Wikipedia lgwiki https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka MediaWiki 1.47.0-wmf.17 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Tito Okello 0 7697 73331 73215 2026-08-29T14:59:06Z Berniter 10779 73331 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Nam Okora, [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/obote-museveni-blame-each-other-for-failed-1972-invasion-of-uganda-1847674</ref> Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira. == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora. == Ebyafaayo n'Ebitiibwa == == Laba na bino == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu ku [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] 29i5q1he8mhf1aau8dhau0akdq0trwe 73333 73331 2026-08-29T15:03:09Z Berniter 10779 /* Ebyafaayo n'Ebitiibwa */ 73333 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Nam Okora, [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/obote-museveni-blame-each-other-for-failed-1972-invasion-of-uganda-1847674</ref> Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira. == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora. == Omukululo n'ebitiibwa == == Laba na bino == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu ku [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] 0eu3pi8i4fdlyhohbj90lhs10jkjyof 73334 73333 2026-08-29T15:04:30Z Berniter 10779 /* Omukululo n'ebitiibwa */ 73334 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Nam Okora, [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/obote-museveni-blame-each-other-for-failed-1972-invasion-of-uganda-1847674</ref> Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira. == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora. == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970. == Laba na bino == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu ku [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] qvwqsfmedxa56tf34naoeo8zk24pu49 73335 73334 2026-08-29T15:05:06Z Berniter 10779 /* Laba na bino */ 73335 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Nam Okora, [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/obote-museveni-blame-each-other-for-failed-1972-invasion-of-uganda-1847674</ref> Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira. == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora. == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970. == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu ku [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] anoq3rdinyaooh7zahwbf4uei6im8dr 73337 73335 2026-08-29T15:06:18Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73337 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Nam Okora, [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/obote-museveni-blame-each-other-for-failed-1972-invasion-of-uganda-1847674</ref> Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira. == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora. == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970. == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] 8as1umr1rqh5abx6jpw4p7escq5ias8 73339 73337 2026-08-29T15:06:44Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73339 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Nam Okora, [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/obote-museveni-blame-each-other-for-failed-1972-invasion-of-uganda-1847674</ref> Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira. == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora. == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970. == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] 2oflfztl8hvk5os1ixxdyvvxuaffl1f 73341 73339 2026-08-29T15:07:03Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73341 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Nam Okora, [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/obote-museveni-blame-each-other-for-failed-1972-invasion-of-uganda-1847674</ref> Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira. == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora. == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970. == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] ssbuosy2dec4gvy3p5nxthl6f5fq9lh 73342 73341 2026-08-29T15:07:23Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73342 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Nam Okora, [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/obote-museveni-blame-each-other-for-failed-1972-invasion-of-uganda-1847674</ref> Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira. == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora. == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970. == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] of4bi6nc2y356pfsiq359ulgskahpeb 73343 73342 2026-08-29T15:08:24Z Berniter 10779 /* Ebijuliziddwamu */ 73343 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/obote-museveni-blame-each-other-for-failed-1972-invasion-of-uganda-1847674</ref> Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira. == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora. == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970. == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] a5pgo3b5uyw5fezt4zlkvmpfl14il8n 73347 73343 2026-08-29T15:12:13Z Berniter 10779 73347 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970. == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] laysjtl1c852vvl84o04xkqogjpuwxi 73348 73347 2026-08-29T15:12:53Z Berniter 10779 /* Omukululo n'ebitiibwa */ 73348 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] c28yidyo017fa2guyika4q4lmafmhy9 73349 73348 2026-08-29T15:13:42Z Berniter 10779 /* Ebijuliziddwamu Eby'ebweru wa WIkipediya */ 73349 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] 2k36qrqqgjhwuyekvm2ben004htj3p3 73350 73349 2026-08-29T15:15:56Z Berniter 10779 removed [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 73350 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannayuganda bannamagye]] 5i94ruvlj50vdkdf0j9y3azpiye31s8 73351 73350 2026-08-29T15:16:05Z Berniter 10779 removed [[Category:Bannayuganda bannamagye]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 73351 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Bannabyabufuzi]] 5a53ovbe5rjclygsiz14ipaj21eq7pp 73352 73351 2026-08-29T15:16:11Z Berniter 10779 removed [[Category:Bannabyabufuzi]] using [[Help:Gadget-HotCat|HotCat]] 73352 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} c8gy5ymr9rvgjy16jivo6cr1c1zmvon 73355 73352 2026-08-29T15:20:25Z Berniter 10779 73355 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] 5zudctzsohii6z3v648j11gnrm7jn1r 73356 73355 2026-08-29T15:21:05Z Berniter 10779 73356 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] 86do22aw0jzkme961fqpkw9kri2xifd 73357 73356 2026-08-29T15:25:21Z Berniter 10779 73357 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] 1b65yf3zbg2nastwst9eq6imx7xzp4d 73359 73357 2026-08-29T15:26:26Z Berniter 10779 73359 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] 5klxvt4m8npm1hsyld0g613yy2rt7oi 73360 73359 2026-08-29T15:27:59Z Berniter 10779 73360 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] 2709kttm56dleswzgzsulxtvd6284fi 73361 73360 2026-08-29T15:28:59Z Berniter 10779 73361 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] cyjau7pbet56iqnsuft0qa4t80h1zeo 73363 73361 2026-08-29T15:30:16Z Berniter 10779 73363 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] l6okg6xyl2817hmum253z4kv4ldesfx 73364 73363 2026-08-29T15:31:39Z Berniter 10779 /* Ebijuliziddwamu */ 73364 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda [[:en:Military_officer|, munnamagye]], era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] gkvh0fm6m4kn8nokztpk9sie5fcs4sg 73365 73364 2026-08-29T15:32:05Z Berniter 10779 73365 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] l5gnbj97fjtdsjeia25hr3aya5kf9oj 73366 73365 2026-08-29T15:32:20Z Berniter 10779 73366 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] n49actqtapemdsij50hfscl2bsk1bit 73368 73366 2026-08-29T15:34:25Z Berniter 10779 73368 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]] famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] j55zgd0hwatx51mdf0sa4173vbpeu1p 73369 73368 2026-08-29T15:35:06Z Berniter 10779 /* Obuvo bwe */ 73369 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[:en:Kitgum_District|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] qry4hb1z1frohvplo4qsi81z05lqe2y 73370 73369 2026-08-29T15:36:21Z Berniter 10779 /* Obuvo bwe */ 73370 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti Milton Obote, Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] gewrfpx9wafq5rs3d91yn1uk9nf8nmy 73371 73370 2026-08-29T15:37:15Z Berniter 10779 /* Obuvo bwe */ 73371 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako Idi Amin okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] 2tekf6zwuzairv0ofilyg97b6ozvj7n 73372 73371 2026-08-29T15:38:18Z Berniter 10779 /* Obuvo bwe */ 73372 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako [[Idi Amin]] okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_since_1979|Uganda okuva mu 1979]], kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] c2njmkvu7cucm6u3kaekst4hpqecj1p 73374 73372 2026-08-29T15:39:35Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73374 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako [[Idi Amin]] okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * Uganda okuva mu 1979, kitundu kya [[:en:History_of_Uganda|byafaayo bya Uganda]] . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] l3kqyxws11r17wuh510s0logfamcqcn 73376 73374 2026-08-29T15:40:42Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73376 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako [[Idi Amin]] okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * Uganda okuva mu 1979, kitundu kya byafaayo bya Uganda . * [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] 6jrey7ym5nxv1gijfbsv2z7dmf75cz4 73377 73376 2026-08-29T15:41:43Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73377 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako [[Idi Amin]] okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * Uganda okuva mu 1979, kitundu kya byafaayo bya Uganda . * [[President of Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi bya Uganda]] * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] gulztrzp8e29up2q2r1yrbmhs1uuhou 73378 73377 2026-08-29T15:42:57Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73378 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako [[Idi Amin]] okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * Uganda okuva mu 1979, kitundu kya byafaayo bya Uganda . * [[President of Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * Ebyobufuzi bya Uganda * [[:en:Okello_Oryem|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] a8j1uvtbksnqfayv5x3pd1wn5uyk7sl 73379 73378 2026-08-29T15:43:51Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73379 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako [[Idi Amin]] okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * Uganda okuva mu 1979, kitundu kya byafaayo bya Uganda . * [[President of Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * Ebyobufuzi bya Uganda * [[Henry Oryem Okello|Okello Oryem]] * Rose Nakasi * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] drlgiw8vxryo5imnlvgbkl6p57rx08h 73380 73379 2026-08-29T15:44:26Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73380 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako [[Idi Amin]] okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * Uganda okuva mu 1979, kitundu kya byafaayo bya Uganda . * [[President of Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * Ebyobufuzi bya Uganda * [[Henry Oryem Okello|Okello Oryem]] * [[Rose Nakasi]] * Grace Ndeezi * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] bue7l27dv2fv99fir6wlfwtb2b25yg2 73381 73380 2026-08-29T15:44:55Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73381 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako [[Idi Amin]] okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * Uganda okuva mu 1979, kitundu kya byafaayo bya Uganda . * [[President of Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * Ebyobufuzi bya Uganda * [[Henry Oryem Okello|Okello Oryem]] * [[Rose Nakasi]] * [[Grace Ndeezi]] * Stella Nyanzi == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] s39de7683ptb0a5byadl85vikkqpw16 73382 73381 2026-08-29T15:45:26Z Berniter 10779 /* Laba ne */ 73382 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako [[Idi Amin]] okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * Uganda okuva mu 1979, kitundu kya byafaayo bya Uganda . * [[President of Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * Ebyobufuzi bya Uganda * [[Henry Oryem Okello|Okello Oryem]] * [[Rose Nakasi]] * [[Grace Ndeezi]] * [[Stella Nyanzi]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.country-data.com/cgi-bin/query/r-14155.html nalysis of Uganda's Political and Military Turmoil in the 1970s and 1980s] {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] f55c78d7t0mjqnngf1qf07vzamlks1t 73383 73382 2026-08-29T15:57:32Z Berniter 10779 /* Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia */ 73383 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Tito Lutwa Okello''' ( 15 Ogwekkumi 1914 – 3 Ogwomukaaga1996) yali MunnaUganda , munnamagye, era munnabyabufuzi. Yali [[Abakulembeze ba Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva 27 Ogwomusanvu 1985 okutuuuka nga 26 Ogwoluberyeberye1986.<ref name="President">http://www.statehouse.go.ug/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general</ref> == Obuvo bwe == Tito Okello yazaalibwa mu ggwanga lya Acholi famire mu circa 1914 mu Namokora,<ref>{{Cite web |title=President Tito Okello Lutwa (General) |url=https://statehouse.go.ug/the-state-house/past-presidents/president-tito-okello-lutwa-general/ |access-date=2024-06-04 |website=State House Uganda |language=en-US}}</ref> [[Kitgum (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kitgum]].<ref name="Toes">https://web.archive.org/web/20150216223129/http://www.newvision.co.ug/news/628581-tito-okello--the-president-who-was-kept-on-his-toes.html</ref> Yeegatta ku ggye lya Kabaka elya  (King's African Rifles)mu 1940 era n'aweereza mu kampeyini ya ssematalo ow'okubiri owa East African Campaign .Ng'omukungu w'amagye omukugu, yalina emirimu egy'enjawulo. Ng'omugoberezi wa Pulezidenti [[Milton Obote]], Okello yagenda mu buwaŋŋanguse oluvannyuma lw'okulwanyisa gavumenti mu 1971 ekyaviirako [[Idi Amin]] okufuuka omufuzi wa Uganda omupya. Mu 1972, abayeekera baalumba Uganda okuzzaawo Obote. Okello yali omu ku bakulembeze b'ekibinja ky'abayeekera ekyalumba Masaka. Obulumbaganyi bwawangulwa amagye ga Uganda agalimu abajaasi ba abeesigwa. Okello yeetaba mu lutalo lwa Uganda–Tanzania.Yali omu ku baduumizi mu mukago wakati w’Eggye lya Tanzania ery’Obukuumi bw’Abantu (TPDF)ne n’Eggye ly’Okununula Uganda (UNLA) elyaggya Amin mu buyinza mu 1979. Mu 1980, Obote yazzibwa mu ntebe y'obwa pulezidenti. Okello yalondebwa okubeera omuduumizi wa UNLA okuva mu 1980 okutuuka mu 1985. == Okuwamba gavumenti == Mu Gwomusanvu 1985, awamu ne Bazilio Olara-Okello, Tito Lutwa Okello baakola obulumbaganyi obwaggyako Pulezidenti Obote.Okello yafuga nga pulezidenti okumala emyezi mukaaga okutuusa lwe yawaayo obuyinza eri National Resistance Army (NRA) eyali ekulemberwa pulezidenti aliwo kati, Yoweri Museveni.Yaddukira mu buwaŋŋanguse e Kenya oluvannyuma lwa Museveni okozesa amaanyi namuggyako obuyinza. == Amaka == Mutabani wa Tito Okello, Henry Oryem Okello ye minisita w'ensonga z'ebweru avunaanyizibwa ku nsonga z'ensi yonna.Mu 2002, Erisanweri Opira, omuto wa Tito Okello, yawambibwa okuva mu maka ge mu Disitulikiti y'e Kitgum ekibinja ky'abayeekera ekya Lord's Resistance Army.Okuwambibwa kwe kwatwalibwa ng'Okutali kwa bulijjo kubanga LRA yateranga okuwamba bavubuka nabato okubakozesa ng'abajaasi oba abaddu mu nsonga zokwegatta.Opira yali mu myaka nsanvu we baamuwambira.<ref name="Rebels">{{cite web |last=Ross |first=Will |date=24 July 2002 |title=Uganda Rebels Grab Ex-President's Brother |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/2149675.stm |access-date=16 February 2015 |publisher=[[BBC|BBC News]] (London)}}</ref> == Emyaka gye egy’oluvannyuma == Okello yasigala mu buwaŋŋanguse okutuusa mu 1993, Pulezidenti Museveni bweyamusonyiwa nakomawo e Kampala.Yafa oluvannyuma lw'emyaka esatu nga 3 Ogwomukaaga 1996, ku myaka 81.Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe mu Disitulikiti y'e Kitgum, mu ggombolola y'e Namokora.<ref name="NYTimes">{{cite web |date=10 June 1996 |title=General Tito Okello, Ex-Ugandan Leader, 82 |url=https://www.nytimes.com/1996/06/10/world/gen-tito-okello-ex-ugandan-leader-82.html |access-date=16 February 2015 |agency=[[Associated Press]] |newspaper=[[New York Times]]}}</ref> == Omukululo n'ebitiibwa == Mu Gwoluberyeberye 2010, Okello yaweebwa ekirabo kya Kagera National Medal of Honour olw'okulwanyisa obwannakyemalira bwa Idi Amin mu myaka gya 1970.<ref>{{cite web |last=Milton Olupot |first=and Daniel Edyegu |date=26 January 2010 |title=Museveni, Janet, Moi Get National Medals |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130112540/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/708184 |archive-date=30 January 2010 |access-date=16 February 2015 |newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> == Laba ne == * Uganda okuva mu 1979, kitundu kya byafaayo bya Uganda . * [[President of Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] * Ebyobufuzi bya Uganda * [[Henry Oryem Okello|Okello Oryem]] * [[Rose Nakasi]] * [[Grace Ndeezi]] * [[Stella Nyanzi]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * Okwekenneenya Obutabanguko bw'Ebyobufuzi n'Ebyamagye mu Uganda mu Myaka gya 1970 ne 80 {{start box}} {{s-off}} {{succession box|title=[[President of Uganda]]|before=[[Bazilio Olara-Okello]]|after=[[Yoweri Museveni]]|years=29 July 1985 – 26 January 1986}} {{end box}} [[Category:Abazaalibwa mu 1914]] [[Category:Abaafa mu 1996]] [[Category:Abantu b'omu Acholi]] [[Category:BannaUganda abanoonyi b'obubudamu]] [[Category:Bagenero ba Uganda]] [[Category:Bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti ye Kitgum]] fut9r84r8arch2ex7lnx78g9n2536ga Peace Mutuuzo 0 7725 73452 70306 2026-08-29T22:57:04Z Halimah Nampiima 11015 Ngaseeko Databox 73452 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Peace Regis Mutuuzo''' munabyabufuzi [[:en:Uganda|Omunayuganda]] awereza nga omukyala akiikirira [[:en:Bunyangabu_District|Disitulikiti ya Bunyangabu]].<ref name="auto">https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=446</ref>Ye Minisita omubeezi ow'Ekikula ky'abantu n'Obuwangwa mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]]. Yaweebwa ekifo kino nga 6 Ogwomukaaga mu 2016.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |access-date=2024-03-25 |archive-date=2016-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |url-status=dead }}</ref> Mu 2021, yalondebwa mu Paalamenti ya Uganda eyekumineemu.<ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/mutuuzo-peace-regis-10194/</ref> [[File:Mutuuzo Peace Regis.jpg|alt=Peace Mutuuzo|thumb|Peace Mutuuzo]] == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Yazaalibwa nga 2 Ogwokutaano mu 1975 ku kyali kya Rwimi, mu munisipaali ya Bunyangabu mu [[:en:Kabarole_District|Disitulikiti ya Kabarole]], mu [[:en:Western_Region,_Uganda|Bitundu bya Buganjuba]] bwa Uganda. Okuva olwo munisipaali ya Bunyangabu yakyusibwa nebagifuula [[:en:Bunyangabu_District|Disitulikiti ya Bunyangabu]].<ref name="New">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html |access-date=2024-03-25 |archive-date=2017-08-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170812213653/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html |url-status=dead }}</ref> Yasomera ku St. Peter and Paul Primary School, Katikamu SDA Secondary School wamu ne Mpanga Secondary School erisinganibwa e Fort Portal. Yeeyali omuwala eyali akulira abayizi bweyali asomera ku Mpanga.<ref name="Profile">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://observer.ug/news-headlines/39570-museveni-private-secretary-for-kabarole-woman-mp |access-date=2024-03-25 |archive-date=2016-08-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160809185736/http://observer.ug/news-headlines/39570-museveni-private-secretary-for-kabarole-woman-mp |url-status=dead }}</ref> Yasomera kutendeero lya ''National Teachers College Kakoba'' (NTCK), nga kati liri wamu ne [[:en:Bishop_Stuart_University|Bishop Stuart University]] e [[:en:Mbarara|Mbarara]], gyeyatikirwa ne Dipulooa mu By'obusomesa bwa Siniya. Yawerezaako nga Omuyizi eyali akulira bane ku NTCK, ng'akyasomerayo.<ref name="Profile" /> Oluvannyuma yeegata ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]], nga ye yunivasite ya gavumenti esinga obukadde mu Ugnada, n;atikirwa ne [[:en:BSc|Diguli mu Environmental Science.]] Oluvannyuma yafuna [[:en:Master_of_Public_Administration|Diguli ey'okubiri mu b'okudukanya n'okulabirira abantu n'ebibeetolodde]]<nowiki/>okuva kutendekero lya Uganda Management Institute mu [[:en:Kampala|Kampala]].<ref name="Profile" /><ref name="auto" /> == Emirimu gye == Nga tanaba kwegata ku byabufuzi, yali akola ne kampuni eyitibwa Give and Take eyali edukanyizibwa John Sanyu Katuramu nga kati baamusiba obulamu bwe bwonna mu komera Luzira, nga oluvannyua yali mu [[:en:President_of_Uganda|Ofiisi ya Pulezidneti]], nga Omuwandiis wa Pulezidenti wa Uganda ow'obuntu. Mu 2016, yeesimbawo ku kifo ky'Omukyala anaakiikirira Disitulikiti ya Kabarole, naye nebamuwangula mu kamyuufu k'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]].<ref name="Profile" /><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |access-date=2024-03-25 |archive-date=2018-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html |url-status=dead }}</ref> nga 6 Ogwomukaaga mu 2016, yaweebwa ekya Minisita Omubeezi Owekikula ky'abantu nobuwangwa.<ref>https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet</ref> Egimu ku mirimu gyeyasooka okusaako esira nga yakafuna ekifo ky'obwa minisita, ky'ekizibu ky'obutabanguko obusibuka ku kwegatta ob okunyumya akaboozi ak'ekikulu.<ref>http://www.weinformers.com/2016/09/21/great-lakes-region-urged-to-tackle-sexual-violence-gender-minister-peace-mutuuzo/</ref> Ensonga endala eyali kulukalala luno y'entegeka y'okulakulanya, okugaziya n'okuterezza [[:en:Uganda_National_Cultural_Centre|ekifo ewazannyibwa katemba n'okulagibwa ffirimu mu Uganda]] ekyazimbibwa mu 1956 nga kati kyafuuka kitono nnyo okubeera nga kisobola okukungaanyizibwaamu abantu abangi ababeera bazze okulaba.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://businessguideafrica.com/uganda-national-theater-not-for-sale-govt/ |access-date=2024-03-25 |archive-date=2018-02-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180208065643/http://businessguideafrica.com/uganda-national-theater-not-for-sale-govt/ |url-status=dead }}</ref> Y'omu kubali mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya National Resistance Movementi.<ref name="auto" /> == Laba ne bino == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwaamu == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Ku mukutu gwa Paalamenti ya Uganda] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] d9vtdythlo356kv2mpsxfospkfes8uh 73453 73452 2026-08-29T23:07:54Z Halimah Nampiima 11015 Ngaseeko references 73453 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Peace Regis Mutuuzo''' munabyabufuzi [[:en:Uganda|Omunayuganda]] awereza nga omukyala akiikirira [[:en:Bunyangabu_District|Disitulikiti ya Bunyangabu]].<ref name="auto2">{{Cite web|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=446|title=Parliament of Uganda|website=www.parliament.go.ug}}</ref>Ye Minisita omubeezi ow'Ekikula ky'abantu n'Obuwangwa mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]]. Yaweebwa ekifo kino nga 6 Ogwomukaaga mu 2016.<ref>{{Cite web |title=LIST: Kasaija, Moses Ali headline senior ministers dropped in Museveni’s new cabinet |url=https://dailyexpress.co.ug/2026/05/27/list-kasaija-moses-ali-headline-senior-ministers-dropped-in-musevenis-new-cabinet/ |access-date=2026-08-05 |last=Asiteza|first=Remmy|date=2026-05-27|website=Daily Express|language=en-GB}}</ref>Mu 2021, yalondebwa mu Paalamenti ya Uganda eyekumineemu.<ref>{{Cite web |title=Mutuuzo Peace Regis - 2021 General Election - Visible Polls|url=https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/mutuuzo-peace-regis-10194/|access-date=2023-02-08|website=visiblepolls.org|language=en}}</ref> [[File:Mutuuzo Peace Regis.jpg|alt=Peace Mutuuzo|thumb|Peace Mutuuzo]] == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Yazaalibwa nga 2 Ogwokutaano mu 1975 ku kyali kya Rwimi, mu munisipaali ya Bunyangabu mu [[:en:Kabarole_District|Disitulikiti ya Kabarole]], mu [[:en:Western_Region,_Uganda|Bitundu bya Buganjuba]] bwa Uganda. Okuva olwo munisipaali ya Bunyangabu yakyusibwa nebagifuula [[:en:Bunyangabu_District|Disitulikiti ya Bunyangabu]].<ref name="New">{{cite web |accessdate=12 August 2017|location=Kampala|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html|title=Kabarole budgets Shs12 billion for new Bunyangabu District|date=3 March 2017|newspaper=[[Daily Monitor]]|first=Felix|last=Basiime|archive-date=12 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170812213653/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kabarole-budgets-Shs12b-for-new-Bunyangabu-District/688334-3834108-10hon2mz/index.html|url-status=dead}}</ref>Yasomera ku St. Peter and Paul Primary School, Katikamu SDA Secondary School wamu ne Mpanga Secondary School erisinganibwa e Fort Portal. Yeeyali omuwala eyali akulira abayizi bweyali asomera ku Mpanga.<ref name="Profile2">{{cite web|url=http://observer.ug/news-headlines/39570-museveni-private-secretary-for-kabarole-woman-mp|title=Museveni private secretary for Kabarole Woman MP|author=Pius Opae Papa|date=31 August 2015|accessdate=13 June 2016|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|location=Kampala|archive-date=9 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160809185736/http://observer.ug/news-headlines/39570-museveni-private-secretary-for-kabarole-woman-mp|url-status=dead}}</ref> Yasomera kutendeero lya ''National Teachers College Kakoba'' (NTCK), nga kati liri wamu ne [[:en:Bishop_Stuart_University|Bishop Stuart University]] e [[:en:Mbarara|Mbarara]], gyeyatikirwa ne Dipulooa mu By'obusomesa bwa Siniya. Yawerezaako nga Omuyizi eyali akulira bane ku NTCK, ng'akyasomerayo.<ref name="Profile3">{{cite web|url=http://observer.ug/news-headlines/39570-museveni-private-secretary-for-kabarole-woman-mp|title=Museveni private secretary for Kabarole Woman MP|author=Pius Opae Papa|date=31 August 2015|accessdate=13 June 2016|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|location=Kampala|archive-date=9 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160809185736/http://observer.ug/news-headlines/39570-museveni-private-secretary-for-kabarole-woman-mp|url-status=dead}}</ref> Oluvannyuma yeegata ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]], nga ye yunivasite ya gavumenti esinga obukadde mu Ugnada, n;atikirwa ne [[:en:BSc|Diguli mu Environmental Science.]] Oluvannyuma yafuna [[:en:Master_of_Public_Administration|Diguli ey'okubiri mu b'okudukanya n'okulabirira abantu n'ebibeetolodde]]<nowiki/>okuva kutendekero lya Uganda Management Institute mu [[:en:Kampala|Kampala]].<ref name="Profile4">{{cite web|url=http://observer.ug/news-headlines/39570-museveni-private-secretary-for-kabarole-woman-mp|title=Museveni private secretary for Kabarole Woman MP|author=Pius Opae Papa|date=31 August 2015|accessdate=13 June 2016|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|location=Kampala|archive-date=9 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160809185736/http://observer.ug/news-headlines/39570-museveni-private-secretary-for-kabarole-woman-mp|url-status=dead}}</ref><ref name="auto3">{{Cite web|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=446|title=Parliament of Uganda|website=www.parliament.go.ug}}</ref> == Emirimu gye == Nga tanaba kwegata ku byabufuzi, yali akola ne kampuni eyitibwa Give and Take eyali edukanyizibwa John Sanyu Katuramu nga kati baamusiba obulamu bwe bwonna mu komera Luzira, nga oluvannyua yali mu [[:en:President_of_Uganda|Ofiisi ya Pulezidneti]], nga Omuwandiis wa Pulezidenti wa Uganda ow'obuntu. Mu 2016, yeesimbawo ku kifo ky'Omukyala anaakiikirira Disitulikiti ya Kabarole, naye nebamuwangula mu kamyuufu k'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]].<ref name="Profile">{{cite web|url=http://observer.ug/news-headlines/39570-museveni-private-secretary-for-kabarole-woman-mp|title=Museveni private secretary for Kabarole Woman MP|author=Pius Opae Papa|date=31 August 2015|accessdate=13 June 2016|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|location=Kampala|archive-date=9 August 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160809185736/http://observer.ug/news-headlines/39570-museveni-private-secretary-for-kabarole-woman-mp|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |newspaper=[[Daily Monitor]]|accessdate=13 June 2016|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html|title=Who are the new faces in Museveni's Cabinet?: Mutuuzo Peace - State Minister for Gender and Culture|date=8 June 2016|author=Monitor Team|location=Kampala|archive-date=1 October 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181001171313/http://www.monitor.co.ug/News/National/Who-are-the-new-faces-in-Museveni-s-Cabinet-/-/688334/3237208/-/item/1/-/jvu2eiz/-/index.html|url-status=dead}}</ref> nga 6 Ogwomukaaga mu 2016, yaweebwa ekya Minisita Omubeezi Owekikula ky'abantu nobuwangwa.<ref>{{cite web|url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet|title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016|accessdate=13 June 2016|date=6 June 2016|publisher=Scribd.com|author=Uganda State House}}</ref> Egimu ku mirimu gyeyasooka okusaako esira nga yakafuna ekifo ky'obwa minisita, ky'ekizibu ky'obutabanguko obusibuka ku kwegatta ob okunyumya akaboozi ak'ekikulu.<ref>{{cite web |author=Ultimate Multimedia |date=21 September 2016 |title=Great lakes region urged to tackle sexual violence- Gender minister Peace Mutuuzo |url=https://www.weinformers.com/2016/09/21/great-lakes-region-urged-to-tackle-sexual-violence-gender-minister-peace-mutuuzo/ |accessdate=1 November 2016 |publisher=Weinformers.com |location=Kampala}}</ref> Ensonga endala eyali kulukalala luno y'entegeka y'okulakulanya, okugaziya n'okuterezza [[:en:Uganda_National_Cultural_Centre|ekifo ewazannyibwa katemba n'okulagibwa ffirimu mu Uganda]] ekyazimbibwa mu 1956 nga kati kyafuuka kitono nnyo okubeera nga kisobola okukungaanyizibwaamu abantu abangi ababeera bazze okulaba.<ref>{{cite web |author=BGA |date=29 August 2016 |title=Uganda National Theater Not for Sale – Government |url=http://businessguideafrica.com/uganda-national-theater-not-for-sale-govt/ |accessdate=1 November 2016 |publisher=Business Guide Africa (BGA)}}</ref> Y'omu kubali mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya National Resistance Movementi.<ref name="auto">{{Cite web|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=446|title=Parliament of Uganda|website=www.parliament.go.ug}}</ref> == Laba ne bino == * [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] == Ebijuliziddwaamu == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * [https://web.archive.org/web/20150315101104/http://www.parliament.go.ug/new/ Ku mukutu gwa Paalamenti ya Uganda] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] muamtmmmxe096frh9bx77dttwbjlvtq Bugema University 0 7812 73384 72444 2026-08-29T16:30:20Z Musuuza 11013 ntaddeko ebijuliziddwa 73384 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Bugema University''' ('''BMU''') ssettendekero ya [[ngattikantondwa]] mu [[Yuganda|Uganda]] eddukanyizibwa ku nnono n'empisa [[z'ekkanisa y'Abaadiventi]].<ref>{{cite web |last=Kiwanuka |first=Frederick |date=14 August 2016 |title=Bugema University Opens Sh800 Million Theology Complex |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1432636/bugema-university-sh800m-theology-complex |accessdate=18 October 2017 |newspaper=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] |location=Kampala}}</ref> Bugema University y'emu ku matendekero agatambulira ku nnono n'[[enteekateeka y’ebyenjigiriza ey’Ekkanisa y’Abadiventi]], enjigiriza y'ekikulisitaayo ekwata ekifo eky'okubiri mu nsi yonna.<ref>{{cite web |last=Kido |first=Elissa |date=15 November 2010 |title=For real education reform, take a cue from the Adventists |url=https://www.csmonitor.com/Commentary/Opinion/2010/1115/For-real-education-reform-take-a-cue-from-the-Adventists |accessdate=18 October 2017 |work=[[The Christian Science Monitor]] |location=Boston}}</ref><ref>{{cite web |last=AOED |date=2008 |title=Seventh-day Adventist Church: Department of Education: The General Conference Education Team |url=http://education.gc.adventist.org/about.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017005947/http://education.gc.adventist.org/about.html |archive-date=17 October 2017 |accessdate=18 October 2017 |publisher=Adventist Organisation, Education Department (AOED)}}</ref> [[File:Sensitisation about LG-Wiki, Will Ssemmanda(right), Dorothy Nabukeera & Samson Ssemakadde.jpg|thumb|Bugema university ]] == Obusange == Ssettendekero eno eri ku ttaka eriweza yiika 640 (1.00 sq mi), mu Kalagala sub-county, Bamunanika county, mu [[ddisitulikiti y'e Luweero]] esangibwa mu [[kitundu eky'omu masekkati ga Uganda]]. Ettabi ekkulu liri ku bugazi bwa kkiromita 33 (21 mi) bw'ogoberera oluguudo era nga lisangibwa mu bukiika kkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]] ekibuga kya Uganda ekikulu.<ref>{{google maps|url=https://www.google.com/maps/dir/Post+Office+Building,+Plot+35+Kampala+Rd,+Kampala+P.O.Box+7106,+Kampala/Bugema+University/@0.4419961,32.471109,11z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177dbc80f4d7275f:0xf2b9a78f6de4baa2!2m2!1d32.5811944!2d0.3136791!1m5!1m1!1s0x177c4be209db538d:0xe4ac675b7d218fc9!2m2!1d32.6437524!2d0.5702953!3e0|title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Bugema University, Bamunanika, Central Region, Uganda|access-date=27 December 2020}}</ref> Liri ku bugazi bwa kkiromita nga 18.2 ku luguudo oluli mu bukiikaddyo bw'akabuga k'e [[Ziroobwe]], ku luguudo oluva e Gayaza ne ludda e [[Gayaza–Ziroobwe Road]].<ref>{{google maps|url=https://www.google.com/maps/dir/Bugema+University+Administration+Block,+Gayaza+-+Zirobwe+Road/Zirobwe/@0.6291982,32.6395914,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177c495888b33687:0x26a85c8449b1c78e!2m2!1d32.6413447!2d0.569717!1m5!1m1!1s0x177c47394177a7fd:0x4634dc39a0028f87!2m2!1d32.69101!2d0.686881!3e0|title=Distance between Bugema University Administration Block, Bamunanika, Central Region, Uganda and Zirobwe, Luweero District, Uganda|access-date=27 December 2020}}</ref> Obugazi bw'ettabi lino buli 0°34'10.48"N, 32°38'30.55"E (Latitude: 0.57; Longitude: 32.6418).<ref>{{google maps|title=Location of the Main Campus of Bugema University, Leweero District, Central Region, Uganda|access-date=27 December 2020|url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B034'11.0%22N+32%C2%B038'31.0%22E/@0.5697222,32.6419444,392m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0}}</ref> == Ebyafaayo == Ettendekero lino lyatandikibwawo mu mwaka gwa 1948 ng'ettendekero ly'abasomesa n'abasumba b'ekkanisa y'abaadiventi mu [[buvanjuba bwa Africa]]. Mu kiseera ekyo lyali liyitibwa Bugema Missionary Training School. Oluvannyuma ennyo, erinnya eryo lyakyusibwa ne lifuuka Bugema Missionary College ate nalyo ne likyusibwa okufuuka Bugema Adventist College. Mu mwaka gwa 1976, ekitongole ky'ebyenjigiriza mu Uganda n'ekibiina ekitwala ekkanisa y'Abaadiventi byawa Bugema Adventist College olukusa okusomesa ddiguli mu busumba n'obuweereza (Bachelor of Theology). Ebbanguliro lino lyali lyasaba dda olukusa olulikkiriza okusomesa ddiguli y'obusumba naye ekitongole ky'ebyenjigiriza ne kikomba ku erima kubanga mu kiseera ekyo, Makerere University ye ssettendekero yokka eyali ekkirizibwa okusomesa amasomo ga ddiguli mu ggwanga. Abayizi 35 be baasobola okwewandiisa era ne batandika okubangulwa mu buweereza n'obusumba. Musumba ne muky. Villagomez wamu ne musumba Gary Fordham be baali abayigisa b'abayizi abo mu kiseera ekyo. Idi Amin, eyali omukulembeze w'eggwanga mu kiseera ekyo bwe yawera ekkanisa y'Abaseveniside mu Uganda mu mwaka gwa 1977, okutendeka abayizi mu ssomo lino kwajjululwa ne kuzzibwa e Nairobi okumala akaseera akatonotono era mu mwaka gwa 1978 ne wabaawo abayizi abaasooka okutikkirwa era ne baweebwa ddiguli mu busumba n'obuweereza (BTh). Nga wayiseewo akaseera, ebbanguliro lino lyazzibwa mu lusiisira lw'ekkanisa olw'abavubuka mu kifo ekiyitibwa Watamu ekisangibwa mu bukiikakkono bwa Mombasa okutuusa Amin bwe yava mu Uganda. Reuben Mugerwa yamaliriza ddiguli ye ey'okubiri ku Andrews University n'oluvannyuma n'afuuka omu ku bayigisa b'essomo lino. Ebbanguliro lino oluvannyuma lyazzibwa ku ttabi ly'e Bugema. Ebbanguliro lino lyatandika okugaziwa. Ku nkomerero y'emyaka gy'ekinaana (1980s), amasomo g'ebyenfuna n'ago ag'ebyobusomesa gaatandikibwa okusomesebwa. Mu 1994, Bugema Adventist College yakyuka okuva ku ddaala ly'ettendekero n'efuuka ssettendekero. Mu 1997, Bugema University yaweebwa ebbaluwa okuva mu kitongole ky'ebyenjigiriza n'ebyamizannyo egikkiriza okuweereza ng'ettendekero erya waggulu.<ref>{{google maps|title=Location of the Main Campus of Bugema University, Leweero District, Central Region, Uganda|access-date=27 December 2020|url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B034'11.0%22N+32%C2%B038'31.0%22E/@0.5697222,32.6419444,392m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0}}</ref> == Amabanguliro == Bugema University erimu amabanguliro gano wammanga:<ref>[http://www.bugemauniv.ac.ug/index.php?page=scldpert Academic Departments at Bugema University]</ref> === School of Business === * Department of Accounting and Finance * Department of Management and Marketing * Department of Information Technology * Department of Engineering === School of Social Sciences === * Department of Developmental Studies * Department of Social Work * Department of Theology and [[Religious Studies]] === Ebbanguliro ly'Abasomesa === * Department of Arts * Department of Science * Department of Languages === School of Natural Sciences === * Department of life and physical sciences * Department of Agriculture * Department of Food and [[Human Nutrition]] === Essomero ly’Amasomo ag’Oluvannyuma lwa Diguli === Ebbanguliro ly'abo abasoma ddiguli ey'okubiri/ey'okusatu ku Bugema University likolagana ne [[University of Eastern Africa, Baraton]] mu [[Kenya]] okusomesa amasomo agamu. Ebbanguliro lino era likolagana ne [[Central Luzon State University]] mu kusomesa amasomo agamu ate era nga y'entabiro y'ensomesa-nnamutimbagano ey'amasomo agamu agasomesebwa abayizi abasoma ddiguli ey'okusatu ku [[Central Luzon State University]] mu [[Philippines]]. == Amasomo agatendekebwa == Gano wammanga ge masomo agatendekebwa ku Bugema University:<ref>[http://www.bugemauniv.ac.ug/index.php?page=acad Academic Courses at Bugema University]</ref> === Amasomo ga ddiguli esooka === * [[Bachelor of Business Administration]] in [[Accounting]] * Bachelor of Business Administration in [[Finance]] * Bachelor of Business Administration in [[Marketing]] * Bachelor of Business Administration in Management * Bachelor of Business Administration in Office Administration * Bachelor of Business Administration in Economics * Bachelor of Business Administration in Business Information Systems * Bachelor of Business Administration in International Trade * Bachelor of Business Administration in Entrepreneurship * [[Bachelor of Arts]] with Education * [[Bachelor of Science]] with Education * Bachelor of Arts in Development Studies * [[Bachelor of Science]] in Counseling * Bachelor of Social Work and Social Administration * [[Bachelor of Theology]] * Bachelor of Arts in Religious Studies === Amasomo ga ddiguli ezisomebwa oluvannyuma lwa ddiguli esooka === * [[Master of Business Administration]] * [[Master of Science in Information Systems]] * [[Master of Science]] in [[Software Engineering and Application Development]] * Master of Science in [[Network Security]] * Master of Science in Counseling * Master of Arts in Education Management * Master of Arts in Development Studies * Master of Arts in English Literature * Master of Science in Education * Master of Professional Studies in Education * Master of Science in [[Rural Development]] * Master of Professional Studies in Rural Development * Master in Local Government Management * [[Doctor of Philosophy]] in Developmental Education * Doctor of Philosophy in Rural Development * Doctor of Philosophy in Developmental Communication === Amasomo ga ddipulooma === * Diploma in Accounting * Diploma in Marketing * Diploma in Office Administration * Diploma in Information Technology * Diploma in Education * Diploma in Humana Resource Management * Diploma in Procurement and Supply Chain Management * Diploma in Office Administration and Secretarial Studies === Amasomo ga ssatifikeeti === * Certificate in Small Business Computer Networks * Certificate in Office Automation and Data management * Certificate in Computer Repair and Maintenance * Certificate in Information Technology (For 2 years) * Certificate in Nursing (For 2<sup>1/2</sup> years) === Emisomo egy’okutabaganya === * Higher Education Certificate (For 8 Months) == Laba ne == * [[List of Seventh-day Adventist colleges and universities]] * [[Seventh-day Adventist education]] * [[Seventh-day Adventist theology]] * [[History of the Seventh-day Adventist Church]] * [[Adventist Colleges and Universities]] * [[Adventist University of Africa]] * [[Education in Uganda]] * [[List of universities in Uganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedi == * [[Bugema University Homepage]] * [[My Adventist University Project]] [[Category:Eddiini mu Buganda]] 3ntk81dn9a22a5cooo1gyeb9ecsso2e 73399 73384 2026-08-29T16:38:58Z Musuuza 11013 ntaddeko ebijuliziddwa 73399 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Bugema University''' ('''BMU''') ssettendekero ya [[ngattikantondwa]] mu [[Yuganda|Uganda]] eddukanyizibwa ku nnono n'empisa [[z'ekkanisa y'Abaadiventi]].<ref>{{cite web |last=Kiwanuka |first=Frederick |date=14 August 2016 |title=Bugema University Opens Sh800 Million Theology Complex |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1432636/bugema-university-sh800m-theology-complex |accessdate=18 October 2017 |newspaper=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] |location=Kampala}}</ref> Bugema University y'emu ku matendekero agatambulira ku nnono n'[[enteekateeka y’ebyenjigiriza ey’Ekkanisa y’Abadiventi]], enjigiriza y'ekikulisitaayo ekwata ekifo eky'okubiri mu nsi yonna.<ref>{{cite web |last=Kido |first=Elissa |date=15 November 2010 |title=For real education reform, take a cue from the Adventists |url=https://www.csmonitor.com/Commentary/Opinion/2010/1115/For-real-education-reform-take-a-cue-from-the-Adventists |accessdate=18 October 2017 |work=[[The Christian Science Monitor]] |location=Boston}}</ref><ref>{{cite web |last=AOED |date=2008 |title=Seventh-day Adventist Church: Department of Education: The General Conference Education Team |url=http://education.gc.adventist.org/about.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017005947/http://education.gc.adventist.org/about.html |archive-date=17 October 2017 |accessdate=18 October 2017 |publisher=Adventist Organisation, Education Department (AOED)}}</ref> [[File:Sensitisation about LG-Wiki, Will Ssemmanda(right), Dorothy Nabukeera & Samson Ssemakadde.jpg|thumb|Bugema university ]] == Obusange == Ssettendekero eno eri ku ttaka eriweza yiika 640 (1.00 sq mi), mu Kalagala sub-county, Bamunanika county, mu [[ddisitulikiti y'e Luweero]] esangibwa mu [[kitundu eky'omu masekkati ga Uganda]]. Ettabi ekkulu liri ku bugazi bwa kkiromita 33 (21 mi) bw'ogoberera oluguudo era nga lisangibwa mu bukiika kkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]] ekibuga kya Uganda ekikulu.<ref>[https://www.google.com/maps/dir/Post+Office+Building,+Plot+35+Kampala+Rd,+Kampala+P.O.Box+7106,+Kampala/Bugema+University/@0.4419961,32.471109,11z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177dbc80f4d7275f:0xf2b9a78f6de4baa2!2m2!1d32.5811944!2d0.3136791!1m5!1m1!1s0x177c4be209db538d:0xe4ac675b7d218fc9!2m2!1d32.6437524!2d0.5702953!3e0 "Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Bugema University, Bamunanika, Central Region, Uganda"] (Map). ''[[:en:Google_Maps|Google Maps]]''. Retrieved 27 December 2020.</ref> Liri ku bugazi bwa kkiromita nga 18.2 ku luguudo oluli mu bukiikaddyo bw'akabuga k'e [[Ziroobwe]], ku luguudo oluva e Gayaza ne ludda e [[Gayaza–Ziroobwe Road]].<ref>[https://www.google.com/maps/dir/Bugema+University+Administration+Block,+Gayaza+-+Zirobwe+Road/Zirobwe/@0.6291982,32.6395914,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177c495888b33687:0x26a85c8449b1c78e!2m2!1d32.6413447!2d0.569717!1m5!1m1!1s0x177c47394177a7fd:0x4634dc39a0028f87!2m2!1d32.69101!2d0.686881!3e0 "Distance between Bugema University Administration Block, Bamunanika, Central Region, Uganda and Zirobwe, Luweero District, Uganda"] (Map). ''[[:en:Google_Maps|Google Maps]]''. Retrieved 27 December 2020.</ref> Obugazi bw'ettabi lino buli 0°34'10.48"N, 32°38'30.55"E (Latitude: 0.57; Longitude: 32.6418).<ref>[https://www.google.com/maps/place/0%C2%B034'11.0%22N+32%C2%B038'31.0%22E/@0.5697222,32.6419444,392m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0 "Location of the Main Campus of Bugema University, Leweero District, Central Region, Uganda"] (Map). ''[[:en:Google_Maps|Google Maps]]''. Retrieved 27 December 2020.</ref> == Ebyafaayo == Ettendekero lino lyatandikibwawo mu mwaka gwa 1948 ng'ettendekero ly'abasomesa n'abasumba b'ekkanisa y'abaadiventi mu [[buvanjuba bwa Africa]]. Mu kiseera ekyo lyali liyitibwa Bugema Missionary Training School. Oluvannyuma ennyo, erinnya eryo lyakyusibwa ne lifuuka Bugema Missionary College ate nalyo ne likyusibwa okufuuka Bugema Adventist College. Mu mwaka gwa 1976, ekitongole ky'ebyenjigiriza mu Uganda n'ekibiina ekitwala ekkanisa y'Abaadiventi byawa Bugema Adventist College olukusa okusomesa ddiguli mu busumba n'obuweereza (Bachelor of Theology). Ebbanguliro lino lyali lyasaba dda olukusa olulikkiriza okusomesa ddiguli y'obusumba naye ekitongole ky'ebyenjigiriza ne kikomba ku erima kubanga mu kiseera ekyo, Makerere University ye ssettendekero yokka eyali ekkirizibwa okusomesa amasomo ga ddiguli mu ggwanga. Abayizi 35 be baasobola okwewandiisa era ne batandika okubangulwa mu buweereza n'obusumba. Musumba ne muky. Villagomez wamu ne musumba Gary Fordham be baali abayigisa b'abayizi abo mu kiseera ekyo. Idi Amin, eyali omukulembeze w'eggwanga mu kiseera ekyo bwe yawera ekkanisa y'Abaseveniside mu Uganda mu mwaka gwa 1977, okutendeka abayizi mu ssomo lino kwajjululwa ne kuzzibwa e Nairobi okumala akaseera akatonotono era mu mwaka gwa 1978 ne wabaawo abayizi abaasooka okutikkirwa era ne baweebwa ddiguli mu busumba n'obuweereza (BTh). Nga wayiseewo akaseera, ebbanguliro lino lyazzibwa mu lusiisira lw'ekkanisa olw'abavubuka mu kifo ekiyitibwa Watamu ekisangibwa mu bukiikakkono bwa Mombasa okutuusa Amin bwe yava mu Uganda. Reuben Mugerwa yamaliriza ddiguli ye ey'okubiri ku Andrews University n'oluvannyuma n'afuuka omu ku bayigisa b'essomo lino. Ebbanguliro lino oluvannyuma lyazzibwa ku ttabi ly'e Bugema. Ebbanguliro lino lyatandika okugaziwa. Ku nkomerero y'emyaka gy'ekinaana (1980s), amasomo g'ebyenfuna n'ago ag'ebyobusomesa gaatandikibwa okusomesebwa. Mu 1994, Bugema Adventist College yakyuka okuva ku ddaala ly'ettendekero n'efuuka ssettendekero. Mu 1997, Bugema University yaweebwa ebbaluwa okuva mu kitongole ky'ebyenjigiriza n'ebyamizannyo egikkiriza okuweereza ng'ettendekero erya waggulu.<ref>Badagawa, Philimon (12 May 2013). [https://www.campustimesug.com/the-history-of-bugema-university/ "The History Of Bugema University"]. Kampala: Campus Times Uganda. Retrieved 18 October 2017.</ref> == Amabanguliro == Bugema University erimu amabanguliro gano wammanga:<ref>[http://www.bugemauniv.ac.ug/index.php?page=scldpert Academic Departments at Bugema University]</ref> === School of Business === * Department of Accounting and Finance * Department of Management and Marketing * Department of Information Technology * Department of Engineering === School of Social Sciences === * Department of Developmental Studies * Department of Social Work * Department of Theology and [[Religious Studies]] === Ebbanguliro ly'Abasomesa === * Department of Arts * Department of Science * Department of Languages === School of Natural Sciences === * Department of life and physical sciences * Department of Agriculture * Department of Food and [[Human Nutrition]] === Essomero ly’Amasomo ag’Oluvannyuma lwa Diguli === Ebbanguliro ly'abo abasoma ddiguli ey'okubiri/ey'okusatu ku Bugema University likolagana ne [[University of Eastern Africa, Baraton]] mu [[Kenya]] okusomesa amasomo agamu. Ebbanguliro lino era likolagana ne [[Central Luzon State University]] mu kusomesa amasomo agamu ate era nga y'entabiro y'ensomesa-nnamutimbagano ey'amasomo agamu agasomesebwa abayizi abasoma ddiguli ey'okusatu ku [[Central Luzon State University]] mu [[Philippines]]. == Amasomo agatendekebwa == Gano wammanga ge masomo agatendekebwa ku Bugema University:<ref>[http://www.bugemauniv.ac.ug/index.php?page=acad Academic Courses at Bugema University]</ref> === Amasomo ga ddiguli esooka === * [[Bachelor of Business Administration]] in [[Accounting]] * Bachelor of Business Administration in [[Finance]] * Bachelor of Business Administration in [[Marketing]] * Bachelor of Business Administration in Management * Bachelor of Business Administration in Office Administration * Bachelor of Business Administration in Economics * Bachelor of Business Administration in Business Information Systems * Bachelor of Business Administration in International Trade * Bachelor of Business Administration in Entrepreneurship * [[Bachelor of Arts]] with Education * [[Bachelor of Science]] with Education * Bachelor of Arts in Development Studies * [[Bachelor of Science]] in Counseling * Bachelor of Social Work and Social Administration * [[Bachelor of Theology]] * Bachelor of Arts in Religious Studies === Amasomo ga ddiguli ezisomebwa oluvannyuma lwa ddiguli esooka === * [[Master of Business Administration]] * [[Master of Science in Information Systems]] * [[Master of Science]] in [[Software Engineering and Application Development]] * Master of Science in [[Network Security]] * Master of Science in Counseling * Master of Arts in Education Management * Master of Arts in Development Studies * Master of Arts in English Literature * Master of Science in Education * Master of Professional Studies in Education * Master of Science in [[Rural Development]] * Master of Professional Studies in Rural Development * Master in Local Government Management * [[Doctor of Philosophy]] in Developmental Education * Doctor of Philosophy in Rural Development * Doctor of Philosophy in Developmental Communication === Amasomo ga ddipulooma === * Diploma in Accounting * Diploma in Marketing * Diploma in Office Administration * Diploma in Information Technology * Diploma in Education * Diploma in Humana Resource Management * Diploma in Procurement and Supply Chain Management * Diploma in Office Administration and Secretarial Studies === Amasomo ga ssatifikeeti === * Certificate in Small Business Computer Networks * Certificate in Office Automation and Data management * Certificate in Computer Repair and Maintenance * Certificate in Information Technology (For 2 years) * Certificate in Nursing (For 2<sup>1/2</sup> years) === Emisomo egy’okutabaganya === * Higher Education Certificate (For 8 Months) == Laba ne == * [[List of Seventh-day Adventist colleges and universities]] * [[Seventh-day Adventist education]] * [[Seventh-day Adventist theology]] * [[History of the Seventh-day Adventist Church]] * [[Adventist Colleges and Universities]] * [[Adventist University of Africa]] * [[Education in Uganda]] * [[List of universities in Uganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedi == * [[Bugema University Homepage]] * [[My Adventist University Project]] [[Category:Eddiini mu Buganda]] 3hnhjxrzqo59ziafuqeejddzblazzro 73401 73399 2026-08-29T16:51:23Z Musuuza 11013 ntaddemu amatuluba 73401 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Bugema University''' ('''BMU''') ssettendekero ya [[ngattikantondwa]] mu [[Yuganda|Uganda]] eddukanyizibwa ku nnono n'empisa [[z'ekkanisa y'Abaadiventi]].<ref>{{cite web |last=Kiwanuka |first=Frederick |date=14 August 2016 |title=Bugema University Opens Sh800 Million Theology Complex |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1432636/bugema-university-sh800m-theology-complex |accessdate=18 October 2017 |newspaper=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] |location=Kampala}}</ref> Bugema University y'emu ku matendekero agatambulira ku nnono n'[[enteekateeka y’ebyenjigiriza ey’Ekkanisa y’Abadiventi]], enjigiriza y'ekikulisitaayo ekwata ekifo eky'okubiri mu nsi yonna.<ref>{{cite web |last=Kido |first=Elissa |date=15 November 2010 |title=For real education reform, take a cue from the Adventists |url=https://www.csmonitor.com/Commentary/Opinion/2010/1115/For-real-education-reform-take-a-cue-from-the-Adventists |accessdate=18 October 2017 |work=[[The Christian Science Monitor]] |location=Boston}}</ref><ref>{{cite web |last=AOED |date=2008 |title=Seventh-day Adventist Church: Department of Education: The General Conference Education Team |url=http://education.gc.adventist.org/about.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171017005947/http://education.gc.adventist.org/about.html |archive-date=17 October 2017 |accessdate=18 October 2017 |publisher=Adventist Organisation, Education Department (AOED)}}</ref> [[File:Sensitisation about LG-Wiki, Will Ssemmanda(right), Dorothy Nabukeera & Samson Ssemakadde.jpg|thumb|Bugema university ]] == Obusange == Ssettendekero eno eri ku ttaka eriweza yiika 640 (1.00 sq mi), mu Kalagala sub-county, Bamunanika county, mu [[ddisitulikiti y'e Luweero]] esangibwa mu [[kitundu eky'omu masekkati ga Uganda]]. Ettabi ekkulu liri ku bugazi bwa kkiromita 33 (21 mi) bw'ogoberera oluguudo era nga lisangibwa mu bukiika kkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]] ekibuga kya Uganda ekikulu.<ref>[https://www.google.com/maps/dir/Post+Office+Building,+Plot+35+Kampala+Rd,+Kampala+P.O.Box+7106,+Kampala/Bugema+University/@0.4419961,32.471109,11z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177dbc80f4d7275f:0xf2b9a78f6de4baa2!2m2!1d32.5811944!2d0.3136791!1m5!1m1!1s0x177c4be209db538d:0xe4ac675b7d218fc9!2m2!1d32.6437524!2d0.5702953!3e0 "Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Bugema University, Bamunanika, Central Region, Uganda"] (Map). ''[[:en:Google_Maps|Google Maps]]''. Retrieved 27 December 2020.</ref> Liri ku bugazi bwa kkiromita nga 18.2 ku luguudo oluli mu bukiikaddyo bw'akabuga k'e [[Ziroobwe]], ku luguudo oluva e Gayaza ne ludda e [[Gayaza–Ziroobwe Road]].<ref>[https://www.google.com/maps/dir/Bugema+University+Administration+Block,+Gayaza+-+Zirobwe+Road/Zirobwe/@0.6291982,32.6395914,13z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177c495888b33687:0x26a85c8449b1c78e!2m2!1d32.6413447!2d0.569717!1m5!1m1!1s0x177c47394177a7fd:0x4634dc39a0028f87!2m2!1d32.69101!2d0.686881!3e0 "Distance between Bugema University Administration Block, Bamunanika, Central Region, Uganda and Zirobwe, Luweero District, Uganda"] (Map). ''[[:en:Google_Maps|Google Maps]]''. Retrieved 27 December 2020.</ref> Obugazi bw'ettabi lino buli 0°34'10.48"N, 32°38'30.55"E (Latitude: 0.57; Longitude: 32.6418).<ref>[https://www.google.com/maps/place/0%C2%B034'11.0%22N+32%C2%B038'31.0%22E/@0.5697222,32.6419444,392m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0 "Location of the Main Campus of Bugema University, Leweero District, Central Region, Uganda"] (Map). ''[[:en:Google_Maps|Google Maps]]''. Retrieved 27 December 2020.</ref> == Ebyafaayo == Ettendekero lino lyatandikibwawo mu mwaka gwa 1948 ng'ettendekero ly'abasomesa n'abasumba b'ekkanisa y'abaadiventi mu [[buvanjuba bwa Africa]]. Mu kiseera ekyo lyali liyitibwa Bugema Missionary Training School. Oluvannyuma ennyo, erinnya eryo lyakyusibwa ne lifuuka Bugema Missionary College ate nalyo ne likyusibwa okufuuka Bugema Adventist College. Mu mwaka gwa 1976, ekitongole ky'ebyenjigiriza mu Uganda n'ekibiina ekitwala ekkanisa y'Abaadiventi byawa Bugema Adventist College olukusa okusomesa ddiguli mu busumba n'obuweereza (Bachelor of Theology). Ebbanguliro lino lyali lyasaba dda olukusa olulikkiriza okusomesa ddiguli y'obusumba naye ekitongole ky'ebyenjigiriza ne kikomba ku erima kubanga mu kiseera ekyo, Makerere University ye ssettendekero yokka eyali ekkirizibwa okusomesa amasomo ga ddiguli mu ggwanga. Abayizi 35 be baasobola okwewandiisa era ne batandika okubangulwa mu buweereza n'obusumba. Musumba ne muky. Villagomez wamu ne musumba Gary Fordham be baali abayigisa b'abayizi abo mu kiseera ekyo. Idi Amin, eyali omukulembeze w'eggwanga mu kiseera ekyo bwe yawera ekkanisa y'Abaseveniside mu Uganda mu mwaka gwa 1977, okutendeka abayizi mu ssomo lino kwajjululwa ne kuzzibwa e Nairobi okumala akaseera akatonotono era mu mwaka gwa 1978 ne wabaawo abayizi abaasooka okutikkirwa era ne baweebwa ddiguli mu busumba n'obuweereza (BTh). Nga wayiseewo akaseera, ebbanguliro lino lyazzibwa mu lusiisira lw'ekkanisa olw'abavubuka mu kifo ekiyitibwa Watamu ekisangibwa mu bukiikakkono bwa Mombasa okutuusa Amin bwe yava mu Uganda. Reuben Mugerwa yamaliriza ddiguli ye ey'okubiri ku Andrews University n'oluvannyuma n'afuuka omu ku bayigisa b'essomo lino. Ebbanguliro lino oluvannyuma lyazzibwa ku ttabi ly'e Bugema. Ebbanguliro lino lyatandika okugaziwa. Ku nkomerero y'emyaka gy'ekinaana (1980s), amasomo g'ebyenfuna n'ago ag'ebyobusomesa gaatandikibwa okusomesebwa. Mu 1994, Bugema Adventist College yakyuka okuva ku ddaala ly'ettendekero n'efuuka ssettendekero. Mu 1997, Bugema University yaweebwa ebbaluwa okuva mu kitongole ky'ebyenjigiriza n'ebyamizannyo egikkiriza okuweereza ng'ettendekero erya waggulu.<ref>Badagawa, Philimon (12 May 2013). [https://www.campustimesug.com/the-history-of-bugema-university/ "The History Of Bugema University"]. Kampala: Campus Times Uganda. Retrieved 18 October 2017.</ref> == Amabanguliro == Bugema University erimu amabanguliro gano wammanga:<ref>[http://www.bugemauniv.ac.ug/index.php?page=scldpert Academic Departments at Bugema University]</ref> === School of Business === * Department of Accounting and Finance * Department of Management and Marketing * Department of Information Technology * Department of Engineering === School of Social Sciences === * Department of Developmental Studies * Department of Social Work * Department of Theology and [[Religious Studies]] === Ebbanguliro ly'Abasomesa === * Department of Arts * Department of Science * Department of Languages === School of Natural Sciences === * Department of life and physical sciences * Department of Agriculture * Department of Food and [[Human Nutrition]] === Essomero ly’Amasomo ag’Oluvannyuma lwa Diguli === Ebbanguliro ly'abo abasoma ddiguli ey'okubiri/ey'okusatu ku Bugema University likolagana ne [[University of Eastern Africa, Baraton]] mu [[Kenya]] okusomesa amasomo agamu. Ebbanguliro lino era likolagana ne [[Central Luzon State University]] mu kusomesa amasomo agamu ate era nga y'entabiro y'ensomesa-nnamutimbagano ey'amasomo agamu agasomesebwa abayizi abasoma ddiguli ey'okusatu ku [[Central Luzon State University]] mu [[Philippines]]. == Amasomo agatendekebwa == Gano wammanga ge masomo agatendekebwa ku Bugema University:<ref>[http://www.bugemauniv.ac.ug/index.php?page=acad Academic Courses at Bugema University]</ref> === Amasomo ga ddiguli esooka === * [[Bachelor of Business Administration]] in [[Accounting]] * Bachelor of Business Administration in [[Finance]] * Bachelor of Business Administration in [[Marketing]] * Bachelor of Business Administration in Management * Bachelor of Business Administration in Office Administration * Bachelor of Business Administration in Economics * Bachelor of Business Administration in Business Information Systems * Bachelor of Business Administration in International Trade * Bachelor of Business Administration in Entrepreneurship * [[Bachelor of Arts]] with Education * [[Bachelor of Science]] with Education * Bachelor of Arts in Development Studies * [[Bachelor of Science]] in Counseling * Bachelor of Social Work and Social Administration * [[Bachelor of Theology]] * Bachelor of Arts in Religious Studies === Amasomo ga ddiguli ezisomebwa oluvannyuma lwa ddiguli esooka === * [[Master of Business Administration]] * [[Master of Science in Information Systems]] * [[Master of Science]] in [[Software Engineering and Application Development]] * Master of Science in [[Network Security]] * Master of Science in Counseling * Master of Arts in Education Management * Master of Arts in Development Studies * Master of Arts in English Literature * Master of Science in Education * Master of Professional Studies in Education * Master of Science in [[Rural Development]] * Master of Professional Studies in Rural Development * Master in Local Government Management * [[Doctor of Philosophy]] in Developmental Education * Doctor of Philosophy in Rural Development * Doctor of Philosophy in Developmental Communication === Amasomo ga ddipulooma === * Diploma in Accounting * Diploma in Marketing * Diploma in Office Administration * Diploma in Information Technology * Diploma in Education * Diploma in Humana Resource Management * Diploma in Procurement and Supply Chain Management * Diploma in Office Administration and Secretarial Studies === Amasomo ga ssatifikeeti === * Certificate in Small Business Computer Networks * Certificate in Office Automation and Data management * Certificate in Computer Repair and Maintenance * Certificate in Information Technology (For 2 years) * Certificate in Nursing (For 2<sup>1/2</sup> years) === Emisomo egy’okutabaganya === * Higher Education Certificate (For 8 Months) == Laba ne == * [[List of Seventh-day Adventist colleges and universities]] * [[Seventh-day Adventist education]] * [[Seventh-day Adventist theology]] * [[History of the Seventh-day Adventist Church]] * [[Adventist Colleges and Universities]] * [[Adventist University of Africa]] * [[Education in Uganda]] * [[List of universities in Uganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedi == * [[Bugema University Homepage]] * [[My Adventist University Project]] [[Category:Eddiini mu Buganda]] [[Category:Yunivasite n'amakolegi g'Abakristaayo mu Uganda.]] [[Category:Amasomero g'obusuubuzi mu Uganda.]] [[Category:Yunivasite n'amakolegi mu masekkati ga Uganda]] [[Category:Ebyateekebwawo mu Uganda mu 1948.]] [[Category:Yunivasite n'amakolegi agaateekebwawo mu 1948]] [[Category:Yunivasite n'amakolegi g'obwannannyini mu Uganda.]] 8jtp1ukitfg8tiqasepad6b79alfpvp Betty Amongi 0 7965 73486 70190 2026-08-30T09:01:28Z Musuuza 11013 ntereezezza ku mpandiika 73486 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Betty Amongi Akena''', oba Betty Amongi Ongom, naye nga batera kumuyita '''Betty Amongi''',munabyabufuzi [[:en:Uganda|Omunayuganda]]. Ye Minisita [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|w'ekikula Ky'abantu, emirimu wamu n'ekulakulana y'ebintu]]<ref>https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/</ref> mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]], okuva nga 9 Ogwomukaaga mu 2021. Mukusooka yali aweereza nga Kabineeti Minisita w'e [[:en:Kampala_Capital_City_Authority|kibuga ekikulu ekya Kampala]]<ref name="AppR">https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html</ref> ng'ate tannaba kugenda eyo, okuva nga 6 Ogwomukaaga mu 2016 okutuuka 14 Ogwekumineebiri mu 2019,yali aweereza nga [[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita avunaanyzibwa ku By'ettaka amayumba n'enkulaakulana y'ebibuga]] mu kabineeti ya Uganda.<ref>https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref> Ye mubaka wa Paalamenti [[:en:Incumbent|eyaliko wabula nebaddamu okumulonda]] okukiikirira [[:en:Oyam_District|Konsitituweensi ya Oyam eya Bukiika Kkono]] mu Paalamenti eye kkumi n'emu okuva mu [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|2021 okutuuka mu 2026]]. == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Betty Amongi yazaalibwa mu [[:en:Oyam_District|Disitulikiti ya Oyam]], mu [[:en:Lango_sub-region|bitundu bya Lango]], mu [[:en:Northern_Region,_Uganda|Bukiika Ddyo]] bwa Uganda, nga 15 Ogwekuminoogumu mu 1975.<ref name="Profile">https://web.archive.org/web/20180321103317/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427</ref> Mu 1996, yagenda ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite ye Makerere]], gyeyatikkirwa ne [[:en:Bachelor_of_Arts|Diguli mu by'enjigiriza]] mu by'obufuzi n'okuddukanya embeera z'abantu. Oluvannyumamu 2009, yatikkirwa ne [[:en:Master_of_Arts|Diguli ey'okubiri]] mu by'enjigiriza mu [[:en:International_relations|bikwata kunsonga z'ensi yonna]] wamu [[:en:Diplomacy|n'eby'emisomo gy'ekikungu]].<ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Betty Amongi baasooka okumulonda okugenda mu Paalamenti mu 2001 nga omukyala omubaka owa Disitulikiti ya Oyam, nga baddamu okumulonda mu 2006 nga tebannamulonda nga omukyala omubaka wa Paalamenti owa Oyam Ey'obukiika kkono okuva mu 2011 okutuuka mu 2016.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/uganda-s-28-longest-serving-mps-in-eleventh-parliament--3262486</ref> Mu ngeri y'ebyewunyo oluvannyuma lw'akalulu k'obwa Pulezidenti n'ababaka ba Paalamenti nga 20 Ogwokubiri mu 2016, [[:en:Yoweri_Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] ow'ekibiina ekiri mu buyinza ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]], kyamuwa ogw'okubeera nga ye Minisita avunaanyizibwa ku By'ettaka, Amayumba wamu n'enkulakulana z'ebitundu by'emubibuga nga wadde yali alina akakwate ku kibiina ekivuganya gavumenti ekya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]].