Wikipedia lgwiki https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka MediaWiki 1.47.0-wmf.18 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Haruna Kasolo Kyeyune 0 11048 73722 70367 2026-09-03T08:39:39Z Julie.Acom 10834 Laba ne 73722 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Haruna Kasolo Kyeyune''' munnabyabufuzi [[Yuganda|mu Uganda]] . Ye [[:en:Microfinance|Minisita omubeezi mu avunaanyizibwa ku byensimbi]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] Obuvunaanyizibwa bwe mu minisitule eno ey'ebyensibi obusinga bukwata ku ssente entonotono ezikozesebwa mu byobusuubuzi oba bizinensi entonno mu lungereza ekiyitibwa ''Microfinance'' . Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016. <ref>https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref> Kasolo era yaliko omubaka mu palamenti akiikirira Kyotera County mu disitulikiti ye [[Rakai (disitulikit)|Rakai]] mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda ey’ekkumi]] (2016–2021). <ref>https://web.archive.org/web/20160527141255/http://www.parliament.go.ug/new/index.php/members-of-parliament/members-of-parliament</ref> Mu kulonda kwa bonna okwaliwo mu Uganda mu mwaka 2021, John Paul Mpalanyi Lukwago munna Democratic Party (DP) yamuwangula era bwatyo Kasolo nafiirwa ekifo mu palamenti nga omubaka omulonde yadde nga ne palamenti y'ekkumi nemu atuula olw'ekifo kye nga minisita.<ref>https://www.independent.co.ug/ex-officio-ministers-take-oath-in-parliament/</ref> <ref>https://www.independent.co.ug/kyotera-nup-dp-supporters-released-on-bail/</ref> Kasolo nga minisita amannyiddwa nnyo olwokubunyisa entekateeka za gavumenti naddala ezo eziri mu minisitule y'ebyensimbi okugeza nga e''myooga'' ne ''Parish Developemnt Model'' (PDM) ssako n'okuba omu ku bateesa ku pulogulaamu y'ebyobufuzi ebeera ku TV ya NBS buli lwakubiri nga eno eyitibwa ''NBS Barometer.''<ref>https://www.independent.co.ug/minister-kasolo-sets-deadline-for-emyooga-defaulters/</ref><ref>https://presidentialinitiatives.go.ug/minister-haruna-kasolo-urges-enforcement-of-emyooga-loan-repayments/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/govt-to-delete-rich-people-from-pdm-beneficiary-lists-4777172</ref><ref>https://www.independent.co.ug/minister-kasolo-orders-banks-to-refund-pdm-account-opening-fees/</ref><ref>https://nilepost.co.ug/news/216660/minister-kasolo-raises-concern-over-poor-implementation-of-pdm-in-buvuma</ref> '''EBIRALA EBIMUKWATAKO''' Hajji Kasolo nga ojjeeko okuba munna byabufuzi musajja mufumbo era mukyala we ye Dr. Ruth Aisha Biyinzika.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.kfm.co.ug/lifestyle/photos-state-minister-huruna-kasolo-introduced-by-lover.html |access-date=2024-09-27 |archive-date=2024-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240619051956/https://www.kfm.co.ug/lifestyle/photos-state-minister-huruna-kasolo-introduced-by-lover.html |url-status=dead }}</ref><ref>https://satisfashionug.com/inside-min-haruna-kasolo-psfus-dr-ruth-aisha-biyinzikas-plush-traditional-wedding/</ref> Kasolo era omu ku basuubuzi abatutumufu mu Uganda ne mu bbendo bendo lye Masaka era nga ye nnanyini wooteri ya ''Solo Hites'' esangibwa mu kibuga masaka.<ref>{{Cite web |url=https://blizz.co.ug/7655/Micro-Finance-Minister-Haruna-Kasolo-Launches-Own-Four-Star-Hotel-in-Masaka-City--Solo-Hites-Hotel |title=Archive copy |access-date=2024-09-27 |archive-date=2025-01-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250125170855/https://blizz.co.ug/7655/Micro-Finance-Minister-Haruna-Kasolo-Launches-Own-Four-Star-Hotel-in-Masaka-City--Solo-Hites-Hotel |url-status=dead }}</ref><ref>https://scribe.co.ug/here-are-the-faces-behind-hotel-ownership-in-masaka-city-what-drives-their-progress/</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] * https://en.wikipedia.org/wiki/John_Chrysestom_Muyingo == Ebiwandiiko ebijuliziddwa == [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] aw9xk15tz7o5mr2exz4pnc70sls6dcw 73723 73722 2026-09-03T08:41:58Z Julie.Acom 10834 Laba ne 73723 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Haruna Kasolo Kyeyune''' munnabyabufuzi [[Yuganda|mu Uganda]] . Ye [[:en:Microfinance|Minisita omubeezi