumu; omulimu gwa Kabaka; n’okwetaba kwa Buganda mu lukiiko lw’ababaka ba [[:en:Uganda_Legislative_Council|palamenti olwa Uganda]] (LEGCO) ..<ref name=":02" /> Okukubaganya ebirowoozo kwali kuwanvu, era wadde nga waaliwo enkulaakulana, kyali kyeyoleka bulungi eri Hancock nti naddala Akakiiko kaali kalina endowooza ennywevu nga kawagira enkola ya federo eri Buganda eyandibadde ekontana n’essira Abangereza bwe baali bassa essira ku gavumenti ey’obumu.<ref name="low" /> Olukungaana lwa Namirembe proper lwaggulwawo nga 30 Ogwomusanvu, nga bombi Akakiiko ne Cohen be bakiikiridde.<ref name=":02">{{cite book |last=Apter |first=David E. |date=1961 |title=The Political Kingdom in Uganda: A Study in Bureaucratic Nationalism |url=https://books.google.com/books?id=YvMrBgAAQBAJ |publisher=Routledge |isbn=978-1-136-30757-7 |pages=276–300, 353–358, 383}}</ref> Ku nsonga enkulu ennyo eya federo, Cohen yafulumya olupapula ku ntandikwa ya August ng’awakanya okugabanya Buganda okusingawo, nga tagenda wala nnyo ne Federo.<ref name="low">{{cite book |last=Low |first=D.A. |year=1971 |title=Buganda in modern history |publisher=University of California Press |isbn=0520016408 |location=Berkeley |pages=109–125}}</ref> Mu kiseera kye kimu, bammemba ba LEGCO abatali ba Africa bakkiriziganyizza okulekawo ekifo kimu eky’ababaka ba Bulaaya n’ekimu eky’okukiikirira Asia ne bakikyusa ne babiwa bammemba ba Africa.<ref name="low" /> Olukungaana lwe lwaggalwawo ku ntandikwa ya Ogwomwenda, lwali lukkaanyizza ku biteeso ebiwerako, omuli nti "Obwakabaka bwa Buganda... bulina okugenda mu maaso n'okubeera ekitundu ekikulu eky'Obukuumi; nti entambuza y'ensonga z'olukale mu Buganda ebeere mu mikono gya Baminisita; era nti, wadde ng'ebitiibwa byonna eby'ennono ebya Kabaka birina okukuumibwa mu bujjuvu, Kabaka mu biseera eby'omu maaso balina okuba abafuzi ba ssemateeka nga basibiddwa Enkolagana ey'Obwerufu okukuuma obukwakkulizo obuli mu Ndagaano ezikwata ku Ssemateeka n'obutakosa butebenkevu n'obulungi bw'abantu ba Buganda n'Abakuumi".<ref name=":02"/><ref name=":1">{{Cite web |last=Secretary of State for the Colonies |date=November 1954 |title=The Hancock Report |url=http://www.buganda.com/hancock.htm |access-date=23 April 2018 |website=www.buganda.com |archive-date=25 March 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180325162459/http://www.buganda.com/hancock.htm |url-status=dead }}</ref> Enkyukakyuka eziwerako mu ssemateeka mu Gavumenti za Uganda ne Buganda ne mu LEGCO zakkaanyibwako mu kiseera kye kimu, okwongera okukiikirira Afrika, n’okutumbula ebigendererwa bya Cohen eby’okutereeza.<ref name=":02" /><ref name="low"/> Ekyava mu nkyukakyuka zino, Buganda yandikomye okugoba ekibiina kya LEGCO ekyalongoosebwamu.<ref name="low" /> Mu ngeri enkakali, okudda kwa Mutesa yennyini mu Uganda kwali bweru wa bukwakkulizo bwa ttabamiruka.<ref name="low"/> Kyokka kkooti enkulu mu Kampala okukizuula nti Gavumenti ya Bungereza okwesigama ku nnyingo 6 yali "kikyamu" – nga kino kyazze nga wayiseewo akaseera katono ng'amawulire g'endagaano eno e Namirembe, kyokka ng'ebiteeso ebyakkaanyizibwako tebinnaba kufulumizibwa – kyatadde akazito ku Cohen okukkiriza. Mu Gwekkuminoogumu, yakyusa ennyiriri za Gavumenti ya Bungereza n’akkiriza Mutesa okudda, nga kisinziira ku kuyisa n’okussa mu nkola ebiteeso bya Namirembe.<ref name="low" /><ref name=":1"/> Mu Gwekkumineebiri waatandikibwawo akakiiko, nga kakubirizibwa [[:en:Michael_Kintu|Michael Kintu]], okuwabula Omuganda [[:en:Lukiiko|Lukiiko]] oba okukkiriza ebiteeso bya Namirembe.<ref name=":02"/> Mu nkomerero, akakiiko ka Kintu kaawagira ebiteeso bino, nga waliwo ennongoosereza eziwerako ezaateesebwako: okwongezaayo ennongoosereza mu gavumenti ez’ebitundu n’okusikira, n’okukuma omuliro mu bantu okulonda obutereevu eri Abalukiko.<ref name=":02" /> Alipoota y’Akakiiko ka Kintu yayisibwa aba Lukiko nga 9 Ogwokutaano 1955 n’obululu 77 ku 8 nga 1 teyagiwagira.<ref name=":02" /> == Endagaano == Oluvannyuma lw'okuteesa okulala, okwatuula mu London, ebiteeso bya Namirembe (nga bikyusiddwamu obutonotono) byayisibwa mu July 1955 mu ngeri y'Endagaano ya Buganda empya eyandibadde "eyongerako era we kyetaagisa okukyusa mu Ndagaano ya 1900" okusinga okugikyusa.<ref name=":02"/><ref name=":0" /> Okulwawo okusinga kwali kuvudde ku butakkaanya wakati w’okwagala kwa Mutesa okussa omukono ku ndagaano esembayo mu Buganda, n’endowooza y’Abangereza nti endagaano ye yali kyetaagisa okuddayo.<ref name=":0">https://www.google.com/search?q=Alan+Lennox-Boyd%2C+Secretary+of+State+for+the+Colonies+(22+July+1955).+%22Uganda+(Buganda+Draft+Agreement)%22.+Parliamentary+Debates+(Hansard).+House+of+Commons.+col.+717%E2%80%93718.&oq=Alan+Lennox-Boyd%2C%C2%A0Secretary+of+State+for+the+Colonies+(22+July+1955).+%22Uganda+(Buganda+Draft+Agreement)%22.+Parliamentary+Debates+(Hansard).+House+of+Commons.+col.%C2%A0717%E2%80%93718.&gs_lcrp=EgZjaHJvbWUyBggAEEUYOdIBCDE3NTZqMGo3qAIIsAIB8QXerfIGA_0WWA&sourceid=chrome&ie=UTF-8</ref> Ekigonjoolwa ekyazuuliddwa kyali "Endagaano ey'enkyukakyuka egenda okutambula okutuusa ng'Endagaano enkulu essiddwako omukono mu Buganda Kabaka ng'akomyewo. Endagaano eno ey'enkyukakyuka ejja kuba mu bukwakkulizo bwe bumu n'Endagaano enkulu, ng'oggyeeko ebiragiro eby'enkyukakyuka, era oluvannyuma lw'okukkirizibwa Lukiiko ejja kuteekebwako omukono gw'abakiise ba Kabaka kinnoomu. Nga wayise wiiki mukaaga oluvannyuma lw'okulondebwa kwa baminisita ba Buganda n'abakiise ba Buganda ababaka ba Buganda Legislative Council wansi w'enteekateeka empya, [Gavumenti ya Bungereza yandi]wadde Kabaka olukusa okudda e Buganda, gy'agenda okussa omukono ku Ndagaano enkulu"..<ref name=":0" /> Endagaano ey’enkyukakyuka yavvuunulwa mu Luganda era n’eyisibwa nga 15 August 1955.<ref name="lambart"/> Oluvannyuma lw’okuyisa endagaano empya, Mutesa yaddayo mu Buganda mu ngeri entuufu<ref name=":02"/> era Endagaano enkulu yassibwako omukono mu ngeri entuufu nga 18 Ogwekkumi.<ref name="lambart"/><ref name=":02" /> Emikono gya Kabaka, Gavana, n’abajulizi abalala girabika ku nkomerero y’endagaano.<ref name="lambart" /> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [https://www.harryburt.co.uk/uganda/Namirembe.pdf Ebiwandiiko ebirondeddwa mu Ttabamiruka w’e Namirembe] [https://www.harryburt.co.uk/uganda/HancockReport.pdf Alipoota ya Hancock], omuli n’ebiteeso by’olukuŋŋaana lw’e Namirembe [https://web.archive.org/web/20210617234344/https://dl.wdl.org/7775/service/7775.pdf Ebiwandiiko byonna eby’endagaano]   [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Ebyafaayo bya Buganda]] 9z4lb2z0mwbixyhufmmz13b0oqjjbpz Category:Abaganda 14 14350 71508 71477 2026-08-25T13:00:36Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Abasajja Abaganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71508 wikitext text/x-wiki Abantu abasibuka mu Buganda. [[Category:Abantu ba Buganda]] [[Category:Abasajja Abaganda]] bsiktvu279pyuacg214tf6mbd2oqgfy 71510 71508 2026-08-25T13:01:27Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Abasajja Abaganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71510 wikitext text/x-wiki Abantu abasibuka mu Buganda. [[Category:Abantu ba Buganda]] fw314roduym5uxu6qbd6xojooodcb2b Parliament of Uganda 0 14413 71617 57511 2026-08-25T14:14:11Z EmausBot 1052 Fixing double redirect from [[Palamenti ya Uganda]] to [[Paalamenti ya Uganda]] 71617 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Paalamenti ya Uganda]] aq3j4hf7o6drh43w5asgs31c9eghh0p Lokii John Baptist 0 14953 71642 70396 2026-08-25T14:28:08Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abasawo mu Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71642 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Dr. Lokii John Baptist''' [[Munnayuganda]], musawo w’ebisolo, [[munnabyabufuzi]] era mmemba wa Paalamenti ey’ekkumi n’ebbiri ng’akiikirira abantu b’omu Ssaza ly’e Matheniko mu [[Moroto (disitulikit)|Disitulikiti y’e Moroto]] era akola nga omumyuka wa ssentebe w’ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM) ow'ekitundu kye Karamoja. Mu Gwokutaano 2026, yalondebwa Pulezidenti [[Yoweri Museveni]] okubeera Minisita [[Minisitule y’ensonga z’e Karamoja (Uganda)|ow'ensonga ze Karamoja]] okuweereza okumala ekisanja 2026–2031.<ref>{{Cite news|last=Kazibwe|first=Kenneth|date=2026-06-09|title=Uganda: New Cabinet Members Sworn-in, Set for Orientation At Kyankwanzi|url=https://allafrica.com/stories/202606090171.html|access-date=2026-06-11|work=Nile Post|language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |date=2026-05-26 |title=Museveni unveils new Cabinet, retains Nabbanja, Alupo and Janet in key reshuffle |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-unveils-new-cabinet-retains-nabbanja-alupo-and-janet-in-key-reshuffle-5474810 |access-date=2026-06-11 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=REPORTER |first=JOSEPH NSIMBI {{!