<ref>http://allafrica.com/stories/201606080891.html</ref> Mu kukola enkyuka kyuka mu kabineeti nga 14 Ogwekumineebiri mu 2019, yaweebwa eky'okubeera kabineeti minisita w'ekibuga ekikulu ekya [[:en:Kampala|Kampala]] n'akyusa ebifo ne [[:en:Beti_Kamya-Turwomwe|Beti Kamya -Turwomwe]] eyafuulibwa ow'Eby'ettaka, Amayumba wamu N'enkulakulana y'ebitundu by'omubibuga.<ref name="AppR" /> Mu Gwomukaaga mu 2021, Amongi yaweebwa ekifo eky'okubeera Minisita [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|avunaanyizibwa ku Kikula ky'abantu, emirimu wamu n'enkulakulana z'ebintu]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|kabineeti]] eyali empya. == Ebimukwatako == Nga 6 Ogwokuna mu 2013, Betty Amongi yafumbirwa Jimmy Akena, omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira [[:en:Lira,_Uganda|munisipaali y'e Lira,]] ng'era ye pulezidenti w'ekibiina ekivuganya gavumenti ekya Uganda People's Congress. Jimmy Akena nga mutabani wa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]], eyaliko Saabaminista wa Uganda emirundi ebbiri wamu n'okubeera Pulezidenti wa Uganda. Embaga eno eyali ey'obuwangwa yaliwo mu ggombolola ya [[:en:Minakulu|Minakulu,]] mu Disitulikiti ya Oyam ng'era yaliko ababaka ba Paalamenti 32. Pulezidenti Yoweri Museveni, nga mukwano w'abaagalana bano bombi, naye yaliyo ku mbaga eno.<ref>https://web.archive.org/web/20180316023043/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi</ref> == Laba ne == * Kabineeti ya Uganda * Paalamenti ya Uganda == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.parliament.go.ug/ Ku mikutu gya yintaneeti egya Paalamenti ya Uganda] * [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1436649/betty-amongi-obote-maruzi-country-deserves Betty Amongi, Obote’s Maruzi Country Deserves Much Better] Yaterekebwa nga 7 Ogwokusatu mu 2019 ku kyuma kya Wayback * [http://www.foiredjibouti.com/index.php/fr/participants-3/participant/bio-amongi Ebitono ebimukwatako] * [https://web.archive.org/web/20210513151135/https://www.statehouse.go.ug/people/hon-betty-amongi Ebimukwatako mubumpi mpi] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] 7xy4wxbgcuco2a2ghxq1n3xd51a9bv2 73497 73486 2026-08-30T09:22:35Z Musuuza 11013 ntaddemu obutindo 73497 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Betty Amongi Akena''', oba Betty Amongi Ongom, naye nga batera kumuyita '''Betty Amongi''',munabyabufuzi Omunayuganda. Ye Minisita [[w'ekikula Ky'abantu, emirimu wamu n'ekulakulana y'ebintu]]<ref>https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/</ref> mu [[Kabineeti ya Uganda]], okuva nga 9 Ogwomukaaga mu 2021. Mukusooka yali aweereza nga Kabineeti Minisita w'e[[Kampala|Ekibuga ekikulu ekya Kampala]]<ref name="AppR">https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html</ref> ng'ate tannaba kugenda eyo, okuva nga 6 Ogwomukaaga mu 2016 okutuuka 14 Ogwekumineebiri mu 2019,yali aweereza nga [[Minisita avunaanyzibwa ku By'ettaka amayumba n'enkulaakulana y'ebibuga]] mu kabineeti ya Uganda.<ref>https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref> Ye mubaka wa Paalamenti eyaliko wabula ne baddamu okumulonda okukiikirira [[Konsitituweensi ya Oyam eya Bukiika Kkono]] mu Paalamenti eye kkumi n'emu okuva mu ([[2021 okutuuka mu 2026]]). == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Betty Amongi yazaalibwa mu [[Disitulikiti ya Oyam]], mu [[bitundu bya Lango]], mu [[Bukiikaddyo|Bukiika Ddyo]] bwa Uganda, nga 15 Ogwekuminoogumu mu 1975.<ref name="Profile">https://web.archive.org/web/20180321103317/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427</ref> Mu 1996, yagenda ku [[Makerere University, Uganda|Makerere Yunivasite]] Yunivasite, gyeyatikkirwa ne [[Diguli mu by'enjigiriza]] mu by'obufuzi n'okuddukanya embeera z'abantu. Oluvannyumamu 2009, yatikkirwa ne Diguli ey'okubiri mu by'enjigiriza mu [[bikwata kunsonga z'ensi yonna]] wamu [[n'eby'emisomo gy'ekikungu]].<ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Betty Amongi baasooka okumulonda okugenda mu Paalamenti mu 2001 nga omukyala omubaka owa Disitulikiti ya Oyam, nga baddamu okumulonda mu 2006 nga tebannamulonda nga omukyala omubaka wa Paalamenti owa Oyam Ey'obukiika kkono okuva mu 2011 okutuuka mu 2016.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/uganda-s-28-longest-serving-mps-in-eleventh-parliament--3262486</ref> Mu ngeri y'ebyewunyo oluvannyuma lw'akalulu k'obwa Pulezidenti n'ababaka ba Paalamenti nga 20 Ogwokubiri mu 2016, Pulezidenti [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] ow'ekibiina ekiri mu buyinza ekya [[National Resistance Movement]], kyamuwa ogw'okubeera nga ye Minisita avunaanyizibwa ku By'ettaka, Amayumba wamu n'enkulakulana z'ebitundu by'emubibuga nga wadde yali alina akakwate ku kibiina ekivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]].<ref>http://allafrica.com/stories/201606080891.html</ref> Mu kukola enkyuka kyuka mu kabineeti nga 14 Ogwekumineebiri mu 2019, yaweebwa eky'okubeera kabineeti minisita w'ekibuga ekikulu ekya [[Kampala]] n'akyusa ebifo ne [[Beti Kamya|Beti Kamya -Turwomwe]] eyafuulibwa ow'Eby'ettaka, Amayumba wamu N'enkulakulana y'ebitundu by'omubibuga.<ref name="AppR" /> Mu Gwomukaaga mu 2021, Amongi yaweebwa ekifo eky'okubeera Minisita avunaanyizibwa [[ku Kikula ky'abantu, emirimu wamu n'enkulakulana z'ebintu]] mu [[kabineeti]] eyali empya. == Ebimukwatako == Nga 6 Ogwokuna mu 2013, Betty Amongi yafumbirwa Jimmy Akena, omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira [[:en:Lira,_Uganda|munisipaali y'e Lira,]] ng'era ye pulezidenti w'ekibiina ekivuganya gavumenti ekya Uganda People's Congress. Jimmy Akena nga mutabani wa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]], eyaliko Saabaminista wa Uganda emirundi ebbiri wamu n'okubeera Pulezidenti wa Uganda. Embaga eno eyali ey'obuwangwa yaliwo mu ggombolola ya [[:en:Minakulu|Minakulu,]] mu Disitulikiti ya Oyam ng'era yaliko ababaka ba Paalamenti 32. Pulezidenti Yoweri Museveni, nga mukwano w'abaagalana bano bombi, naye yaliyo ku mbaga eno.<ref>https://web.archive.org/web/20180316023043/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi</ref> == Laba ne == * Kabineeti ya Uganda * Paalamenti ya Uganda == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.parliament.go.ug/ Ku mikutu gya yintaneeti egya Paalamenti ya Uganda] * [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1436649/betty-amongi-obote-maruzi-country-deserves Betty Amongi, Obote’s Maruzi Country Deserves Much Better] Yaterekebwa nga 7 Ogwokusatu mu 2019 ku kyuma kya Wayback * [http://www.foiredjibouti.com/index.php/fr/participants-3/participant/bio-amongi Ebitono ebimukwatako] * [https://web.archive.org/web/20210513151135/https://www.statehouse.go.ug/people/hon-betty-amongi Ebimukwatako mubumpi mpi] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] 1lz6iaq5s0nzl8ocyza6obe9u2khohl 73498 73497 2026-08-30T09:27:09Z Musuuza 11013 ntereezezza ku mpandiika ne nnyongeramu sentensi ezibadde zibulamu 73498 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Betty Amongi Akena''', oba Betty Amongi Ongom, naye nga batera kumuyita '''Betty Amongi''',munabyabufuzi Omunayuganda. Ye Minisita [[w'ekikula Ky'abantu, emirimu wamu n'ekulakulana y'ebintu]]<ref>https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/</ref> mu [[Kabineeti ya Uganda]], okuva nga 9 Ogwomukaaga mu 2021. Mukusooka yali aweereza nga Kabineeti Minisita w'e[[Kampala|Ekibuga ekikulu ekya Kampala]]<ref name="AppR">https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html</ref> ng'ate tannaba kugenda eyo, okuva nga 6 Ogwomukaaga mu 2016 okutuuka 14 Ogwekumineebiri mu 2019,yali aweereza nga [[Minisita avunaanyzibwa ku By'ettaka amayumba n'enkulaakulana y'ebibuga]] mu kabineeti ya Uganda.<ref>https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref> Ye mubaka wa Paalamenti eyaliko wabula ne baddamu okumulonda okukiikirira [[Konsitituweensi ya Oyam eya Bukiika Kkono]] mu Paalamenti eye kkumi n'emu okuva mu ([[2021 okutuuka mu 2026]]). == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Betty Amongi yazaalibwa mu [[Disitulikiti ya Oyam]], mu [[bitundu bya Lango]], mu [[Bukiikaddyo|Bukiika Ddyo]] bwa Uganda, nga 15 Ogwekuminoogumu mu 1975.<ref name="Profile">https://web.archive.org/web/20180321103317/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427</ref> Mu 1996, yagenda ku [[Makerere University, Uganda|Makerere Yunivasite]] Yunivasite, gyeyatikkirwa ne [[Diguli mu by'enjigiriza]] mu by'obufuzi n'okuddukanya embeera z'abantu. Oluvannyumamu 2009, yatikkirwa ne Diguli ey'okubiri mu by'enjigiriza mu [[bikwata kunsonga z'ensi yonna]] wamu [[n'eby'emisomo gy'ekikungu]].<ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Betty Amongi baasooka okumulonda okugenda mu Paalamenti mu 2001 nga omukyala omubaka owa Disitulikiti ya Oyam, nga baddamu okumulonda mu 2006 nga tebannamulonda nga omukyala omubaka wa Paalamenti owa Oyam Ey'obukiika kkono okuva mu 2011 okutuuka mu 2016.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/uganda-s-28-longest-serving-mps-in-eleventh-parliament--3262486</ref> Mu ngeri y'ebyewunyo oluvannyuma lw'akalulu k'obwa Pulezidenti n'ababaka ba Paalamenti nga 20 Ogwokubiri mu 2016, Pulezidenti [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] ow'ekibiina ekiri mu buyinza ekya [[National Resistance Movement]], kyamuwa ogw'okubeera nga ye Minisita avunaanyizibwa ku By'ettaka, Amayumba wamu n'enkulakulana z'ebitundu by'emubibuga nga wadde yali alina akakwate ku kibiina ekivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]].<ref>http://allafrica.com/stories/201606080891.html</ref> Mu kukola enkyuka kyuka mu kabineeti nga 14 Ogwekumineebiri mu 2019, yaweebwa eky'okubeera kabineeti minisita w'ekibuga ekikulu ekya [[Kampala]] n'akyusa ebifo ne [[Beti Kamya|Beti Kamya -Turwomwe]] eyafuulibwa ow'Eby'ettaka, Amayumba wamu N'enkulakulana y'ebitundu by'omubibuga.<ref name="AppR" /> Mu Gwomukaaga mu 2021, Amongi yaweebwa ekifo eky'okubeera Minisita avunaanyizibwa [[ku Kikula ky'abantu, emirimu wamu n'enkulakulana z'ebintu]] mu [[kabineeti]] eyali empya. Mu Kabineeti ya 2026, teyaliimu. Era yafiirwa n’ekifo kye eky’obubaka mu Palamenti oluvannyuma lw’okukyusa ekifo kye eky’obuwanguzi n’avuganya ku kifo ky’Omubaka omukyala owa Lira City, naye n’awangulwa Minisita w’ebyobulamu eyaliwo mu kiseera ekyo, Hon. Jene Ruth Aceng, Betty Amongi gwe yavuganya naye mu kalulu ka bonna aka January 2026. == Obulamu bwe == Nga 6 Ogwokuna mu 2013, Betty Amongi yafumbirwa Jimmy Akena, omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira [[:en:Lira,_Uganda|munisipaali y'e Lira,]] ng'era ye pulezidenti w'ekibiina ekivuganya gavumenti ekya Uganda People's Congress. Jimmy Akena nga mutabani wa [[:en:Milton_Obote|Milton Obote]], eyaliko Saabaminista wa Uganda emirundi ebbiri wamu n'okubeera Pulezidenti wa Uganda. Embaga eno eyali ey'obuwangwa yaliwo mu ggombolola ya [[:en:Minakulu|Minakulu,]] mu Disitulikiti ya Oyam ng'era yaliko ababaka ba Paalamenti 32. Pulezidenti Yoweri Museveni, nga mukwano w'abaagalana bano bombi, naye yaliyo ku mbaga eno.<ref>https://web.archive.org/web/20180316023043/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi</ref> == Laba ne == * Kabineeti ya Uganda * Paalamenti ya Uganda == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.parliament.go.ug/ Ku mikutu gya yintaneeti egya Paalamenti ya Uganda] * [http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1436649/betty-amongi-obote-maruzi-country-deserves Betty Amongi, Obote’s Maruzi Country Deserves Much Better] Yaterekebwa nga 7 Ogwokusatu mu 2019 ku kyuma kya Wayback * [http://www.foiredjibouti.com/index.php/fr/participants-3/participant/bio-amongi Ebitono ebimukwatako] * [https://web.archive.org/web/20210513151135/https://www.statehouse.go.ug/people/hon-betty-amongi Ebimukwatako mubumpi mpi] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] 0j88nah52p9bnj9iymwfnjb4amyw7mv 73500 73498 2026-08-30T09:33:07Z Musuuza 11013 ntaddeko obutindo 73500 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Betty Amongi Akena''', oba Betty Amongi Ongom, naye nga batera kumuyita '''Betty Amongi''',munabyabufuzi Omunayuganda. Ye Minisita [[w'ekikula Ky'abantu, emirimu wamu n'ekulakulana y'ebintu]]<ref>https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/</ref> mu [[Kabineeti ya Uganda]], okuva nga 9 Ogwomukaaga mu 2021. Mukusooka yali aweereza nga Kabineeti Minisita w'e[[Kampala|Ekibuga ekikulu ekya Kampala]]<ref name="AppR">https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html</ref> ng'ate tannaba kugenda eyo, okuva nga 6 Ogwomukaaga mu 2016 okutuuka 14 Ogwekumineebiri mu 2019,yali aweereza nga [[Minisita avunaanyzibwa ku By'ettaka amayumba n'enkulaakulana y'ebibuga]] mu kabineeti ya Uganda.<ref>https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref> Ye mubaka wa Paalamenti eyaliko wabula ne baddamu okumulonda okukiikirira [[Konsitituweensi ya Oyam eya Bukiika Kkono]] mu Paalamenti eye kkumi n'emu okuva mu ([[2021 okutuuka mu 2026]]). == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Betty Amongi yazaalibwa mu [[Disitulikiti ya Oyam]], mu [[bitundu bya Lango]], mu [[Bukiikaddyo|Bukiika Ddyo]] bwa Uganda, nga 15 Ogwekuminoogumu mu 1975.<ref name="Profile">https://web.archive.org/web/20180321103317/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427</ref> Mu 1996, yagenda ku [[Makerere University, Uganda|Makerere Yunivasite]] Yunivasite, gyeyatikkirwa ne [[Diguli mu by'enjigiriza]] mu by'obufuzi n'okuddukanya embeera z'abantu. Oluvannyumamu 2009, yatikkirwa ne Diguli ey'okubiri mu by'enjigiriza mu [[bikwata kunsonga z'ensi yonna]] wamu [[n'eby'emisomo gy'ekikungu]].<ref name="Profile" /> == Emirimu gye == Betty Amongi baasooka okumulonda okugenda mu Paalamenti mu 2001 nga omukyala omubaka owa Disitulikiti ya Oyam, nga baddamu okumulonda mu 2006 nga tebannamulonda nga omukyala omubaka wa Paalamenti owa Oyam Ey'obukiika kkono okuva mu 2011 okutuuka mu 2016.<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/uganda-s-28-longest-serving-mps-in-eleventh-parliament--3262486</ref> Mu ngeri y'ebyewunyo oluvannyuma lw'akalulu k'obwa Pulezidenti n'ababaka ba Paalamenti nga 20 Ogwokubiri mu 2016, Pulezidenti [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] ow'ekibiina ekiri mu buyinza ekya [[National Resistance Movement]], kyamuwa ogw'okubeera nga ye Minisita avunaanyizibwa ku By'ettaka, Amayumba wamu n'enkulakulana z'ebitundu by'emubibuga nga wadde yali alina akakwate ku kibiina ekivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]].<ref>http://allafrica.com/stories/201606080891.html</ref> Mu kukola enkyuka kyuka mu kabineeti nga 14 Ogwekumineebiri mu 2019, yaweebwa eky'okubeera kabineeti minisita w'ekibuga ekikulu ekya [[Kampala]] n'akyusa ebifo ne [[Beti Kamya|Beti Kamya -Turwomwe]] eyafuulibwa ow'Eby'ettaka, Amayumba wamu N'enkulakulana y'ebitundu by'omubibuga.<ref name="AppR" /> Mu Gwomukaaga mu 2021, Amongi yaweebwa ekifo eky'okubeera Minisita avunaanyizibwa [[ku Kikula ky'abantu, emirimu wamu n'enkulakulana z'ebintu]] mu [[kabineeti]] eyali empya. Mu Kabineeti ya 2026, teyaliimu. Era yafiirwa n’ekifo kye eky’obubaka mu Palamenti oluvannyuma lw’okukyusa ekifo kye eky’obuwanguzi n’avuganya ku kifo ky’Omubaka omukyala owa Lira City, naye n’awangulwa Minisita w’ebyobulamu eyaliwo mu kiseera ekyo, Hon. Jene Ruth Aceng, Betty Amongi gwe yavuganya naye mu kalulu ka bonna aka January 2026. == Obulamu bwe == Nga 6 Ogwokuna mu 2013, Betty Amongi yafumbirwa Jimmy Akena, omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira [[munisipaali y'e Lira,]] ng'era ye pulezidenti w'ekibiina ekivuganya gavumenti ekya Uganda People's Congress. Jimmy Akena nga mutabani wa [[Milton Obote]], eyaliko Saabaminista wa Uganda emirundi ebbiri wamu n'okubeera Pulezidenti wa Uganda. Embaga eno eyali ey'obuwangwa yaliwo mu ggombolola ya [[Minakulu,]] mu Disitulikiti ya Oyam ng'era yaliko ababaka ba Paalamenti 32. Pulezidenti Yoweri Museveni, nga mukwano w'abaagalana bano bombi, naye yaliyo ku mbaga eno.<ref>https://web.archive.org/web/20180316023043/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi</ref> == Laba ne == * [[Kabineeti ya Uganda]] * [[Paalamenti ya Uganda]] * [[Michael Moses Odongo Okune]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [[Ku mikutu gya yintaneeti egya Paalamenti ya Uganda]] * [[Betty Amongi, Obote’s Maruzi Country Deserves Much Better]] Yaterekebwa nga 7 Ogwokusatu mu 2019 ku kyuma kya Wayback * [[Ebitono ebimukwatako]] * [[Ebimukwatako mubumpi mpi]] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] 18vt670lxw5v0rm2mdmclrybatroq0s 73501 73500 2026-08-30T09:37:06Z Musuuza 11013 ntaddeko ebijuliziddwa 73501 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Betty Amongi Akena''', oba Betty Amongi Ongom, naye nga batera kumuyita '''Betty Amongi''',munabyabufuzi Omunayuganda. Ye Minisita [[w'ekikula Ky'abantu, emirimu wamu n'ekulakulana y'ebintu]]<ref>{{Cite web|title=NEW CABINET: Museveni drops Kutesa, 10 ministers|url=https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/|url-status=live|website=The Independent|date=9 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210609022748/https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/|archive-date=9 June 2021}}</ref> mu [[Kabineeti ya Uganda]], okuva nga 9 Ogwomukaaga mu 2021. Mukusooka yali aweereza nga Kabineeti Minisita w'e[[Kampala|Ekibuga ekikulu ekya Kampala]]<ref name="AppR2">{{cite web|date=14 December 2019|url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html|title=Museveni Shuffles Cabinet, Drops Muloni, Appoints Magyezi|newspaper=[[Daily Monitor]]|access-date=18 December 2019|author=Monitor|place=Kampala}}</ref> ng'ate tannaba kugenda eyo, okuva nga 6 Ogwomukaaga mu 2016 okutuuka 14 Ogwekumineebiri mu 2019,yali aweereza nga [[Minisita avunaanyzibwa ku By'ettaka amayumba n'enkulaakulana y'ebibuga]] mu kabineeti ya Uganda.<ref>{{cite web |newspaper=[[Daily Monitor]]|author=Uganda State House|date=6 June 2016|url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf|title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016|access-date=7 June 2016|location=Kampala|archive-date=7 October 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf|url-status=dead}}</ref> Ye mubaka wa Paalamenti eyaliko wabula ne baddamu okumulonda okukiikirira [[Konsitituweensi ya Oyam eya Bukiika Kkono]] mu Paalamenti eye kkumi n'emu okuva mu ([[2021 okutuuka mu 2026]]). == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Betty Amongi yazaalibwa mu [[Disitulikiti ya Oyam]], mu [[bitundu bya Lango]], mu [[Bukiikaddyo|Bukiika Ddyo]] bwa Uganda, nga 15 Ogwekuminoogumu mu 1975.<ref name="Profile2">{{cite web |last=POU |date=October 2016 |title=Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Amongi Betty Ongom |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180321103317/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427 |archive-date=21 March 2018 |accessdate=8 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]] (POU) |location=Kampala}}</ref> Mu 1996, yagenda ku [[Makerere University, Uganda|Makerere Yunivasite]] Yunivasite, gyeyatikkirwa ne [[Diguli mu by'enjigiriza]] mu by'obufuzi n'okuddukanya embeera z'abantu. Oluvannyumamu 2009, yatikkirwa ne Diguli ey'okubiri mu by'enjigiriza mu [[bikwata kunsonga z'ensi yonna]] wamu [[n'eby'emisomo gy'ekikungu]].<ref name="Profile2" /> == Emirimu gye == Betty Amongi baasooka okumulonda okugenda mu Paalamenti mu 2001 nga omukyala omubaka owa Disitulikiti ya Oyam, nga baddamu okumulonda mu 2006 nga tebannamulonda nga omukyala omubaka wa Paalamenti owa Oyam Ey'obukiika kkono okuva mu 2011 okutuuka mu 2016.<ref>{{Cite web |last=Jacob |first=Ocen |date=19 January 2021 |title=Uganda's 28 longest serving MPs in eleventh Parliament. |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/uganda-s-28-longest-serving-mps-in-eleventh-parliament--3262486 |access-date=11 March 2023}}</ref> Mu ngeri y'ebyewunyo oluvannyuma lw'akalulu k'obwa Pulezidenti n'ababaka ba Paalamenti nga 20 Ogwokubiri mu 2016, Pulezidenti [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] ow'ekibiina ekiri mu buyinza ekya [[National Resistance Movement]], kyamuwa ogw'okubeera nga ye Minisita avunaanyizibwa ku By'ettaka, Amayumba wamu n'enkulakulana z'ebitundu by'emubibuga nga wadde yali alina akakwate ku kibiina ekivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]].<ref>{{cite web |author=Sadab Kitatta Kaaya |date=8 June 2016 |title=Uganda: Cabinet - How Museveni Got the Opposition In |url=http://allafrica.com/stories/201606080891.html |accessdate=8 November 2016 |newspaper=[[The Observer (Uganda)]] via [[AllAfrica.com]] |location=Kampala}}</ref> Mu kukola enkyuka kyuka mu kabineeti nga 14 Ogwekumineebiri mu 2019, yaweebwa eky'okubeera kabineeti minisita w'ekibuga ekikulu ekya [[Kampala]] n'akyusa ebifo ne [[Beti Kamya|Beti Kamya -Turwomwe]] eyafuulibwa ow'Eby'ettaka, Amayumba wamu N'enkulakulana y'ebitundu by'omubibuga.<ref name="AppR2" /> Mu Gwomukaaga mu 2021, Amongi yaweebwa ekifo eky'okubeera Minisita avunaanyizibwa [[ku Kikula ky'abantu, emirimu wamu n'enkulakulana z'ebintu]] mu [[kabineeti]] eyali empya. Mu Kabineeti ya 2026, teyaliimu.<ref>{{Cite web |last=Ssejjoba |first=Eddie |date=2026-05-26 |title=Politics: 28 ministers dropped as Museveni appoints new cabinet |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/28-ministers-dropped-as-museveni-appoints-new-NV_234412_062026 |access-date=2026-06-18 |website=New Vision}}</ref> Era yafiirwa n’ekifo kye eky’obubaka mu Palamenti oluvannyuma lw’okukyusa ekifo kye eky’obuwanguzi n’avuganya ku kifo ky’Omubaka omukyala owa Lira City, naye n’awangulwa Minisita w’ebyobulamu eyaliwo mu kiseera ekyo, Hon. Jene Ruth Aceng, Betty Amongi gwe yavuganya naye mu kalulu ka bonna aka January 2026.<ref>{{Cite web |date=2026-01-22 |title=Amongi accuses Aceng, army of interference in Lira City poll |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/amongi-accuses-aceng-army-of-interference-in-lira-city-poll-5334370 |access-date=2026-08-05 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obulamu bwe == Nga 6 Ogwokuna mu 2013, Betty Amongi yafumbirwa Jimmy Akena, omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira [[munisipaali y'e Lira,]] ng'era ye pulezidenti w'ekibiina ekivuganya gavumenti ekya Uganda People's Congress. Jimmy Akena nga mutabani wa [[Milton Obote]], eyaliko Saabaminista wa Uganda emirundi ebbiri wamu n'okubeera Pulezidenti wa Uganda. Embaga eno eyali ey'obuwangwa yaliwo mu ggombolola ya [[Minakulu,]] mu Disitulikiti ya Oyam ng'era yaliko ababaka ba Paalamenti 32. Pulezidenti Yoweri Museveni, nga mukwano w'abaagalana bano bombi, naye yaliyo ku mbaga eno.<ref>{{cite web |last=Chris Ocowun |first=and Bonney Odongo |date=8 April 2013 |title=MP Jimmy Akena finds his missing rib in Amongi |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180316023043/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi |archive-date=16 March 2018 |accessdate=8 November 2016 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}</ref> == Laba ne == * [[Kabineeti ya Uganda]] * [[Paalamenti ya Uganda]] * [[Michael Moses Odongo Okune]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [[Ku mikutu gya yintaneeti egya Paalamenti ya Uganda]] * [[Betty Amongi, Obote’s Maruzi Country Deserves Much Better]] Yaterekebwa nga 7 Ogwokusatu mu 2019 ku kyuma kya Wayback * [[Ebitono ebimukwatako]] * [[Ebimukwatako mubumpi mpi]] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] pbc05qpuscmkyny9zzmsm1kkkjc0iuw 73502 73501 2026-08-30T09:38:39Z Musuuza 11013 nyongeddemu laba ne 73502 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Betty Amongi Akena''', oba Betty Amongi Ongom, naye nga batera kumuyita '''Betty Amongi''',munabyabufuzi Omunayuganda. Ye Minisita [[w'ekikula Ky'abantu, emirimu wamu n'ekulakulana y'ebintu]]<ref>{{Cite web|title=NEW CABINET: Museveni drops Kutesa, 10 ministers|url=https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/|url-status=live|website=The Independent|date=9 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210609022748/https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/|archive-date=9 June 2021}}</ref> mu [[Kabineeti ya Uganda]], okuva nga 9 Ogwomukaaga mu 2021. Mukusooka yali aweereza nga Kabineeti Minisita w'e[[Kampala|Ekibuga ekikulu ekya Kampala]]<ref name="AppR2">{{cite web|date=14 December 2019|url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html|title=Museveni Shuffles Cabinet, Drops Muloni, Appoints Magyezi|newspaper=[[Daily Monitor]]|access-date=18 December 2019|author=Monitor|place=Kampala}}</ref> ng'ate tannaba kugenda eyo, okuva nga 6 Ogwomukaaga mu 2016 okutuuka 14 Ogwekumineebiri mu 2019,yali aweereza nga [[Minisita avunaanyzibwa ku By'ettaka amayumba n'enkulaakulana y'ebibuga]] mu kabineeti ya Uganda.<ref>{{cite web |newspaper=[[Daily Monitor]]|author=Uganda State House|date=6 June 2016|url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf|title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016|access-date=7 June 2016|location=Kampala|archive-date=7 October 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf|url-status=dead}}</ref> Ye mubaka wa Paalamenti eyaliko wabula ne baddamu okumulonda okukiikirira [[Konsitituweensi ya Oyam eya Bukiika Kkono]] mu Paalamenti eye kkumi n'emu okuva mu ([[2021 okutuuka mu 2026]]). == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Betty Amongi yazaalibwa mu [[Disitulikiti ya Oyam]], mu [[bitundu bya Lango]], mu [[Bukiikaddyo|Bukiika Ddyo]] bwa Uganda, nga 15 Ogwekuminoogumu mu 1975.<ref name="Profile2">{{cite web |last=POU |date=October 2016 |title=Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Amongi Betty Ongom |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180321103317/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427 |archive-date=21 March 2018 |accessdate=8 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]] (POU) |location=Kampala}}</ref> Mu 1996, yagenda ku [[Makerere University, Uganda|Makerere Yunivasite]] Yunivasite, gyeyatikkirwa ne [[Diguli mu by'enjigiriza]] mu by'obufuzi n'okuddukanya embeera z'abantu. Oluvannyumamu 2009, yatikkirwa ne Diguli ey'okubiri mu by'enjigiriza mu [[bikwata kunsonga z'ensi yonna]] wamu [[n'eby'emisomo gy'ekikungu]].<ref name="Profile2" /> == Emirimu gye == Betty Amongi baasooka okumulonda okugenda mu Paalamenti mu 2001 nga omukyala omubaka owa Disitulikiti ya Oyam, nga baddamu okumulonda mu 2006 nga tebannamulonda nga omukyala omubaka wa Paalamenti owa Oyam Ey'obukiika kkono okuva mu 2011 okutuuka mu 2016.<ref>{{Cite web |last=Jacob |first=Ocen |date=19 January 2021 |title=Uganda's 28 longest serving MPs in eleventh Parliament. |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/uganda-s-28-longest-serving-mps-in-eleventh-parliament--3262486 |access-date=11 March 2023}}</ref> Mu ngeri y'ebyewunyo oluvannyuma lw'akalulu k'obwa Pulezidenti n'ababaka ba Paalamenti nga 20 Ogwokubiri mu 2016, Pulezidenti [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] ow'ekibiina ekiri mu buyinza ekya [[National Resistance Movement]], kyamuwa ogw'okubeera nga ye Minisita avunaanyizibwa ku By'ettaka, Amayumba wamu n'enkulakulana z'ebitundu by'emubibuga nga wadde yali alina akakwate ku kibiina ekivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]].<ref>{{cite web |author=Sadab Kitatta Kaaya |date=8 June 2016 |title=Uganda: Cabinet - How Museveni Got the Opposition In |url=http://allafrica.com/stories/201606080891.html |accessdate=8 November 2016 |newspaper=[[The Observer (Uganda)]] via [[AllAfrica.com]] |location=Kampala}}</ref> Mu kukola enkyuka kyuka mu kabineeti nga 14 Ogwekumineebiri mu 2019, yaweebwa eky'okubeera kabineeti minisita w'ekibuga ekikulu ekya [[Kampala]] n'akyusa ebifo ne [[Beti Kamya|Beti Kamya -Turwomwe]] eyafuulibwa ow'Eby'ettaka, Amayumba wamu N'enkulakulana y'ebitundu by'omubibuga.<ref name="AppR2" /> Mu Gwomukaaga mu 2021, Amongi yaweebwa ekifo eky'okubeera Minisita avunaanyizibwa [[ku Kikula ky'abantu, emirimu wamu n'enkulakulana z'ebintu]] mu [[kabineeti]] eyali empya. Mu Kabineeti ya 2026, teyaliimu.<ref>{{Cite web |last=Ssejjoba |first=Eddie |date=2026-05-26 |title=Politics: 28 ministers dropped as Museveni appoints new cabinet |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/28-ministers-dropped-as-museveni-appoints-new-NV_234412_062026 |access-date=2026-06-18 |website=New Vision}}</ref> Era yafiirwa n’ekifo kye eky’obubaka mu Palamenti oluvannyuma lw’okukyusa ekifo kye eky’obuwanguzi n’avuganya ku kifo ky’Omubaka omukyala owa Lira City, naye n’awangulwa Minisita w’ebyobulamu eyaliwo mu kiseera ekyo, Hon. Jene Ruth Aceng, Betty Amongi gwe yavuganya naye mu kalulu ka bonna aka January 2026.<ref>{{Cite web |date=2026-01-22 |title=Amongi accuses Aceng, army of interference in Lira City poll |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/amongi-accuses-aceng-army-of-interference-in-lira-city-poll-5334370 |access-date=2026-08-05 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obulamu bwe == Nga 6 Ogwokuna mu 2013, Betty Amongi yafumbirwa Jimmy Akena, omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira [[munisipaali y'e Lira,]] ng'era ye pulezidenti w'ekibiina ekivuganya gavumenti ekya Uganda People's Congress. Jimmy Akena nga mutabani wa [[Milton Obote]], eyaliko Saabaminista wa Uganda emirundi ebbiri wamu n'okubeera Pulezidenti wa Uganda. Embaga eno eyali ey'obuwangwa yaliwo mu ggombolola ya [[Minakulu,]] mu Disitulikiti ya Oyam ng'era yaliko ababaka ba Paalamenti 32. Pulezidenti Yoweri Museveni, nga mukwano w'abaagalana bano bombi, naye yaliyo ku mbaga eno.<ref>{{cite web |last=Chris Ocowun |first=and Bonney Odongo |date=8 April 2013 |title=MP Jimmy Akena finds his missing rib in Amongi |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180316023043/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi |archive-date=16 March 2018 |accessdate=8 November 2016 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}</ref> == Laba ne == * [[Kabineeti ya Uganda]] * [[Paalamenti ya Uganda]] * [[Michael Moses Odongo Okune]] * [[Milton Obote]] * [[Uganda People's Congress]] * [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Yoweri Museven]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [[Ku mikutu gya yintaneeti egya Paalamenti ya Uganda]] * [[Betty Amongi, Obote’s Maruzi Country Deserves Much Better]] Yaterekebwa nga 7 Ogwokusatu mu 2019 ku kyuma kya Wayback * [[Ebitono ebimukwatako]] * [[Ebimukwatako mubumpi mpi]] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] qou23byrtnu6rrivd52omvvt4v7aq8s 73505 73502 2026-08-30T09:43:30Z Musuuza 11013 nyongeddeko amatuluba 73505 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Betty Amongi Akena''', oba Betty Amongi Ongom, naye nga batera kumuyita '''Betty Amongi''',munabyabufuzi Omunayuganda. Ye Minisita [[w'ekikula Ky'abantu, emirimu wamu n'ekulakulana y'ebintu]]<ref>{{Cite web|title=NEW CABINET: Museveni drops Kutesa, 10 ministers|url=https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/|url-status=live|website=The Independent|date=9 June 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210609022748/https://www.independent.co.ug/new-cabinet-museveni-drops-kutesa-10-ministers/|archive-date=9 June 2021}}</ref> mu [[Kabineeti ya Uganda]], okuva nga 9 Ogwomukaaga mu 2021. Mukusooka yali aweereza nga Kabineeti Minisita w'e[[Kampala|Ekibuga ekikulu ekya Kampala]]<ref name="AppR2">{{cite web|date=14 December 2019|url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni-shuffles-Cabinet-drops-Muloni-Nadduli-Ssekandi/688334-5386130-139sq4lz/index.html|title=Museveni Shuffles Cabinet, Drops Muloni, Appoints Magyezi|newspaper=[[Daily Monitor]]|access-date=18 December 2019|author=Monitor|place=Kampala}}</ref> ng'ate tannaba kugenda eyo, okuva nga 6 Ogwomukaaga mu 2016 okutuuka 14 Ogwekumineebiri mu 2019,yali aweereza nga [[Minisita avunaanyzibwa ku By'ettaka amayumba n'enkulaakulana y'ebibuga]] mu kabineeti ya Uganda.<ref>{{cite web |newspaper=[[Daily Monitor]]|author=Uganda State House|date=6 June 2016|url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf|title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016|access-date=7 June 2016|location=Kampala|archive-date=7 October 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf|url-status=dead}}</ref> Ye mubaka wa Paalamenti eyaliko wabula ne baddamu okumulonda okukiikirira [[Konsitituweensi ya Oyam eya Bukiika Kkono]] mu Paalamenti eye kkumi n'emu okuva mu ([[2021 okutuuka mu 2026]]). == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Betty Amongi yazaalibwa mu [[Disitulikiti ya Oyam]], mu [[bitundu bya Lango]], mu [[Bukiikaddyo|Bukiika Ddyo]] bwa Uganda, nga 15 Ogwekuminoogumu mu 1975.<ref name="Profile2">{{cite web |last=POU |date=October 2016 |title=Parliament of Uganda Members of the 10th Parliament: Amongi Betty Ongom |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180321103317/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=427 |archive-date=21 March 2018 |accessdate=8 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]] (POU) |location=Kampala}}</ref> Mu 1996, yagenda ku [[Makerere University, Uganda|Makerere Yunivasite]] Yunivasite, gyeyatikkirwa ne [[Diguli mu by'enjigiriza]] mu by'obufuzi n'okuddukanya embeera z'abantu. Oluvannyumamu 2009, yatikkirwa ne Diguli ey'okubiri mu by'enjigiriza mu [[bikwata kunsonga z'ensi yonna]] wamu [[n'eby'emisomo gy'ekikungu]].<ref name="Profile2" /> == Emirimu gye == Betty Amongi baasooka okumulonda okugenda mu Paalamenti mu 2001 nga omukyala omubaka owa Disitulikiti ya Oyam, nga baddamu okumulonda mu 2006 nga tebannamulonda nga omukyala omubaka wa Paalamenti owa Oyam Ey'obukiika kkono okuva mu 2011 okutuuka mu 2016.<ref>{{Cite web |last=Jacob |first=Ocen |date=19 January 2021 |title=Uganda's 28 longest serving MPs in eleventh Parliament. |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/uganda-s-28-longest-serving-mps-in-eleventh-parliament--3262486 |access-date=11 March 2023}}</ref> Mu ngeri y'ebyewunyo oluvannyuma lw'akalulu k'obwa Pulezidenti n'ababaka ba Paalamenti nga 20 Ogwokubiri mu 2016, Pulezidenti [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] ow'ekibiina ekiri mu buyinza ekya [[National Resistance Movement]], kyamuwa ogw'okubeera nga ye Minisita avunaanyizibwa ku By'ettaka, Amayumba wamu n'enkulakulana z'ebitundu by'emubibuga nga wadde yali alina akakwate ku kibiina ekivuganya gavumenti ekya [[Uganda People's Congress]].<ref>{{cite web |author=Sadab Kitatta Kaaya |date=8 June 2016 |title=Uganda: Cabinet - How Museveni Got the Opposition In |url=http://allafrica.com/stories/201606080891.html |accessdate=8 November 2016 |newspaper=[[The Observer (Uganda)]] via [[AllAfrica.com]] |location=Kampala}}</ref> Mu kukola enkyuka kyuka mu kabineeti nga 14 Ogwekumineebiri mu 2019, yaweebwa eky'okubeera kabineeti minisita w'ekibuga ekikulu ekya [[Kampala]] n'akyusa ebifo ne [[Beti Kamya|Beti Kamya -Turwomwe]] eyafuulibwa ow'Eby'ettaka, Amayumba wamu N'enkulakulana y'ebitundu by'omubibuga.<ref name="AppR2" /> Mu Gwomukaaga mu 2021, Amongi yaweebwa ekifo eky'okubeera Minisita avunaanyizibwa [[ku Kikula ky'abantu, emirimu wamu n'enkulakulana z'ebintu]] mu [[kabineeti]] eyali empya. Mu Kabineeti ya 2026, teyaliimu.<ref>{{Cite web |last=Ssejjoba |first=Eddie |date=2026-05-26 |title=Politics: 28 ministers dropped as Museveni appoints new cabinet |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/28-ministers-dropped-as-museveni-appoints-new-NV_234412_062026 |access-date=2026-06-18 |website=New Vision}}</ref> Era yafiirwa n’ekifo kye eky’obubaka mu Palamenti oluvannyuma lw’okukyusa ekifo kye eky’obuwanguzi n’avuganya ku kifo ky’Omubaka omukyala owa Lira City, naye n’awangulwa Minisita w’ebyobulamu eyaliwo mu kiseera ekyo, Hon. Jene Ruth Aceng, Betty Amongi gwe yavuganya naye mu kalulu ka bonna aka January 2026.<ref>{{Cite web |date=2026-01-22 |title=Amongi accuses Aceng, army of interference in Lira City poll |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/amongi-accuses-aceng-army-of-interference-in-lira-city-poll-5334370 |access-date=2026-08-05 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obulamu bwe == Nga 6 Ogwokuna mu 2013, Betty Amongi yafumbirwa Jimmy Akena, omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira [[munisipaali y'e Lira,]] ng'era ye pulezidenti w'ekibiina ekivuganya gavumenti ekya Uganda People's Congress. Jimmy Akena nga mutabani wa [[Milton Obote]], eyaliko Saabaminista wa Uganda emirundi ebbiri wamu n'okubeera Pulezidenti wa Uganda. Embaga eno eyali ey'obuwangwa yaliwo mu ggombolola ya [[Minakulu,]] mu Disitulikiti ya Oyam ng'era yaliko ababaka ba Paalamenti 32. Pulezidenti Yoweri Museveni, nga mukwano w'abaagalana bano bombi, naye yaliyo ku mbaga eno.<ref>{{cite web |last=Chris Ocowun |first=and Bonney Odongo |date=8 April 2013 |title=MP Jimmy Akena finds his missing rib in Amongi |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180316023043/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1316931/mp-jimmy-akena-missing-rib-amongi |archive-date=16 March 2018 |accessdate=8 November 2016 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}</ref> == Laba ne == * [[Kabineeti ya Uganda]] * [[Paalamenti ya Uganda]] * [[Michael Moses Odongo Okune]] * [[Milton Obote]] * [[Uganda People's Congress]] * [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Yoweri Museven]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [[Ku mikutu gya yintaneeti egya Paalamenti ya Uganda]] * [[Betty Amongi, Obote’s Maruzi Country Deserves Much Better]] Yaterekebwa nga 7 Ogwokusatu mu 2019 ku kyuma kya Wayback * [[Ebitono ebimukwatako]] * [[Ebimukwatako mubumpi mpi]] [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Ba minisita ba Uganda aba Kampala]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1975]] [[Category:Abantu be Lango]] [[Category:Abakyala be Lango]] [[Category:Ababaka ba paalamenti ya Uganda abakyala]] [[Category:Ba memba ba paalamenti ya Uganda eyoomwenda]] [[Category:Ba memba ba paalamenti ya Uganda eye kkumi n'emui]] cu54j7u5vqjit53ql68jh5ni2vmx235 AK 47 Mayanja 0 8356 73447 72970 2026-08-29T22:07:24Z Ssenkungu ivan 3840 Ntereezezza empandiika 73447 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''AK 47''', '''Akay 47''', '''Ak Fortyseven, AkayFourtyseven, erinnya lye ery'obuzaale ye Emmanuel Mayanja''' (yazaalibwa mu Gwomwenda 29, 1990, n'afa mu Gwokusatu 16, 2015) Yali muyimbi Munnayuganda eyayimbanga ennyimba za Dancehall n'Ekidandali.<ref>{{cite web |last=Howwelimited |first=Archive |date=2 July 2014 |title=AK 47 Biography |url=http://www.howwe.biz/ak47.html |accessdate=1 April 2015 |publisher=Howwe Limited}}</ref> Yavaayo n'atutumuka mu 2012 n'oluyimba lwe olwa "Champion. Bagamba nti yali omu ku bantu abasinga okuyimba dancehall mu Uganda. Yafa mu nfa etaategeerekeka mu Gwokusatu 16, 2015.<ref>{{cite web |last=Redpepper |first=Arce |date=17 March 2015 |title=AK 47 dead |url=http://www.redpepper.co.ug/singer-ak-47-is-dead |accessdate=1 April 2015 |publisher=[[Redpepper]]}}</ref> == Obulamu bwe ne n’emirimu == Ak 47 yazaalibwa omwami Gerald Mayanja, eyali ava e Busato [[:lg:Mityana|Mityana]] naye ng'abeera Seguku [[:lg:Kampala|Kampala]], Yali muganda w’abayimbi Abannayuganda [[Jose Chameleone|Chameleone]], [[Pallaso]] ne Weasel owa [[Abayimbiramu kibiina kye bayita 'Goodlyfe'|Goodlyfe Crew]].<ref>{{Cite web |last=Kiiza |first=Christopher |date=2023-03-23 |title=Mayanjas, Music Industry Remember AK-47 |url=https://chimpreports.com/mayanjas-music-industry-remember-ak-47/ |access-date=2023-07-05 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> == Okusoma kwe == AK yasomera mu siniya e Kisubi, gye yamalira siniya. AK47 yatandika okuyimba mu 2008, n’erinnya lya siteegi erya Hammatone. Oluyimba lwe olwasooka ennyo lwakolebwa ku Studio One era vidiyo yakolebwa DJ Erycom omututumufu munnayuganda. Yatandika okuyimba mu kibiina kya Leone Island ekiddukanyizibwa muganda we [[Jose Chameleone|Chameleone]] n’oluyimba lwe olwasooka Usiende mu 2008.<ref>{{cite web |last=MySpace |first=Archive |date=1 July 2008 |title=Usiende AK 47 |url=https://www.myspace.com/hammatone/music/album/usiende-2170204 |accessdate=1 April 2015 |publisher=[[MySpace]]}}</ref> Wabula oluyimba luno tebaalukuba nnyo ku leediyo za Uganda ne Ttivi za Uganda. Yajja okumanyikibwa mu 2011 bwe yakola remix ya Bayuda ne muganda we [[Jose Chameleone]].<ref>{{cite web |last=Hipipo |first=Archive |date=16 April 2014 |title=Ak remixes Bayuda |url=http://www.hipipo.com/radio/218/AK47/AK47-and-Jose-Chameleone-Bayuda-Remix |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402171538/http://www.hipipo.com/radio/218/AK47/AK47-and-Jose-Chameleone-Bayuda-Remix |archive-date=April 2, 2015 |accessdate=1 April 2015 |publisher=[[Hipipo]]}}</ref> Kino kyamuwa okumannyikwa n'obuwagizi obungi mu Uganda. Okuva olwo yagenda mu maaso n’ennyimba endala ennungi nga Mbeera ya nsi ne Champion ekyakulembera mu mboozi z’omuziki gwa Uganda okumala ebbanga ddene. Omuziki guno gwaliko Kidandali gatako Kaleba ng'ali ne muganda we Chameleone kyokka oluvannyuma n’akola remix ne [[Gravity Omutujju]], Musajja watu ng'ali ne King Saha n'endala nyingi. Mu 2014 yeegatta ku kibiina kya Team No Sleep ekiddukanyizibwa era nga kyannannyini Jeff Kiwa. Mu 2012, AK 47 yawasa mukyala we Maggie Mayanja ne bazaala abaana babiri (abalongo).<ref>{{Cite web |date=2023-03-23 |title=Mayanja's welcome family and friends in memorial mass for the late AK47 |url=https://www.ntv.co.ug/ug/news/sparktv-news/mayanja-s-welcome-family-and-friends-in-memorial-mass-for-the-late-ak47-4169648 |access-date=2023-07-05 |website=NTV Uganda |language=en |archive-date=2023-07-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230705122500/https://www.ntv.co.ug/ug/news/sparktv-news/mayanja-s-welcome-family-and-friends-in-memorial-mass-for-the-late-ak47-4169648 |url-status=dead }}</ref> == Ennyimba ze == * Usiende * Bayunda Remix feat. Chameleone * Champion * Kidandali * Mbera ya nsi * Mussajja watu with King Saha * Ndi Mulokole * Tukikolemu * Ebaluwa * Kaleeba Refix ft. [[Gravity Omutujju]] * Oneyme * One Time Lover ft. [[Jackie Chandiru]] * Solatido ft. Bakri * Gal a bubble ft. Diziza * Atlas - Movie Star ft. [[Jose Chameleone]], AK 47 Mayanja * Schwarz - Nzi Muzibu ft. Ak 47 Mayanja * [[Papa Cidy]] - Raudah ft. AK 47 Mayanja * Ak47 - Ghetto Love * Ak47 - Ghetto Love Remix ft. Darrio * Brenda Birungi - Teli Amuzinga ft. AK 47 Mayanja === Album === * Kagawandagaza Album [Posthumous Album] * Akay 47 Legacy [Posthumous Album] * Action Packed [Posthumous Album] * Ebaluwa [Posthumous Album] == Okufa kwe == AK47 yali amazze okukwata oluyimba lwe olwa Ndi Mulokole, Mu gwokusatu 16, olunaku lwe olwasembayo, yagenda mu maaso n'ateeka ku mukutu gwe ogwa Facebook ng'agamba nti "Nze Ndi Mulokole Nafuuka Mulokole AK Mulokole Naawe Fuuka Mulokole In God we trust", AK yalokoka, naawe lokoka, twesige Katonda<ref>{{cite web |last= |first= |date=16 March 2015 |title=Ndi Mulokole |url=https://www.facebook.com/AkFourtysevenMusic/photos/a.557226260998390.1073741830.516586985062318/792310230823324/?type=1&source=46&refid=17&do_not_show_promo=1&_rdr |accessdate=2 April 2015 |publisher=[[Facebook]]}}</ref> teyamanya nti y’egenda okubeera update ye esembayo eri abantu. Ku ssaawa nga (8:00 PM) saawa beiri ez’ekiro, AK 47 yagenze mu bbaala ya maneja we Jeff Kiwa, eyitibwa DejaVu esangibwa mu Kampala, gye yatandikira okunywa n’emikwano. Ku ssaawa nga 10:00PM (saawa 4 ez'ekiro), AK 47 yasangibwa ng’agalamidde wansi mu kinaabiro ng’avaamu omusaayi mu nnyindo ate ng’alina ebyoovu mu kamwa. Kigambibwa nti yazirika. Yatwalibwa mu ddwaaliro eriri okumpi okufuna obujjanjabi obusookerwako kyokka eddwaaliro ne litasobola okumukolako kulwembeera enzibu. mu kifo kyomukolako, bamusindika mu ddwaaliro eddene. Baatuuka mu ddwaaliro e Nsambya wabula abasawo ne nebakizuula nti tekisoboka okumuwonya ekyaali kimutuseeko. Baalangira nti afudde nga wayise eddakiika ttaano oluvannyuma lwokutuuka mu ddwaaliro. Baayita baganda bbe Jose Chameleone ne [[:lg:Pallaso|Pallaso]] abaatuuka mu bwangu ddala. Bategeezezza bannamawulire era ku ssaawa nga 11PM (5 ez'ekiro) amawulire ne gatandika okutambula ku mikutu gya yintaneeti (social media) gyonna. Abasawo baategeka omulambo gwe nebagutwala mu gwanika. == Abajulizi == Enkyusa ez’enjawulo zaava mu bajulizi abaali beetoolodde ebbaala ya Dejavu ekiro ekyo. Okusinziira ku muwala omu, AK 47 yafuna obutakkaanya ne maneja we Jeff Kiwa ku laptop: AK 47 yali ayagala kukuba luyimba lwe olupya Ndi Mulokole, ekintu Jeff Kiwa kye yali tayagalangako, ng’agamba nti laptop terina bbaatule. Oluvannyuma lw’okuwanyisiganya ebigambo ebimu, AK 47 yagenda mu kinaabiro; bouncer yalabibwako ng’agoberera AK 47 okutuuka mu kinaabiro. Oluvannyuma lw’eddakiika ntono bouncer w’ebbaala yalabibwa ng’ava mu kinaabiro era bwe bataalaba AK 47 ng’afuluma, baasalawo okukebera kwekumusanga ng’agalamidde wansi ng’omufu; balowooza nti yakubwa n’attibwa bouncer. Abalala bagamba nti AK 47 yava mu baala n'agenda wabweru okugenda mu mmotoka ye adde ewaka. Naye yalabibwako ng'alina omusaayi munyindo nga kikirizibwa nti yali akubiddwa kanyama emabegako; awo weyagendera mu binaabiro okwerongoosaako omusaayi. Awo kanyama weyamugoberere neera, oluvannyuma kanyama n'afuluma ebinaabiro, nga webaagenda okukebera mu binaabiro oluvannyuma lwedakiika eziwerako, basingaana AK 47 nga yeebase wansi nga tasobola wadde okweyaba. Abajulizi bano bombi bakiriza nti oluvannyuma lw'okuyingira mu binaabiro, yagobererwa kanyama, nga kikirizibwa nti kanyama ono yeyamuta. Bangi bakiriza nti kanyama ono yali akolera kubiragiro by'abo abamusingako abali wagulu we. == Engero endala == Amangu ddala nga yaakafa, amawulire agamu, gajja nga gagamba nti omuzimu gwa Karamaji gwe gwanyiga AK 47 n’afa,<ref>{{cite web |last=Dailymonitor |first=Archive |date=17 March 2015 |title=What people talked about AK 47 death |url=http://www.blogs.monitor.co.ug/2015/03/ak47s-death-what-people-say/ |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150320060924/http://blogs.monitor.co.ug/2015/03/ak47s-death-what-people-say/ |archivedate=March 20, 2015 |accessdate=2 April 2015 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref> Karamaji mulenzi eyali afudde mu 2012 era okufa kwe kwali kwekuusa ku Famire ya Mayanja okuva lwe yayokebwa mu kibangirizi ky’ennyumba ya muganda wa AK 47 wabula; ebyogerwa poliisi yabigoba okuva lwe byali tebirina nsibuko na bukakafu. Ekibinja ekirala ekyagamba nti kyava mu Illuminati kyagamba nti kye kyavunaanyizibwa ku kutwala famire ya AK 47, okusinziira ku bo, AK 47 yali amaze ebbanga ddene ng’ali mu ttiimu yaabwe era nti baali bamuyambye okufuna ettutumu n’obuganzi era nti yali abalyamu olukwe ng’alangirira nti alokose mu kiwandiiko kye ekyasembyeyo ku Facebook, kale nga balina okumubonereza. Wabula poliisi nayo yagoba ebyogerwako ng’egamba nti bagezaako okukyusa okunoonyereza kwa poliisi ku kituufu ekyaviirako AK 47 okufa. == Ebyavaamu == Oluvannyuma lw'okufa kwa AK 47, amawulire gasaasaana buli wamu ku mikutu gya yintaneeti (social media).[[Facebook]] ne [[Twitter]] mu [[Uganda]] zatuuka okujjula n'obubaka obw'okusaasira, leediyo ne Ttivi ez’ettutumu mu Uganda zaasalako enteekateeka zaabwe eza buli lunaku okusobola okubika n'okumenya amawulire ag’ennaku ku muzira ono eyali afudde. Ebikumi n’ebikumi by’abawagizi baali baatuuse dda mu kifo we yafiiridde, okukungubaga wamu ne baganda be [[Jose Chameleone|Chameleone]] ne [[Pallaso]] n’abayimbi ab’enjawulo omuli [[Bebe Cool]], Diamond Oscar, [[Sheebah Karungi]] n'abalala bangi. [[Bebe Cool]] yateeka obubaka obw’okusaasira ku mukutu gwe ogwa Facebook, n’addirirwa Chameleone ne Pallaso. Oluvannyuma bassereebu abalala bangi mu Uganda ne ba social bloggers baateeka obubaka bwabwe obw’okusaasira okwali [[Eddy Kenzo]], [[Juliana Kanyomozi]], [[Bobi Wine]], [[Sheebah Karungi]], [[Norbert Mao|Nobert Mao]] n’abalala bangi. Davido era yateekako obubaka obw’okusaasira, bassereebu ab’enjawulo mu Kenya ne Tanzania nabo nebateekako obubaka bwabwe obw’okusaasira. Bobi Wine yali mu kutalaaga [[South Africa|South Afrika]] wabula kyaava asazaamu ebivvulu byonna ebyasigadewo n’adda e Uganda. Okufa kwe kwenkanankana n’okufa kw’abayimbi abakulu mu Uganda nga [[Philly Bongole Lutaaya|Philly]] [[Philly Bongole Lutaaya|Bongole Lutaaya]], [[Paulo Kafeero]] ne [[Elly Wamala]]. Diamond Oscar ne Dj Bobby abaali bakolera mu bbaala ya Dejavu bakwatibwa okuyambako poliisi mu kunoonyereza wabula baayimbubwa enkeera oluvannyuma lw’okukola sitatimenti eri poliisi. Jeff Kiwa ne Sheebah Karungi nabo baakola sitatimenti zaabwe ku poliisi. Kanyama w'okubaala yabulawo, omuyonja w’ebbaala ateeberezebwa okuba nga ye yalaba okufa kwa AK 47 naye yabulawo. Chameleone yayiiya oluyimba, olw'okusiima muganda we eyali affudde, lwe yatuuma "Tubasonyiwe". Oluvannyuma ekibinja ky'abayimbi okuva mu Uganda kyayiiya oluyimba ng'okusiima AK 47 lwe baatuuma "Rest in Peace AK 47" mubano kwaliko Eddy Kenzo, Yung Mulo, Big Eye, Lyto Boss, Denis Bitone, Spice Diana, ne [[:lg:Aziz Azion|Aziz Azion]]. Kino kyaddiriwa muganda we Pallaso okumusiima okutuumibwa Mubambazanga. == Laba ne == * [[Bebe Cool]] * [[Jose Chameleone]] * [[Pallaso]] * [[Sheebah Karungi]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Abayimbi]] [[Category:Abaafa mu 2015]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1990]] [[Category:Abayimbi ba Dancehall]] czbv03d35029gk2jocu131xk4c3vodc Denis Onyango 0 8518 73442 72785 2026-08-29T21:13:17Z Kisakye Jane 9195 Nterezezaamu katono. 73442 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Denis Onyango''' (eyazaalibwa nga 15 Ogwokutaano 1985)<ref>"36. Denis Onyango | Mamelodi Sundowns". Archived from the original on 10 December 2017. Retrieved 3 March 2017.</ref> munnayuganda omuzannyi [[:en:Association_football|w'omupiira gw'ebigere]] azannya [[:en:Goalkeeper_(association_football)|ng'omukwasi wa ggoolo]] ku ttiimu ya [[:en:Mamelodi_Sundowns|Mamelodi Sundowns]] ezannyira mu South African [[:en:Premier_Soccer_League|Premier Soccer League.]] ne ku tiimu ye ggwanga [[:en:Uganda_national_football_team|Yuganda]] Oluvannyuma lw'okutandika omupiira mu ggwanga lye ery'obuzaaliranwa, Onyango yagenda mu [[:en:Premier_Soccer_League|South African Premier Soccer League]] ne [[:en:SuperSport_United_F.C.|Supersport United]], [[:en:Mpumalanga_Black_Aces_F.C.|Mpumalanga Black Aces]], ne [[:en:Mamelodi_Sundowns|Mamelodi Sundowns]]. Ng'ali mu Mamelodi Sundowns, yawangula ekikopo kya [[:en:2016_CAF_Champions_League|CAF Champions League mu 2016]] era ne yeetaba mu kikopo kya [[:en:2016_FIFA_Club_World_Cup|FIFA Club World Cup ekya 2016]]. Yalondebwa okuba [[:en:CAF_Awards|omuzannyi Omufirika aguzannyira mu Afirika asinze mu mwaka gwa 2016]]. Mu ngeri endala era yalondebwa mu kifo kya kkumi mu bakwasi ba ggoolo abasinga mu nsi yonna mu 2016 mu lukalala olutegekebwa aba [[:en:International_Federation_of_Football_History_&_Statistics|International Federation of Football History & Statistics]].<ref>Reporter, Phakaaathi. "Onyango named in top-10 list of best goalkeepers in the world". ''The Citizen''. Archived from the original on 19 July 2017. Retrieved 7 January 2017.</ref> Yakiikirira [[:en:Uganda_national_football_team|Uganda]] mu mpaka za Afrika eza [[:en:2017_Africa_Cup_of_Nations|2017]] ne [[:en:2019_Africa_Cup_of_Nations|2019]], era yalikapiteeni okutuusa lwe yawummula mu 2021.<ref>Mwine, Julian (10 September 2016). "Interview: Uganda Cranes goalkeeper on qualifying for AFCON and the future". ''www.ntv.co.ug''. Archived from the original on 10 March 2018. Retrieved 6 April 2018.</ref> Oluvannyuma lw'emyaka ena mu kuwummula, Onyango yakomawo mu ttiimu y'eggwanga mu August wa 2015 nga Uganda yeetegekera emipiira gy'okusunsulamu abalizannya [[:en:2026_FIFA_World_Cup|ekikopo ky'ensi yonna ekya FIFA 2026]] ne [[:en:Mozambique|Mozambique]] ne [[:en:Somalia|Somalia]].<ref>Onyango ends retirement, back for Uganda Cranes". ''Monitor''. 27 August 2025. Retrieved 27 August 2025</ref><ref>Muyita, Joel (27 August 2025). "Onyango returns from retirement, part of Uganda Cranes to face Mozambique, Somalia". ''Kawowo Sports''. Retrieved 27 August 2025.</ref> == Olugendo lw'omupiira == Oluvannyuma lw'okuzaalibwa mu [[:en:Kampala|Kampala]], Uganda, Onyango omupiira yagutandikira mu [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] mu [[Kampala]] era oluvannyuma ne yeegatta ku [[:en:Saint_George_FC|St. George SA]] mu Ethiopia. === SuperSport United ne Mpumalanga Black Aces === Mu 2006, Onyango yeegatta ku ttiimu ya [[:en:Premier_Soccer_League|South African Premier Soccer League]] eya Supersport United. Nga 8 Ogwomusanvu, 2010, yateebwa ttiimu ya [[:en:SuperSport_United_F.C.|SuperSport United]]. Nga 26 Ogwomusanvu, [[:en:Mpumalanga_Black_Aces_F.C.|Mpumalanga Black Aces]] yakansa Onyango ku bwereere.<ref>"Denis Onyango signs with Mpumalanga Black Aces". ''Kick Off''. Archived from the original on 22 May 2018. Retrieved 21 May 2018</ref> === Mamelodi Sundowns === Mu 2011, Onyango yeegatta ku ttiimu ya [[:en:Premier_Soccer_League|South African Premier Soccer League]] eyitibwa [[:en:Mamelodi_Sundowns|Mamelodi Sundowns]].<ref>Mamelodi Sundowns exercise Denis Onyango contract option". ''Kick Off''. Archived from the original on 6 July 2018. Retrieved 21 May 2018.</ref> Nga 2 Ogwomunaana 2013, yeegatta ku ttiimu ya [[:en:Bidvest_Wits_F.C.|Bidvest Wits]] ku bweyazike.<ref>Onyango loaned out to Wits - BigEye.UG". ''bigeye.ug''. 5 August 2013. Retrieved 21 May 2018.</ref> Mu Gwomusanvu 2014 Mamelodi Sundowns yassa mu nkola akawaayiro k'okwongezaayo endagaano ya Onyango n'ebbanga lya mwaka gumu.<ref>Mamelodi Sundowns exercise Denis Onyango contract option". ''Kick Off''. Archived from the original on 6 July 2018. Retrieved 21 May 2018.</ref> Onyango yawangula engule [[:en:PSL_Goalkeeper_of_the_Season|y'omukuumi wa ggoolo asinze mu PSL]] (omuzannyi asinze mu lligi ya South Africa ey'oku ntikko) mu sizoni ya 2015-16 era n'amala emipiira 14 nga tateebwamu Sundowns eryoke efune obubobero 71 obwamenya likodi.<ref>Denis Onyango voted South Africa's best". ''www.newvision.co.ug''. Archived from the original on 1 April 2019. Retrieved 21 May 2018.</ref> Ekibiina kya Uganda Sports Press Associations kyalonda Onyango nga munnabyamizannyo asinze mu Gwekkumi gwa 2016 mu Uganda.<ref>USPA votes goalie Onyango as October's best sports personality". ''Kawowo Sports''. 7 November 2016. Archived from the original on 22 May 2018. Retrieved 21 May 2018.</ref> Nga 5 Ogwolubereberye 2017, yalondebwa okuba omuzannyi Omufirika aguzannyira mu Afirika asinze mu mwaka gwa 2016 mu kugaba ebirabo bya [[:en:CAF_Awards|CAF Awards]] okwategekebwa e Nigeria.<ref>Isabirye, David (6 January 2017). "Onyango, Uganda Cranes clinch CAF Awards". ''Kawowo Sports''. Archived from the original on 6 January 2017. Retrieved 6 January 2017.</ref> Yakomekkerera n'obululu 252, bw'ogeraageranya n'obululu 228 obwa [[:en:Khama_Billiat|Khama Billiat]] eyamalira mu kifo eky'okubiri.<ref>Glo CAF Awards 2016: Mahrez crowned African Player of the Year – IgbereTV News". ''igberetvnews.com''. Archived from the original on 3 September 2018. Retrieved 7 January 2017.</ref> == Ttiimu y'eggwanga == Onyango yazannyira ttiimu ya Uganda ey'eggwanga omupiira gwe ogusooka nga 18 Ogwomukaaga 2005 nga battunka ne [[:en:Cape_Verde_national_football_team|Cape Verde]] mu mupiira gw'empaka z'okusunsulamu abaneetaba mu Kikopo ky'ensi yonna. Okuva olwo Onyango yafuuka muzannyi atandika ku ttiimu ya Cranes. Onyango yayamba Cranes okutuuka mu mpaka z'ekikopo kya Afirika eza 2017 bwe yateebebwamu ggoolo bbiri zokka mu mipiira mukaaga gye baazannya mu kibinja kyabwe. Yazannya omupiira gwe ogusooka mu kikopo kya Africa Cup of Nations mu mpaka za 31 ezaali mu Gabon ezaaliyo okuva nga 14 Ogwolubereberye 2017 okutuuka nga 5 Ogwokubiri 2017. Yafuuka omuduumizi wa ttiimu y'eggwanga mu Gwokuna 2017. Nga 12 Ogwokuna 2021, Onyango yalangirira nga bw'awumudde omupiira gw'eggwanga, oluvannyuma lwa Uganda okulemererwa okukiika mu mpaka za Africa Cup of Nations eza 2021. == Enzannya ye == Onyango amanyiddwa nnyo mu kuggyamu peneti n'enzannya ye mu mbeera y'omuzannyi omu-ku-omu. Mulungi mu buli kintu, takyukakyuka era mukkakkamu nga Mark Anderson, eyaliko omutendesi w'abakwasi ba ggoolo ku Sundowns, bw'annyonnyola. == Ebibalo bye eby'omupiira == === Ttiimu y'eggwanga === {| class="wikitable" style="text-align:center" | colspan="3" |Ttiimu y'eggwanga lya Uganda |- !Omwaka !Emipiira !Ggoolo |- |2005 |2 |0 |- |2006 |2 |0 |- |2007 |4 |0 |- |2008 |6 |0 |- |2009 |1 |0 |- |2010 |3 |0 |- |2011 |6 |0 |- |2012 |6 |0 |- |2013 |3 |0 |- |2014 |10 |0 |- |2015 |6 |0 |- |2016 |5 |0 |- |2017 |8 |0 |- |2018 |7 |0 |- |2019 |6 |0 |- !Omugatte !75 !0 |} == Ebikopo == === Ttiimu === '''Super Sport United''' * Premier Soccer League: 2007-08, 2008-09, 2009-10 '''Mamelodi Sundowns''' * Premier Soccer League: 201516, 201718, 201819, 201920, 202021, 202122 * Nedbank Cup: 2014<ref name="Soccerway" /> * Telkom Knockout: 2015<ref name="Soccerway" /> * CAF Champions League: 2016 * CAF Super Cup: 2017 === By'awangudde ng'omuntu === * Omuzannyi Omufirika azannyira mu Afirika ow'omwaka: 2016 == Ebijuliziddwa/Ensibuko == {{Reflist}} == Obulandira obulala == * [http://www.supersportunited.co.za Omukutu omutongole gwa Supersport United Football Club ogw'oku mutimbagano] * [http://www.psl.co.za Premier Soccer League] [[Category:Omupiira mu Uganda]] ksl1bmo48agwnn8h9215xm8zgcyzphl 73443 73442 2026-08-29T21:16:16Z Kisakye Jane 9195 Ntaddemu ettuluba. 73443 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Denis Onyango''' (eyazaalibwa nga 15 Ogwokutaano 1985)<ref>"36. Denis Onyango | Mamelodi Sundowns". Archived from the original on 10 December 2017. Retrieved 3 March 2017.</ref> munnayuganda omuzannyi [[:en:Association_football|w'omupiira gw'ebigere]] azannya [[:en:Goalkeeper_(association_football)|ng'omukwasi wa ggoolo]] ku ttiimu ya [[:en:Mamelodi_Sundowns|Mamelodi Sundowns]] ezannyira mu South African [[:en:Premier_Soccer_League|Premier Soccer League.]] ne ku tiimu ye ggwanga [[:en:Uganda_national_football_team|Yuganda]] Oluvannyuma lw'okutandika omupiira mu ggwanga lye ery'obuzaaliranwa, Onyango yagenda mu [[:en:Premier_Soccer_League|South African Premier Soccer League]] ne [[:en:SuperSport_United_F.C.|Supersport United]], [[:en:Mpumalanga_Black_Aces_F.C.|Mpumalanga Black Aces]], ne [[:en:Mamelodi_Sundowns|Mamelodi Sundowns]]. Ng'ali mu Mamelodi Sundowns, yawangula ekikopo kya [[:en:2016_CAF_Champions_League|CAF Champions League mu 2016]] era ne yeetaba mu kikopo kya [[:en:2016_FIFA_Club_World_Cup|FIFA Club World Cup ekya 2016]]. Yalondebwa okuba [[:en:CAF_Awards|omuzannyi Omufirika aguzannyira mu Afirika asinze mu mwaka gwa 2016]]. Mu ngeri endala era yalondebwa mu kifo kya kkumi mu bakwasi ba ggoolo abasinga mu nsi yonna mu 2016 mu lukalala olutegekebwa aba [[:en:International_Federation_of_Football_History_&_Statistics|International Federation of Football History & Statistics]].<ref>Reporter, Phakaaathi. "Onyango named in top-10 list of best goalkeepers in the world". ''The Citizen''. Archived from the original on 19 July 2017. Retrieved 7 January 2017.</ref> Yakiikirira [[:en:Uganda_national_football_team|Uganda]] mu mpaka za Afrika eza [[:en:2017_Africa_Cup_of_Nations|2017]] ne [[:en:2019_Africa_Cup_of_Nations|2019]], era yalikapiteeni okutuusa lwe yawummula mu 2021.<ref>Mwine, Julian (10 September 2016). "Interview: Uganda Cranes goalkeeper on qualifying for AFCON and the future". ''www.ntv.co.ug''. Archived from the original on 10 March 2018. Retrieved 6 April 2018.</ref> Oluvannyuma lw'emyaka ena mu kuwummula, Onyango yakomawo mu ttiimu y'eggwanga mu August wa 2015 nga Uganda yeetegekera emipiira gy'okusunsulamu abalizannya [[:en:2026_FIFA_World_Cup|ekikopo ky'ensi yonna ekya FIFA 2026]] ne [[:en:Mozambique|Mozambique]] ne [[:en:Somalia|Somalia]].<ref>Onyango ends retirement, back for Uganda Cranes". ''Monitor''. 27 August 2025. Retrieved 27 August 2025</ref><ref>Muyita, Joel (27 August 2025). "Onyango returns from retirement, part of Uganda Cranes to face Mozambique, Somalia". ''Kawowo Sports''. Retrieved 27 August 2025.</ref> == Olugendo lw'omupiira == Oluvannyuma lw'okuzaalibwa mu [[:en:Kampala|Kampala]], Uganda, Onyango omupiira yagutandikira mu [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] mu [[Kampala]] era oluvannyuma ne yeegatta ku [[:en:Saint_George_FC|St. George SA]] mu Ethiopia. === SuperSport United ne Mpumalanga Black Aces === Mu 2006, Onyango yeegatta ku ttiimu ya [[:en:Premier_Soccer_League|South African Premier Soccer League]] eya Supersport United. Nga 8 Ogwomusanvu, 2010, yateebwa ttiimu ya [[:en:SuperSport_United_F.C.|SuperSport United]]. Nga 26 Ogwomusanvu, [[:en:Mpumalanga_Black_Aces_F.C.|Mpumalanga Black Aces]] yakansa Onyango ku bwereere.<ref>"Denis Onyango signs with Mpumalanga Black Aces". ''Kick Off''. Archived from the original on 22 May 2018. Retrieved 21 May 2018</ref> === Mamelodi Sundowns === Mu 2011, Onyango yeegatta ku ttiimu ya [[:en:Premier_Soccer_League|South African Premier Soccer League]] eyitibwa [[:en:Mamelodi_Sundowns|Mamelodi Sundowns]].<ref>Mamelodi Sundowns exercise Denis Onyango contract option". ''Kick Off''. Archived from the original on 6 July 2018. Retrieved 21 May 2018.</ref> Nga 2 Ogwomunaana 2013, yeegatta ku ttiimu ya [[:en:Bidvest_Wits_F.C.|Bidvest Wits]] ku bweyazike.<ref>Onyango loaned out to Wits - BigEye.UG". ''bigeye.ug''. 5 August 2013. Retrieved 21 May 2018.</ref> Mu Gwomusanvu 2014 Mamelodi Sundowns yassa mu nkola akawaayiro k'okwongezaayo endagaano ya Onyango n'ebbanga lya mwaka gumu.<ref>Mamelodi Sundowns exercise Denis Onyango contract option". ''Kick Off''. Archived from the original on 6 July 2018. Retrieved 21 May 2018.</ref> Onyango yawangula engule [[:en:PSL_Goalkeeper_of_the_Season|y'omukuumi wa ggoolo asinze mu PSL]] (omuzannyi asinze mu lligi ya South Africa ey'oku ntikko) mu sizoni ya 2015-16 era n'amala emipiira 14 nga tateebwamu Sundowns eryoke efune obubobero 71 obwamenya likodi.<ref>Denis Onyango voted South Africa's best". ''www.newvision.co.ug''. Archived from the original on 1 April 2019. Retrieved 21 May 2018.</ref> Ekibiina kya Uganda Sports Press Associations kyalonda Onyango nga munnabyamizannyo asinze mu Gwekkumi gwa 2016 mu Uganda.<ref>USPA votes goalie Onyango as October's best sports personality". ''Kawowo Sports''. 7 November 2016. Archived from the original on 22 May 2018. Retrieved 21 May 2018.</ref> Nga 5 Ogwolubereberye 2017, yalondebwa okuba omuzannyi Omufirika aguzannyira mu Afirika asinze mu mwaka gwa 2016 mu kugaba ebirabo bya [[:en:CAF_Awards|CAF Awards]] okwategekebwa e Nigeria.<ref>Isabirye, David (6 January 2017). "Onyango, Uganda Cranes clinch CAF Awards". ''Kawowo Sports''. Archived from the original on 6 January 2017. Retrieved 6 January 2017.</ref> Yakomekkerera n'obululu 252, bw'ogeraageranya n'obululu 228 obwa [[:en:Khama_Billiat|Khama Billiat]] eyamalira mu kifo eky'okubiri.<ref>Glo CAF Awards 2016: Mahrez crowned African Player of the Year – IgbereTV News". ''igberetvnews.com''. Archived from the original on 3 September 2018. Retrieved 7 January 2017.