mu avunaanyizibwa ku byensimbi]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] Obuvunaanyizibwa bwe mu minisitule eno ey'ebyensibi obusinga bukwata ku ssente entonotono ezikozesebwa mu byobusuubuzi oba bizinensi entonno mu lungereza ekiyitibwa ''Microfinance'' . Yalondebwa ku kifo ekyo nga 6 Ogwomukaaga 2016. <ref>https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf</ref> Kasolo era yaliko omubaka mu palamenti akiikirira Kyotera County mu disitulikiti ye [[Rakai (disitulikit)|Rakai]] mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda ey’ekkumi]] (2016–2021). <ref>https://web.archive.org/web/20160527141255/http://www.parliament.go.ug/new/index.php/members-of-parliament/members-of-parliament</ref> Mu kulonda kwa bonna okwaliwo mu Uganda mu mwaka 2021, John Paul Mpalanyi Lukwago munna Democratic Party (DP) yamuwangula era bwatyo Kasolo nafiirwa ekifo mu palamenti nga omubaka omulonde yadde nga ne palamenti y'ekkumi nemu atuula olw'ekifo kye nga minisita.<ref>https://www.independent.co.ug/ex-officio-ministers-take-oath-in-parliament/</ref> <ref>https://www.independent.co.ug/kyotera-nup-dp-supporters-released-on-bail/</ref> Kasolo nga minisita amannyiddwa nnyo olwokubunyisa entekateeka za gavumenti naddala ezo eziri mu minisitule y'ebyensimbi okugeza nga e''myooga'' ne ''Parish Developemnt Model'' (PDM) ssako n'okuba omu ku bateesa ku pulogulaamu y'ebyobufuzi ebeera ku TV ya NBS buli lwakubiri nga eno eyitibwa ''NBS Barometer.''<ref>https://www.independent.co.ug/minister-kasolo-sets-deadline-for-emyooga-defaulters/</ref><ref>https://presidentialinitiatives.go.ug/minister-haruna-kasolo-urges-enforcement-of-emyooga-loan-repayments/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/govt-to-delete-rich-people-from-pdm-beneficiary-lists-4777172</ref><ref>https://www.independent.co.ug/minister-kasolo-orders-banks-to-refund-pdm-account-opening-fees/</ref><ref>https://nilepost.co.ug/news/216660/minister-kasolo-raises-concern-over-poor-implementation-of-pdm-in-buvuma</ref> '''EBIRALA EBIMUKWATAKO''' Hajji Kasolo nga ojjeeko okuba munna byabufuzi musajja mufumbo era mukyala we ye Dr. Ruth Aisha Biyinzika.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.kfm.co.ug/lifestyle/photos-state-minister-huruna-kasolo-introduced-by-lover.html |access-date=2024-09-27 |archive-date=2024-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240619051956/https://www.kfm.co.ug/lifestyle/photos-state-minister-huruna-kasolo-introduced-by-lover.html |url-status=dead }}</ref><ref>https://satisfashionug.com/inside-min-haruna-kasolo-psfus-dr-ruth-aisha-biyinzikas-plush-traditional-wedding/</ref> Kasolo era omu ku basuubuzi abatutumufu mu Uganda ne mu bbendo bendo lye Masaka era nga ye nnanyini wooteri ya ''Solo Hites'' esangibwa mu kibuga masaka.<ref>{{Cite web |url=https://blizz.co.ug/7655/Micro-Finance-Minister-Haruna-Kasolo-Launches-Own-Four-Star-Hotel-in-Masaka-City--Solo-Hites-Hotel |title=Archive copy |access-date=2024-09-27 |archive-date=2025-01-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250125170855/https://blizz.co.ug/7655/Micro-Finance-Minister-Haruna-Kasolo-Launches-Own-Four-Star-Hotel-in-Masaka-City--Solo-Hites-Hotel |url-status=dead }}</ref><ref>https://scribe.co.ug/here-are-the-faces-behind-hotel-ownership-in-masaka-city-what-drives-their-progress/</ref> == Laba ne == * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] * [[:en:John_Chrysestom_Muyingo|John Chrysestom Muyingo]] == Ebiwandiiko ebijuliziddwa == [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] c1zpn7tp8ws8rmadrwcfmr7vx7a10xl Christopher Senyonjo 0 11354 73715 73706 2026-09-02T16:09:59Z Musuuza 11013 ntaddeko ebijuliziddwa 73715 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Senyonjo''' (era '''Ssenyonjo''' ; yazaalibwa nga 8 Ogwekkumineebiri , 1931-19 Ogwomusanvu 2026) yali Munnayuganda omusumba w'enzikiriza y'aba Anglican era mulwanirizi w'[[eddembe ly'aba LGBT]]. Yasitulwa n’afuulibwa omulabirizi mu [[Kkanisa ya Uganda]] mu 1974 n’awummula mu 1998. Mu 2001, baamugaana okuweereza. Wadde nga kigambibwa nti kino kyava ku ndowooza ye ku ddembe ly’abantu abali b'ebisiyaga, ekkanisa egamba nti kyava ku kwetaba kwe mu kutuuza omusajja okubeera omulabirizi w’ekkanisa Ekkanisa ya Uganda gy’etakwatagana nayo.