}} UG STANDARD |date=2026-06-09 |title=PHOTOS: Museveni presides over swearing-in ceremony of new cabinet |url=https://www.ugstandard.com/photos-museveni-presides-over-swearing-in-ceremony-of-new-cabinet/ |access-date=2026-06-11 |website=UG Standard - Latest News |language=en-US}}</ref> == Omulimu == Dr. Lokii John Baptist akola ng'omubaka wa Paalamenti akiikirira abantu b'essaza ly'e Matheniko mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]] era akola nga Ex Official ku akakiiko ka Karamoja Peace And Technology University council (KAPATU).<ref>{{Cite web |date=2024-08-10 |title=Hon. Lokii John Baptist (MP) - KAPATU Project |url=https://kapatu.ac.ug/personnel/hon-lokii-john-baptist-mp/ |access-date=2026-06-11 |language=en-GB}}</ref> Y'omu ku baminisita abaakalondebwa okukiikirira ekitundu kya Karamoja nga Minisita mu gavumenti ya [[National Resistance Movement]].<ref name=":0"/> == Ebirala ebikulu == Ng’omukulembeze, Dr. Lokii y'enyigidde mu nsonga z’abantu b’omukitundu ez’okukukusa abantu mu Karamoja era ayambye okuyingizaamu ab’obuyinza okuli ne [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] okukola ku nsonga eno.<ref>{{Cite web |date=2019-12-04 |title=Gov't tasked to probe sale of Karamojong girls |url=https://www.independent.co.ug/govt-tasked-to-probe-sale-of-karamojong-girls/ |access-date=2026-06-11 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Y'ennyingidde mu kusenza abantu b'omu [[Moroto (disitulikit)|Disitulikiti y’e Moroto]] ng’ayagala ebiwandiiko n’obukakafu okuva mu [[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|minisitule y’emirimu n’entambula]] mu kaweefube waabwe ow’okutandikawo ettendekero lya [[Ssettendekero wa Gulu|Gulu University]] constituent college mu Disitulikiti y’e Moroto okuva ettaka lino lwe lyali ery’abantu bonna.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Independent |date=2021-03-12 |title=Gulu university, ministry of works embroiled in land dispute |url=https://www.independent.co.ug/gulu-university-ministry-of-works-embroiled-in-land-dispute/ |access-date=2026-06-11 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Lokii era alondoola pulojekiti za gavumenti nga Parish Development Model mu Karamoja Sub-region okwekenneenya enkola yaayo ey’okweyimirizaawo mu kitundu n’okuwa gavumenti lipoota ku nkulaakulana ya pulogulaamu ng’ezo.<ref>{{Cite web |title=Ateker Moroto FM Radio |url=https://atekerfm.com/news-d/Matheniko-County-MP-John-Baptist-Lokii-has-expressed-worries-over-the-performance-of-Parish-Development-Model-Funds-in-the-drought-struck-Karamoja-sub-region-SV0Ve/ |access-date=2026-06-11 |website=atekerfm.com |archive-date=2026-04-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260419135652/https://atekerfm.com/news-d/Matheniko-County-MP-John-Baptist-Lokii-has-expressed-worries-over-the-performance-of-Parish-Development-Model-Funds-in-the-drought-struck-Karamoja-sub-region-SV0Ve/ |url-status=dead }}</ref> == Laba ne == * [[Peter Lokeris]] * [[Rose Lilly Akello]] * [[Stella Atyang]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumineemu]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Bannabyabufuzi Bannayuganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebbiri]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Abasawo mu Uganda]] 9hbtx1ssr2e7dqsz080o0794mszekt4 Michael Rapoport 0 15226 71639 65977 2026-08-25T14:28:07Z Ssemmanda will 3837 Okwongeramu [[Category:Abasawo mu Uganda]] nga nkozesa [[c:Help:Cat-a-lot|Cat-a-lot]] 71639 wikitext text/x-wiki <references responsive="1"></references> {{Reflist}}{{Authority control}}  '''Michael Rapoport''' (yazaalibwa 2 October 1948) <ref name="hcm.uni-bonn.de">{{Cite web |title=HCM: Prof. Dr. Michael Rapoport |url=http://www.hcm.uni-bonn.de/people/profile/michael-rapoport/ |access-date=18 December 2021 |website=hcm.uni-bonn.de}}</ref> musawo wa kubala mu Austria. == Omulimu == Rapoport yafuna diguli ye eya PhD okuva mu Paris-Sud 11 University mu 1976, ng’alabirirwa Pierre Deligne . Yalina entebe y’okubala algebraic geometry mu Yunivasite y’e Bonn, <ref name="Mathematisches Institut der Universität Bonn 2019">{{Cite web |date=19 October 2019 |title=Prof. Dr. Michael Rapoport (i.R.) |url=http://www.math.uni-bonn.de/ag/alggeom/rapoport |access-date=18 December 2021 |website=Mathematisches Institut der Universität Bonn |language=de}}</ref> awamu n’okulondebwa okukyalira mu Yunivasite y’e Maryland. Mu 1992, yaweebwa ekirabo kya Gottfried Wilhelm Leibniz Prize, mu 1999 yawangula ekirabo kya Gay-Lussac Humboldt Prize, <ref name="idw - Informationsdienst Wissenschaft e.V. 2000">{{Cite web |date=17 July 2000 |title=Gay-Lussac/Humboldt-Preis für Professor Rapoport |url=https://nachrichten.idw-online.de/2000/07/17/gay-lussac-humboldt-preis-fuer-professor-rapoport/ |access-date=18 December 2021 |website=idw – Informationsdienst Wissenschaft e.V. |language=de |archive-date=18 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211218104218/https://nachrichten.idw-online.de/2000/07/17/gay-lussac-humboldt-preis-fuer-professor-rapoport/ |url-status=dead }}</ref> era ye n'ekirabo kya Heinz Hopf Prize mu 2011 . <ref name="ETH Zurich 2021">{{Cite web |date=22 September 2021 |title=Laureates |url=https://math.ethz.ch/news-and-events/events/lecture-series/heinz-hopf-prize-and-lectures/laureates.html |access-date=18 December 2021 |website=ETH Zurich}}</ref> Mu 1994, yali Mwogezi Ayitibwa (nga alina emboozi ''Non-Archimedean period domains'' ) mu ICM e Zürich. Abayizi ba Rapoport kuliko Maria Heep-Altiner, Werner Baer, Peter Scholze, Eva Viehmann . == Obulamu bw’omuntu ku bubwe == Michael Rapoport mutabani w'omusawo w'abaana Ingeborg Rapoport n'omukugu mu by'obutonde Samuel Mitja Rapoport, era muganda w'omukugu mu by'obulamu Tom Rapoport . == Ebitabo ebirondeddwamu == * {{Cite book |last=Deligne |first=P. |author-link=Pierre Deligne |year=1973 |title=Lecture Notes in Mathematics |last2=Rapoport |first2=M. |publisher=Springer Berlin Heidelberg |isbn=978-3-540-06558-6 |publication-place=Berlin, Heidelberg |chapter=Les Schémas de Modules de Courbes Elliptiques |doi=10.1007/978-3-540-37855-6_4 |issn=0075-8434 |chapter-url=http://smtp.math.uni-bonn.de/ag/alggeom/preprints/Lesschemas.pdf |access-date=2026-07-22 |archive-date=2021-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211218103025/http://smtp.math.uni-bonn.de/ag/alggeom/preprints/Lesschemas.pdf |url-status=dead }} * {{Cite book |last=Ash |first=Avner |author-link=Avner Ash |year=2009 |title=Smooth Compactifications of Locally Symmetric Varieties |url=https://www.uni-due.de/~mat903/sem/ss08/ash_mumford_rapoport_tai_Compactifications.pdf |last2=Mumford |first2=David |author-link2=David Mumford |last3=Rapoport |first3=Michael |last4=Tai |first4=Yung-sheng |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-511-67469-3 |publication-place=Cambridge |doi=10.1017/cbo9780511674693}} * {{Cite journal |last=Rapoport |first=M. |last2=Zink |first2=Th. |author-link2=Thomas Zink |year=1982 |title=Über die lokale Zetafunktion von Shimuravarietäten. Monodromiefiltration und verschwindende Zyklen in ungleicher Charakteristik |journal=Inventiones Mathematicae |language=de |publisher=Springer Science and Business Media LLC |volume=68 |issue=1 |pages=21–101 |bibcode=1982InMat..68...21R |doi=10.1007/bf01394268 |issn=0020-9910 |s2cid=118533956}} * {{Cite journal |last=Laumon |first=G. |last2=Rapoport |first2=M. |last3=Stuhler |first3=U. |author-link3=Ulrich Stuhler |year=1993 |title=D-elliptic sheaves and the langlands correspondence |journal=Inventiones Mathematicae |publisher=Springer Science and Business Media LLC |volume=113 |issue=1 |pages=217–338 |bibcode=1993InMat.113..217L |doi=10.1007/bf01244308 |issn=0020-9910 |s2cid=124557672}} * {{Cite book |last=Rapoport |first=Michael |year=1995 |title=Proceedings of the International Congress of Mathematicians |publisher=Birkhäuser Basel |isbn=978-3-0348-9897-3 |publication-place=Basel |pages=423–434 |chapter=Non-Archimedian &#91;sic&#93; Period Domains |doi=10.1007/978-3-0348-9078-6_35 |chapter-url=http://www.math.uni-bonn.de/ag/alggeom/preprints/Non_Archimedean.pdf |access-date=2026-07-22 |archive-date=2021-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106125237/http://www.math.uni-bonn.de/ag/alggeom/preprints/Non_Archimedean.pdf |url-status=dead }} * with M. Richartz: [http://www.numdam.org/item/CM_1996__103_2_153_0 ''On the classification and specialization of F-isocrystals with additional structure''.] In: ''Composito Mathematica'' 103(1996), no. 2, pp.&nbsp;153–182.  [[MR (identifier)|MR]]&nbsp;[https://mathscinet.ams.org/mathscinet-getitem?mr=1411570 1411570] * {{Cite book |last=Rapoport |first=M |year=1996 |title=Period spaces for p-divisible groups |url=http://www.math.uni-bonn.de/ag/alggeom/preprints/Rapoport_Period%20spaces.pdf |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-02782-1 |publication-place=Princeton, N.J |oclc=945632434 |access-date=2026-07-22 |archive-date=2022-01-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220121210906/http://www.math.uni-bonn.de/ag/alggeom/preprints/Rapoport_Period%20spaces.pdf |url-status=dead }} * {{Cite book |last=Kudla |first=Stephen |author-link=Stephen S. Kudla |year=2006 |title=Modular forms and special cycles on Shimura curves |url=https://www.math.uni-bonn.de/ag/alggeom/preprints/kry.pdf |publisher=Princeton University Press |isbn=0-691-12551-1 |publication-place=Princeton |oclc=803434031 |access-date=2026-07-22 |archive-date=2021-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210106125309/http://www.math.uni-bonn.de/ag/alggeom/preprints/kry.pdf |url-status=dead }} * {{Cite journal |last=Kudla |first=Stephen |last2=Rapoport |first2=Michael |date=25 November 2010 |title=Special cycles on unitary Shimura varieties I. Unramified local theory |journal=Inventiones Mathematicae |publisher=Springer Science and Business Media LLC |volume=184 |issue=3 |pages=629–682 |arxiv=0804.0600 |doi=10.1007/s00222-010-0298-z |issn=0020-9910 |s2cid=15824793}} == Ebiwandiiko ebikozesebwa == <templatestyles src="Reflist/styles.css" /> <references /> {{Reflist}} == Ebiyungo eby’ebweru == * [http://www.math.uni-bonn.de/ag/alggeom/rapoport Omukutu gw'awaka mu Bonn] * [http://owpdb.mfo.de/person_detail?id=6385 Oberwolfach Okukung'aanya Ebifaananyi, Ebisingawo ku Michael Rapoport] * Ebitabo bya Michael Rapoport {{Authority control}} [[Category:Abantu Abalamu]] [[Category:Abasawo mu Uganda]] thqwvenxytor1s00dj8ogaqw0mmdxvw Category:Amasaza ga Buganda 14 15514 71490 68944 2026-08-25T12:07:16Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Ebitundu bya Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71490 wikitext text/x-wiki Gano ge masaza ga Buganda. [[Category:Ebitundu bya Buganda]] omj5qm4yi0z2lo17m8wd3231jcwygqz Andrew G. Naimanye 0 15557 71665 70805 2026-08-25T22:50:56Z InternetArchiveBot 6271 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 71665 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q141124420}} '''Andrew G. Naimanye''' era amanyiddwa nga Andrew Grace Naimanye (yazaalibwa 24 Ogwomunaana 1972) [[Munnayuganda]] yinginiya w'eby'okuzimba, mukugu mu by'entambula, yali akulira Uganda Road Fund (URF) era nga yali muzannyi wa chess.<ref name=":02">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Chess got me into the boardroom - Dr. Eng. Naimanye |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-18 |website=New Vision}}</ref><ref name=":12">{{Cite web |date=2021-08-13 |title=Andrew Naimanye is new Uganda Road Fund ED |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/andrew-naimanye-is-new-uganda-road-fund-ed-3510376 |access-date=2026-08-18 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name=":13">{{Cite web |date=2021-08-13 |title=Andrew Naimanye is new Uganda Road Fund ED |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/andrew-naimanye-is-new-uganda-road-fund-ed-3510376 |access-date=2026-08-18 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kisakye |first=Frank |date=2023-04-26 |title=Can Shs 11bn solve problem of potholes in Kampala city? |url=https://observer.ug/news/can-shs-11bn-solve-problem-of-potholes-in-kampala-city/ |access-date=2026-08-18 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref> == Obuvo n'obuyigirize bwe == Naimanye yazaalibwa nga 24 Ogwomunaana 1972. Yasomera ku [[King's College, Budo|King’s College Buddo]], gye yamalira siniya ye ey'okuna n'eyomukaaga. Era yasomera ku yunivasite ya Leeds, e Bungereza gye yafunira diguli ya Bachelor of Engineering (BEng) in Civil Engineering ne Master's degree in Transport Planning and Engineering.<ref name=":02" /><ref name=":13" /> Ng’oggyeeko ekyo, Naimanye yafuna diguli eyokusatu mu by’entambula okuva mu yunivasite y’e Leeds. Okuva eyo yagenda ku [[Uganda Martyrs University]] gye yafunira diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi (MBA), ng’akuguse mu by’ensimbi n’okubala ebitabo. Era alina Dipulooma mu by'enfuga y'ebitongole okuva mu [[Great Britain|Bungereza]].<ref name=":02" /><ref name=":13" /> == Emirimu gye == Oluvannyuma lw’okumaliriza diguli ye mu by’okuzimba okuva mu yunivasite y’e Leeds mu 1995, Naimanye yatandika omulimu gwe ogw’ekikugu mu [[Great Britain|Bungereza]] gye yakolera nga Associate Director mu Waterman Group era nga ye ''yinginiya wa pulojekiti mu GIBB Africa''. Era yaweerezaako nga ''yinginiya omukulu mu kkampuni ya JMP Consultants.''<ref name=":12" /> Mu 2010, Naimanye yafuuka akulira pulogulamu ku Uganda Road Fund era nga 1 Ogwekkuminoogumu 2019, yalondebwa okola nga akulira Uganda Road Fund. Mu kiseera kye kimu, yaweerezaako nga Accounting Officer mu URF. Okuva mu Gwomusanvu 2021 okutuuka mu Gwokutaano 2025, Naimanye yaweereza nga akulira Uganda Road Fund.<ref name=":02" /><ref name=":12" /><ref name=":13" /><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2025-01-01 |title=News: Former road fund bosses to work under works ministry |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/former-road-fund-bosses-to-work-under-works-m-NV_202314_082026 |access-date=2026-08-18 |website=New Vision}}</ref> Naimanye era yaweerezaako ng'omumyuka wa Ssentebe w'akakiiko ka Uganda akavunaanyizibwa ku by'okwerinda ku nguudo wansi wa Minisitule y'emirimu n'eby'entambula ng'ogaseeko ne zi yunivasite omuli [[Makerere University, Uganda|Makerere]] ne [[Ndejje University|Ndejje]]. Mu Gwokubiri 2023 okutuuka mu 2025, yaweerezaako nga Pulezidenti w’ekibiina ki Eastern Africa Roads Maintenance Funds Association (ARMFA) era nga omumyuka wa Pulezidenti asooka ow’ekibiina ki African Road Maintenance Funds Association.<ref name=":12" /><ref>{{Cite news |date=2021-08-09 |title=A PhD in Transport Economics and a master's degree in Transport Planning: Meet Dr Eng Andrew Naimanye, Uganda Road Fund's Executive Director – CEO East Africa |url=https://www.ceo.co.ug/a-phd-in-transport-economics-and-a-masters-degree-in-transport-planning-meet-dr-eng-andrew-naimanye-uganda-road-funds-executive-director/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20210809095142/https://www.ceo.co.ug/a-phd-in-transport-economics-and-a-masters-degree-in-transport-planning-meet-dr-eng-andrew-naimanye-uganda-road-funds-executive-director/ |archive-date=2021-08-09 |access-date=2026-08-18 |work=CEO East Africa |language=en-US |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |title=New ARMFA Executive Committee Elected |url=https://www.roadfund.org.ls/news/new-armfa-executive-committee-elected/ |access-date=2026-08-18 |website=Road Fund |language=en-US}}</ref> == Awaadi n'ebitiibwa == Mu Gwokuna 2012, World Chess Federation (FIDE) yawa Naimanye awaadi ya FIDE Master era bwe yali akiikirira [[Uganda]] mu mpaka za Second Africa Junior Chess Championship ezaali e Lagos, [[Nigeria]], mu Gwomusanvu 1989, Naimanye yawangula omudaali gw’ekikomo.<ref name=":02" /><ref>{{Cite web |date=2021-02-06 |title=Naimanye becomes Fide Master |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/rugby/naimanye-becomes-fide-master-1513376 |access-date=2026-08-18 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 1990, yawangula empaka za chess eza Pan Paper Open ezaali e Nairobi, [[Kenya]] era mu mwaka gwe gumu, ng’akyali mu siniya ey'okutaano ku King’s College Buddo, Naimanye yafuuka nnantameggwa wa Uganda mu muzannyo gwa chess.<ref name=":02" /> == Laba ne == * Andrew Kitaka * [[Odongo Okune|Michael Moses Odongo Okune]] * [[Harrison Mutikanga|Omuyimbi Harrison Mutikanga]] * [[Ssebugga Kimeze]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] [[Category:Abantu abaazalibwa mu 1972]] qa5ua5adz49ww96is2xaaivufarvs7i Category:Obukulembeze bwa Buganda 14 15572 71553 70831 2026-08-25T13:55:54Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71553 wikitext text/x-wiki '''Obukulembeze bwa Buganda''' [[Category:Buganda]] [[Category:Obwakabaka bwa Buganda]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] roe0srw9tue5fn08f1fcf4ujixwlh9g 71555 71553 2026-08-25T13:56:42Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Obwakabaka bwa Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71555 wikitext text/x-wiki '''Obukulembeze bwa Buganda''' [[Category:Buganda]] [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] 6ez805igxjhldo0l47ufri5lf3std0n 71556 71555 2026-08-25T13:56:53Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Bakatikkiro ba Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71556 wikitext text/x-wiki '''Obukulembeze bwa Buganda''' [[Category:Buganda]] 33sfj0r4ni6fv5zzj28v16333quc6j8 Category:Obuwangwa bw'Abaganda 14 15575 71512 71472 2026-08-25T13:15:01Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Ebika by'Abaganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71512 wikitext text/x-wiki '''Obuwangwa