</ref> == Ttiimu y'eggwanga == Onyango yazannyira ttiimu ya Uganda ey'eggwanga omupiira gwe ogusooka nga 18 Ogwomukaaga 2005 nga battunka ne [[:en:Cape_Verde_national_football_team|Cape Verde]] mu mupiira gw'empaka z'okusunsulamu abaneetaba mu Kikopo ky'ensi yonna. Okuva olwo Onyango yafuuka muzannyi atandika ku ttiimu ya Cranes. Onyango yayamba Cranes okutuuka mu mpaka z'ekikopo kya Afirika eza 2017 bwe yateebebwamu ggoolo bbiri zokka mu mipiira mukaaga gye baazannya mu kibinja kyabwe. Yazannya omupiira gwe ogusooka mu kikopo kya Africa Cup of Nations mu mpaka za 31 ezaali mu Gabon ezaaliyo okuva nga 14 Ogwolubereberye 2017 okutuuka nga 5 Ogwokubiri 2017. Yafuuka omuduumizi wa ttiimu y'eggwanga mu Gwokuna 2017. Nga 12 Ogwokuna 2021, Onyango yalangirira nga bw'awumudde omupiira gw'eggwanga, oluvannyuma lwa Uganda okulemererwa okukiika mu mpaka za Africa Cup of Nations eza 2021. == Enzannya ye == Onyango amanyiddwa nnyo mu kuggyamu peneti n'enzannya ye mu mbeera y'omuzannyi omu-ku-omu. Mulungi mu buli kintu, takyukakyuka era mukkakkamu nga Mark Anderson, eyaliko omutendesi w'abakwasi ba ggoolo ku Sundowns, bw'annyonnyola. == Ebibalo bye eby'omupiira == === Ttiimu y'eggwanga === {| class="wikitable" style="text-align:center" | colspan="3" |Ttiimu y'eggwanga lya Uganda |- !Omwaka !Emipiira !Ggoolo |- |2005 |2 |0 |- |2006 |2 |0 |- |2007 |4 |0 |- |2008 |6 |0 |- |2009 |1 |0 |- |2010 |3 |0 |- |2011 |6 |0 |- |2012 |6 |0 |- |2013 |3 |0 |- |2014 |10 |0 |- |2015 |6 |0 |- |2016 |5 |0 |- |2017 |8 |0 |- |2018 |7 |0 |- |2019 |6 |0 |- !Omugatte !75 !0 |} == Ebikopo == === Ttiimu === '''Super Sport United''' * Premier Soccer League: 2007-08, 2008-09, 2009-10 '''Mamelodi Sundowns''' * Premier Soccer League: 201516, 201718, 201819, 201920, 202021, 202122 * Nedbank Cup: 2014<ref name="Soccerway" /> * Telkom Knockout: 2015<ref name="Soccerway" /> * CAF Champions League: 2016 * CAF Super Cup: 2017 === By'awangudde ng'omuntu === * Omuzannyi Omufirika azannyira mu Afirika ow'omwaka: 2016 == Ebijuliziddwa/Ensibuko == {{Reflist}} == Obulandira obulala == * [http://www.supersportunited.co.za Omukutu omutongole gwa Supersport United Football Club ogw'oku mutimbagano] * [http://www.psl.co.za Premier Soccer League] [[Category:Omupiira mu Uganda]] [[Category:Bannayuganda abazannyi b′omupiira abasajja]] 7euqshkzlbkq7nvy6vquwlp9p2mwj6j Aggrey Awori 0 8526 73322 72937 2026-08-29T14:53:12Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73322 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabineti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] msiiwqg7wdnr242gbo48yiv0f9th61l 73323 73322 2026-08-29T14:53:30Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73323 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabineti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 8d3x9yjzbb9w6tntrx6kqggc08243b5 73324 73323 2026-08-29T14:54:04Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73324 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akaseera katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 9oar3h9b0km146uxgzig886tkpgez57 73326 73324 2026-08-29T14:55:13Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73326 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono mu bubudamu e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] c5wj6fx7bvyicze29oqfwpl2ogfnho6 73327 73326 2026-08-29T14:55:56Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73327 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye e Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] r5yuidqcw7rley280lk2j5sul28djtb 73328 73327 2026-08-29T14:56:08Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73328 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu Nairobi, Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] q10dxpe7u56y981zqahji1aqlhkg8ja 73329 73328 2026-08-29T14:56:57Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73329 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera ekyali kikolera okuva mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] p116g08jp9ehyl9hcpak3rdwgv990sd 73330 73329 2026-08-29T14:58:58Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73330 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera nga kikolera mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa Force Obote Back Again (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] th8woq3smuasulejb7rmhnaz9lat3uj 73332 73330 2026-08-29T14:59:24Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73332 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera nga kikolera mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa [[Force Obote Back Again]] (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yaliko Minisita wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 8pw2loyii5pb31slbce2g1qksygw8um 73336 73332 2026-08-29T15:05:34Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73336 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera nga kikolera mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa [[Force Obote Back Again]] (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yeeyali Minisita w'amawulire n'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] nsq6bzareys5b3z9r8udql1x2cd4u4p 73338 73336 2026-08-29T15:06:28Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73338 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera nga kikolera mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa [[Force Obote Back Again]] (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yeeyali Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] f6afdoi8jzofm8mgik7ijsgn3en79n9 73340 73338 2026-08-29T15:07:00Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73340 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera nga kikolera mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa [[Force Obote Back Again]] (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yeeyali Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabbineeti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka ku kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] kxnyws03v4kcmc87z2pwdnr9ugo1q36 73344 73340 2026-08-29T15:08:45Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73344 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera nga kikolera mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa [[Force Obote Back Again]] (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yeeyali Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabbineeti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka za kabbineeti eyakolebwa nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 4b2oxw2unqlwhtv3yy4udkz113s71fo 73345 73344 2026-08-29T15:09:26Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73345 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera nga kikolera mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa [[Force Obote Back Again]] (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yeeyali Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabbineeti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka za kabbineeti eza nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu nteekateeka y'ekibiina ky'amawanga amagatte ey'enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] kbjpkfj8lepvqebz2qjfi63cpl5b44f 73353 73345 2026-08-29T15:17:20Z Ssebuufu 9882 /* Obulamu bwe */ 73353 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera nga kikolera mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa [[Force Obote Back Again]] (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yeeyali Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabbineeti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka za kabbineeti eza nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu Kitongole ky'Ekibiina ky'Amawanga Amagatte eky'Enkulaakulana . Bombi awamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] 2ugyqb6h2ov600deo9priru0wc0pmuy 73354 73353 2026-08-29T15:18:34Z Ssebuufu 9882 /* Obulamu bwe */ 73354 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera nga kikolera mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa [[Force Obote Back Again]] (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yeeyali Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabbineeti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka za kabbineeti eza nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu Kitongole ky'Ekibiina ky'Amawanga Amagatte eky'Enkulaakulana . Bombi wamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] kgaxs5cicxxirngi8e4syierlsvb2ns 73358 73354 2026-08-29T15:25:23Z Ssebuufu 9882 /* Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia */ 73358 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Aggrey Siryoyi Awori</big>''' (yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939 – naafa nga 5 Ogwomusanvu 2021) munnabyanfuna, munnabyabufuzi era muddusi mu mizannyo gya Olympics ow'embiro z'okubuuka obusenge, [[Munnayuganda|Munnyuganda]], eyaweerezaako nga Minisita omubeezi wa tekinologiya w'amawulire n'eby'empuliziganya mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1">Mukasa, Henry (5 March 2009). [https://web.archive.org/web/20150413225108/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 "Museveni Swears In New Ministers]". ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/12/673643 the original] on 13 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> Ekyo nga tekinnatuuka, yakiikirira ekitundu ky'e Samia-Bugwe ey'obukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali [[Palamenti ya Uganda|mubaka wa paalamenti]] ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) ayogera nnyo. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’eyegata ku kibiina ekiri mu buyinza [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]].<ref name=":3">Egessa, Hajusu (24 December 2007). [https://web.archive.org/web/20150414005819/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 "Mbabazi Pleads for Awori"]. ''[[:en:New_Vision|New Vision]] (Kampala)''. Archived from [http://www.newvision.co.ug/D/8/13/603500 the original] on 14 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Obuto bwe == '''Aggrey Awori''' yazaalibwa nga '''23rd Ogwokubiri 1939,''' ku kyalo Budimo mu disitulikiti y’e Busia mu Uganda, okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] ne [[Kenya]]. Yali mwana wa kkumi ku baana ekkumi n'omusanvu abazaalibwa KanonI Jeremiah Musungu Awori, omusumbawa omupolotesitante eyasooka mu Buvanjuba bwa Africa, ne Mariamu Odongo Awori, nnansi era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":3" /> Awori yakulira mu maka amamanyifu era amagundiivu agaazaala abantu ab'ebitiibwa era ab’amaanyi abawerako mu Buvanjuba bwa Afirika. Baganda be kuliko Arthur Moody Awori oluvannyuma eyafuuka omumyuka wa Pulezidenti wa [[Kenya]] ne Mary Okelo Munnakenya omukugu mu bya bbanka era munnabyanjigiriza.<ref name=":1" /> Yatandiika eby'okusoma kwe mu Uganda ,ng'asomera mu masomero ga pulayimale agomukitundu bweyali tanneegatta ku '''Nabumali High School''' mu disitulikiti y’e Mbale ku misomo gye egya siniya. Oluvannyuma yasomera ku '''[[King's College, Budo|Kings College Budo]]''', gye yamanyika olw’obusobozi bwe obw'okusoma obulungi n’ekitone ky'okudduka emisinde. N'era yakiikirira Uganda mu '''mizannyo gya Olympics egya 1960''' e [[Rome|Roma]].<ref name=":2">Moody, Awori, Arthur (27 February 2020). ''[https://books.google.com/books?id=DH8zswEACAAJ Riding on a Tiger]''. Moran Publishers. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-9966-34-991-0|<bdi>978-9966-34-991-0</bdi>.]]</ref> == Obuvo bwe == Awori yazaalibwa nga 23 Ogwokubiri 1939, ku kyalo Budimo, mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]], mu [[Uganda]] okumpi n’ensalo ya [[Uganda]] n'e [[Kenya]]. Yeeyali omwana ow’ekkumi ku baana ekkumi n'omusanvu aba Canon Jeremiah Musungu Awori, omusosodooti Omufirika omutandisi w’ekkanisa y’Abangereza mu Buvanjuba bw'Afirika ne Mukyala Mariamu Odongo Awori, omusawo era omusomesa w’ekitundu.<ref name=":4">[http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 "Honorable Aggrey Siryoyi Awori's Profile"]. Uganda Ministry of ICT. 2007. [https://web.archive.org/web/20150411151619/http://www.ict.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=49&Itemid=71 Archived] from the original on 11 April 2015. Retrieved 6 April 2015.</ref>Baganda be kwaliko Wyclife Wasya Work Awori, omulwanirizi w’eddembe era omubaka wa paalamenti y'e [[Kenya]] b'e Kenya nga Kenya yali tennafuna mefuga,<ref name=":2" /> omumyuka wa pulezidenti [[Kenya|ya Kenya]] ow’omwenda [[Moody Arthur Awori]]<ref>{{Cite web |date=20 April 2012 |title=Dr. Arthur Moody Awori "Uncle Moody" EBS |url=http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150419085555/http://dailykenya.blogspot.com/2012/04/dr-arthur-moody-awori-uncle-moody-ebs.html |archive-date=19 April 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=Daily Kenya BlogSpot}}</ref> ne Mary Okelo, omukyala eyasooka mu Buvanjuba bw'Afirika okukulira ettabi lya [[Absa Bank Uganda Limited|Bbanka ya Barclays bank]] era omutandisi wa Kenya Women Finance Trust, bbanka y’abakyala yokka mu Kenya.<ref>{{Cite web |title=Dr Elizabeth Mary Okelo |url=https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230212090020/https://sustainabilitysummit.afrasiabank.com/speaker/dr-elizabeth-mary-okelo/ |archive-date=12 February 2023 |access-date=3 June 2021 |website=AfrAsia Bank Sustainability Summit}}</ref> Mary era ye mutandisi w’amasomero ga Makini Schools, amasomero agasinga mu Buvanjuba bw'Afirika.<ref>{{Cite journal |last=Bauer |first=Andrew |last2=Brust |first2=Frederick |last3=Hubbert |first3=Joshua |date=Fall 2002 |title=Expanding Private Education in Kenya: Mary Okelo and the Makini Schools |url=https://www8.gsb.columbia.edu/researcharchive/articles/87 |journal=Chazen Web Journal of International Business |publisher=Columbia Business School Research Archive |access-date=11 July 2021}}</ref> Awori yalina amaka g'omu kibuga mu [[Busia, Yuganda|Munisipaali y'e Busia]] n'amaka g'omu kyalo mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]] eriraanyewo.<ref>{{Cite web |date=2014 |title=What's With Aggrey Awori's Generosity? |url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150414005341/http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=632367&CatID=387 |archive-date=14 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Okusoma kwe == Awori yasomera ku Nabumali High School mu [[Mbale (disitulikit)|Disitulikiti y'e Mbale]] ne [[King's College, Budo|King's College Budo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gombi mu Uganda. Yali mukulembeze w'abayizi mu kibiina kya Canada House ku King's College Budo. Bw'eyali ku King’s College Budo (1959 okutuuka mu 1961), Aggrey yalondebwa mu balala abatonotono okutendekebwa mu baserikale b’amagye mu Sandhurst Military College mu Bungereza. Wabula kitaawe Canon Awori yagaana ekirowoozo kya mutabani we ow’ekitone okwegatta ku magye.<ref>''Uganda: Building of a Nation''. Kampala: Vision Group. 2012. p.&#x20;275. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]][[:en:Special:BookSources/9789970447008|&#x20;<bdi>9789970447008</bdi>]].</ref> Okuva mu 1961 okutuuka mu 1965, yasomera mu Yunivasite y'e Harvard ku sikaala. Omwaka ogwasooka yakwata [[nuclear physics]], kyokka n'akyusa n'adda mu [[political economics]].<ref name="Monitor-obit">{{Cite web |last=Mutaizibwa |first=Emmanuel |date=7 July 2021 |title=Aggrey Awori: Gifted orator, master of all trades |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/aggrey-awori-gifted-orator-master-of-all-trades--3464672 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ng'akyali ku Harvard, Aggrey yafuuka omuntu asoose mu byafaayo by’omupiira omukaaga okuwangula emisinde esatu - okubuuka obuwanvu, okudduka emisinde emiwanvu, n’okudduka yaadi 60, n’asiba likodi y’enjuyi mukaaga mu misinde gy’okudduka n’ateeka akabonero mu misinde. Era yaddukira ku ttiimi ya Victoria mile ey'emisinde egy'okuwanyisiganya obuti giyite lile eyawangula eyasiba likodi ya [[Heptagona|heptagonal]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Awori: An Olympian of great distinction {{!}} Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/athletics/awori-an-olympian-of-great-distinction-3464464?view=htmlamp |access-date=2022-02-27 |website=www.monitor.co.ug}}</ref> Awori we yatikkirwa mu Harvard, yalina likodi z’amasomero ssatu ez’ebweru n’ettaano ez’omunda.<ref name=":0" /> Era yakiikirira Uganda mu misinde gya mmita 110 mu mpaka za [[Summer Olympics]] eza 1960 ne Summer Olympics eza 1964, kyokka n’alemererwa okuwangula emidaali gyonna.<ref>Evans, Hilary; Gjerde, Arild; Heijmans, Jeroen; [[:en:Bill_Mallon|Mallon, Bill;]] et&#x20;al. [https://web.archive.org/web/20200418011126/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html "Aggrey Awori Olympic Results"]. ''Olympics at Sports-Reference.com''. [[:en:Sports_Reference|Sports Reference LLC]]. Archived from [https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/aw/aggrey-awori-1.html the original] on 18 April 2020. Retrieved 17 June 2017.</ref> Awori alina ddiguli eyookubiri mu by'enfuna okuva mu Yunivasite ya Syracuse mu Amerika<ref name=":4" /><ref>[http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html "Where Is Aggrey Awori]?". ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] (Kampala)''. 1 September 2014. [https://web.archive.org/web/20141224183232/http://www.monitor.co.ug/News/National/Where-is-Aggrey-Awori-/-/688334/2437392/-/6n3ebyz/-/index.html Archived] from the original on 24 December 2014. Retrieved 6 April 2015.</ref> == Emirimu gye. == Mu 1967, Awori yalondebwa okuba dayirekita wa [[Uganda Broadcasting Corporation|Uganda]] Tiivi eyasooka mu ggwanga (UTV).<ref>{{Cite web |last=Bwire |first=Jobby Naseke |date=5 April 2011 |title=Biographytt of Aggrey Awori |url=https://jobbynasoko.wordpress.com/2011/04/05/biography-of-aggrey-awori/ |access-date=3 June 2021 |website=Jobby Naseke Bwire}}</ref> Mu 1971 Awori yasibwa emyezi ebiri oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] okuwamba gavumenti, kubanga mu kiseera Amin lwe yasooka okugezaako okuwamba gavumenti teyafulumya kwogera Amin kwe yawa, ng’amulimba bw'eyamugamba nti baali butereevu ku mpewo. Yagenda mu buwanganguse mu by'obufuzi e [[Kenya]],<ref>Kabeba, Don (1979). [https://journals.sagepub.com/doi/pdf/10.1080/03064227908532896 "Uganda: no censors needed]". ''Index on Censorship''. '''8''' (2): 18–21. [[:en:Doi_(identifier)|doi]]:[[doi:10.1080/03064227908532896|10.1080/03064227908532896]]. [[:en:S2CID_(identifier)|S2CID]]&#x20;[https://api.semanticscholar.org/CorpusID:143863530 143863530]. Retrieved 3 June 2021.</ref> gye yasomesa bannamawulire mu by'obufuzi mu Yunivasite y’e Nairobi<ref>{{Cite news |last=Schneider |first=Deborah |date=1 November 2001 |title=Election Special |url=https://www.harvardmagazine.com/2000/11/election-special.html |access-date=4 June 2021 |publisher=Harvard Magazine Inc. |agency=Harvard Magazine}}</ref> okutuusa mu 1976 n’oluvannyuma n’atambula mu Afrika ng’akyalira [[Tanzania]], [[Liberiya|Liberia]] ne [[Senegal]] n’adda e [[Kenya|Nairobi]] mu 1979. Oluvanyuma lwa Idi Amin okugobwa mu 1979, Awori yaddayo mu Uganda. Yeesimbawo ku kifo mu [[Palamenti ya Uganda|Lukiiko lw’eGgwanga olukulu olwa Uganda]], kyokka n’awangulwa.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka Ambasada mu [[Amerika]], okutuusa lwe yakyusibwa [[Tito Okello|Tito Okello Lutwa]] mu 1985.<ref name=":0" /> Yakola nga Ambasada wa Uganda mu [[Bubirigi]] okuva mu 1985 okutuuka mu 1987, oluvanyuma lw'omukulembeze w'e Ggwanga [[Yoweri Museveni]] okumusuula.<ref name=":4" /> Oluvannyuma lw’okumala akabanga katono nga yeewogomye mu [[Nairobi]], Awori yatandika okuzimba ekibinja ky’abayeekera nga kikolera mu buvanjuba bwa Uganda ekyali kyiyitibwa [[Force Obote Back Again]] (FOBA).<ref>Lewis, Janet I. (2020). [https://www.cambridge.org/core/books/how-insurgency-begins/uganda-and-beyond/53BD24D03D8FDB92CF1B56AD4A667B2C ''How Insurgency Begins Rebel Group Formation in Uganda and Beyond''.] Online: Cambridge University Press. p.&#x20;61. [[:en:ISBN_(identifier)|ISBN]]&#x20;[[:en:Special:BookSources/978-1108479660|<bdi>978-1108479660</bdi>.]] Retrieved 4 June 2021.</ref> Yategeeza nti ensonga lwaki yakikola okusinga yalina ekiruyi eri eggye lya Museveni erya National Resistance Army, eryali liwambye ebintu bye. Mu 1992, yasatulula ekibinja kye eky’abayeekera, ekyali kisingamu abavubuka abato abalwanyi. Mu 1993, Awori yasisinkana Museveni e New York oluvannyuma y’alondebwa mu lukiiko lwa Ssemateeka okukola ssemateeka w’eggwanga omuggya n’okubeera omubaka wa paalamenti.<ref name="Monitor-obit" /> Yakwata kyakusatu mu [[2001 okulonda kwa pulezidenti wa Uganda|kulonda kwa pulezidenti okwa 2001]], n’afuna obululu ekitundu kimu n'obutundu anna mu kimu ku kikumi1.41%.<ref>{{Cite web |last=Borzello |first=Anna |date=8 March 2001 |title=2001 Uganda Poll: The Other Contenders |url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723083520/http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/1209952.stm |archive-date=23 July 2015 |access-date=6 April 2015 |publisher=[[BBC News]]}}</ref> Yakiikirira e kitundu kye Samia-Bugwe mu Bukiikakkono, [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]] mu Paalamenti ya Uganda okuva mu 2001 okutuuka mu 2006. Awori yali mubaka wa paalamenti ow’oludda oluvuganya gavumenti mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] (UPC) aterya ntama. Mu 2007, yava mu kibiina kya UPC n’ayingira ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement.<ref name=":3" /> Yeeyali Minisita w'amawulire ne tekinologiya w'eby'empuliziganya ku [[Cabinet of Uganda|kabbineeti ya Uganda]] okuva nga 16 Ogwokubiri 2009 okutuuka nga 27 Ogwokutaano 2011.<ref name=":1" /> Mu nkyukakyuka za kabbineeti eza nga 27 Ogwokutano 2011, yagibwako ku kabbineeti nasikizibwa [[Ruhakana Ruganda|Ruhakana Rugunda]].<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190428032753/https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |archive-date=28 April 2019 |access-date=6 April 2015 |publisher=Uganda State House}}</ref> Olw’ekifo kye mu kabbineeti, yaliko ''omukiise'' mu [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] (MP).<ref>{{Cite web |last=Bekunda |first=Catherine |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=19 March 2009 |title=Awori Back In Parliament, Tables Three Bills |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150413215846/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/675212 |archive-date=13 April 2015 |access-date=6 April 2015}}</ref> == Obulamu bwe == Aggrey Awori yali mufumbo ne [[Thelma Awori]] eyali akola nga Dayirekita wa Afrika mu Kitongole ky'Ekibiina ky'Amawanga Amagatte eky'Enkulaakulana . Bombi wamu baali bazadde b’abaana abakulu omukaaga.<ref name=":2" /> Aggrey Awori, ku myaka 82, yafa ekirwadde kya COVID-19 nga 5 Ogwomusanvu 2021, mu ddwaaliro ly’obwannannyini e Naalya mu Kampala.<ref>{{Cite web |last=Maombo |first=Sharon |date=5 July 2021 |title=Former Ugandan presidential candidate Aggrey Awori dies |url=https://www.the-star.co.ke/news/africa/2021-07-05-former-ugandan-presidential-candidate-aggrey-awori-dies/ |access-date=5 July 2021 |website=The Star}}</ref><ref>{{Cite news |date=6 July 2021 |title=Raila Odinga eulogises Aggrey Awori |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/raila-odinga-eulogises-aggrey-awori-3463368 |access-date=11 July 2021 |work=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * [[Thelma Awori]] * [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]] * [[Yoweri Museveni]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20160319224843/http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda] * [http://newvision.co.ug/D/8/12/501695/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwomukaaga 2006]  * [http://newvision.co.ug/D/8/12/671730/Opio Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokubiri 2009]  * [https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ku kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi]] [[Category:Abaafa mu 2021]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1939]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Busia]] b887orz5jjrn0b0mprp6hfrpiplq3mt Agnes Akiror 0 9605 73413 70299 2026-08-29T17:17:07Z Ssebuufu 9882 73413 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu kibiina kya Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Ebirala eby'okutunulamu == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Abantu abasibuka mu kitundu ky'Obuvanjuba bwa Uganda]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] oak23efinok3m1l9gi5qbr297bl20w9 73414 73413 2026-08-29T17:19:38Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73414 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yali akulira ekitongole ekyawano ekitali kya gavumenti ekya Eyalama. Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Ebirala eby'okutunulamu == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Abantu abasibuka mu kitundu ky'Obuvanjuba bwa Uganda]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] n8ntkx9mcplcm2dn0nby2gwli5ie7d8 73415 73414 2026-08-29T17:25:37Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73415 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Ebirala eby'okutunulamu == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Abantu abasibuka mu kitundu ky'Obuvanjuba bwa Uganda]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] 61puwx0cm9k22dy86rovrw1816itbzt 73416 73415 2026-08-29T17:32:13Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73416 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Ebirala eby'okutunulamu == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Abantu abasibuka mu kitundu ky'Obuvanjuba bwa Uganda]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] 7rmh3woyf7ajsuwdal2b6dub6m0faal 73417 73416 2026-08-29T17:34:00Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73417 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Ebirala eby'okutunulamu == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *[https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments Olukalala lwa baminisita ba kabineti olujudde, Ogwokutaano 2011] *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] epdjwdhtmoxg48934n33un5nc9s62gj 73418 73417 2026-08-29T17:37:56Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73418 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Ebirala eby'okutunulamu == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011 *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] awae7k0nd6flmywf0ej2lr5yx9cu3cg 73419 73418 2026-08-29T17:38:45Z Ssebuufu 9882 /* Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia */ 73419 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Ebirala eby'okutunulamu == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] i3oulr6ciq323vxooprs0svytdfn6i6 73420 73419 2026-08-29T17:40:26Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73420 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Ebirala eby'okutunulamu == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] l830vjqk1x7iwbcj4sg7nvb2wphp89t 73421 73420 2026-08-29T17:41:38Z Ssebuufu 9882 73421 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Ebirala eby'okutunulamu == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abali mukibina ekiri mubuyinza (NRM)]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] 9iexiedags2mqfqnympbf834esooozt 73422 73421 2026-08-29T18:12:44Z Ssebuufu 9882 73422 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Ebirala eby'okutunulamu == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] bolzsylqhgk2b4uazfpwo6218nl7na7 73423 73422 2026-08-29T18:13:53Z Ssebuufu 9882 /* Ebirala eby'okutunulamu */ 73423 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka kukifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] qe1zowzoh235uftabwr70ixoor56wyo 73424 73423 2026-08-29T18:14:51Z Ssebuufu 9882 73424 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka ku kifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezakolebwa mu kabineti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalina.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] d20ws2o0h4yqmonjrkgkllr61i0nht2 73425 73424 2026-08-29T18:16:17Z Ssebuufu 9882 73425 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka ku kifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu kabbineeti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalimu.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Palamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] 0nu4hfp9abn0q8sktztoj8sp1tqn8b0 73426 73425 2026-08-29T18:25:44Z Ssebuufu 9882 /* Laba ne */ 73426 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka ku kifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu kabbineeti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalimu.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yegata ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Paamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] rue2mp9kn8rqspfam6wvyyj3gauuyy3 73427 73426 2026-08-29T18:26:10Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe n'okusoma kwe */ 73427 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka ku kifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu kabbineeti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalimu.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yeegatta ku Somero kya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Paamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] n8fj919ad8sdbo73gmloqx4heht2flx 73428 73427 2026-08-29T18:26:45Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe n'okusoma kwe */ 73428 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka ku kifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu kabbineeti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalimu.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye eyoomukaaga, yeegatta ku Ssomero lya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Paamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] 4l7oswufonbp0nerduozycw5m6irhsq 73429 73428 2026-08-29T18:27:07Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe n'okusoma kwe */ 73429 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka ku kifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu kabbineeti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalimu.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye ey'omukaaga, yeegatta ku Ssomero lya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Paamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] hfs6kr30gx2r6mdq83jek5retgrb9y9 73430 73429 2026-08-29T18:27:20Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe n'okusoma kwe */ 73430 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka ku kifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu kabbineeti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalimu.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yeegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye ey'omukaaga, yeegatta ku Ssomero lya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo n'afiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Paamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] 44l3blusv1vkgamv72fndyn4i7kzcfv 73431 73430 2026-08-29T18:27:59Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe n'okusoma kwe */ 73431 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka ku kifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu kabbineeti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalimu.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yeegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye ey'omukaaga, yeegatta ku Ssomero lya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisilayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo naafiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Paamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] q4z8i4j24jv2midqow1t2cp4zee96n0 73432 73431 2026-08-29T18:30:29Z Ssebuufu 9882 /* Obuvo bwe n'okusoma kwe */ 73432 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka ku kifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu kabbineeti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalimu.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yeegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye ey'omukaaga, yeegatta ku Ssomero lya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisirayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako nga omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo naafiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Paamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] grkr62n1h0ksgc6jg282m2zvr5eyk07 73433 73432 2026-08-29T18:31:06Z Ssebuufu 9882 /* Emirimu gye */ 73433 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Agnes Akiror Egunyu</big>''' (yazaalibwa nga 28 Ogwomusanvu 1968), amannyikiddwa nga <big>'''Agnes Akiror''',</big> [[munnabyabufuzi]] era [[Munnayuganda]]. Ye [[Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso]] ku [[Cabinet of Uganda|kabineeti y'eggwanga]]. Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016.<ref>Uganda State House (6 June 2016). [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf "Museveni's new cabinet list At 6 June 2016" (PDF)]. ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. Archived from [https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf the original (]PDF) on 7 October 2016. Retrieved 18 June 2016.</ref> Nga tannatuuka ku kifo ekyo, okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 6 Ogwomukaaga 2016, yali akola nga [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisita omubeezi Ow'ebyobulambuzi]].<ref name="Appoint">{{cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |accessdate=9 March 2015}}</ref> Yadda mu bigere bya [[Serapio Rukundo]], eyasulibwa kuva ku kabineti. Mu nkyukakyuka ezaakolebwa mu kabbineeti nga 1 Ogwokusatu 2015, yasigaza ekifo kye kyeyalimu.<ref name="Shuffle">[https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf "Full Cabinet List As At 1 March 2015"] (PDF). ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]''. Kampala. 1 March 2015. Archived from [http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf the original] (PDF) on 9 July 2017. Retrieved 9 March 2015.</ref> Olw'okubeera minisita ku lukiiko lw'eggwanga, kimuwa enkizo okubeera [[Palamenti ya Uganda|Omubaka wa Paalamenti.]]<ref name="File">{{cite web |date=October 2016 |title=Members of Parliament: Cabinet Members and Ministers of State |url=http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161119192536/http://www.parliament.go.ug/index.php/members-of-parliament/cabinet-members |archive-date=19 November 2016 |accessdate=7 November 2016 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Akiror yazaalibwa mu [[Kumi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kumi]] nga 28 Ogwomusanvu 1968. Oluvannyuma lw'okusoma pulayimale mu ssomero ly'okukitundu, yeegatta ku [[Ngora High School]] mu [[Ngora town|Ngora]], gyeyamalira Siniya eyokuna mu 1984.mu Siniya ye ey'omukaaga, yeegatta ku Ssomero lya Mende Kalema Memorial Senior Secondary School erisangibwa mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]] mu 1988. Weyamalako Siniya eyoomukaaga yegata ku ttendekero eri somesa Eby'obusubuzi n'Ebyemppuliziganya lya International Institute of Business and Media Studies. gyeyatikibwa mu 2000,ne [[Dipulooma mu by'embalirira]]. Yeyongerayo n'emisomo gy'era yegata ku [[Uganda Martyrs University|Yunivasite ya Uganda Martyrs]] okuva mu 2006 okutuuka mu 2010 gye yatikkirwa ddiguli esooka mu Demokulaasiya n'ebyenkulaakulana. Era alina [[Satifikeeti mu nkulaakulanya y'abantu]] gye yafuna okuva mu ttendekero lya Negev erisangiba mu Yisirayiri mu 2008.<ref name="File" /> == Emirimu gye == Okuva 1988 okutuuka 1989 yaweereza ng'omumyuka w'omubalirizi w'ebitabo mu Oya Rural Development Association. Okuva 2000 okutuuka 2005, yaweereza ng'akulira ekitongole kya [[Eyalama]], ekitongole eky'obwannakyewa ekikolera wano mu ggwanga Yaweerezako ng'omubaka wa Paalamenti akiikirira abakyala mu [[Kumi (disitulikit)|disitulikiti y'e Kumi]] okuva mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|Forum for Democratic Change]]. Wabula mu 2010 yava mu kibiina kya FDC era bwatyo naafiirwa ekifo kye mu Paalamenti ya Uganda.<ref>{{cite web |last=Elunya |first=Joseph |date=17 September 2010 |title=Kumi Woman MP Quits FDC |url=http://ugandaradionetwork.com/a/story.php?s=28848 |accessdate=9 March 2015 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> Nga 6 Ogwomukaaga 2016 yafuulibwa Minisita omubeezi akola ku nsonga z'abantu b'e Teso.<ref>{{cite web |author=Uganda State House |date=6 June 2016 |title=Uganda's New Cabinet As At 6 June 2016 |url=https://www.scribd.com/doc/314964607/New-Cabinet |accessdate=18 June 2016 |via=Scribd}}</ref> == Eby'okulowoozaako ebirala == Agnes Akiror si mufumbo. Akkiririza mu ddiini [[ey'Obukatuliki]].<ref name="File" /> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineeti ya Uganda]] * [[Palamenti ya Uganda|Paalamenti ya Uganda]] * Gavumenti ya Uganda * Kumi * Olukalala lw'ababaka ba Paamenti ya Uganda ey'ekkumi == Ebijuliziddwa == <references responsive="1"></references> ==Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia== *Olukalala olujjuvu olwa baminisita ba kabbineeti, Ogwokutaano 2011. *[http://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1968]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite ya Uganda Martyrs]] [[Category:Abantu abasibuka mu Disitulikiti y'e Kumi]] [[Category:Ababaka abakyala mu Paalamenti ya Uganda]] [[Category:Baminisita abakyala mu Gavumenti ya Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omunaana]] [[Category:Baminisita b'Ebyobulambuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ey'omunaana]] [[Category:Bannabyabufuzi abava mu Ttundutundu ly'Obuvanjauba, Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda ab'ebyobulambuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Resistance Movement]] 4urwckx1r14whrhtabr88k7gckwa791 Ttembo owa Buganda 0 11278 73450 71708 2026-08-29T22:47:39Z Halimah Nampiima 11015 Ngaseeko Databox 73450 wikitext text/x-wiki {{Databox}} {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kimera of Buganda|Kimera]]|after=[[Kiggala of Buganda|Kiggala Mukaabya]]|years=c.1404-c.1434}} {{s-end}}'''Ttembo''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w'[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda .]] Yafuga wakati wa 1404 ne 1434. Ye yali Kabaka wa Buganda ow’okuna. == Okutuula kwe ku nnamulondo == Ono ye mutabani w’Omulangira Lumansi eyali mutabani wa Kabaka [[:en:Kimera_of_Buganda|Kimera]] yekka eyasigalawo . Maama we ye yali Nattembo. Yatta jjajjaawe ng’amukuba omuggo ku mutwe bweyali ng’agenze okuyigga . Ebiwandiiko ebikwata ku mbeera eno byawukana; abamu bagamba nti kaali [[:en:Accident|kabenje]], ate abalala bagamba nti kyali [[:en:Murder|kikolwa kigenderere]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ttembo yatandikawo [[:en:Capital_(political)|ekibuga ekikulu]] ekikye ku [[:en:Ntinda|kasozi k'eNtinda]] . == Obufumbo bwe == Yawasa Najjemba muwala wa Semwanga ow’ekika ky’e Ngonge. <ref name="The Customs of the Baganda">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&page=Ttembo+of+Buganda#:~:text=View-,Kaggwa%2C%20Apollo%3B%20Kalibala%2C%20Ernest%20B.%20(1934).%20The%20Customs%20of%20the%20Baganda.%20p.%C2%A020.,-This%20reference%20is</ref> == Abaana be == Yazaala abaana basatu, abalenzi babiri n'omuwala omu:<ref name="The Customs of the Baganda" /> * [[:en:Kiggala_of_Buganda|Kabaka Sewannaku Kiggala Mukaabya Kasungubu]], Kabaka wa Buganda ow’okutaano, eyafugira wakati wa 1434 ne 1464 ne wakati wa 1484 ne 1494. * Omulangira Lutimba. Yali muganda wa Kabaka Kiggala mujjuvu. Yajeemera muganda we kyokka n’awangulwa ba kizibwe be nadduka. Yafiira Wassozi n’aziikibwa e Butugu. * Omumbejja Nazibanja. Yazaala abaana abawerako mu muganda we Kabaka Kiggala == Emyaka gye egyasembayo == Kabaka Ttembo yagwa [[:en:Insane|eddalu]] mu myaka egyali giddirira enkomero [[:en:Reign|y'obufuzi]] bwe. Yafiira Busiro era naaterekebwa e Katikamu. Ebiwandiiko ebirala ebyesigika bigamba nti yaterekebwa Bujuuko mu Busiro.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.buganda.com/kings.htm |access-date=2025-07-26 |archive-date=2013-06-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm |url-status=dead }}</ref> {{Reflist}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Ba Ssekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] [[Category:Buganda]] 94u12c0qs9uj3ttyvvx442n3suoicje 73451 73450 2026-08-29T22:51:54Z Halimah Nampiima 11015 ngaseeko references 73451 wikitext text/x-wiki {{Databox}} {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kimera of Buganda|Kimera]]|after=[[Kiggala of Buganda|Kiggala Mukaabya]]|years=c.1404-c.1434}} {{s-end}}'''Ttembo''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w'[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda .]] Yafuga wakati wa 1404 ne 1434. Ye yali Kabaka wa Buganda ow’okuna. == Okutuula kwe ku nnamulondo == Ono ye mutabani w’Omulangira Lumansi eyali mutabani wa Kabaka [[:en:Kimera_of_Buganda|Kimera]] yekka eyasigalawo . Maama we ye yali Nattembo. Yatta jjajjaawe ng’amukuba omuggo ku mutwe bweyali ng’agenze okuyigga . Ebiwandiiko ebikwata ku mbeera eno byawukana; abamu bagamba nti kaali [[:en:Accident|kabenje]], ate abalala bagamba nti kyali [[:en:Murder|kikolwa kigenderere]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ttembo yatandikawo [[:en:Capital_(political)|ekibuga ekikulu]] ekikye ku [[:en:Ntinda|kasozi k'eNtinda]] . == Obufumbo bwe == Yawasa Najjemba muwala wa Semwanga ow’ekika ky’e Ngonge.<ref name="The Customs of the Baganda2">{{cite book |last1=Kaggwa|first1=Apollo|last2=Kalibala|first2=Ernest B.|title=The Customs of the Baganda|date=1934|page=20}}</ref> == Abaana be == Yazaala abaana basatu, abalenzi babiri n'omuwala omu:<ref name="The Customs of the Baganda">{{cite book |last1=Kaggwa|first1=Apollo|last2=Kalibala|first2=Ernest B.|title=The Customs of the Baganda|date=1934|page=20}}</ref> * [[:en:Kiggala_of_Buganda|Kabaka Sewannaku Kiggala Mukaabya Kasungubu]], Kabaka wa Buganda ow’okutaano, eyafugira wakati wa 1434 ne 1464 ne wakati wa 1484 ne 1494. * Omulangira Lutimba. Yali muganda wa Kabaka Kiggala mujjuvu. Yajeemera muganda we kyokka n’awangulwa ba kizibwe be nadduka. Yafiira Wassozi n’aziikibwa e Butugu. * Omumbejja Nazibanja. Yazaala abaana abawerako mu muganda we Kabaka Kiggala == Emyaka gye egyasembayo == Kabaka Ttembo yagwa [[:en:Insane|eddalu]] mu myaka egyali giddirira enkomero [[:en:Reign|y'obufuzi]] bwe. Yafiira Busiro era naaterekebwa e Katikamu. Ebiwandiiko ebirala ebyesigika bigamba nti yaterekebwa Bujuuko mu Busiro.<ref>{{cite web|url=http://www.buganda.com/kings.htm|title=Ssekabaka Ttembo Is Buried At Bujuuko, Busiro|date=|accessdate=4 October 2014|publisher=Buganda.com}}</ref> {{Reflist}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Ba Ssekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] [[Category:Buganda]] 2yxe4zn0ta3cbwz3vpqo3iga5ibzla2 Peace Mbabazi Kyamukongwire 0 11369 73454 38789 2026-08-29T23:11:09Z Halimah Nampiima 11015 Ngaseeko Databox 73454 wikitext text/x-wiki  {{Databox}} '''Peace Mbabazi Kyamukongwire''' (yazaalibwa mu 1982) muyimbi w'ennyimba z'eddiini munnayuganda.<ref name=":0">{{Cite web|date=2022-10-17|title=Rukundo egumeho peace mbabazis concert comes to Kampala|url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/rukundo-egumeho-peace-mbabazis-concert-comes-NV_197904|access-date=2025-04-15|website=www.newvision.co.ug}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=I married her because she is short|url=https://www.newvision.co.ug/news/1301986/married-short|access-date=2025-04-15|website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web|date=2024-03-29|title=Naki julian holds fourth edition of hymn experience|url=https://www.newvision.co.ug/category/news/naki-julian-holds-fourth-edition-of-hymn-expe-NV_184711|access-date=2025-04-15|website=www.newvision.co.ug}}</ref> == Obuvo bwe == Peace Mbabazi yazaalibwa mu 1982 mu maka g’omugenzi Kyamukongwire Yosamu okuva ku kyalo Burungamo, Ngarama mu [[Isingiro (disitulikit)|Disitulikiti y’e Isingiro]]. Yasomera Burungamo Primary school okusoma pulayimale. Mufumbo ne Jackson Ashaba.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> == Emirimu gye == Mbabazi omulimu gwe g'omuyimbi w'ennyimba z'eddiini gwatandika bwe yali mu kkwaaya y'okutendereza n'okusinza ku All Saints Church Mbarara, Yayiiya n'okuyimba ennyimba ze mu [[:en:Church_service|kusaba kw'ekkanisa]], embaga n'emikolo emirala.<ref>{{Cite web|last=Byemboijana|first=Muhamadi|date=2024-06-04|title=Joe Kahiri, Peace Mbabazi, light up Bakiga Nation Fest|url=https://softpower.ug/joe-kahiri-peace-mbabazi-light-up-bakiga-nation-fest/|access-date=2025-04-15|website=SoftPower News|language=en-US}}</ref> Yafulumya olutambi lwe olw'ennyimba era ne yeegatta ku kisaawe ky'okuyimba ennyimba z'eddiini, n'akola n'ebivvulu ng'ekivvulu kya Rukundo Egumeho.<ref>{{Cite web|last=Kazibwe|first=Kenneth|title=Peace Mbabazi, Sheebah light up this year's Rugundo Egumeho|url=https://nilepost.co.ug/rukundo-egumeho/202266/peace-mbabazi-sheebah-light-up-this-years-rugundo-egumeho|access-date=2025-04-15|website=Nilepost News|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=New Vision - Latest News|url=https://www.newvision.co.ug/category/business/singer-peace-mbabazi-shines-at-13th-edition-o-NV_189447|access-date=2025-04-15|website=www.newvision.co.ug}}</ref> == Enyimba ze == Mbabazi ayimba ennyimba omuli:<ref>{{Cite web|title=Peace Mbabazi New and Old Songs Mp3 Download, Peace Mbabazi Music Videos - DJ Erycom|url=https://www.djerycom.ug/allsongs?id=536&a=peace-mbabazi|access-date=2025-04-15|website=www.djerycom.ug}}</ref><ref>{{Cite web|last=Mugisha|first=Maxela|date=2024-06-04|title=Rukundo Egumeho: A joyful expression of heritage and togetherness - Sqoop - Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos|url=https://www.sqoop.co.ug/202406/news/events/rukundo-egumeho-a-joyful-expression-of-heritage-and-togetherness.html|access-date=2025-04-21|language=en-US}}</ref>   <div style="column-count:2; column-width:18em;"> * Owakigambire (2024) * Bantumwe (2022) * Ekiro kyashesha (2022) * Mukama Yesu (2017) * Yesu Akagira Entumwa (2022) * Rukundo Egumeho (2017) * Yesu Nanyijuka (2022) * Ninkusiima (2017) * Ai Yesu Nkunzi Yangye (2022) * God is Good (2017) * Obusingye (2017) * Empara (2024) * Abasabaze (2017) * Omufumu weitu Yesu * Mukama nagira ati (2022) * Guma ahangoma (2022) * Kutula enjegele (2022) * Nimurungi (2007) * Hama Obe Owamaani (2017) * Songa Mbele (2024) * Bwanyima yobusaasi (2017) * Omuntu womunda (2017) * Tushemererwe (2017) * Hario ebirikweija (2017) </div> == Engule n’okusiimibwa == * Omuyimbi w'amawanga g'obugwanjuba ow'omwaka, eya the Golden Awards <ref>{{Cite web|last=Kabuubi|first=Ronald|last2=Ssemutooke|first2=Joseph|title=Low-key Golden Awards|url=https://www.newvision.co.ug/news/1203715/low-key-golden-awards|access-date=2025-04-21|website=New Vision}}</ref> * Yalondeddwa mu mutendera gwa Gospel Diva mu mpaka za Afrika Divas Music Awards <ref>{{Cite web|last=Pidson|first=Kareire|title=Who will be the diva?|url=https://www.newvision.co.ug/news/1200065/diva|access-date=2025-04-21|website=New Vision}}</ref> * Omuyimbi eyalondebwa ku luyimba kya Regional/Omuyimbi w'omwaka mu mpaka za VIGA Awards 2017/18 <ref>{{Cite web|title=2017/18 VIGA Awards nominees list out|url=https://www.newvision.co.ug/news/1472804/2017-viga-awards-nominees-list|access-date=2025-04-21|website=New Vision}}</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [https://www.youtube.com/watch?v=Fk2RPE1Gp9A&ab_channel=PeaceMbabaziKyamukongweire Emboozi y'obulamu bwa Peace Mbabazi. Ekitundu ekisooka ku mukutu gwe ogwa YouTube] tidfmlj6lm2746649vnypiqc1j94uwk Allan Musoke 0 12076 73455 68634 2026-08-30T07:09:19Z Nakisozi 10800 73455 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amanyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) munnayuganda omuzannyi wa Rugby union mu Uganda. Azannya nga omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga eyebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited. Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] qg4wd5f38m6skqb2k5el0hpba6p69uf 73457 73455 2026-08-30T07:48:48Z Nakisozi 10800 73457 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya nga omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga eyebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited. Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] kdm2hf94toh10uskexvttyj0qx6f2hy 73458 73457 2026-08-30T07:49:33Z Nakisozi 10800 73458 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga eyebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited. Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] jo2ouwo25usq8ba5blaybl933wj5ac7 73459 73458 2026-08-30T07:59:33Z Nakisozi 10800 73459 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yallina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga eyebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited. Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] 87pnuorxi44hh3h7c6yusglq3rb036o 73461 73459 2026-08-30T08:02:34Z Nakisozi 10800 73461 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yallina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga eyebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited. Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] nawyyff62ak06tavgub8yn4lpo5xc9y 73462 73461 2026-08-30T08:03:59Z Nakisozi 10800 73462 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yallina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited. Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] nntiehsbrdzx82qbiv2ugc0g61ac54r 73463 73462 2026-08-30T08:04:41Z Nakisozi 10800 73463 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yallina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref> Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] 0k1bbmavn9ilcdb338lqjyr0wbjfnuy 73464 73463 2026-08-30T08:05:12Z Nakisozi 10800 73464 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yallina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Veteran Musoke back to offer mentorship". ''Monitor''. 2021-02-06. Retrieved 2025-12-14.</ref> Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] 5o5yign1qwtk8ved231z43sd3wvr7y0 73465 73464 2026-08-30T08:05:47Z Nakisozi 10800 73465 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yallina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Veteran Musoke back to offer mentorship". ''Monitor''. 2021-02-06. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Superstars that have stood tallest since Independence". ''Monitor''. 2022-10-09. Retrieved 2025-12-14.</ref> Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] 4hceg0hwzb7hjzxb2pt01vzs6nuqhp3 73466 73465 2026-08-30T08:06:49Z Nakisozi 10800 Ntaddemu emirimu gye 73466 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yallina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Veteran Musoke back to offer mentorship". ''Monitor''. 2021-02-06. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Superstars that have stood tallest since Independence". ''Monitor''. 2022-10-09. Retrieved 2025-12-14.</ref> == Emirimu gye == Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] sy2jb0v86jy40ldapdsw1o5t6ot3pvv Trudy Stevenson 0 12269 73446 64346 2026-08-29T22:01:00Z Halimah Nampiima 11015 Ngaseeko Databox 73446 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Lottie Gertrude Stevenson''' ( [[nee]] '''Bevier''' ; 16 Omwezi ogwomwenda 1944 – 24 Omwezi ogwomunaana 2018) yali mubaka wa Zimbabwe era [[munnabyabufuzi]]. Yali mubaka wa paalamenti owa Harare ey'obukiika kkono mu [[paalamenti ya Zimbabwe]]. Era ye mmemba eyatandikawo eyatandikawo ekibiina kya [[Movement for Democratic Change]] (MDC) ekya Zimbabwe, omukyala kyeruppe / omuzungu eyasooka okulondebwa mu lukiiko lw'eggwanga olufuzi olw'ekibiina kya MDC era mu kiseera kye, yeeyali mubaka omubaka wa paalamenti y'eggwanga omukyala omuzungu / yeruppe yekka . == Obuto bwe == == Emirimu gye egyioluvannyuma n,okufa kwe == Stevenson yabeera mu kifo ky'omubaka wa Paalamenti ekya Harare ey'obukiika kkono okuva mu 2000 okutuuka mu 2008. Era yaweereza nga omuwandiisi w'eggwanga mu MDC ow'enkola n'okunoonyereza ku MDC eyasooka ne [[mu kabinja akatono aka MDC]] . Yayogerwako ng'eyagamba nti " Mugabe tantiisa, mpulira nga mulimu gwange okuyimirirawo ku lw'eddembe lya bonna." <ref name=":1">{{Cite web |date=11 August 2007 |title=Mrs Trudy STEVENSON (Profile) Who's Who of Southern Africa |url=http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20070811212424/http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |archive-date=2007-08-11 |access-date=25 August 2018 |website=archive.is}}</ref> Stevenson ye yali ssentebe w’ekibiina ekigatta abatuuze b’e Harare ekya Combined Harare Residents Association, era yakulembera okusaba kw’ekibiina kino mu kkooti ensukkulumu okulonda kwa munisipaali mu kibuga oluvannyuma lwa minisitule ya gavumenti ez'ebitundu okusattulula olukiiko olutwala ekibuga Harare nga kiva ku nguzi. Ba kaminsona b’ekibuga gavumenti beyalonda ,abaalondebwa okumala emyezi mukaaga mu kusooka, baali bakyakola oluvannyuma lw’emyaka ebiri .Enkola eno yyakola bulungi, wabula ng’okulonda tekunnategekebwa, Pulezidenti Mugabe yalangirira nti okulonda kw’ekibuga kwali kwa kubeerawo mu kiseera kye kimu n’okulonda kwa pulezidenti okwa 2002. Ekyava mu bbanga ettono ery’okuteekateeka, okulonda kwalimu obuvuyo era abalonzi bangi abaalina ebisaanyizo tebaasobola kulonda. Wadde kyali kityo, ekitongole kyatwala ebikolwa byabwe ng’eby’obuwanguzi kuba baali bawalirizza gavumenti okukkiriza okulonda mu kibuga. <ref>{{Cite book |last=Ndlovu |first=Mary |year=2016 |title=A Balancing Act: A History of the Legal Resources Foundation 1985-2015 |publisher=Legal Resources Foundation}}</ref> Mu 2005, Stevenson n’abawagizi abawerako baava mu MDC olw’obukodyo obw’effujjo obweyongera obwa [[Morgan Tsvangirai]], omukulembeze era omutandisi w’ekibiina . Yeegatta ku kibinja ekyekutulakoo nga kikulemberwa eyali omulwanirizi w'abayizi Arthur Mutambara. Mu July 2006, oluvannyuma lw’okwetaba mu lukiiko lw’ebyobufuzi mu kitundu ky'e [[Mabvuku]] ku nkingizi za Harare, Stevenson ne banne bana mu byobufuzi baalumbibwa ekibinja ky’abantu. Stevenson yafunye ebiwundu by'[[ejjambiya]] emabega w’ensingo n’omutwe, amagumba g’omukono n’ekiseke ne gamenyeka n’eggumba ly’ettama lyamenyeka. <ref>{{Cite web |last=Meldrum |first=Andrew |date=4 July 2006 |title=Zimbabweans 'attacked by MDC rivals' |url=https://www.theguardian.com/world/2006/jul/04/zimbabwe.andrewmeldrum |access-date=25 August 2018 |website=the Guardian |language=en}}</ref> Obukulembeze bw’ekiwayi ekivuganya ekya MDC bwagamba mangu nti obulumbaganyi buno bwakolebwa abamenyi b'amateeka aba [[ZANU]].Wabula Stevenson nga bwawona mu ddwaaliro,Stevenson yasonga ku balumbaganyi be abaamukuba nga ba mmemba b’ekiwayi kya [[MDC-T]] ekikulemberwa Tsvangirai. <ref>{{Cite web |date=3 July 2006 |title=MP Press Statement: Trudy Stevenson and four others nearly killed by Tsvangirai's thugs in Mabvuku. |url=http://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |access-date=20 October 2025 |archive-date=22 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180722140410/https://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |url-status=dead }}</ref> Timothy Mubawu, omubaka wa MDC, oluvannyuma yavunaanibwa okutegeka obulumbaganyi buno. Mu 2009, Stevenson yalondebwa ng'omubaka wa Zimbabwe e [[Senegal]] ne [[Gambia]], era nga yali avunaanyizibwa ku kuddamu okuggulawo ekitebe kya Zimbabwe mu Senegal. <ref>{{Cite web |last=Shango |first=King |date=1 September 2009 |title=Trudy appointed Zimbabwe ambassador to Senegal |url=http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |access-date=10 October 2009 |publisher=Zim Net Radio |quote=The diplomatic posting was offered to Stevenson after it was snubbed by Insiza South MP [[Siyabonga Ncube]], who was offered the post first but refused to serve in Africa. |archive-date=6 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091206134045/http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |url-status=dead }}</ref> Yabeera mu kino noluvannyuma lw'okugwa kwa gavumenti gavumenti eyaniriza abantu bonna mu 2013. Stevenson yasangibwa ddereeva we ng'afudde mu makaage e Dakar nga 24 Omwezi ogwomunaana 2018. Mu Mwezi ogwomusanvu 1965, yawasa Stuart Robert Stevenson, ow’e Hailsham, Bungereza, mu Surrey, Bungereza. Bazaala abaana basatu: Neil Robert, Catherine Bevier ne Alexander Graham Stevenson. # {{Cite news|url=http://www.thezimbabwemail.com/zimbabwe/zimbabwes-ambassador-to-senegal-trudy-stevenson-found-dead/|title=Zimbabwe’s Ambassador To Senegal Trudy Stevenson Found Dead|date=24 August 2018|work=The Zimbabwe Mail|access-date=25 August 2018|language=en|archive-date=25 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180825124438/http://www.thezimbabwemail.com/zimbabwe/zimbabwes-ambassador-to-senegal-trudy-stevenson-found-dead/|url-status=dead}} # {{Cite web |date=11 August 2007 |title=Mrs Trudy STEVENSON (Profile) Who's Who of Southern Africa |url=http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20070811212424/http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |archive-date=2007-08-11 |access-date=25 August 2018 |website=archive.is}} # [https://web.archive.org/web/20160604073953/http://www.wymondhamcollege.org/news-and-events/ambassador-returns-to-wymondham-1066 Trudy Stevenson, the Zimbabwean Ambassador to the Republic of Senegal, returns to Wymondham College], Wymondham College, October 2012 # {{Cite web |title=A Voice for Change |url=http://www.vwu.edu/news-a-events/news-releases.php?story=a-voice-for-change |access-date=25 August 2018 |website=www.vwu.edu |language=en |archive-date=26 August 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826004938/http://www.vwu.edu/news-a-events/news-releases.php?story=a-voice-for-change |url-status=dead }} # [https://web.archive.org/web/20060929222937/http://www.parlzim.gov.zw/Mps_index_six/Stevenson/stevenson.html Stevenson profile in Parliament website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060929222937/http://www.parlzim.gov.zw/Mps_index_six/Stevenson/stevenson.html|date=29 September 2006}} # [https://www.thetimes.com/article/she-stood-up-to-mugabe-but-it-was-her-party-that-did-this-jz2qmjlcmm9 She stood up to Mugabe – but it was her party that did this], ''[[:en:The_Times|The Times]]'', 5 July 2006 # {{Cite web |date=11 August 2007 |title=Mrs Trudy STEVENSON (Profile) Who's Who of Southern Africa |url=http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20070811212424/http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |archive-date=2007-08-11 |access-date=25 August 2018 |website=archive.is}} # {{Cite news|url=https://www.herald.co.zw/just-in-ambassador-trudy-stevenson-dies/|title=UPDATED: Ambassador Trudy Stevenson dies|work=The Herald|access-date=25 August 2018|language=en-GB}} # {{Cite book |last=Ndlovu |first=Mary |year=2016 |title=A Balancing Act: A History of the Legal Resources Foundation 1985-2015 |publisher=Legal Resources Foundation}} # {{Cite web |last=Meldrum |first=Andrew |date=4 July 2006 |title=Zimbabweans 'attacked by MDC rivals' |url=https://www.theguardian.com/world/2006/jul/04/zimbabwe.andrewmeldrum |access-date=25 August 2018 |website=the Guardian |language=en}} # ''New Zimbabwe'', [https://web.archive.org/web/20080724223222/http://www.newzimbabwe.com/pages/senate222.14415.html Report on the attack on Mrs Stevenson] # {{cite web |date=3 July 2006 |title=MP Press Statement: Trudy Stevenson and four others nearly killed by Tsvangirai's thugs in Mabvuku. |url=http://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |access-date=20 October 2025 |archive-date=22 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180722140410/https://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |url-status=dead }} # {{Cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/5174084.stm|title=Zimbabwe MP charged over attack|date=12 July 2006|access-date=25 August 2018|language=en-GB}} # {{cite web |last=Shango |first=King |date=1 September 2009 |title=Trudy appointed Zimbabwe ambassador to Senegal |url=http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |access-date=10 October 2009 |publisher=Zim Net Radio |quote=The diplomatic posting was offered to Stevenson after it was snubbed by Insiza South MP [[Siyabonga Ncube]], who was offered the post first but refused to serve in Africa. |archive-date=6 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091206134045/http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |url-status=dead }} # {{Cite news|url=http://nehandaradio.com/2010/05/11/ambassador-trudy-stevenson-on-bth/|title=Ambassador Trudy Stevenson on BTH – Nehanda Radio|date=11 May 2010|work=Nehanda Radio|access-date=25 August 2018|language=en-US|archive-date=26 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180826043836/http://nehandaradio.com/2010/05/11/ambassador-trudy-stevenson-on-bth/|url-status=dead}} # {{Cite news|url=https://www.herald.co.zw/just-in-ambassador-trudy-stevenson-dies/|title=UPDATED: Ambassador Trudy Stevenson dies|work=The Herald|access-date=26 August 2018|language=en-GB}}{{Reflist}} {{Members of the 5th Parliament of Zimbabwe}} 6vpf1ywgv0mxbpfp9164p7aed2a5z6e 73448 73446 2026-08-29T22:33:23Z Halimah Nampiima 11015 ngasaeeko wiki links 73448 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Lottie Gertrude Stevenson''' ( [[nee]] '''Bevier''' ; 16 Omwezi ogwomwenda 1944 – 24 Omwezi ogwomunaana 2018) yali mubaka wa Zimbabwe era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]]. Yali mubaka wa paalamenti owa [[:en:Harare_North_(constituency)|Harare ey'obukiika kkono]] mu [[:en:Member_of_parliament|paalamenti ya Zimbabwe]]. Era ye mmemba eyatandikawo eyatandikawo ekibiina kya [[:en:Movement_for_Democratic_Change_(pre-2005)|Movement for Democratic Change]] (MDC) ekya Zimbabwe, omukyala kyeruppe / omuzungu eyasooka okulondebwa mu lukiiko lw'eggwanga olufuzi olw'ekibiina kya MDC era mu kiseera kye, yeeyali mubaka omubaka wa paalamenti y'eggwanga omukyala omuzungu / yeruppe yekka . == Obuto bwe == == Emirimu gye egyioluvannyuma n,okufa kwe == Stevenson yabeera mu kifo ky'omubaka wa Paalamenti ekya Harare ey'obukiika kkono okuva mu 2000 okutuuka mu 2008. Era yaweereza nga omuwandiisi w'eggwanga mu MDC ow'enkola n'okunoonyereza ku MDC eyasooka ne [[:en:Movement_for_Democratic_Change_–_Ncube|mu kabinja akatono aka MDC]] . Yayogerwako ng'eyagamba nti " [[:en:Mugabe|Mugabe]] tantiisa, mpulira nga mulimu gwange okuyimirirawo ku lw'eddembe lya bonna." <ref name=":1">{{Cite web |date=11 August 2007 |title=Mrs Trudy STEVENSON (Profile) Who's Who of Southern Africa |url=http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20070811212424/http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |archive-date=2007-08-11 |access-date=25 August 2018 |website=archive.is}}</ref> Stevenson ye yali ssentebe w’ekibiina ekigatta abatuuze b’e Harare ekya Combined Harare Residents Association, era yakulembera okusaba kw’ekibiina kino mu kkooti ensukkulumu okulonda kwa munisipaali mu kibuga oluvannyuma lwa minisitule ya gavumenti ez'ebitundu okusattulula olukiiko olutwala ekibuga Harare nga kiva ku nguzi. Ba kaminsona b’ekibuga gavumenti beyalonda ,abaalondebwa okumala emyezi mukaaga mu kusooka, baali bakyakola oluvannyuma lw’emyaka ebiri .Enkola eno yyakola bulungi, wabula ng’okulonda tekunnategekebwa, Pulezidenti Mugabe yalangirira nti okulonda kw’ekibuga kwali kwa kubeerawo mu kiseera kye kimu n’okulonda kwa pulezidenti okwa 2002. Ekyava mu bbanga ettono ery’okuteekateeka, okulonda kwalimu obuvuyo era abalonzi bangi abaalina ebisaanyizo tebaasobola kulonda. Wadde kyali kityo, ekitongole kyatwala ebikolwa byabwe ng’eby’obuwanguzi kuba baali bawalirizza gavumenti okukkiriza okulonda mu kibuga. <ref>{{Cite book |last=Ndlovu |first=Mary |year=2016 |title=A Balancing Act: A History of the Legal Resources Foundation 1985-2015 |publisher=Legal Resources Foundation}}</ref> Mu 2005, Stevenson n’abawagizi abawerako baava mu MDC olw’obukodyo obw’effujjo obweyongera obwa [[:en:Morgan_Tsvangirai|Morgan Tsvangirai]], omukulembeze era omutandisi w’ekibiina . Yeegatta ku kibinja ekyekutulakoo nga kikulemberwa eyali omulwanirizi w'abayizi [[:en:Arthur_Mutambara|Arthur Mutambara.]] Mu July 2006, oluvannyuma lw’okwetaba mu lukiiko lw’ebyobufuzi mu kitundu ky'e [[:en:Mabvuku|Mabvuku]] ku nkingizi za Harare, Stevenson ne banne bana mu byobufuzi baalumbibwa ekibinja ky’abantu. Stevenson yafunye ebiwundu by[[:en:Machete|'ejjambiya]] emabega w’ensingo n’omutwe, amagumba g’omukono n’ekiseke ne gamenyeka n’eggumba ly’ettama lyamenyeka. <ref>{{Cite web |last=Meldrum |first=Andrew |date=4 July 2006 |title=Zimbabweans 'attacked by MDC rivals' |url=https://www.theguardian.com/world/2006/jul/04/zimbabwe.andrewmeldrum |access-date=25 August 2018 |website=the Guardian |language=en}}</ref> Obukulembeze bw’ekiwayi ekivuganya ekya MDC bwagamba mangu nti obulumbaganyi buno bwakolebwa abamenyi b'amateeka aba [[:en:ZANU|ZANU]].Wabula Stevenson nga bwawona mu ddwaaliro,Stevenson yasonga ku balumbaganyi be abaamukuba nga ba mmemba b’ekiwayi kya [[:en:Movement_for_Democratic_Change_–_Tsvangirai|MDC-T]] ekikulemberwa Tsvangirai. <ref>{{Cite web |date=3 July 2006 |title=MP Press Statement: Trudy Stevenson and four others nearly killed by Tsvangirai's thugs in Mabvuku. |url=http://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |access-date=20 October 2025 |archive-date=22 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180722140410/https://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |url-status=dead }}</ref> Timothy Mubawu, omubaka wa MDC, oluvannyuma yavunaanibwa okutegeka obulumbaganyi buno. Mu 2009, Stevenson yalondebwa ng'omubaka wa Zimbabwe e [[Senegal]] ne [[Gambia]], era nga yali avunaanyizibwa ku kuddamu okuggulawo ekitebe kya Zimbabwe mu Senegal. <ref>{{Cite web |last=Shango |first=King |date=1 September 2009 |title=Trudy appointed Zimbabwe ambassador to Senegal |url=http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |access-date=10 October 2009 |publisher=Zim Net Radio |quote=The diplomatic posting was offered to Stevenson after it was snubbed by Insiza South MP [[Siyabonga Ncube]], who was offered the post first but refused to serve in Africa. |archive-date=6 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091206134045/http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |url-status=dead }}</ref> Yabeera mu kino noluvannyuma lw'okugwa kwa gavumenti gavumenti eyaniriza abantu bonna mu 2013. Stevenson yasangibwa ddereeva we ng'afudde mu makaage e [[:en:Dakar,_Senegal|Dakar]],[[:en:Dakar,_Senegal|Senegal]] nga 24 Omwezi ogwomunaana 2018. Mu Mwezi ogwomusanvu 1965, yawasa Stuart Robert Stevenson, ow’e Hailsham, Bungereza, mu Surrey, Bungereza. Bazaala abaana basatu: Neil Robert, Catherine Bevier ne Alexander Graham Stevenson. # {{Cite news|url=http://www.thezimbabwemail.com/zimbabwe/zimbabwes-ambassador-to-senegal-trudy-stevenson-found-dead/|title=Zimbabwe’s Ambassador To Senegal Trudy Stevenson Found Dead|date=24 August 2018|work=The Zimbabwe Mail|access-date=25 August 2018|language=en|archive-date=25 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180825124438/http://www.thezimbabwemail.com/zimbabwe/zimbabwes-ambassador-to-senegal-trudy-stevenson-found-dead/|url-status=dead}} # {{Cite web |date=11 August 2007 |title=Mrs Trudy STEVENSON (Profile) Who's Who of Southern Africa |url=http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20070811212424/http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |archive-date=2007-08-11 |access-date=25 August 2018 |website=archive.is}} # [https://web.archive.org/web/20160604073953/http://www.wymondhamcollege.org/news-and-events/ambassador-returns-to-wymondham-1066 Trudy Stevenson, the Zimbabwean Ambassador to the Republic of Senegal, returns to Wymondham College], Wymondham College, October 2012 # {{Cite web |title=A Voice for Change |url=http://www.vwu.edu/news-a-events/news-releases.php?story=a-voice-for-change |access-date=25 August 2018 |website=www.vwu.edu |language=en |archive-date=26 August 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826004938/http://www.vwu.edu/news-a-events/news-releases.php?story=a-voice-for-change |url-status=dead }} # [https://web.archive.org/web/20060929222937/http://www.parlzim.gov.zw/Mps_index_six/Stevenson/stevenson.html Stevenson profile in Parliament website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060929222937/http://www.parlzim.gov.zw/Mps_index_six/Stevenson/stevenson.html|date=29 September 2006}} # [https://www.thetimes.com/article/she-stood-up-to-mugabe-but-it-was-her-party-that-did-this-jz2qmjlcmm9 She stood up to Mugabe – but it was her party that did this], ''[[:en:The_Times|The Times]]'', 5 July 2006 # {{Cite web |date=11 August 2007 |title=Mrs Trudy STEVENSON (Profile) Who's Who of Southern Africa |url=http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20070811212424/http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |archive-date=2007-08-11 |access-date=25 August 2018 |website=archive.is}} # {{Cite news|url=https://www.herald.co.zw/just-in-ambassador-trudy-stevenson-dies/|title=UPDATED: Ambassador Trudy Stevenson dies|work=The Herald|access-date=25 August 2018|language=en-GB}} # {{Cite book |last=Ndlovu |first=Mary |year=2016 |title=A Balancing Act: A History of the Legal Resources Foundation 1985-2015 |publisher=Legal Resources Foundation}} # {{Cite web |last=Meldrum |first=Andrew |date=4 July 2006 |title=Zimbabweans 'attacked by MDC rivals' |url=https://www.theguardian.com/world/2006/jul/04/zimbabwe.andrewmeldrum |access-date=25 August 2018 |website=the Guardian |language=en}} # ''New Zimbabwe'', [https://web.archive.org/web/20080724223222/http://www.newzimbabwe.com/pages/senate222.14415.html Report on the attack on Mrs Stevenson] # {{cite web |date=3 July 2006 |title=MP Press Statement: Trudy Stevenson and four others nearly killed by Tsvangirai's thugs in Mabvuku. |url=http://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |access-date=20 October 2025 |archive-date=22 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180722140410/https://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |url-status=dead }} # {{Cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/5174084.stm|title=Zimbabwe MP charged over attack|date=12 July 2006|access-date=25 August 2018|language=en-GB}} # {{cite web |last=Shango |first=King |date=1 September 2009 |title=Trudy appointed Zimbabwe ambassador to Senegal |url=http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |access-date=10 October 2009 |publisher=Zim Net Radio |quote=The diplomatic posting was offered to Stevenson after it was snubbed by Insiza South MP [[Siyabonga Ncube]], who was offered the post first but refused to serve in Africa. |archive-date=6 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091206134045/http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |url-status=dead }} # {{Cite news|url=http://nehandaradio.com/2010/05/11/ambassador-trudy-stevenson-on-bth/|title=Ambassador Trudy Stevenson on BTH – Nehanda Radio|date=11 May 2010|work=Nehanda Radio|access-date=25 August 2018|language=en-US|archive-date=26 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180826043836/http://nehandaradio.com/2010/05/11/ambassador-trudy-stevenson-on-bth/|url-status=dead}} # {{Cite news|url=https://www.herald.co.zw/just-in-ambassador-trudy-stevenson-dies/|title=UPDATED: Ambassador Trudy Stevenson dies|work=The Herald|access-date=26 August 2018|language=en-GB}}{{Reflist}} {{Members of the 5th Parliament of Zimbabwe}} lexk0skbt4eqdjlf91444124c1q2wqk 73449 73448 2026-08-29T22:44:10Z Halimah Nampiima 11015 ngaseeko references 73449 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Lottie Gertrude Stevenson''' ( [[nee]] '''Bevier''' ; 16 Omwezi ogwomwenda 1944 – 24 Omwezi ogwomunaana 2018) yali mubaka wa Zimbabwe era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]].