<ref>''Church of England Newspaper'', 14 April 2011.</ref> Okuva olwo akolagana n'ekkanisa ya Charismatic Church of Uganda ne progressive [[Episcopal Church]] of the United States, era n'atandikawo Integrity Uganda ne Saint Paul's Reconciliation and Equality Center mu [[Kampala]] . Mu 2006 Ekkanisa ya Uganda yamulangirira nti "takyali mulabirizi" era n'esazaamu ebitiibwa bye byonna olwekyo. Olw’ensongaye, Senyonjo afunye ebitiibwa ebiwerako omuli ne awaadi ya [[Clinton Global Citizen Award]], era ayitiddwa okwetaba mu firimu kwogera n’okutalaaga mu nsi yonna. == Ebyafaayo bye == === Okukula kwe === Senyonjo yazaalibwa Maria Mukulu Abul’awawe ne Erika Kapere nga 8 Ogwekkumineebiri, 1931, era yakulira mu disitulikiti y’e [[Mubende (disitulikit)|Mubende]] (kati eyitibwa [[Kiboga]] ) mu Singo sub-county.<ref name="Agiro2">{{cite web|url=http://www.observer.ug/new/archives/2006arch/features/poso/may/poso200604271.php|title=Pro-gay Bishop has no apologies|author=Elizabeth Agiro|date=2006-03-09|publisher=[[The Observer (Uganda)]]|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407104907/http://www.observer.ug/new/archives/2006arch/features/poso/may/poso200604271.php|archivedate=2014-04-07}}</ref> Yasomera ku Sinde Primary School okutuusa ku myaka 10, n’akyuka n’agenda mu Bukomero Primary School, ng’abeera ne taata we omuto Douglas Kyeyune ne mukyala we Miriam. Anecdote emunnyonnyolako nti yatambulanga kilomitaazi 16 okutuuka e Nalukolongo okufuna kkiro y’ennyama, Miriam bwe yabanga agiyoyezza ng’ali lubuto, akatale k'omukitundu ekyo bwe kaabanga tekagirina.<ref name="Agiro2" /> Kitaawe yafa mu 1944, era Senyonjo n’agenda okubeera ne ssenga we e Kitii, okumpi ne [[Kasangati]] . Yagenda mu maaso n’okukola obulungi ku ssomero lya [[:en:Wampewo_Primary_School|Wampewo Primary School]] era oluvannyuma lwa P.6 n’agenda mu [[King's College, Budo|King’s College Budo]] mu 1947. Mu luwummula yatundanga ppaani wa ssenga we , kyamuviirako okusibwa okumala ekiro kimu ng’alina emyaka 13, oluvannyuma lw’omuserikale okulowooza nti yali abbye ssente mu kasanduuko k’ensimbi z’obuyambi akaali kasibiddwa. Yategeeza nti yamala ekiro ekyo mu kaduukulu nga talina bulangiti wadde engatto, ng’ali wamu n’abantu abaali abatali balongoofu era nga balina ensekere.<ref name="Agiro2" /> Mu 1952 yayingira [[Makerere University, Uganda|Makerere University]] kyokka n’alemererwa okumaliriza emisomo gy’obusawo, ky’agamba nti kyava ku kumala biseera bingi nnyo n’emikwano kubanga engeri gye yakuzibwamu yali temutegese kukwasaganya ddembe lya yunivasite. Mu 1954 yali asomesa Olungereza, okubala ne ssaayansi w’ebyobulamu mu ssomero lya Luwule Secondary School .<ref name="Agiro2" /> === Obufumbo n’abaana be === Mu 1959 yawasa mukyala we eyasooka Ruth Nakanwagi, n’adda ku mulimu oluvannyuma lw’ennaku 17; ku lunaku lwe lumu mukazi we yattibwa omusota ogw’obusagwa mu lusuku lwe.<ref name="Agiro2" /> Mu 1963 yasisinkana mukyala we owookubiri Mary bwe yali akola ng'omusomesa ku ssomero lya Ndejje Demonstration School . Baagattibwa mu Gwekkumineebiri gw’omwaka ogwo.<ref name="Agiro2" /> Oluvannyuma Mary yalongoosebwa amaaso mu Amerika nga Senyonjo ali mu kwogera mu Washington mu 2011.<ref name="Chumbley2">{{cite web|url=http://www.edow.org/news/articles/2011/11/03/bishop-christopher-senyonjo-protect-us|title=Bishop Christopher Senyonjo, protect us|author=Lucy Chumbley|date=2011-11-03|publisher=Episcopal Diocese of Washington|access-date=2014-04-04|archive-date=2014-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407072403/http://www.edow.org/news/articles/2011/11/03/bishop-christopher-senyonjo-protect-us|url-status=dead}}</ref> Senyonjo yali taata w’abaana musanvu, era naafunayo basatu baatazaala. We bwatuukira mu 2011, yali jjajja w’abaana munaana.<ref name="Chumbley2" /> Abeera Bukuto, ekitundu ekiriraanye Kampala.<ref name="NewVision2">{{citation |url=http://www.newvision.co.ug/PA/8/12/489711|title=Pro-gay bishop Ssenyonjo Defies Archbishop Orombi|publisher=New Vision|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120607215554/http://www.newvision.co.ug/PA/8/12/489711|archivedate=2012-06-07}}</ref> Olw’okusazaamu akasiimo ke, yeeyimirizaawo ku birabo okuva mu mikwano gye n’abaana be 10.