bw'Abaganda''' [[Category:Buganda]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] r2iha6i58jpwxtr2b0fr4ugvsela74x 71514 71512 2026-08-25T13:15:49Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Ebika by'Abaganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71514 wikitext text/x-wiki '''Obuwangwa bw'Abaganda''' [[Category:Buganda]] doun30diuapqivr8pnyuregzzlbw26q Category:Abantu ba Buganda 14 15581 71479 71478 2026-08-25T11:59:18Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Bannabyabufuzi b'e Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71479 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] [[Category:Bannabyabufuzi b'e Buganda]] 2lc3ocipct9vn7crwyb7ndmann2l8yn 71481 71479 2026-08-25T12:00:36Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Bannabyabufuzi b'e Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71481 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] 5hprh75kf49ynnt2n6aji3djf50ti8k 71482 71481 2026-08-25T12:01:28Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Abayimbi b'e Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71482 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] [[Category:Abayimbi b'e Buganda]] 67gp7pzun3utd2tfhid92fo8hprmxa5 71484 71482 2026-08-25T12:02:51Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Abayimbi b'e Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71484 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] 5hprh75kf49ynnt2n6aji3djf50ti8k Category:Bannabyabufuzi b'e Buganda 14 15582 71480 2026-08-25T12:00:24Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71480 wikitext text/x-wiki [[Category:Abantu ba Buganda]] geptqrjmu21ead4yrhqk7a0xckzh2ar Category:Abayimbi b'e Buganda 14 15583 71483 2026-08-25T12:02:34Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71483 wikitext text/x-wiki [[Category:Abantu ba Buganda]] geptqrjmu21ead4yrhqk7a0xckzh2ar Category:Ebitundu bya Buganda 14 15584 71487 2026-08-25T12:05:41Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71487 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] 5hprh75kf49ynnt2n6aji3djf50ti8k 71489 71487 2026-08-25T12:06:23Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Amasaza ga Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71489 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] [[Category:Amasaza ga Buganda]] ghwdry2eqzbolqnjlijmdi4k3a6i29p 71491 71489 2026-08-25T12:07:39Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Amasaza ga Buganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71491 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] 5hprh75kf49ynnt2n6aji3djf50ti8k Category:Obusika bwa Buganda 14 15585 71493 2026-08-25T12:12:43Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71493 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] 5hprh75kf49ynnt2n6aji3djf50ti8k 71495 71493 2026-08-25T12:48:55Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Amasiro g'Abakabaka]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71495 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] [[Category:Amasiro g'Abakabaka]] h82xo6tprjz4s6pb1l3xyreaeg8zs5j 71496 71495 2026-08-25T12:49:02Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Amasiro g'Abakabaka]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71496 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] 5hprh75kf49ynnt2n6aji3djf50ti8k 71497 71496 2026-08-25T12:49:23Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71497 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] 1gec3ca86ktflel832g79kkubmq08n5 71499 71497 2026-08-25T12:50:39Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71499 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] 5hprh75kf49ynnt2n6aji3djf50ti8k 71500 71499 2026-08-25T12:51:30Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71500 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] kmui7dtk1ezpihwjg4vm95i8k2sidra 71502 71500 2026-08-25T12:52:49Z Ssemmanda will 3837 removed [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71502 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] 5hprh75kf49ynnt2n6aji3djf50ti8k Category:Amasiro ga Bassekabaka 14 15586 71498 2026-08-25T12:50:23Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71498 wikitext text/x-wiki [[Category:Obusika bwa Buganda]] aoj5d5d954gdjng1cna7qcmtjpom30a Category:Ebifo eby'obuwangwa 14 15587 71501 2026-08-25T12:52:33Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71501 wikitext text/x-wiki [[Category:Obusika bwa Buganda]] aoj5d5d954gdjng1cna7qcmtjpom30a Category:Eddiini mu Buganda 14 15588 71504 2026-08-25T12:56:43Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71504 wikitext text/x-wiki [[Category:Buganda]] 5hprh75kf49ynnt2n6aji3djf50ti8k Category:Abajulizi ba Uganda 14 15589 71506 2026-08-25T12:58:33Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71506 wikitext text/x-wiki [[Category:Eddiini mu Buganda]] ipr32mh0zpfnixowc75kab6570w4x1i 71507 71506 2026-08-25T12:59:27Z Ssemmanda will 3837 added [[Category:Eddiini mu Uganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 71507 wikitext text/x-wiki [[Category:Eddiini mu Buganda]] [[Category:Eddiini mu Uganda]] 1gfo3pf5ilkm9zqigq7b7xxlc9bp7gk Category:Abasajja Abaganda 14 15590 71509 2026-08-25T13:01:17Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71509 wikitext text/x-wiki [[Category:Abaganda]] ea2dd0d91c0cfqpo50gf0itzhz2s9ey Category:Ebika by'Abaganda 14 15591 71513 2026-08-25T13:15:36Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71513 wikitext text/x-wiki [[Category:Obuwangwa bw'Abaganda]] 6yqhip0i7waet90u0clmitbdiv3c0wq Category:Bakatikkiro ba Buganda 14 15592 71554 2026-08-25T13:56:31Z Ssemmanda will 3837 ntonzeewo ettuluba 71554 wikitext text/x-wiki [[Category:Obukulembeze bwa Buganda]] qklg5ug9zf57fhmcma5ikswbvfcfzsz Okaasai Sidronius Opolot 0 15593 71656 2026-08-25T17:43:06Z Lillylove256 10862 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1371248873|Okaasai Sidronius Opolot]]" 71656 wikitext text/x-wiki   '''<big>Okaasai Sidronius Opolot</big>''' era amanyiddwa nga Sidronius Opolot Okasai (15 Ogwokutaano 1958) [[Munnayuganda]] munnabyabufuzi akola nga mmemba wa [[Paalamenti ya Uganda|Paalamenti]] akiikirira essaza lya Kumi mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] mu [[Paalamenti ya Uganda|Palamenti ya Uganda]] era Minisita omubeezi mu Minisitule y'amasannyalaze n'eby'obugagga eby'omu ttaka mu [[Uganda]].<ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImJ6TTBrT1l5eEdwc2U4K1ZBb3JjQUE9PSIsInZhbHVlIjoiMDVBMTBjcjZwM01iUXNJRG9kMGJTZz09IiwibWFjIjoiMDY2MDQ5ZTI4NGY0ZjNlMzk1OWM2OTk0YjFjZWUyOWRhYzZhYjk0MDFjMzY2NTBiMzBiMTk0NDQyOWE0ZWVhMyIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=2026-07-25 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-03-22 |title=Women have helped me sail through, says retained minister |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/women-have-helped-me-sail-through-says-retained-minister-4565648 |access-date=2026-07-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-03-22 |title=Women have helped me sail through, says retained minister |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/women-have-helped-me-sail-through-says-retained-minister-4565648 |access-date=2026-07-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-06-09 |title=Final cabinet list: Jessica Alupo new vice president |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/final-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuyigirize bwe == Opolot yasomera siniya ye ku [[Teso College Aloet]] mu 1980 era gyeyava neeyegatta ku [[Bukalasa Agricultural Training Institute|Bukalasa Agricultural College]], gyeyasomera ebyobulimi era teyamalako pulogulaamu eyo olw'obulumbaganyi obwatukaawo mu Luwero Triangle. <ref name=":02">{{Cite web |last=Editor |first=Flash Uganda |last2=Uganda |first2=Flash |date=2022-10-02 |title=Okaasai Sidronius Opolot: Biography, Family and Wife |url=https://flashugnews.com/okaasai-sidronius-opolot-biography-age-education-family-wife/ |access-date=2026-08-25 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref> Okuva awo, yeegatta ku Nkumba College, gye yafunira dipulooma mu by’okubala ebitabo ne diguli mu kukuuma ebimera, ng'essira liri mukusimba ebimera, okuva mu yunivasite y'e Al-Fateh e Tripoli, mu [[Libya]] nga tannafuna diguli eyookubiri mu by’okujjanjaba endwadde z’ebimera okuva mu yunivasite y'e Wales, Aberystwyth, mu [[Great Britain|Bungereza]].<ref name=":12">{{Cite web |last=Africa |first=CEO East |date=2022-07-12 |title=KNOW YOUR MINISTER: Meet the men and women making up the current Ugandan Cabinet {{!}} CEO East Africa |url=https://www.ceo.co.ug/know-your-minister-meet-the-men-and-women-making-up-the-current-ugandan-cabinet/ |access-date=2026-08-25 |language=en-US}}</ref><ref name=":02" /> == Emirimu gye == Opolot omulimu gwe yagutandikira mu by’obulimi bya Uganda mu 1983 era mu 2003, yafuuka Assistant Commissioner for Plant Protection mu minisitule y’ebyobulimi, amakolero g’ebisolo n’obuvubi (MAAIF) wamu n’omukulembeze wa pulojekiti mu kaweefube w’okulwanirira ebimera.