<ref name=":0">{{Cite news |date=24 August 2018 |title=Zimbabwe’s Ambassador To Senegal Trudy Stevenson Found Dead |url=http://www.thezimbabwemail.com/zimbabwe/zimbabwes-ambassador-to-senegal-trudy-stevenson-found-dead/ |access-date=25 August 2018 |work=The Zimbabwe Mail |language=en}}</ref> Yali mubaka wa paalamenti owa [[:en:Harare_North_(constituency)|Harare ey'obukiika kkono]] mu [[:en:Member_of_parliament|paalamenti ya Zimbabwe]]. Era ye mmemba eyatandikawo eyatandikawo ekibiina kya [[:en:Movement_for_Democratic_Change_(pre-2005)|Movement for Democratic Change]] (MDC) ekya Zimbabwe, omukyala kyeruppe / omuzungu eyasooka okulondebwa mu lukiiko lw'eggwanga olufuzi olw'ekibiina kya MDC era mu kiseera kye, yeeyali mubaka omubaka wa paalamenti<ref name=":2">{{Cite news |title=MDC man arrested for attack on white woman MP {{!}} IOL News |url=https://www.iol.co.za/news/south-africa/mdc-man-arrested-for-attack-on-white-woman-mp-285037 |access-date=25 August 2018 |language=en}}</ref> y'eggwanga omukyala omuzungu / yeruppe yekka . == Obuto bwe == == Emirimu gye egyioluvannyuma n,okufa kwe == Stevenson yabeera mu kifo ky'omubaka wa Paalamenti ekya Harare ey'obukiika kkono okuva mu 2000 okutuuka mu 2008.<ref name=":3">{{Cite news |title=UPDATED: Ambassador Trudy Stevenson dies |url=https://www.herald.co.zw/just-in-ambassador-trudy-stevenson-dies/ |access-date=25 August 2018 |work=The Herald |language=en-GB}}</ref> Era yaweereza nga omuwandiisi w'eggwanga mu MDC ow'enkola n'okunoonyereza ku MDC eyasooka ne [[:en:Movement_for_Democratic_Change_–_Ncube|mu kabinja akatono aka MDC]] . Yayogerwako ng'eyagamba nti " [[:en:Mugabe|Mugabe]] tantiisa, mpulira nga mulimu gwange okuyimirirawo ku lw'eddembe lya bonna." <ref name=":1">{{Cite web |date=11 August 2007 |title=Mrs Trudy STEVENSON (Profile) Who's Who of Southern Africa |url=http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20070811212424/http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |archive-date=2007-08-11 |access-date=25 August 2018 |website=archive.is}}</ref> Stevenson ye yali ssentebe w’ekibiina ekigatta abatuuze b’e Harare ekya Combined Harare Residents Association, era yakulembera okusaba kw’ekibiina kino mu kkooti ensukkulumu okulonda kwa munisipaali mu kibuga oluvannyuma lwa minisitule ya gavumenti ez'ebitundu okusattulula olukiiko olutwala ekibuga Harare nga kiva ku nguzi. Ba kaminsona b’ekibuga gavumenti beyalonda ,abaalondebwa okumala emyezi mukaaga mu kusooka, baali bakyakola oluvannyuma lw’emyaka ebiri .Enkola eno yyakola bulungi, wabula ng’okulonda tekunnategekebwa, Pulezidenti Mugabe yalangirira nti okulonda kw’ekibuga kwali kwa kubeerawo mu kiseera kye kimu n’okulonda kwa pulezidenti okwa 2002. Ekyava mu bbanga ettono ery’okuteekateeka, okulonda kwalimu obuvuyo era abalonzi bangi abaalina ebisaanyizo tebaasobola kulonda. Wadde kyali kityo, ekitongole kyatwala ebikolwa byabwe ng’eby’obuwanguzi kuba baali bawalirizza gavumenti okukkiriza okulonda mu kibuga. <ref>{{Cite book |last=Ndlovu |first=Mary |year=2016 |title=A Balancing Act: A History of the Legal Resources Foundation 1985-2015 |publisher=Legal Resources Foundation}}</ref> Mu 2005, Stevenson n’abawagizi abawerako baava mu MDC olw’obukodyo obw’effujjo obweyongera obwa [[:en:Morgan_Tsvangirai|Morgan Tsvangirai]], omukulembeze era omutandisi w’ekibiina . Yeegatta ku kibinja ekyekutulakoo nga kikulemberwa eyali omulwanirizi w'abayizi [[:en:Arthur_Mutambara|Arthur Mutambara.]] Mu July 2006, oluvannyuma lw’okwetaba mu lukiiko lw’ebyobufuzi mu kitundu ky'e [[:en:Mabvuku|Mabvuku]] ku nkingizi za Harare, Stevenson ne banne bana mu byobufuzi baalumbibwa ekibinja ky’abantu. Stevenson yafunye ebiwundu by[[:en:Machete|'ejjambiya]] emabega w’ensingo n’omutwe, amagumba g’omukono n’ekiseke ne gamenyeka n’eggumba ly’ettama lyamenyeka.<ref name=":22">{{Cite news |title=MDC man arrested for attack on white woman MP {{!}} IOL News |url=https://www.iol.co.za/news/south-africa/mdc-man-arrested-for-attack-on-white-woman-mp-285037 |access-date=25 August 2018 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Meldrum |first=Andrew |date=4 July 2006 |title=Zimbabweans 'attacked by MDC rivals' |url=https://www.theguardian.com/world/2006/jul/04/zimbabwe.andrewmeldrum |access-date=25 August 2018 |website=the Guardian |language=en}}</ref> Obukulembeze bw’ekiwayi ekivuganya ekya MDC bwagamba mangu nti obulumbaganyi buno bwakolebwa abamenyi b'amateeka aba [[:en:ZANU|ZANU]].Wabula Stevenson nga bwawona mu ddwaaliro,Stevenson yasonga ku balumbaganyi be abaamukuba nga ba mmemba b’ekiwayi kya [[:en:Movement_for_Democratic_Change_–_Tsvangirai|MDC-T]] ekikulemberwa Tsvangirai. <ref>''New Zimbabwe'', [http://www.newzimbabwe.com/pages/senate222.14415.html Report on the attack on Mrs Stevenson]</ref><ref>{{Cite web |date=3 July 2006 |title=MP Press Statement: Trudy Stevenson and four others nearly killed by Tsvangirai's thugs in Mabvuku. |url=http://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |access-date=20 October 2025 |archive-date=22 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180722140410/https://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |url-status=dead }}</ref><ref name=":32">{{Cite news |title=UPDATED: Ambassador Trudy Stevenson dies |url=https://www.herald.co.zw/just-in-ambassador-trudy-stevenson-dies/ |access-date=25 August 2018 |work=The Herald |language=en-GB}}</ref> Timothy Mubawu, omubaka wa MDC, oluvannyuma yavunaanibwa okutegeka obulumbaganyi buno. Mu 2009, Stevenson yalondebwa ng'omubaka wa Zimbabwe e [[Senegal]] ne [[Gambia]], era nga yali avunaanyizibwa ku kuddamu okuggulawo ekitebe kya Zimbabwe mu Senegal.<ref>{{Cite web |last=Shango |first=King |date=1 September 2009 |title=Trudy appointed Zimbabwe ambassador to Senegal |url=http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |access-date=10 October 2009 |publisher=Zim Net Radio |quote=The diplomatic posting was offered to Stevenson after it was snubbed by Insiza South MP [[Siyabonga Ncube]], who was offered the post first but refused to serve in Africa. |archive-date=6 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091206134045/http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite news |date=11 May 2010 |title=Ambassador Trudy Stevenson on BTH – Nehanda Radio |url=http://nehandaradio.com/2010/05/11/ambassador-trudy-stevenson-on-bth/ |access-date=25 August 2018 |work=Nehanda Radio |language=en-US}}</ref> Yabeera mu kino noluvannyuma lw'okugwa kwa gavumenti gavumenti eyaniriza abantu bonna mu 2013. Stevenson yasangibwa ddereeva we ng'afudde mu makaage e [[:en:Dakar,_Senegal|Dakar]],[[:en:Dakar,_Senegal|Senegal]] nga 24 Omwezi ogwomunaana 2018.<ref name=":02">{{Cite news |date=24 August 2018 |title=Zimbabwe’s Ambassador To Senegal Trudy Stevenson Found Dead |url=http://www.thezimbabwemail.com/zimbabwe/zimbabwes-ambassador-to-senegal-trudy-stevenson-found-dead/ |access-date=25 August 2018 |work=The Zimbabwe Mail |language=en}}</ref> Mu Mwezi ogwomusanvu 1965, yawasa Stuart Robert Stevenson, ow’e Hailsham, Bungereza, mu Surrey, Bungereza. Bazaala abaana basatu: Neil Robert, Catherine Bevier ne Alexander Graham Stevenson. # {{Cite news|url=http://www.thezimbabwemail.com/zimbabwe/zimbabwes-ambassador-to-senegal-trudy-stevenson-found-dead/|title=Zimbabwe’s Ambassador To Senegal Trudy Stevenson Found Dead|date=24 August 2018|work=The Zimbabwe Mail|access-date=25 August 2018|language=en|archive-date=25 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180825124438/http://www.thezimbabwemail.com/zimbabwe/zimbabwes-ambassador-to-senegal-trudy-stevenson-found-dead/|url-status=dead}} # {{Cite web |date=11 August 2007 |title=Mrs Trudy STEVENSON (Profile) Who's Who of Southern Africa |url=http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20070811212424/http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |archive-date=2007-08-11 |access-date=25 August 2018 |website=archive.is}} # [https://web.archive.org/web/20160604073953/http://www.wymondhamcollege.org/news-and-events/ambassador-returns-to-wymondham-1066 Trudy Stevenson, the Zimbabwean Ambassador to the Republic of Senegal, returns to Wymondham College], Wymondham College, October 2012 # {{Cite web |title=A Voice for Change |url=http://www.vwu.edu/news-a-events/news-releases.php?story=a-voice-for-change |access-date=25 August 2018 |website=www.vwu.edu |language=en |archive-date=26 August 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180826004938/http://www.vwu.edu/news-a-events/news-releases.php?story=a-voice-for-change |url-status=dead }} # [https://web.archive.org/web/20060929222937/http://www.parlzim.gov.zw/Mps_index_six/Stevenson/stevenson.html Stevenson profile in Parliament website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060929222937/http://www.parlzim.gov.zw/Mps_index_six/Stevenson/stevenson.html|date=29 September 2006}} # [https://www.thetimes.com/article/she-stood-up-to-mugabe-but-it-was-her-party-that-did-this-jz2qmjlcmm9 She stood up to Mugabe – but it was her party that did this], ''[[:en:The_Times|The Times]]'', 5 July 2006 # {{Cite web |date=11 August 2007 |title=Mrs Trudy STEVENSON (Profile) Who's Who of Southern Africa |url=http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20070811212424/http://www.whoswhosa.co.za/Pages/profilefull.aspx?IndID=3627 |archive-date=2007-08-11 |access-date=25 August 2018 |website=archive.is}} # {{Cite news|url=https://www.herald.co.zw/just-in-ambassador-trudy-stevenson-dies/|title=UPDATED: Ambassador Trudy Stevenson dies|work=The Herald|access-date=25 August 2018|language=en-GB}} # {{Cite book |last=Ndlovu |first=Mary |year=2016 |title=A Balancing Act: A History of the Legal Resources Foundation 1985-2015 |publisher=Legal Resources Foundation}} # {{Cite web |last=Meldrum |first=Andrew |date=4 July 2006 |title=Zimbabweans 'attacked by MDC rivals' |url=https://www.theguardian.com/world/2006/jul/04/zimbabwe.andrewmeldrum |access-date=25 August 2018 |website=the Guardian |language=en}} # ''New Zimbabwe'', [https://web.archive.org/web/20080724223222/http://www.newzimbabwe.com/pages/senate222.14415.html Report on the attack on Mrs Stevenson] # {{cite web |date=3 July 2006 |title=MP Press Statement: Trudy Stevenson and four others nearly killed by Tsvangirai's thugs in Mabvuku. |url=http://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |access-date=20 October 2025 |archive-date=22 July 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180722140410/https://amadlandawonye.wikispaces.com/MP+Trudy+Stevenson+and+others+attacked+by+Tsvangirai+thugs |url-status=dead }} # {{Cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/5174084.stm|title=Zimbabwe MP charged over attack|date=12 July 2006|access-date=25 August 2018|language=en-GB}} # {{cite web |last=Shango |first=King |date=1 September 2009 |title=Trudy appointed Zimbabwe ambassador to Senegal |url=http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |access-date=10 October 2009 |publisher=Zim Net Radio |quote=The diplomatic posting was offered to Stevenson after it was snubbed by Insiza South MP [[Siyabonga Ncube]], who was offered the post first but refused to serve in Africa. |archive-date=6 December 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091206134045/http://www.zimnetradio.com/news/zimnet271160.html |url-status=dead }} # {{Cite news|url=http://nehandaradio.com/2010/05/11/ambassador-trudy-stevenson-on-bth/|title=Ambassador Trudy Stevenson on BTH – Nehanda Radio|date=11 May 2010|work=Nehanda Radio|access-date=25 August 2018|language=en-US|archive-date=26 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180826043836/http://nehandaradio.com/2010/05/11/ambassador-trudy-stevenson-on-bth/|url-status=dead}} # {{Cite news|url=https://www.herald.co.zw/just-in-ambassador-trudy-stevenson-dies/|title=UPDATED: Ambassador Trudy Stevenson dies|work=The Herald|access-date=26 August 2018|language=en-GB}}{{Reflist}} {{Members of the 5th Parliament of Zimbabwe}} t0857wizzens6jgg6gvzn2whucyipba Mpologoma Clan 0 12557 73499 71768 2026-08-30T09:32:17Z Ssebuufu 9882 Ntaddemu ekijuliziddwa 73499 wikitext text/x-wiki [[File:MPOLOGOMA_CLAN_Totem.jpg|thumb|Ekibumbe kino kabonero ka mpologoma omuziro gw'ekika ekisangibwa mu [[Mengo]] [[Kampala]]]] Ekika ky'e '''Mpologoma''' kiri mu bika ebiri mu bwakabaka bwa Buganda eya leero ebikkirizibwa okuba nga byajja ne Kabaka Kintu <ref>"Tracing the historic journey of Kabaka's coronation". ''Monitor''. 2025-07-31. Retrieved 2026-02-03.</ref>. Mpologoma kigambo mu [[Luganda]] ekitegeeza empologoma . Buli muganda alina ekika mwava nga kino kirina kuba kika kya taata we, nga buli kimu kirina [[omuziro]]<ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> n'akabbiro bye batakkirizibwa kulya era emiziro gino gikuumibwa ng'akalira k'omwana. Kabaka wa Buganda era amanyiddwa nga "Mpologoma ya [[Buganda]] " <ref name="auto">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Entandikwa y'ekika ky'empologoma == Ku kasozi Lwadda<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-fail-to-mediate-mpologoma-clan-gen-kayanja-land-dispute--4380928</ref> e Matugga<ref>https://lambula.net/location/matugga</ref> mu ssaza Kyadondo mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://wakiso.go.ug/events-2/locations/</ref> Kabaka Kintu kwe yakuba olubiri lwe olukulu. Okulukuba , yasooka kuzuula nti ekifo kino kirungi nnyo bweyali ayigga ensolo okuva mu lubiri lwe olw'e Kanyanya. Ekika ky'empologoma kyatandika, Kabaka kintu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws&t=1249s</ref> bweyali mu lubiri lwe olw'e Lwadda empologoma neziwulugumira ku kasozi Kasalirwe akali okumpi n'akasozi Lwadda e Matugga mu ssaza ly'e Kyaddondo<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abessaza-kyadondo-balonze-nnalulungi-webyobul-BUK_135262</ref> mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]]<ref>https://wakiso.go.ug/about-us/</ref> leero mu Uganda. Abantu baali bawangaalira mu kutya olw'ensolo zino enkambwe era ne kabak kintu kkyamwenyamizanga .Kabaka Kintu bweyawulira okuwuluguma kwempologoma, yatumya mutabani omukulu ssebuganda eyali omuzizi w'ensolo kungwa agende azige empologoma ezo. Bweyali agenda okusisinkana kitaawe eyali amuyise, Ssebuganda yayitira ku lubiri lwa kitaawe olw'e Kanyanya nanonayo nnyina Nambi Nantuttululu<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/dindo-hill-home-of-buganda-s-first-man-1514508</ref> eyali eyali olubuto ne bagenda bonna mu lubiri e Lwadda gye yasisinkanira Kabaka kintu . Kigambibwa nti ne Kabaka Kintu omuyiggo yagwenyigiramu. Bwebaatuuka ku kyalo Nasse ku kasozi Kasalirwe omuyiggo kwe gwayindira , baatandika okusaggula n'okugoba enspolo zino era ensolo eyasooka okufubutuka okubalumba ,nga yonna esitudde ekikuzzi kyayo yali mpologoma nsajja era Ssebuganda naagiwuula omuggo gumu n'egwa wansi n'efa.Ng'amaze okutta eyo, nempologoma enkazi nayo yabalumba era nayo naagikuba omuggo neefa. Kabaka kintu yamuleka ku ttale ng'abaaga empologoma naddayo mu lubiri. Bweyatuuka mu lubiri, yasanga mukyalawe akubyewo ezadde lya balongo. Bwatyo Kabaka Kintu yatuma mukodomi we Kawuuzumo era gweyali afudde omumbowa<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/abambowa-the-men-who-protect-the-kabaka-1548844</ref> mu lubiri agende ku ttale mutabani we Ssebuganda gyeyali abaagira empologoma amutegeeze nga nnyina bweyali azadde abalongo nti era amuleetere ne ku nnyama y'empologoma n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma.Ng'amaze okubaaga empologoma Ssebuganda nga bweyalagirwa kitaawe yakwata emu kunnyama n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma naayolekera mu lubiri. Yasanga Kabaka Kintu ali mu lukiiko era naamuwa omuggo gweyattisa empologoma.Kabaka kintu olwamuwa omuggo yagukwata naagutunuulira n'amala naguteeka wansi.Ate naagujja wansi naddamu naagutunuulira era naaguzza wansi ..Yakola bwatyo emirundi egiwera era omulundi ogwasembayo yagukwta naddamu naagutunuulira nga bwagamba nti "'''''wamma guno ssi muggo buggo, luwagga'''''". Ennyama y'empologoma gye yaleeta yafumbibwa, emu neeyokyebwa okuliibwa abantu abaali mu lukiiko ..Ssebuganda naye yatwalako ennyama ewuwe era emu neefumbibwa okuba eye'ekyeggulo ekiro ekyo n'emu neeyokyebwa. Ekyegulo nga kiyidde, batuula wansi nebeebaza jajja Ddungu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=T7jZq1KPFos</ref> lubaale w'okuyigga mu Buganda ne balya. Oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma, abantu bonna mu lubiri lwa kabaka Kintu n'ewa Ssebuganda abaalya ku nnyama y'empologoma baafuna okukyankalana omwali embiro, okulumwa embuto era baasesema nnyo. Enkeera, kabaka Kintu yatuma omumbowawe Kawuuzuumo agende ategeeze mutabani we Ssebuganda Ssebuganda ku kukyankalana kwe baafuna n'ebizibu ebyabatuukako oluvannyuma lwokulya ennyama y'empologoma n'era amutegeeze nti omuggo gweyakozesa okutta empologome n'entebe gye yamusanga atuddemu ng'amuleetedde omuggo byali bifuuse amayinja. Mu ngeri y'emu Ssebuganda kyu makya okwo yasindika omubaka ategeeze kitaawe ekyali kimutuuseeko n'abeewuwe mu kiro bwe baalya ku nnyama y'empologoma, naye ababaka bano bombi baakozesa amakubo ganjawulo. Omumbowa Kawuuzuumo bweyatuuka ewa Ssebuganda nakitegeera nti n'ewa Ssebuganda baali bafunnye obuzibu bwe bumu oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma ng'abaali mu lubiri lwa Kabaka Kintu, teyeebuuza ku muntu yenna naye yakunganya bukunganya nnyama yonna eyali esigaddewo ewa Ssebuganda neyo eyali ku kyoto ku misito ng'eyokebwa nagenda nayo mu lubiri.Nera yakunganya ennyama yonna eyali esigaddewo mu lubiri obutaleka kifi kyonna mabega ,naagitwala yonna naagisuula mu mugga Nakiduduma. Bweyalaba ekyali kimutuuseeko n'abantu be abaalya ku nnyama y'empologoma era ne bweyawulira ekyali kituuse ku ku bantu ewa mutabaniwe abaalya ku nnyama y'empologoma ,yalangirira ye kennyini ,abaana be n'abazukkulu obutaddamu kulya nnyama ya mpologoma ekyavaako ekika ky'empologoma okutandika. N'era kyakkirizibwa nti singa balya ennya\ma y'empologoma nate ,bandifuna okukyankalana okusingawo bwogeraageranya ne kwebaafuna<ref>{{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>. Abeddira empologoma ebiseera ebimu bayitibwa balangira na bambejja kubanga ekika kyabwe kyava mu mutabani wa kabaka Kintu omukulu ate nga kabaka azaala balangira na bambejja . == Amasiga agakola ekika ky'empologoma == Nga mu bika byonna ebya Buganda, ne mu kika ky'empologpoma bwova ku Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ku ntikko ng'odda wansi mu nsengeka y'ekika, kirina amasiga abiri mu mwenda ( bwova ku w'akasolya ) era okusinzira ku buwangwa n'enonno za Buganda mu bika byonna ab'amasiga bano beebaba baali abaana ba jajja omukulu w'ekika ekyo eyasooka.Mu bika ebisinga ebya Buganda, obukulembeze mu masiga gano bwa nsikirano. Gano ge masiga abiri mwomwenda ag'ekika ky'empologoma wansi w'omukulu w'ekika Ssebuganda Namuguzi # Tebwakedde # Nnyalwa e Bbanda mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kiyuuka e Birongo mu ssaza Buddu ( Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kimaka # Masengere # Lumeeme # Mubbi Walutta e Bugiri Kkojja mu ssaza Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Katajjwa e Mitondo mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Wassaggo e Lwadda mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Ssembiro e Kkulambiro mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kirubaale e Ziroobwe mu ssaza Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Luguma # Kabengwa e Bubengwa mu ssaza ly'e Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Kawemula e Buwemula mu ssaza ly'e Ggomba ( Mu disitulikiti y'e Ggomba ) # Kannajje e Kijujjusa mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Ssegamwenge e Lwadda mu ssaza ly'e Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kasendwa e Kajuna mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Lubanjwa e Lusiriba mu ssaza Mawokota (Mu disitulikiti y'e Mpigi) # Makaayi e Namboole mu ssaza ly'e Kyaddondo <ref>https://baanabakintucultur.wixsite.com/baanabakintusa/single-post/2017/10/07/ssaabasajja-kabaka-agenda-alambula-ebifo-ebyenjawulo-mu-ssaza-lyekyadondo-ku-nkola-eya-bu</ref>( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Mpuuta Kakadde e Mpuku mu ssaza ly'e Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Ggolooba # Lule e Mpaffe mu ssaza Mawokota ( Mu disitulikiti y'e Mpigi ) # Ssagala at Butenzi mu ssaza ly'e Buddu (Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Kyalongo # Kkukumba e Kibindu mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Ggonjaagabwe # Lubyayi e Kasaka mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka<ref>https://masaka.go.ug/district-profile/</ref> ennene eyawamu) # Mululu e Kasumba Kasalirwe Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso) # Kiroomu e Katalemwa mu ssaza ly'e Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://www.internationalcitiesofpeace.org/cities-listing/wakiso-uganda/</ref>) == Amannya g’ekika == Agamu ku mannya agatuumibwa mu kika ky'empologoma kuliko gano wammanga <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> === '''Amannya agatuumibwa abaana 'abalenzi''' === * Ggenza * Jjuuko * Kalema * Kasagga * Kasalirwe * Kayemba * Kayondo * Kibuule * Mawanda * Kimbugwe * Kiyimba * Kisekka * Kitowoolo * Lubuulwa * Lubyayi<ref name=":0">https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Luwaga * Luwemba * Makaayi * Mululu * Ntale * Ssebandeke * Ssebuwufu * Ssekibuule * Ssembwa * Sserwadda * Ssuuna === '''Amannya agatuumibwa abaana abawala''' === * Nabadda * Nabisere * Nabuwufu * Naggenza * Najjuuko * Nakalema * Nakasagga * Nakayondo * Nakibuule * Nakimbugwe * Nakisozi * Nakitowoolo * Nakisekka * Nakiyimba * Nalubyayi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Naluwaga * Naluwemba<ref name=":0" /> * Nalwadda * Namazzi * Nantale * Nassiwa * Nassolol * Nassuuna. * == Obubaka obukwata ku kika. == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Omuziro | Mpologoma |- | Akabbiro | Ngo |- | Obutaka bw'ekika | Lwadda, Kyaddondo |- | Omubaka w'omukulu w'ekika e Bungereza | Margaret D Ntale, omuwandiisi w’ebitabo |- | Omukulu w'ekika (Omukulu ow'akasolya) | Ssebuganda Namuguzi |- | Omubala gw'ekika | Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda kyagaba tasaba tasaaga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda bwaba anatabaala asaabira ku kyoto. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda akaabira Kasagga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda atambula masajja. Ggwe mpagi gwe Luwaga. <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> |- |Omukulu w'ekika aliko okuva mu mwezi ogwomunaana 2024 |Erukaana Lukanga |} == Agamu ku mannya g'ekika ky'empologoma n'ebigambo n'ensibuko yaago == # '''''Namuguzi'':''' Erinnya Namuguzi lyatandikira ku Ssegamwenge, mutabani wa Ssebuganda eyawerekera omulangira Kalemeera okugenda e Bunyoro okukola .Ssegamwenge e Bunyoro yasuubulayo enkumbi nnyingi zeyaleeta naaziguza Abaganda ekyaviiraako okumutuuma Namuguzi nga bakiggya mu kigambo ky'oluganda okugula okutegeeza oyo agula enkumbi naaziguza Abaganda<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> # '''''Kassaga''''' : Erinnya lino lyava ku musajja omunyoro eyali amanyiddwa nga Misagga eyagobwa Ssekakbaka Jjuuko ne Namuguzi Ggenza Zziizziiri okuva mu e Bulemeezi . Kabaka Jjuuko bweyawa Namuguzi ekifo ekyo, ne kituumibwa Kasagga era nerifuuka erinnya ery'ekika okujjukira Misagga omunyoro eyali atuula e Bulemeezi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> . # '''Luwaga :''' Erinnya lino lyatuumibwa omuggo Ssebuganda gweyattisa empologoma nga Kabaka Kintu agutendereza nti " ''guno ssi muggo wabula luwaga".''Okuva awo.luwaga neritandika okutuumibwa ng'erinnya mu kika ky'empologoma. # '''Kawemula:''' Erinnya lino lyatandikira ku Ssekabaka Kateregga eyatuma mutabani wa Namuguzi okugenda okulwanyisa abanyoro e Ggomba kyokka ne bamuwangulirayo.Bino Kabaka Katergga olwamugwa mu matu naagamba omugabe nga awemudde Obuganda ,n'erinnya nerikala mu kika lwa mugabe oyo<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU&t=244s</ref> # '''Kireega:''' Erinnya lino lyava ku kiragiro kya Kintu eri Ssebuganda okuleega obugoma bubiri .Ssebuganda olwafuna ekiragiro kino, naye yalagira mutabani we Mululu Kireega okuleega engoma ezo Kabaka Kintu zeyali asabye era erinnya nerikala<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> == Oluyimba lw'ekika ky'empologoma ( Mpologoma clan Anthem) == Empologoma ye ffe, ffe mpologoma Ensolo zonna zitya empologoma Ffe bazzukulu ba Ssebuganda Namuguzi e Lwadda mu Kyaddondo gyali.. Omutanda atumanyi ffe ab'empologoma era kitwesimisa bwobeera gwe? Wulira omubala <ref>https://buganda.or.ug/clan/mpologoma-clan/</ref>ogwaffe gwogera '''"''Ssebuganda Namuguzi kyagaba, tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto.''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga. Gwe mpagi gwe luwaga....gwe mpagi gwe luwag''a""''' Empologoma akabbiro y'engo n'amasiga agaffe gali abiri mu munaana\ Omutaka Kireega ye katikkiro w'empologoma, n'obwa Kireega bwa nsikirano Ssegamwenge y'oyo ow'essiga jajja Namuguzi mwava alamula empologoma .   Wullira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwagaa...''''' '''''Gwe mpagi... gwe luwagaa.....""''''' Katajjwa, oyo wa ssiga, yaakomaga olubugo olusumikirwa omutanda.... Lubyayi, mu Buddu eri e Kasaka yakomaga olwa Nnaalinya lubuga.... Ab'empologoma kukola na kunnyweza butaka ,e Lwadda jajja Namuguzi gyali alinze. Okuleega mujaguzo ogwo gwaffe, era bwe bumu ku buweereza bwaffe eri Kabaka. Twenyumiriza okuleega engoma zino mujaguzo tetuva ku lusegere lw'omutanda... Kale nno mujaguzo bwezivuga, omutima ogwaffe gubuuka ffe ng'abempologoma. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga""''''' Empologoma kika kya kitiibwa jajja Namuhuzi amuzaala ye Kabaka Kintu Ffe ab'empologoma tuli bambejja n'abalangira abasibuka mu kabaka Kintu. Kino ekika kyaffe bakyegomba kuba kya ttutumu, kwogatta ebyafaayo lutotto Empologoma nga ya kitiibwa emanyi okweyiggira erina amanyi.. Bwendayira nnyinimu kitegeeza mweri empologoma twesiimye abeddira empologoma Katonda jajjaffe amukuume jajja Namuguzi, Obuganda ne Mutaddwamu. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga ""''''' == Emirimu gy'ekika ky'empologoma mu bwakabaka bwa Buganda == * Ab'ekika ky'empologoma beebavunaanyizibwa ku kuleega engoma za mujaguzo mu bwakabaka bwa Buganda era omulimu guno gukulemberwamu omutaka mu kika ky'empologpoma ayitibwa Kasumba Kireega owokukasozi Kasalirwe era ngono nera ye katikkiro w'omukulu wekika era nga obuvunaanyizibwa buno bwa nsikirano. * Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ky'empologoma yasooka okutema evvuunike wonna kabaka wabeera asiimye okukuba olubiri lwe.. * Ab'empologoma beebakomaga embugo za Kabaka n'abambejja == Ebifo eby'ebyafaayo n'ebyobulambuzi ebiri ku Lwadda obutaka bw'ekika obukulu == # '''Entebe ey'ejinja''' awatikkirwa Ssebuganda ng'amaze okulondebwa ng'omukulu w'ekika engeri ekifo kino gyekiri eky'ensikirano # '''Ekyoto ekigatta ebika byonna''' ebya Buganda era nga kiwanuuzibwa nti Kabaka Kintu ye yakikumanga okugattirako ebika bya Buganda # '''Ejjinja Luwaga''' erigambibwa nti gwe gwali omuggo Ssebuganda gweyakozesa okutta empologoma nga bagenze okuziyigga<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> # Ejjinja Nakisozi # '''Oluzzi''' oluyitibwa Nakibuule # '''Enju''' ya Kabaka Kintu == Kassaga obutaka obulala obwe'kika ky'emplogoma == Ekika ky'empologoma era kirina obutaka obulala e Kasagga mu ssaza Bulemeezi<ref>https://buganda.or.ug/counties/</ref> ng'ekigambo Kasagga bwekiwulirwa mu mubala gw'ekika nti "''Namuguzi akaabira Kasagga"'' == Laba ne == * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky' eMpindi]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'ougave]] == Ebijuliziddwa<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref> == # <ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=7BWQNjBY0b4&list=RD7BWQNjBY0b4&start_radio=1</ref>{{Cite web |title=TOTEM Definition & Meaning {{!}} Dictionary.com |url=https://www.dictionary.com/browse/totem |access-date=2026-01-21 |website=www.dictionary.com}} # {{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}} # {{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }} # {{Cite web |title=Lion/ Mpologoma clan |url=https://africanculture1.blogspot.com/2019/04/lion-mpologoma-clan.html |access-date=2024-01-24 |website=Lion/ Mpologoma clan}} # {{Cite web |title=Mpologoma |url=https://www.obutaka.com/en/clans/mpologoma |access-date=2024-01-26 |website=www.obutaka.com}} # https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781 <references /> [[Category:Ebika bya Buganda]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] 4ou61yiw00vrioj3742fujwm1myjbh0 73503 73499 2026-08-30T09:38:52Z Ssebuufu 9882 73503 wikitext text/x-wiki [[File:MPOLOGOMA_CLAN_Totem.jpg|thumb|Ekibumbe kino kabonero ka mpologoma omuziro gw'ekika ekisangibwa mu [[Mengo]] [[Kampala]]]] Ekika ky'e '''Mpologoma''' kiri mu bika ebiri mu bwakabaka bwa Buganda eya leero ebikkirizibwa okuba nga byajja ne Kabaka Kintu <ref>"Tracing the historic journey of Kabaka's coronation". ''Monitor''. 2025-07-31. Retrieved 2026-02-03.</ref>. Mpologoma kigambo mu [[Luganda]] ekitegeeza empologoma . Buli muganda alina ekika mwava nga kino kirina kuba kika kya taata we, nga buli kimu kirina omuziro.<ref>"TOTEM Definition & Meaning | Dictionary.com". ''www.dictionary.com''. Retrieved 2026-01-21.</ref> n'akabbiro bye batakkirizibwa kulya era emiziro gino gikuumibwa ng'akalira k'omwana. Kabaka wa Buganda era amanyiddwa nga "Mpologoma ya [[Buganda]] " <ref name="auto">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Entandikwa y'ekika ky'empologoma == Ku kasozi Lwadda<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-fail-to-mediate-mpologoma-clan-gen-kayanja-land-dispute--4380928</ref> e Matugga<ref>https://lambula.net/location/matugga</ref> mu ssaza Kyadondo mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://wakiso.go.ug/events-2/locations/</ref> Kabaka Kintu kwe yakuba olubiri lwe olukulu. Okulukuba , yasooka kuzuula nti ekifo kino kirungi nnyo bweyali ayigga ensolo okuva mu lubiri lwe olw'e Kanyanya. Ekika ky'empologoma kyatandika, Kabaka kintu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws&t=1249s</ref> bweyali mu lubiri lwe olw'e Lwadda empologoma neziwulugumira ku kasozi Kasalirwe akali okumpi n'akasozi Lwadda e Matugga mu ssaza ly'e Kyaddondo<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abessaza-kyadondo-balonze-nnalulungi-webyobul-BUK_135262</ref> mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]]<ref>https://wakiso.go.ug/about-us/</ref> leero mu Uganda. Abantu baali bawangaalira mu kutya olw'ensolo zino enkambwe era ne kabak kintu kkyamwenyamizanga .Kabaka Kintu bweyawulira okuwuluguma kwempologoma, yatumya mutabani omukulu ssebuganda eyali omuzizi w'ensolo kungwa agende azige empologoma ezo. Bweyali agenda okusisinkana kitaawe eyali amuyise, Ssebuganda yayitira ku lubiri lwa kitaawe olw'e Kanyanya nanonayo nnyina Nambi Nantuttululu<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/dindo-hill-home-of-buganda-s-first-man-1514508</ref> eyali eyali olubuto ne bagenda bonna mu lubiri e Lwadda gye yasisinkanira Kabaka kintu . Kigambibwa nti ne Kabaka Kintu omuyiggo yagwenyigiramu. Bwebaatuuka ku kyalo Nasse ku kasozi Kasalirwe omuyiggo kwe gwayindira , baatandika okusaggula n'okugoba enspolo zino era ensolo eyasooka okufubutuka okubalumba ,nga yonna esitudde ekikuzzi kyayo yali mpologoma nsajja era Ssebuganda naagiwuula omuggo gumu n'egwa wansi n'efa.Ng'amaze okutta eyo, nempologoma enkazi nayo yabalumba era nayo naagikuba omuggo neefa. Kabaka kintu yamuleka ku ttale ng'abaaga empologoma naddayo mu lubiri. Bweyatuuka mu lubiri, yasanga mukyalawe akubyewo ezadde lya balongo. Bwatyo Kabaka Kintu yatuma mukodomi we Kawuuzumo era gweyali afudde omumbowa<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/abambowa-the-men-who-protect-the-kabaka-1548844</ref> mu lubiri agende ku ttale mutabani we Ssebuganda gyeyali abaagira empologoma amutegeeze nga nnyina bweyali azadde abalongo nti era amuleetere ne ku nnyama y'empologoma n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma.Ng'amaze okubaaga empologoma Ssebuganda nga bweyalagirwa kitaawe yakwata emu kunnyama n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma naayolekera mu lubiri. Yasanga Kabaka Kintu ali mu lukiiko era naamuwa omuggo gweyattisa empologoma.Kabaka kintu olwamuwa omuggo yagukwata naagutunuulira n'amala naguteeka wansi.Ate naagujja wansi naddamu naagutunuulira era naaguzza wansi ..Yakola bwatyo emirundi egiwera era omulundi ogwasembayo yagukwta naddamu naagutunuulira nga bwagamba nti "'''''wamma guno ssi muggo buggo, luwagga'''''". Ennyama y'empologoma gye yaleeta yafumbibwa, emu neeyokyebwa okuliibwa abantu abaali mu lukiiko ..Ssebuganda naye yatwalako ennyama ewuwe era emu neefumbibwa okuba eye'ekyeggulo ekiro ekyo n'emu neeyokyebwa. Ekyegulo nga kiyidde, batuula wansi nebeebaza jajja Ddungu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=T7jZq1KPFos</ref> lubaale w'okuyigga mu Buganda ne balya. Oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma, abantu bonna mu lubiri lwa kabaka Kintu n'ewa Ssebuganda abaalya ku nnyama y'empologoma baafuna okukyankalana omwali embiro, okulumwa embuto era baasesema nnyo. Enkeera, kabaka Kintu yatuma omumbowawe Kawuuzuumo agende ategeeze mutabani we Ssebuganda Ssebuganda ku kukyankalana kwe baafuna n'ebizibu ebyabatuukako oluvannyuma lwokulya ennyama y'empologoma n'era amutegeeze nti omuggo gweyakozesa okutta empologome n'entebe gye yamusanga atuddemu ng'amuleetedde omuggo byali bifuuse amayinja. Mu ngeri y'emu Ssebuganda kyu makya okwo yasindika omubaka ategeeze kitaawe ekyali kimutuuseeko n'abeewuwe mu kiro bwe baalya ku nnyama y'empologoma, naye ababaka bano bombi baakozesa amakubo ganjawulo. Omumbowa Kawuuzuumo bweyatuuka ewa Ssebuganda nakitegeera nti n'ewa Ssebuganda baali bafunnye obuzibu bwe bumu oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma ng'abaali mu lubiri lwa Kabaka Kintu, teyeebuuza ku muntu yenna naye yakunganya bukunganya nnyama yonna eyali esigaddewo ewa Ssebuganda neyo eyali ku kyoto ku misito ng'eyokebwa nagenda nayo mu lubiri.Nera yakunganya ennyama yonna eyali esigaddewo mu lubiri obutaleka kifi kyonna mabega ,naagitwala yonna naagisuula mu mugga Nakiduduma. Bweyalaba ekyali kimutuuseeko n'abantu be abaalya ku nnyama y'empologoma era ne bweyawulira ekyali kituuse ku ku bantu ewa mutabaniwe abaalya ku nnyama y'empologoma ,yalangirira ye kennyini ,abaana be n'abazukkulu obutaddamu kulya nnyama ya mpologoma ekyavaako ekika ky'empologoma okutandika. N'era kyakkirizibwa nti singa balya ennya\ma y'empologoma nate ,bandifuna okukyankalana okusingawo bwogeraageranya ne kwebaafuna<ref>{{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>. Abeddira empologoma ebiseera ebimu bayitibwa balangira na bambejja kubanga ekika kyabwe kyava mu mutabani wa kabaka Kintu omukulu ate nga kabaka azaala balangira na bambejja . == Amasiga agakola ekika ky'empologoma == Nga mu bika byonna ebya Buganda, ne mu kika ky'empologpoma bwova ku Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ku ntikko ng'odda wansi mu nsengeka y'ekika, kirina amasiga abiri mu mwenda ( bwova ku w'akasolya ) era okusinzira ku buwangwa n'enonno za Buganda mu bika byonna ab'amasiga bano beebaba baali abaana ba jajja omukulu w'ekika ekyo eyasooka.Mu bika ebisinga ebya Buganda, obukulembeze mu masiga gano bwa nsikirano. Gano ge masiga abiri mwomwenda ag'ekika ky'empologoma wansi w'omukulu w'ekika Ssebuganda Namuguzi # Tebwakedde # Nnyalwa e Bbanda mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kiyuuka e Birongo mu ssaza Buddu ( Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kimaka # Masengere # Lumeeme # Mubbi Walutta e Bugiri Kkojja mu ssaza Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Katajjwa e Mitondo mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Wassaggo e Lwadda mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Ssembiro e Kkulambiro mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kirubaale e Ziroobwe mu ssaza Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Luguma # Kabengwa e Bubengwa mu ssaza ly'e Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Kawemula e Buwemula mu ssaza ly'e Ggomba ( Mu disitulikiti y'e Ggomba ) # Kannajje e Kijujjusa mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Ssegamwenge e Lwadda mu ssaza ly'e Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kasendwa e Kajuna mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Lubanjwa e Lusiriba mu ssaza Mawokota (Mu disitulikiti y'e Mpigi) # Makaayi e Namboole mu ssaza ly'e Kyaddondo <ref>https://baanabakintucultur.wixsite.com/baanabakintusa/single-post/2017/10/07/ssaabasajja-kabaka-agenda-alambula-ebifo-ebyenjawulo-mu-ssaza-lyekyadondo-ku-nkola-eya-bu</ref>( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Mpuuta Kakadde e Mpuku mu ssaza ly'e Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Ggolooba # Lule e Mpaffe mu ssaza Mawokota ( Mu disitulikiti y'e Mpigi ) # Ssagala at Butenzi mu ssaza ly'e Buddu (Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Kyalongo # Kkukumba e Kibindu mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Ggonjaagabwe # Lubyayi e Kasaka mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka<ref>https://masaka.go.ug/district-profile/</ref> ennene eyawamu) # Mululu e Kasumba Kasalirwe Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso) # Kiroomu e Katalemwa mu ssaza ly'e Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://www.internationalcitiesofpeace.org/cities-listing/wakiso-uganda/</ref>) == Amannya g’ekika == Agamu ku mannya agatuumibwa mu kika ky'empologoma kuliko gano wammanga <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> === '''Amannya agatuumibwa abaana 'abalenzi''' === * Ggenza * Jjuuko * Kalema * Kasagga * Kasalirwe * Kayemba * Kayondo * Kibuule * Mawanda * Kimbugwe * Kiyimba * Kisekka * Kitowoolo * Lubuulwa * Lubyayi<ref name=":0">https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Luwaga * Luwemba * Makaayi * Mululu * Ntale * Ssebandeke * Ssebuwufu * Ssekibuule * Ssembwa * Sserwadda * Ssuuna === '''Amannya agatuumibwa abaana abawala''' === * Nabadda * Nabisere * Nabuwufu * Naggenza * Najjuuko * Nakalema * Nakasagga * Nakayondo * Nakibuule * Nakimbugwe * Nakisozi * Nakitowoolo * Nakisekka * Nakiyimba * Nalubyayi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Naluwaga * Naluwemba<ref name=":0" /> * Nalwadda * Namazzi * Nantale * Nassiwa * Nassolol * Nassuuna. * == Obubaka obukwata ku kika. == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Omuziro | Mpologoma |- | Akabbiro | Ngo |- | Obutaka bw'ekika | Lwadda, Kyaddondo |- | Omubaka w'omukulu w'ekika e Bungereza | Margaret D Ntale, omuwandiisi w’ebitabo |- | Omukulu w'ekika (Omukulu ow'akasolya) | Ssebuganda Namuguzi |- | Omubala gw'ekika | Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda kyagaba tasaba tasaaga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda bwaba anatabaala asaabira ku kyoto. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda akaabira Kasagga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda atambula masajja. Ggwe mpagi gwe Luwaga. <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> |- |Omukulu w'ekika aliko okuva mu mwezi ogwomunaana 2024 |Erukaana Lukanga |} == Agamu ku mannya g'ekika ky'empologoma n'ebigambo n'ensibuko yaago == # '''''Namuguzi'':''' Erinnya Namuguzi lyatandikira ku Ssegamwenge, mutabani wa Ssebuganda eyawerekera omulangira Kalemeera okugenda e Bunyoro okukola .Ssegamwenge e Bunyoro yasuubulayo enkumbi nnyingi zeyaleeta naaziguza Abaganda ekyaviiraako okumutuuma Namuguzi nga bakiggya mu kigambo ky'oluganda okugula okutegeeza oyo agula enkumbi naaziguza Abaganda<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> # '''''Kassaga''''' : Erinnya lino lyava ku musajja omunyoro eyali amanyiddwa nga Misagga eyagobwa Ssekakbaka Jjuuko ne Namuguzi Ggenza Zziizziiri okuva mu e Bulemeezi . Kabaka Jjuuko bweyawa Namuguzi ekifo ekyo, ne kituumibwa Kasagga era nerifuuka erinnya ery'ekika okujjukira Misagga omunyoro eyali atuula e Bulemeezi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> . # '''Luwaga :''' Erinnya lino lyatuumibwa omuggo Ssebuganda gweyattisa empologoma nga Kabaka Kintu agutendereza nti " ''guno ssi muggo wabula luwaga".''Okuva awo.luwaga neritandika okutuumibwa ng'erinnya mu kika ky'empologoma. # '''Kawemula:''' Erinnya lino lyatandikira ku Ssekabaka Kateregga eyatuma mutabani wa Namuguzi okugenda okulwanyisa abanyoro e Ggomba kyokka ne bamuwangulirayo.Bino Kabaka Katergga olwamugwa mu matu naagamba omugabe nga awemudde Obuganda ,n'erinnya nerikala mu kika lwa mugabe oyo<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU&t=244s</ref> # '''Kireega:''' Erinnya lino lyava ku kiragiro kya Kintu eri Ssebuganda okuleega obugoma bubiri .Ssebuganda olwafuna ekiragiro kino, naye yalagira mutabani we Mululu Kireega okuleega engoma ezo Kabaka Kintu zeyali asabye era erinnya nerikala<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> == Oluyimba lw'ekika ky'empologoma ( Mpologoma clan Anthem) == Empologoma ye ffe, ffe mpologoma Ensolo zonna zitya empologoma Ffe bazzukulu ba Ssebuganda Namuguzi e Lwadda mu Kyaddondo gyali.. Omutanda atumanyi ffe ab'empologoma era kitwesimisa bwobeera gwe? Wulira omubala <ref>https://buganda.or.ug/clan/mpologoma-clan/</ref>ogwaffe gwogera '''"''Ssebuganda Namuguzi kyagaba, tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto.''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga. Gwe mpagi gwe luwaga....gwe mpagi gwe luwag''a""''' Empologoma akabbiro y'engo n'amasiga agaffe gali abiri mu munaana\ Omutaka Kireega ye katikkiro w'empologoma, n'obwa Kireega bwa nsikirano Ssegamwenge y'oyo ow'essiga jajja Namuguzi mwava alamula empologoma .   Wullira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwagaa...''''' '''''Gwe mpagi... gwe luwagaa.....""''''' Katajjwa, oyo wa ssiga, yaakomaga olubugo olusumikirwa omutanda.... Lubyayi, mu Buddu eri e Kasaka yakomaga olwa Nnaalinya lubuga.... Ab'empologoma kukola na kunnyweza butaka ,e Lwadda jajja Namuguzi gyali alinze. Okuleega mujaguzo ogwo gwaffe, era bwe bumu ku buweereza bwaffe eri Kabaka. Twenyumiriza okuleega engoma zino mujaguzo tetuva ku lusegere lw'omutanda... Kale nno mujaguzo bwezivuga, omutima ogwaffe gubuuka ffe ng'abempologoma. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga""''''' Empologoma kika kya kitiibwa jajja Namuhuzi amuzaala ye Kabaka Kintu Ffe ab'empologoma tuli bambejja n'abalangira abasibuka mu kabaka Kintu. Kino ekika kyaffe bakyegomba kuba kya ttutumu, kwogatta ebyafaayo lutotto Empologoma nga ya kitiibwa emanyi okweyiggira erina amanyi.. Bwendayira nnyinimu kitegeeza mweri empologoma twesiimye abeddira empologoma Katonda jajjaffe amukuume jajja Namuguzi, Obuganda ne Mutaddwamu. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga ""''''' == Emirimu gy'ekika ky'empologoma mu bwakabaka bwa Buganda == * Ab'ekika ky'empologoma beebavunaanyizibwa ku kuleega engoma za mujaguzo mu bwakabaka bwa Buganda era omulimu guno gukulemberwamu omutaka mu kika ky'empologpoma ayitibwa Kasumba Kireega owokukasozi Kasalirwe era ngono nera ye katikkiro w'omukulu wekika era nga obuvunaanyizibwa buno bwa nsikirano. * Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ky'empologoma yasooka okutema evvuunike wonna kabaka wabeera asiimye okukuba olubiri lwe.. * Ab'empologoma beebakomaga embugo za Kabaka n'abambejja == Ebifo eby'ebyafaayo n'ebyobulambuzi ebiri ku Lwadda obutaka bw'ekika obukulu == # '''Entebe ey'ejinja''' awatikkirwa Ssebuganda ng'amaze okulondebwa ng'omukulu w'ekika engeri ekifo kino gyekiri eky'ensikirano # '''Ekyoto ekigatta ebika byonna''' ebya Buganda era nga kiwanuuzibwa nti Kabaka Kintu ye yakikumanga okugattirako ebika bya Buganda # '''Ejjinja Luwaga''' erigambibwa nti gwe gwali omuggo Ssebuganda gweyakozesa okutta empologoma nga bagenze okuziyigga<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> # Ejjinja Nakisozi # '''Oluzzi''' oluyitibwa Nakibuule # '''Enju''' ya Kabaka Kintu == Kassaga obutaka obulala obwe'kika ky'emplogoma == Ekika ky'empologoma era kirina obutaka obulala e Kasagga mu ssaza Bulemeezi<ref>https://buganda.or.ug/counties/</ref> ng'ekigambo Kasagga bwekiwulirwa mu mubala gw'ekika nti "''Namuguzi akaabira Kasagga"'' == Laba ne == * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky' eMpindi]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'ougave]] == Ebijuliziddwa<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref> == # <ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=7BWQNjBY0b4&list=RD7BWQNjBY0b4&start_radio=1</ref>{{Cite web |title=TOTEM Definition & Meaning {{!}} Dictionary.com |url=https://www.dictionary.com/browse/totem |access-date=2026-01-21 |website=www.dictionary.com}} # {{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}} # {{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }} # {{Cite web |title=Lion/ Mpologoma clan |url=https://africanculture1.blogspot.com/2019/04/lion-mpologoma-clan.html |access-date=2024-01-24 |website=Lion/ Mpologoma clan}} # {{Cite web |title=Mpologoma |url=https://www.obutaka.com/en/clans/mpologoma |access-date=2024-01-26 |website=www.obutaka.com}} # https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781 <references /> [[Category:Ebika bya Buganda]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] od7loiu1ykcr4pa2jtjqoa14ywyb3qu 73504 73503 2026-08-30T09:41:17Z Ssebuufu 9882 Ntaddemu ekijuliziddwa 73504 wikitext text/x-wiki [[File:MPOLOGOMA_CLAN_Totem.jpg|thumb|Ekibumbe kino kabonero ka mpologoma omuziro gw'ekika ekisangibwa mu [[Mengo]] [[Kampala]]]] Ekika ky'e '''Mpologoma''' kiri mu bika ebiri mu bwakabaka bwa Buganda eya leero<ref>buganda.or.ug https://buganda.or.ug/. Retrieved 2026-02-03. {{cite web}}: Missing or empty |title= (help)</ref> ebikkirizibwa okuba nga byajja ne Kabaka Kintu <ref>"Tracing the historic journey of Kabaka's coronation". ''Monitor''. 2025-07-31. Retrieved 2026-02-03.</ref>. Mpologoma kigambo mu [[Luganda]] ekitegeeza empologoma . Buli muganda alina ekika mwava nga kino kirina kuba kika kya taata we, nga buli kimu kirina omuziro.<ref>"TOTEM Definition & Meaning | Dictionary.com". ''www.dictionary.com''. Retrieved 2026-01-21.</ref> n'akabbiro bye batakkirizibwa kulya era emiziro gino gikuumibwa ng'akalira k'omwana. Kabaka wa Buganda era amanyiddwa nga "Mpologoma ya [[Buganda]] " <ref name="auto">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Entandikwa y'ekika ky'empologoma == Ku kasozi Lwadda<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-fail-to-mediate-mpologoma-clan-gen-kayanja-land-dispute--4380928</ref> e Matugga<ref>https://lambula.net/location/matugga</ref> mu ssaza Kyadondo mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://wakiso.go.ug/events-2/locations/</ref> Kabaka Kintu kwe yakuba olubiri lwe olukulu. Okulukuba , yasooka kuzuula nti ekifo kino kirungi nnyo bweyali ayigga ensolo okuva mu lubiri lwe olw'e Kanyanya. Ekika ky'empologoma kyatandika, Kabaka kintu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws&t=1249s</ref> bweyali mu lubiri lwe olw'e Lwadda empologoma neziwulugumira ku kasozi Kasalirwe akali okumpi n'akasozi Lwadda e Matugga mu ssaza ly'e Kyaddondo<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abessaza-kyadondo-balonze-nnalulungi-webyobul-BUK_135262</ref> mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]]<ref>https://wakiso.go.ug/about-us/</ref> leero mu Uganda. Abantu baali bawangaalira mu kutya olw'ensolo zino enkambwe era ne kabak kintu kkyamwenyamizanga .Kabaka Kintu bweyawulira okuwuluguma kwempologoma, yatumya mutabani omukulu ssebuganda eyali omuzizi w'ensolo kungwa agende azige empologoma ezo. Bweyali agenda okusisinkana kitaawe eyali amuyise, Ssebuganda yayitira ku lubiri lwa kitaawe olw'e Kanyanya nanonayo nnyina Nambi Nantuttululu<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/dindo-hill-home-of-buganda-s-first-man-1514508</ref> eyali eyali olubuto ne bagenda bonna mu lubiri e Lwadda gye yasisinkanira Kabaka kintu . Kigambibwa nti ne Kabaka Kintu omuyiggo yagwenyigiramu. Bwebaatuuka ku kyalo Nasse ku kasozi Kasalirwe omuyiggo kwe gwayindira , baatandika okusaggula n'okugoba enspolo zino era ensolo eyasooka okufubutuka okubalumba ,nga yonna esitudde ekikuzzi kyayo yali mpologoma nsajja era Ssebuganda naagiwuula omuggo gumu n'egwa wansi n'efa.Ng'amaze okutta eyo, nempologoma enkazi nayo yabalumba era nayo naagikuba omuggo neefa. Kabaka kintu yamuleka ku ttale ng'abaaga empologoma naddayo mu lubiri. Bweyatuuka mu lubiri, yasanga mukyalawe akubyewo ezadde lya balongo. Bwatyo Kabaka Kintu yatuma mukodomi we Kawuuzumo era gweyali afudde omumbowa<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/abambowa-the-men-who-protect-the-kabaka-1548844</ref> mu lubiri agende ku ttale mutabani we Ssebuganda gyeyali abaagira empologoma amutegeeze nga nnyina bweyali azadde abalongo nti era amuleetere ne ku nnyama y'empologoma n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma.Ng'amaze okubaaga empologoma Ssebuganda nga bweyalagirwa kitaawe yakwata emu kunnyama n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma naayolekera mu lubiri. Yasanga Kabaka Kintu ali mu lukiiko era naamuwa omuggo gweyattisa empologoma.Kabaka kintu olwamuwa omuggo yagukwata naagutunuulira n'amala naguteeka wansi.Ate naagujja wansi naddamu naagutunuulira era naaguzza wansi ..Yakola bwatyo emirundi egiwera era omulundi ogwasembayo yagukwta naddamu naagutunuulira nga bwagamba nti "'''''wamma guno ssi muggo buggo, luwagga'''''". Ennyama y'empologoma gye yaleeta yafumbibwa, emu neeyokyebwa okuliibwa abantu abaali mu lukiiko ..Ssebuganda naye yatwalako ennyama ewuwe era emu neefumbibwa okuba eye'ekyeggulo ekiro ekyo n'emu neeyokyebwa. Ekyegulo nga kiyidde, batuula wansi nebeebaza jajja Ddungu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=T7jZq1KPFos</ref> lubaale w'okuyigga mu Buganda ne balya. Oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma, abantu bonna mu lubiri lwa kabaka Kintu n'ewa Ssebuganda abaalya ku nnyama y'empologoma baafuna okukyankalana omwali embiro, okulumwa embuto era baasesema nnyo. Enkeera, kabaka Kintu yatuma omumbowawe Kawuuzuumo agende ategeeze mutabani we Ssebuganda Ssebuganda ku kukyankalana kwe baafuna n'ebizibu ebyabatuukako oluvannyuma lwokulya ennyama y'empologoma n'era amutegeeze nti omuggo gweyakozesa okutta empologome n'entebe gye yamusanga atuddemu ng'amuleetedde omuggo byali bifuuse amayinja. Mu ngeri y'emu Ssebuganda kyu makya okwo yasindika omubaka ategeeze kitaawe ekyali kimutuuseeko n'abeewuwe mu kiro bwe baalya ku nnyama y'empologoma, naye ababaka bano bombi baakozesa amakubo ganjawulo. Omumbowa Kawuuzuumo bweyatuuka ewa Ssebuganda nakitegeera nti n'ewa Ssebuganda baali bafunnye obuzibu bwe bumu oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma ng'abaali mu lubiri lwa Kabaka Kintu, teyeebuuza ku muntu yenna naye yakunganya bukunganya nnyama yonna eyali esigaddewo ewa Ssebuganda neyo eyali ku kyoto ku misito ng'eyokebwa nagenda nayo mu lubiri.Nera yakunganya ennyama yonna eyali esigaddewo mu lubiri obutaleka kifi kyonna mabega ,naagitwala yonna naagisuula mu mugga Nakiduduma. Bweyalaba ekyali kimutuuseeko n'abantu be abaalya ku nnyama y'empologoma era ne bweyawulira ekyali kituuse ku ku bantu ewa mutabaniwe abaalya ku nnyama y'empologoma ,yalangirira ye kennyini ,abaana be n'abazukkulu obutaddamu kulya nnyama ya mpologoma ekyavaako ekika ky'empologoma okutandika. N'era kyakkirizibwa nti singa balya ennya\ma y'empologoma nate ,bandifuna okukyankalana okusingawo bwogeraageranya ne kwebaafuna<ref>{{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>. Abeddira empologoma ebiseera ebimu bayitibwa balangira na bambejja kubanga ekika kyabwe kyava mu mutabani wa kabaka Kintu omukulu ate nga kabaka azaala balangira na bambejja . == Amasiga agakola ekika ky'empologoma == Nga mu bika byonna ebya Buganda, ne mu kika ky'empologpoma bwova ku Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ku ntikko ng'odda wansi mu nsengeka y'ekika, kirina amasiga abiri mu mwenda ( bwova ku w'akasolya ) era okusinzira ku buwangwa n'enonno za Buganda mu bika byonna ab'amasiga bano beebaba baali abaana ba jajja omukulu w'ekika ekyo eyasooka.Mu bika ebisinga ebya Buganda, obukulembeze mu masiga gano bwa nsikirano. Gano ge masiga abiri mwomwenda ag'ekika ky'empologoma wansi w'omukulu w'ekika Ssebuganda Namuguzi # Tebwakedde # Nnyalwa e Bbanda mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kiyuuka e Birongo mu ssaza Buddu ( Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kimaka # Masengere # Lumeeme # Mubbi Walutta e Bugiri Kkojja mu ssaza Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Katajjwa e Mitondo mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Wassaggo e Lwadda mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Ssembiro e Kkulambiro mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kirubaale e Ziroobwe mu ssaza Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Luguma # Kabengwa e Bubengwa mu ssaza ly'e Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Kawemula e Buwemula mu ssaza ly'e Ggomba ( Mu disitulikiti y'e Ggomba ) # Kannajje e Kijujjusa mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Ssegamwenge e Lwadda mu ssaza ly'e Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kasendwa e Kajuna mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Lubanjwa e Lusiriba mu ssaza Mawokota (Mu disitulikiti y'e Mpigi) # Makaayi e Namboole mu ssaza ly'e Kyaddondo <ref>https://baanabakintucultur.wixsite.com/baanabakintusa/single-post/2017/10/07/ssaabasajja-kabaka-agenda-alambula-ebifo-ebyenjawulo-mu-ssaza-lyekyadondo-ku-nkola-eya-bu</ref>( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Mpuuta Kakadde e Mpuku mu ssaza ly'e Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Ggolooba # Lule e Mpaffe mu ssaza Mawokota ( Mu disitulikiti y'e Mpigi ) # Ssagala at Butenzi mu ssaza ly'e Buddu (Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Kyalongo # Kkukumba e Kibindu mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Ggonjaagabwe # Lubyayi e Kasaka mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka<ref>https://masaka.go.ug/district-profile/</ref> ennene eyawamu) # Mululu e Kasumba Kasalirwe Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso) # Kiroomu e Katalemwa mu ssaza ly'e Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://www.internationalcitiesofpeace.org/cities-listing/wakiso-uganda/</ref>) == Amannya g’ekika == Agamu ku mannya agatuumibwa mu kika ky'empologoma kuliko gano wammanga <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> === '''Amannya agatuumibwa abaana 'abalenzi''' === * Ggenza * Jjuuko * Kalema * Kasagga * Kasalirwe * Kayemba * Kayondo * Kibuule * Mawanda * Kimbugwe * Kiyimba * Kisekka * Kitowoolo * Lubuulwa * Lubyayi<ref name=":0">https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Luwaga * Luwemba * Makaayi * Mululu * Ntale * Ssebandeke * Ssebuwufu * Ssekibuule * Ssembwa * Sserwadda * Ssuuna === '''Amannya agatuumibwa abaana abawala''' === * Nabadda * Nabisere * Nabuwufu * Naggenza * Najjuuko * Nakalema * Nakasagga * Nakayondo * Nakibuule * Nakimbugwe * Nakisozi * Nakitowoolo * Nakisekka * Nakiyimba * Nalubyayi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Naluwaga * Naluwemba<ref name=":0" /> * Nalwadda * Namazzi * Nantale * Nassiwa * Nassolol * Nassuuna. * == Obubaka obukwata ku kika. == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Omuziro | Mpologoma |- | Akabbiro | Ngo |- | Obutaka bw'ekika | Lwadda, Kyaddondo |- | Omubaka w'omukulu w'ekika e Bungereza | Margaret D Ntale, omuwandiisi w’ebitabo |- | Omukulu w'ekika (Omukulu ow'akasolya) | Ssebuganda Namuguzi |- | Omubala gw'ekika | Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda kyagaba tasaba tasaaga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda bwaba anatabaala asaabira ku kyoto. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda akaabira Kasagga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda atambula masajja. Ggwe mpagi gwe Luwaga. <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> |- |Omukulu w'ekika aliko okuva mu mwezi ogwomunaana 2024 |Erukaana Lukanga |} == Agamu ku mannya g'ekika ky'empologoma n'ebigambo n'ensibuko yaago == # '''''Namuguzi'':''' Erinnya Namuguzi lyatandikira ku Ssegamwenge, mutabani wa Ssebuganda eyawerekera omulangira Kalemeera okugenda e Bunyoro okukola .Ssegamwenge e Bunyoro yasuubulayo enkumbi nnyingi zeyaleeta naaziguza Abaganda ekyaviiraako okumutuuma Namuguzi nga bakiggya mu kigambo ky'oluganda okugula okutegeeza oyo agula enkumbi naaziguza Abaganda<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> # '''''Kassaga''''' : Erinnya lino lyava ku musajja omunyoro eyali amanyiddwa nga Misagga eyagobwa Ssekakbaka Jjuuko ne Namuguzi Ggenza Zziizziiri okuva mu e Bulemeezi . Kabaka Jjuuko bweyawa Namuguzi ekifo ekyo, ne kituumibwa Kasagga era nerifuuka erinnya ery'ekika okujjukira Misagga omunyoro eyali atuula e Bulemeezi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> . # '''Luwaga :''' Erinnya lino lyatuumibwa omuggo Ssebuganda gweyattisa empologoma nga Kabaka Kintu agutendereza nti " ''guno ssi muggo wabula luwaga".''Okuva awo.luwaga neritandika okutuumibwa ng'erinnya mu kika ky'empologoma. # '''Kawemula:''' Erinnya lino lyatandikira ku Ssekabaka Kateregga eyatuma mutabani wa Namuguzi okugenda okulwanyisa abanyoro e Ggomba kyokka ne bamuwangulirayo.Bino Kabaka Katergga olwamugwa mu matu naagamba omugabe nga awemudde Obuganda ,n'erinnya nerikala mu kika lwa mugabe oyo<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU&t=244s</ref> # '''Kireega:''' Erinnya lino lyava ku kiragiro kya Kintu eri Ssebuganda okuleega obugoma bubiri .Ssebuganda olwafuna ekiragiro kino, naye yalagira mutabani we Mululu Kireega okuleega engoma ezo Kabaka Kintu zeyali asabye era erinnya nerikala<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> == Oluyimba lw'ekika ky'empologoma ( Mpologoma clan Anthem) == Empologoma ye ffe, ffe mpologoma Ensolo zonna zitya empologoma Ffe bazzukulu ba Ssebuganda Namuguzi e Lwadda mu Kyaddondo gyali.. Omutanda atumanyi ffe ab'empologoma era kitwesimisa bwobeera gwe? Wulira omubala <ref>https://buganda.or.ug/clan/mpologoma-clan/</ref>ogwaffe gwogera '''"''Ssebuganda Namuguzi kyagaba, tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto.''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga. Gwe mpagi gwe luwaga....gwe mpagi gwe luwag''a""''' Empologoma akabbiro y'engo n'amasiga agaffe gali abiri mu munaana\ Omutaka Kireega ye katikkiro w'empologoma, n'obwa Kireega bwa nsikirano Ssegamwenge y'oyo ow'essiga jajja Namuguzi mwava alamula empologoma .   Wullira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwagaa...''''' '''''Gwe mpagi... gwe luwagaa.....""''''' Katajjwa, oyo wa ssiga, yaakomaga olubugo olusumikirwa omutanda.... Lubyayi, mu Buddu eri e Kasaka yakomaga olwa Nnaalinya lubuga.... Ab'empologoma kukola na kunnyweza butaka ,e Lwadda jajja Namuguzi gyali alinze. Okuleega mujaguzo ogwo gwaffe, era bwe bumu ku buweereza bwaffe eri Kabaka. Twenyumiriza okuleega engoma zino mujaguzo tetuva ku lusegere lw'omutanda... Kale nno mujaguzo bwezivuga, omutima ogwaffe gubuuka ffe ng'abempologoma. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga""''''' Empologoma kika kya kitiibwa jajja Namuhuzi amuzaala ye Kabaka Kintu Ffe ab'empologoma tuli bambejja n'abalangira abasibuka mu kabaka Kintu. Kino ekika kyaffe bakyegomba kuba kya ttutumu, kwogatta ebyafaayo lutotto Empologoma nga ya kitiibwa emanyi okweyiggira erina amanyi.. Bwendayira nnyinimu kitegeeza mweri empologoma twesiimye abeddira empologoma Katonda jajjaffe amukuume jajja Namuguzi, Obuganda ne Mutaddwamu. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga ""''''' == Emirimu gy'ekika ky'empologoma mu bwakabaka bwa Buganda == * Ab'ekika ky'empologoma beebavunaanyizibwa ku kuleega engoma za mujaguzo mu bwakabaka bwa Buganda era omulimu guno gukulemberwamu omutaka mu kika ky'empologpoma ayitibwa Kasumba Kireega owokukasozi Kasalirwe era ngono nera ye katikkiro w'omukulu wekika era nga obuvunaanyizibwa buno bwa nsikirano. * Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ky'empologoma yasooka okutema evvuunike wonna kabaka wabeera asiimye okukuba olubiri lwe.. * Ab'empologoma beebakomaga embugo za Kabaka n'abambejja == Ebifo eby'ebyafaayo n'ebyobulambuzi ebiri ku Lwadda obutaka bw'ekika obukulu == # '''Entebe ey'ejinja''' awatikkirwa Ssebuganda ng'amaze okulondebwa ng'omukulu w'ekika engeri ekifo kino gyekiri eky'ensikirano # '''Ekyoto ekigatta ebika byonna''' ebya Buganda era nga kiwanuuzibwa nti Kabaka Kintu ye yakikumanga okugattirako ebika bya Buganda # '''Ejjinja Luwaga''' erigambibwa nti gwe gwali omuggo Ssebuganda gweyakozesa okutta empologoma nga bagenze okuziyigga<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> # Ejjinja Nakisozi # '''Oluzzi''' oluyitibwa Nakibuule # '''Enju''' ya Kabaka Kintu == Kassaga obutaka obulala obwe'kika ky'emplogoma == Ekika ky'empologoma era kirina obutaka obulala e Kasagga mu ssaza Bulemeezi<ref>https://buganda.or.ug/counties/</ref> ng'ekigambo Kasagga bwekiwulirwa mu mubala gw'ekika nti "''Namuguzi akaabira Kasagga"'' == Laba ne == * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky' eMpindi]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'ougave]] == Ebijuliziddwa<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref> == # <ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=7BWQNjBY0b4&list=RD7BWQNjBY0b4&start_radio=1</ref>{{Cite web |title=TOTEM Definition & Meaning {{!}} Dictionary.com |url=https://www.dictionary.com/browse/totem |access-date=2026-01-21 |website=www.dictionary.com}} # {{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}} # {{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }} # {{Cite web |title=Lion/ Mpologoma clan |url=https://africanculture1.blogspot.com/2019/04/lion-mpologoma-clan.html |access-date=2024-01-24 |website=Lion/ Mpologoma clan}} # {{Cite web |title=Mpologoma |url=https://www.obutaka.com/en/clans/mpologoma |access-date=2024-01-26 |website=www.obutaka.com}} # https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781 <references /> [[Category:Ebika bya Buganda]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] 90chx3hyvmdi81si64vn73vi2psqj68 73506 73504 2026-08-30T09:49:56Z Ssebuufu 9882 73506 wikitext text/x-wiki [[File:MPOLOGOMA_CLAN_Totem.jpg|thumb|Ekibumbe kino kabonero ka mpologoma omuziro gw'ekika ekisangibwa mu [[Mengo]] [[Kampala]]]] Ekika ky'e '''Mpologoma''' kiri mu bika ebiri mu bwakabaka bwa Buganda eya leero<ref>buganda.or.ug https://buganda.or.ug/. Retrieved 2026-02-03. {{cite web}}: Missing or empty |title= (help)</ref> ebikkirizibwa okuba nga byajja ne Kabaka Kintu <ref>"Tracing the historic journey of Kabaka's coronation". ''Monitor''. 2025-07-31. Retrieved 2026-02-03.</ref>. Mpologoma kigambo mu [[Luganda]] ekitegeeza empologoma . Buli muganda alina ekika mwava nga kino kirina kuba kika kya taata we, nga buli kimu kirina omuziro.<ref>"TOTEM Definition & Meaning | Dictionary.com". ''www.dictionary.com''. Retrieved 2026-01-21.</ref> n'akabbiro bye batakkirizibwa kulya era emiziro gino gikuumibwa ng'akalira k'omwana. Kabaka wa Buganda<ref>ADF (2023-05-19). "The Kingdom of Buganda". ''Africa Defense Forum''. Retrieved 2026-01-21.