<ref name="Muhumuza2">{{cite web|url=http://thegrio.com/2014/03/31/ugandan-cleric-reaches-out-to-lgbt-community-in-spite-of-anti-gay-law/|title=Ugandan cleric reaches out to LGBT community in spite of anti-gay law|author=Rodney Muhumuza|publisher=Associated Press|date=2014-03-31}}</ref> == Okufa kwe == Senyonjo yafa nga 19 Ogwomusanvu 2026, ng’alina emyaka 94.<ref>{{cite news |title=Controversial Ex Bishop Christopher Ssenyonjo Dies at 94|url=https://chimpreports.com/controversial-ex-bishop-christopher-ssenyonjo-dies-at-94/|access-date=20 July 2026|publisher=Chimp Reports|date=20 July 2026}}</ref> == Okutendekebwa kwe n’obuweereza mu by’eddiini == Oluvannyuma lw’okufa okw’ekikangabwa okwa mukyala we eyasooka mu 1959, Senyonjo yatandika okugenda mu kkanisa okumujjukira. Mu 1960 yeewandiisa ku lulwe okusoma okutuula [[siniya ey'omukaaga]], nga essira yasinga kulissa ku ssomo ly'abya ddiini. Oluvannyuma lw’okwebuuza ku nnyina ne mukwano gwe omukulu, Hannington Kintu, yategeeza nti yaloota omumuli ogutasobola kuzikizibwa, kye yatwala ng’okukakasa [[okuyitibwa]] kwe mu ddiini. Yatandika omusomo gwa dipuloma ogw’emyaka esatu mu [[Buwalasi Theological College]] mu 1961, n’atuuzibwa ng’omudyankoni oluvannyuma lw’emyaka ebiri, oluvannyuma n’agenda mu [[Union Theological Seminary]] mu Amerika. Yali avunaanyizibwa kkanisa ya Episcopal Church of Epiphany era n’alungamizibwanga Hugh McCandlas ku nsonga z'okutuuzibwa ku bw'obubuulizi, oluvannyuma ekyakolebwa Omulabirizi Donegan mu 1964.<ref name="Agiro2" /> Yatuuzibwa mu [[Lutikko ya St. John the Divine]] mu [[Kibuga New York]].<ref name="boxturtle2">{{citation |url=http://www.boxturtlebulletin.com/2010/05/24/22899|title=A Talk With Bishop Senyonjo, A Straight Ally In Uganda|first=Jim|last=Burroway|date=24 May 2010|accessdate=2 January 2011}}</ref> Oluvannyuma lw’okudda e Uganda mu 1968, Senyonjo yasindikibwa mu ttendekero lya Theological College Mukuno era yasomesa ku ddiini y’ennono ya Afirika okumala emyaka ena.<ref name="Agiro2" /> Mu 1973 yakola n'ekibinja ky'abasaseredooti ab'[[Ekereziya Katolika]], [[Seventh-day Adventist]] n'ab'e [[Kkanisa y'aBakulisitaayo]] okuvvuunulira awamu Baibuli mu " [[Luganda]] olw'omulembe guno".<ref name="Agiro2" /> Senyonjo yaweereza mu Kkanisa ya Uganda era n'alondebwa okujjuza ekifo ekyali ekikalu eky'Omulabirizi w'obulabirizi bwa West Buganda mu 1974, ekifo kye yasigalamu okutuusa lwe yawummula mu 1998.<ref name="Agiro2" /><ref name="boxturtle2" /> Mu 1983, Senyonjo yafuna diguli ya '''[[Dọkitale w’Obuweereza bw’Eddiini]]''' okuva mu [[Hartford Theological Seminary]], eyawa ensonga enkulu ez’okutegeera obufumbo n'ensonga zoomukisenge ez'okwegatta.<ref>{{cite web|url=http://www.hartsem.edu/wp-content/uploads/praxis_august_2012.pdf|title=News from Hartford Seminary|date=August 2012|publisher=Hartford Seminary|access-date=2014-04-04|archive-date=2014-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407075303/http://www.hartsem.edu/wp-content/uploads/praxis_august_2012.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="Clinton2">{{cite web|url=http://www.clintonglobalinitiative.org/ourmeetings/2012/clinton_global_citizen_awards/|title=Clinton Global Citizen Awards 2012|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150923204736/http://www.clintonglobalinitiative.org/ourmeetings/2012/clinton_global_citizen_awards/|archivedate=2015-09-23}}</ref> == Enkola y’okubuulirira n’okuwabula. == Oluvannyuma lw’okuwummula emirimu mu 1998, Senyonjo yatandika okubuulirira abantu, ng’ayeeyambisa okusoma kwe ku kikula ky'abantu n’okubuuliriira abafumbo. Mu nkola ye, yayogera mu ngeri ey’okusaasira eri bakkaasitoma abaali abali b'ebisiyaga, nga buli omu aweereza munne gyali.<ref name="boxturtle2" /> Mu nkola ye ey’okubudaabuda abantu mu Kampala, yalabanga abalwadde abaaweranga 10 olunaku, ng’asaba doola 2.50 buli lusisinkana.