<ref name=":12" /><ref name=":02" /><ref>{{Cite web |title=Uganda's mobile 'plant clinics' answer emergency call |url=https://www.scidev.net/global/news/ugandas-mobile-plant-clinics-answer-emergency-c/ |access-date=2026-08-25 |website=SciDev.Net |language=en-US}}</ref> Mu 2010, yafuuka Dayirekita w’ebirime mu minisitule y’ebyobulimi, amakolero g’ebisolo n’obuvubi (MAAIF). Oluvannyuma lw’okuweereza mu by’obulimi, Opolot yayingira ebyobufuzi eby’okulonda era n’alondebwa okukiikirira essaza lya Kumi mu Paalamenti ey’ekkumi n’emu (2021–2026). Mu 2021, yalondebwa okuba Minisita w’eggwanga ow’amasannyalaze. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti ey’ekkumi n’ebbiri (2026–2031) n’asigala nga Minisita w’eggwanga ow’amasannyalaze.<ref>{{Cite news |last=Kugonza |first=David |date=2017-03-16 |title=Maize army worm invades Uganda - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/maize-army-worm-invades-uganda/ |access-date=2026-08-25 |work=93.3 KFM - Better Information Best Music |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-06-10 |title=New ministers speak out on their plans |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/new-ministers-speak-out-on-their-plans-3432208 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-06-10 |title=New ministers speak out on their plans |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/new-ministers-speak-out-on-their-plans-3432208 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Muhoozi |first=Nelson Mandela |date=2026-02-20 |title=News: Health experts urge artisanal miners to use protective gear |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/health-experts-urge-artisanal-miners-to-use-p-NV_228386_062026 |access-date=2026-07-26 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Muhoozi |first=Nelson Mandela |date=2026-02-20 |title=News: Health experts urge artisanal miners to use protective gear |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/health-experts-urge-artisanal-miners-to-use-p-NV_228386_062026 |access-date=2026-07-26 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-07-14 |title=Mining and mineral sector: Lack of transparency worries minister |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/oil-and-gas-extraction-lack-of-transparency-worries-minister-4303162 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Tress Bucyanayandi]] * [[Frank Tumwebaze]] * [[Wilberforce Kisamba Mugerwa]] * [[Mary Goretti Kitutu]] == Ebijuliziddwa == ha1858tzq1xmngb16mxmrety2u2j3hb 71657 71656 2026-08-25T17:44:04Z Lillylove256 10862 Ngasseeko Databox 71657 wikitext text/x-wiki   {{Databox}} '''<big>Okaasai Sidronius Opolot</big>''' era amanyiddwa nga Sidronius Opolot Okasai (15 Ogwokutaano 1958) [[Munnayuganda]] munnabyabufuzi akola nga mmemba wa [[Paalamenti ya Uganda|Paalamenti]] akiikirira essaza lya Kumi mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] mu [[Paalamenti ya Uganda|Palamenti ya Uganda]] era Minisita omubeezi mu Minisitule y'amasannyalaze n'eby'obugagga eby'omu ttaka mu [[Uganda]].<ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImJ6TTBrT1l5eEdwc2U4K1ZBb3JjQUE9PSIsInZhbHVlIjoiMDVBMTBjcjZwM01iUXNJRG9kMGJTZz09IiwibWFjIjoiMDY2MDQ5ZTI4NGY0ZjNlMzk1OWM2OTk0YjFjZWUyOWRhYzZhYjk0MDFjMzY2NTBiMzBiMTk0NDQyOWE0ZWVhMyIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=2026-07-25 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-03-22 |title=Women have helped me sail through, says retained minister |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/women-have-helped-me-sail-through-says-retained-minister-4565648 |access-date=2026-07-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-03-22 |title=Women have helped me sail through, says retained minister |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/women-have-helped-me-sail-through-says-retained-minister-4565648 |access-date=2026-07-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-06-09 |title=Final cabinet list: Jessica Alupo new vice president |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/final-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuyigirize bwe == Opolot yasomera siniya ye ku [[Teso College Aloet]] mu 1980 era gyeyava neeyegatta ku [[Bukalasa Agricultural Training Institute|Bukalasa Agricultural College]], gyeyasomera ebyobulimi era teyamalako pulogulaamu eyo olw'obulumbaganyi obwatukaawo mu Luwero Triangle. <ref name=":02">{{Cite web |last=Editor |first=Flash Uganda |last2=Uganda |first2=Flash |date=2022-10-02 |title=Okaasai Sidronius Opolot: Biography, Family and Wife |url=https://flashugnews.com/okaasai-sidronius-opolot-biography-age-education-family-wife/ |access-date=2026-08-25 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref> Okuva awo, yeegatta ku Nkumba College, gye yafunira dipulooma mu by’okubala ebitabo ne diguli mu kukuuma ebimera, ng'essira liri mukusimba ebimera, okuva mu yunivasite y'e Al-Fateh e Tripoli, mu [[Libya]] nga tannafuna diguli eyookubiri mu by’okujjanjaba endwadde z’ebimera okuva mu yunivasite y'e Wales, Aberystwyth, mu [[Great Britain|Bungereza]].<ref name=":12">{{Cite web |last=Africa |first=CEO East |date=2022-07-12 |title=KNOW YOUR MINISTER: Meet the men and women making up the current Ugandan Cabinet {{!}} CEO East Africa |url=https://www.ceo.co.ug/know-your-minister-meet-the-men-and-women-making-up-the-current-ugandan-cabinet/ |access-date=2026-08-25 |language=en-US}}</ref><ref name=":02" /> == Emirimu gye == Opolot omulimu gwe yagutandikira mu by’obulimi bya Uganda mu 1983 era mu 2003, yafuuka Assistant Commissioner for Plant Protection mu minisitule y’ebyobulimi, amakolero g’ebisolo n’obuvubi (MAAIF) wamu n’omukulembeze wa pulojekiti mu kaweefube w’okulwanirira ebimera.<ref name=":12" /><ref name=":02" /><ref>{{Cite web |title=Uganda's mobile 'plant clinics' answer emergency call |url=https://www.scidev.net/global/news/ugandas-mobile-plant-clinics-answer-emergency-c/ |access-date=2026-08-25 |website=SciDev.Net |language=en-US}}</ref> Mu 2010, yafuuka Dayirekita w’ebirime mu minisitule y’ebyobulimi, amakolero g’ebisolo n’obuvubi (MAAIF). Oluvannyuma lw’okuweereza mu by’obulimi, Opolot yayingira ebyobufuzi eby’okulonda era n’alondebwa okukiikirira essaza lya Kumi mu Paalamenti ey’ekkumi n’emu (2021–2026). Mu 2021, yalondebwa okuba Minisita w’eggwanga ow’amasannyalaze. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti ey’ekkumi n’ebbiri (2026–2031) n’asigala nga Minisita w’eggwanga ow’amasannyalaze.<ref>{{Cite news |last=Kugonza |first=David |date=2017-03-16 |title=Maize army worm invades Uganda - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/maize-army-worm-invades-uganda/ |access-date=2026-08-25 |work=93.3 KFM - Better Information Best Music |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-06-10 |title=New ministers speak out on their plans |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/new-ministers-speak-out-on-their-plans-3432208 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-06-10 |title=New ministers speak out on their plans |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/new-ministers-speak-out-on-their-plans-3432208 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Muhoozi |first=Nelson Mandela |date=2026-02-20 |title=News: Health experts urge artisanal miners to use protective gear |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/health-experts-urge-artisanal-miners-to-use-p-NV_228386_062026 |access-date=2026-07-26 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Muhoozi |first=Nelson Mandela |date=2026-02-20 |title=News: Health experts urge artisanal miners to use protective gear |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/health-experts-urge-artisanal-miners-to-use-p-NV_228386_062026 |access-date=2026-07-26 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-07-14 |title=Mining and mineral sector: Lack of transparency worries minister |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/oil-and-gas-extraction-lack-of-transparency-worries-minister-4303162 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Tress Bucyanayandi]] * [[Frank Tumwebaze]] * [[Wilberforce Kisamba Mugerwa]] * [[Mary Goretti Kitutu]] == Ebijuliziddwa == tcx05qjr5b6uq8i1kybzpbm5iygxawg 71658 71657 2026-08-25T17:45:42Z Lillylove256 10862 Ngasseeko Databox 71658 wikitext text/x-wiki   {{Databox|item=Q139555018}} '''<big>Okaasai Sidronius Opolot</big>''' era amanyiddwa nga Sidronius Opolot Okasai (15 Ogwokutaano 1958) [[Munnayuganda]] munnabyabufuzi akola nga mmemba wa [[Paalamenti ya Uganda|Paalamenti]] akiikirira essaza lya Kumi mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] mu [[Paalamenti ya Uganda|Palamenti ya Uganda]] era Minisita omubeezi mu Minisitule y'amasannyalaze n'eby'obugagga eby'omu ttaka mu [[Uganda]].<ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImJ6TTBrT1l5eEdwc2U4K1ZBb3JjQUE9PSIsInZhbHVlIjoiMDVBMTBjcjZwM01iUXNJRG9kMGJTZz09IiwibWFjIjoiMDY2MDQ5ZTI4NGY0ZjNlMzk1OWM2OTk0YjFjZWUyOWRhYzZhYjk0MDFjMzY2NTBiMzBiMTk0NDQyOWE0ZWVhMyIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=2026-07-25 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-03-22 |title=Women have helped me sail through, says retained minister |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/women-have-helped-me-sail-through-says-retained-minister-4565648 |access-date=2026-07-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-03-22 |title=Women have helped me sail through, says retained minister |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/women-have-helped-me-sail-through-says-retained-minister-4565648 |access-date=2026-07-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-06-09 |title=Final cabinet list: Jessica Alupo new vice president |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/final-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuyigirize bwe == Opolot yasomera siniya ye ku [[Teso College Aloet]] mu 1980 era gyeyava neeyegatta ku [[Bukalasa Agricultural Training Institute|Bukalasa Agricultural College]], gyeyasomera ebyobulimi era teyamalako pulogulaamu eyo olw'obulumbaganyi obwatukaawo mu Luwero Triangle. <ref name=":02">{{Cite web |last=Editor |first=Flash Uganda |last2=Uganda |first2=Flash |date=2022-10-02 |title=Okaasai Sidronius Opolot: Biography, Family and Wife |url=https://flashugnews.com/okaasai-sidronius-opolot-biography-age-education-family-wife/ |access-date=2026-08-25 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref> Okuva awo, yeegatta ku Nkumba College, gye yafunira dipulooma mu by’okubala ebitabo ne diguli mu kukuuma ebimera, ng'essira liri mukusimba ebimera, okuva mu yunivasite y'e Al-Fateh e Tripoli, mu [[Libya]] nga tannafuna diguli eyookubiri mu by’okujjanjaba endwadde z’ebimera okuva mu yunivasite y'e Wales, Aberystwyth, mu [[Great Britain|Bungereza]].<ref name=":12">{{Cite web |last=Africa |first=CEO East |date=2022-07-12 |title=KNOW YOUR MINISTER: Meet the men and women making up the current Ugandan Cabinet {{!}} CEO East Africa |url=https://www.ceo.co.ug/know-your-minister-meet-the-men-and-women-making-up-the-current-ugandan-cabinet/ |access-date=2026-08-25 |language=en-US}}</ref><ref name=":02" /> == Emirimu gye == Opolot omulimu gwe yagutandikira mu by’obulimi bya Uganda mu 1983 era mu 2003, yafuuka Assistant Commissioner for Plant Protection mu minisitule y’ebyobulimi, amakolero g’ebisolo n’obuvubi (MAAIF) wamu n’omukulembeze wa pulojekiti mu kaweefube w’okulwanirira ebimera.<ref name=":12" /><ref name=":02" /><ref>{{Cite web |title=Uganda's mobile 'plant clinics' answer emergency call |url=https://www.scidev.net/global/news/ugandas-mobile-plant-clinics-answer-emergency-c/ |access-date=2026-08-25 |website=SciDev.Net |language=en-US}}</ref> Mu 2010, yafuuka Dayirekita w’ebirime mu minisitule y’ebyobulimi, amakolero g’ebisolo n’obuvubi (MAAIF). Oluvannyuma lw’okuweereza mu by’obulimi, Opolot yayingira ebyobufuzi eby’okulonda era n’alondebwa okukiikirira essaza lya Kumi mu Paalamenti ey’ekkumi n’emu (2021–2026). Mu 2021, yalondebwa okuba Minisita w’eggwanga ow’amasannyalaze. Yaddamu okulondebwa mu Paalamenti ey’ekkumi n’ebbiri (2026–2031) n’asigala nga Minisita w’eggwanga ow’amasannyalaze.<ref>{{Cite news |last=Kugonza |first=David |date=2017-03-16 |title=Maize army worm invades Uganda - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/maize-army-worm-invades-uganda/ |access-date=2026-08-25 |work=93.3 KFM - Better Information Best Music |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-06-10 |title=New ministers speak out on their plans |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/new-ministers-speak-out-on-their-plans-3432208 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-06-10 |title=New ministers speak out on their plans |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/new-ministers-speak-out-on-their-plans-3432208 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Muhoozi |first=Nelson Mandela |date=2026-02-20 |title=News: Health experts urge artisanal miners to use protective gear |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/health-experts-urge-artisanal-miners-to-use-p-NV_228386_062026 |access-date=2026-07-26 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Muhoozi |first=Nelson Mandela |date=2026-02-20 |title=News: Health experts urge artisanal miners to use protective gear |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/health-experts-urge-artisanal-miners-to-use-p-NV_228386_062026 |access-date=2026-07-26 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-07-14 |title=Mining and mineral sector: Lack of transparency worries minister |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/oil-and-gas-extraction-lack-of-transparency-worries-minister-4303162 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Tress Bucyanayandi]] * [[Frank Tumwebaze]] * [[Wilberforce Kisamba Mugerwa]] * [[Mary Goretti Kitutu]] == Ebijuliziddwa == 963xwqn5772mslqkslf0yppufthnx8r William Omaria Lo Arapai 0 15594 71659 2026-08-25T18:05:52Z Lillylove256 10862 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1371265136|William Omaria Lo Arapai]]" 71659 wikitext text/x-wiki '''<big>William Omaria Lo Arapai</big>''' era amanyiddwa nga Colonel William Omaria [[Munnayuganda]] eyali munnamagye era munnabyabufuzi eyaweereza nga mmemba wa [[Paalamenti ya Uganda|Paalamenti]] akiikirira essaza ly'e Soroti mu Paalamenti ya Uganda ey’omukaaga(1996–2001).<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=‘Rebel’ Got At Omaria Town Site |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref name=":02">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Omaria eyes Soroti chair |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref> == Obuyigirize bwe == William Omaria yasomera ku [[Teso College Aloet]], gye yafuuka omukulembeze w'abayizi n’oluvannyuma n’asigala nga yeenyigira mu mirimu gy’abayizi abaaliwo mu ssomero lino era oluvannyuma n’akola omulimu mu magye ga Uganda n’alinnya ku ddaala lya colonel.<ref>https://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2013/06/Teso-College-%4061-Years-the-Pelican-Exported.pdf</ref><ref>{{Cite web |title=Alumni |url=https://www.tesocollegealoet.sc.ug/alumni/ |access-date=2026-08-25 |website=Teso College Aloet |language=en-US}}</ref> == Emirimu gye == Omaria yeenyigira mu ntalo za Uganda ez'ebyobufuzi n'amagye mu kiseera ky'okusuula [[Idi Amin]]. Yali akwatagana n’ekibiina kya Save Uganda Movement, ekimu ku bibiina ebyenyigira mu lutalo lw’okulwanyisa gavumenti ya Amin. Oluvanyuma lw’okugobwa kwa Amin mu Gwokuna 1979, Omaria yafuuka mmemba ku kakiiko k’amagye aka Uganda National Liberation Front Military Commission.<ref>{{Cite web |title=Ministry of Defence and Veterans Affairs (MODVA) {{!}} UPDF |url=https://www.defence.go.ug/joint-updf-services/updf-leadership/our-history/ |access-date=2026-08-25 |website=Ministry of Defence and Veteran Affairs (MODVA) |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Key numbers that changed Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/key-numbers-that-changed-uganda-1735386 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Key numbers that changed Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/key-numbers-that-changed-uganda-1735386 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mukholi |first=David |date=2026-04-13 |title=Blogs: Our history: How NRM picked UNLF umbrella |url=https://www.newvision.co.ug/category/blogs/our-history-how-nrm-picked-unlf-umbrella-NV_231699_082026 |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref> Mu 1980, yali ku kakiiko k’amagye, akaafuganga Uganda mu kiseera eky’enkyukakyuka oluvannyuma lw’okugobwa kwa Idi Amin. Akakiiko kano kaalondoola enkyukakyuka mu gavumenti ya bantu baabulijjo n’okulonda kwa bonna okwaliwo mu Gwekkumineebiri 1980, okwazza [[Milton Obote]] mu buyinza.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Farewell to a statesman who fought for unity |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Farewell to a statesman who fought for unity |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-02-02 |title=Obote, the elephant in the room, shifts uneasily as Binaisa is shown the door |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/obote-the-elephant-in-the-room-shifts-uneasily-as-binaisa-is-shown-the-door-1528560 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 1980, yayingira ebyobufuzi by’okulonda ng’avuganya ku kifo kya paalamenti eky'essaza ly'e Soroti ng’avuganya ne [[Ateker Ejalu]], gwe yawangula. Mu 1996, yakomawo mu Paalamenti oluvannyuma lw’okuddamu okuwangula Ejalu era n’akiikirira essaza ly'e Soroti mu Paalamenti ya Uganda ey’omukaaga (1996–2001). Mu kulonda kwa paalamenti okwa 2001, Omaria yaddamu okuvuganya ku kifo ky’ekimu kyokka nataddamu kulondebwa mu Palamenti ey’omusanvu.