</ref> era amanyiddwa nga "Mpologoma ya [[Buganda]] " <ref name="auto">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Entandikwa y'ekika ky'empologoma == Ku kasozi Lwadda<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-fail-to-mediate-mpologoma-clan-gen-kayanja-land-dispute--4380928</ref> e Matugga<ref>https://lambula.net/location/matugga</ref> mu ssaza Kyadondo mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://wakiso.go.ug/events-2/locations/</ref> Kabaka Kintu kwe yakuba olubiri lwe olukulu. Okulukuba , yasooka kuzuula nti ekifo kino kirungi nnyo bweyali ayigga ensolo okuva mu lubiri lwe olw'e Kanyanya. Ekika ky'empologoma kyatandika, Kabaka kintu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws&t=1249s</ref> bweyali mu lubiri lwe olw'e Lwadda empologoma neziwulugumira ku kasozi Kasalirwe akali okumpi n'akasozi Lwadda e Matugga mu ssaza ly'e Kyaddondo<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abessaza-kyadondo-balonze-nnalulungi-webyobul-BUK_135262</ref> mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]]<ref>https://wakiso.go.ug/about-us/</ref> leero mu Uganda. Abantu baali bawangaalira mu kutya olw'ensolo zino enkambwe era ne kabak kintu kkyamwenyamizanga .Kabaka Kintu bweyawulira okuwuluguma kwempologoma, yatumya mutabani omukulu ssebuganda eyali omuzizi w'ensolo kungwa agende azige empologoma ezo. Bweyali agenda okusisinkana kitaawe eyali amuyise, Ssebuganda yayitira ku lubiri lwa kitaawe olw'e Kanyanya nanonayo nnyina Nambi Nantuttululu<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/dindo-hill-home-of-buganda-s-first-man-1514508</ref> eyali eyali olubuto ne bagenda bonna mu lubiri e Lwadda gye yasisinkanira Kabaka kintu . Kigambibwa nti ne Kabaka Kintu omuyiggo yagwenyigiramu. Bwebaatuuka ku kyalo Nasse ku kasozi Kasalirwe omuyiggo kwe gwayindira , baatandika okusaggula n'okugoba enspolo zino era ensolo eyasooka okufubutuka okubalumba ,nga yonna esitudde ekikuzzi kyayo yali mpologoma nsajja era Ssebuganda naagiwuula omuggo gumu n'egwa wansi n'efa.Ng'amaze okutta eyo, nempologoma enkazi nayo yabalumba era nayo naagikuba omuggo neefa. Kabaka kintu yamuleka ku ttale ng'abaaga empologoma naddayo mu lubiri. Bweyatuuka mu lubiri, yasanga mukyalawe akubyewo ezadde lya balongo. Bwatyo Kabaka Kintu yatuma mukodomi we Kawuuzumo era gweyali afudde omumbowa<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/abambowa-the-men-who-protect-the-kabaka-1548844</ref> mu lubiri agende ku ttale mutabani we Ssebuganda gyeyali abaagira empologoma amutegeeze nga nnyina bweyali azadde abalongo nti era amuleetere ne ku nnyama y'empologoma n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma.Ng'amaze okubaaga empologoma Ssebuganda nga bweyalagirwa kitaawe yakwata emu kunnyama n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma naayolekera mu lubiri. Yasanga Kabaka Kintu ali mu lukiiko era naamuwa omuggo gweyattisa empologoma.Kabaka kintu olwamuwa omuggo yagukwata naagutunuulira n'amala naguteeka wansi.Ate naagujja wansi naddamu naagutunuulira era naaguzza wansi ..Yakola bwatyo emirundi egiwera era omulundi ogwasembayo yagukwta naddamu naagutunuulira nga bwagamba nti "'''''wamma guno ssi muggo buggo, luwagga'''''". Ennyama y'empologoma gye yaleeta yafumbibwa, emu neeyokyebwa okuliibwa abantu abaali mu lukiiko ..Ssebuganda naye yatwalako ennyama ewuwe era emu neefumbibwa okuba eye'ekyeggulo ekiro ekyo n'emu neeyokyebwa. Ekyegulo nga kiyidde, batuula wansi nebeebaza jajja Ddungu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=T7jZq1KPFos</ref> lubaale w'okuyigga mu Buganda ne balya. Oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma, abantu bonna mu lubiri lwa kabaka Kintu n'ewa Ssebuganda abaalya ku nnyama y'empologoma baafuna okukyankalana omwali embiro, okulumwa embuto era baasesema nnyo. Enkeera, kabaka Kintu yatuma omumbowawe Kawuuzuumo agende ategeeze mutabani we Ssebuganda Ssebuganda ku kukyankalana kwe baafuna n'ebizibu ebyabatuukako oluvannyuma lwokulya ennyama y'empologoma n'era amutegeeze nti omuggo gweyakozesa okutta empologome n'entebe gye yamusanga atuddemu ng'amuleetedde omuggo byali bifuuse amayinja. Mu ngeri y'emu Ssebuganda kyu makya okwo yasindika omubaka ategeeze kitaawe ekyali kimutuuseeko n'abeewuwe mu kiro bwe baalya ku nnyama y'empologoma, naye ababaka bano bombi baakozesa amakubo ganjawulo. Omumbowa Kawuuzuumo bweyatuuka ewa Ssebuganda nakitegeera nti n'ewa Ssebuganda baali bafunnye obuzibu bwe bumu oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma ng'abaali mu lubiri lwa Kabaka Kintu, teyeebuuza ku muntu yenna naye yakunganya bukunganya nnyama yonna eyali esigaddewo ewa Ssebuganda neyo eyali ku kyoto ku misito ng'eyokebwa nagenda nayo mu lubiri.Nera yakunganya ennyama yonna eyali esigaddewo mu lubiri obutaleka kifi kyonna mabega ,naagitwala yonna naagisuula mu mugga Nakiduduma. Bweyalaba ekyali kimutuuseeko n'abantu be abaalya ku nnyama y'empologoma era ne bweyawulira ekyali kituuse ku ku bantu ewa mutabaniwe abaalya ku nnyama y'empologoma ,yalangirira ye kennyini ,abaana be n'abazukkulu obutaddamu kulya nnyama ya mpologoma ekyavaako ekika ky'empologoma okutandika. N'era kyakkirizibwa nti singa balya ennya\ma y'empologoma nate ,bandifuna okukyankalana okusingawo bwogeraageranya ne kwebaafuna<ref>{{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>. Abeddira empologoma ebiseera ebimu bayitibwa balangira na bambejja kubanga ekika kyabwe kyava mu mutabani wa kabaka Kintu omukulu ate nga kabaka azaala balangira na bambejja . == Amasiga agakola ekika ky'empologoma == Nga mu bika byonna ebya Buganda, ne mu kika ky'empologpoma bwova ku Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ku ntikko ng'odda wansi mu nsengeka y'ekika, kirina amasiga abiri mu mwenda ( bwova ku w'akasolya ) era okusinzira ku buwangwa n'enonno za Buganda mu bika byonna ab'amasiga bano beebaba baali abaana ba jajja omukulu w'ekika ekyo eyasooka.Mu bika ebisinga ebya Buganda, obukulembeze mu masiga gano bwa nsikirano. Gano ge masiga abiri mwomwenda ag'ekika ky'empologoma wansi w'omukulu w'ekika Ssebuganda Namuguzi # Tebwakedde # Nnyalwa e Bbanda mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kiyuuka e Birongo mu ssaza Buddu ( Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kimaka # Masengere # Lumeeme # Mubbi Walutta e Bugiri Kkojja mu ssaza Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Katajjwa e Mitondo mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Wassaggo e Lwadda mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Ssembiro e Kkulambiro mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kirubaale e Ziroobwe mu ssaza Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Luguma # Kabengwa e Bubengwa mu ssaza ly'e Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Kawemula e Buwemula mu ssaza ly'e Ggomba ( Mu disitulikiti y'e Ggomba ) # Kannajje e Kijujjusa mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Ssegamwenge e Lwadda mu ssaza ly'e Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kasendwa e Kajuna mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Lubanjwa e Lusiriba mu ssaza Mawokota (Mu disitulikiti y'e Mpigi) # Makaayi e Namboole mu ssaza ly'e Kyaddondo <ref>https://baanabakintucultur.wixsite.com/baanabakintusa/single-post/2017/10/07/ssaabasajja-kabaka-agenda-alambula-ebifo-ebyenjawulo-mu-ssaza-lyekyadondo-ku-nkola-eya-bu</ref>( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Mpuuta Kakadde e Mpuku mu ssaza ly'e Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Ggolooba # Lule e Mpaffe mu ssaza Mawokota ( Mu disitulikiti y'e Mpigi ) # Ssagala at Butenzi mu ssaza ly'e Buddu (Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Kyalongo # Kkukumba e Kibindu mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Ggonjaagabwe # Lubyayi e Kasaka mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka<ref>https://masaka.go.ug/district-profile/</ref> ennene eyawamu) # Mululu e Kasumba Kasalirwe Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso) # Kiroomu e Katalemwa mu ssaza ly'e Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://www.internationalcitiesofpeace.org/cities-listing/wakiso-uganda/</ref>) == Amannya g’ekika == Agamu ku mannya agatuumibwa mu kika ky'empologoma kuliko gano wammanga <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> === '''Amannya agatuumibwa abaana 'abalenzi''' === * Ggenza * Jjuuko * Kalema * Kasagga * Kasalirwe * Kayemba * Kayondo * Kibuule * Mawanda * Kimbugwe * Kiyimba * Kisekka * Kitowoolo * Lubuulwa * Lubyayi<ref name=":0">https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Luwaga * Luwemba * Makaayi * Mululu * Ntale * Ssebandeke * Ssebuwufu * Ssekibuule * Ssembwa * Sserwadda * Ssuuna === '''Amannya agatuumibwa abaana abawala''' === * Nabadda * Nabisere * Nabuwufu * Naggenza * Najjuuko * Nakalema * Nakasagga * Nakayondo * Nakibuule * Nakimbugwe * Nakisozi * Nakitowoolo * Nakisekka * Nakiyimba * Nalubyayi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Naluwaga * Naluwemba<ref name=":0" /> * Nalwadda * Namazzi * Nantale * Nassiwa * Nassolol * Nassuuna. * == Obubaka obukwata ku kika. == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Omuziro | Mpologoma |- | Akabbiro | Ngo |- | Obutaka bw'ekika | Lwadda, Kyaddondo |- | Omubaka w'omukulu w'ekika e Bungereza | Margaret D Ntale, omuwandiisi w’ebitabo |- | Omukulu w'ekika (Omukulu ow'akasolya) | Ssebuganda Namuguzi |- | Omubala gw'ekika | Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda kyagaba tasaba tasaaga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda bwaba anatabaala asaabira ku kyoto. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda akaabira Kasagga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda atambula masajja. Ggwe mpagi gwe Luwaga. <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> |- |Omukulu w'ekika aliko okuva mu mwezi ogwomunaana 2024 |Erukaana Lukanga |} == Agamu ku mannya g'ekika ky'empologoma n'ebigambo n'ensibuko yaago == # '''''Namuguzi'':''' Erinnya Namuguzi lyatandikira ku Ssegamwenge, mutabani wa Ssebuganda eyawerekera omulangira Kalemeera okugenda e Bunyoro okukola .Ssegamwenge e Bunyoro yasuubulayo enkumbi nnyingi zeyaleeta naaziguza Abaganda ekyaviiraako okumutuuma Namuguzi nga bakiggya mu kigambo ky'oluganda okugula okutegeeza oyo agula enkumbi naaziguza Abaganda<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> # '''''Kassaga''''' : Erinnya lino lyava ku musajja omunyoro eyali amanyiddwa nga Misagga eyagobwa Ssekakbaka Jjuuko ne Namuguzi Ggenza Zziizziiri okuva mu e Bulemeezi . Kabaka Jjuuko bweyawa Namuguzi ekifo ekyo, ne kituumibwa Kasagga era nerifuuka erinnya ery'ekika okujjukira Misagga omunyoro eyali atuula e Bulemeezi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> . # '''Luwaga :''' Erinnya lino lyatuumibwa omuggo Ssebuganda gweyattisa empologoma nga Kabaka Kintu agutendereza nti " ''guno ssi muggo wabula luwaga".''Okuva awo.luwaga neritandika okutuumibwa ng'erinnya mu kika ky'empologoma. # '''Kawemula:''' Erinnya lino lyatandikira ku Ssekabaka Kateregga eyatuma mutabani wa Namuguzi okugenda okulwanyisa abanyoro e Ggomba kyokka ne bamuwangulirayo.Bino Kabaka Katergga olwamugwa mu matu naagamba omugabe nga awemudde Obuganda ,n'erinnya nerikala mu kika lwa mugabe oyo<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU&t=244s</ref> # '''Kireega:''' Erinnya lino lyava ku kiragiro kya Kintu eri Ssebuganda okuleega obugoma bubiri .Ssebuganda olwafuna ekiragiro kino, naye yalagira mutabani we Mululu Kireega okuleega engoma ezo Kabaka Kintu zeyali asabye era erinnya nerikala<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> == Oluyimba lw'ekika ky'empologoma ( Mpologoma clan Anthem) == Empologoma ye ffe, ffe mpologoma Ensolo zonna zitya empologoma Ffe bazzukulu ba Ssebuganda Namuguzi e Lwadda mu Kyaddondo gyali.. Omutanda atumanyi ffe ab'empologoma era kitwesimisa bwobeera gwe? Wulira omubala <ref>https://buganda.or.ug/clan/mpologoma-clan/</ref>ogwaffe gwogera '''"''Ssebuganda Namuguzi kyagaba, tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto.''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga. Gwe mpagi gwe luwaga....gwe mpagi gwe luwag''a""''' Empologoma akabbiro y'engo n'amasiga agaffe gali abiri mu munaana\ Omutaka Kireega ye katikkiro w'empologoma, n'obwa Kireega bwa nsikirano Ssegamwenge y'oyo ow'essiga jajja Namuguzi mwava alamula empologoma .   Wullira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwagaa...''''' '''''Gwe mpagi... gwe luwagaa.....""''''' Katajjwa, oyo wa ssiga, yaakomaga olubugo olusumikirwa omutanda.... Lubyayi, mu Buddu eri e Kasaka yakomaga olwa Nnaalinya lubuga.... Ab'empologoma kukola na kunnyweza butaka ,e Lwadda jajja Namuguzi gyali alinze. Okuleega mujaguzo ogwo gwaffe, era bwe bumu ku buweereza bwaffe eri Kabaka. Twenyumiriza okuleega engoma zino mujaguzo tetuva ku lusegere lw'omutanda... Kale nno mujaguzo bwezivuga, omutima ogwaffe gubuuka ffe ng'abempologoma. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga""''''' Empologoma kika kya kitiibwa jajja Namuhuzi amuzaala ye Kabaka Kintu Ffe ab'empologoma tuli bambejja n'abalangira abasibuka mu kabaka Kintu. Kino ekika kyaffe bakyegomba kuba kya ttutumu, kwogatta ebyafaayo lutotto Empologoma nga ya kitiibwa emanyi okweyiggira erina amanyi.. Bwendayira nnyinimu kitegeeza mweri empologoma twesiimye abeddira empologoma Katonda jajjaffe amukuume jajja Namuguzi, Obuganda ne Mutaddwamu. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga ""''''' == Emirimu gy'ekika ky'empologoma mu bwakabaka bwa Buganda == * Ab'ekika ky'empologoma beebavunaanyizibwa ku kuleega engoma za mujaguzo mu bwakabaka bwa Buganda era omulimu guno gukulemberwamu omutaka mu kika ky'empologpoma ayitibwa Kasumba Kireega owokukasozi Kasalirwe era ngono nera ye katikkiro w'omukulu wekika era nga obuvunaanyizibwa buno bwa nsikirano. * Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ky'empologoma yasooka okutema evvuunike wonna kabaka wabeera asiimye okukuba olubiri lwe.. * Ab'empologoma beebakomaga embugo za Kabaka n'abambejja == Ebifo eby'ebyafaayo n'ebyobulambuzi ebiri ku Lwadda obutaka bw'ekika obukulu == # '''Entebe ey'ejinja''' awatikkirwa Ssebuganda ng'amaze okulondebwa ng'omukulu w'ekika engeri ekifo kino gyekiri eky'ensikirano # '''Ekyoto ekigatta ebika byonna''' ebya Buganda era nga kiwanuuzibwa nti Kabaka Kintu ye yakikumanga okugattirako ebika bya Buganda # '''Ejjinja Luwaga''' erigambibwa nti gwe gwali omuggo Ssebuganda gweyakozesa okutta empologoma nga bagenze okuziyigga<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> # Ejjinja Nakisozi # '''Oluzzi''' oluyitibwa Nakibuule # '''Enju''' ya Kabaka Kintu == Kassaga obutaka obulala obwe'kika ky'emplogoma == Ekika ky'empologoma era kirina obutaka obulala e Kasagga mu ssaza Bulemeezi<ref>https://buganda.or.ug/counties/</ref> ng'ekigambo Kasagga bwekiwulirwa mu mubala gw'ekika nti "''Namuguzi akaabira Kasagga"'' == Laba ne == * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky' eMpindi]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'ougave]] == Ebijuliziddwa<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref> == # <ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=7BWQNjBY0b4&list=RD7BWQNjBY0b4&start_radio=1</ref>{{Cite web |title=TOTEM Definition & Meaning {{!}} Dictionary.com |url=https://www.dictionary.com/browse/totem |access-date=2026-01-21 |website=www.dictionary.com}} # {{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}} # {{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }} # {{Cite web |title=Lion/ Mpologoma clan |url=https://africanculture1.blogspot.com/2019/04/lion-mpologoma-clan.html |access-date=2024-01-24 |website=Lion/ Mpologoma clan}} # {{Cite web |title=Mpologoma |url=https://www.obutaka.com/en/clans/mpologoma |access-date=2024-01-26 |website=www.obutaka.com}} # https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781 <references /> [[Category:Ebika bya Buganda]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] fzgxeq8tmf6rhn0gb1r867zvcrerumq 73507 73506 2026-08-30T09:51:25Z Ssebuufu 9882 73507 wikitext text/x-wiki [[File:MPOLOGOMA_CLAN_Totem.jpg|thumb|Ekibumbe kino kabonero ka mpologoma omuziro gw'ekika ekisangibwa mu [[Mengo]] [[Kampala]]]] Ekika ky'e '''Mpologoma''' kiri mu bika ebiri mu bwakabaka bwa Buganda eya leero<ref>buganda.or.ug https://buganda.or.ug/. Retrieved 2026-02-03. {{cite web}}: Missing or empty |title= (help)</ref> ebikkirizibwa okuba nga byajja ne Kabaka Kintu <ref>"Tracing the historic journey of Kabaka's coronation". ''Monitor''. 2025-07-31. Retrieved 2026-02-03.</ref>. Mpologoma kigambo mu [[Luganda]] ekitegeeza empologoma . Buli muganda alina ekika mwava nga kino kirina kuba kika kya taata we, nga buli kimu kirina omuziro.<ref>"TOTEM Definition & Meaning | Dictionary.com". ''www.dictionary.com''. Retrieved 2026-01-21.</ref> n'akabbiro bye batakkirizibwa kulya era emiziro gino gikuumibwa ng'akalira k'omwana. [[Kabaka wa Buganda]]<ref>ADF (2023-05-19). "The Kingdom of Buganda". ''Africa Defense Forum''. Retrieved 2026-01-21.</ref> era amanyiddwa nga "Mpologoma ya [[Buganda]] " <ref name="auto">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Entandikwa y'ekika ky'empologoma == Ku kasozi Lwadda<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-fail-to-mediate-mpologoma-clan-gen-kayanja-land-dispute--4380928</ref> e Matugga<ref>https://lambula.net/location/matugga</ref> mu ssaza Kyadondo mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://wakiso.go.ug/events-2/locations/</ref> Kabaka Kintu kwe yakuba olubiri lwe olukulu. Okulukuba , yasooka kuzuula nti ekifo kino kirungi nnyo bweyali ayigga ensolo okuva mu lubiri lwe olw'e Kanyanya. Ekika ky'empologoma kyatandika, Kabaka kintu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws&t=1249s</ref> bweyali mu lubiri lwe olw'e Lwadda empologoma neziwulugumira ku kasozi Kasalirwe akali okumpi n'akasozi Lwadda e Matugga mu ssaza ly'e Kyaddondo<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abessaza-kyadondo-balonze-nnalulungi-webyobul-BUK_135262</ref> mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]]<ref>https://wakiso.go.ug/about-us/</ref> leero mu Uganda. Abantu baali bawangaalira mu kutya olw'ensolo zino enkambwe era ne kabak kintu kkyamwenyamizanga .Kabaka Kintu bweyawulira okuwuluguma kwempologoma, yatumya mutabani omukulu ssebuganda eyali omuzizi w'ensolo kungwa agende azige empologoma ezo. Bweyali agenda okusisinkana kitaawe eyali amuyise, Ssebuganda yayitira ku lubiri lwa kitaawe olw'e Kanyanya nanonayo nnyina Nambi Nantuttululu<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/dindo-hill-home-of-buganda-s-first-man-1514508</ref> eyali eyali olubuto ne bagenda bonna mu lubiri e Lwadda gye yasisinkanira Kabaka kintu . Kigambibwa nti ne Kabaka Kintu omuyiggo yagwenyigiramu. Bwebaatuuka ku kyalo Nasse ku kasozi Kasalirwe omuyiggo kwe gwayindira , baatandika okusaggula n'okugoba enspolo zino era ensolo eyasooka okufubutuka okubalumba ,nga yonna esitudde ekikuzzi kyayo yali mpologoma nsajja era Ssebuganda naagiwuula omuggo gumu n'egwa wansi n'efa.Ng'amaze okutta eyo, nempologoma enkazi nayo yabalumba era nayo naagikuba omuggo neefa. Kabaka kintu yamuleka ku ttale ng'abaaga empologoma naddayo mu lubiri. Bweyatuuka mu lubiri, yasanga mukyalawe akubyewo ezadde lya balongo. Bwatyo Kabaka Kintu yatuma mukodomi we Kawuuzumo era gweyali afudde omumbowa<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/abambowa-the-men-who-protect-the-kabaka-1548844</ref> mu lubiri agende ku ttale mutabani we Ssebuganda gyeyali abaagira empologoma amutegeeze nga nnyina bweyali azadde abalongo nti era amuleetere ne ku nnyama y'empologoma n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma.Ng'amaze okubaaga empologoma Ssebuganda nga bweyalagirwa kitaawe yakwata emu kunnyama n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma naayolekera mu lubiri. Yasanga Kabaka Kintu ali mu lukiiko era naamuwa omuggo gweyattisa empologoma.Kabaka kintu olwamuwa omuggo yagukwata naagutunuulira n'amala naguteeka wansi.Ate naagujja wansi naddamu naagutunuulira era naaguzza wansi ..Yakola bwatyo emirundi egiwera era omulundi ogwasembayo yagukwta naddamu naagutunuulira nga bwagamba nti "'''''wamma guno ssi muggo buggo, luwagga'''''". Ennyama y'empologoma gye yaleeta yafumbibwa, emu neeyokyebwa okuliibwa abantu abaali mu lukiiko ..Ssebuganda naye yatwalako ennyama ewuwe era emu neefumbibwa okuba eye'ekyeggulo ekiro ekyo n'emu neeyokyebwa. Ekyegulo nga kiyidde, batuula wansi nebeebaza jajja Ddungu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=T7jZq1KPFos</ref> lubaale w'okuyigga mu Buganda ne balya. Oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma, abantu bonna mu lubiri lwa kabaka Kintu n'ewa Ssebuganda abaalya ku nnyama y'empologoma baafuna okukyankalana omwali embiro, okulumwa embuto era baasesema nnyo. Enkeera, kabaka Kintu yatuma omumbowawe Kawuuzuumo agende ategeeze mutabani we Ssebuganda Ssebuganda ku kukyankalana kwe baafuna n'ebizibu ebyabatuukako oluvannyuma lwokulya ennyama y'empologoma n'era amutegeeze nti omuggo gweyakozesa okutta empologome n'entebe gye yamusanga atuddemu ng'amuleetedde omuggo byali bifuuse amayinja. Mu ngeri y'emu Ssebuganda kyu makya okwo yasindika omubaka ategeeze kitaawe ekyali kimutuuseeko n'abeewuwe mu kiro bwe baalya ku nnyama y'empologoma, naye ababaka bano bombi baakozesa amakubo ganjawulo. Omumbowa Kawuuzuumo bweyatuuka ewa Ssebuganda nakitegeera nti n'ewa Ssebuganda baali bafunnye obuzibu bwe bumu oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma ng'abaali mu lubiri lwa Kabaka Kintu, teyeebuuza ku muntu yenna naye yakunganya bukunganya nnyama yonna eyali esigaddewo ewa Ssebuganda neyo eyali ku kyoto ku misito ng'eyokebwa nagenda nayo mu lubiri.Nera yakunganya ennyama yonna eyali esigaddewo mu lubiri obutaleka kifi kyonna mabega ,naagitwala yonna naagisuula mu mugga Nakiduduma. Bweyalaba ekyali kimutuuseeko n'abantu be abaalya ku nnyama y'empologoma era ne bweyawulira ekyali kituuse ku ku bantu ewa mutabaniwe abaalya ku nnyama y'empologoma ,yalangirira ye kennyini ,abaana be n'abazukkulu obutaddamu kulya nnyama ya mpologoma ekyavaako ekika ky'empologoma okutandika. N'era kyakkirizibwa nti singa balya ennya\ma y'empologoma nate ,bandifuna okukyankalana okusingawo bwogeraageranya ne kwebaafuna<ref>{{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>. Abeddira empologoma ebiseera ebimu bayitibwa balangira na bambejja kubanga ekika kyabwe kyava mu mutabani wa kabaka Kintu omukulu ate nga kabaka azaala balangira na bambejja . == Amasiga agakola ekika ky'empologoma == Nga mu bika byonna ebya Buganda, ne mu kika ky'empologpoma bwova ku Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ku ntikko ng'odda wansi mu nsengeka y'ekika, kirina amasiga abiri mu mwenda ( bwova ku w'akasolya ) era okusinzira ku buwangwa n'enonno za Buganda mu bika byonna ab'amasiga bano beebaba baali abaana ba jajja omukulu w'ekika ekyo eyasooka.Mu bika ebisinga ebya Buganda, obukulembeze mu masiga gano bwa nsikirano. Gano ge masiga abiri mwomwenda ag'ekika ky'empologoma wansi w'omukulu w'ekika Ssebuganda Namuguzi # Tebwakedde # Nnyalwa e Bbanda mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kiyuuka e Birongo mu ssaza Buddu ( Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kimaka # Masengere # Lumeeme # Mubbi Walutta e Bugiri Kkojja mu ssaza Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Katajjwa e Mitondo mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Wassaggo e Lwadda mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Ssembiro e Kkulambiro mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kirubaale e Ziroobwe mu ssaza Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Luguma # Kabengwa e Bubengwa mu ssaza ly'e Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Kawemula e Buwemula mu ssaza ly'e Ggomba ( Mu disitulikiti y'e Ggomba ) # Kannajje e Kijujjusa mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Ssegamwenge e Lwadda mu ssaza ly'e Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kasendwa e Kajuna mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Lubanjwa e Lusiriba mu ssaza Mawokota (Mu disitulikiti y'e Mpigi) # Makaayi e Namboole mu ssaza ly'e Kyaddondo <ref>https://baanabakintucultur.wixsite.com/baanabakintusa/single-post/2017/10/07/ssaabasajja-kabaka-agenda-alambula-ebifo-ebyenjawulo-mu-ssaza-lyekyadondo-ku-nkola-eya-bu</ref>( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Mpuuta Kakadde e Mpuku mu ssaza ly'e Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Ggolooba # Lule e Mpaffe mu ssaza Mawokota ( Mu disitulikiti y'e Mpigi ) # Ssagala at Butenzi mu ssaza ly'e Buddu (Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Kyalongo # Kkukumba e Kibindu mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Ggonjaagabwe # Lubyayi e Kasaka mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka<ref>https://masaka.go.ug/district-profile/</ref> ennene eyawamu) # Mululu e Kasumba Kasalirwe Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso) # Kiroomu e Katalemwa mu ssaza ly'e Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://www.internationalcitiesofpeace.org/cities-listing/wakiso-uganda/</ref>) == Amannya g’ekika == Agamu ku mannya agatuumibwa mu kika ky'empologoma kuliko gano wammanga <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> === '''Amannya agatuumibwa abaana 'abalenzi''' === * Ggenza * Jjuuko * Kalema * Kasagga * Kasalirwe * Kayemba * Kayondo * Kibuule * Mawanda * Kimbugwe * Kiyimba * Kisekka * Kitowoolo * Lubuulwa * Lubyayi<ref name=":0">https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Luwaga * Luwemba * Makaayi * Mululu * Ntale * Ssebandeke * Ssebuwufu * Ssekibuule * Ssembwa * Sserwadda * Ssuuna === '''Amannya agatuumibwa abaana abawala''' === * Nabadda * Nabisere * Nabuwufu * Naggenza * Najjuuko * Nakalema * Nakasagga * Nakayondo * Nakibuule * Nakimbugwe * Nakisozi * Nakitowoolo * Nakisekka * Nakiyimba * Nalubyayi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Naluwaga * Naluwemba<ref name=":0" /> * Nalwadda * Namazzi * Nantale * Nassiwa * Nassolol * Nassuuna. * == Obubaka obukwata ku kika. == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Omuziro | Mpologoma |- | Akabbiro | Ngo |- | Obutaka bw'ekika | Lwadda, Kyaddondo |- | Omubaka w'omukulu w'ekika e Bungereza | Margaret D Ntale, omuwandiisi w’ebitabo |- | Omukulu w'ekika (Omukulu ow'akasolya) | Ssebuganda Namuguzi |- | Omubala gw'ekika | Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda kyagaba tasaba tasaaga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda bwaba anatabaala asaabira ku kyoto. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda akaabira Kasagga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda atambula masajja. Ggwe mpagi gwe Luwaga. <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> |- |Omukulu w'ekika aliko okuva mu mwezi ogwomunaana 2024 |Erukaana Lukanga |} == Agamu ku mannya g'ekika ky'empologoma n'ebigambo n'ensibuko yaago == # '''''Namuguzi'':''' Erinnya Namuguzi lyatandikira ku Ssegamwenge, mutabani wa Ssebuganda eyawerekera omulangira Kalemeera okugenda e Bunyoro okukola .Ssegamwenge e Bunyoro yasuubulayo enkumbi nnyingi zeyaleeta naaziguza Abaganda ekyaviiraako okumutuuma Namuguzi nga bakiggya mu kigambo ky'oluganda okugula okutegeeza oyo agula enkumbi naaziguza Abaganda<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> # '''''Kassaga''''' : Erinnya lino lyava ku musajja omunyoro eyali amanyiddwa nga Misagga eyagobwa Ssekakbaka Jjuuko ne Namuguzi Ggenza Zziizziiri okuva mu e Bulemeezi . Kabaka Jjuuko bweyawa Namuguzi ekifo ekyo, ne kituumibwa Kasagga era nerifuuka erinnya ery'ekika okujjukira Misagga omunyoro eyali atuula e Bulemeezi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> . # '''Luwaga :''' Erinnya lino lyatuumibwa omuggo Ssebuganda gweyattisa empologoma nga Kabaka Kintu agutendereza nti " ''guno ssi muggo wabula luwaga".''Okuva awo.luwaga neritandika okutuumibwa ng'erinnya mu kika ky'empologoma. # '''Kawemula:''' Erinnya lino lyatandikira ku Ssekabaka Kateregga eyatuma mutabani wa Namuguzi okugenda okulwanyisa abanyoro e Ggomba kyokka ne bamuwangulirayo.Bino Kabaka Katergga olwamugwa mu matu naagamba omugabe nga awemudde Obuganda ,n'erinnya nerikala mu kika lwa mugabe oyo<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU&t=244s</ref> # '''Kireega:''' Erinnya lino lyava ku kiragiro kya Kintu eri Ssebuganda okuleega obugoma bubiri .Ssebuganda olwafuna ekiragiro kino, naye yalagira mutabani we Mululu Kireega okuleega engoma ezo Kabaka Kintu zeyali asabye era erinnya nerikala<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> == Oluyimba lw'ekika ky'empologoma ( Mpologoma clan Anthem) == Empologoma ye ffe, ffe mpologoma Ensolo zonna zitya empologoma Ffe bazzukulu ba Ssebuganda Namuguzi e Lwadda mu Kyaddondo gyali.. Omutanda atumanyi ffe ab'empologoma era kitwesimisa bwobeera gwe? Wulira omubala <ref>https://buganda.or.ug/clan/mpologoma-clan/</ref>ogwaffe gwogera '''"''Ssebuganda Namuguzi kyagaba, tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto.''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga. Gwe mpagi gwe luwaga....gwe mpagi gwe luwag''a""''' Empologoma akabbiro y'engo n'amasiga agaffe gali abiri mu munaana\ Omutaka Kireega ye katikkiro w'empologoma, n'obwa Kireega bwa nsikirano Ssegamwenge y'oyo ow'essiga jajja Namuguzi mwava alamula empologoma .   Wullira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwagaa...''''' '''''Gwe mpagi... gwe luwagaa.....""''''' Katajjwa, oyo wa ssiga, yaakomaga olubugo olusumikirwa omutanda.... Lubyayi, mu Buddu eri e Kasaka yakomaga olwa Nnaalinya lubuga.... Ab'empologoma kukola na kunnyweza butaka ,e Lwadda jajja Namuguzi gyali alinze. Okuleega mujaguzo ogwo gwaffe, era bwe bumu ku buweereza bwaffe eri Kabaka. Twenyumiriza okuleega engoma zino mujaguzo tetuva ku lusegere lw'omutanda... Kale nno mujaguzo bwezivuga, omutima ogwaffe gubuuka ffe ng'abempologoma. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga""''''' Empologoma kika kya kitiibwa jajja Namuhuzi amuzaala ye Kabaka Kintu Ffe ab'empologoma tuli bambejja n'abalangira abasibuka mu kabaka Kintu. Kino ekika kyaffe bakyegomba kuba kya ttutumu, kwogatta ebyafaayo lutotto Empologoma nga ya kitiibwa emanyi okweyiggira erina amanyi.. Bwendayira nnyinimu kitegeeza mweri empologoma twesiimye abeddira empologoma Katonda jajjaffe amukuume jajja Namuguzi, Obuganda ne Mutaddwamu. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga ""''''' == Emirimu gy'ekika ky'empologoma mu bwakabaka bwa Buganda == * Ab'ekika ky'empologoma beebavunaanyizibwa ku kuleega engoma za mujaguzo mu bwakabaka bwa Buganda era omulimu guno gukulemberwamu omutaka mu kika ky'empologpoma ayitibwa Kasumba Kireega owokukasozi Kasalirwe era ngono nera ye katikkiro w'omukulu wekika era nga obuvunaanyizibwa buno bwa nsikirano. * Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ky'empologoma yasooka okutema evvuunike wonna kabaka wabeera asiimye okukuba olubiri lwe.. * Ab'empologoma beebakomaga embugo za Kabaka n'abambejja == Ebifo eby'ebyafaayo n'ebyobulambuzi ebiri ku Lwadda obutaka bw'ekika obukulu == # '''Entebe ey'ejinja''' awatikkirwa Ssebuganda ng'amaze okulondebwa ng'omukulu w'ekika engeri ekifo kino gyekiri eky'ensikirano # '''Ekyoto ekigatta ebika byonna''' ebya Buganda era nga kiwanuuzibwa nti Kabaka Kintu ye yakikumanga okugattirako ebika bya Buganda # '''Ejjinja Luwaga''' erigambibwa nti gwe gwali omuggo Ssebuganda gweyakozesa okutta empologoma nga bagenze okuziyigga<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> # Ejjinja Nakisozi # '''Oluzzi''' oluyitibwa Nakibuule # '''Enju''' ya Kabaka Kintu == Kassaga obutaka obulala obwe'kika ky'emplogoma == Ekika ky'empologoma era kirina obutaka obulala e Kasagga mu ssaza Bulemeezi<ref>https://buganda.or.ug/counties/</ref> ng'ekigambo Kasagga bwekiwulirwa mu mubala gw'ekika nti "''Namuguzi akaabira Kasagga"'' == Laba ne == * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky' eMpindi]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'ougave]] == Ebijuliziddwa<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref> == # <ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=7BWQNjBY0b4&list=RD7BWQNjBY0b4&start_radio=1</ref>{{Cite web |title=TOTEM Definition & Meaning {{!}} Dictionary.com |url=https://www.dictionary.com/browse/totem |access-date=2026-01-21 |website=www.dictionary.com}} # {{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}} # {{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }} # {{Cite web |title=Lion/ Mpologoma clan |url=https://africanculture1.blogspot.com/2019/04/lion-mpologoma-clan.html |access-date=2024-01-24 |website=Lion/ Mpologoma clan}} # {{Cite web |title=Mpologoma |url=https://www.obutaka.com/en/clans/mpologoma |access-date=2024-01-26 |website=www.obutaka.com}} # https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781 <references /> [[Category:Ebika bya Buganda]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] hox5slxthigxwis9pa8sbjg3s8b5v1v 73508 73507 2026-08-30T10:58:14Z Ssebuufu 9882 /* Laba ne */ 73508 wikitext text/x-wiki [[File:MPOLOGOMA_CLAN_Totem.jpg|thumb|Ekibumbe kino kabonero ka mpologoma omuziro gw'ekika ekisangibwa mu [[Mengo]] [[Kampala]]]] Ekika ky'e '''Mpologoma''' kiri mu bika ebiri mu bwakabaka bwa Buganda eya leero<ref>buganda.or.ug https://buganda.or.ug/. Retrieved 2026-02-03. {{cite web}}: Missing or empty |title= (help)</ref> ebikkirizibwa okuba nga byajja ne Kabaka Kintu <ref>"Tracing the historic journey of Kabaka's coronation". ''Monitor''. 2025-07-31. Retrieved 2026-02-03.</ref>. Mpologoma kigambo mu [[Luganda]] ekitegeeza empologoma . Buli muganda alina ekika mwava nga kino kirina kuba kika kya taata we, nga buli kimu kirina omuziro.<ref>"TOTEM Definition & Meaning | Dictionary.com". ''www.dictionary.com''. Retrieved 2026-01-21.</ref> n'akabbiro bye batakkirizibwa kulya era emiziro gino gikuumibwa ng'akalira k'omwana. [[Kabaka wa Buganda]]<ref>ADF (2023-05-19). "The Kingdom of Buganda". ''Africa Defense Forum''. Retrieved 2026-01-21.</ref> era amanyiddwa nga "Mpologoma ya [[Buganda]] " <ref name="auto">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref> == Entandikwa y'ekika ky'empologoma == Ku kasozi Lwadda<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-fail-to-mediate-mpologoma-clan-gen-kayanja-land-dispute--4380928</ref> e Matugga<ref>https://lambula.net/location/matugga</ref> mu ssaza Kyadondo mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://wakiso.go.ug/events-2/locations/</ref> Kabaka Kintu kwe yakuba olubiri lwe olukulu. Okulukuba , yasooka kuzuula nti ekifo kino kirungi nnyo bweyali ayigga ensolo okuva mu lubiri lwe olw'e Kanyanya. Ekika ky'empologoma kyatandika, Kabaka kintu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws&t=1249s</ref> bweyali mu lubiri lwe olw'e Lwadda empologoma neziwulugumira ku kasozi Kasalirwe akali okumpi n'akasozi Lwadda e Matugga mu ssaza ly'e Kyaddondo<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abessaza-kyadondo-balonze-nnalulungi-webyobul-BUK_135262</ref> mu disitulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]]<ref>https://wakiso.go.ug/about-us/</ref> leero mu Uganda. Abantu baali bawangaalira mu kutya olw'ensolo zino enkambwe era ne kabak kintu kkyamwenyamizanga .Kabaka Kintu bweyawulira okuwuluguma kwempologoma, yatumya mutabani omukulu ssebuganda eyali omuzizi w'ensolo kungwa agende azige empologoma ezo. Bweyali agenda okusisinkana kitaawe eyali amuyise, Ssebuganda yayitira ku lubiri lwa kitaawe olw'e Kanyanya nanonayo nnyina Nambi Nantuttululu<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/uganda-50/dindo-hill-home-of-buganda-s-first-man-1514508</ref> eyali eyali olubuto ne bagenda bonna mu lubiri e Lwadda gye yasisinkanira Kabaka kintu . Kigambibwa nti ne Kabaka Kintu omuyiggo yagwenyigiramu. Bwebaatuuka ku kyalo Nasse ku kasozi Kasalirwe omuyiggo kwe gwayindira , baatandika okusaggula n'okugoba enspolo zino era ensolo eyasooka okufubutuka okubalumba ,nga yonna esitudde ekikuzzi kyayo yali mpologoma nsajja era Ssebuganda naagiwuula omuggo gumu n'egwa wansi n'efa.Ng'amaze okutta eyo, nempologoma enkazi nayo yabalumba era nayo naagikuba omuggo neefa. Kabaka kintu yamuleka ku ttale ng'abaaga empologoma naddayo mu lubiri. Bweyatuuka mu lubiri, yasanga mukyalawe akubyewo ezadde lya balongo. Bwatyo Kabaka Kintu yatuma mukodomi we Kawuuzumo era gweyali afudde omumbowa<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/abambowa-the-men-who-protect-the-kabaka-1548844</ref> mu lubiri agende ku ttale mutabani we Ssebuganda gyeyali abaagira empologoma amutegeeze nga nnyina bweyali azadde abalongo nti era amuleetere ne ku nnyama y'empologoma n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma.Ng'amaze okubaaga empologoma Ssebuganda nga bweyalagirwa kitaawe yakwata emu kunnyama n'omuggo gweyakozesa okutta empologoma naayolekera mu lubiri. Yasanga Kabaka Kintu ali mu lukiiko era naamuwa omuggo gweyattisa empologoma.Kabaka kintu olwamuwa omuggo yagukwata naagutunuulira n'amala naguteeka wansi.Ate naagujja wansi naddamu naagutunuulira era naaguzza wansi ..Yakola bwatyo emirundi egiwera era omulundi ogwasembayo yagukwta naddamu naagutunuulira nga bwagamba nti "'''''wamma guno ssi muggo buggo, luwagga'''''". Ennyama y'empologoma gye yaleeta yafumbibwa, emu neeyokyebwa okuliibwa abantu abaali mu lukiiko ..Ssebuganda naye yatwalako ennyama ewuwe era emu neefumbibwa okuba eye'ekyeggulo ekiro ekyo n'emu neeyokyebwa. Ekyegulo nga kiyidde, batuula wansi nebeebaza jajja Ddungu<ref>https://www.youtube.com/watch?v=T7jZq1KPFos</ref> lubaale w'okuyigga mu Buganda ne balya. Oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma, abantu bonna mu lubiri lwa kabaka Kintu n'ewa Ssebuganda abaalya ku nnyama y'empologoma baafuna okukyankalana omwali embiro, okulumwa embuto era baasesema nnyo. Enkeera, kabaka Kintu yatuma omumbowawe Kawuuzuumo agende ategeeze mutabani we Ssebuganda Ssebuganda ku kukyankalana kwe baafuna n'ebizibu ebyabatuukako oluvannyuma lwokulya ennyama y'empologoma n'era amutegeeze nti omuggo gweyakozesa okutta empologome n'entebe gye yamusanga atuddemu ng'amuleetedde omuggo byali bifuuse amayinja. Mu ngeri y'emu Ssebuganda kyu makya okwo yasindika omubaka ategeeze kitaawe ekyali kimutuuseeko n'abeewuwe mu kiro bwe baalya ku nnyama y'empologoma, naye ababaka bano bombi baakozesa amakubo ganjawulo. Omumbowa Kawuuzuumo bweyatuuka ewa Ssebuganda nakitegeera nti n'ewa Ssebuganda baali bafunnye obuzibu bwe bumu oluvannyuma lw'okulya ku nnyama y'empologoma ng'abaali mu lubiri lwa Kabaka Kintu, teyeebuuza ku muntu yenna naye yakunganya bukunganya nnyama yonna eyali esigaddewo ewa Ssebuganda neyo eyali ku kyoto ku misito ng'eyokebwa nagenda nayo mu lubiri.Nera yakunganya ennyama yonna eyali esigaddewo mu lubiri obutaleka kifi kyonna mabega ,naagitwala yonna naagisuula mu mugga Nakiduduma. Bweyalaba ekyali kimutuuseeko n'abantu be abaalya ku nnyama y'empologoma era ne bweyawulira ekyali kituuse ku ku bantu ewa mutabaniwe abaalya ku nnyama y'empologoma ,yalangirira ye kennyini ,abaana be n'abazukkulu obutaddamu kulya nnyama ya mpologoma ekyavaako ekika ky'empologoma okutandika. N'era kyakkirizibwa nti singa balya ennya\ma y'empologoma nate ,bandifuna okukyankalana okusingawo bwogeraageranya ne kwebaafuna<ref>{{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }}</ref><ref name="auto2">{{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>. Abeddira empologoma ebiseera ebimu bayitibwa balangira na bambejja kubanga ekika kyabwe kyava mu mutabani wa kabaka Kintu omukulu ate nga kabaka azaala balangira na bambejja . == Amasiga agakola ekika ky'empologoma == Nga mu bika byonna ebya Buganda, ne mu kika ky'empologpoma bwova ku Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ku ntikko ng'odda wansi mu nsengeka y'ekika, kirina amasiga abiri mu mwenda ( bwova ku w'akasolya ) era okusinzira ku buwangwa n'enonno za Buganda mu bika byonna ab'amasiga bano beebaba baali abaana ba jajja omukulu w'ekika ekyo eyasooka.Mu bika ebisinga ebya Buganda, obukulembeze mu masiga gano bwa nsikirano. Gano ge masiga abiri mwomwenda ag'ekika ky'empologoma wansi w'omukulu w'ekika Ssebuganda Namuguzi # Tebwakedde # Nnyalwa e Bbanda mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kiyuuka e Birongo mu ssaza Buddu ( Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Kimaka # Masengere # Lumeeme # Mubbi Walutta e Bugiri Kkojja mu ssaza Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Katajjwa e Mitondo mu ssaza Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Wassaggo e Lwadda mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Ssembiro e Kkulambiro mu ssaza Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kirubaale e Ziroobwe mu ssaza Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Luguma # Kabengwa e Bubengwa mu ssaza ly'e Bulemeezi ( Mu disitulikiti y'e Luweero ) # Kawemula e Buwemula mu ssaza ly'e Ggomba ( Mu disitulikiti y'e Ggomba ) # Kannajje e Kijujjusa mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Ssegamwenge e Lwadda mu ssaza ly'e Kyaddondo ( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Kasendwa e Kajuna mu ssaza ly'e Buddu ( Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu ) # Lubanjwa e Lusiriba mu ssaza Mawokota (Mu disitulikiti y'e Mpigi) # Makaayi e Namboole mu ssaza ly'e Kyaddondo <ref>https://baanabakintucultur.wixsite.com/baanabakintusa/single-post/2017/10/07/ssaabasajja-kabaka-agenda-alambula-ebifo-ebyenjawulo-mu-ssaza-lyekyadondo-ku-nkola-eya-bu</ref>( Mu disitulikiti y'e Wakiso ) # Mpuuta Kakadde e Mpuku mu ssaza ly'e Kyaggwe ( Mu disitulikiti y'e Mukono ) # Ggolooba # Lule e Mpaffe mu ssaza Mawokota ( Mu disitulikiti y'e Mpigi ) # Ssagala at Butenzi mu ssaza ly'e Buddu (Mu disoitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Kyalongo # Kkukumba e Kibindu mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka ennene eyawamu) # Ggonjaagabwe # Lubyayi e Kasaka mu ssaza ly'e Buddu (Mu disitulikiti y'e Masaka<ref>https://masaka.go.ug/district-profile/</ref> ennene eyawamu) # Mululu e Kasumba Kasalirwe Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso) # Kiroomu e Katalemwa mu ssaza ly'e Kyaddondo ( mu disitulikiti y'e Wakiso<ref>https://www.internationalcitiesofpeace.org/cities-listing/wakiso-uganda/</ref>) == Amannya g’ekika == Agamu ku mannya agatuumibwa mu kika ky'empologoma kuliko gano wammanga <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> === '''Amannya agatuumibwa abaana 'abalenzi''' === * Ggenza * Jjuuko * Kalema * Kasagga * Kasalirwe * Kayemba * Kayondo * Kibuule * Mawanda * Kimbugwe * Kiyimba * Kisekka * Kitowoolo * Lubuulwa * Lubyayi<ref name=":0">https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Luwaga * Luwemba * Makaayi * Mululu * Ntale * Ssebandeke * Ssebuwufu * Ssekibuule * Ssembwa * Sserwadda * Ssuuna === '''Amannya agatuumibwa abaana abawala''' === * Nabadda * Nabisere * Nabuwufu * Naggenza * Najjuuko * Nakalema * Nakasagga * Nakayondo * Nakibuule * Nakimbugwe * Nakisozi * Nakitowoolo * Nakisekka * Nakiyimba * Nalubyayi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> * Naluwaga * Naluwemba<ref name=":0" /> * Nalwadda * Namazzi * Nantale * Nassiwa * Nassolol * Nassuuna. * == Obubaka obukwata ku kika. == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Omuziro | Mpologoma |- | Akabbiro | Ngo |- | Obutaka bw'ekika | Lwadda, Kyaddondo |- | Omubaka w'omukulu w'ekika e Bungereza | Margaret D Ntale, omuwandiisi w’ebitabo |- | Omukulu w'ekika (Omukulu ow'akasolya) | Ssebuganda Namuguzi |- | Omubala gw'ekika | Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda kyagaba tasaba tasaaga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda bwaba anatabaala asaabira ku kyoto. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda akaabira Kasagga. Ssebuganda Namuguzi Omutaka ffe Lwadda atambula masajja. Ggwe mpagi gwe Luwaga. <ref>https://www.bugandauk.com/en/component/content/article/clans-of-buganda?catid=37&Itemid=395</ref> |- |Omukulu w'ekika aliko okuva mu mwezi ogwomunaana 2024 |Erukaana Lukanga |} == Agamu ku mannya g'ekika ky'empologoma n'ebigambo n'ensibuko yaago == # '''''Namuguzi'':''' Erinnya Namuguzi lyatandikira ku Ssegamwenge, mutabani wa Ssebuganda eyawerekera omulangira Kalemeera okugenda e Bunyoro okukola .Ssegamwenge e Bunyoro yasuubulayo enkumbi nnyingi zeyaleeta naaziguza Abaganda ekyaviiraako okumutuuma Namuguzi nga bakiggya mu kigambo ky'oluganda okugula okutegeeza oyo agula enkumbi naaziguza Abaganda<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> # '''''Kassaga''''' : Erinnya lino lyava ku musajja omunyoro eyali amanyiddwa nga Misagga eyagobwa Ssekakbaka Jjuuko ne Namuguzi Ggenza Zziizziiri okuva mu e Bulemeezi . Kabaka Jjuuko bweyawa Namuguzi ekifo ekyo, ne kituumibwa Kasagga era nerifuuka erinnya ery'ekika okujjukira Misagga omunyoro eyali atuula e Bulemeezi<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU</ref> . # '''Luwaga :''' Erinnya lino lyatuumibwa omuggo Ssebuganda gweyattisa empologoma nga Kabaka Kintu agutendereza nti " ''guno ssi muggo wabula luwaga".''Okuva awo.luwaga neritandika okutuumibwa ng'erinnya mu kika ky'empologoma. # '''Kawemula:''' Erinnya lino lyatandikira ku Ssekabaka Kateregga eyatuma mutabani wa Namuguzi okugenda okulwanyisa abanyoro e Ggomba kyokka ne bamuwangulirayo.Bino Kabaka Katergga olwamugwa mu matu naagamba omugabe nga awemudde Obuganda ,n'erinnya nerikala mu kika lwa mugabe oyo<ref>https://www.youtube.com/watch?v=H_A0m6630rU&t=244s</ref> # '''Kireega:''' Erinnya lino lyava ku kiragiro kya Kintu eri Ssebuganda okuleega obugoma bubiri .Ssebuganda olwafuna ekiragiro kino, naye yalagira mutabani we Mululu Kireega okuleega engoma ezo Kabaka Kintu zeyali asabye era erinnya nerikala<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> == Oluyimba lw'ekika ky'empologoma ( Mpologoma clan Anthem) == Empologoma ye ffe, ffe mpologoma Ensolo zonna zitya empologoma Ffe bazzukulu ba Ssebuganda Namuguzi e Lwadda mu Kyaddondo gyali.. Omutanda atumanyi ffe ab'empologoma era kitwesimisa bwobeera gwe? Wulira omubala <ref>https://buganda.or.ug/clan/mpologoma-clan/</ref>ogwaffe gwogera '''"''Ssebuganda Namuguzi kyagaba, tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto.''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga. Gwe mpagi gwe luwaga....gwe mpagi gwe luwag''a""''' Empologoma akabbiro y'engo n'amasiga agaffe gali abiri mu munaana\ Omutaka Kireega ye katikkiro w'empologoma, n'obwa Kireega bwa nsikirano Ssegamwenge y'oyo ow'essiga jajja Namuguzi mwava alamula empologoma .   Wullira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwagaa...''''' '''''Gwe mpagi... gwe luwagaa.....""''''' Katajjwa, oyo wa ssiga, yaakomaga olubugo olusumikirwa omutanda.... Lubyayi, mu Buddu eri e Kasaka yakomaga olwa Nnaalinya lubuga.... Ab'empologoma kukola na kunnyweza butaka ,e Lwadda jajja Namuguzi gyali alinze. Okuleega mujaguzo ogwo gwaffe, era bwe bumu ku buweereza bwaffe eri Kabaka. Twenyumiriza okuleega engoma zino mujaguzo tetuva ku lusegere lw'omutanda... Kale nno mujaguzo bwezivuga, omutima ogwaffe gubuuka ffe ng'abempologoma. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga""''''' Empologoma kika kya kitiibwa jajja Namuhuzi amuzaala ye Kabaka Kintu Ffe ab'empologoma tuli bambejja n'abalangira abasibuka mu kabaka Kintu. Kino ekika kyaffe bakyegomba kuba kya ttutumu, kwogatta ebyafaayo lutotto Empologoma nga ya kitiibwa emanyi okweyiggira erina amanyi.. Bwendayira nnyinimu kitegeeza mweri empologoma twesiimye abeddira empologoma Katonda jajjaffe amukuume jajja Namuguzi, Obuganda ne Mutaddwamu. Wulira omubala ogwaffe gwogera '''''"Ssebuganda Namuguzi kyagaba ,tasaaga''''' '''''omutaka Ssebuganda Namuguzi atambula masajja''''' '''''bwaba anaatabaala asaabira ku kyoto....''''' '''''Ssebuganda Namuguzi omutaka w'e Lwadda''''' '''''akaabira Kasagga....''''' '''''Gwe mpagi gwe luwaga....''''' '''''gwe mpagi gwe luwaga ""''''' == Emirimu gy'ekika ky'empologoma mu bwakabaka bwa Buganda == * Ab'ekika ky'empologoma beebavunaanyizibwa ku kuleega engoma za mujaguzo mu bwakabaka bwa Buganda era omulimu guno gukulemberwamu omutaka mu kika ky'empologpoma ayitibwa Kasumba Kireega owokukasozi Kasalirwe era ngono nera ye katikkiro w'omukulu wekika era nga obuvunaanyizibwa buno bwa nsikirano. * Ssebuganda Namuguzi omukulu w'ekika ky'empologoma yasooka okutema evvuunike wonna kabaka wabeera asiimye okukuba olubiri lwe.. * Ab'empologoma beebakomaga embugo za Kabaka n'abambejja == Ebifo eby'ebyafaayo n'ebyobulambuzi ebiri ku Lwadda obutaka bw'ekika obukulu == # '''Entebe ey'ejinja''' awatikkirwa Ssebuganda ng'amaze okulondebwa ng'omukulu w'ekika engeri ekifo kino gyekiri eky'ensikirano # '''Ekyoto ekigatta ebika byonna''' ebya Buganda era nga kiwanuuzibwa nti Kabaka Kintu ye yakikumanga okugattirako ebika bya Buganda # '''Ejjinja Luwaga''' erigambibwa nti gwe gwali omuggo Ssebuganda gweyakozesa okutta empologoma nga bagenze okuziyigga<ref>https://www.youtube.com/watch?v=J3Hn6b6nMws</ref> # Ejjinja Nakisozi # '''Oluzzi''' oluyitibwa Nakibuule # '''Enju''' ya Kabaka Kintu == Kassaga obutaka obulala obwe'kika ky'emplogoma == Ekika ky'empologoma era kirina obutaka obulala e Kasagga mu ssaza Bulemeezi<ref>https://buganda.or.ug/counties/</ref> ng'ekigambo Kasagga bwekiwulirwa mu mubala gw'ekika nti "''Namuguzi akaabira Kasagga"'' == Laba ne == * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky' eMpindi]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'olugave]] == Ebijuliziddwa<ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref> == # <ref>https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781</ref><ref>https://www.youtube.com/watch?v=7BWQNjBY0b4&list=RD7BWQNjBY0b4&start_radio=1</ref>{{Cite web |title=TOTEM Definition & Meaning {{!}} Dictionary.com |url=https://www.dictionary.com/browse/totem |access-date=2026-01-21 |website=www.dictionary.com}} # {{Cite web |last=Makanga |first=Samuel |date=2015-06-24 |title=Mpologoma, more to the lion i thought i knew – Uganda safari news |url=https://www.primeugandasafaris.com/mpologoma-more-to-the-lion-i-thought-i-knew-uganda-safari-news/ |access-date=2024-01-25 |website=Prime Uganda Safaris |language=en-US}} # {{Cite web |title=Mpologoma History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |access-date=2024-01-24 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240124191450/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/mpologoma-history |url-status=dead }} # {{Cite web |title=Lion/ Mpologoma clan |url=https://africanculture1.blogspot.com/2019/04/lion-mpologoma-clan.html |access-date=2024-01-24 |website=Lion/ Mpologoma clan}} # {{Cite web |title=Mpologoma |url=https://www.obutaka.com/en/clans/mpologoma |access-date=2024-01-26 |website=www.obutaka.com}} # https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/omukulu-wekika-kyempologoma-omuggya-ayanjuddw-BUK_150781 <references /> [[Category:Ebika bya Buganda]] [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] cz2y3gedtis21fwq3dgjusqcwsgiw6e Kasubi Tombs 0 12588 73468 71635 2026-08-30T08:18:18Z Ssebuufu 9882 73468 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'Afirika lyonna eriri wansi w'eddungu Sahara" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Obwakabaka bwa Buganda buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==  {{Authority control}} * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] o75gb95d0tz347v5wgbvu4j4qfn945v 73469 73468 2026-08-30T08:20:16Z Ssebuufu 9882 73469 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'Afirika lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Obwakabaka bwa Buganda buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==  {{Authority control}} * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] bj1i3vl9lw520a64wnwcsztjo9295dj 73470 73469 2026-08-30T08:21:33Z Ssebuufu 9882 73470 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Obwakabaka bwa Buganda buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==  {{Authority control}} * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] s2zkdygibqtq2s41w0i7xe356rowpl2 73471 73470 2026-08-30T08:25:24Z Ssebuufu 9882 73471 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==  {{Authority control}} * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] acrjlblsydxco2ee0xaqzl2fegdfxlg 73473 73471 2026-08-30T08:28:32Z Ssebuufu 9882 /* Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia */ 73473 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  [[Category:Buganda]] [[Category:Ebifo eby'obuwangwa]] [[Category:Amasiro ga Bassekabaka]] 027utf4b7i6nlngwo7ran3zd1o1fzgb 73474 73473 2026-08-30T08:30:42Z Ssebuufu 9882 73474 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  4g6tsdysgoz8g3zq6xq288mp2hqn9ks 73475 73474 2026-08-30T08:32:20Z Ssebuufu 9882 Ntaddemu ettuluba 73475 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] iur23z7qj7nt7dtw9x3kitlcu4q00lv 73477 73475 2026-08-30T08:33:14Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73477 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] gl3pe8uf9hwc8e435ixv7ouleil176z 73478 73477 2026-08-30T08:35:12Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73478 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] kx0tuyq4iq4ylidtv1h1lnd3zxz1k94 73479 73478 2026-08-30T08:37:29Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73479 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] qnmpvboqkar7597i8o2mhguqppsnq13 73481 73479 2026-08-30T08:50:31Z Ssebuufu 9882 73481 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] nxo25kvbscm0071gepzy57oreky4ua7 73482 73481 2026-08-30T08:51:18Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73482 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] 3z6ivj8prvb6mrneo1gw0hgrqmybp0z 73483 73482 2026-08-30T08:52:19Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73483 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] qf2ampo2fegjag507pxvpzums98llvw 73484 73483 2026-08-30T08:53:24Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73484 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] jz6p58zmeiv5lv0pmyor4bpw41g08fz 73485 73484 2026-08-30T09:01:13Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73485 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] qe817azys02t70gqq8tn4j51bg1svbq 73487 73485 2026-08-30T09:03:27Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73487 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] [[Category:Amasiro]] onf7si219jcfiz0p2tn5roa4kbpo2b7 73488 73487 2026-08-30T09:05:11Z Ssebuufu 9882 73488 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] [[Category:Amasiro]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa ebyamalirizibwa mu 1881]] smsawryyc790gunp15ir1y7k02wbx9b 73489 73488 2026-08-30T09:06:44Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73489 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] [[Category:Amasiro]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa ebyamalirizibwa mu 1881]] [[Category:Ebifo eby'ennono ku mutendera gw'ensi yonna ebiri mu katyabaga]] kweib2vlhcphxeqxkdnm267abqt0usj 73490 73489 2026-08-30T09:07:47Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73490 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] [[Category:Amasiro]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa ebyamalirizibwa mu 1881]] [[Category:Ebifo eby'ennono ku mutendera gw'ensi yonna ebiri mu katyabaga]] [[Category:Ebyatandikibwawo mu 1881 mu Afirika]] 1r1f33wv3t1jc1x3gfjbex5ws7gvlpq 73491 73490 2026-08-30T09:08:40Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73491 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] [[Category:Amasiro]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa ebyamalirizibwa mu 1881]] [[Category:Ebifo eby'ennono ku mutendera gw'ensi yonna ebiri mu katyabaga]] [[Category:Ebyatandikibwawo mu 1881 mu Afirika]] [[Category:Ogwokusatu 2010 mu Afirika]] gb0fe8vz77168ufewf9hzkkjkv4u0ku 73492 73491 2026-08-30T09:09:47Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73492 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] [[Category:Amasiro]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa ebyamalirizibwa mu 1881]] [[Category:Ebifo eby'ennono ku mutendera gw'ensi yonna ebiri mu katyabaga]] [[Category:Ebyatandikibwawo mu 1881 mu Afirika]] [[Category:Ogwokusatu 2010 mu Afirika]] [[Category:Emiriro gya 2010]] 528nnhhfu0mlaiy8547wp09mz1za6ts 73493 73492 2026-08-30T09:11:12Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73493 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010 {{Kampala District}}  <references /> [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] [[Category:Amasiro]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa ebyamalirizibwa mu 1881]] [[Category:Ebifo eby'ennono ku mutendera gw'ensi yonna ebiri mu katyabaga]] [[Category:Ebyatandikibwawo mu 1881 mu Afirika]] [[Category:Ogwokusatu 2010 mu Afirika]] [[Category:Emiriro gya 2010]] [[Category:Emiriro gya 2010 mu Afirika]] phfuvvmwuqo8b06j7x568nyauwnkvsy 73494 73493 2026-08-30T09:12:11Z Ssebuufu 9882 /* Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia */ 73494 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Omwezi ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010  [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] [[Category:Amasiro]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa ebyamalirizibwa mu 1881]] [[Category:Ebifo eby'ennono ku mutendera gw'ensi yonna ebiri mu katyabaga]] [[Category:Ebyatandikibwawo mu 1881 mu Afirika]] [[Category:Ogwokusatu 2010 mu Afirika]] [[Category:Emiriro gya 2010]] [[Category:Emiriro gya 2010 mu Afirika]] rpeb3q3e1yc8fq0r6zyilpncvxsvvtm 73495 73494 2026-08-30T09:13:05Z Ssebuufu 9882 /* Okwonoonebwa */ 73495 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Omwezi ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010  [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] [[Category:Amasiro]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa ebyamalirizibwa mu 1881]] [[Category:Ebifo eby'ennono ku mutendera gw'ensi yonna ebiri mu katyabaga]] [[Category:Ebyatandikibwawo mu 1881 mu Afirika]] [[Category:Ogwokusatu 2010 mu Afirika]] [[Category:Emiriro gya 2010]] [[Category:Emiriro gya 2010 mu Afirika]] n01ngg6ydt26cvev2n64bes0o4dfa8s 73496 73495 2026-08-30T09:13:24Z Ssebuufu 9882 /* Okwonoonebwa */ 73496 wikitext text/x-wiki [[File:UG_Kampala_(5)_(17059087027).jpg|thumb|Eղղoma za Kabaka Gwanga Mujje]] '''Amasiro g'ekasubi''' mu [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]], kye kifo awaaziikibwa ba ssekabaka bana (ba kabaka ba [[Buganda]] abaafa) n’abalala ab’olulyo lw'Abaganda olulangira. N’ekyavaamu, ekifo kino kusigala nga kifo kikulu mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda|Abaganda]], era ng'ekyokulabirako ekikulu ku nzimba ey'ennono. Gaafuuka [[ekifo ky'ekitongole ky'amawanga amagatte ekitwala eby'obuwangwa munsi yonna]] (UNESCO World Heritage Site) mu Mwezi ogw'ekkumineebiri 2001, bweganyonnyolwa ng'ekimu ku bizimbe ebitasangika ekikozesa ebizimbisibwa eby'obutonde mu ttundutundu ly'[[Afirika]] lyonna eriri wansi w'eddungu [[Sahara]]" <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref>. Ebimu ku bizimbe eby'enkizo ebyaliyo kumpi byasaanyizibwawo obutalekaawo kantu konna, omuliro ogwakwata mu mwezi ogwokusatu ogw'omwaka 2010, ng'ekyaguvirako kiri kikyanoonyerezebwa. Ekyavaamu, mu mwezi ogwomusanvu 2010 kyateekebwa ku lukalala [[Lw’ebifo eby'enonno mu nsi yonna ebiri mu katyaabaga|lw’ebifo eby'enono eby'enkizo mu nsi yonna ebiri mu katyabaga]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] buweze okuddamu okuzimba amasiro ga bakabaka baabwe era [[Yoweri Museveni|omukulembeze w’eggwanga Museveni]] yategeeza nti gavumenti y’eggwanga lya Uganda egenda okuyambako mu kuzzaawo ekifo . Okuddamu okuzimba kwatandika mu 2014, nga kuvujjirirwa gavumenti ya Japan. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Oluvannyuma lw'okuzzaawo ebizimbe mu 2023, ekifo kino kyaggyibwa ku lukalala lw'ebiri mu katyabaga. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> [[File:UG_Kampala_(58)_(17264692832).jpg|thumb|Amasiro g'e Kasubi]] == Amasiro == Ekifo kino eky’omugaso mu nsi yonna kiriko ekiteya 26 (ze yiika 64 ) ku [[kasozi Kasubi]] mu kibuga [[Kampala]], kilo mmita nga ttaano (3.1 mi) obukiikakkono bw'obugwanjuba bw'amasekkati g'ekibuga. Ekifo ekisinga obungi ttaka lya bulimi eriggule nga lirimibwa nga bakozesa amagezi ag'ekinnansi. Ensonda emu erimu olubiri lw’obwakabaka olwazimbibwa [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] mu 1882, Kabaka wa Buganda ow’omulundi ogw'amakumi asatu, okudda mu kifo ky’olubiri olwazimbibwa kitaawe, [[Ssuuna II of Buganda|Ssuuna II]] mu 1820. Olubiri olupya lwafuuka ekifo eky’okuziikamu bakabaka n'ab'olulyo olulangira bwe yafa mu 1884. Ekifo kino kye kimu ku masiro g'olulyo olulangira amakumi asatu mwerimu (31) okwetoloola obwakabaka bwa Buganda okuva obwakabaka bwe bwatandikibwawo mu kyasa eky’ekkumi n’essatu (13th century ). Mu nnono, enjole ya ssekabaka yaziikibwanga mu kifo kimu, nga waliwo ekiggwa eky’enjawulo eky’eggumba ly’akawangake , nga kirowoozebwa nti mwe muli emmeeme ye. Mu ngeri etaali ya bulijjo, ekifo kino mu Kampala kirimu entaana za ba ssekabaka ba Buganda bana: * [[Muteesa I of Buganda|Muteesa I]] (1835–1884) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] (1867–1903) (yafiira mu buwanganguse ku bizinga bya Seychelles, era enjole ye yaddizibwa mu 1910) * [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa II]] (1896-1939) Omuwandiisi w’ebitabo. * [[Ssekabaka Mutesa II|Sir Edward Muteesa II]] (1924–1969) (yafiira mu buwanganguse e London, era enjole ye yaddizibwa mu 1971). Bazzukulu ba bassekabaka bano abana baziikibwa walala mu kifo kino. Ensalo z'ekifo kino zaakubwa mu 1882 ku kasozi Kasubi, era akamanyiddwa ng'amasiro ga ba Ssekabaka. Ensalo zikyalambiddwa emiti [[emituba]], ezikakuumye okuva ku nkulaakulana y'abatuuze kati eyeetoolodde ekifo kino ku njuyi zonna. Ekitundu ekikulu ekyamasiro kiri mu bukiikakkono bw’obuvanjuba b’ekifo ekigazi. Ennyumba y’omulyango omukulu ( eyitibwa ''Bujjabukula'' ). Eno yali nnyumba ya ssekabaka Muteesa eyasooka ,ng'ennyumba enkulu Muzibwazaalampanga ekyazimbibwa .Eno esinga kumanyibwa nga ennyumba ey'abakuumi abaggazi, era omukuumi omukulu ava mu kika eky'obutiko ng'aweebwa ekitiibwa ekya '''''Mulamba'''''. Omukuumi amyuka ono ava mu kika kya Mbogo ng'ono aweebwa ekitiibwa ekya '''''Nsigo.''''' Bano bombi emirimu gyabwe gya nsikirano nga ssinga omu abeera afudde, obwakabaka buddayo mu kika omugenzi mwava nebasaba omuweereza omulala okutwala emirimu n'obuvunaanyizibwa mu maaso . Nsigo aliwo mu kiseera kino omwaka guno 2026 yatandika obuvunaanyizibwa obwo ku myaka kkumi na mukaaga nga kati ali mu myaka kikumi n'omusobyo <ref>https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M</ref>. ekifuula ekifo eky'enkizo. Bujjabukula ekutwala ku luggya olutono n’ennyumba y’eղղoma ( eyitibwa ''Ndoga-Obukaba'' ) omuli eղղoma za Ssekabaka Muteesa ow'oluberyeberye . Eղղoma ezikuumibwa mu Bujjabukula za bika bisatu nga kuliko Mujaguzo, Bantadde ne Kanabba olwo, n’oluvannyuma okutuuka mu luggya olukulu olw’okubiri olw’ekulungirivu (''Olugya'' ) olusangibwa ku ntikko y’olusozi, nga lwetooloddwa olukomera lw’emmuli. [[File:Tombs_of_Buganda_Kings_at_Kasubi-114327.jpg|thumb|Munda w'amasiro g'e Kasubi]] Ennyumba enkulu ( ''Muzibu Azaala Mpanga'' ), eri mmita amakumi asatu mwemu (31) (102 ft) mu kwetooloola ne mmita mussanvu n'obuttundu butaano 7.5 ( ze ffuuti amakumi abiri mu ttaano - 25 ) obuwanvu, esangibwa oluta lumu ensalo y’oluggya, ku bbali okwolekera omulyango oguyingira. Muzibu azaala Mpanga neetoloovu nga yakulanga eղղoma envunike . Mukusooka yali yazimbibwa okuva mu nkodo z'emiti , [[emmuli , essubi n'akadongo]], ng'ensserekeddwa waggulu n'essubi erigulumidde ng'eղղoma eyeevunise n'emiti emiwanvu egigattiddwa ku migo amakumi ataano mwebiri emyetoloovu ng'egy'ekibbo (Nga gino gikiikirira ebika amakumi ataano mw'ebibiri eby'abaganda). Ebizimbisibwa eby’omulembe byateekebwako mu kudaabiriza okw'omuggundu okwasembayo mu mwaka gwa 1938 okwakolebwa Ssekabaka [[Mutesa II of Buganda|Muteesa II]] owa Buganda omuli ebyuma ebya ssitiilu,empagi eza seminti ,amatoffaali ng'okusinga byakwekebwa munda kungulu nebibikkibwako ebizimbisibwa eby'enonno. Empagi empetemu eyawansi ekutuusa ku bifo eby'enkizo ebiri munda ebyawuddwa empagi z'emmuli,n'embugo eziwundiddwa nokutonaatonebwa ,n'ebifaananyi bya ba ssekabaka.Amasiro gali munda mu kifo ekiyitiwa ekibira nga gasiikiriziddwa embugo obutalabibwa bantu. Wansi waaliriddwa essubi etteete n'emikeeka egirukiddwa mu nsansa. Oluggya nalwo lwetooloddwa enju eziwerako ez'enzimba ey'enonno , omuli "ennyumba z'abazaana" eziwerako bannamwandu ba bassekabaka omugenzi, abalabirira amaziro . Ennyumba zaabwe mu nonno zizimbibwa mmuli n'obuddongo nga ziriko obusolya obw'obusekende, wadde ng’ekiseera bwe kyagenda kiyitawo ezimu zaddamu okuzimbibwa n'amatofaali n’obusolya obw'ebyuma nebugattibwako n’amalaalo ag’enkolagana y’obwakabaka. N'era ge maka g’abantu b’olulyo olulangira, n’abakungu b’obwakabaka omuli ''Nalinya'' ( omukuumi era omulungamya w'ebyemwoyo ) , omumyuka we ''Lubuga'' ( avunaanyizibwa ku kukwasaganya ennima mu kifo kino) n’omuyambi we ''Katikkiro'' mu by’okuddukanya emirimu . N'era kye kifo ab'ekika ky'engo webakomagira okutonaatona ,okuwunda n'okuyooyota embugo mu nonno era n'obukugu bw'okusereka mu nonno obw'ekika ky'engeye Ennyumba yali erabirirwa era n'okuddukanyizibwa obwakabaka bwa Buganda, obusinga obunenne ku bwakabaka ob'wemirundi ena obwedda mu Uganda, okutuusa , lwe bwawererbwa ssaabaminisita ( Pulezidenti mu kiseera ekyo ) [[Milton Obote]] mu 1966, era nate oluvannyuma bwazzibwawo [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] mu 1993. Kyafuuka ekifo ekikuumibwa mu mateeka ga Uganda mu 1972, era ettaka liwandiisiddwa mu mannya ga Kabaka ku lw’obwakabaka. Ekifo kino kisigala nga kifo kya mugaso mu by’omwoyo n’ebyobufuzi eri [[Baganda]] . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu mwaka gwa 2001, amasiro g'e Kasubi gaalangirirwa ng'ekifo eky'ekitongole ky'ensi yonna ekitwala eby'obuwangwa n'enono UNESCO. <ref name="AFP" /> == Okwonoonebwa == [[File:Kampalas_Kasubi_Tombs_(2064308892).jpg|thumb|Munda mu Muzibu Azaala Mpanga mu 2007, mwalimu ebisigalira n’ebifaananyi by’aba kabaka abaaziikiddwa]] [[File:Siteviewlarge-kasubi_tombs-he.jpg|thumb|Ekizimbe ekyalimu entaana zaali ku nkomerero y’oluggya olunene]] [[File:Kasubi_tombs_plan_detailed_cyark.jpg|thumb|Okulaba pulaani y’Oluggya Court, nga tukozesa data okuva mu pulojekiti ya laser scanning ku ntandikwa ya 2009]] Nga 16 Ogwokusatu 2010, ku ssaawa nga bbiri n'ekitundu ez'ekiro, amasiro g'e [[Kasubi]] gaayonoonebwa omuliro. Ekyavaako omuliro tekinnamanyibwa. Obwakabaka bwa Buganda busuubizza okukola okunoonyereza okwetongodde ku muliro guno, wamu ne poliisi y’eggwanga. <ref name="BBC" /> [[John Baptist Walusimbi]]<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/four-eventful-years-at-the-helm-1504906#google_vignette</ref>, Katikkiro wa [[Buganda]], yategeezezza nga 17 March: Obwakabaka bukungubaga. Tewali bigambo kunyonnyola kufirizibwa kuleeteddwa kikiolwa kino eky'obukambwe -The Guardian Ebisigalira bya ba Ssekabaka tebiriiko kamogo okusinziira ku Walusimbi, engeri ekiffo webaagalamizibwa wekyakuumiddwa obutayonoonebwa Nga 17 Ogwokusatu 2010, Ssaabasajja [[Kabaka wa Buganda]], [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi II]], ne [[pulezidenti wa Uganda]], [[Yoweri Museveni]], baakyalirako amasiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Ebikumi n’ebikumi by’abantu nabo baatindigga okugenda mu masiro okuyambako okutaasa byonna ebyali bisigaddewo. <ref name="Monitor" /> Obujagalalo bwabalukawo pulezidenti ng'akyadde. Ab’ebyokwerinda baakuba abeekalakaasi babiri amasasi nebafa (alipoota ezimu zigamba nti basatu) era kigambibwa nti bataano baalumizibwa. Abajaasi ba Uganda ne poliisi nabo baalwanagana n'abayeekera mu kibuga ekikulu [[Kampala]] . Amagye gakozesezza omukka ogubalagala okugumbulula abaganda abeekalakaasa. Okwonooneka kwabaawo wakati mu nkolagana etaali nnungi wakati wa gavumenti ya Uganda n’obwakabaka bwa Buganda naddala olw’obwegugungo obwaliwo mu mwezi gw'omwenda ogwa 2009. Ng’obwegugungo buno tebunnabaawo, Kabaka wa Buganda Ronald Muwenda Mutebi yayimirizibwa okulambula ebitundu by’obwakabaka bwe, era bannamawulire abawerako abagambibwa nti baali basaasira obwakabaka n’abeekalakaasi baakwatibwa ne balindirira okuwozesebwa. == Ebyaddirira omuliro == [[File:Kasubi_Tombs_20250815_1.jpg|thumb|Ennyumba enkulu oluvannyuma lw’okuddamu okuzimbibwa]] Abaddukanya obwakabaka bwa Buganda bwalayira (tofaali) okuddamu okuzimba amasiro era Pulezidenti Museveni n’ategeeza nti gavumenti y’eggwanga egenda okuyambako mu kuzzaawo amasiro gano. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Akakiiko kaateekebwawo okuzuula ekyaviirako omuliro n’okufa kw'abantu abaabulijjo mu nnaku ezaddirira. Akakiiko kano kaakwasa gavumenti ya Uganda alipoota mu Mwezi ogwokusatu 2011, naye omwezi ogwokuna 2012 wegwatuukira, yali tennafulumizibwa eri bantu. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Omwezi gw'ekkumineebiri 2012 wegatuukira, enteekateeka y’okuzzaawo amasiro ’e Kasubi yali etongozeddwa n'obuyambi okuva wabweru w'eggwanga . <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Gavumenti ya Buganda kati etadde essira ku by’okwerinda mu kiseera ky’okuzzaawo ebigenda okukugira okuyingira mu masiro. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> Mu kwanukula kino, obubaka bwasindikibwa nga buyita mu kitongole kya UNESCO ekya Japanese Funds-in-Trust for the Preservation of the World Cultural Heritage okutondawo enkola y’okuziyiza okuddamu okuzimba entaana zino. Okusinziira ku byavayo mu babaka , gavumenti ya Japan yasalawo okuwa ensimb pulojekiti okuddamu okuzimba amasiro, okuggyibwa ku lukalala lw’ebifo eby'enkizo mu mu nsi yonna ebiri mu katyabaga, okuteekawo enteekateeka ennuղղamu ey’okuziyiza akabi n’okusindika abakugu mu kuzzaawo ebintu by’obuwangwa. <ref>{{Cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}}</ref> == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=World Heritage Committee Inscribes 31 New Sites on the World Heritage List |url=https://whc.unesco.org/en/news/143/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/uploads/nominations/1022.pdf |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=List of World Heritage in Danger: World Heritage Committee inscribes the Tombs of Buganda Kings (Uganda) and removes Galapagos Islands (Ecuador) |url=https://whc.unesco.org/en/news/636/ |access-date=14 November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Reconstruction of the Tombs of the Buganda Kings begins |url=https://whc.unesco.org/en/news/1124/ |access-date=14 November 2016}} # {{Cite web |date=2025-10-03 |title=Where the spirits dwell: the Tombs of Buganda Kings in Uganda |url=https://courier.unesco.org/en/articles/where-spirits-dwell-tombs-buganda-kings-uganda?mc_cid=5191bd8383 |access-date=2025-10-28 |website=UNESCO}} # {{cite web |title=Kasubi Tombs website |url=http://www.kasubitombs.org |access-date=17 March 2010 |publisher=Kasubitombs.org}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title=Uganda army deploys after fire destroys historic tombs|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/8571719.stm|title=Uganda's Kasubi royal tombs gutted by fire|date=17 March 2010|publisher=BBC News|access-date=17 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Kabaka Mutebi II visits Kasubi tombs |url=http://www.newvision.co.ug/D/10/10/713236 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120211085241/http://www.newvision.co.ug/notfound.html |archive-date=11 February 2012 |access-date=17 March 2010 |publisher=The New Vision}} # {{cite news|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880872/-/wjplgm/-/|title=Kabaka, Museveni, Besigye visit burnt Kasubi tombs|work=Daily Monitor|date=17 March 2010|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=https://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324210634/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jfCx6jkxjGTU6XiATVu8qXKUwKLg|url-status=dead|archive-date=24 March 2010|title='Two dead' in protests after Uganda tomb fire|publisher=AFP|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|url=http://english.aljazeera.net/news/africa/2010/03/20103179133998288.html|title=Riots after fire guts Uganda tombs|publisher=Al Jazeera|access-date=17 March 2010}} # {{cite news|title=Kabakas still intact, says Katikkiro|first=Joseph|last=Maseruka|newspaper=New Vision|date=17 March 2010|url=http://newvision.co.ug/D/8/12/713292|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100322194125/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/713292|archive-date=22 March 2010}} # {{cite web |date=17 March 2010 |title=Government to help restore Kasubi tombs |url=http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110726120007/http://www.mediacentre.go.ug/details.php?catId=4&item=798 |archive-date=26 July 2011 |access-date=17 March 2010 |publisher=Uganda Media Centre}} # {{cite web |last=Lubwama |first=Siraje |date=15 April 2012 |title=Lawyers Sue Government Over Kasubi Tombs Fire |url=http://observer.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=18239&Itemid=114 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[The Observer (Uganda)]]}} # {{cite web |last=Musisi |first=Frederic |date=3 December 2012 |title=Plan To Rebuild Kasubi Tombs Starts |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190803163955/https://www.monitor.co.ug/News/National/Plan-to-rebuild-Kasubi-Tombs-starts/-/688334/1635198/-/93gqyb/-/index.html |archive-date=3 August 2019 |access-date=16 June 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}} # {{cite web |last=Semakula |first=John |date=2 February 2013 |title=New Security Measures for Kasubi Tombs |url=http://www.newvision.co.ug/news/639455-new-security-measures-for-kasubi-tombs.html |access-date=16 June 2014 |publisher=[[New Vision]]}} # {{dead link|date=November 2016}} # {{cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Safeguarding living cultural traditions at the World Heritage site of Muzibu-Azaala-Mpanga |url=https://whc.unesco.org/en/news/1132/ |access-date=14 November 2016}} # https://www.youtube.com/watch?v=Ya5gAveyM8M {{Kampala District}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://whc.unesco.org/en/list/1022/ Amalaalo ga Bassekabaka ba Buganda e Kasubi], UNESCO World Heritage Center * [http://www.kasubitombs.org/ Amalaalo g'e Kasubi] * [https://web.archive.org/web/20100404053245/http://archive.cyark.org/royal-tombs-at-kasubi-info Kasubi Tombs Digital Media Archive] (ebifaananyi ebirina layisinsi za creative commons, laser scans, panorama), nga tukozesa data okuva mu nkolagana y’okunoonyereza eya Skybucket 3D/Plowman-Craven/ CyArk * [http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/880860/-/wjplfo/-/index.html Omuliro Gusaanyizzaawo Amalaalo g'e Kasubi], Uganda ''Daily Monitor'', 17 March 2010  [[Category:Ebibamba / Obutyabaga ebya 2010 mu Afirika]] [[Category:2010 mu Uganda]] [[Category:Ebibamba / Obutyabaga eby'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu mu Uganda]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa mu Kampala]] [[Category:Ebijjukizo by'ebyobuwangwa mu Uganda]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eggombolola y'e Lubaga]] [[Category:Ebisikiriza abalambuzi mu Uganda]] [[Category:Ebifo eby'ennono ebiri ku mutendera gw'ensi yonna mu Uganda]] [[Category:Amasiro]] [[Category:Ebizimbe n'ebyazimbibwa ebyamalirizibwa mu 1881]] [[Category:Ebifo eby'ennono ku mutendera gw'ensi yonna ebiri mu katyabaga]] [[Category:Ebyatandikibwawo mu 1881 mu Afirika]] [[Category:Ogwokusatu 2010 mu Afirika]] [[Category:Emiriro gya 2010]] [[Category:Emiriro gya 2010 mu Afirika]] stmedi0qq75hcygf9nvvih5386dxdhb Bulasio Mukasa 0 12915 73325 72059 2026-08-29T14:54:23Z Musuuza 11013 ntereezezza ku mpandiika 73325 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Zambaali Bulasio Mukasa''' Munnayuganda, [[omusomi w'amawulire]], era omukugu mu by'empuliziganya.<ref>{{Cite web|url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190723/72959/nbs-poaches-news-anchor-mukasa-zambali-from-bbs.html|title=Nbs poaches news anchor Mukasa Zambali from BBS|date=July 23, 2019}}</ref><ref name="auto32">{{Cite web|url=http://www.sunrise.ug/news/201907/nbs-poaches-cbs-terefayinas-zambaali.html|title=NBS poaches CBS/Terefayina's Zambaali – Sunrise|first=Sunrise|last=Reporter|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/my-grandmother-taught-me-luganda-zambaali-1858374|title=My grandmother taught me Luganda – Zambaali|date=January 8, 2021|website=Daily Monitor}}</ref> Mu Gwolubereberye 2026, yalondebwa okuba Omubaka wa Palamenti owa Munisipaali ye Nansana mu Palamenti ya Uganda ey’omulundi ogw’ekkumi n’ebiri, ng’ayitira ku bbendera y’ekibiina kya [[National Unity Platform]].<ref name="auto42">{{Cite web|url=https://www.spyuganda.com/nbs-tv-fish-zambaali-blasio-mukasa-from-bbs-terefayina/|title=NBS TV Poaches Zambaali Blasio Mukasa from BBS Terefayina|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto22">{{Cite web|date=July 23, 2019 |title=NBS strikes again, poaches BBS TV Anchor |url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/nbs-strikes-again-poaches-bbs-tv-anchor.html }}</ref> Yakulemberanga amawulire g’Olunganda Amasengejje, era n’aba omukwanaganya wa pulogulaamu y’okukubaganya ebirowoozo mu Luganda eyitibwa Barometer (Akasameeme) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television mu Uganda]], okuva mu 2019 okutuuka mu 2025.<ref name="auto42" /> == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Zambaali yazaalibwa omugenzi John Wilson Segawole ne Florence Sarah Nakalembe Namusisi. Yakula ne jjajjaawe Asinansi Nasimbwa e Mugomola mu Semuto.<ref name="auto1" /> Yatuula ebigezo bye ebyakamalirizo ku ddaala erya pulayimale mu ssomero lya Kijaguzo Primary School. Mu mwaka gwa 2002, yamaliriza [[omutendera gwa siniya ey'okuna]] mu ssomero lya St. Denis Sebugwawo Kijaguzo Secondary School era n’amaliriza [[ebigezo ebya siniya ey'omukaaga]] mu Kazo Hill College School Kampala mu 2004. Yasoma diguli esooka mu by’obulambuzi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] kyokka n’atagimaliriza (2005–2007). Yatikkirwa dipilooma mu by'amawulire n'empuliziganya mu mwaka gwa 2011 okuva ku UMCAT School of Journalism and Mass Communication.<ref name="auto22" /> Era alina diguli esooka mu by’enkolagana n’abantu okuva mu Yunivasite y’e Ndejje.<ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=29 July 2019 |title=Muyanga Lutaaya to replace Zambali at BBS Telefayina – Sunrise |url=http://www.sunrise.ug/gossip/201907/muyanga-lutaaya-to-replace-zambali-at-bbs-telefayina.html}}</ref> == Emirimu gye == Yatandika omulimu gwe ogw'obusasi bw'amawulire ku Tiger FM ng'[[omusomi w'amawulire]] era omwanjuzi wa pulogulaamu okuva mu 2007 okutuuka mu 2008.<ref name="auto3">{{Cite web|url=http://www.sunrise.ug/news/201907/nbs-poaches-cbs-terefayinas-zambaali.html|title=NBS poaches CBS/Terefayina's Zambaali – Sunrise|first=Sunrise|last=Reporter|date=23 July 2019}}</ref> Okuva olwo, yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omwanjuzi wa pulogulaamu ku mikutu gy'amawulire egy'enjawulo, omuli Metro FM 90.8 (2008–2011), ne Beat FM ne Capital FM (2011–2012), gye yakolera ng'omusomi w'amawulire era [[omuweereza w'amawulire]].<ref name="auto4">{{Cite web|url=https://businessfocus.co.ug/nbs-tv-unveils-news-anchor-zambaali-bulasio-mukasa/|title=NBS TV Unveils News Anchor Zambaali Bulasio Mukasa » Business Focus|date=July 23, 2019}}</ref> Mu Gwomunaana 2012, yegatta ku leediyo za CBS FM Buganda 88.8 ne CBS FM Emmanduso 89.2&nbsp;ng’omwanjula wa pulogulaamu, omuduumizi w’emboozi z’oku mpewo era omusomi w’amawulire mu pulogulaamu nga Ag’Okumpi Newala, Tumutendereze, ne Ebifa mu Nsi n’Obwengula (2012–2020).<ref name="auto62">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=z3SBVQX1m3U|title=ZAMBAALI BULASIO MUKASA _ When time comes, I will speak the truth why I left CBS FM #Extradigestshow|date=14 September 2021|via=www.youtube.com}}</ref><ref name="auto82">{{Cite web|url=https://flashugnews.com/zambaali-bulasio-mukasa-biography-education-and-life-of-a-ugandan-male-tv-radio-personality/|title=Zambaali Bulasio Mukasa: Biography, Education and Life of a Ugandan Male TV/Radio Personality|first=Flash|last=Uganda|date=December 1, 2019|website=Flash Uganda Media}}</ref> Wakati wa 2016 ne mu Gwomusanvu 2019,<ref>{{Cite web|url=https://blizz.co.ug/277/NBS-TV-Snatches-BBS-TVs-Zambali-Bulasio-Luganda-News-Caster|title=NBS TV Snatches BBS TV's Zambali Bulasio Luganda News Caster|website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omuduumizi wa pulogulaamu ez'ebyobufuzi ku [[BBS Terefayina]].<ref>{{Cite web |last=News |first=Grapevine |date=July 25, 2019 |title=How Greedy Men Are Failing Kabaka Radio And TV: We Are Paid Peanuts And It Comes Late, The Bosses Are Running Away With Sacks – Zambali Departure From BBS TV To Nbs Exposes Rot At Bulange |url=https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |website=Grapevine News |access-date=April 18, 2026 |archive-date=May 22, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522213519/https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto52">{{Cite web |title=Meet Zambaali Bulasio Mukasa's Family, Amazing Facts You Didn't Know About the Deep Voiced Caster |url=https://blizz.co.ug/5355/Meet-Zambaali-Bulasio-Mukasas-Family-Amazing-Facts-You-Didnt-Know-About-the-Deep-Voiced-Caster |website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yeegatta ku [[NBS Terefayina (Uganda)]] mu mwezi ogw'omunaana omwaka gwa 2019&nbsp;ng’omusomi w’amawulire Amasengejje.<ref name="auto42" /><ref name="auto52" /> era ng'omukubiriza wa pulogulaamu y'emboozi ''Barometer – Akaasameeme'', pulogulaamu ey'ensonga z'eggwanga mu Luganda, ewerezebwa buli Lwakubiri ku ssaawa 4:00 ez'ekiro (22:00 EAT) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]].<ref name="auto4" /><ref name="auto72">{{Cite web |date=July 24, 2019 |title=NBS TV Snatches Another Media Personality From BBS TV |url=https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |website=Newslex Point |access-date=April 18, 2026 |archive-date=January 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130185841/https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |url-status=dead }}</ref> == Ebirala ebikulu == Wakati w'omwaka gwa 2005 ne 2010, Zambaali yaweereza ng’omusomesa wa banne mu Kiyita Alliance for Development, Nabweru Orphan Support Project, Makerere Women Development Association era nga Ssentebe wa Nabweru Youth Health Club, era nga omuwandiisi wa Nansana Youth Parish.<ref name="auto22" /><ref name="auto72" /> Okuva mu mwaka gwa 2020, Zambaali akola nga Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannamawulire mu kkanisa ya Uganda.<ref>{{Cite web |date=July 8, 2013 |title=CBS news caster Zambali rumored to join NTV |url=https://bigeye.ug/cbs-news-caster-zambali-rumored-to-join-ntv/}}</ref> Ye dayirekita wa Zabama Investment Limited kampuni eteekateeka embaga.<ref name="auto62" /> == Ebimukwatako ebyomunda == Zambaali mufumbo era alina abaana basatu.<ref name="auto1" /><ref name="auto82" /> Mu myaka gya 2018 ne 2019, yaweebwa engule ya Dan Kyazze ey’omuweereza w’amawulire ku leediyo y’Oluganda asinga.<ref>{{Cite web |date=28 November 2015 |title=Media Challenge Awards Winners 2015 |url=https://bigeye.ug/media-challenge-awards-winners-2015/}}</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == {{DEFAULTSORT:Bulasio Mukasa, Zambaali}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebbiri]] [[Category:Buganda]] cl3v63mzj8ij4tgmq55bksvvaxwuvjj 73346 73325 2026-08-29T15:11:43Z Musuuza 11013 ntereezezza ebijuliziddwa 73346 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Zambaali Bulasio Mukasa''' Munnayuganda, [[omusomi w'amawulire]], era omukugu mu by'empuliziganya.<ref>{{Cite web|url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190723/72959/nbs-poaches-news-anchor-mukasa-zambali-from-bbs.html|title=Nbs poaches news anchor Mukasa Zambali from BBS|date=July 23, 2019}}</ref><ref name="auto32">{{Cite web|url=http://www.sunrise.ug/news/201907/nbs-poaches-cbs-terefayinas-zambaali.html|title=NBS poaches CBS/Terefayina's Zambaali – Sunrise|first=Sunrise|last=Reporter|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/my-grandmother-taught-me-luganda-zambaali-1858374|title=My grandmother taught me Luganda – Zambaali|date=January 8, 2021|website=Daily Monitor}}</ref> Mu Gwolubereberye 2026, yalondebwa okuba Omubaka wa Palamenti owa Munisipaali ye Nansana mu Palamenti ya Uganda ey’omulundi ogw’ekkumi n’ebiri, ng’ayitira ku bbendera y’ekibiina kya [[National Unity Platform]].<ref>{{Cite web |last=Reporter|date=2026-01-19|title=List: NUP MPs who Made It to Twelfth Parliament|url=https://dailystar.co.ug/list-nup-mps-who-made-it-to-twelfth-parliament/|access-date=2026-01-22|website=Daily Star|language=en-US}}</ref> Yakulemberanga amawulire g’Olunganda Amasengejje, era n’aba omukwanaganya wa pulogulaamu y’okukubaganya ebirowoozo mu Luganda eyitibwa Barometer (Akasameeme) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television mu Uganda]], okuva mu 2019 okutuuka mu 2025.<ref name="auto43">{{Cite web|url=https://www.spyuganda.com/nbs-tv-fish-zambaali-blasio-mukasa-from-bbs-terefayina/|title=NBS TV Poaches Zambaali Blasio Mukasa from BBS Terefayina|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto2">{{Cite web|url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/nbs-strikes-again-poaches-bbs-tv-anchor.html|title=NBS strikes again, poaches BBS TV Anchor|date=July 23, 2019}}</ref> == Obulamu bwe n'okusoma kwe == Zambaali yazaalibwa omugenzi John Wilson Segawole ne Florence Sarah Nakalembe Namusisi. Yakula ne jjajjaawe Asinansi Nasimbwa e Mugomola mu Semuto.<ref name="auto1" /> Yatuula ebigezo bye ebyakamalirizo ku ddaala erya pulayimale mu ssomero lya Kijaguzo Primary School. Mu mwaka gwa 2002, yamaliriza [[omutendera gwa siniya ey'okuna]] mu ssomero lya St. Denis Sebugwawo Kijaguzo Secondary School era n’amaliriza [[ebigezo ebya siniya ey'omukaaga]] mu Kazo Hill College School Kampala mu 2004. Yasoma diguli esooka mu by’obulambuzi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] kyokka n’atagimaliriza (2005–2007). Yatikkirwa dipilooma mu by'amawulire n'empuliziganya mu mwaka gwa 2011 okuva ku UMCAT School of Journalism and Mass Communication.<ref name="auto2" /> Era alina diguli esooka mu by’enkolagana n’abantu okuva mu Yunivasite y’e Ndejje.<ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=29 July 2019 |title=Muyanga Lutaaya to replace Zambali at BBS Telefayina – Sunrise |url=http://www.sunrise.ug/gossip/201907/muyanga-lutaaya-to-replace-zambali-at-bbs-telefayina.html}}</ref> == Emirimu gye == Yatandika omulimu gwe ogw'obusasi bw'amawulire ku Tiger FM ng'[[omusomi w'amawulire]] era omwanjuzi wa pulogulaamu okuva mu 2007 okutuuka mu 2008.<ref name="auto32" /> Okuva olwo, yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omwanjuzi wa pulogulaamu ku mikutu gy'amawulire egy'enjawulo, omuli Metro FM 90.8 (2008–2011), ne Beat FM ne Capital FM (2011–2012), gye yakolera ng'omusomi w'amawulire era [[omuweereza w'amawulire]].<ref name="auto">{{Cite web|url=https://businessfocus.co.ug/nbs-tv-unveils-news-anchor-zambaali-bulasio-mukasa/|title=NBS TV Unveils News Anchor Zambaali Bulasio Mukasa » Business Focus|date=July 23, 2019}}</ref> Mu Gwomunaana 2012, yegatta ku leediyo za CBS FM Buganda 88.8 ne CBS FM Emmanduso 89.2&nbsp;ng’omwanjula wa pulogulaamu, omuduumizi w’emboozi z’oku mpewo era omusomi w’amawulire mu pulogulaamu nga Ag’Okumpi Newala, Tumutendereze, ne Ebifa mu Nsi n’Obwengula (2012–2020).<ref name="auto62">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=z3SBVQX1m3U|title=ZAMBAALI BULASIO MUKASA _ When time comes, I will speak the truth why I left CBS FM #Extradigestshow|date=14 September 2021|via=www.youtube.com}}</ref><ref name="auto82">{{Cite web|url=https://flashugnews.com/zambaali-bulasio-mukasa-biography-education-and-life-of-a-ugandan-male-tv-radio-personality/|title=Zambaali Bulasio Mukasa: Biography, Education and Life of a Ugandan Male TV/Radio Personality|first=Flash|last=Uganda|date=December 1, 2019|website=Flash Uganda Media}}</ref> Wakati wa 2016 ne mu Gwomusanvu 2019,<ref>{{Cite web|url=https://blizz.co.ug/277/NBS-TV-Snatches-BBS-TVs-Zambali-Bulasio-Luganda-News-Caster|title=NBS TV Snatches BBS TV's Zambali Bulasio Luganda News Caster|website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omuduumizi wa pulogulaamu ez'ebyobufuzi ku [[BBS Terefayina]].<ref>{{Cite web |last=News |first=Grapevine |date=July 25, 2019 |title=How Greedy Men Are Failing Kabaka Radio And TV: We Are Paid Peanuts And It Comes Late, The Bosses Are Running Away With Sacks – Zambali Departure From BBS TV To Nbs Exposes Rot At Bulange |url=https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |website=Grapevine News |access-date=April 18, 2026 |archive-date=May 22, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522213519/https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto52">{{Cite web |title=Meet Zambaali Bulasio Mukasa's Family, Amazing Facts You Didn't Know About the Deep Voiced Caster |url=https://blizz.co.ug/5355/Meet-Zambaali-Bulasio-Mukasas-Family-Amazing-Facts-You-Didnt-Know-About-the-Deep-Voiced-Caster |website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yeegatta ku [[NBS Terefayina (Uganda)]] mu mwezi ogw'omunaana omwaka gwa 2019&nbsp;ng’omusomi w’amawulire Amasengejje.<ref name="auto43" /><ref name="auto52" /> era ng'omukubiriza wa pulogulaamu y'emboozi ''Barometer – Akaasameeme'', pulogulaamu ey'ensonga z'eggwanga mu Luganda, ewerezebwa buli Lwakubiri ku ssaawa 4:00 ez'ekiro (22:00 EAT) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]].<ref name="auto" /><ref name="auto72">{{Cite web |date=July 24, 2019 |title=NBS TV Snatches Another Media Personality From BBS TV |url=https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |website=Newslex Point |access-date=April 18, 2026 |archive-date=January 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130185841/https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |url-status=dead }}</ref> == Ebirala ebikulu == Wakati w'omwaka gwa 2005 ne 2010, Zambaali yaweereza ng’omusomesa wa banne mu Kiyita Alliance for Development, Nabweru Orphan Support Project, Makerere Women Development Association era nga Ssentebe wa Nabweru Youth Health Club, era nga omuwandiisi wa Nansana Youth Parish.<ref name="auto72" /><ref name="auto2" /> Okuva mu mwaka gwa 2020, Zambaali akola nga Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannamawulire mu kkanisa ya Uganda.<ref>{{Cite web |date=July 8, 2013 |title=CBS news caster Zambali rumored to join NTV |url=https://bigeye.ug/cbs-news-caster-zambali-rumored-to-join-ntv/}}</ref> Ye dayirekita wa Zabama Investment Limited kampuni eteekateeka embaga.<ref name="auto62" /> == Ebimukwatako ebyomunda == Zambaali mufumbo era alina abaana basatu.<ref name="auto1" /><ref name="auto82" /> Mu myaka gya 2018 ne 2019, yaweebwa engule ya Dan Kyazze ey’omuweereza w’amawulire ku leediyo y’Oluganda asinga.<ref>{{Cite web |date=28 November 2015 |title=Media Challenge Awards Winners 2015 |url=https://bigeye.ug/media-challenge-awards-winners-2015/}}</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == {{DEFAULTSORT:Bulasio Mukasa, Zambaali}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebbiri]] [[Category:Buganda]] g7ugldsxfr84y9crwoeiscv6qrxuhta 73362 73346 2026-08-29T15:29:34Z Musuuza 11013 ntereezezza ku mpandiika 73362 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Zambaali Bulasio Mukasa''' Munnayuganda, [[omusomi w'amawulire]], era omukugu mu by'empuliziganya.<ref>{{Cite web|url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190723/72959/nbs-poaches-news-anchor-mukasa-zambali-from-bbs.html|title=Nbs poaches news anchor Mukasa Zambali from BBS|date=July 23, 2019}}</ref><ref name="auto32">{{Cite web|url=http://www.sunrise.ug/news/201907/nbs-poaches-cbs-terefayinas-zambaali.html|title=NBS poaches CBS/Terefayina's Zambaali – Sunrise|first=Sunrise|last=Reporter|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/my-grandmother-taught-me-luganda-zambaali-1858374|title=My grandmother taught me Luganda – Zambaali|date=January 8, 2021|website=Daily Monitor}}</ref> Mu Gwolubereberye 2026, yalondebwa okuba Omubaka wa Palamenti owa Munisipaali ye Nansana mu Palamenti ya Uganda ey’omulundi ogw’ekkumi n’ebiri, ng’ayitira ku bbendera y’ekibiina kya [[National Unity Platform]].<ref>{{Cite web |last=Reporter|date=2026-01-19|title=List: NUP MPs who Made It to Twelfth Parliament|url=https://dailystar.co.ug/list-nup-mps-who-made-it-to-twelfth-parliament/|access-date=2026-01-22|website=Daily Star|language=en-US}}</ref> Yakulemberanga amawulire g’Olunganda Amasengejje, era n’aba omukwanaganya wa pulogulaamu y’okukubaganya ebirowoozo mu Luganda eyitibwa Barometer (Akasameeme) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television mu Uganda]], okuva mu 2019 okutuuka mu 2025.<ref name="auto43">{{Cite web|url=https://www.spyuganda.com/nbs-tv-fish-zambaali-blasio-mukasa-from-bbs-terefayina/|title=NBS TV Poaches Zambaali Blasio Mukasa from BBS Terefayina|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto2">{{Cite web|url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/nbs-strikes-again-poaches-bbs-tv-anchor.html|title=NBS strikes again, poaches BBS TV Anchor|date=July 23, 2019}}</ref> == Ebimufaako n'okusoma kwe == Zambaali yazaalibwa omugenzi John Wilson Segawole ne Florence Sarah Nakalembe Namusisi. Yakula ne jjajjaawe Asinansi Nasimbwa e Mugomola mu Semuto.<ref name="auto1" /> Yatuula ebigezo bye ebyakamalirizo ku ddaala erya pulayimale mu ssomero lya Kijaguzo Primary School. Mu mwaka gwa 2002, yamaliriza [[omutendera gwa siniya ey'okuna]] mu ssomero lya St. Denis Sebugwawo Kijaguzo Secondary School era n’amaliriza [[ebigezo ebya siniya ey'omukaaga]] mu Kazo Hill College School Kampala mu 2004. Yasoma diguli esooka mu by’obulambuzi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] kyokka n’atagimaliriza (2005–2007). Yatikkirwa dipilooma mu by'amawulire n'empuliziganya mu mwaka gwa 2011 okuva ku UMCAT School of Journalism and Mass Communication.<ref name="auto2" /> Era alina diguli esooka mu by’enkolagana n’abantu okuva mu Yunivasite y’e Ndejje.<ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=29 July 2019 |title=Muyanga Lutaaya to replace Zambali at BBS Telefayina – Sunrise |url=http://www.sunrise.ug/gossip/201907/muyanga-lutaaya-to-replace-zambali-at-bbs-telefayina.html}}</ref> == Emirimu gye == Yatandika omulimu gwe ogw'obusasi bw'amawulire ku Tiger FM ng'[[omusomi w'amawulire]] era omwanjuzi wa pulogulaamu okuva mu 2007 okutuuka mu 2008.<ref name="auto32" /> Okuva olwo, yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omwanjuzi wa pulogulaamu ku mikutu gy'amawulire egy'enjawulo, omuli Metro FM 90.8 (2008–2011), ne Beat FM ne Capital FM (2011–2012), gye yakolera ng'omusomi w'amawulire era [[omuweereza w'amawulire]].<ref name="auto">{{Cite web|url=https://businessfocus.co.ug/nbs-tv-unveils-news-anchor-zambaali-bulasio-mukasa/|title=NBS TV Unveils News Anchor Zambaali Bulasio Mukasa » Business Focus|date=July 23, 2019}}</ref> Mu Gwomunaana 2012, yegatta ku leediyo za CBS FM Buganda 88.8 ne CBS FM Emmanduso 89.2&nbsp;ng’omwanjula wa pulogulaamu, omuduumizi w’emboozi z’oku mpewo era omusomi w’amawulire mu pulogulaamu nga Ag’Okumpi Newala, Tumutendereze, ne Ebifa mu Nsi n’Obwengula (2012–2020).<ref name="auto62">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=z3SBVQX1m3U|title=ZAMBAALI BULASIO MUKASA _ When time comes, I will speak the truth why I left CBS FM #Extradigestshow|date=14 September 2021|via=www.youtube.com}}</ref><ref name="auto82">{{Cite web|url=https://flashugnews.com/zambaali-bulasio-mukasa-biography-education-and-life-of-a-ugandan-male-tv-radio-personality/|title=Zambaali Bulasio Mukasa: Biography, Education and Life of a Ugandan Male TV/Radio Personality|first=Flash|last=Uganda|date=December 1, 2019|website=Flash Uganda Media}}</ref> Wakati wa 2016 ne mu Gwomusanvu 2019,<ref>{{Cite web|url=https://blizz.co.ug/277/NBS-TV-Snatches-BBS-TVs-Zambali-Bulasio-Luganda-News-Caster|title=NBS TV Snatches BBS TV's Zambali Bulasio Luganda News Caster|website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omuduumizi wa pulogulaamu ez'ebyobufuzi ku [[BBS Terefayina]].<ref>{{Cite web |last=News |first=Grapevine |date=July 25, 2019 |title=How Greedy Men Are Failing Kabaka Radio And TV: We Are Paid Peanuts And It Comes Late, The Bosses Are Running Away With Sacks – Zambali Departure From BBS TV To Nbs Exposes Rot At Bulange |url=https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |website=Grapevine News |access-date=April 18, 2026 |archive-date=May 22, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522213519/https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto52">{{Cite web |title=Meet Zambaali Bulasio Mukasa's Family, Amazing Facts You Didn't Know About the Deep Voiced Caster |url=https://blizz.co.ug/5355/Meet-Zambaali-Bulasio-Mukasas-Family-Amazing-Facts-You-Didnt-Know-About-the-Deep-Voiced-Caster |website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yeegatta ku [[NBS Terefayina (Uganda)]] mu mwezi ogw'omunaana omwaka gwa 2019&nbsp;ng’omusomi w’amawulire Amasengejje.<ref name="auto43" /><ref name="auto52" /> era ng'omukubiriza wa pulogulaamu y'emboozi ''Barometer – Akaasameeme'', pulogulaamu ey'ensonga z'eggwanga mu Luganda, ewerezebwa buli Lwakubiri ku ssaawa 4:00 ez'ekiro (22:00 EAT) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]].<ref name="auto" /><ref name="auto72">{{Cite web |date=July 24, 2019 |title=NBS TV Snatches Another Media Personality From BBS TV |url=https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |website=Newslex Point |access-date=April 18, 2026 |archive-date=January 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130185841/https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |url-status=dead }}</ref> == Ebirala ebikulu == Wakati w'omwaka gwa 2005 ne 2010, Zambaali yaweereza ng’omusomesa wa banne mu Kiyita Alliance for Development, Nabweru Orphan Support Project, Makerere Women Development Association era nga Ssentebe wa Nabweru Youth Health Club, era nga omuwandiisi wa Nansana Youth Parish.<ref name="auto72" /><ref name="auto2" /> Okuva mu mwaka gwa 2020, Zambaali akola nga Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannamawulire mu kkanisa ya Uganda.<ref>{{Cite web |date=July 8, 2013 |title=CBS news caster Zambali rumored to join NTV |url=https://bigeye.ug/cbs-news-caster-zambali-rumored-to-join-ntv/}}</ref> Ye dayirekita wa Zabama Investment Limited kampuni eteekateeka embaga.<ref name="auto62" /> == Obulamu bwe == Zambaali mufumbo era alina abaana basatu.<ref name="auto1" /><ref name="auto82" /> Mu myaka gya 2018 ne 2019, yaweebwa engule ya Dan Kyazze ey’omuweereza w’amawulire ku leediyo y’Oluganda asinga.<ref>{{Cite web |date=28 November 2015 |title=Media Challenge Awards Winners 2015 |url=https://bigeye.ug/media-challenge-awards-winners-2015/}}</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == {{DEFAULTSORT:Bulasio Mukasa, Zambaali}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebbiri]] [[Category:Buganda]] lzagmqq5bcv38xlmmmsq59p9itij5xi 73367 73362 2026-08-29T15:33:31Z Musuuza 11013 ngasseeko laba ne 73367 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Zambaali Bulasio Mukasa''' Munnayuganda, [[omusomi w'amawulire]], era omukugu mu by'empuliziganya.<ref>{{Cite web|url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190723/72959/nbs-poaches-news-anchor-mukasa-zambali-from-bbs.html|title=Nbs poaches news anchor Mukasa Zambali from BBS|date=July 23, 2019}}</ref><ref name="auto32">{{Cite web|url=http://www.sunrise.ug/news/201907/nbs-poaches-cbs-terefayinas-zambaali.html|title=NBS poaches CBS/Terefayina's Zambaali – Sunrise|first=Sunrise|last=Reporter|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/my-grandmother-taught-me-luganda-zambaali-1858374|title=My grandmother taught me Luganda – Zambaali|date=January 8, 2021|website=Daily Monitor}}</ref> Mu Gwolubereberye 2026, yalondebwa okuba Omubaka wa Palamenti owa Munisipaali ye Nansana mu Palamenti ya Uganda ey’omulundi ogw’ekkumi n’ebiri, ng’ayitira ku bbendera y’ekibiina kya [[National Unity Platform]].<ref>{{Cite web |last=Reporter|date=2026-01-19|title=List: NUP MPs who Made It to Twelfth Parliament|url=https://dailystar.co.ug/list-nup-mps-who-made-it-to-twelfth-parliament/|access-date=2026-01-22|website=Daily Star|language=en-US}}</ref> Yakulemberanga amawulire g’Olunganda Amasengejje, era n’aba omukwanaganya wa pulogulaamu y’okukubaganya ebirowoozo mu Luganda eyitibwa Barometer (Akasameeme) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television mu Uganda]], okuva mu 2019 okutuuka mu 2025.<ref name="auto43">{{Cite web|url=https://www.spyuganda.com/nbs-tv-fish-zambaali-blasio-mukasa-from-bbs-terefayina/|title=NBS TV Poaches Zambaali Blasio Mukasa from BBS Terefayina|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto2">{{Cite web|url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/nbs-strikes-again-poaches-bbs-tv-anchor.html|title=NBS strikes again, poaches BBS TV Anchor|date=July 23, 2019}}</ref> == Ebimufaako n'okusoma kwe == Zambaali yazaalibwa omugenzi John Wilson Segawole ne Florence Sarah Nakalembe Namusisi. Yakula ne jjajjaawe Asinansi Nasimbwa e Mugomola mu Semuto.<ref name="auto1" /> Yatuula ebigezo bye ebyakamalirizo ku ddaala erya pulayimale mu ssomero lya Kijaguzo Primary School. Mu mwaka gwa 2002, yamaliriza [[omutendera gwa siniya ey'okuna]] mu ssomero lya St. Denis Sebugwawo Kijaguzo Secondary School era n’amaliriza [[ebigezo ebya siniya ey'omukaaga]] mu Kazo Hill College School Kampala mu 2004. Yasoma diguli esooka mu by’obulambuzi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] kyokka n’atagimaliriza (2005–2007). Yatikkirwa dipilooma mu by'amawulire n'empuliziganya mu mwaka gwa 2011 okuva ku UMCAT School of Journalism and Mass Communication.<ref name="auto2" /> Era alina diguli esooka mu by’enkolagana n’abantu okuva mu Yunivasite y’e Ndejje.<ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=29 July 2019 |title=Muyanga Lutaaya to replace Zambali at BBS Telefayina – Sunrise |url=http://www.sunrise.ug/gossip/201907/muyanga-lutaaya-to-replace-zambali-at-bbs-telefayina.html}}</ref> == Emirimu gye == Yatandika omulimu gwe ogw'obusasi bw'amawulire ku Tiger FM ng'[[omusomi w'amawulire]] era omwanjuzi wa pulogulaamu okuva mu 2007 okutuuka mu 2008.<ref name="auto32" /> Okuva olwo, yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omwanjuzi wa pulogulaamu ku mikutu gy'amawulire egy'enjawulo, omuli Metro FM 90.8 (2008–2011), ne Beat FM ne Capital FM (2011–2012), gye yakolera ng'omusomi w'amawulire era [[omuweereza w'amawulire]].<ref name="auto">{{Cite web|url=https://businessfocus.co.ug/nbs-tv-unveils-news-anchor-zambaali-bulasio-mukasa/|title=NBS TV Unveils News Anchor Zambaali Bulasio Mukasa » Business Focus|date=July 23, 2019}}</ref> Mu Gwomunaana 2012, yegatta ku leediyo za CBS FM Buganda 88.8 ne CBS FM Emmanduso 89.2&nbsp;ng’omwanjula wa pulogulaamu, omuduumizi w’emboozi z’oku mpewo era omusomi w’amawulire mu pulogulaamu nga Ag’Okumpi Newala, Tumutendereze, ne Ebifa mu Nsi n’Obwengula (2012–2020).<ref name="auto62">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=z3SBVQX1m3U|title=ZAMBAALI BULASIO MUKASA _ When time comes, I will speak the truth why I left CBS FM #Extradigestshow|date=14 September 2021|via=www.youtube.com}}</ref><ref name="auto82">{{Cite web|url=https://flashugnews.com/zambaali-bulasio-mukasa-biography-education-and-life-of-a-ugandan-male-tv-radio-personality/|title=Zambaali Bulasio Mukasa: Biography, Education and Life of a Ugandan Male TV/Radio Personality|first=Flash|last=Uganda|date=December 1, 2019|website=Flash Uganda Media}}</ref> Wakati wa 2016 ne mu Gwomusanvu 2019,<ref>{{Cite web|url=https://blizz.co.ug/277/NBS-TV-Snatches-BBS-TVs-Zambali-Bulasio-Luganda-News-Caster|title=NBS TV Snatches BBS TV's Zambali Bulasio Luganda News Caster|website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omuduumizi wa pulogulaamu ez'ebyobufuzi ku [[BBS Terefayina]].<ref>{{Cite web |last=News |first=Grapevine |date=July 25, 2019 |title=How Greedy Men Are Failing Kabaka Radio And TV: We Are Paid Peanuts And It Comes Late, The Bosses Are Running Away With Sacks – Zambali Departure From BBS TV To Nbs Exposes Rot At Bulange |url=https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |website=Grapevine News |access-date=April 18, 2026 |archive-date=May 22, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522213519/https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto52">{{Cite web |title=Meet Zambaali Bulasio Mukasa's Family, Amazing Facts You Didn't Know About the Deep Voiced Caster |url=https://blizz.co.ug/5355/Meet-Zambaali-Bulasio-Mukasas-Family-Amazing-Facts-You-Didnt-Know-About-the-Deep-Voiced-Caster |website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yeegatta ku [[NBS Television (Uganda)]] mu mwezi ogw'omunaana omwaka gwa 2019&nbsp;ng’omusomi w’amawulire Amasengejje.<ref name="auto43" /><ref name="auto52" /> era ng'omukubiriza wa pulogulaamu y'emboozi ''Barometer – Akaasameeme'', pulogulaamu ey'ensonga z'eggwanga mu Luganda, ewerezebwa buli Lwakubiri ku ssaawa 4:00 ez'ekiro (22:00 EAT) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]].<ref name="auto" /><ref name="auto72">{{Cite web |date=July 24, 2019 |title=NBS TV Snatches Another Media Personality From BBS TV |url=https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |website=Newslex Point |access-date=April 18, 2026 |archive-date=January 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130185841/https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |url-status=dead }}</ref> == Ebirala ebikulu == Wakati w'omwaka gwa 2005 ne 2010, Zambaali yaweereza ng’omusomesa wa banne mu Kiyita Alliance for Development, Nabweru Orphan Support Project, Makerere Women Development Association era nga Ssentebe wa Nabweru Youth Health Club, era nga omuwandiisi wa Nansana Youth Parish.<ref name="auto72" /><ref name="auto2" /> Okuva mu mwaka gwa 2020, Zambaali akola nga Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannamawulire mu kkanisa ya Uganda.<ref>{{Cite web |date=July 8, 2013 |title=CBS news caster Zambali rumored to join NTV |url=https://bigeye.ug/cbs-news-caster-zambali-rumored-to-join-ntv/}}</ref> Ye dayirekita wa Zabama Investment Limited kampuni eteekateeka embaga.<ref name="auto62" /> == Obulamu bwe == Zambaali mufumbo era alina abaana basatu.<ref name="auto1" /><ref name="auto82" /> Mu myaka gya 2018 ne 2019, yaweebwa engule ya Dan Kyazze ey’omuweereza w’amawulire ku leediyo y’Oluganda asinga.<ref>{{Cite web |date=28 November 2015 |title=Media Challenge Awards Winners 2015 |url=https://bigeye.ug/media-challenge-awards-winners-2015/}}</ref> == Laba ne == * [[NBS Television (Uganda)]] * [[BBS Terefayina]] * [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] * [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == {{DEFAULTSORT:Bulasio Mukasa, Zambaali}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebbiri]] [[Category:Buganda]] rsboqc3xn3h0i0vicrrhbsklnqvnwen 73373 73367 2026-08-29T15:39:04Z Musuuza 11013 nyongeddeko amatuluba 73373 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Zambaali Bulasio Mukasa''' Munnayuganda, [[omusomi w'amawulire]], era omukugu mu by'empuliziganya.<ref>{{Cite web|url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190723/72959/nbs-poaches-news-anchor-mukasa-zambali-from-bbs.html|title=Nbs poaches news anchor Mukasa Zambali from BBS|date=July 23, 2019}}</ref><ref name="auto32">{{Cite web|url=http://www.sunrise.ug/news/201907/nbs-poaches-cbs-terefayinas-zambaali.html|title=NBS poaches CBS/Terefayina's Zambaali – Sunrise|first=Sunrise|last=Reporter|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/my-grandmother-taught-me-luganda-zambaali-1858374|title=My grandmother taught me Luganda – Zambaali|date=January 8, 2021|website=Daily Monitor}}</ref> Mu Gwolubereberye 2026, yalondebwa okuba Omubaka wa Palamenti owa Munisipaali ye Nansana mu Palamenti ya Uganda ey’omulundi ogw’ekkumi n’ebiri, ng’ayitira ku bbendera y’ekibiina kya [[National Unity Platform]].<ref>{{Cite web |last=Reporter|date=2026-01-19|title=List: NUP MPs who Made It to Twelfth Parliament|url=https://dailystar.co.ug/list-nup-mps-who-made-it-to-twelfth-parliament/|access-date=2026-01-22|website=Daily Star|language=en-US}}</ref> Yakulemberanga amawulire g’Olunganda Amasengejje, era n’aba omukwanaganya wa pulogulaamu y’okukubaganya ebirowoozo mu Luganda eyitibwa Barometer (Akasameeme) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television mu Uganda]], okuva mu 2019 okutuuka mu 2025.<ref name="auto43">{{Cite web|url=https://www.spyuganda.com/nbs-tv-fish-zambaali-blasio-mukasa-from-bbs-terefayina/|title=NBS TV Poaches Zambaali Blasio Mukasa from BBS Terefayina|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto2">{{Cite web|url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/nbs-strikes-again-poaches-bbs-tv-anchor.html|title=NBS strikes again, poaches BBS TV Anchor|date=July 23, 2019}}</ref> == Ebimufaako n'okusoma kwe == Zambaali yazaalibwa omugenzi John Wilson Segawole ne Florence Sarah Nakalembe Namusisi. Yakula ne jjajjaawe Asinansi Nasimbwa e Mugomola mu Semuto.<ref name="auto1" /> Yatuula ebigezo bye ebyakamalirizo ku ddaala erya pulayimale mu ssomero lya Kijaguzo Primary School. Mu mwaka gwa 2002, yamaliriza [[omutendera gwa siniya ey'okuna]] mu ssomero lya St. Denis Sebugwawo Kijaguzo Secondary School era n’amaliriza [[ebigezo ebya siniya ey'omukaaga]] mu Kazo Hill College School Kampala mu 2004. Yasoma diguli esooka mu by’obulambuzi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] kyokka n’atagimaliriza (2005–2007). Yatikkirwa dipilooma mu by'amawulire n'empuliziganya mu mwaka gwa 2011 okuva ku UMCAT School of Journalism and Mass Communication.<ref name="auto2" /> Era alina diguli esooka mu by’enkolagana n’abantu okuva mu Yunivasite y’e Ndejje.<ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=29 July 2019 |title=Muyanga Lutaaya to replace Zambali at BBS Telefayina – Sunrise |url=http://www.sunrise.ug/gossip/201907/muyanga-lutaaya-to-replace-zambali-at-bbs-telefayina.html}}</ref> == Emirimu gye == Yatandika omulimu gwe ogw'obusasi bw'amawulire ku Tiger FM ng'[[omusomi w'amawulire]] era omwanjuzi wa pulogulaamu okuva mu 2007 okutuuka mu 2008.<ref name="auto32" /> Okuva olwo, yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omwanjuzi wa pulogulaamu ku mikutu gy'amawulire egy'enjawulo, omuli Metro FM 90.8 (2008–2011), ne Beat FM ne Capital FM (2011–2012), gye yakolera ng'omusomi w'amawulire era [[omuweereza w'amawulire]].<ref name="auto">{{Cite web|url=https://businessfocus.co.ug/nbs-tv-unveils-news-anchor-zambaali-bulasio-mukasa/|title=NBS TV Unveils News Anchor Zambaali Bulasio Mukasa » Business Focus|date=July 23, 2019}}</ref> Mu Gwomunaana 2012, yegatta ku leediyo za CBS FM Buganda 88.8 ne CBS FM Emmanduso 89.2&nbsp;ng’omwanjula wa pulogulaamu, omuduumizi w’emboozi z’oku mpewo era omusomi w’amawulire mu pulogulaamu nga Ag’Okumpi Newala, Tumutendereze, ne Ebifa mu Nsi n’Obwengula (2012–2020).<ref name="auto62">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=z3SBVQX1m3U|title=ZAMBAALI BULASIO MUKASA _ When time comes, I will speak the truth why I left CBS FM #Extradigestshow|date=14 September 2021|via=www.youtube.com}}</ref><ref name="auto82">{{Cite web|url=https://flashugnews.com/zambaali-bulasio-mukasa-biography-education-and-life-of-a-ugandan-male-tv-radio-personality/|title=Zambaali Bulasio Mukasa: Biography, Education and Life of a Ugandan Male TV/Radio Personality|first=Flash|last=Uganda|date=December 1, 2019|website=Flash Uganda Media}}</ref> Wakati wa 2016 ne mu Gwomusanvu 2019,<ref>{{Cite web|url=https://blizz.co.ug/277/NBS-TV-Snatches-BBS-TVs-Zambali-Bulasio-Luganda-News-Caster|title=NBS TV Snatches BBS TV's Zambali Bulasio Luganda News Caster|website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omuduumizi wa pulogulaamu ez'ebyobufuzi ku [[BBS Terefayina]].<ref>{{Cite web |last=News |first=Grapevine |date=July 25, 2019 |title=How Greedy Men Are Failing Kabaka Radio And TV: We Are Paid Peanuts And It Comes Late, The Bosses Are Running Away With Sacks – Zambali Departure From BBS TV To Nbs Exposes Rot At Bulange |url=https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |website=Grapevine News |access-date=April 18, 2026 |archive-date=May 22, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522213519/https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto52">{{Cite web |title=Meet Zambaali Bulasio Mukasa's Family, Amazing Facts You Didn't Know About the Deep Voiced Caster |url=https://blizz.co.ug/5355/Meet-Zambaali-Bulasio-Mukasas-Family-Amazing-Facts-You-Didnt-Know-About-the-Deep-Voiced-Caster |website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yeegatta ku [[NBS Television (Uganda)]] mu mwezi ogw'omunaana omwaka gwa 2019&nbsp;ng’omusomi w’amawulire Amasengejje.<ref name="auto43" /><ref name="auto52" /> era ng'omukubiriza wa pulogulaamu y'emboozi ''Barometer – Akaasameeme'', pulogulaamu ey'ensonga z'eggwanga mu Luganda, ewerezebwa buli Lwakubiri ku ssaawa 4:00 ez'ekiro (22:00 EAT) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]].<ref name="auto" /><ref name="auto72">{{Cite web |date=July 24, 2019 |title=NBS TV Snatches Another Media Personality From BBS TV |url=https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |website=Newslex Point |access-date=April 18, 2026 |archive-date=January 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130185841/https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |url-status=dead }}</ref> == Ebirala ebikulu == Wakati w'omwaka gwa 2005 ne 2010, Zambaali yaweereza ng’omusomesa wa banne mu Kiyita Alliance for Development, Nabweru Orphan Support Project, Makerere Women Development Association era nga Ssentebe wa Nabweru Youth Health Club, era nga omuwandiisi wa Nansana Youth Parish.<ref name="auto72" /><ref name="auto2" /> Okuva mu mwaka gwa 2020, Zambaali akola nga Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannamawulire mu kkanisa ya Uganda.<ref>{{Cite web |date=July 8, 2013 |title=CBS news caster Zambali rumored to join NTV |url=https://bigeye.ug/cbs-news-caster-zambali-rumored-to-join-ntv/}}</ref> Ye dayirekita wa Zabama Investment Limited kampuni eteekateeka embaga.<ref name="auto62" /> == Obulamu bwe == Zambaali mufumbo era alina abaana basatu.<ref name="auto1" /><ref name="auto82" /> Mu myaka gya 2018 ne 2019, yaweebwa engule ya Dan Kyazze ey’omuweereza w’amawulire ku leediyo y’Oluganda asinga.<ref>{{Cite web |date=28 November 2015 |title=Media Challenge Awards Winners 2015 |url=https://bigeye.ug/media-challenge-awards-winners-2015/}}</ref> == Laba ne == * [[NBS Television (Uganda)]] * [[BBS Terefayina]] * [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] * [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == {{DEFAULTSORT:Bulasio Mukasa, Zambaali}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebbiri]] [[Category:Buganda]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Unity Platform]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'a Kampala]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1986]] [[Category:Bannamawulire ab'ekyasa ky'abiri mu kimu]] [[Category:Bannayuganda abamanyiddwa ku ttivvi]] gxa44i8id9w2zaodq3gvoyj7lgxnnu3 73375 73373 2026-08-29T15:40:30Z Musuuza 11013 ntereezezza ku mpandiika 73375 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Zambaali Bulasio Mukasa''' Munnayuganda, [[omusomi w'amawulire]], era omukugu mu by'empuliziganya.<ref>{{Cite web|url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190723/72959/nbs-poaches-news-anchor-mukasa-zambali-from-bbs.html|title=Nbs poaches news anchor Mukasa Zambali from BBS|date=July 23, 2019}}</ref><ref name="auto32">{{Cite web|url=http://www.sunrise.ug/news/201907/nbs-poaches-cbs-terefayinas-zambaali.html|title=NBS poaches CBS/Terefayina's Zambaali – Sunrise|first=Sunrise|last=Reporter|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto1">{{Cite web|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/my-grandmother-taught-me-luganda-zambaali-1858374|title=My grandmother taught me Luganda – Zambaali|date=January 8, 2021|website=Daily Monitor}}</ref> Mu Gwolubereberye 2026, yalondebwa okuba Omubaka wa Palamenti owa Munisipaali ye Nansana mu Palamenti ya Uganda ey’omulundi ogw’ekkumi n’ebiri, ng’ayitira ku bbendera y’ekibiina kya [[National Unity Platform]].<ref>{{Cite web |last=Reporter|date=2026-01-19|title=List: NUP MPs who Made It to Twelfth Parliament|url=https://dailystar.co.ug/list-nup-mps-who-made-it-to-twelfth-parliament/|access-date=2026-01-22|website=Daily Star|language=en-US}}</ref> Yakulemberanga amawulire g’Olunganda Amasengejje, era n’aba omukwanaganya wa pulogulaamu y’okukubaganya ebirowoozo mu Luganda eyitibwa Barometer (Akasameeme) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television mu Uganda]], okuva mu 2019 okutuuka mu 2025.<ref name="auto43">{{Cite web|url=https://www.spyuganda.com/nbs-tv-fish-zambaali-blasio-mukasa-from-bbs-terefayina/|title=NBS TV Poaches Zambaali Blasio Mukasa from BBS Terefayina|date=23 July 2019}}</ref><ref name="auto2">{{Cite web|url=https://www.pmldaily.com/news/2019/07/nbs-strikes-again-poaches-bbs-tv-anchor.html|title=NBS strikes again, poaches BBS TV Anchor|date=July 23, 2019}}</ref> == Ebimufaako n'okusoma kwe == Zambaali yazaalibwa omugenzi John Wilson Segawole ne Florence Sarah Nakalembe Namusisi. Yakula ne jjajjaawe Asinansi Nasimbwa e Mugomola mu Semuto.<ref name="auto1" /> Yatuula ebigezo bye ebyakamalirizo ku ddaala erya pulayimale mu ssomero lya Kijaguzo Primary School. Mu mwaka gwa 2002, yamaliriza [[omutendera gwa siniya ey'okuna]] mu ssomero lya St. Denis Sebugwawo Kijaguzo Secondary School era n’amaliriza [[ebigezo ebya siniya ey'omukaaga]] mu Kazo Hill College School Kampala mu 2004. Yasoma diguli esooka mu by’obulambuzi okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] kyokka n’atagimaliriza (2005–2007). Yatikkirwa dipilooma mu by'amawulire n'empuliziganya mu mwaka gwa 2011 okuva ku UMCAT School of Journalism and Mass Communication.<ref name="auto2" /> Era alina diguli esooka mu by’enkolagana n’abantu okuva mu Yunivasite y’e Ndejje.<ref>{{Cite web |last=Byemboijana |first=Muhamadi |date=29 July 2019 |title=Muyanga Lutaaya to replace Zambali at BBS Telefayina – Sunrise |url=http://www.sunrise.ug/gossip/201907/muyanga-lutaaya-to-replace-zambali-at-bbs-telefayina.html}}</ref> == Emirimu gye == Yatandika omulimu gwe ogw'obusasi bw'amawulire ku Tiger FM ng'[[omusomi w'amawulire]] era omwanjuzi wa pulogulaamu okuva mu 2007 okutuuka mu 2008.<ref name="auto32" /> Okuva olwo, yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omwanjuzi wa pulogulaamu ku mikutu gy'amawulire egy'enjawulo, omuli Metro FM 90.8 (2008–2011), ne Beat FM ne Capital FM (2011–2012), gye yakolera ng'omusomi w'amawulire era [[omuweereza w'amawulire]].<ref name="auto">{{Cite web|url=https://businessfocus.co.ug/nbs-tv-unveils-news-anchor-zambaali-bulasio-mukasa/|title=NBS TV Unveils News Anchor Zambaali Bulasio Mukasa » Business Focus|date=July 23, 2019}}</ref> Mu Gwomunaana 2012, yegatta ku leediyo za CBS FM Buganda 88.8 ne CBS FM Emmanduso 89.2&nbsp;ng’omwanjula wa pulogulaamu, omuduumizi w’emboozi z’oku mpewo era omusomi w’amawulire mu pulogulaamu nga Ag’Okumpi Newala, Tumutendereze, ne Ebifa mu Nsi n’Obwengula (2012–2020).<ref name="auto62">{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=z3SBVQX1m3U|title=ZAMBAALI BULASIO MUKASA _ When time comes, I will speak the truth why I left CBS FM #Extradigestshow|date=14 September 2021|via=www.youtube.com}}</ref><ref name="auto82">{{Cite web|url=https://flashugnews.com/zambaali-bulasio-mukasa-biography-education-and-life-of-a-ugandan-male-tv-radio-personality/|title=Zambaali Bulasio Mukasa: Biography, Education and Life of a Ugandan Male TV/Radio Personality|first=Flash|last=Uganda|date=December 1, 2019|website=Flash Uganda Media}}</ref> Wakati wa 2016 ne mu Gwomusanvu 2019,<ref>{{Cite web|url=https://blizz.co.ug/277/NBS-TV-Snatches-BBS-TVs-Zambali-Bulasio-Luganda-News-Caster|title=NBS TV Snatches BBS TV's Zambali Bulasio Luganda News Caster|website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yaweereza ng'omusomi w'amawulire era omuduumizi wa pulogulaamu ez'ebyobufuzi ku [[BBS Terefayina]].<ref>{{Cite web |last=News |first=Grapevine |date=July 25, 2019 |title=How Greedy Men Are Failing Kabaka Radio And TV: We Are Paid Peanuts And It Comes Late, The Bosses Are Running Away With Sacks – Zambali Departure From BBS TV To Nbs Exposes Rot At Bulange |url=https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |website=Grapevine News |access-date=April 18, 2026 |archive-date=May 22, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522213519/https://www.thegrapevine.co.ug/how-greedy-men-are-failing-kabaka-radio-and-tv-we-are-paid-peanuts-and-it-comes-late-the-bosses-are-running-away-with-sacks-zambali-departure-from-bbs-tv-to-nbs-exposes-rot-at-bulange/ |url-status=dead }}</ref><ref name="auto52">{{Cite web |title=Meet Zambaali Bulasio Mukasa's Family, Amazing Facts You Didn't Know About the Deep Voiced Caster |url=https://blizz.co.ug/5355/Meet-Zambaali-Bulasio-Mukasas-Family-Amazing-Facts-You-Didnt-Know-About-the-Deep-Voiced-Caster |website=blizz.co.ug}}</ref> Zambaali yeegatta ku [[NBS Television (Uganda)]] mu mwezi ogw'omunaana omwaka gwa 2019&nbsp;ng’omusomi w’amawulire Amasengejje.<ref name="auto43" /><ref name="auto52" /> era ng'omukubiriza wa pulogulaamu y'emboozi ''Barometer – Akaasameeme'', pulogulaamu ey'ensonga z'eggwanga mu Luganda, ewerezebwa buli Lwakubiri ku ssaawa 4:00 ez'ekiro (22:00 EAT) ku [[NBS Television (Uganda)|NBS Television]].<ref name="auto" /><ref name="auto72">{{Cite web |date=July 24, 2019 |title=NBS TV Snatches Another Media Personality From BBS TV |url=https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |website=Newslex Point |access-date=April 18, 2026 |archive-date=January 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130185841/https://newslexpoint.com/nbs-tv-snatches-media-personality/ |url-status=dead }}</ref> == Ebirala ebikulu == Wakati w'omwaka gwa 2005 ne 2010, Zambaali yaweereza ng’omusomesa wa banne mu Kiyita Alliance for Development, Nabweru Orphan Support Project, Makerere Women Development Association era nga Ssentebe wa Nabweru Youth Health Club, era nga omuwandiisi wa Nansana Youth Parish.<ref name="auto72" /><ref name="auto2" /> Okuva mu mwaka gwa 2020, Zambaali akola nga Pulezidenti w’ekibiina ekigatta bannamawulire mu kkanisa ya Uganda.<ref>{{Cite web |date=July 8, 2013 |title=CBS news caster Zambali rumored to join NTV |url=https://bigeye.ug/cbs-news-caster-zambali-rumored-to-join-ntv/}}</ref> Ye dayirekita wa Zabama Investment Limited kampuni eteekateeka embaga.<ref name="auto62" /> == Obulamu bwe == Zambaali mufumbo era alina abaana basatu.<ref name="auto1" /><ref name="auto82" /> Mu myaka gya 2018 ne 2019, yaweebwa engule ya Dan Kyazze ey’omuweereza w’amawulire ku leediyo y’Oluganda asinga.<ref>{{Cite web |date=28 November 2015 |title=Media Challenge Awards Winners 2015 |url=https://bigeye.ug/media-challenge-awards-winners-2015/}}</ref> == Laba ne == * [[NBS Television (Uganda)]] * [[BBS Terefayina]] * [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] * [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [https://www.hot100.ug/index.php/2019/07/30/nbs-tv-and-bbs-terefayina-in-counterattack-war-for-journalists/] {{DEFAULTSORT:Bulasio Mukasa, Zambaali}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebbiri]] [[Category:Buganda]] [[Category:Bannabyabufuzi ba National Unity Platform]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'a Kampala]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1986]] [[Category:Bannamawulire ab'ekyasa ky'abiri mu kimu]] [[Category:Bannayuganda abamanyiddwa ku ttivvi]] t7ewfz10yk5is1jxrukpa5o1mj8lhw6 Kiwanuka Sulaiman 0 12953 73385 73284 2026-08-29T16:31:28Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73385 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekibiina kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[:en:Fauzia_Najjemba|Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[:en:FUFA_Women_Super_League|FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[:en:Uganda_national_football_team|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e [[:en:Nakifuma|Nakifuma]] mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[:en:Tony_Mawejje|Tony Mawejje]], [[:en:Geofrey_Massa|Geofrey Massa]], [[:en:Yunus_Sentamu|Yunus Sentamu]], [[:en:Joseph_Kizito_(footballer)|Joseph Kizito]], [[:en:Moses_Waiswa|Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] ikmrl5ieig0dgvk67svd9uowo9z0jhx 73386 73385 2026-08-29T16:31:45Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73386 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekibiina kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[:en:Fauzia_Najjemba|Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[:en:FUFA_Women_Super_League|FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[:en:Uganda_national_football_team|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e [[:en:Nakifuma|Nakifuma]] mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[:en:Tony_Mawejje|Tony Mawejje]], [[:en:Geofrey_Massa|Geofrey Massa]], [[:en:Yunus_Sentamu|Yunus Sentamu]], [[:en:Joseph_Kizito_(footballer)|Joseph Kizito]], [[:en:Moses_Waiswa|Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] fwuuu4lc92jum0cn263wa4y2ql9vlti 73387 73386 2026-08-29T16:32:17Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73387 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[:en:Fauzia_Najjemba|Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[:en:FUFA_Women_Super_League|FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[:en:Uganda_national_football_team|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e [[:en:Nakifuma|Nakifuma]] mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[:en:Tony_Mawejje|Tony Mawejje]], [[:en:Geofrey_Massa|Geofrey Massa]], [[:en:Yunus_Sentamu|Yunus Sentamu]], [[:en:Joseph_Kizito_(footballer)|Joseph Kizito]], [[:en:Moses_Waiswa|Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] 8mplu1lsbo8hq46an2ue5u5b8da88eo 73388 73387 2026-08-29T16:33:50Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73388 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[:en:FUFA_Women_Super_League|FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[:en:Uganda_national_football_team|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e [[:en:Nakifuma|Nakifuma]] mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[:en:Tony_Mawejje|Tony Mawejje]], [[:en:Geofrey_Massa|Geofrey Massa]], [[:en:Yunus_Sentamu|Yunus Sentamu]], [[:en:Joseph_Kizito_(footballer)|Joseph Kizito]], [[:en:Moses_Waiswa|Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] p2g0h3qdd14k6g6tx8qbno2evbxziln 73389 73388 2026-08-29T16:34:56Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73389 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e [[:en:Nakifuma|Nakifuma]] mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[:en:Tony_Mawejje|Tony Mawejje]], [[:en:Geofrey_Massa|Geofrey Massa]], [[:en:Yunus_Sentamu|Yunus Sentamu]], [[:en:Joseph_Kizito_(footballer)|Joseph Kizito]], [[:en:Moses_Waiswa|Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] 1blh8cfutxnjfutlnj4b2yrgp4b9q4s 73390 73389 2026-08-29T16:35:31Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73390 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[:en:Tony_Mawejje|Tony Mawejje]], [[:en:Geofrey_Massa|Geofrey Massa]], [[:en:Yunus_Sentamu|Yunus Sentamu]], [[:en:Joseph_Kizito_(footballer)|Joseph Kizito]], [[:en:Moses_Waiswa|Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] 3c3jvqumcwigcyn6fqmb1oirjreqn5h 73391 73390 2026-08-29T16:36:01Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73391 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[:en:Geofrey_Massa|Geofrey Massa]], [[:en:Yunus_Sentamu|Yunus Sentamu]], [[:en:Joseph_Kizito_(footballer)|Joseph Kizito]], [[:en:Moses_Waiswa|Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] gwzkwt6simxqb4d7modk61zbl2hoaoi 73392 73391 2026-08-29T16:36:32Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73392 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[:en:Yunus_Sentamu|Yunus Sentamu]], [[:en:Joseph_Kizito_(footballer)|Joseph Kizito]], [[:en:Moses_Waiswa|Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] ni10srck3xnnos1mq48nug2t3tfy7jf 73393 73392 2026-08-29T16:36:50Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73393 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], Yunus Sentamu, [[:en:Joseph_Kizito_(footballer)|Joseph Kizito]], [[:en:Moses_Waiswa|Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] sixk2kye808zfy0ej4092qwtheezvtb 73394 73393 2026-08-29T16:37:12Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73394 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], Yunus Sentamu, [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[:en:Moses_Waiswa|Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] 4559fv7743c1m3ce4zxcg0d9wblw40h 73395 73394 2026-08-29T16:37:28Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73395 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], Yunus Sentamu, [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], Moses Waiswa n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[:en:Nakifuma|Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] gi8a0a3bgnakdzibud5pvhmc59aee5c 73396 73395 2026-08-29T16:38:09Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73396 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], Yunus Sentamu, [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], Moses Waiswa n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] r7n8vyjek8e1po0wjl1bq9ekovm29fz 73397 73396 2026-08-29T16:38:32Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73397 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], Yunus Sentamu, [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] hkercl9ylrm5hfa8i3s9awsl1eyzp7u 73398 73397 2026-08-29T16:38:50Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73398 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya Namagabi Secondary School, Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] sb8xr1i6u0odvcw1k7utcqomqm3j80v 73400 73398 2026-08-29T16:44:21Z Ssebuufu 9882 /* Obuto bwe n'okusoma kwe */ 73400 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya FUFA Women Super League. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] ta8bfq7n0m9srexbh9om9s8c262uctb 73402 73400 2026-08-29T16:52:40Z Ssebuufu 9882 /* Obuto bwe n'okusoma kwe */ 73402 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] jg43wskjhnebe9unb66elr8no1w3pox 73403 73402 2026-08-29T16:54:06Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73403 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1982]] 2fu1u1c06qkfq191pz3mr1wlsfctk94 73404 73403 2026-08-29T16:55:11Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73404 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1982]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Mukono]] 1i12ku1rjj44oqe2k5fnl3avdbg1toc 73405 73404 2026-08-29T16:56:42Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73405 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1982]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Mukono]] [[Category:Bannayuganda abasajja bannabyamizannyo ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] lpgzorx0op6xvogxp9o6kks2qklxsp9 73406 73405 2026-08-29T16:57:49Z Ssebuufu 9882 73406 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1982]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Mukono]] [[Category:Bannayuganda abasajja bannabyamizannyo ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda abasuubuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] aqz3346q4bss5u30gigund3sq3q7hic 73407 73406 2026-08-29T16:59:17Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73407 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1982]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Mukono]] [[Category:Bannayuganda abasajja bannabyamizannyo ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda abasuubuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] r81jgyrhh4l7vftc2w1ucvxvugjjami 73408 73407 2026-08-29T17:00:36Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73408 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1982]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Mukono]] [[Category:Bannayuganda abasajja bannabyamizannyo ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda abasuubuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] rcf62s36q4qt0t6qq621ch8xicygahw 73409 73408 2026-08-29T17:02:27Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73409 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1982]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Mukono]] [[Category:Bannayuganda abasajja bannabyamizannyo ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda abasuubuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Bannayuganda abasajja abazannyi b'omupiira]] dhxepf9zt84jx3zuh7ret6ujbv64g5y 73410 73409 2026-08-29T17:05:34Z Ssebuufu 9882 73410 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1982]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Mukono]] [[Category:Bannayuganda abasajja bannabyamizannyo ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda abasuubuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Bannayuganda abasajja abazannyi b'omupiira]] [[Category:Ekibiina ky'abasajja abazannyi b'omupiira abalumbi]] 06azcxulvrd2js8sazcrrxtlndy3yji 73411 73410 2026-08-29T17:07:42Z Ssebuufu 9882 Ngasseeko ettuluba 73411 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’emizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1982]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Mukono]] [[Category:Bannayuganda abasajja bannabyamizannyo ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda abasuubuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Bannayuganda abasajja abazannyi b'omupiira]] [[Category:Ekibiina ky'abasajja abazannyi b'omupiira abalumbi]] [[Category:Bannayuganda bannabyamizannyo -bannabyabufuzi]] q37arulip7rtk0zvpb1hlpo9v9my3yx 73412 73411 2026-08-29T17:08:58Z Ssebuufu 9882 /* Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka */ 73412 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kiwanuka Sulaiman''' munnabyabufuzi, musuubuzi era eyali omuzannyi w'omupiira gw'ensimbi Munnayuganda, eyazannyaako ng'omuteebi kiraabu ya [[Express FC]] ne [[Tooro United FC]] bweyali tannawummula mirimu gye olw'obuvune. Oluvannyuma yafuuka nnannyini ttiimu ya The Spartans FC.