<ref>{{cite web|url=http://dailyxtra.com/canada/news/elderly-bishop-rocks-ugandas-gay-rights-movement|title=Elderly bishop rocks Uganda's gay rights movement|author=Kaj Hasselriis|publisher=Daily Xtra|date=2010-03-14|access-date=2014-04-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407084344/http://dailyxtra.com/canada/news/elderly-bishop-rocks-ugandas-gay-rights-movement|archive-date=2014-04-07|url-status=dead}}</ref> == Okutuukirira n’okuwolereza abantu ba LGBT. == Okuva mu mwaka gwa 2001 Senyonjo abadde atunuulirwa ng’omulwanirizi omukulu ow’ekibiina kya [[LGBTQ]] mu Uganda. Olw'okukkiriza nti "omuntu tekyetaagisa kusooka kukyusibwa kudda mu kikula kirala okusobola okwagalibwa Katonda", Senyonjo yatandikawo Integrity Uganda ng'ettabi ly'ekitongole kya [[Episcopal Church]] LGBT outreach organization [[Integrity USA]] . Yatandikawo ekifo mu kitundu ng’ekifo ekitali kya bulabe eri abasiyazi Bannayuganda, era n’akola okufunira abaagaanibwa amayumba n’emirimu oluvannyuma lw’[[okutegeerekeka mu lujjudde]].<ref name="boxturtle2" /> Mu Gwomukaaga 2008, Senyonjo yannyonnyola byakkiriza mu firimu ya ''[[Voices of Witness Africa]]'' . Yagamba nti "Yesu yatulekera etteeka erisinga obukulu: 'Mwagalane nga nange bwe mbaagala.' Era sisobola kulaba ngeri muntu gy'ayagala munne ng'asosola omuntu oyo omulala nga tagenda mu buziba mu biki ebireetera omuntu ono okuba ky'ali. Noobuwombeefu bungi nga tatidde, yagamba nti Baibuli esobola okutaputibwa mu ngeri nnyingi, naye nti ekigambo kya Katonda ekituufu ye Yesu, " [[Ekigambo eyafuuka omubiri]] ", era nti mu [[Vvanjiri ya Yokaana Omutuukirivu]], waliwo ebintu Yesu bye yagamba nti tajja kusobola kubikkula mu kiseera ekyo, naye [[Omwoyo Omutukuvu]] by'agenda okubikkula ng'ekiseera kigenda kiyitawo. <ref>{{cite web|url=http://vimeo.com/10582664|title=Bishop Christopher Ssenyonjo|publisher=Voices of Witness (excerpts)}}</ref> Mu 2009 Senyonjo yeetaba mu lukungaana olw'okulwanyisa ebisiyaga okuva mu Gwokusatu 5–7, 2009, olwatuumibwa "Okubikkula amazima agali emabega w'ebisiyaga n'enteekateeka y'ebisiyaga", olwalimu bannakyewa b'America [[Scott Lively]], akulira [[Exodus International]] Don Schmierer, n'omukiise w'ekitongole kya [[International Healing Foundation]] Caleb Lee Brundidge. Lively yannyonyola ku nteekateeka eyo nga "bbomu ya nyukiriya ku nteekateeka y'abali b'ebisiyaga mu Uganda", olukungaana luno lwakwataganya ebisiyaga n'[[obunazi]], okukozesa abaana abato, mukenenya [[n'ekittabantu mu Rwanda]], era nga lubadde lumanyiddwa olw'okuleeta okuyigganyizibwa okutabangawo okwatuuka ku ntikko mu tteeka lya [[Uganda Anti-Homosexuality Act, 2014]] . Senyonjo yayogerako ku nkolagana y’abeetabye mu ttaabamiruka n’abakungu ba gavumenti ng’ekivuddeko ebbago lino okuleetebwa, n’obwetaavu bw’okusomesebwa ku bikwata ku kwewozaako kw'[[’okuyingiza ebisiyaga]] mu masomero. Senyonjo agamba nti "Nnali mu kiseera ekimu nga banvunaana nti ngenda mu masomero era nga ngezaako okuyingiza abantu, nga bwe tuyinza okugamba, abantu mu bisiyaga, nga mu butuufu kuba kuwaayiriza. Era olaba, naye abantu bano bagenderera ki okukola kino?&nbsp;... Abantu abaagenda okwogera bino, balina ebigendererwa ebibi ennyo bye sitegeera." Senyonjo yayogera nga awakanya ebbago ly’etteeka erirwanyisa ebisiyaga era yali mu kibinja ekyagenda ewa Sipiika w’olukiiko okuliwakanya. Yagamba nti tekyali kya buntu, yamenya [[Ekirangiriro kya UN ku Ddembe ly’Obuntu]] era "n'enkwatagana engumu ey'amaka ga Uganda amanene", kyandifudde Uganda eggwanga ekkambwe, n'okwongera okusaasaana kw'akawuka akaleeta siriimu kuba abantu baali bajja kutya okunoonya obujjanjabi.<ref name="IntegrityNYC2">{{cite web|url=https://sites.google.com/site/bishopchristophertour/|title=Bishop Christopher's Speaking Tour|publisher=Integrity NYC}}</ref> Yaddamu ekitundu kyayo ng'alaga nti ebisiyaga si kibi, n'agamba nti "Abantu wano tebategeera bisiyaga kye ki. Singa baakitegeera, sirowooza nti bandikkirizza etteeka lino." <ref>{{cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/12/20/ugandan-homosexuality-bishop_n_4481437.html|title=Ugandans Don't Understand Homosexuality, Says Christopher Ssenyonjo, Former Anglican Bishop|publisher=Huffington Post|date=2013-12-20|author=Fredrick Nzwili}}</ref> Mu Gwokutaano n'oGwomukaaga 2010, ku myaka 78, Senyonjo yakola okutalaaga okwalimu okwogera mu Amerika ne Ireland okumala wiiki mukaaga, nga kwategekebwa [[Reverend.]] [[Canon]] Albert Ogle . Yayogerera mu bibuga omwali [[Los Angeles]], [[Sacramento]], [[San Diego]], [[Orange County, Texas|Orange County]], [[San Francisco]], [[Minneapolis]], [[Ekibuga New York]], [[Belfast]] ne [[Dublin]].