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Ejalu, Egunyu in joint rallies |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref name=":02" /> Mu 2002, Omaria yavuganya ku kifo kya ssentebe wa [[Soroti (disitulikit)|Disitulikiti y’e Soroti]] era n’afuna obululu 12,252 bw’atyo n’amalira mu kyokusatu mu mpaka zino. Okuva awo, abadde akwatagana ne Soroti Golf Club era yaweereza ku lukiiko lwayo olufuzi.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Omaria not too old for office |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |title=Soroti Golf Club Gets Board of Trustees After 58 Years : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/soroti-golf-club-gets-board-of-trustees-after-58-years |access-date=2026-08-25 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Soroti LC5 campaigns ended successfully |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[Paulo Muwanga]] * [[Tito Okello]] * David Oyite-Ojok == Ebijuliziddwa == cbf96gbxgorvslolo4zk3653735y9r6 71660 71659 2026-08-25T18:06:51Z Lillylove256 10862 Ngasseeko Databox 71660 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>William Omaria Lo Arapai</big>''' era amanyiddwa nga Colonel William Omaria [[Munnayuganda]] eyali munnamagye era munnabyabufuzi eyaweereza nga mmemba wa [[Paalamenti ya Uganda|Paalamenti]] akiikirira essaza ly'e Soroti mu Paalamenti ya Uganda ey’omukaaga(1996–2001).<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=‘Rebel’ Got At Omaria Town Site |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref name=":02">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Omaria eyes Soroti chair |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref> == Obuyigirize bwe == William Omaria yasomera ku [[Teso College Aloet]], gye yafuuka omukulembeze w'abayizi n’oluvannyuma n’asigala nga yeenyigira mu mirimu gy’abayizi abaaliwo mu ssomero lino era oluvannyuma n’akola omulimu mu magye ga Uganda n’alinnya ku ddaala lya colonel.<ref>https://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2013/06/Teso-College-%4061-Years-the-Pelican-Exported.pdf</ref><ref>{{Cite web |title=Alumni |url=https://www.tesocollegealoet.sc.ug/alumni/ |access-date=2026-08-25 |website=Teso College Aloet |language=en-US}}</ref> == Emirimu gye == Omaria yeenyigira mu ntalo za Uganda ez'ebyobufuzi n'amagye mu kiseera ky'okusuula [[Idi Amin]]. Yali akwatagana n’ekibiina kya Save Uganda Movement, ekimu ku bibiina ebyenyigira mu lutalo lw’okulwanyisa gavumenti ya Amin. Oluvanyuma lw’okugobwa kwa Amin mu Gwokuna 1979, Omaria yafuuka mmemba ku kakiiko k’amagye aka Uganda National Liberation Front Military Commission.<ref>{{Cite web |title=Ministry of Defence and Veterans Affairs (MODVA) {{!}} UPDF |url=https://www.defence.go.ug/joint-updf-services/updf-leadership/our-history/ |access-date=2026-08-25 |website=Ministry of Defence and Veteran Affairs (MODVA) |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Key numbers that changed Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/key-numbers-that-changed-uganda-1735386 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Key numbers that changed Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/key-numbers-that-changed-uganda-1735386 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mukholi |first=David |date=2026-04-13 |title=Blogs: Our history: How NRM picked UNLF umbrella |url=https://www.newvision.co.ug/category/blogs/our-history-how-nrm-picked-unlf-umbrella-NV_231699_082026 |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref> Mu 1980, yali ku kakiiko k’amagye, akaafuganga Uganda mu kiseera eky’enkyukakyuka oluvannyuma lw’okugobwa kwa Idi Amin. Akakiiko kano kaalondoola enkyukakyuka mu gavumenti ya bantu baabulijjo n’okulonda kwa bonna okwaliwo mu Gwekkumineebiri 1980, okwazza [[Milton Obote]] mu buyinza.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Farewell to a statesman who fought for unity |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Farewell to a statesman who fought for unity |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-02-02 |title=Obote, the elephant in the room, shifts uneasily as Binaisa is shown the door |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/obote-the-elephant-in-the-room-shifts-uneasily-as-binaisa-is-shown-the-door-1528560 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 1980, yayingira ebyobufuzi by’okulonda ng’avuganya ku kifo kya paalamenti eky'essaza ly'e Soroti ng’avuganya ne [[Ateker Ejalu]], gwe yawangula. Mu 1996, yakomawo mu Paalamenti oluvannyuma lw’okuddamu okuwangula Ejalu era n’akiikirira essaza ly'e Soroti mu Paalamenti ya Uganda ey’omukaaga (1996–2001). Mu kulonda kwa paalamenti okwa 2001, Omaria yaddamu okuvuganya ku kifo ky’ekimu kyokka nataddamu kulondebwa mu Palamenti ey’omusanvu.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Ejalu, Egunyu in joint rallies |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref name=":02" /> Mu 2002, Omaria yavuganya ku kifo kya ssentebe wa [[Soroti (disitulikit)|Disitulikiti y’e Soroti]] era n’afuna obululu 12,252 bw’atyo n’amalira mu kyokusatu mu mpaka zino. Okuva awo, abadde akwatagana ne Soroti Golf Club era yaweereza ku lukiiko lwayo olufuzi.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Omaria not too old for office |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |title=Soroti Golf Club Gets Board of Trustees After 58 Years : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/soroti-golf-club-gets-board-of-trustees-after-58-years |access-date=2026-08-25 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Soroti LC5 campaigns ended successfully |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[Paulo Muwanga]] * [[Tito Okello]] * David Oyite-Ojok == Ebijuliziddwa == nctf1wrsbcx2rtq22fvi589fvwiqu81 71661 71660 2026-08-25T18:24:31Z Lillylove256 10862 Ngasseeko Databox 71661 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q141177620}} '''<big>William Omaria Lo Arapai</big>''' era amanyiddwa nga Colonel William Omaria [[Munnayuganda]] eyali munnamagye era munnabyabufuzi eyaweereza nga mmemba wa [[Paalamenti ya Uganda|Paalamenti]] akiikirira essaza ly'e Soroti mu Paalamenti ya Uganda ey’omukaaga(1996–2001).<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=‘Rebel’ Got At Omaria Town Site |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref name=":02">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Omaria eyes Soroti chair |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref> == Obuyigirize bwe == William Omaria yasomera ku [[Teso College Aloet]], gye yafuuka omukulembeze w'abayizi n’oluvannyuma n’asigala nga yeenyigira mu mirimu gy’abayizi abaaliwo mu ssomero lino era oluvannyuma n’akola omulimu mu magye ga Uganda n’alinnya ku ddaala lya colonel.<ref>https://www.tesocollegealoet.sc.ug/wp-content/uploads/2013/06/Teso-College-%4061-Years-the-Pelican-Exported.pdf</ref><ref>{{Cite web |title=Alumni |url=https://www.tesocollegealoet.sc.ug/alumni/ |access-date=2026-08-25 |website=Teso College Aloet |language=en-US}}</ref> == Emirimu gye == Omaria yeenyigira mu ntalo za Uganda ez'ebyobufuzi n'amagye mu kiseera ky'okusuula [[Idi Amin]]. Yali akwatagana n’ekibiina kya Save Uganda Movement, ekimu ku bibiina ebyenyigira mu lutalo lw’okulwanyisa gavumenti ya Amin. Oluvanyuma lw’okugobwa kwa Amin mu Gwokuna 1979, Omaria yafuuka mmemba ku kakiiko k’amagye aka Uganda National Liberation Front Military Commission.<ref>{{Cite web |title=Ministry of Defence and Veterans Affairs (MODVA) {{!}} UPDF |url=https://www.defence.go.ug/joint-updf-services/updf-leadership/our-history/ |access-date=2026-08-25 |website=Ministry of Defence and Veteran Affairs (MODVA) |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Key numbers that changed Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/key-numbers-that-changed-uganda-1735386 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Key numbers that changed Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/key-numbers-that-changed-uganda-1735386 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mukholi |first=David |date=2026-04-13 |title=Blogs: Our history: How NRM picked UNLF umbrella |url=https://www.newvision.co.ug/category/blogs/our-history-how-nrm-picked-unlf-umbrella-NV_231699_082026 |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref> Mu 1980, yali ku kakiiko k’amagye, akaafuganga Uganda mu kiseera eky’enkyukakyuka oluvannyuma lw’okugobwa kwa Idi Amin. Akakiiko kano kaalondoola enkyukakyuka mu gavumenti ya bantu baabulijjo n’okulonda kwa bonna okwaliwo mu Gwekkumineebiri 1980, okwazza [[Milton Obote]] mu buyinza.