<ref name=":6">{{Cite web |date=9 February 2021 |title=Sulaiman Kiwanuka: Spartans FC President Quits Football After Alleged FUFA Misconduct |url=https://chimpreports.com/sulaiman-kiwanuka-spartans-fc-president-quits-football-after-alleged-fufa-misconduct/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Mutabani w’eyali addukanya emizannyo gy’emmotoka z'empaka, omugenzi Hajji Juma Nkambwe,<ref>{{Cite web |date=30 January 2022 |title=From Spartans, Kiwanuka Sula lands in Nakifuma |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/from-spartans-kiwanuka-sula-lands-in-nakifuma-3699190 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> eyali abeera e Wanjeyo. Ye mubaka mu Paalamenti akiikirira abantu b'e Nakifuma,<ref>{{Cite web |date=31 December 2021 |title=Ab'e Nakifuma omwaka bagumazeeko na byamizannyo |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/BUK_112395 |access-date=13 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=9 December 2021 |title=Philanthropist Kiwanuka joins Kyaggwe funders' list, promises $100 per goal {{!}} Masaza Cup 2021 |url=http://kawowo.com/2021/12/09/philanthropist-kiwanuka-joins-kyaggwe-funders-list-promises-100-per-goal-masaza-cup-2021/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=http://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Sulaiman yazaalibwa Hajji Juma Nkambwe ne Hajjat Hadijah Namatovu. Oluvannyuma lw’okuzaalibwa kwe, teyamala biseera bingi ne nnyina eyalina okuddayo okutwala emisomo gye mu maaso. Yasigala ne Jjajjaawe Nanfuka Walia eyabeeranga e Bweyogerere.<ref name=":6" /> Nnassale ye yagisomera ku Nursery Ku Muzikiti e [[Bweyogerere]] nga tannaba kwegatta ku Hassan Trabih okusoma pulayimale esooka okutuuka mu y'omusanvu. Ku kusoma kwe okwa siniya, yeegatta ku Bweyogerere Secondary School gye yasomera siniya esooka n'eyokubiri. Olw'okuba yali muzannyi wa mupiira, omutendesi we era omusomesa Kaddu Badru yatambulanga naye mu masomero asatu ag’enjawulo okuli Naggalama Islamic, Kasawo Secondary School n'oluvannyuma [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School] - [[:en:Kayunga_District|Kayunga]] gye yatuulira Siniya ey'okuna. Yaddamu okwegatta ku ssomero lya [https://eschoolmanager.net/find-schools/?slug=namagabi-secondary-school-2 Namagabi Secondary School], Kayunga n’afuna satifikeeti y’ebyenjigiriza mu siniya ey'omukaaga okuva ku mukulu w’essomero Yusuf Kinene era n’afuuka akulira ebyemizannyo mu kiseera ekyo.<ref name=":6" /> Yasoma Eby'enfuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y'e Makerere]] . == Enzirukanya y'omupiira gw'ebigere == Mu kiseera kye yamala ng'akulira The Spartans FC mu 2018, yafuna obutakkaanya n'ekitongole ekikulira omupiira mu ggwanga ekya [[Federation of Uganda Football Associations]] -( FUFA) ku ky’okuggya Isaac Ogwang okuva mu kiraabu ya [[Kilaabu ya SC Villa|SC Villa]] era ekyaviirako The Spartans FC okugobwa mu mpaka za FUFA.<ref>{{Cite web |date=10 February 2021 |title=Fufa unfair on smaller clubs - Spartans owner |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/soccer/fufa-unfair-on-smaller-clubs-spartans-owner--3286100 |access-date=15 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ye mutandisi w'Ekibbiitu ky'Ebyemizannyo e Nakifuma, ekibeerawo ku nkomerero ya buli mwaka. Emizannyo mingi gibeerawo mu kiruubirirwa ky'okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda'.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=http://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=13 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=30 December 2021 |title=Kiwanuka's sheer love for sports development in Nakifuma expounds in Kimenyedde sub-county |url=https://kawowo.com/2021/12/30/kiwanukas-sheer-love-for-sports-development-in-nakifuma-expounds-in-kimenyedde-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwekkumineebiri 2021, Sulaiman yategeka ekivvulu kya [[:en:Boxing_Day|Boxing Day]] eky’obwereere e Kimenyedde, mwe yassa ssente z’ebirabo obukadde 2 mu mizannyo egy’enjawulo ng’ebikonde, emisinde, okumeggana, amazina, okubaka, obugaali bw'empakka n’omupiira. Kyakungaanya abalabi okuva e Nagojje, Ntunda, Kimenyedde, Kasawo, [[Seeta]], Kabimbiri, Namuganga, Naggalama ne Namataba. Kimenyedde Select FC mu mupiira yawangula The Spartans FC ggoolo 4-2 mu peneti oluvannyuma lw’okugwa amaliri ggoolo 1-1 mu ddakiika 90 ez'essalira. Baka Ocheng yateebera Kimenyedde Select ggoolo ey'ekyenkanyi mu ddakiika ezisembayo olw'okuba Emma Kalyowa yali yakulembezza dda The Spartans n'ewangula ekirabo kya kakadde 1.<ref name=":1">{{Cite web |date=28 December 2021 |title=Kiwanuka Continues to Better Livelihoods Through Sport |url=https://chimpreports.com/kiwanuka-continues-to-better-livelihoods-through-sport/ |access-date=15 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=1 January 2022 |title=Kiwanuka's Ekibbiitu Ky'ebyemizannyo at Namanoga Seeta Namuganga ushers 2022 in style {{!}} Sports Bonanza |url=https://kawowo.com/2022/01/01/kiwanukas-ekibbiitu-kyebyemizannyo-at-namanoga-seeta-namuganga-ushers-2022-in-style-sports-bonanza/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-12-28 |title=Ssimbwa Silent as Kiwanuka Sulaiman Slowly Winning Hearts of Nakifuma County Electorates {{!}} Voice of Bugerere |url=https://voiceofbugerere.com/ssimbwa-silent-as-kiwanuka-sulaiman-slowly-gaining-hearts-of-nakifuma-county-electorates/ |access-date=2024-11-21 |language=en-US}}</ref> == Obuvujjirizi ku masaza ga Buganda == [[File:Kiwanuka_Sulaiman_Buganda.jpg|thumb|Kiwanuka Sulaiman ng'atongozebwa nga Maneja wa Buganda Masaza Select mu 2022]] Yafuulibwa omu ku kakiiko ka Masaza mu 2021 bwe yeegatta ku [https://masazacup.com/team/kyaggwe Ssaza Kyaggwe]<ref>{{Cite web |date=8 December 2021 |title=Kyaggwe Ssaza Receives Financial Boost as Bulange Group Enters Njeru |url=https://chimpreports.com/kyaggwe-ssaza-receives-financial-boost-as-bulange-group-enters-njeru/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> era okuva olwo abadde muvujjirizi omutongole ow’empaka zonna.<ref>{{Cite web |date=13 December 2021 |title=Masaza Cup: Kyaggwe Reach Quarters, Receive USD 900 in Bonuses |url=https://chimpreports.com/masaza-cup-kyaggwe-reach-quarters-receive-usd-900-in-bonuses/ |access-date=13 August 2024 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Yasiimibwa ng’omu ku bantu abakulu mu kuwagira empaka z’amasaza.<ref name=":0">{{Cite web |date=24 February 2024 |title=Former Uganda Cranes Stars Hassan Wasswa, Tonny Mawejje to feature against Sulaiman Kiwanuka's Nakifuma Select |url=https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |access-date=15 August 2024 |website=Swift Sports Uganda |language=en-US |archive-date=12 November 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251112074810/https://swiftsportsug.com/2024/02/24/former-uganda-cranes-stars-hassan-wasswa-tonny-mawejje-to-feature-against-sulaiman-kiwanukas-nakifuma-select/ |url-status=dead }}</ref> Mu Masaza 2021, yassa mu Ssaza Kyaggwe doola 1900 bwe bukadde 6,650,000/= mu za Uganda wadde nga baawangulwa mu luzannya oluddirira oluddiirira olw'akamalirizo == Obulamu bw’ebyobufuzi == Yali mu lw'okaano lw’okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti owa Nakifuma mu 2021 ng’ayavuganya nga namunigina era naawangulwa Fred Ssimbwa eyali akwatidde [[National Unity Platform]] bendera. Kiwanuka yayambako mu kuzimba Poliisi y'e Kateete<ref>{{Cite web |date=11 January 2022 |title=Nakifuma residents build police post to fight crime |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nakifuma-residents-build-police-post-to-fight-crime-3678584 |access-date=13 August 2024 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Pulojekiti z'ekitongole ki Friends of Kiwanuka == '''Eby'obulimi n’obulunzi''' Friends Of Kiwanuka Organization, kitongole kya bwannakyewa ekyatandikibwawo Omubaka Sulaiman Kiwanuka mu 2021 okuyamba ku Bannamukono. Ekitongole kino kiyambye mu kuwagira abalimi n’abalunzi, ensigo, ebikozesebwa n'ebirala. Mu Gwomwenda gwa 2022, amagombolola abiri mu kitundu ky'e Mukono, Nakifuma ne Namuganga, abalimi abasoba mu 100 baafuna ensigo za Kasooli nga zibalirirwamu obukadde bwa Uganda 10 okutumbula pulojekiti zaabwe ez’okulima.<ref>{{Cite web |date=13 September 2022 |title=Abalimi e Nakifuma baweereddwa ensigo za kasooli n'ebijanjaalo okulwanyisa enjala |url=https://www.newvision.co.ug/category/amawulire/abalimi-e-nakifuma-baweereddwa-ensigo-za-kaso-BUK_123438 |access-date=15 August 2024 |website=New Vision |language=en}}</ref> '''Enkulaakulana y’ebyemizannyo mu masomero''' Kasawo Secondary School, Kigayaza, Namagabi secondary school, Kayunga, Latifah Mixed Secondary School, Kabimba ge gamu ku masomero agaweebwa amaanyi nga gayita mu nsengeka z’ebyemizannyo.<ref name=":4">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=3 February 2022 |title=Kiwanuka extends philanthropism to women football in Nakifuma sub-county |url=https://kawowo.com/2022/02/03/kiwanuka-extends-philanthropism-to-women-football-in-nakifuma-sub-county/ |access-date=27 September 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> Mu Gwokusatu 2022, Kasawo Secondary School lyafuna ensawo 50 eza Sementi n'omujoozi omupya ssaako akakadde ka ssente oluvannyuma lw'omupiira gw'omukwano ne The Spartans Fc.<ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=22 March 2022 |title=Kasawo S.S receive boost from Kiwanuka prior to knock out stages {{!}} 2022 Mukono District Schools Football Qualifiers |url=https://kawowo.com/2022/03/22/kasawo-s-s-receive-boost-from-kiwanuka-prior-to-knock-out-stages-2022-mukono-district-schools-football-qualifiers/ |access-date=15 August 2024 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> '''Ebituukiddwaako mu mizannyo''' Mu 2021, Kiwanuka yawaayo doola 400 eri omuzannyi wa Uganda [[Fauzia Najjemba]], munnakitone enzaalwa ya Nakifuma, ng’okumwebaza olw’okuwanika Nakifuma ku mutendera gw’Eggwanga. Fauzia yali azannyira mu Kampala Queens WFC mu liigi y'abakyala ey'ababinwera eya [[FUFA Women Super League]]. Kiwanuka Sulaiman yaluubirira okufuula Nakifuma "Brazil ya Uganda era mu kukola ekyo; yatumbula n'okuwa ebitone amaanyi okumanyika. Mu Gwokubiri 2024, yakyaza abaaliko bannakinku mu kusambira [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|Uganda Cranes]] mu kisaawe kya Kikube e Nakifuma mu mupiira ogw'omukwano ne ttiimu ya Nakifuma Select Fc ogwalimu abamu ku bannabitone ba ttiimu y'eggwanga nga [[Tony Mawejje]], [[Geofrey Massa]], [[Yunus Sentamu]], [[Joseph Kizito (omuzannyi w'omupiira)|Joseph Kizito]], [[Moses Waiswa]] n'abalala . '''Ekizimbe ky'ebyemizannyo ekya Nsaji Sports Complex''' Mu kiseera kino Kiwanuka azimba ekifo eky’ebyemizannyo ekyatandika mu 2022, wansi w’erinnya lya Nsangi Sports Complex, ekisangibwa e Nsaji, [[Nakifuma]], nga kitudde ku ttaka eriweza yiika 7 nga ku zino kusuubirwa okukolebwako emizannyo egy'enjawulo ku mutendera gw’ensi yonna. Ekizimbe kya Nsaji Sports Complex kisuubirwa okuggulwawo mu mwaka gwa 2029. == Laba ne. == * [[Bobi Wine]] * Ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[National Unity Platform]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Sulaiman, Kiwanuka}} [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Abaazaalibwa mu 1982]] [[Category:Abantu abava mu Disitulikiti y'e Mukono]] [[Category:Bannayuganda abasajja bannabyamizannyo ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda abasuubuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Bannayuganda bannabyabufuzi ab'ekyasa ky'amakumi abiri mwekimu]] [[Category:Abaasomera ku Yunivasite y'e Makerere]] [[Category:Bannayuganda abasajja abazannyi b'omupiira]] [[Category:Ekibiina ky'abasajja abazannyi b'omupiira abalumbi]] [[Category:Bannayuganda bannabyamizannyo -bannabyabufuzi]] 7i4y1zcfgs6nmhcufg3c60psqn8kxn2 B2C Entertainment 0 13138 73460 70719 2026-08-30T08:00:58Z Musuuza 11013 ntereezezza ku mpamndiika 73460 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Born To Conquer (B2C) Entertainment''', era bamanyiddwa nga ba '''Kampala Boys''', kibiina kya bayimbi ba Uganda nga kirimu abayimbi basatu abayimba bombi. B2C ekoleddwa [Delivad Julio] (yazaalibwa Kasagga Julius), [ [[Mr.bLee B2C|Mwami Lee B2C]] ] (yazaalibwa Mugisha Richard) ne [ [[Bobby Lash B2C]] ] (yazaalibwa Ssali Peterson). Delivad Julio ne Mr. Lee bayimba n’amaloboozi ga [[:en:Ennanga_harp|RnB]] amagonvu agakkakkanya ate [[Bobby Lash B2C]] n’ayimba [[:en:Ennanga_harp|Ragga]] ne [[:en:Ennanga_harp|dancehall]] vibes.<ref>{{Cite web |date=23 January 2023 |title=B2C Entertainment: Uganda's Most Popular Musical Band |url=https://lifestyleug.com/who-is-b2c-entertainment/ |access-date=2023-12-29 |website=lifestyleug.com |language=en-US}}</ref> Abasatu bano baakola B2C entertainment okuva ku ssomero anti baali bayizi ku Crested secondary school mu [[:en:Ennanga_harp|Makindye Division]] mu [[Kampala]].<ref>{{Cite web |date=15 April 2022 |title=B2C BIOGRPAPHY, LIFE AND THEIR MUSIC JOURNEY - ugmuziki.com |url=https://www.ugmuziki.com/artists/b2c |access-date=2023-12-29 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref> Olw'obutakyukakyuka bwabwe, abasatu bano baasalawo okutandika omuziki ogw'ekikugu mu 2016 n'oluyimba lwabwe olw'okumenyawo olumanyiddwa nga '''Tokigeza''' olwakolebwa Diggy Baur.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=17 June 2016 |title=Audio: B2C release new song – 'Tokigeza'. Listen to it here! |url=https://bigeye.ug/b2c-release-new-song-tokigeza/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> == Enkolagana yaabwe == [[File:B2C_Soldjas.jpg|thumb|'''B2C nga bakola''']] Mu 2017, B2C Entertainment yafulumya [[:en:Ennanga_harp|enkolagana]] ne [[Spice Diana]], omuyimbi omututumufu mu Uganda ekyayongera abawagizi baabwe ku katale ka wano.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=10 November 2016 |title=B2C release new song "Njabala" with Spice Diana. Listen to it here! |url=https://bigeye.ug/b2c-release-new-song-njabala-spice-diana-listen/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> Nga mu mwaka gwe gumu, abasatu bano baafulumya enkolagana endala ey'omuziki ne [[Abayimbiramu kibiina kye bayita 'Goodlyfe'|Goodlyfe Crew]] eyatuumibwa Gutamiiza eyakola obulungi mu bulamu bwabwe. Gutamiiza yawangula engule ez’enjawulo ekyayamba B2C okuyingira mu nkalala z’abayimbi ab’oku ntikko ku lukalala lw’abayimbi mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=C. B. |date=22 January 2018 |title=Galaxy FM Recognizes B2C & Radio and Weasel |url=https://campusbee.ug/entertainment/galaxy-fm-recognizes-b2c-radio-weasel/ |access-date=2023-12-29 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=30 March 2018 |title=Fik Fameika, B2C & Mowzey Radio Win Big At the 2017–2018 Zinna Awards |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/03/30/fik-fameikab2c-mowzey-radio-win-big-at-the-2017-2018-zinna-awards/ |access-date=2023-12-30 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu 2017, B2C yafulumya ekibiina ky’abayimbi ekyatuumibwa '''Kapande''' n’omu ku bayimbi abasinga okwettanirwa mu Uganda amanyiddwa nga [[Eddy Kenzo]] .<ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=22 January 2018 |title="We Asked Eddy Kenzo For Kapande Collabo." – B2C Soldiers. |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/01/22/asked-eddy-kenzo-kapande-collabo-b2c-soldiers/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu 2018, abasatu bano baafulumya oluyimba ne [[:en:Ennanga_harp|The Ben]] omuyimbi omututumufu okuva e [[Rwanda]].<ref>{{Cite web |date=27 April 2018 |title=B2C in new song with Rwandan Artiste, The Ben |url=https://www.howwe.ug/news/Gee/20003/b2c-the-ben-in-new-song |access-date=2023-12-29 |website=www.howwe.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=22 May 2018 |title=AUDIO: B2C Music and The Ben collaborate on a new powerful love song titled 'No You, No Life' |url=http://mbu.ug/2018/05/22/audio-b2c-music-and-the-ben-collaborate-on-a-new-powerful-love-song-titled-no-you-no-life/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Mu 2018, B2C Entertainment yakomya endagaano y'okukola ne Maneja waabwe ow'ekika kyabwe Andrew Mugerwa amannyiddwa nga "Andy Events" eyagamba nti ye yatandika okusanyusa abantu mu B2C ng'ekibiina ky'abayimbi.<ref>{{Cite web |last=Kisakye |first=Allen |date=30 January 2019 |title='Kampala Boyz' is just our hash tag – B2C defends self over losing name to Andy Events |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20190130/60505/kampala-boyz-is-just-our-hash-tag-b2c-defends-self-over-losing-name-to-andy-events.html |access-date=2023-12-29 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref> Abayimbi abasatu bagamba nti emikolo gya Andy gyalina [[:en:Ennanga_harp|ebirooto n’ebiruubirirwa]] eby’enjawulo ebitasobola kukwatagana na kwegomba kwabwe.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=27 July 2022 |title=We had different dreams from his – B2C on splitting with Andy Events |url=http://mbu.ug/2022/07/27/we-had-different-dreams-from-his-b2c-on-splitting-with-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=9 November 2018 |title=Why B2C Boys fired their manager Andy Events |url=https://bigeye.ug/why-b2c-boys-fired-their-manager-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=14 November 2018 |title=B2C Entertainment officially parts ways with manager Andy Events |url=http://mbu.ug/2018/11/14/b2c-entertainment-fire-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Mu 2019, B2C entertainment yafulumya enkolagana endala n’omu ku bayimbi abakyala abasinga mu Uganda [[Rema Namakula]] eyatuumibwa Gutujja eyakolebwa Nessim.<ref>{{Cite web |title=Gutujja-Rema-Namakula-and-B2C-1 |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2020/01/01/gutujja-olwa-rema-ne-b2c-luwangudde-award-yomwaka-bebe-cool-kenzo-ne-sheebah-bavuganyiza-nnyo-mu-nnyimba-102-ezomwaka-2019/gutujja-rema-namakula-and-b2c-1/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu mwaka gwa 2023, [[:en:Ennanga_harp|abasatu]] bano baafulumya enkolagana bbiri ezikoze obulungi, baafulumya oluyimba n’omuyimbi Munnayuganda Carol Nantongo lwe baatuuma Ndabula<ref>{{Cite web |date=10 July 2023 |title=Ndabula -Carol Nantongo ft B2C – RedPaperDaily |url=https://redpaperdaily.com/ndabula-carol-nantongo-ft-b2c |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> oluvannyuma ne bafulumya enkolagana endala ey’omuziki ne [[Fik Fameica]] gye yatuuma Crazy Company.<ref>{{Cite web |last=Editor |first=Chief |date=4 December 2023 |title=Crazy Company – B2C Ent ft Fik Fameica |url=https://zivuga.co.ug/crazy-company-b2c-ent-ft-fik-fameica/ |access-date=2023-12-29 |website=Zivuga Uganda |language=en-US}}</ref> == Engule n’okusunsulwa == {| class="wikitable" |+B2C AWARDS N'ENSONGA LIST ! Omwaka ! Engule ! Olubu ! Alizaati |- | 2023. 2023 | Engule za Zzina | * Omuyimbi ow'omulembe guno ow'omwaka * Omuyimbi Omusajja ow'omwaka * Artiste w'omwaka | * Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=Muzzinyi |first=Chief |date=26 February 2023 |title=Zzina Awards: Kenzo named Artiste of the Year – See Full List |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2023/02/26/zzina-awards-kenzo-maintains-firm-grip-on-ugandan-music-industry-named-artiste-of-the-year/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2022. 2022 | Engule za ASFA | Omuyimbi omusajja asinga okukola sitayiro mu mwaka | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=Bob |first=Balam |date=20 December 2022 |title=ASFAs Full List Of Winners |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2022/12/20/full-list-of-winners-at-the-2022-abryanz-style-and-fashion-awards/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za [[:en:Ennanga_harp|Afrima]] | Duo, Group oba Band abasinga mu Africa | Basunsuddwa |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za Hipipo | * Oluyimba lwa zouk olusinga obulungi (Gutujja by B2C ft [[Rema Namakula]] ) * Enkolagana esinga obulungi (Gutujja) | Yawangudde <ref>{{Cite web |title=Winners – HiPipo Music Awards |url=https://hma.hipipo.com/winners/ |access-date=2023-12-29 |language=en-GB}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za Janzi | * Omuyimbi wa Afro-zouk ow'enjawulo * Omuyimbi ow'enjawulo mu by'obusuubuzi | * Yawangudde <ref>{{Cite web |last=Mugisha |first=Mugibson |date=13 December 2021 |title=FULL LIST: Winners At The Maiden Janzi Awards – MUGIBSON |url=https://mugibson.com/maiden-janzi-awards-winners/ |access-date=2023-12-29 |website=mugibson.com |language=en-US}}</ref> * Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=sqoopadmin |date=14 December 2021 |title=Full list of winners at Janzi Awards – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202112/news/events/full-list-of-winners-at-janzi-awards.html |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> |- | 2020 | Engule za MTV Mama | Oluyimba lw'omwaka (Munda Awo) | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=sqoopadmin |date=13 January 2021 |title=B2C bag another nomination in the MAMAs – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202101/four-one-one/b2c-bag-another-nomination-in-the-mamas.html?fb_comment_id=3589490064464679_3605852306161788 |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=MAMA Kampala: Eddy Kenzo, B2C score nominations {{!}} The Kampala Post |url=https://kampalapost.com/content/mama-kampala-eddy-kenzo-b2c-score-nominations |access-date=2023-12-29 |website=kampalapost.com}}</ref> |- | 2019 | Engule za [[:en:Ennanga_harp|Afrima]] | Duo, Group oba Band abasinga mu Africa | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |date=24 November 2019 |title=AFRIMAs 2019: Full list of winners |url=https://www.musicinafrica.net/magazine/afrimas-2019-full-list-winners |access-date=2023-12-29 |website=Music in Africa |language=en}}</ref> |- | 2018 | Engule za Zzina | * Oluyimba lw'omwaka (Gutamiza) * Oluyimba olusinga obulungi mu Afro-beat (Nyongera) * Enkolagana esinga obulungi(Gutamiza) | Yawangudde <ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=30 March 2018 |title=Fik Fameika, B2C & Mowzey Radio Win Big At the 2017–2018 Zinna Awards |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/03/30/fik-fameikab2c-mowzey-radio-win-big-at-the-2017-2018-zinna-awards/ |access-date=2023-12-30 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2017 | Engule za Uganda Entertainment Awards | Ekibiina ky'ennyimba ekisinga obulungi | Yawangudde <ref>{{Cite web |date=5 August 2017 |title=FULL LIST: Eddy Kenzo, B2C Win Big at Uganda Music Awards |url=https://chimpreports.com/full-list-eddy-kenzo-b2c-win-big-at-uganda-music-awards/ |access-date=2023-12-29 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> |} == Ebivvulu byaabwe == Mu 2018, aba B2C Entertainment (Kampala Boys) baategeka ekivvulu kyabwe ekyasooka ku Freedom City Mall ku luguudo lwa [[Entebbe]] e Namasuba.<ref>{{Cite web |title=Uganda Online – B2C trio set for their maiden concert |url=https://www.ugandaonline.net/2019287_b2c_trio_set_for_their_maiden_concert |access-date=2023-12-30 |website=www.ugandaonline.net}}</ref> Mu 2022,abayimbi bano abasatu baalina ekivvulu kyabwe ekyokubiri mu kizimbe kya Freedom City Mall.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=21 August 2022 |title=The B2C Kampala Boyz hold a successful second concert |url=http://mbu.ug/2022/08/21/the-b2c-kampala-boyz-hold-a-successful-second-concert/ |access-date=2023-12-30 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Olwo aba B2C ne balangirira ennaku z'ebivvulu zaabwe ez'okusatu ezitegekeddwa mu 2024 mu wooteeri ya Africana mu [[Kampala]] .<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=10 December 2023 |title=B2C Entertainment trio announces 2024 concert at Hotel Africana |url=http://mbu.ug/2023/12/10/b2c-entertainment-concert-2024/ |access-date=2023-12-30 |website=MBU |language=en-US}}</ref> == Ebijjuliddwa == ol2c5rurrdukzo2v58xcnitwhlqqzdi 73467 73460 2026-08-30T08:11:17Z Musuuza 11013 nyongeddeko obutindo 73467 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Born To Conquer (B2C) Entertainment''', era bamanyiddwa nga ba '''Kampala Boys''', kibiina kya bayimbi ba Uganda nga kirimu abayimbi basatu abayimba bombi. B2C ekoleddwa [Delivad Julio] (yazaalibwa Kasagga Julius), [ [[Mr.bLee B2C|Mwami Lee B2C]] ] (yazaalibwa Mugisha Richard) ne [ [[Bobby Lash B2C]] ] (yazaalibwa Ssali Peterson). Delivad Julio ne Mr. Lee bayimba n’amaloboozi ga [[RnB]] amagonvu agakkakkanya ate [[Bobby Lash B2C]] n’ayimba [[Ragga]] ne [[dancehall]] vibes.<ref>{{Cite web |date=23 January 2023 |title=B2C Entertainment: Uganda's Most Popular Musical Band |url=https://lifestyleug.com/who-is-b2c-entertainment/ |access-date=2023-12-29 |website=lifestyleug.com |language=en-US}}</ref> Abasatu bano baakola B2C entertainment okuva ku ssomero anti baali bayizi ku Crested secondary school mu [[Makindye Division]] mu [[Kampala]].<ref>{{Cite web |date=15 April 2022 |title=B2C BIOGRPAPHY, LIFE AND THEIR MUSIC JOURNEY - ugmuziki.com |url=https://www.ugmuziki.com/artists/b2c |access-date=2023-12-29 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref> Olw'obutakyukakyuka bwabwe, abasatu bano baasalawo okutandika omuziki ogw'ekikugu mu 2016 n'oluyimba lwabwe olw'okumenyawo olumanyiddwa nga '''Tokigeza''' olwakolebwa Diggy Baur.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=17 June 2016 |title=Audio: B2C release new song – 'Tokigeza'. Listen to it here! |url=https://bigeye.ug/b2c-release-new-song-tokigeza/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> == Enkolagana yaabwe == [[File:B2C_Soldjas.jpg|thumb|'''B2C nga bakola''']] Mu 2017, B2C Entertainment yafulumya [[enkolagana]] ne [[Spice Diana]], omuyimbi omututumufu mu Uganda ekyayongera abawagizi baabwe ku katale ka wano.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=10 November 2016 |title=B2C release new song "Njabala" with Spice Diana. Listen to it here! |url=https://bigeye.ug/b2c-release-new-song-njabala-spice-diana-listen/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> Nga mu mwaka gwe gumu, abasatu bano baafulumya enkolagana endala ey'omuziki ne [[Abayimbiramu kibiina kye bayita 'Goodlyfe'|Goodlyfe Crew]] eyatuumibwa Gutamiiza eyakola obulungi mu bulamu bwabwe. Gutamiiza yawangula engule ez’enjawulo ekyayamba B2C okuyingira mu nkalala z’abayimbi ab’oku ntikko ku lukalala lw’abayimbi mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=C. B. |date=22 January 2018 |title=Galaxy FM Recognizes B2C & Radio and Weasel |url=https://campusbee.ug/entertainment/galaxy-fm-recognizes-b2c-radio-weasel/ |access-date=2023-12-29 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=30 March 2018 |title=Fik Fameika, B2C & Mowzey Radio Win Big At the 2017–2018 Zinna Awards |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/03/30/fik-fameikab2c-mowzey-radio-win-big-at-the-2017-2018-zinna-awards/ |access-date=2023-12-30 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu 2017, B2C yafulumya ekibiina ky’abayimbi ekyatuumibwa '''Kapande''' n’omu ku bayimbi abasinga okwettanirwa mu Uganda amanyiddwa nga [[Eddy Kenzo]] .<ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=22 January 2018 |title="We Asked Eddy Kenzo For Kapande Collabo." – B2C Soldiers. |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/01/22/asked-eddy-kenzo-kapande-collabo-b2c-soldiers/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu 2018, abasatu bano baafulumya oluyimba ne [[The Ben]] omuyimbi omututumufu okuva e [[Rwanda]].<ref>{{Cite web |date=27 April 2018 |title=B2C in new song with Rwandan Artiste, The Ben |url=https://www.howwe.ug/news/Gee/20003/b2c-the-ben-in-new-song |access-date=2023-12-29 |website=www.howwe.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=22 May 2018 |title=AUDIO: B2C Music and The Ben collaborate on a new powerful love song titled 'No You, No Life' |url=http://mbu.ug/2018/05/22/audio-b2c-music-and-the-ben-collaborate-on-a-new-powerful-love-song-titled-no-you-no-life/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Mu 2018, B2C Entertainment yakomya endagaano y'okukola ne Maneja waabwe ow'ekika kyabwe Andrew Mugerwa amannyiddwa nga "Andy Events" eyagamba nti ye yatandika okusanyusa abantu mu B2C ng'ekibiina ky'abayimbi.<ref>{{Cite web |last=Kisakye |first=Allen |date=30 January 2019 |title='Kampala Boyz' is just our hash tag – B2C defends self over losing name to Andy Events |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20190130/60505/kampala-boyz-is-just-our-hash-tag-b2c-defends-self-over-losing-name-to-andy-events.html |access-date=2023-12-29 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref> Abayimbi abasatu bagamba nti emikolo gya Andy gyalina [[ebirooto]] n’[[Ebiruubirirwa (Aims)|ebiruubirirwa]] eby’enjawulo ebitasobola kukwatagana na kwegomba kwabwe.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=27 July 2022 |title=We had different dreams from his – B2C on splitting with Andy Events |url=http://mbu.ug/2022/07/27/we-had-different-dreams-from-his-b2c-on-splitting-with-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=9 November 2018 |title=Why B2C Boys fired their manager Andy Events |url=https://bigeye.ug/why-b2c-boys-fired-their-manager-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=14 November 2018 |title=B2C Entertainment officially parts ways with manager Andy Events |url=http://mbu.ug/2018/11/14/b2c-entertainment-fire-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Mu 2019, B2C entertainment yafulumya enkolagana endala n’omu ku bayimbi abakyala abasinga mu Uganda [[Rema Namakula]] eyatuumibwa Gutujja eyakolebwa Nessim.<ref>{{Cite web |title=Gutujja-Rema-Namakula-and-B2C-1 |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2020/01/01/gutujja-olwa-rema-ne-b2c-luwangudde-award-yomwaka-bebe-cool-kenzo-ne-sheebah-bavuganyiza-nnyo-mu-nnyimba-102-ezomwaka-2019/gutujja-rema-namakula-and-b2c-1/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu mwaka gwa 2023, [[abasatu]] bano baafulumya enkolagana bbiri ezikoze obulungi, baafulumya oluyimba n’omuyimbi Munnayuganda Carol Nantongo lwe baatuuma Ndabula<ref>{{Cite web |date=10 July 2023 |title=Ndabula -Carol Nantongo ft B2C – RedPaperDaily |url=https://redpaperdaily.com/ndabula-carol-nantongo-ft-b2c |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> oluvannyuma ne bafulumya enkolagana endala ey’omuziki ne [[Fik Fameica]] gye yatuuma Crazy Company.<ref>{{Cite web |last=Editor |first=Chief |date=4 December 2023 |title=Crazy Company – B2C Ent ft Fik Fameica |url=https://zivuga.co.ug/crazy-company-b2c-ent-ft-fik-fameica/ |access-date=2023-12-29 |website=Zivuga Uganda |language=en-US}}</ref> == Engule n’okusunsulwa == {| class="wikitable" |+B2C AWARDS N'ENSONGA LIST ! Omwaka ! Engule ! Olubu ! Alizaati |- | 2023. 2023 | Engule za Zzina | * Omuyimbi ow'omulembe guno ow'omwaka * Omuyimbi Omusajja ow'omwaka * Artiste w'omwaka | * Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=Muzzinyi |first=Chief |date=26 February 2023 |title=Zzina Awards: Kenzo named Artiste of the Year – See Full List |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2023/02/26/zzina-awards-kenzo-maintains-firm-grip-on-ugandan-music-industry-named-artiste-of-the-year/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2022. 2022 | Engule za ASFA | Omuyimbi omusajja asinga okukola sitayiro mu mwaka | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=Bob |first=Balam |date=20 December 2022 |title=ASFAs Full List Of Winners |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2022/12/20/full-list-of-winners-at-the-2022-abryanz-style-and-fashion-awards/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za [[Afrima]] | Duo, Group oba Band abasinga mu Africa | Basunsuddwa |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za Hipipo | * Oluyimba lwa zouk olusinga obulungi (Gutujja by B2C ft [[Rema Namakula]] ) * Enkolagana esinga obulungi (Gutujja) | Yawangudde <ref>{{Cite web |title=Winners – HiPipo Music Awards |url=https://hma.hipipo.com/winners/ |access-date=2023-12-29 |language=en-GB}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za Janzi | * Omuyimbi wa Afro-zouk ow'enjawulo * Omuyimbi ow'enjawulo mu by'obusuubuzi | * Yawangudde <ref>{{Cite web |last=Mugisha |first=Mugibson |date=13 December 2021 |title=FULL LIST: Winners At The Maiden Janzi Awards – MUGIBSON |url=https://mugibson.com/maiden-janzi-awards-winners/ |access-date=2023-12-29 |website=mugibson.com |language=en-US}}</ref> * Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=sqoopadmin |date=14 December 2021 |title=Full list of winners at Janzi Awards – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202112/news/events/full-list-of-winners-at-janzi-awards.html |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> |- | 2020 | Engule za MTV Mama | Oluyimba lw'omwaka (Munda Awo) | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=sqoopadmin |date=13 January 2021 |title=B2C bag another nomination in the MAMAs – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202101/four-one-one/b2c-bag-another-nomination-in-the-mamas.html?fb_comment_id=3589490064464679_3605852306161788 |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=MAMA Kampala: Eddy Kenzo, B2C score nominations {{!}} The Kampala Post |url=https://kampalapost.com/content/mama-kampala-eddy-kenzo-b2c-score-nominations |access-date=2023-12-29 |website=kampalapost.com}}</ref> |- | 2019 | Engule za [[Afrima]] | Duo, Group oba Band abasinga mu Africa | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |date=24 November 2019 |title=AFRIMAs 2019: Full list of winners |url=https://www.musicinafrica.net/magazine/afrimas-2019-full-list-winners |access-date=2023-12-29 |website=Music in Africa |language=en}}</ref> |- | 2018 | Engule za Zzina | * Oluyimba lw'omwaka (Gutamiza) * Oluyimba olusinga obulungi mu Afro-beat (Nyongera) * Enkolagana esinga obulungi(Gutamiza) | Yawangudde <ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=30 March 2018 |title=Fik Fameika, B2C & Mowzey Radio Win Big At the 2017–2018 Zinna Awards |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/03/30/fik-fameikab2c-mowzey-radio-win-big-at-the-2017-2018-zinna-awards/ |access-date=2023-12-30 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2017 | Engule za Uganda Entertainment Awards | Ekibiina ky'ennyimba ekisinga obulungi | Yawangudde <ref>{{Cite web |date=5 August 2017 |title=FULL LIST: Eddy Kenzo, B2C Win Big at Uganda Music Awards |url=https://chimpreports.com/full-list-eddy-kenzo-b2c-win-big-at-uganda-music-awards/ |access-date=2023-12-29 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> |} == Ebivvulu byaabwe == Mu 2018, aba B2C Entertainment (Kampala Boys) baategeka ekivvulu kyabwe ekyasooka ku Freedom City Mall ku luguudo lwa [[Entebbe]] e Namasuba.<ref>{{Cite web |title=Uganda Online – B2C trio set for their maiden concert |url=https://www.ugandaonline.net/2019287_b2c_trio_set_for_their_maiden_concert |access-date=2023-12-30 |website=www.ugandaonline.net}}</ref> Mu 2022,abayimbi bano abasatu baalina ekivvulu kyabwe ekyokubiri mu kizimbe kya Freedom City Mall.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=21 August 2022 |title=The B2C Kampala Boyz hold a successful second concert |url=http://mbu.ug/2022/08/21/the-b2c-kampala-boyz-hold-a-successful-second-concert/ |access-date=2023-12-30 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Olwo aba B2C ne balangirira ennaku z'ebivvulu zaabwe ez'okusatu ezitegekeddwa mu 2024 mu wooteeri ya Africana mu [[Kampala]] .<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=10 December 2023 |title=B2C Entertainment trio announces 2024 concert at Hotel Africana |url=http://mbu.ug/2023/12/10/b2c-entertainment-concert-2024/ |access-date=2023-12-30 |website=MBU |language=en-US}}</ref> == Ebijjuliddwa == qf4phdizrg2boitqv2c0hyuzf0bny7b 73472 73467 2026-08-30T08:25:59Z Musuuza 11013 ntereezezza ku bijuliziddwa 73472 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Born To Conquer (B2C) Entertainment''', era bamanyiddwa nga ba '''Kampala Boys''', kibiina kya bayimbi ba Uganda nga kirimu abayimbi basatu abayimba bombi. B2C ekoleddwa [Delivad Julio] (yazaalibwa Kasagga Julius), [ [[Mr.bLee B2C|Mwami Lee B2C]] ] (yazaalibwa Mugisha Richard) ne [ [[Bobby Lash B2C]] ] (yazaalibwa Ssali Peterson). Delivad Julio ne Mr. Lee bayimba n’amaloboozi ga [[RnB]] amagonvu agakkakkanya ate [[Bobby Lash B2C]] n’ayimba [[Ragga]] ne [[dancehall]] vibes.<ref>{{Cite web |date=23 January 2023 |title=B2C Entertainment: Uganda's Most Popular Musical Band |url=https://lifestyleug.com/who-is-b2c-entertainment/ |access-date=2023-12-29 |website=lifestyleug.com |language=en-US}}</ref> Abasatu bano baakola B2C entertainment okuva ku ssomero anti baali bayizi ku Crested secondary school mu [[Makindye Division]] mu [[Kampala]].<ref>{{Cite web |date=15 April 2022|title=B2C BIOGRPAPHY, LIFE AND THEIR MUSIC JOURNEY - ugmuziki.com|url=https://www.ugmuziki.com/artists/b2c|access-date=2023-12-29|website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform|language=en}}</ref> Olw'obutakyukakyuka bwabwe, abasatu bano baasalawo okutandika omuziki ogw'ekikugu mu 2016 n'oluyimba lwabwe olw'okumenyawo olumanyiddwa nga '''Tokigeza''' olwakolebwa Diggy Baur.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=17 June 2016 |title=Audio: B2C release new song – 'Tokigeza'. Listen to it here! |url=https://bigeye.ug/b2c-release-new-song-tokigeza/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> == Enkolagana yaabwe == [[File:B2C_Soldjas.jpg|thumb|'''B2C nga bakola''']] Mu 2017, B2C Entertainment yafulumya [[enkolagana]] ne [[Spice Diana]], omuyimbi omututumufu mu Uganda ekyayongera abawagizi baabwe ku katale ka wano.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=10 November 2016 |title=B2C release new song "Njabala" with Spice Diana. Listen to it here! |url=https://bigeye.ug/b2c-release-new-song-njabala-spice-diana-listen/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> Nga mu mwaka gwe gumu, abasatu bano baafulumya enkolagana endala ey'omuziki ne [[Abayimbiramu kibiina kye bayita 'Goodlyfe'|Goodlyfe Crew]] eyatuumibwa Gutamiiza eyakola obulungi mu bulamu bwabwe. Gutamiiza yawangula engule ez’enjawulo ekyayamba B2C okuyingira mu nkalala z’abayimbi ab’oku ntikko ku lukalala lw’abayimbi mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=C. B. |date=22 January 2018 |title=Galaxy FM Recognizes B2C & Radio and Weasel |url=https://campusbee.ug/entertainment/galaxy-fm-recognizes-b2c-radio-weasel/ |access-date=2023-12-29 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=30 March 2018 |title=Fik Fameika, B2C & Mowzey Radio Win Big At the 2017–2018 Zinna Awards |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/03/30/fik-fameikab2c-mowzey-radio-win-big-at-the-2017-2018-zinna-awards/ |access-date=2023-12-30 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu 2017, B2C yafulumya ekibiina ky’abayimbi ekyatuumibwa '''Kapande''' n’omu ku bayimbi abasinga okwettanirwa mu Uganda amanyiddwa nga [[Eddy Kenzo]] .<ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=22 January 2018 |title="We Asked Eddy Kenzo For Kapande Collabo." – B2C Soldiers. |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/01/22/asked-eddy-kenzo-kapande-collabo-b2c-soldiers/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu 2018, abasatu bano baafulumya oluyimba ne [[The Ben]] omuyimbi omututumufu okuva e [[Rwanda]].<ref>{{Cite web |date=27 April 2018 |title=B2C in new song with Rwandan Artiste, The Ben |url=https://www.howwe.ug/news/Gee/20003/b2c-the-ben-in-new-song |access-date=2023-12-29 |website=www.howwe.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=22 May 2018 |title=AUDIO: B2C Music and The Ben collaborate on a new powerful love song titled 'No You, No Life' |url=http://mbu.ug/2018/05/22/audio-b2c-music-and-the-ben-collaborate-on-a-new-powerful-love-song-titled-no-you-no-life/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Mu 2018, B2C Entertainment yakomya endagaano y'okukola ne Maneja waabwe ow'ekika kyabwe Andrew Mugerwa amannyiddwa nga "Andy Events" eyagamba nti ye yatandika okusanyusa abantu mu B2C ng'ekibiina ky'abayimbi.<ref>{{Cite web |last=Kisakye |first=Allen |date=30 January 2019 |title='Kampala Boyz' is just our hash tag – B2C defends self over losing name to Andy Events |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20190130/60505/kampala-boyz-is-just-our-hash-tag-b2c-defends-self-over-losing-name-to-andy-events.html |access-date=2023-12-29 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref> Abayimbi abasatu bagamba nti emikolo gya Andy gyalina [[ebirooto]] n’[[Ebiruubirirwa (Aims)|ebiruubirirwa]] eby’enjawulo ebitasobola kukwatagana na kwegomba kwabwe.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=27 July 2022 |title=We had different dreams from his – B2C on splitting with Andy Events |url=http://mbu.ug/2022/07/27/we-had-different-dreams-from-his-b2c-on-splitting-with-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=9 November 2018 |title=Why B2C Boys fired their manager Andy Events |url=https://bigeye.ug/why-b2c-boys-fired-their-manager-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=14 November 2018 |title=B2C Entertainment officially parts ways with manager Andy Events |url=http://mbu.ug/2018/11/14/b2c-entertainment-fire-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Mu 2019, B2C entertainment yafulumya enkolagana endala n’omu ku bayimbi abakyala abasinga mu Uganda [[Rema Namakula]] eyatuumibwa Gutujja eyakolebwa Nessim.<ref>{{Cite web |title=Gutujja-Rema-Namakula-and-B2C-1 |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2020/01/01/gutujja-olwa-rema-ne-b2c-luwangudde-award-yomwaka-bebe-cool-kenzo-ne-sheebah-bavuganyiza-nnyo-mu-nnyimba-102-ezomwaka-2019/gutujja-rema-namakula-and-b2c-1/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu mwaka gwa 2023, [[abasatu]] bano baafulumya enkolagana bbiri ezikoze obulungi, baafulumya oluyimba n’omuyimbi Munnayuganda Carol Nantongo lwe baatuuma Ndabula<ref>{{Cite web |date=10 July 2023 |title=Ndabula -Carol Nantongo ft B2C – RedPaperDaily |url=https://redpaperdaily.com/ndabula-carol-nantongo-ft-b2c |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> oluvannyuma ne bafulumya enkolagana endala ey’omuziki ne [[Fik Fameica]] gye yatuuma Crazy Company.<ref>{{Cite web |last=Editor |first=Chief |date=4 December 2023 |title=Crazy Company – B2C Ent ft Fik Fameica |url=https://zivuga.co.ug/crazy-company-b2c-ent-ft-fik-fameica/ |access-date=2023-12-29 |website=Zivuga Uganda |language=en-US}}</ref> == Engule n’okusunsulwa == {| class="wikitable" |+B2C AWARDS N'ENSONGA LIST ! Omwaka ! Engule ! Olubu ! Alizaati |- | 2023. 2023 | Engule za Zzina | * Omuyimbi ow'omulembe guno ow'omwaka * Omuyimbi Omusajja ow'omwaka * Artiste w'omwaka | * Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=Muzzinyi |first=Chief |date=26 February 2023 |title=Zzina Awards: Kenzo named Artiste of the Year – See Full List |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2023/02/26/zzina-awards-kenzo-maintains-firm-grip-on-ugandan-music-industry-named-artiste-of-the-year/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2022. 2022 | Engule za ASFA | Omuyimbi omusajja asinga okukola sitayiro mu mwaka | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=Bob |first=Balam |date=20 December 2022 |title=ASFAs Full List Of Winners |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2022/12/20/full-list-of-winners-at-the-2022-abryanz-style-and-fashion-awards/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za [[Afrima]] | Duo, Group oba Band abasinga mu Africa | Basunsuddwa<ref>{{Citation |title=All Africa Music Awards 2021|date=15 August 2023|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=All_Africa_Music_Awards_2021&oldid=1170452020|work=Wikipedia|access-date=2023-12-29|language=en}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za Hipipo | * Oluyimba lwa zouk olusinga obulungi (Gutujja by B2C ft [[Rema Namakula]] ) * Enkolagana esinga obulungi (Gutujja) | Yawangudde <ref>{{Cite web |title=Winners – HiPipo Music Awards |url=https://hma.hipipo.com/winners/ |access-date=2023-12-29 |language=en-GB}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za Janzi | * Omuyimbi wa Afro-zouk ow'enjawulo * Omuyimbi ow'enjawulo mu by'obusuubuzi | * Yawangudde <ref>{{Cite web |last=Mugisha |first=Mugibson |date=13 December 2021 |title=FULL LIST: Winners At The Maiden Janzi Awards – MUGIBSON |url=https://mugibson.com/maiden-janzi-awards-winners/ |access-date=2023-12-29 |website=mugibson.com |language=en-US}}</ref> * Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=sqoopadmin |date=14 December 2021 |title=Full list of winners at Janzi Awards – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202112/news/events/full-list-of-winners-at-janzi-awards.html |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> |- | 2020 | Engule za MTV Mama | Oluyimba lw'omwaka (Munda Awo) | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=sqoopadmin |date=13 January 2021 |title=B2C bag another nomination in the MAMAs – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202101/four-one-one/b2c-bag-another-nomination-in-the-mamas.html?fb_comment_id=3589490064464679_3605852306161788 |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=MAMA Kampala: Eddy Kenzo, B2C score nominations {{!}} The Kampala Post |url=https://kampalapost.com/content/mama-kampala-eddy-kenzo-b2c-score-nominations |access-date=2023-12-29 |website=kampalapost.com}}</ref> |- | 2019 | Engule za [[Afrima]] | Duo, Group oba Band abasinga mu Africa | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |date=24 November 2019 |title=AFRIMAs 2019: Full list of winners |url=https://www.musicinafrica.net/magazine/afrimas-2019-full-list-winners |access-date=2023-12-29 |website=Music in Africa |language=en}}</ref> |- | 2018 | Engule za Zzina | * Oluyimba lw'omwaka (Gutamiza) * Oluyimba olusinga obulungi mu Afro-beat (Nyongera) * Enkolagana esinga obulungi(Gutamiza) | Yawangudde <ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=30 March 2018 |title=Fik Fameika, B2C & Mowzey Radio Win Big At the 2017–2018 Zinna Awards |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/03/30/fik-fameikab2c-mowzey-radio-win-big-at-the-2017-2018-zinna-awards/ |access-date=2023-12-30 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2017 | Engule za Uganda Entertainment Awards | Ekibiina ky'ennyimba ekisinga obulungi | Yawangudde <ref>{{Cite web |date=5 August 2017 |title=FULL LIST: Eddy Kenzo, B2C Win Big at Uganda Music Awards |url=https://chimpreports.com/full-list-eddy-kenzo-b2c-win-big-at-uganda-music-awards/ |access-date=2023-12-29 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> |} == Ebivvulu byaabwe == Mu 2018, aba B2C Entertainment (Kampala Boys) baategeka ekivvulu kyabwe ekyasooka ku Freedom City Mall ku luguudo lwa [[Entebbe]] e Namasuba.<ref>{{Cite web |title=Uganda Online – B2C trio set for their maiden concert |url=https://www.ugandaonline.net/2019287_b2c_trio_set_for_their_maiden_concert |access-date=2023-12-30 |website=www.ugandaonline.net}}</ref> Mu 2022,abayimbi bano abasatu baalina ekivvulu kyabwe ekyokubiri mu kizimbe kya Freedom City Mall.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=21 August 2022 |title=The B2C Kampala Boyz hold a successful second concert |url=http://mbu.ug/2022/08/21/the-b2c-kampala-boyz-hold-a-successful-second-concert/ |access-date=2023-12-30 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Olwo aba B2C ne balangirira ennaku z'ebivvulu zaabwe ez'okusatu ezitegekeddwa mu 2024 mu wooteeri ya Africana mu [[Kampala]] .<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=10 December 2023 |title=B2C Entertainment trio announces 2024 concert at Hotel Africana |url=http://mbu.ug/2023/12/10/b2c-entertainment-concert-2024/ |access-date=2023-12-30 |website=MBU |language=en-US}}</ref> == Ebijjuliddwa == ly84wwavm2d0jnuboha7bwkrkgt7zw0 73476 73472 2026-08-30T08:32:45Z Musuuza 11013 nyongeddemu laba ne 73476 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Born To Conquer (B2C) Entertainment''', era bamanyiddwa nga ba '''Kampala Boys''', kibiina kya bayimbi ba Uganda nga kirimu abayimbi basatu abayimba bombi. B2C ekoleddwa [Delivad Julio] (yazaalibwa Kasagga Julius), [ [[Mr.bLee B2C|Mwami Lee B2C]] ] (yazaalibwa Mugisha Richard) ne [ [[Bobby Lash B2C]] ] (yazaalibwa Ssali Peterson). Delivad Julio ne Mr. Lee bayimba n’amaloboozi ga [[RnB]] amagonvu agakkakkanya ate [[Bobby Lash B2C]] n’ayimba [[Ragga]] ne [[dancehall]] vibes.<ref>{{Cite web |date=23 January 2023 |title=B2C Entertainment: Uganda's Most Popular Musical Band |url=https://lifestyleug.com/who-is-b2c-entertainment/ |access-date=2023-12-29 |website=lifestyleug.com |language=en-US}}</ref> Abasatu bano baakola B2C entertainment okuva ku ssomero anti baali bayizi ku Crested secondary school mu [[Makindye Division]] mu [[Kampala]].<ref>{{Cite web |date=15 April 2022|title=B2C BIOGRPAPHY, LIFE AND THEIR MUSIC JOURNEY - ugmuziki.com|url=https://www.ugmuziki.com/artists/b2c|access-date=2023-12-29|website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform|language=en}}</ref> Olw'obutakyukakyuka bwabwe, abasatu bano baasalawo okutandika omuziki ogw'ekikugu mu 2016 n'oluyimba lwabwe olw'okumenyawo olumanyiddwa nga '''Tokigeza''' olwakolebwa Diggy Baur.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=17 June 2016 |title=Audio: B2C release new song – 'Tokigeza'. Listen to it here! |url=https://bigeye.ug/b2c-release-new-song-tokigeza/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> == Enkolagana yaabwe == [[File:B2C_Soldjas.jpg|thumb|'''B2C nga bakola''']] Mu 2017, B2C Entertainment yafulumya [[enkolagana]] ne [[Spice Diana]], omuyimbi omututumufu mu Uganda ekyayongera abawagizi baabwe ku katale ka wano.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=10 November 2016 |title=B2C release new song "Njabala" with Spice Diana. Listen to it here! |url=https://bigeye.ug/b2c-release-new-song-njabala-spice-diana-listen/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> Nga mu mwaka gwe gumu, abasatu bano baafulumya enkolagana endala ey'omuziki ne [[Abayimbiramu kibiina kye bayita 'Goodlyfe'|Goodlyfe Crew]] eyatuumibwa Gutamiiza eyakola obulungi mu bulamu bwabwe. Gutamiiza yawangula engule ez’enjawulo ekyayamba B2C okuyingira mu nkalala z’abayimbi ab’oku ntikko ku lukalala lw’abayimbi mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=C. B. |date=22 January 2018 |title=Galaxy FM Recognizes B2C & Radio and Weasel |url=https://campusbee.ug/entertainment/galaxy-fm-recognizes-b2c-radio-weasel/ |access-date=2023-12-29 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=30 March 2018 |title=Fik Fameika, B2C & Mowzey Radio Win Big At the 2017–2018 Zinna Awards |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/03/30/fik-fameikab2c-mowzey-radio-win-big-at-the-2017-2018-zinna-awards/ |access-date=2023-12-30 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu 2017, B2C yafulumya ekibiina ky’abayimbi ekyatuumibwa '''Kapande''' n’omu ku bayimbi abasinga okwettanirwa mu Uganda amanyiddwa nga [[Eddy Kenzo]].<ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=22 January 2018 |title="We Asked Eddy Kenzo For Kapande Collabo." – B2C Soldiers. |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/01/22/asked-eddy-kenzo-kapande-collabo-b2c-soldiers/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu 2018, abasatu bano baafulumya oluyimba ne [[The Ben]] omuyimbi omututumufu okuva e [[Rwanda]].<ref>{{Cite web |date=27 April 2018 |title=B2C in new song with Rwandan Artiste, The Ben |url=https://www.howwe.ug/news/Gee/20003/b2c-the-ben-in-new-song |access-date=2023-12-29 |website=www.howwe.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=22 May 2018 |title=AUDIO: B2C Music and The Ben collaborate on a new powerful love song titled 'No You, No Life' |url=http://mbu.ug/2018/05/22/audio-b2c-music-and-the-ben-collaborate-on-a-new-powerful-love-song-titled-no-you-no-life/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Mu 2018, B2C Entertainment yakomya endagaano y'okukola ne Maneja waabwe ow'ekika kyabwe Andrew Mugerwa amannyiddwa nga "Andy Events" eyagamba nti ye yatandika okusanyusa abantu mu B2C ng'ekibiina ky'abayimbi.<ref>{{Cite web |last=Kisakye |first=Allen |date=30 January 2019 |title='Kampala Boyz' is just our hash tag – B2C defends self over losing name to Andy Events |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20190130/60505/kampala-boyz-is-just-our-hash-tag-b2c-defends-self-over-losing-name-to-andy-events.html |access-date=2023-12-29 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref> Abayimbi abasatu bagamba nti emikolo gya Andy gyalina [[ebirooto]] n’[[Ebiruubirirwa (Aims)|ebiruubirirwa]] eby’enjawulo ebitasobola kukwatagana na kwegomba kwabwe.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=27 July 2022 |title=We had different dreams from his – B2C on splitting with Andy Events |url=http://mbu.ug/2022/07/27/we-had-different-dreams-from-his-b2c-on-splitting-with-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=9 November 2018 |title=Why B2C Boys fired their manager Andy Events |url=https://bigeye.ug/why-b2c-boys-fired-their-manager-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=14 November 2018 |title=B2C Entertainment officially parts ways with manager Andy Events |url=http://mbu.ug/2018/11/14/b2c-entertainment-fire-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Mu 2019, B2C entertainment yafulumya enkolagana endala n’omu ku bayimbi abakyala abasinga mu Uganda [[Rema Namakula]] eyatuumibwa Gutujja eyakolebwa Nessim.<ref>{{Cite web |title=Gutujja-Rema-Namakula-and-B2C-1 |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2020/01/01/gutujja-olwa-rema-ne-b2c-luwangudde-award-yomwaka-bebe-cool-kenzo-ne-sheebah-bavuganyiza-nnyo-mu-nnyimba-102-ezomwaka-2019/gutujja-rema-namakula-and-b2c-1/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu mwaka gwa 2023, [[abasatu]] bano baafulumya enkolagana bbiri ezikoze obulungi, baafulumya oluyimba n’omuyimbi Munnayuganda Carol Nantongo lwe baatuuma Ndabula<ref>{{Cite web |date=10 July 2023 |title=Ndabula -Carol Nantongo ft B2C – RedPaperDaily |url=https://redpaperdaily.com/ndabula-carol-nantongo-ft-b2c |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> oluvannyuma ne bafulumya enkolagana endala ey’omuziki ne [[Fik Fameica]] gye yatuuma Crazy Company.<ref>{{Cite web |last=Editor |first=Chief |date=4 December 2023 |title=Crazy Company – B2C Ent ft Fik Fameica |url=https://zivuga.co.ug/crazy-company-b2c-ent-ft-fik-fameica/ |access-date=2023-12-29 |website=Zivuga Uganda |language=en-US}}</ref> == Engule n’okusunsulwa == {| class="wikitable" |+B2C AWARDS N'ENSONGA LIST ! Omwaka ! Engule ! Olubu ! Alizaati |- | 2023. 2023 | Engule za Zzina | * Omuyimbi ow'omulembe guno ow'omwaka * Omuyimbi Omusajja ow'omwaka * Artiste w'omwaka | * Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=Muzzinyi |first=Chief |date=26 February 2023 |title=Zzina Awards: Kenzo named Artiste of the Year – See Full List |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2023/02/26/zzina-awards-kenzo-maintains-firm-grip-on-ugandan-music-industry-named-artiste-of-the-year/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2022. 2022 | Engule za ASFA | Omuyimbi omusajja asinga okukola sitayiro mu mwaka | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=Bob |first=Balam |date=20 December 2022 |title=ASFAs Full List Of Winners |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2022/12/20/full-list-of-winners-at-the-2022-abryanz-style-and-fashion-awards/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za [[Afrima]] | Duo, Group oba Band abasinga mu Africa | Basunsuddwa<ref>{{Citation |title=All Africa Music Awards 2021|date=15 August 2023|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=All_Africa_Music_Awards_2021&oldid=1170452020|work=Wikipedia|access-date=2023-12-29|language=en}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za Hipipo | * Oluyimba lwa zouk olusinga obulungi (Gutujja by B2C ft [[Rema Namakula]] ) * Enkolagana esinga obulungi (Gutujja) | Yawangudde <ref>{{Cite web |title=Winners – HiPipo Music Awards |url=https://hma.hipipo.com/winners/ |access-date=2023-12-29 |language=en-GB}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za Janzi | * Omuyimbi wa Afro-zouk ow'enjawulo * Omuyimbi ow'enjawulo mu by'obusuubuzi | * Yawangudde <ref>{{Cite web |last=Mugisha |first=Mugibson |date=13 December 2021 |title=FULL LIST: Winners At The Maiden Janzi Awards – MUGIBSON |url=https://mugibson.com/maiden-janzi-awards-winners/ |access-date=2023-12-29 |website=mugibson.com |language=en-US}}</ref> * Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=sqoopadmin |date=14 December 2021 |title=Full list of winners at Janzi Awards – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202112/news/events/full-list-of-winners-at-janzi-awards.html |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> |- | 2020 | Engule za MTV Mama | Oluyimba lw'omwaka (Munda Awo) | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=sqoopadmin |date=13 January 2021 |title=B2C bag another nomination in the MAMAs – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202101/four-one-one/b2c-bag-another-nomination-in-the-mamas.html?fb_comment_id=3589490064464679_3605852306161788 |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=MAMA Kampala: Eddy Kenzo, B2C score nominations {{!}} The Kampala Post |url=https://kampalapost.com/content/mama-kampala-eddy-kenzo-b2c-score-nominations |access-date=2023-12-29 |website=kampalapost.com}}</ref> |- | 2019 | Engule za [[Afrima]] | Duo, Group oba Band abasinga mu Africa | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |date=24 November 2019 |title=AFRIMAs 2019: Full list of winners |url=https://www.musicinafrica.net/magazine/afrimas-2019-full-list-winners |access-date=2023-12-29 |website=Music in Africa |language=en}}</ref> |- | 2018 | Engule za Zzina | * Oluyimba lw'omwaka (Gutamiza) * Oluyimba olusinga obulungi mu Afro-beat (Nyongera) * Enkolagana esinga obulungi(Gutamiza) | Yawangudde <ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=30 March 2018 |title=Fik Fameika, B2C & Mowzey Radio Win Big At the 2017–2018 Zinna Awards |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/03/30/fik-fameikab2c-mowzey-radio-win-big-at-the-2017-2018-zinna-awards/ |access-date=2023-12-30 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2017 | Engule za Uganda Entertainment Awards | Ekibiina ky'ennyimba ekisinga obulungi | Yawangudde <ref>{{Cite web |date=5 August 2017 |title=FULL LIST: Eddy Kenzo, B2C Win Big at Uganda Music Awards |url=https://chimpreports.com/full-list-eddy-kenzo-b2c-win-big-at-uganda-music-awards/ |access-date=2023-12-29 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> |} == Ebivvulu byaabwe == Mu 2018, aba B2C Entertainment (Kampala Boys) baategeka ekivvulu kyabwe ekyasooka ku Freedom City Mall ku luguudo lwa [[Entebbe]] e Namasuba.<ref>{{Cite web |title=Uganda Online – B2C trio set for their maiden concert |url=https://www.ugandaonline.net/2019287_b2c_trio_set_for_their_maiden_concert |access-date=2023-12-30 |website=www.ugandaonline.net}}</ref> Mu 2022,abayimbi bano abasatu baalina ekivvulu kyabwe ekyokubiri mu kizimbe kya Freedom City Mall.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=21 August 2022 |title=The B2C Kampala Boyz hold a successful second concert |url=http://mbu.ug/2022/08/21/the-b2c-kampala-boyz-hold-a-successful-second-concert/ |access-date=2023-12-30 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Olwo aba B2C ne balangirira ennaku z'ebivvulu zaabwe ez'okusatu ezitegekeddwa mu 2024 mu wooteeri ya Africana mu [[Kampala]] .<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=10 December 2023 |title=B2C Entertainment trio announces 2024 concert at Hotel Africana |url=http://mbu.ug/2023/12/10/b2c-entertainment-concert-2024/ |access-date=2023-12-30 |website=MBU |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[Rema Namakula]] * [[Afrima]] * [[Abayimbiramu kibiina kye bayita 'Goodlyfe'|Goodlyfe Crew]] * [[Bobby Lash B2C]] * [[dancehall]] * [[The Ben]] * [[RnB]] * [[Spice Diana]] * [[Eddy Kenzo]] == Ebijjuliddwa == b47gt9jmrecdf47pcz5p6uarlc8699w 73480 73476 2026-08-30T08:42:05Z Musuuza 11013 nyongeddeko amatuluba 73480 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Born To Conquer (B2C) Entertainment''', era bamanyiddwa nga ba '''Kampala Boys''', kibiina kya bayimbi ba Uganda nga kirimu abayimbi basatu abayimba bombi. B2C ekoleddwa [Delivad Julio] (yazaalibwa Kasagga Julius), [ [[Mr.bLee B2C|Mwami Lee B2C]] ] (yazaalibwa Mugisha Richard) ne [ [[Bobby Lash B2C]] ] (yazaalibwa Ssali Peterson). Delivad Julio ne Mr. Lee bayimba n’amaloboozi ga [[RnB]] amagonvu agakkakkanya ate [[Bobby Lash B2C]] n’ayimba [[Ragga]] ne [[dancehall]] vibes.<ref>{{Cite web |date=23 January 2023 |title=B2C Entertainment: Uganda's Most Popular Musical Band |url=https://lifestyleug.com/who-is-b2c-entertainment/ |access-date=2023-12-29 |website=lifestyleug.com |language=en-US}}</ref> Abasatu bano baakola B2C entertainment okuva ku ssomero anti baali bayizi ku Crested secondary school mu [[Makindye Division]] mu [[Kampala]].<ref>{{Cite web |date=15 April 2022|title=B2C BIOGRPAPHY, LIFE AND THEIR MUSIC JOURNEY - ugmuziki.com|url=https://www.ugmuziki.com/artists/b2c|access-date=2023-12-29|website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform|language=en}}</ref> Olw'obutakyukakyuka bwabwe, abasatu bano baasalawo okutandika omuziki ogw'ekikugu mu 2016 n'oluyimba lwabwe olw'okumenyawo olumanyiddwa nga '''Tokigeza''' olwakolebwa Diggy Baur.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=17 June 2016 |title=Audio: B2C release new song – 'Tokigeza'. Listen to it here! |url=https://bigeye.ug/b2c-release-new-song-tokigeza/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> == Enkolagana yaabwe == [[File:B2C_Soldjas.jpg|thumb|'''B2C nga bakola''']] Mu 2017, B2C Entertainment yafulumya [[enkolagana]] ne [[Spice Diana]], omuyimbi omututumufu mu Uganda ekyayongera abawagizi baabwe ku katale ka wano.<ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=10 November 2016 |title=B2C release new song "Njabala" with Spice Diana. Listen to it here! |url=https://bigeye.ug/b2c-release-new-song-njabala-spice-diana-listen/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref> Nga mu mwaka gwe gumu, abasatu bano baafulumya enkolagana endala ey'omuziki ne [[Abayimbiramu kibiina kye bayita 'Goodlyfe'|Goodlyfe Crew]] eyatuumibwa Gutamiiza eyakola obulungi mu bulamu bwabwe. Gutamiiza yawangula engule ez’enjawulo ekyayamba B2C okuyingira mu nkalala z’abayimbi ab’oku ntikko ku lukalala lw’abayimbi mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=C. B. |date=22 January 2018 |title=Galaxy FM Recognizes B2C & Radio and Weasel |url=https://campusbee.ug/entertainment/galaxy-fm-recognizes-b2c-radio-weasel/ |access-date=2023-12-29 |website=Campus Bee |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=30 March 2018 |title=Fik Fameika, B2C & Mowzey Radio Win Big At the 2017–2018 Zinna Awards |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/03/30/fik-fameikab2c-mowzey-radio-win-big-at-the-2017-2018-zinna-awards/ |access-date=2023-12-30 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu 2017, B2C yafulumya ekibiina ky’abayimbi ekyatuumibwa '''Kapande''' n’omu ku bayimbi abasinga okwettanirwa mu Uganda amanyiddwa nga [[Eddy Kenzo]].<ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=22 January 2018 |title="We Asked Eddy Kenzo For Kapande Collabo." – B2C Soldiers. |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/01/22/asked-eddy-kenzo-kapande-collabo-b2c-soldiers/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu 2018, abasatu bano baafulumya oluyimba ne [[The Ben]] omuyimbi omututumufu okuva e [[Rwanda]].<ref>{{Cite web |date=27 April 2018 |title=B2C in new song with Rwandan Artiste, The Ben |url=https://www.howwe.ug/news/Gee/20003/b2c-the-ben-in-new-song |access-date=2023-12-29 |website=www.howwe.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=22 May 2018 |title=AUDIO: B2C Music and The Ben collaborate on a new powerful love song titled 'No You, No Life' |url=http://mbu.ug/2018/05/22/audio-b2c-music-and-the-ben-collaborate-on-a-new-powerful-love-song-titled-no-you-no-life/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Mu 2018, B2C Entertainment yakomya endagaano y'okukola ne Maneja waabwe ow'ekika kyabwe Andrew Mugerwa amannyiddwa nga "Andy Events" eyagamba nti ye yatandika okusanyusa abantu mu B2C ng'ekibiina ky'abayimbi.