<ref name="IntegrityNYC2" /> Mu kutalaaga kuno yeetaba mu kutuuzibwa kwa [[Rt Rev.]] [[Mary Glasspool]], omulabirizi omukazi alya ebisiyaga eyasooka mu kkanisa ya Episcopal, nga kyali kimu ku by'okukola mu kutalaaga okwo okwamala wiiki mukaaga.<ref name="boxturtle2" /> Mu 2010, Senyonjo yatandikawo ekitongole kya St. Paul’s Foundation for International Reconciliation okuwagira obwenkanya mu LGBT mu nsi yonna.<ref name="Blade2">{{cite web|url=http://www.washingtonblade.com/2011/09/22/gay-friendly-ugandan-bishop-to-speak/|title=Gay-friendly Ugandan bishop to speak|publisher=Washington Blade|date=2011-09-22}}</ref><ref>{{cite web|url=http://stpaulsfdr.org/|title=St. Paul's Foundation for International Reconciliation}} (official site)</ref> Ye dayirekita w’ekitongole kya St. Paul’s Reconciliation and Equality Center (SPREC) mu Kampala mu Uganda. Enteekateeka za SPREC mulimu ebyobulamu, chapel n’okubuulirira, okuwagira n’okusembeza abantu n’embeera z’abantu, okutumbula okutandikawo emir''imu'' ( micro-loans ), okutumbula abakyala, n’okulwanirira eddembe ly’obuntu n’okusomesa.<ref>{{cite web|url=http://www.stpaulsreconciliation.net/programsstpaul.html|title=Programs|publisher=Saint Paul's Reconciliation and Equality Centre|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407091833/http://www.stpaulsreconciliation.net/programsstpaul.html|archivedate=2014-04-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.stpaulsreconciliation.net/SPREC_FundingRequest.pdf|title=St. Paul's Reconciliation and Equality Centre Request for funding for psychosocial, faith, and hospitality program.|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407091714/http://www.stpaulsreconciliation.net/SPREC_FundingRequest.pdf|archivedate=2014-04-07}}</ref> Mu Uganda Ekifo kino kikwataganye ne Freedom and Roam Uganda, Spectrum Uganda Initiatives Incorporated, Rainbow Health Foundation Mbarara, ne [[Sexual Minorities Uganda]].<ref>{{cite web|url=http://www.stpaulsreconciliation.net/aboutus.html|title=About Us|publisher=Saint Paul's Reconciliation and Equality Centre|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407092221/http://www.stpaulsreconciliation.net/aboutus.html|archivedate=2014-04-07}}</ref> Mu Gwokubiri 2011, Senyonjo yayanukula ku ttemu lya [[David Kato]] n’ebbaluwa eteekwekerera gye yawandiikira Ssaabalabirizi [[Rowan Williams]] n’ekibiina kya [[Anglican Communion]], ng’asaba ekkanisa okwogera ku kuyigganyizibwa kw’abasajja abali b'ebisiyaga.<ref>{{Cite web|author=The Rev Canon Albert Ogle|date=2011-02-10|title=Ugandan Bishop Christopher Senyonjo breaks silence on David Kato's murder|url=https://sdlgbtn.com/news/2011/02/10/ugandan-bishop-christopher-senyonjo-breaks-silence-david-katos-murder|access-date=2020-08-20|website=San Diego Gay and Lesbian News|language=en}}</ref> Senyonjo yazannya mu firimu ya ''[[God Loves Uganda]]'', eyakwatibwa mu kiseera David Kato weyafiira mu 2011, era n’esooka okulagibwa mu [[kivvulu kya Sundance Film Festival ekya 2013]] . Firimu yali ekwata ku mirimu gy’ekibiina kyensi yonna ekya [[International House of Prayer]], ekyatumbula enteekateeka y’okulwanyisa ebisiyaga.<ref>{{cite web|url=http://o.canada.com/entertainment/movies/movie-review-god-loves-uganda-a-frightening-infuriating-film/|title=Movie review: God Loves Uganda a frightening, infuriating film|publisher=Canada.com|access-date=2014-04-05|archive-date=2014-03-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20140311050455/http://o.canada.com/entertainment/movies/movie-review-god-loves-uganda-a-frightening-infuriating-film/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=God Loves Uganda |url=http://www.godlovesuganda.com/bishop-christopher-senyonjo/}} (film website)</ref> Mu Gwomwenda 2011, Senyonjo yaddamu okujja mu Amerika mu kutalaaga kwe yatuuma "Compass for Compassion", ng'ayogerera mu bifo omwali n'ekkanisa ya All Souls Memorial Episcopal Church e [[Washington County, Missouri|Washington, DC]] <ref name="Blade2" /> Mu Gwokusatu 2014, ku myaka 82, Senyonjo yagenda mu maaso n’okuweereza abakuŋŋaana mu kkanisa ey’ekiseera eyali eringa ofiisi entono mu [[Kampala]], wadde ng’omuwendo gwabwe gwakendeera nga kiyinzika okuba nga kyava ku kutiisibwatiisibwa.