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Farewell to a statesman who fought for unity |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Farewell to a statesman who fought for unity |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-02-02 |title=Obote, the elephant in the room, shifts uneasily as Binaisa is shown the door |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/obote-the-elephant-in-the-room-shifts-uneasily-as-binaisa-is-shown-the-door-1528560 |access-date=2026-08-25 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 1980, yayingira ebyobufuzi by’okulonda ng’avuganya ku kifo kya paalamenti eky'essaza ly'e Soroti ng’avuganya ne [[Ateker Ejalu]], gwe yawangula. Mu 1996, yakomawo mu Paalamenti oluvannyuma lw’okuddamu okuwangula Ejalu era n’akiikirira essaza ly'e Soroti mu Paalamenti ya Uganda ey’omukaaga (1996–2001). Mu kulonda kwa paalamenti okwa 2001, Omaria yaddamu okuvuganya ku kifo ky’ekimu kyokka nataddamu kulondebwa mu Palamenti ey’omusanvu.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Ejalu, Egunyu in joint rallies |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref name=":02" /> Mu 2002, Omaria yavuganya ku kifo kya ssentebe wa [[Soroti (disitulikit)|Disitulikiti y’e Soroti]] era n’afuna obululu 12,252 bw’atyo n’amalira mu kyokusatu mu mpaka zino. Okuva awo, abadde akwatagana ne Soroti Golf Club era yaweereza ku lukiiko lwayo olufuzi.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Omaria not too old for office |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |title=Soroti Golf Club Gets Board of Trustees After 58 Years : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/soroti-golf-club-gets-board-of-trustees-after-58-years |access-date=2026-08-25 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Soroti LC5 campaigns ended successfully |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-25 |website=New Vision}}</ref> == Laba ne == * [[Yoweri Museveni]] * [[Paulo Muwanga]] * [[Tito Okello]] * David Oyite-Ojok == Ebijuliziddwa == djjxpvd4lydduw24cgny2ux24cwm8ey User talk:Evelynemwes 3 15595 71662 2026-08-25T18:46:14Z CeylonChingu 9998 /* Welcome to Healthcare Translation Task Force! */ new section 71662 wikitext text/x-wiki == Welcome to Healthcare Translation Task Force! == {| cellspacing="8" cellpadding="0" style="width:100%; clear:both; margin:0.5em auto; background-color:#EAF2FF; border:1px solid #4a0000;" | [[File:Medical translation.svg|250x250px]] | Hi '''{{PAGENAME}}'''! Thank you for your recent contributions to [[mdwiki:WikiProjectMed:Wiki_Project_Med_Foundation|Wiki Project Med]]. We are glad to have you as part of our translation task force, helping make reliable medical information accessible to more people worldwide, both online and offline. Please check this onboarding course [https://sites.google.com/wikiprojectmed.org/mdwiki-onboarding-course/] to learn more about our translation process. '''After every translation, please ensure the following steps are done:''' *Confirm that you have chosen the best title or properly translated the title. *Add suitable categories. *Check that the infobox is correctly translated and complete. *Make sure you have followed your language-specific Wikipedia guidelines. *After publishing your translation, if you receive any comments from the reviewers please reply and coordinate with them. Following this checklist helps us collaborate positively and effectively with local Wikipedia reviewers. If you have any questions or need support, please feel free to get in touch. Thank you for contributing your time and skills to this important work. -- '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' Team |} [[User:CeylonChingu|CeylonChingu]] ([[User talk:CeylonChingu|talk]]) 18:46, 25 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) 08ynm1710ejvut04323pzraqt245ni5 71663 71662 2026-08-25T18:48:27Z CeylonChingu 9998 /* Welcome to Healthcare Translation Task Force! */ new section 71663 wikitext text/x-wiki == Welcome to Healthcare Translation Task Force! == {| cellspacing="8" cellpadding="0" style="width:100%; clear:both; margin:0.5em auto; background-color:#EAF2FF; border:1px solid #4a0000;" | [[File:Medical translation.svg|250x250px]] | Hi '''{{PAGENAME}}'''! Thank you for your recent contributions to [[mdwiki:WikiProjectMed:Wiki_Project_Med_Foundation|Wiki Project Med]]. We are glad to have you as part of our translation task force, helping make reliable medical information accessible to more people worldwide, both online and offline. Please check this onboarding course [https://sites.google.com/wikiprojectmed.org/mdwiki-onboarding-course/] to learn more about our translation process. '''After every translation, please ensure the following steps are done:''' *Confirm that you have chosen the best title or properly translated the title. *Add suitable categories. *Check that the infobox is correctly translated and complete. *Make sure you have followed your language-specific Wikipedia guidelines. *After publishing your translation, if you receive any comments from the reviewers please reply and coordinate with them. Following this checklist helps us collaborate positively and effectively with local Wikipedia reviewers. If you have any questions or need support, please feel free to get in touch. Thank you for contributing your time and skills to this important work. -- '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' Team |} [[User:CeylonChingu|CeylonChingu]] ([[User talk:CeylonChingu|talk]]) 18:46, 25 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) == Welcome to Healthcare Translation Task Force! == {| cellspacing="8" cellpadding="0" style="width:100%; clear:both; margin:0.5em auto; background-color:#EAF2FF; border:1px solid #4a0000;" | [[File:Medical translation.svg|250x250px]] | Hi '''{{PAGENAME}}'''! Thank you for your recent contributions to [[mdwiki:WikiProjectMed:Wiki_Project_Med_Foundation|Wiki Project Med]]. We are glad to have you as part of our translation task force, helping make reliable medical information accessible to more people worldwide, both online and offline. Please check this onboarding course [https://sites.google.com/wikiprojectmed.org/mdwiki-onboarding-course/] to learn more about our translation process. '''After every translation, please ensure the following steps are done:''' *Confirm that you have chosen the best title or properly translated the title. *Add suitable categories. *Check that the infobox is correctly translated and complete. *Make sure you have followed your language-specific Wikipedia guidelines. *After publishing your translation, if you receive any comments from the reviewers please reply and coordinate with them. Following this checklist helps us collaborate positively and effectively with local Wikipedia reviewers. If you have any questions or need support, please feel free to get in touch. Thank you for contributing your time and skills to this important work. -- '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' Team |} [[User:CeylonChingu|CeylonChingu]] ([[User talk:CeylonChingu|talk]]) 18:48, 25 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) 25so5603fu0xmni9mu0g2hty4ntg67i 71664 71663 2026-08-25T18:50:35Z CeylonChingu 9998 71664 wikitext text/x-wiki == Welcome to Healthcare Translation Task Force! == {| cellspacing="8" cellpadding="0" style="width:100%; clear:both; margin:0.5em auto; background-color:#EAF2FF; border:1px solid #4a0000;" | [[File:Medical translation.svg|250x250px]] | Hi '''{{PAGENAME}}'''! Thank you for your recent contributions to [[mdwiki:WikiProjectMed:Wiki_Project_Med_Foundation|Wiki Project Med]]. We are glad to have you as part of our translation task force, helping make reliable medical information accessible to more people worldwide, both online and offline. Please check this onboarding course [https://sites.google.com/wikiprojectmed.org/mdwiki-onboarding-course/] to learn more about our translation process. '''After every translation, please ensure the following steps are done:''' *Confirm that you have chosen the best title or properly translated the title. *Add suitable categories. *Check that the infobox is correctly translated and complete. *Make sure you have followed your language-specific Wikipedia guidelines. *After publishing your translation, if you receive any comments from the reviewers please reply and coordinate with them. Following this checklist helps us collaborate positively and effectively with local Wikipedia reviewers. If you have any questions or need support, please feel free to get in touch. Thank you for contributing your time and skills to this important work. -- '''[[m:WikiProject_Med|Wiki Project Med Foundation]]''' Team |} [[User:CeylonChingu|CeylonChingu]] ([[User talk:CeylonChingu|talk]]) 18:46, 25 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) 08ynm1710ejvut04323pzraqt245ni5