<ref>{{Cite web |last=Kisakye |first=Allen |date=30 January 2019 |title='Kampala Boyz' is just our hash tag – B2C defends self over losing name to Andy Events |url=https://www.watchdoguganda.com/entertainment/showbiz/20190130/60505/kampala-boyz-is-just-our-hash-tag-b2c-defends-self-over-losing-name-to-andy-events.html |access-date=2023-12-29 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref> Abayimbi abasatu bagamba nti emikolo gya Andy gyalina [[ebirooto]] n’[[Ebiruubirirwa (Aims)|ebiruubirirwa]] eby’enjawulo ebitasobola kukwatagana na kwegomba kwabwe.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=27 July 2022 |title=We had different dreams from his – B2C on splitting with Andy Events |url=http://mbu.ug/2022/07/27/we-had-different-dreams-from-his-b2c-on-splitting-with-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=BigEyeUg3 |date=9 November 2018 |title=Why B2C Boys fired their manager Andy Events |url=https://bigeye.ug/why-b2c-boys-fired-their-manager-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=14 November 2018 |title=B2C Entertainment officially parts ways with manager Andy Events |url=http://mbu.ug/2018/11/14/b2c-entertainment-fire-andy-events/ |access-date=2023-12-29 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Mu 2019, B2C entertainment yafulumya enkolagana endala n’omu ku bayimbi abakyala abasinga mu Uganda [[Rema Namakula]] eyatuumibwa Gutujja eyakolebwa Nessim.<ref>{{Cite web |title=Gutujja-Rema-Namakula-and-B2C-1 |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2020/01/01/gutujja-olwa-rema-ne-b2c-luwangudde-award-yomwaka-bebe-cool-kenzo-ne-sheebah-bavuganyiza-nnyo-mu-nnyimba-102-ezomwaka-2019/gutujja-rema-namakula-and-b2c-1/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Mu mwaka gwa 2023, [[abasatu]] bano baafulumya enkolagana bbiri ezikoze obulungi, baafulumya oluyimba n’omuyimbi Munnayuganda Carol Nantongo lwe baatuuma Ndabula<ref>{{Cite web |date=10 July 2023 |title=Ndabula -Carol Nantongo ft B2C – RedPaperDaily |url=https://redpaperdaily.com/ndabula-carol-nantongo-ft-b2c |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> oluvannyuma ne bafulumya enkolagana endala ey’omuziki ne [[Fik Fameica]] gye yatuuma Crazy Company.<ref>{{Cite web |last=Editor |first=Chief |date=4 December 2023 |title=Crazy Company – B2C Ent ft Fik Fameica |url=https://zivuga.co.ug/crazy-company-b2c-ent-ft-fik-fameica/ |access-date=2023-12-29 |website=Zivuga Uganda |language=en-US}}</ref> == Engule n’okusunsulwa == {| class="wikitable" |+B2C AWARDS N'ENSONGA LIST ! Omwaka ! Engule ! Olubu ! Alizaati |- | 2023. 2023 | Engule za Zzina | * Omuyimbi ow'omulembe guno ow'omwaka * Omuyimbi Omusajja ow'omwaka * Artiste w'omwaka | * Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=Muzzinyi |first=Chief |date=26 February 2023 |title=Zzina Awards: Kenzo named Artiste of the Year – See Full List |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2023/02/26/zzina-awards-kenzo-maintains-firm-grip-on-ugandan-music-industry-named-artiste-of-the-year/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2022. 2022 | Engule za ASFA | Omuyimbi omusajja asinga okukola sitayiro mu mwaka | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=Bob |first=Balam |date=20 December 2022 |title=ASFAs Full List Of Winners |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2022/12/20/full-list-of-winners-at-the-2022-abryanz-style-and-fashion-awards/ |access-date=2023-12-29 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za [[Afrima]] | Duo, Group oba Band abasinga mu Africa | Basunsuddwa<ref>{{Citation |title=All Africa Music Awards 2021|date=15 August 2023|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=All_Africa_Music_Awards_2021&oldid=1170452020|work=Wikipedia|access-date=2023-12-29|language=en}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za Hipipo | * Oluyimba lwa zouk olusinga obulungi (Gutujja by B2C ft [[Rema Namakula]] ) * Enkolagana esinga obulungi (Gutujja) | Yawangudde <ref>{{Cite web |title=Winners – HiPipo Music Awards |url=https://hma.hipipo.com/winners/ |access-date=2023-12-29 |language=en-GB}}</ref> |- | 2021. Omuntu w’abantu | Engule za Janzi | * Omuyimbi wa Afro-zouk ow'enjawulo * Omuyimbi ow'enjawulo mu by'obusuubuzi | * Yawangudde <ref>{{Cite web |last=Mugisha |first=Mugibson |date=13 December 2021 |title=FULL LIST: Winners At The Maiden Janzi Awards – MUGIBSON |url=https://mugibson.com/maiden-janzi-awards-winners/ |access-date=2023-12-29 |website=mugibson.com |language=en-US}}</ref> * Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=sqoopadmin |date=14 December 2021 |title=Full list of winners at Janzi Awards – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202112/news/events/full-list-of-winners-at-janzi-awards.html |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> |- | 2020 | Engule za MTV Mama | Oluyimba lw'omwaka (Munda Awo) | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |last=sqoopadmin |date=13 January 2021 |title=B2C bag another nomination in the MAMAs – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202101/four-one-one/b2c-bag-another-nomination-in-the-mamas.html?fb_comment_id=3589490064464679_3605852306161788 |access-date=2023-12-29 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=MAMA Kampala: Eddy Kenzo, B2C score nominations {{!}} The Kampala Post |url=https://kampalapost.com/content/mama-kampala-eddy-kenzo-b2c-score-nominations |access-date=2023-12-29 |website=kampalapost.com}}</ref> |- | 2019 | Engule za [[Afrima]] | Duo, Group oba Band abasinga mu Africa | Basunsuddwa <ref>{{Cite web |date=24 November 2019 |title=AFRIMAs 2019: Full list of winners |url=https://www.musicinafrica.net/magazine/afrimas-2019-full-list-winners |access-date=2023-12-29 |website=Music in Africa |language=en}}</ref> |- | 2018 | Engule za Zzina | * Oluyimba lw'omwaka (Gutamiza) * Oluyimba olusinga obulungi mu Afro-beat (Nyongera) * Enkolagana esinga obulungi(Gutamiza) | Yawangudde <ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=30 March 2018 |title=Fik Fameika, B2C & Mowzey Radio Win Big At the 2017–2018 Zinna Awards |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2018/03/30/fik-fameikab2c-mowzey-radio-win-big-at-the-2017-2018-zinna-awards/ |access-date=2023-12-30 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> |- | 2017 | Engule za Uganda Entertainment Awards | Ekibiina ky'ennyimba ekisinga obulungi | Yawangudde <ref>{{Cite web |date=5 August 2017 |title=FULL LIST: Eddy Kenzo, B2C Win Big at Uganda Music Awards |url=https://chimpreports.com/full-list-eddy-kenzo-b2c-win-big-at-uganda-music-awards/ |access-date=2023-12-29 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> |} == Ebivvulu byaabwe == Mu 2018, aba B2C Entertainment (Kampala Boys) baategeka ekivvulu kyabwe ekyasooka ku Freedom City Mall ku luguudo lwa [[Entebbe]] e Namasuba.<ref>{{Cite web |title=Uganda Online – B2C trio set for their maiden concert |url=https://www.ugandaonline.net/2019287_b2c_trio_set_for_their_maiden_concert |access-date=2023-12-30 |website=www.ugandaonline.net}}</ref> Mu 2022,abayimbi bano abasatu baalina ekivvulu kyabwe ekyokubiri mu kizimbe kya Freedom City Mall.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=21 August 2022 |title=The B2C Kampala Boyz hold a successful second concert |url=http://mbu.ug/2022/08/21/the-b2c-kampala-boyz-hold-a-successful-second-concert/ |access-date=2023-12-30 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Olwo aba B2C ne balangirira ennaku z'ebivvulu zaabwe ez'okusatu ezitegekeddwa mu 2024 mu wooteeri ya Africana mu [[Kampala]] .<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=10 December 2023 |title=B2C Entertainment trio announces 2024 concert at Hotel Africana |url=http://mbu.ug/2023/12/10/b2c-entertainment-concert-2024/ |access-date=2023-12-30 |website=MBU |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[Rema Namakula]] * [[Afrima]] * [[Abayimbiramu kibiina kye bayita 'Goodlyfe'|Goodlyfe Crew]] * [[Bobby Lash B2C]] * [[dancehall]] * [[The Ben]] * [[RnB]] * [[Spice Diana]] * [[Eddy Kenzo]] == Ebijjuliddwa == <references /> [[Category:Ebyatandikibwawo mu Uganda mu 2016mu]] [[Category:Ebibinja by’abayimbi ebyatandikibwawo mu 2016]] [[Category:Ebibinja by'abayimbi mu Uganda]] [[Category:Abayimbi abanayuganda abasatu]] [[Category:Abayimbi Abanayuganda ab’omukyasa eky’abiri mu kimu]] iwfjq9jhzfjxqdp3wphf01ueuzqc7du Nyanzi Martin Luther 0 15446 73456 69307 2026-08-30T07:15:29Z ~2026-46992-01 11680 /* */ Nolonger CEO 73456 wikitext text/x-wiki '''Nyanzi Martin Luther''' (era '''Martin Luther Nyanzi'''; yazaalibwa 5 Ogw'ekkumin'ebiri 2009) Munnayuganda omuyizi, munnabyamawulire era munnakulaakulana. Ye mutandisi era yabade omukulu omukulu (CEO) wa Apex Media Services okuva 2025 mpaka mu 2026<ref>{{Cite web |last=Kiva |first=Nelson |date=2026-08-27 |title=Family & Parenting: Teenage activist Nyanzi quits business to pursue studies |url=https://www.newvision.co.ug/category/family/teenage-activist-nyanzi-quits-business-to-pur-NV_239687_082026 |access-date=2026-08-30 |website=New Vision}}</ref>.ekibiina kikola ku by'amawulire n'emikutu gya radio egitunuulira abavubuka. Era ye mutandisi wa Apex Digital Skills.<ref>{{Cite web |last=Businge |first=Julius |date=2026-08-04 |title=Voices that shape tomorrow |url=https://www.independent.co.ug/voices-that-shape-tomorrow/ |access-date=2026-08-09 |website=The Independent Uganda: |language=en-US}}</ref><ref name="PAV">{{cite web |url=https://panafricanvisions.com/2026/05/nyanzi-martin-luther-ugandan-teen-media-founder-building-a-radio-and-digital-platform-while-in-school/ |title=Nyanzi Martin Luther: Ugandan Teen Media Founder Building a Radio and Digital Platform While in School |website=Pan African Visions |date=11 May 2026 |access-date=8 August 2026}}</ref><ref>{{Cite web |date=2026-08-03 |title=Nyanzi: The teen entrepreneur behind Apex Media |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nyanzi-the-teen-entrepreneur-behind-apex-media--5503950 |access-date=2026-08-09 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu Gwokubiri 2026, ku myaka 16, yawaayo ekiwandiiko eri Palamenti ya Uganda okusaba okuteekawo etteeka ku nsimbi za gavumenti eri ebibiina by'abantu mu bitundu (CBOs) n'ebibiina ebitali bya gavumenti eby'omu Uganda.<ref name="Observer">{{cite web |url=https://observerug.com/en/national/story/nyanzi-martin-luther-ugandas-youngest-parliamentary-petitioner/ |title=Nyanzi Martin Luther: Uganda’s youngest parliamentary petitioner |website=The Observer |date=26 May 2026 |access-date=8 August 2026}}</ref><ref name="Independent">{{cite web |url=https://allafrica.com/stories/202608040341.html |title=Uganda: Voices That Shape Tomorrow |website=allAfrica (The Independent) |date=4 August 2026 |access-date=8 August 2026 |archive-date=5 August 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260805081439/https://allafrica.com/stories/202608040341.html |url-status=dead }}</ref> == Obulamu obwasooka n'okusoma == Nyanzi yazaalibwa nga 5 Ogw'ekkumin'ebiri 2009 mu ddwaliro lya Nsangi Hospital mu Disitulikiti y'e Wakiso.<ref name="PAV"/> Ye mwana asooka mu baana basatu. Bazadde be be Joan Vumilia (omuwandiisi) ne Ssekaayi Simon (omusuubuzi).<ref name="Observer"/><ref name="PAV"/> Yatuukira mu Primary Leaving Examinations (PLE) mu 2023 n'afuna aggregates 13 mu MK International School e Busega. Kati asoma O-Level mu Kisozi High School mu Disitulikiti y'e Wakiso.<ref name="Observer"/> == Emirimu == Yatandika ng'omuyimbi / DJ ng'akozesa erinnya Deejay Blockboy. Oluvannyuma yatandikawo Block FM, eyakula n'efuuka Apex Media Services (eyakakasibwa mu 2025). Ekibiina kino kikola ku Block FM 103.2 n'emikutu egirala egy'amawulire n'okutangaaza, ng'ekitunuulira abavubuka n'okutumbuula ennyimba.<ref name="Observer"/><ref name="PAV"/><ref name="Independent"/> Mu 2025 yatandikawo Apex Digital Skills, pulogulaamu etendeka abavubuka mu by'okukozesa kompyuta, okukola content, digital marketing n'eby'obusuubuzi ebya digito.<ref name="Observer"/><ref name="PAV"/> == Eby'obufuzi n'okwenyigira mu bya bonna == Nga 27 Gwokubiri 2026, Nyanzi yawaayo ekiwandiiko eri Palamenti ya Uganda ng'asaba okuteekawo National NGO Fund n'okukyusa mu ngeri ebibiina by'abantu mu bitundu n'ebibiina ebitali bya gavumenti eby'omu Uganda bwe bafuna obuyambi. Mawulire agamu gaamuyita "Uganda’s youngest parliamentary petitioner".<ref name="Observer"/><ref name="Independent"/> Mu Gwomunaana 2026, yafunibwa mu nkyukakyuka ya ''The Independent'' (Uganda) eyitibwa "Voices that shape tomorrow", eyogera ku bakulembeze abato abakozesa amawulire n'okukolagana okukola ku ntegeka n'enkulaakulana.<ref name="Independent"/> == Ebijuliziddwa == {{reflist}} [[Category:Bannayuganda abazaalibwa mu 2009]] [[Category:Bannayuganda abannabyamawulire]] [[Category:Bannayuganda abannakulaakulana]] [[Category:Abantu okuva mu Disitulikiti y'e Wakiso]] 83ex6422ywzuyprap8l7pubu8k5s29p Stephen Besweri Akabway 0 15673 73318 2026-08-29T13:59:35Z Lillylove256 10862 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1371884780|Stephen Besweri Akabway]]" 73318 wikitext text/x-wiki '''<big>Stephen Besweri Akabway</big>''' (yazaalibwa 20 Ogwomunaana 1941) [[Munnayuganda]] eyali omusomesa, omuddukanya w'emirimu gya gavumenti, omuddukanya eby'okulonda n'eby'emisolo.<ref name=":02">{{Cite web |date=2024-11-03 |title=Past & Present: Akabway nominated to head EC, elections law out |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/past-present-akabway-nominated-to-head-ec-elections-law-out-4810222 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuto n'obuyigirize bwe == Besweri yazaalibwa nga 20 Ogwomunaana 1941 mu kitundu ky'e Teso mu [[Uganda]] mu kiseera kya Ssematalo ow'okubiri. Yasomera ku Ngora High School, siniya eya wansi okuva mu 1955 okutuuka mu 1957. Yamaliriza siniya ye ey'okuna ku Teso College Aloet okuva mu 1958 okutuuka mu 1961, era n’aweereza ng'omukulembeze akiikirira abalenzi mu mwaka gwe ogusembayo. Okuva mu 1962 okutuuka mu 1963, Yasomera ku [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] siniya ey'omukaaga gye yaweereza nga House Captain. Yeeyongerayo ku Yunivasite y’e Dar es Salaam, gye yasomera diguli ya Bachelor of Arts okuva mu 1964 okutuuka mu 1967.<ref name=":12">{{Cite web |title=Mr. Stephen Besweri Akabway(1976 - 1979) |url=https://www.tesocollegealoet.sc.ug/head-teachers-list/mr-stephen-besweri-akabway-1976-1979/ |access-date=2026-08-28 |website=Teso College Aloet |language=en-US}}</ref><ref name=":22">{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Teso College OBs to build Shs500m block |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/teso-college-obs-to-build-shs500m-block-1592678 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref> Oluvannyuma yeegatta ku Yunivasite y’e Nairobi, gye yakola dipulooma mu by’enjigiriza okuva mu 1968 okutuuka mu 1969. Wakati wa 1972 ne 1973, yasomera ku yunivasite y’e Edinburgh n’afuna Dipuloma eya waggulu mu by’enjigiriza. Ng’oggyeeko ekyo, Besweri yaddayo mu mattendekero aga waggulu mu Amerika, n’agenda mu Washington University okuva mu 2001 okutuuka mu 2006, gye yasomera n’afuna diguli eyookubiri mu by’emikono ne PhD.<ref name=":12" /> == Emirimu gye == Besweri yatandika omulimu gwe ogw’ekikugu mu by’enjigiriza, ng’aweereza ng’omusomesa ku Ngora High School okuva mu 1967 okutuuka mu 1971. Mu 1974, yafuuka omusomesa mu ttendekero ly’abasomesa erya National Teachers College Kyambogo era n’alondebwa okuba Omukulu w'essomero erya Bukedi College Kachonga mu 1975. Okuva mu 1976 okutuuka mu 1979, yaweereza nga omukulu w'essomero erya [[Teso College Aloet]], gye yagenda mu maaso n'okugattako mu by'enjigiriza bya Uganda.<ref name=":12" /><ref>{{Cite web |title=TCA - AIJAANAKIN KA ARIMARIT |url=https://tesocollegealoet.ac.ug/ |access-date=2026-08-28 |website=Teso College Aloet |language=en-US}}</ref><ref name=":22" /> Okuva mu 1979 okutuuka mu 1989, Besweri yaweereza ng'omulonddozi omukulu mu Minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Oluvannyuma yagenda mu by’okuddukanya emirimu gya gavumenti n’ensonga z’eggwanga, n’akola nga Kaminsona w’akakiiko ka Pulezidenti e Teso okuva mu 1990 okutuuka mu 1991. Mu 1992–1993, yakola nga Senior Principal Revenue Officer mu kitongole ky’omusolo ekya Uganda Revenue Authority (URA), nga tannaweereza nga Kaminsona w’olukiiko lwa Ssemateeka okuva mu 1993 okutuuka mu 1994.<ref>{{Cite web |last=Admin |date=2025-12-07 |title=Politics: Uganda's best performing Electoral Commission boss |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/ugandas-best-performing-electoral-commission-NV_224022_082026 |access-date=2026-08-28 |website=New Vision}}</ref><ref name=":12" /><ref name=":02" /><ref>{{Cite web |date=2021-05-13 |title=The four men who have handled polls since 1996 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/the-four-men-who-have-handled-polls-since-1996-3399024 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref> Olwo Besweri n’atwala obuvunaanyizibwa mu bitongole bya Uganda eby’ebyokulonda n’okuyingiza ensimbi. Okuva mu 1994 okutuuka mu 1996, yaliko Ssentebe w’akakiiko k’ebyokulonda ak’ekiseera. Yakomawo mu kitongole ky’omusolo ekya Uganda Revenue Authority nga Commissioner of Customs okuva mu 1996 okutuuka mu 1997 oluvannyuma n’akola nga Commissioner of Finance mu 1997 nga tannaweereza nga Deputy Commissioner General w’ekitongole ky’emisolo ekya [[Uganda Revenue Authority]] okuva mu 1997 okutuuka mu 2005.<ref name=":02" /><ref name=":12" /><ref>{{Cite web |date=2025-09-27 |title=CA delegates stage walkout, refuse to sign Constitution |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/ca-delegates-stage-walkout-refuse-to-sign-constitution-5181680 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Independent |first=The |date=2021-06-04 |title=URA's 30 year journey through 7 commissioner generals |url=https://www.independent.co.ug/uras-30-year-journey-through-7-commissioner-generals/ |access-date=2026-08-28 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor |date=2025-11-27 |title=Budiope East Candidates Reject Claims Magogo Is Unopposed |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/306455/budiope-east-candidates-reject-claims-magogo-is-unopposed |access-date=2026-08-28 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Okwongerezaako, Besweri yaweereza nga mmemba mu kkooti ejulirwamu emisolo okumala emyaka 15.<ref>{{Cite web |last=alex |date=2024-12-27 |title=The Tax Appeals Tribunal crowned the year with a remarkable reunion of the new and old Members – Tax Appeals Tribunal |url=https://tat.go.ug/the-tax-appeals-tribunal-crowned-the-year-with-a-remarkable-reubion-of-the-new-and-old-members/ |access-date=2026-08-28 |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[Allen Kagina]] * [[Badru Kiggundu]] * [[Gerald Ssendaula]] * [[Doris Akol]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Abantu Abalamu]] [[Category:Abantu abaasomerako ku ssomero lya Ntare]] [[Category:Abantu abaazalibwa mu 1941]] 05anzzvdvhlojms11dqbvakvxyh4m0n 73321 73318 2026-08-29T14:02:24Z Lillylove256 10862 Ngasseeko Databox 73321 wikitext text/x-wiki {{Databox|item=Q141189395}} '''<big>Stephen Besweri Akabway</big>''' (yazaalibwa 20 Ogwomunaana 1941) [[Munnayuganda]] eyali omusomesa, omuddukanya w'emirimu gya gavumenti, omuddukanya eby'okulonda n'eby'emisolo.<ref name=":02">{{Cite web |date=2024-11-03 |title=Past & Present: Akabway nominated to head EC, elections law out |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/past-present-akabway-nominated-to-head-ec-elections-law-out-4810222 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuto n'obuyigirize bwe == Besweri yazaalibwa nga 20 Ogwomunaana 1941 mu kitundu ky'e Teso mu [[Uganda]] mu kiseera kya Ssematalo ow'okubiri. Yasomera ku Ngora High School, siniya eya wansi okuva mu 1955 okutuuka mu 1957. Yamaliriza siniya ye ey'okuna ku Teso College Aloet okuva mu 1958 okutuuka mu 1961, era n’aweereza ng'omukulembeze akiikirira abalenzi mu mwaka gwe ogusembayo. Okuva mu 1962 okutuuka mu 1963, Yasomera ku [[Ntare School|ssomero lya Ntare]] siniya ey'omukaaga gye yaweereza nga House Captain. Yeeyongerayo ku Yunivasite y’e Dar es Salaam, gye yasomera diguli ya Bachelor of Arts okuva mu 1964 okutuuka mu 1967.<ref name=":12">{{Cite web |title=Mr. Stephen Besweri Akabway(1976 - 1979) |url=https://www.tesocollegealoet.sc.ug/head-teachers-list/mr-stephen-besweri-akabway-1976-1979/ |access-date=2026-08-28 |website=Teso College Aloet |language=en-US}}</ref><ref name=":22">{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Teso College OBs to build Shs500m block |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/teso-college-obs-to-build-shs500m-block-1592678 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref> Oluvannyuma yeegatta ku Yunivasite y’e Nairobi, gye yakola dipulooma mu by’enjigiriza okuva mu 1968 okutuuka mu 1969. Wakati wa 1972 ne 1973, yasomera ku yunivasite y’e Edinburgh n’afuna Dipuloma eya waggulu mu by’enjigiriza. Ng’oggyeeko ekyo, Besweri yaddayo mu mattendekero aga waggulu mu Amerika, n’agenda mu Washington University okuva mu 2001 okutuuka mu 2006, gye yasomera n’afuna diguli eyookubiri mu by’emikono ne PhD.<ref name=":12" /> == Emirimu gye == Besweri yatandika omulimu gwe ogw’ekikugu mu by’enjigiriza, ng’aweereza ng’omusomesa ku Ngora High School okuva mu 1967 okutuuka mu 1971. Mu 1974, yafuuka omusomesa mu ttendekero ly’abasomesa erya National Teachers College Kyambogo era n’alondebwa okuba Omukulu w'essomero erya Bukedi College Kachonga mu 1975. Okuva mu 1976 okutuuka mu 1979, yaweereza nga omukulu w'essomero erya [[Teso College Aloet]], gye yagenda mu maaso n'okugattako mu by'enjigiriza bya Uganda.<ref name=":12" /><ref>{{Cite web |title=TCA - AIJAANAKIN KA ARIMARIT |url=https://tesocollegealoet.ac.ug/ |access-date=2026-08-28 |website=Teso College Aloet |language=en-US}}</ref><ref name=":22" /> Okuva mu 1979 okutuuka mu 1989, Besweri yaweereza ng'omulonddozi omukulu mu Minisitule y’ebyenjigiriza n’emizannyo. Oluvannyuma yagenda mu by’okuddukanya emirimu gya gavumenti n’ensonga z’eggwanga, n’akola nga Kaminsona w’akakiiko ka Pulezidenti e Teso okuva mu 1990 okutuuka mu 1991. Mu 1992–1993, yakola nga Senior Principal Revenue Officer mu kitongole ky’omusolo ekya Uganda Revenue Authority (URA), nga tannaweereza nga Kaminsona w’olukiiko lwa Ssemateeka okuva mu 1993 okutuuka mu 1994.<ref>{{Cite web |last=Admin |date=2025-12-07 |title=Politics: Uganda's best performing Electoral Commission boss |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/ugandas-best-performing-electoral-commission-NV_224022_082026 |access-date=2026-08-28 |website=New Vision}}</ref><ref name=":12" /><ref name=":02" /><ref>{{Cite web |date=2021-05-13 |title=The four men who have handled polls since 1996 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/the-four-men-who-have-handled-polls-since-1996-3399024 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref> Olwo Besweri n’atwala obuvunaanyizibwa mu bitongole bya Uganda eby’ebyokulonda n’okuyingiza ensimbi. Okuva mu 1994 okutuuka mu 1996, yaliko Ssentebe w’akakiiko k’ebyokulonda ak’ekiseera. Yakomawo mu kitongole ky’omusolo ekya Uganda Revenue Authority nga Commissioner of Customs okuva mu 1996 okutuuka mu 1997 oluvannyuma n’akola nga Commissioner of Finance mu 1997 nga tannaweereza nga Deputy Commissioner General w’ekitongole ky’emisolo ekya [[Uganda Revenue Authority]] okuva mu 1997 okutuuka mu 2005.<ref name=":02" /><ref name=":12" /><ref>{{Cite web |date=2025-09-27 |title=CA delegates stage walkout, refuse to sign Constitution |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/ca-delegates-stage-walkout-refuse-to-sign-constitution-5181680 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Independent |first=The |date=2021-06-04 |title=URA's 30 year journey through 7 commissioner generals |url=https://www.independent.co.ug/uras-30-year-journey-through-7-commissioner-generals/ |access-date=2026-08-28 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor |date=2025-11-27 |title=Budiope East Candidates Reject Claims Magogo Is Unopposed |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/306455/budiope-east-candidates-reject-claims-magogo-is-unopposed |access-date=2026-08-28 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Okwongerezaako, Besweri yaweereza nga mmemba mu kkooti ejulirwamu emisolo okumala emyaka 15.<ref>{{Cite web |last=alex |date=2024-12-27 |title=The Tax Appeals Tribunal crowned the year with a remarkable reunion of the new and old Members – Tax Appeals Tribunal |url=https://tat.go.ug/the-tax-appeals-tribunal-crowned-the-year-with-a-remarkable-reubion-of-the-new-and-old-members/ |access-date=2026-08-28 |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[Allen Kagina]] * [[Badru Kiggundu]] * [[Gerald Ssendaula]] * [[Doris Akol]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Abantu Abalamu]] [[Category:Abantu abaasomerako ku ssomero lya Ntare]] [[Category:Abantu abaazalibwa mu 1941]] cc0jjgastgihsrivyw42q4jac3m1dff Category:Abantu abaasomerako ku ssomero lya Ntare 14 15674 73319 2026-08-29T14:00:28Z Lillylove256 10862 Ngasseeko amatuluba 73319 wikitext text/x-wiki Bano be bantu abaasomerako ku ssomero lya Ntare de52g346g1pu7ixfujixyyzwdmb8fm0 Category:Abantu abaazalibwa mu 1941 14 15675 73320 2026-08-29T14:00:58Z Lillylove256 10862 ngasseeeko amatuluba 73320 wikitext text/x-wiki Bano be bantu abaazalibwa mu 1941 c96tiu4e3ysn5omm9dx4ce2y61sxx0z Akbar Adoko Nekyon 0 15676 73434 2026-08-29T20:43:46Z Lillylove256 10862 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1371886197|Akbar Adoko Nekyon]]" 73434 wikitext text/x-wiki '''<big>Akbar Adoko Nekyon</big>''' (yazaalibwa 6 Ogwomunaana 193) [[Munnayuganda]] eyali omusuubuzi, omuddukanya w'emizannyo era munnabyabufuzi era nga yaweereza mu bifo bya baminisita ebiwerako mu gavumenti ya Pulezidenti Milton Obote, omuli Minisita w’enteekateeka n’enkulaakulana y’abantu, Minisita w’ebyamawulire n’okuweereza ku mpewo, ne Minisita w’ebyobulimi, ebibira n’obwegassi.<ref name=":02">{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Former minister Adoko Nyekon is dead |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/former-minister-adoko-nyekon-is-dead-1754378 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title='Finest, principled and rare breed of a leader' |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/-finest-principled-and-rare-breed-of-a-leader--1517002 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="newvision2">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Akbar Nekyon: Former minister dies aged 86 |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-28 |website=New Vision}}</ref> == Obuto n'obuyigirize bwe == Nekyon yazaalibwa nga 6 Ogwomunaana 1931 mu Akokoro, mu kiseera ekyo eyali Disitulikiti y’e Lango mu Uganda mu bazadde be, Chief Jekeri Akaki ne Abisagiri Koli. Yali kizibwe w'eyali Pulezidenti wa Uganda [[Milton Obote|Apollo Milton Obote]].<ref name=":12">{{Cite web |last=Marsha |first=Ahmed |date=2015-09-26 |title=Profile of Hon. Akbar Adoko Nekyon, the founder of the first football league in Uganda |url=https://fufa.co.ug/profile-of-hon-akbar-adoko-nekyon-the-founder-of-first-football-league-uganda/ |access-date=2026-08-28 |website=FUFA: Federation of Uganda Football Associations |language=en-US}}</ref><ref name=":22">{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Adoko Nekyon: Man who announced DP's 1980 'victory' that caused chaos |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/adoko-nekyon-man-who-announced-dp-s-1980-victory-that-caused-chaos-1754558 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="newvision2" /> Okusoma yakutandikira ku Ibuje Primary School nga tannayingira Ngora Secondary School n’oluvannyuma [[King's College, Budo|King’s College Budo]]. Oluvannyuma yagenda ku Yunivasite y’e Kerala mu [[India|Buyindi]], gye yafunira diguli mu by’enfuna ne diguli eyookubiri mu byobufuzi.<ref name=":22" /><ref name=":12" /> == Emirimu gye == Bwe yamala okusoma, Nekyon yaddayo mu Uganda ne yeegatta ku bakozi ba gavumenti ab’amatwale, gye yakolera ng’omuwandiisi n’omuvvuunuzi. Oluvannyuma yeenyigira mu kibiina kya Uganda eky'okulwanirira eggwanga ng'ayita mu kibiina kya Uganda National Congress (UNC). Mu 1961, yalondebwa ku lukiiko lwa Uganda National Congress (LEGCO), olukiiko lw’ababaka ba Uganda nga tennafuna bwetwaze.<ref name=":22" /><ref name=":32">{{Cite web |last=Katusiime |first=Ian |date=2018-05-16 |title=Adoko Nekyon: Politician of many firsts, dies at 86 |url=https://www.independent.co.ug/adoko-nekyon-politician-of-many-firsts-dies-at-86/ |access-date=2026-08-28 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Oluvanyuma lwa [[Uganda]] okwefuga mu 1962, Nekyon yafuuka ekitundu ku gavumenti eyasooka mu ggwanga lino oluvannyuma lw’ameefuga ku mulembe gwa Ssaabaminisita [[Milton Obote]]. Yaweereza nga Minisita w’enteekateeka n’enkulaakulana y’abantu okuva mu 1962 okutuuka mu 1964, nga tannafuuka Minisita w’amawulire n’okuweereza ku mpewo okuva mu 1964 okutuuka mu 1966.<ref name=":32" /><ref name=":42">{{Cite web |last=Kiggundu |first=Edris |date=2018-05-06 |title=Adoko Nekyon: Museveni does not deliver on his promises |url=https://nilepost.co.ug/featured/13964/adoko-nekyon-museveni-does-not-deliver-on-his-promises |access-date=2026-08-28 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Ministry of Defence and Veterans Affairs (MODVA) {{!}} UPDF |url=https://www.defence.go.ug/joint-updf-services/updf-services/air-forces/air-force-brief-history-and-location/ |access-date=2026-08-28 |website=Ministry of Defence and Veteran Affairs (MODVA) |language=en-US}}</ref> Nekyon yaweereza nga Minisita w’ebyobulimi, ebibira n’obwegassi okuva mu 1966 okutuuka mu 1967. Mu 1968, yafuuka pulezidenti w’ekibiina ki[[Federation of Uganda Football Associations]] (FUFA) oluvannyuma lw’okukyusa erinnya ly’ekibiina ekifuga omupiira ekya [[Federation of Uganda Football Associations|Uganda Football Association]] (UFA). Oluvanyuma lw'okukyusa gavumenti mu 1986, yaweereza nga Maneja omukulu owa Uganda Airlines okuva mu 1986 okutuuka mu 1988.<ref name=":12" /><ref name=":42" /> Okuva mu 1988 okutuuka mu 1990, yaweereza nga Minisita w’ebyobulamu, ate okuva mu 1990 okutuuka mu 1991, n'aweereza nga Minisita w’okuddaabiriza n’obuweereza bw’abantu. Ng’oggyeeko ekyo, Nekyon yeenyigira mu kutondawo olukiiko lw’emizannyo mu ggwanga mu 1964 era n’alonda Basil Bataringaya okuba ssentebe waalwo eyasooka. Mu 1965, ye ne Sheikh Obeid Kamulegeya baatandikawo ekibiina ekigatta abasiraamu mu ggwanga ekya National Association for the Advancement of Muslims (NAAM).<ref name=":42" /><ref name=":12" /><ref>{{Cite web |title=Former Minister Akbar Nekyon Dead |url=https://ugandaradionetwork.net/story/former-minister-akbar-nekyon-dead |access-date=2026-08-28 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> == Ebitiibwa n’ebitukiddwako == Nekyon yasiimibwa [[Paalamenti ya Uganda]] mu bikujjuko by'okujaguza emyaka 50 egy'ameefuga mu 2012 ng'omuwanguzi w'obulamu bwe bwonna ng'esiima emirimu gy'akoledde [[Uganda]]. Mu 2015, olukiiko lwa FUFA lwamuwa ekitiibwa kya Pulezidenti wa FUFA ow’ekitiibwa nga bamusiima olw’ebyafaayo bye yakola mu mupiira gwa Uganda.<ref name=":52">{{Cite web |last=Marsha |first=Ahmed |date=2018-05-05 |title=FUFA mourns former football leader Adoko Nekyon |url=https://fufa.co.ug/fufa-mourns-former-football-leader-adoko-nekyon/ |access-date=2026-08-28 |website=FUFA: Federation of Uganda Football Associations |language=en-US}}</ref><ref name=":02" /><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Referees pay dominates FUFA assembly |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-28 |website=New Vision}}</ref> == Okufa kwe == Akbar Adoko Nekyon yafa nga 4 Ogwokutaano 2018 mu [[Eddwaaliro ly'e Nsambya|ddwaliro e Nsambya]] mu [[Kampala]].<ref name=":52" /><ref>{{Cite web |title=End of an Era: Nekyon and Uganda's Founding Fathers |url=https://ugandaradionetwork.net/story/end-of-an-era-nekyon-and-ugandas-founding-fathers |access-date=2026-08-28 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Nekyon's death: relatives rule-out possible homicide |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nekyon-s-death-relatives-rule-out-possible-homicide--1755772 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Grace Ibingira|Omukisa Ibingira]] * [[Cuthbert Joseph Obwangor]] * [[Sam Odaka]] * [[Basil Kiiza Bataringaya]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu abaafa mu 2018]] [[Category:Abantu abazaalibwa mu 1931]] [[Category:Ba minisita ba gavumenti ya Uganda]] ttjoesprcz4199ap7t6c5lbyom2559i 73437 73434 2026-08-29T20:45:33Z Lillylove256 10862 Ngasseeko Databox 73437 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Akbar Adoko Nekyon</big>''' (yazaalibwa 6 Ogwomunaana 193) [[Munnayuganda]] eyali omusuubuzi, omuddukanya w'emizannyo era munnabyabufuzi era nga yaweereza mu bifo bya baminisita ebiwerako mu gavumenti ya Pulezidenti Milton Obote, omuli Minisita w’enteekateeka n’enkulaakulana y’abantu, Minisita w’ebyamawulire n’okuweereza ku mpewo, ne Minisita w’ebyobulimi, ebibira n’obwegassi.<ref name=":02">{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Former minister Adoko Nyekon is dead |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/former-minister-adoko-nyekon-is-dead-1754378 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title='Finest, principled and rare breed of a leader' |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/-finest-principled-and-rare-breed-of-a-leader--1517002 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="newvision2">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Akbar Nekyon: Former minister dies aged 86 |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-28 |website=New Vision}}</ref> == Obuto n'obuyigirize bwe == Nekyon yazaalibwa nga 6 Ogwomunaana 1931 mu Akokoro, mu kiseera ekyo eyali Disitulikiti y’e Lango mu Uganda mu bazadde be, Chief Jekeri Akaki ne Abisagiri Koli. Yali kizibwe w'eyali Pulezidenti wa Uganda [[Milton Obote|Apollo Milton Obote]].<ref name=":12">{{Cite web |last=Marsha |first=Ahmed |date=2015-09-26 |title=Profile of Hon. Akbar Adoko Nekyon, the founder of the first football league in Uganda |url=https://fufa.co.ug/profile-of-hon-akbar-adoko-nekyon-the-founder-of-first-football-league-uganda/ |access-date=2026-08-28 |website=FUFA: Federation of Uganda Football Associations |language=en-US}}</ref><ref name=":22">{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Adoko Nekyon: Man who announced DP's 1980 'victory' that caused chaos |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/adoko-nekyon-man-who-announced-dp-s-1980-victory-that-caused-chaos-1754558 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="newvision2" /> Okusoma yakutandikira ku Ibuje Primary School nga tannayingira Ngora Secondary School n’oluvannyuma [[King's College, Budo|King’s College Budo]]. Oluvannyuma yagenda ku Yunivasite y’e Kerala mu [[India|Buyindi]], gye yafunira diguli mu by’enfuna ne diguli eyookubiri mu byobufuzi.<ref name=":22" /><ref name=":12" /> == Emirimu gye == Bwe yamala okusoma, Nekyon yaddayo mu Uganda ne yeegatta ku bakozi ba gavumenti ab’amatwale, gye yakolera ng’omuwandiisi n’omuvvuunuzi. Oluvannyuma yeenyigira mu kibiina kya Uganda eky'okulwanirira eggwanga ng'ayita mu kibiina kya Uganda National Congress (UNC). Mu 1961, yalondebwa ku lukiiko lwa Uganda National Congress (LEGCO), olukiiko lw’ababaka ba Uganda nga tennafuna bwetwaze.<ref name=":22" /><ref name=":32">{{Cite web |last=Katusiime |first=Ian |date=2018-05-16 |title=Adoko Nekyon: Politician of many firsts, dies at 86 |url=https://www.independent.co.ug/adoko-nekyon-politician-of-many-firsts-dies-at-86/ |access-date=2026-08-28 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Oluvanyuma lwa [[Uganda]] okwefuga mu 1962, Nekyon yafuuka ekitundu ku gavumenti eyasooka mu ggwanga lino oluvannyuma lw’ameefuga ku mulembe gwa Ssaabaminisita [[Milton Obote]]. Yaweereza nga Minisita w’enteekateeka n’enkulaakulana y’abantu okuva mu 1962 okutuuka mu 1964, nga tannafuuka Minisita w’amawulire n’okuweereza ku mpewo okuva mu 1964 okutuuka mu 1966.<ref name=":32" /><ref name=":42">{{Cite web |last=Kiggundu |first=Edris |date=2018-05-06 |title=Adoko Nekyon: Museveni does not deliver on his promises |url=https://nilepost.co.ug/featured/13964/adoko-nekyon-museveni-does-not-deliver-on-his-promises |access-date=2026-08-28 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Ministry of Defence and Veterans Affairs (MODVA) {{!}} UPDF |url=https://www.defence.go.ug/joint-updf-services/updf-services/air-forces/air-force-brief-history-and-location/ |access-date=2026-08-28 |website=Ministry of Defence and Veteran Affairs (MODVA) |language=en-US}}</ref> Nekyon yaweereza nga Minisita w’ebyobulimi, ebibira n’obwegassi okuva mu 1966 okutuuka mu 1967. Mu 1968, yafuuka pulezidenti w’ekibiina ki[[Federation of Uganda Football Associations]] (FUFA) oluvannyuma lw’okukyusa erinnya ly’ekibiina ekifuga omupiira ekya [[Federation of Uganda Football Associations|Uganda Football Association]] (UFA). Oluvanyuma lw'okukyusa gavumenti mu 1986, yaweereza nga Maneja omukulu owa Uganda Airlines okuva mu 1986 okutuuka mu 1988.<ref name=":12" /><ref name=":42" /> Okuva mu 1988 okutuuka mu 1990, yaweereza nga Minisita w’ebyobulamu, ate okuva mu 1990 okutuuka mu 1991, n'aweereza nga Minisita w’okuddaabiriza n’obuweereza bw’abantu. Ng’oggyeeko ekyo, Nekyon yeenyigira mu kutondawo olukiiko lw’emizannyo mu ggwanga mu 1964 era n’alonda Basil Bataringaya okuba ssentebe waalwo eyasooka. Mu 1965, ye ne Sheikh Obeid Kamulegeya baatandikawo ekibiina ekigatta abasiraamu mu ggwanga ekya National Association for the Advancement of Muslims (NAAM).<ref name=":42" /><ref name=":12" /><ref>{{Cite web |title=Former Minister Akbar Nekyon Dead |url=https://ugandaradionetwork.net/story/former-minister-akbar-nekyon-dead |access-date=2026-08-28 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> == Ebitiibwa n’ebitukiddwako == Nekyon yasiimibwa [[Paalamenti ya Uganda]] mu bikujjuko by'okujaguza emyaka 50 egy'ameefuga mu 2012 ng'omuwanguzi w'obulamu bwe bwonna ng'esiima emirimu gy'akoledde [[Uganda]]. Mu 2015, olukiiko lwa FUFA lwamuwa ekitiibwa kya Pulezidenti wa FUFA ow’ekitiibwa nga bamusiima olw’ebyafaayo bye yakola mu mupiira gwa Uganda.<ref name=":52">{{Cite web |last=Marsha |first=Ahmed |date=2018-05-05 |title=FUFA mourns former football leader Adoko Nekyon |url=https://fufa.co.ug/fufa-mourns-former-football-leader-adoko-nekyon/ |access-date=2026-08-28 |website=FUFA: Federation of Uganda Football Associations |language=en-US}}</ref><ref name=":02" /><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Referees pay dominates FUFA assembly |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-08-28 |website=New Vision}}</ref> == Okufa kwe == Akbar Adoko Nekyon yafa nga 4 Ogwokutaano 2018 mu [[Eddwaaliro ly'e Nsambya|ddwaliro e Nsambya]] mu [[Kampala]].<ref name=":52" /><ref>{{Cite web |title=End of an Era: Nekyon and Uganda's Founding Fathers |url=https://ugandaradionetwork.net/story/end-of-an-era-nekyon-and-ugandas-founding-fathers |access-date=2026-08-28 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Nekyon's death: relatives rule-out possible homicide |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nekyon-s-death-relatives-rule-out-possible-homicide--1755772 |access-date=2026-08-28 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Grace Ibingira|Omukisa Ibingira]] * [[Cuthbert Joseph Obwangor]] * [[Sam Odaka]] * [[Basil Kiiza Bataringaya]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu abaafa mu 2018]] [[Category:Abantu abazaalibwa mu 1931]] [[Category:Ba minisita ba gavumenti ya Uganda]] ohnc53cbnbm4rttznpe7c3kt8r7m4hz Category:Abantu abaafa mu 2018 14 15677 73435 2026-08-29T20:44:18Z Lillylove256 10862 Ngasseeko amatuluba 73435 wikitext text/x-wiki Bano be bantu abaafa mu 2018 tfliuuvwvrevscquo8mczrit6q5ua2e Category:Abantu abazaalibwa mu 1931 14 15678 73436 2026-08-29T20:44:46Z Lillylove256 10862 ngasseeeko amatuluba 73436 wikitext text/x-wiki Bano be bantu abazaalibwa mu 1931 p8vdrw668wb747be5oysqcobk74de2a Otto Vincent Lange, omuwandiisi w’ebitabo 0 15679 73438 2026-08-29T20:56:02Z Kisakye Jane 9195 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347128790|Otto Vincent Lange]]" 73438 wikitext text/x-wiki {{Databox}}  '''Otto Vincent Lange''' (30 Ogwekuminebiri1797 &#x2013; 4 Ogwekuminebiri 1870) yali munnabyabufuzi [[Noowe|mu Norway]] . Lange yazaalibwa mu [[Jevnaker]], kyokka n'agenda e [[Arendal]] . Yakola ng’omusomesa w’essomero, era n’ayambako okutandikawo etterekero ly’ebitabo n’ekifo eky’okukuumiramu ebintu eby’edda mu kitundu ekyo mu 1832. Mu 1833 yalondebwa mu [[Storting|Palamenti ya Norway]] omulundi gwe ogwasooka.<ref name="nsd2">[http://www.nsd.uib.no/polsys/index.cfm?urlname=parliament&lan=eng&MenuItem=N1_1&ChildItem=&State=collapse&UttakNr=33&person=11765 Otto Vincent Lange] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303201915/http://www.nsd.uib.no/polsys/index.cfm?urlname=parliament&lan=eng&MenuItem=N1_1&ChildItem=&State=collapse&UttakNr=33&person=11765|date=2016-03-03}} &#x2014; Norwegian Social Science Data Services (NSD)</ref> Oluvannyuma yakyusa omulimu gwe ogw’obwannannyini n’agufuula ogw’okupunta emisolo n’emisolo. Yalondebwa mu Palamenti ya Norway mu 1836, 1839, 1842, 1845, 1848, 1851 ne 1854, ng’akiikirira ekitundu kya ''Arendal og Grimstad'' .<ref name="nsd3">[http://www.nsd.uib.no/polsys/index.cfm?urlname=parliament&lan=eng&MenuItem=N1_1&ChildItem=&State=collapse&UttakNr=33&person=11765 Otto Vincent Lange] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303201915/http://www.nsd.uib.no/polsys/index.cfm?urlname=parliament&lan=eng&MenuItem=N1_1&ChildItem=&State=collapse&UttakNr=33&person=11765|date=2016-03-03}} &#x2014; Norwegian Social Science Data Services (NSD)</ref> Mu Gwekumi 1854 yalondebwa okuba [[Minister of Church and Education (Norway)|Minisita w'Ekkanisa n'Ebyenjigiriza]] n'adda mu bigere bya [[Jørgen Herman Vogt]] . Mu Gwomwenda 1855 yavaawo n’addamu okusikira Vogt, ku mulundi guno nga [[Minister of Finance and Customs (Norway)|Minisita w’ebyensimbi ne Kasawo]] . Ekifo kino yakikutte buli luvannyuma lwa kiseera okutuusa mu Gwomukaaga 1863, n’asalibwako emikolo ng’omubaka wa Council of State Division mu [[Stockholm]] okuva nga 1 Ogwomukaaga 1856 okutuuka nga 31 Ogwomusanvu 1857, 1 Ogwomwenda 1858 okutuuka nga 30 Ogwomwenda 1859 ne 1 Ogwomwenda 1861 okutuuka nga 31 Ogwomunaana 1862. Otto Vincent Lange yafumbirwa Anne Nicoline Aall (1800–1886), muwala w'omusuubuzi, munnabyabufuzi [[Order of the Medjidieh|era]] munnabyafaayo [[Jacob Aall]] . Famire ya Aall yali ya njawulo nnyo; Jjajja wa Anne Nicoline Aall yali musuubuzi [[Nicolai Benjamin Aall]] (yafa 1798) ate ba kojja be baali bannabyabufuzi [[Niels Aall|Niels]] ne [[Jørgen Aall]] . Ekirala, Otto Vincent Lange yalina muganda we [[Ulrik Frederik Lange]] [[Order of Vasa|eyali]] omusomesa era nga ye mubaka wa Palamenti ebisanja bitaano. Mwannyina wa Otto Vincent Barbara Abigael yawasa Even Hanssen, nga mutabani we [[Johan Jørgen Lange Hanssen]] yawasa muwala wa Otto Vincent Lovise Jacobine. Otto Vincent Lange yalangirirwa nga Knight of the [[Order of St. Olav]] 1847, n’akuzibwa n’afuulibwa Commander mu 1857, era mu 1863 n’aweebwa omusaalaba omunene mu 1863. Yaweebwa ebiragiro bibiri eby’e Sweden: Omusaalaba Omunene ogw’Ekibiina ekiyitibwa [[Order of the Polar Star|Order of the polar star]] n’Omuzira [[Order of Vasa|w’Ekibiina kya Vasa]] . Lange era yalina kiraasi esooka (eyenkanankana ne Grand Cross) ey’ekibiina kya [[Ottoman Empire|Ottoman]] [[Order of the Medjidieh|Mecidi Order]] . Yafa mu 1870 mu [[Oslo|Kristiania]] era n'aziikibwa e [[Vår Frelsers gravlund]] . == Ebijuliziddwa{{Reflist}} == {{Reflist}} a7ai8vwqit9p7dnhkwyssryvilrfq5a Barirega Akankwasah 0 15680 73439 2026-08-29T21:00:32Z Lillylove256 10862 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1370484838|Barirega Akankwasah]]" 73439 wikitext text/x-wiki '''Barirega Akankwasah''' era amanyiddwa nga Akankwasa Barirega [[Munnayuganda]] omukugu mu kukuuma obutonde bw’ensi aweereza nga dayirekita omukulu mu kitongole ekivunaanyizibwa ku butonde bw’ensi ekya [[National Environment Management Authority of Uganda|National Environment Management Authority]] (NEMA).<ref name="Monitor-20242">{{Cite web |date=2024-05-17 |title=Be a torchbearer and motivate people to follow |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/be-a-torchbearer-and-motivate-people-to-follow-4626186 |access-date=2026-08-19 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="Monitor-20222">{{Cite web |date=2022-01-22 |title=Barirega Akankwasah's first 100 days as Nema boss |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/barirega-akankwasah-s-first-100-days-as-nema-boss-3690884 |access-date=2026-08-19 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="Monitor-20223">{{Cite web |date=2022-01-22 |title=Barirega Akankwasah's first 100 days as Nema boss |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/barirega-akankwasah-s-first-100-days-as-nema-boss-3690884 |access-date=2026-08-19 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2024-06-27 |title=Agric. & Environment: Fake videos bastardize wetland restoration exercise – NEMA boss |url=https://www.newvision.co.ug/category/agriculture/fake-videos-bastardize-wetland-restoration-ex-NV_191006_082026 |access-date=2026-08-19 |website=New Vision}}</ref> == Obuyigirize bwe == Akankwasah alina diguli eya Environment and Natural Resource Management okuva mu yunivasite y’e Makerere. Oluvannyuma yafuna diguli eya Master of Science and a Doctor of Philosophy (PhD) in Environment and Natural Resource Management okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]]. Alina ne Dipuloma mu by’amateeka.<ref name="Monitor-20242" /><ref name="Monitor-20222" /><ref>{{Cite web |last=NALUBWAMA |first=OLIVIA |date=2022-08-30 |title=NEMA will be great - but not today |url=https://observer.ug/viewpoint/nema-will-be-great-but-not-today/ |access-date=2026-08-19 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref><ref name="Muhimba-20212">{{Cite web |last=Muhimba |first=Samuel |date=2021-08-04 |title=Akankwasa appointed Executive Director of NEMA |url=https://nilepost.co.ug/news/112096/akankwasa-appointed-executive-director-of-nema |access-date=2026-08-19 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> == Emirimu gye == Akankwasah omulimu gwe yagutandika ng’omusomesa era omusomesa mu yunivasite y’e Makerere nga tannaba kwegatta ku Minisitule ya Uganda ey’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda. Yaweereza nga Senior Wildlife Officer ate oluvannyuma n’afuuka Principal Wildlife Officer okuva mu 2009 okutuuka mu 2013. Oluvannyuma yaweereza nga "Assistant Commissioner for Conservation Planning and Partnerships".<ref name="Monitor-20242" /><ref name="Muhimba-20212" /><ref name="Asiimwe-20212">{{Cite web |last=Asiimwe |first=George |date=2021-08-04 |title=Akankwasa Appointed NEMA Executive Director |url=https://chimpreports.com/akankwasa-appointed-nema-executive-director/ |access-date=2026-08-19 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Era yaweerezako nga kaminsona w’okukuuma ebisolo by’omu nsiko mu [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisitule ya Uganda ey’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda]] nga tannaweereza nga akola nga dayirekita w’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’ebifo eby’edda n’ebijjukizo. Akankwasah era yaliko akulira ekitongole ekikuuma ebisolo by’omu nsiko mu Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda.<ref name="Monitor-20242" /><ref name="Muhimba-20212" /><ref name="Asiimwe-20212" /> Mu 2020, Akankwasah yalondebwa ng’omumyuka wa Pulezidenti w’olukiiko lwa Conference of the Parties to the Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals. Mu 2021, Minisita avunaanyizibwa ku butonde bw’ensi yamulonda nga dayirekita omukulu owa NEMA.<ref name="Muhimba-20212" /><ref>{{Cite web |last=Admin |date=2025-09-10 |title=News: Agency leaders to boost publicity of govt achievements |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/agency-leaders-to-boost-publicity-of-govt-ach-NV_218238_082026 |access-date=2026-08-19 |website=New Vision}}</ref><ref name="Monitor-20223" /><ref>{{Cite web |last=Lule |first=Jeff Andrew |date=2025-05-07 |title=Agric. & Environment: Uganda to enforce ban single-use plastics amid mounting waste crisis |url=https://www.newvision.co.ug/category/agriculture/uganda-to-enforce-ban-single-use-plastics-ami-NV_210287_082026 |access-date=2026-08-19 |website=New Vision}}</ref> Akankwasah era aweereza nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by’omu nsiko ekya [[Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda|Uganda Wildlife Authority]] era nga ssentebe w’akakiiko kaakyo akakola ku bakozi. Era yaliko omukiise ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Wildlife Research and Training Institute.<ref name="Muhimba-20212" /><ref>{{Cite web |date=2021-09-05 |title=DR.AKANKWASA BARIREGA TAKES OFFICE AS NEW NEMA BOSS - Uganda Update News |url=https://ugandaupdatenews.com/dr-akankwasa-barirega-takes-office-as-new-nema-boss/ |access-date=2026-08-19 |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[Tom Okurut]] * [[Tom Butime]] * [[Serapio Rukundo]] * [[Gladys Kalema-Zikusoka]] * [[Lamex Omara Apitta]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] [[Category:Bannayuganda abakuumi b'obutonde bwensi]] 9y7admh2eac7yi1key2dceqvpwbnih8 73441 73439 2026-08-29T21:01:28Z Lillylove256 10862 Ngasseeko Databox 73441 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Barirega Akankwasah''' era amanyiddwa nga Akankwasa Barirega [[Munnayuganda]] omukugu mu kukuuma obutonde bw’ensi aweereza nga dayirekita omukulu mu kitongole ekivunaanyizibwa ku butonde bw’ensi ekya [[National Environment Management Authority of Uganda|National Environment Management Authority]] (NEMA).<ref name="Monitor-20242">{{Cite web |date=2024-05-17 |title=Be a torchbearer and motivate people to follow |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/be-a-torchbearer-and-motivate-people-to-follow-4626186 |access-date=2026-08-19 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="Monitor-20222">{{Cite web |date=2022-01-22 |title=Barirega Akankwasah's first 100 days as Nema boss |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/barirega-akankwasah-s-first-100-days-as-nema-boss-3690884 |access-date=2026-08-19 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name="Monitor-20223">{{Cite web |date=2022-01-22 |title=Barirega Akankwasah's first 100 days as Nema boss |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/barirega-akankwasah-s-first-100-days-as-nema-boss-3690884 |access-date=2026-08-19 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2024-06-27 |title=Agric. & Environment: Fake videos bastardize wetland restoration exercise – NEMA boss |url=https://www.newvision.co.ug/category/agriculture/fake-videos-bastardize-wetland-restoration-ex-NV_191006_082026 |access-date=2026-08-19 |website=New Vision}}</ref> == Obuyigirize bwe == Akankwasah alina diguli eya Environment and Natural Resource Management okuva mu yunivasite y’e Makerere. Oluvannyuma yafuna diguli eya Master of Science and a Doctor of Philosophy (PhD) in Environment and Natural Resource Management okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]]. Alina ne Dipuloma mu by’amateeka.<ref name="Monitor-20242" /><ref name="Monitor-20222" /><ref>{{Cite web |last=NALUBWAMA |first=OLIVIA |date=2022-08-30 |title=NEMA will be great - but not today |url=https://observer.ug/viewpoint/nema-will-be-great-but-not-today/ |access-date=2026-08-19 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref><ref name="Muhimba-20212">{{Cite web |last=Muhimba |first=Samuel |date=2021-08-04 |title=Akankwasa appointed Executive Director of NEMA |url=https://nilepost.co.ug/news/112096/akankwasa-appointed-executive-director-of-nema |access-date=2026-08-19 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> == Emirimu gye == Akankwasah omulimu gwe yagutandika ng’omusomesa era omusomesa mu yunivasite y’e Makerere nga tannaba kwegatta ku Minisitule ya Uganda ey’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda. Yaweereza nga Senior Wildlife Officer ate oluvannyuma n’afuuka Principal Wildlife Officer okuva mu 2009 okutuuka mu 2013. Oluvannyuma yaweereza nga "Assistant Commissioner for Conservation Planning and Partnerships".<ref name="Monitor-20242" /><ref name="Muhimba-20212" /><ref name="Asiimwe-20212">{{Cite web |last=Asiimwe |first=George |date=2021-08-04 |title=Akankwasa Appointed NEMA Executive Director |url=https://chimpreports.com/akankwasa-appointed-nema-executive-director/ |access-date=2026-08-19 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Era yaweerezako nga kaminsona w’okukuuma ebisolo by’omu nsiko mu [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|Minisitule ya Uganda ey’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda]] nga tannaweereza nga akola nga dayirekita w’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’ebifo eby’edda n’ebijjukizo. Akankwasah era yaliko akulira ekitongole ekikuuma ebisolo by’omu nsiko mu Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda.<ref name="Monitor-20242" /><ref name="Muhimba-20212" /><ref name="Asiimwe-20212" /> Mu 2020, Akankwasah yalondebwa ng’omumyuka wa Pulezidenti w’olukiiko lwa Conference of the Parties to the Convention on the Conservation of Migratory Species of Wild Animals. Mu 2021, Minisita avunaanyizibwa ku butonde bw’ensi yamulonda nga dayirekita omukulu owa NEMA.<ref name="Muhimba-20212" /><ref>{{Cite web |last=Admin |date=2025-09-10 |title=News: Agency leaders to boost publicity of govt achievements |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/agency-leaders-to-boost-publicity-of-govt-ach-NV_218238_082026 |access-date=2026-08-19 |website=New Vision}}</ref><ref name="Monitor-20223" /><ref>{{Cite web |last=Lule |first=Jeff Andrew |date=2025-05-07 |title=Agric. & Environment: Uganda to enforce ban single-use plastics amid mounting waste crisis |url=https://www.newvision.co.ug/category/agriculture/uganda-to-enforce-ban-single-use-plastics-ami-NV_210287_082026 |access-date=2026-08-19 |website=New Vision}}</ref> Akankwasah era aweereza nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by’omu nsiko ekya [[Ekitongole ekivunaanyizibwa ku bisolo by'omu nsiko mu Uganda|Uganda Wildlife Authority]] era nga ssentebe w’akakiiko kaakyo akakola ku bakozi. Era yaliko omukiise ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Wildlife Research and Training Institute.<ref name="Muhimba-20212" /><ref>{{Cite web |date=2021-09-05 |title=DR.AKANKWASA BARIREGA TAKES OFFICE AS NEW NEMA BOSS - Uganda Update News |url=https://ugandaupdatenews.com/dr-akankwasa-barirega-takes-office-as-new-nema-boss/ |access-date=2026-08-19 |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[Tom Okurut]] * [[Tom Butime]] * [[Serapio Rukundo]] * [[Gladys Kalema-Zikusoka]] * [[Lamex Omara Apitta]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] [[Category:Bannayuganda abakuumi b'obutonde bwensi]] m45z3vb8jvoqaoiyxaawb1uyzu1nqlp Category:Bannayuganda abakuumi b'obutonde bwensi 14 15681 73440 2026-08-29T21:01:04Z Lillylove256 10862 Ngasseeko amatuluba 73440 wikitext text/x-wiki Bano be Bannayuganda abakuumi b'obutonde bwensi p21sb0b034zvnuft2qgnel3p0le9wwx James Nkamwesiga Kasigwa 0 15682 73444 2026-08-29T21:20:26Z Lillylove256 10862 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1370201705|James Nkamwesiga Kasigwa]]" 73444 wikitext text/x-wiki '''James Nkamwesiga Kasigwa''' amanyiddwa nga James N. Kasigwa [[Munnayuganda]] yinginiya w’amasannyalaze, tekinologiya n’okuddukanya emirimu gya gavumenti aweereza nga dayirekita omukulu owa [[Uganda National Bureau of Standards]] (UNBS).<ref name=":02">{{Cite web |last=URN |date=2025-09-27 |title=Uganda sets 15 new standards for nsenene, ants sale |url=https://observer.ug/news/uganda-sets-15-new-standards-for-nsenene-ants-sale/ |access-date=2026-08-17 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref><ref name=":12">{{Cite web |title=Uganda National Bureau Of Standards |url=https://www.unbs.go.ug/readmore-slider.php |access-date=2026-08-17 |website=www.unbs.go.ug}}</ref><ref name=":22">{{Cite web |title=ITU Symposium on ICTs and the Environment & Climate Change |url=https://www.itu.int/ITU-T/worksem/climatechange/201107/bios.html |access-date=2026-08-17 |website=www.itu.int}}</ref><ref name=":23">{{Cite web |title=ITU Symposium on ICTs and the Environment & Climate Change |url=https://www.itu.int/ITU-T/worksem/climatechange/201107/bios.html |access-date=2026-08-17 |website=www.itu.int}}</ref><ref name=":24">{{Cite web |title=ITU Symposium on ICTs and the Environment & Climate Change |url=https://www.itu.int/ITU-T/worksem/climatechange/201107/bios.html |access-date=2026-08-17 |website=www.itu.int}}</ref> == Obuyigirize bwe == Kasigwa alina diguli mu by’amasannyalaze okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]], diguli mu bya kompyuta, diguli eyookubiri mu by'empuliziganya okuva mu yunivasite y'e London South Bank mu [[Great Britain|Bungereza]], ne diguli eyookubiri mu by’okuddukanya bizinensi okuva mu ESAMI.<ref name=":12" /><ref name=":22" /> == Emirimu gye == Kasigwa yinginiya w’amasannyalaze era yaweerezaako ng’omusomesa mu yunivasite y’e Makerere, mu dipaatimenti ya kompyuta n'eby'amawulire okuva mu 2004 okutuuka mu 2007. Okuva mu 2007 okutuuka mu 2009, yakolagana n’ekitongole ky’eby'empuliziganya eky'eggwanga era oluvannyuma, yeegatta ku Minisitule y’ebyamawulire n’empuliziganya mu tekinologiya, gye yaweereza nga Ssentebe w’ekitongole ekya Multisector Working Group on ICT and Climate Change.<ref name=":22" /> Oluvannyuma yaweerezaako nga Kaminsona w’okutumbula ebikozesebwa ebya kompyuta mu Minisitule ya ICT n’okulungamya eggwanga nga tannaweereza nga Dayirekita wa saayansi, tekinologiya, okulungamya obuyiiya n’obukuumi bw’ebiramu mu Minisitule ya Saayansi, Tekinologiya n’Obuyiiya. Kasigwa era muwandiisi mu lukiiko lwa Uganda olw’omulundi ogw’ekkumi olwa National Standards Council era yaliko omukiise wa Uganda mu kibiina ki International Telecommunication Union (ITU).<ref name=":22" /><ref name=":12" /><ref>{{Cite web |date=2024-05-15 |title=Nkamwesiga appointed new UNBS executive director |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nkamwesiga-appointed-new-unbs-executive-director--4622914 |access-date=2026-08-17 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=UNBS gets New National Standards Council – Ministry of Trade Industry and Cooperatives |url=https://www.mtic.go.ug/unbs-gets-new-national-standards-council/ |access-date=2026-08-17 |language=en-US}}</ref> Nga 13 Ogwokutaano 2024, Minisita w’ebyobusuubuzi, amakolero n’obwegassi Francis Mwebesa yalonda Kasigwa nga dayirekita omukulu owa UNBS era nga 9 Ogwekkumi 2025, yalondebwa ku lukiiko lw’ekibiina ki International Organization for Standardization (ISO) ku kisanja kya 2026–2028. Kasigwa ''mmemba'' wa Rotary International, Muyenga Tank Hill Club.<ref name=":12" /><ref name=":02" /><ref>{{Cite web |date=2025-10-16 |title=Why UNBS boss has been told to step aside |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/why-unbs-boss-has-been-told-to-step-aside-5232468 |access-date=2026-08-17 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name=":32">{{Cite web |title=Uganda National Bureau Of Standards |url=https://www.unbs.go.ug/profiles.php?pg=Executive+Director&profile=&src=53&utm |access-date=2026-08-17 |website=www.unbs.go.ug}}</ref> ''Okwongerezaako, yaliko ssentebe w’abakungu'' abakulu mu kibiina kya Association for the Development of Education in Africa (ADEA) ne ''National Chairman'' of Uganda Scientists, Researchers & Allied Workers Union. Kasigwa era yaliko ''Ssentebe'' w’akakiiko k’ebyekikugu ak’enjawulo akavunaanyizibwa ku by’enjigiriza, ssaayansi ne tekinologiya (STCEST) mu mukago gwa Afrika.<ref name=":32" /> ''Kasigwa yaliko ssentebe w’olukiiko'' lwa AU-EU High Level Policy Dialogue (HLPD) ku Saayansi, Tekinologiya n’Obuyiiya era yaliko ''n’omukwanaganya w’enteekateeka'' ya Uganda National Space Science & Technology Program n’ebigendererwa by’enkulaakulana y’eggwanga. Ekirala '', ye mmemba eyatandikawo'' pulojekiti ya African Development Satellite (AfDevSat) era ye y'omu kuba mm''emba abaatandikawo ate omumyuka wa Pulezidenti wa'' ISACA Kampala Chapter (2009-2011).<ref name=":32" /> == Laba ne == * [[Rosemary Kisembo]] * Andrew Kitaka * [[Ssebugga Kimeze]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] [[Category:Abantu abaasomerako ku Ttendekero ly'e Makerere]] [[Category:Bannayuganda abakozi ba gavumenti]] qjwnqjxwxwln2x7lko2jy92esu5pv4k 73445 73444 2026-08-29T21:21:01Z Lillylove256 10862 Ngasseeko Databox 73445 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''James Nkamwesiga Kasigwa''' amanyiddwa nga James N. Kasigwa [[Munnayuganda]] yinginiya w’amasannyalaze, tekinologiya n’okuddukanya emirimu gya gavumenti aweereza nga dayirekita omukulu owa [[Uganda National Bureau of Standards]] (UNBS).<ref name=":02">{{Cite web |last=URN |date=2025-09-27 |title=Uganda sets 15 new standards for nsenene, ants sale |url=https://observer.ug/news/uganda-sets-15-new-standards-for-nsenene-ants-sale/ |access-date=2026-08-17 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref><ref name=":12">{{Cite web |title=Uganda National Bureau Of Standards |url=https://www.unbs.go.ug/readmore-slider.php |access-date=2026-08-17 |website=www.unbs.go.ug}}</ref><ref name=":22">{{Cite web |title=ITU Symposium on ICTs and the Environment & Climate Change |url=https://www.itu.int/ITU-T/worksem/climatechange/201107/bios.html |access-date=2026-08-17 |website=www.itu.int}}</ref><ref name=":23">{{Cite web |title=ITU Symposium on ICTs and the Environment & Climate Change |url=https://www.itu.int/ITU-T/worksem/climatechange/201107/bios.html |access-date=2026-08-17 |website=www.itu.int}}</ref><ref name=":24">{{Cite web |title=ITU Symposium on ICTs and the Environment & Climate Change |url=https://www.itu.int/ITU-T/worksem/climatechange/201107/bios.html |access-date=2026-08-17 |website=www.itu.int}}</ref> == Obuyigirize bwe == Kasigwa alina diguli mu by’amasannyalaze okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]], diguli mu bya kompyuta, diguli eyookubiri mu by'empuliziganya okuva mu yunivasite y'e London South Bank mu [[Great Britain|Bungereza]], ne diguli eyookubiri mu by’okuddukanya bizinensi okuva mu ESAMI.<ref name=":12" /><ref name=":22" /> == Emirimu gye == Kasigwa yinginiya w’amasannyalaze era yaweerezaako ng’omusomesa mu yunivasite y’e Makerere, mu dipaatimenti ya kompyuta n'eby'amawulire okuva mu 2004 okutuuka mu 2007. Okuva mu 2007 okutuuka mu 2009, yakolagana n’ekitongole ky’eby'empuliziganya eky'eggwanga era oluvannyuma, yeegatta ku Minisitule y’ebyamawulire n’empuliziganya mu tekinologiya, gye yaweereza nga Ssentebe w’ekitongole ekya Multisector Working Group on ICT and Climate Change.<ref name=":22" /> Oluvannyuma yaweerezaako nga Kaminsona w’okutumbula ebikozesebwa ebya kompyuta mu Minisitule ya ICT n’okulungamya eggwanga nga tannaweereza nga Dayirekita wa saayansi, tekinologiya, okulungamya obuyiiya n’obukuumi bw’ebiramu mu Minisitule ya Saayansi, Tekinologiya n’Obuyiiya. Kasigwa era muwandiisi mu lukiiko lwa Uganda olw’omulundi ogw’ekkumi olwa National Standards Council era yaliko omukiise wa Uganda mu kibiina ki International Telecommunication Union (ITU).<ref name=":22" /><ref name=":12" /><ref>{{Cite web |date=2024-05-15 |title=Nkamwesiga appointed new UNBS executive director |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nkamwesiga-appointed-new-unbs-executive-director--4622914 |access-date=2026-08-17 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=UNBS gets New National Standards Council – Ministry of Trade Industry and Cooperatives |url=https://www.mtic.go.ug/unbs-gets-new-national-standards-council/ |access-date=2026-08-17 |language=en-US}}</ref> Nga 13 Ogwokutaano 2024, Minisita w’ebyobusuubuzi, amakolero n’obwegassi Francis Mwebesa yalonda Kasigwa nga dayirekita omukulu owa UNBS era nga 9 Ogwekkumi 2025, yalondebwa ku lukiiko lw’ekibiina ki International Organization for Standardization (ISO) ku kisanja kya 2026–2028. Kasigwa ''mmemba'' wa Rotary International, Muyenga Tank Hill Club.<ref name=":12" /><ref name=":02" /><ref>{{Cite web |date=2025-10-16 |title=Why UNBS boss has been told to step aside |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/why-unbs-boss-has-been-told-to-step-aside-5232468 |access-date=2026-08-17 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name=":32">{{Cite web |title=Uganda National Bureau Of Standards |url=https://www.unbs.go.ug/profiles.php?pg=Executive+Director&profile=&src=53&utm |access-date=2026-08-17 |website=www.unbs.go.ug}}</ref> ''Okwongerezaako, yaliko ssentebe w’abakungu'' abakulu mu kibiina kya Association for the Development of Education in Africa (ADEA) ne ''National Chairman'' of Uganda Scientists, Researchers & Allied Workers Union. Kasigwa era yaliko ''Ssentebe'' w’akakiiko k’ebyekikugu ak’enjawulo akavunaanyizibwa ku by’enjigiriza, ssaayansi ne tekinologiya (STCEST) mu mukago gwa Afrika.<ref name=":32" /> ''Kasigwa yaliko ssentebe w’olukiiko'' lwa AU-EU High Level Policy Dialogue (HLPD) ku Saayansi, Tekinologiya n’Obuyiiya era yaliko ''n’omukwanaganya w’enteekateeka'' ya Uganda National Space Science & Technology Program n’ebigendererwa by’enkulaakulana y’eggwanga. Ekirala '', ye mmemba eyatandikawo'' pulojekiti ya African Development Satellite (AfDevSat) era ye y'omu kuba mm''emba abaatandikawo ate omumyuka wa Pulezidenti wa'' ISACA Kampala Chapter (2009-2011).<ref name=":32" /> == Laba ne == * [[Rosemary Kisembo]] * Andrew Kitaka * [[Ssebugga Kimeze]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abantu Abalamu]] [[Category:Abantu abaasomerako ku Ttendekero ly'e Makerere]] [[Category:Bannayuganda abakozi ba gavumenti]] 3e9hav55f7ucc57x68228lerfeqrhtn