<ref name="Muhumuza2" /> Okusaba kubeerawo buli Ssande, ekibiina mwe kiyimba akayimba ka, " [[What a Friend We Have in Jesus]] ", naye ebintu ebimanyiddwa ennyo mu makanisa ga Uganda amalala ng'abasumba okuleekaana okutendereza, [[okwogera mu nnimi]], n'okukuba Baibuli birekeddwawo.<ref>{{cite web |author=Patience Akumu |date=2014-02-08 |title=Inside the tiny church where members of Uganda's beleaguered gay community have found sanctuary |url=https://www.theguardian.com/world/2014/feb/09/uganda-gays-church-sanctuary-kampala |work=The Guardian}}</ref> Olw'obuwagizi bwe, Senyonjo atwalibwa nga "omukadde" w'ekibiina kya LGBT.<ref name="Muhumuza2" /> Senyonjo yasooka okubaako byawandiika mu ''Bombastic Magazine'', ekitabo ekikwata ku kibiina kya Uganda ekya LGBTI ekyatongozebwa mu Gwekkumineebiri 2014.<ref>{{cite web |title=Bombastic Magazine Online Edition |url=http://www.kuchutimes.com/bombastic-magazine-online-edition/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150304161049/http://www.kuchutimes.com/bombastic-magazine-online-edition |archive-date=2015-03-04 |access-date=2015-03-11 |publisher=Kuchu Times}}</ref><ref>{{cite web |author=Colin Stewart |date=2014-12-22 |title=LGBTI Ugandans tell their stories in their own magazine |url=http://76crimes.com/2014/12/22/lgbti-ugandans-tell-their-stories-in-their-own-magazine/ |publisher=76 Crimes}}</ref> Senyonjo yeegatta ku baali beekalakaasa olw’eddembe ly’aba LGBTI, ng'ayogera mu Jamaica mu kaweefube wa Montego Bay Pride mu 2016.<ref>{{cite web |author=Colin Stewart |date=January 9, 2017 |title=Modern magic in Jamaica: Finding freedom, building Pride |url=https://76crimes.com/2017/01/09/modern-magic-in-jamaica-finding-freedom-building-pride/}}</ref><ref>{{cite web |author=Maurice Tomlinson |date=October 21, 2016 |title=How was Montego Bay Pride a success? Let me count the ways |url=https://76crimes.com/2016/10/21/how-was-montego-bay-pride-a-success-let-me-count-the-ways/}}</ref> Nga 17 Ogwomusanvu, 2018, Yunivasite y’eLeeds yamuwa diguli ey’ekitiibwa eya Doctor of Laws, olw’omulimu ogw’amaanyi gwe yakola ng’omukulembeze w’eddiini era omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu mu kibiina kya LGBT mu Uganda. == Ebikolwa eby’okumuddamu == Mu kwanukula ku buweereza bwe mu Integrity Uganda, Senyonjo yagambibwa abakulu mu Kkanisa ya Uganda okuvumirira ekibiina kino n’okutegeeza bammemba baakyo nti beetaaga okukyuka badde eri Katonda. Olw’obutakkiriziganya na kifo kino, n’okugaana okuvumirira abavubuka bataano<ref name="Chumbley2" /> be yali abuulirira mu 2001, emirimu gye egy’okukwasa n’okussa emikono ku bantu gyaziyizibwa Ssaabalabirizi w’Ekkanisa ya Uganda ku lw’olukiiko lw’Abalabirizi ba Uganda mu 2002,<ref name="COU2">{{citation|url=http://churchofuganda.org/news/press-releases/church-of-uganda-disassociates-herself-from-christopher-ssenyonjo|title=Church of Uganda Dissociates Herself from Christopher Ssenyonjo|author=The Most Rev. [[Henry Luke Orombi]], Archbishop of the Church of Uganda|publisher=Church of Uganda|date=2006-03-24}}</ref> akasiimo ke ak’emyaka 24 gy’amaze ng’aweereza ne kayimirizibwa, era n’ategeeza nti yatandika okufuna okutiisibwatiisibwa okuttibwa n’okutulugunyizibwa.<ref>{{Cite book |last=Fundi |year=2013 |title=Trouble in Black Paradise: Catastrophic Legacy Worshiping the "New World" Politics of saving souls |publisher=AuthorHouse |isbn=978-1-4817-0726-8 |location=Bloomington, Indiana |pages=446}}</ref> Mu mwaka gwa 2006 Ssaabalabirizi [[Henry Luke Orombi]] bwe yali ayogera ku lw'ekkanisa ya Uganda yavumirira ekkanisa ya Charismatic Church of Uganda nti "kibiina ekiwakanya" era ne beeyawulira ddala ku Senyonjo, n'ategeeza nti yali takyali mulabirizi era nti "babadde bawa amagezi ab'obuyinza bonna aba bulijjo mu Uganda nti layisinsi yonna eyalina Ssenyonjo ngeeyogera ku kutuuzibwa kwe mu Kkanisa ya Uganda yali tekyalimu nsa era nga tekiikirizibwa." <ref name="COU2" /> Senyonjo yaddamu nti, "Nnasingibwa mu Kkanisa ya Katonda. Ndi wa Kkanisa mu bw'akabona obw'obwakabaka obw'abakkiriza bonna." Yagamba nti akyali mmemba w’ekkanisa ya Uganda, era akakwate kokka k’alina n’ekkanisa ya Charismatic Church of Uganda kwe kubawa obuweereza nga bamusabye.<ref name="NewVision2" /> Ekiteeso kya Senate ekya California ekya California Senate Resolution 51, ekyasaba okwongera okwekenneenya enkozesa y’ekitundu [[501(c)(3)]] eky’obuzirakisa okulwanirira enkola ezisosola mu mawanga amalala, kyategeeza nti Senyonjo “abadde atalaaga California, Amerika, ne Bulaaya okusomesa n’okumanyisa abantu ku buzibu obw’amaanyi obwava ku bisiyaga obwaleeta obunkenke mu Uganda”, n’agonjoolako nga agamba nti “Senate esiima emirimu n'obuweereza bwa Right Reverend Christopher Senyonjo mu kaweefube w'okutondawo ekkanisa n'abantu bonna mu Uganda ebitaliimu kusosola nga basinziira ku kikula ky'abantu." <ref>{{cite web |date=2010-08-30 |title=Bill Text: SR-51 (2009-2010) |url=http://leginfo.legislature.ca.gov/faces/billNavClient.xhtml?bill_id=200920100SR51&search_keywords |publisher=California Legislature}}</ref> Senyonjo yassibwa mu lukalala ' ''[[Huffington Post]]'' olw'abantu ekkumi abasinga amaanyi mu ddiini mu 2010. Yayogerwako nti, "Omulabirizi alaga kye kitegeeza okuba n'obuvumu obw'okukakasa, n'okukkiriza okumala okubeera ku ludda lw'abo Yesu be yayita 'abatono mu bano.'" <ref>{{citation|title=HuffPost Religion's 10 Most Influential People Of 2010|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/12/27/10-most-influential-relig_n_801709.html#s215578&title=Anglican%20Bishop%20Christopher%20Senyonjo|periodical=[[Huffington Post]]|date=27 December 2010|accessdate=29 December 2010}}</ref> Senyonjo yafulumira mu firimu ya ''[[Call Me Kuchu]]'' <ref>{{cite web |title=Call Me Kuchu |url=http://callmekuchu.com/ |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20110128183430/http://callmekuchu.com/ |archive-date=January 28, 2011}}</ref> eyawangula awaadi mu 2012 ne ''[[God Loves Uganda]]'' (2013).<ref>{{cite web |title=The main people in the film |url=http://www.godlovesuganda.com/film/main-subjects/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140430013144/http://www.godlovesuganda.com/film/main-subjects/ |archive-date=30 April 2014 |accessdate=29 April 2014 |work=God Loves Uganda}}</ref> Mu 2012 Senyonjo yasiimibwa eyali Pulezidenti wa Amerika [[Bill Clinton]] n’aweebwa [[Awaadi ya Clinton Global Citizen Award]] olw’obukulembeze mu kuweereza eggwanga.<ref name="Clinton2" /><ref>{{cite web |date=2012-12-02 |title=O'Brien receives prestigious award from Clinton |url=http://www.independent.ie/irish-news/obrien-receives-prestigious-award-from-clinton-28814011.html |work=The Independent}}</ref> Olunaku olwaddirira okuyisibwa kw'etteeka erirwanyisa ebisiyaga mu 2014, Senyonjo yayingizibwa mu lupapula lwa Uganda oluyitibwa ''[[Red Pepper]]'' mu lukalala lw'amannya n'ebifaananyi bya "200 Top Homos" ebyatambuzibwa ennyo, ng'agambibwa okuba "omusaasizi" w'abali beebisiyaga.<ref name="Muhumuza2" /> Ekiwandiiko mu ''[[Think Progress]]'' kyateebereza nti ayinza okusibwa wansi w'ebiragiro by'etteeka erigamba nti "Omuntu ayamba, abuulirira oba agula omulala okwenyigira mu bikolwa eby'ebisiyaga akola omusango era avunaanibwa, okusingisibwa omusango, okusibwa emyaka musanvu." <ref>{{cite web |author=Carimah Townes |date=2014-03-30 |title=How One Reverend Is Defying Uganda's 'Kill The Gays' Act |url=http://thinkprogress.org/lgbt/2014/03/30/3420730/leader-defies-uganda-anti-gay-bill/ |publisher=Think Progress}}</ref><ref>{{cite web |title=How One Reverend Is Defying Uganda's 'Kill The Gays' Act |url=http://act.watchdog.net/petitions/4452 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140404204834/http://act.watchdog.net/petitions/4452 |archivedate=2014-04-04}}</ref>[[Erasing 76 Crimes|​]]''[[Trending Newsroom|​]]Ekibinja ekirala ekiwakanya etteeka, baasangulawo emisango 76, ne bateekawo okubuusabuusa ku musango era ne bawandiika nti okubuulirira kwa Senyonjo mu ddiini tekwali kumenya mateeka,era nebategeeza nti ekitongole kya Nigerian Watch neTrending Newsroom byali bimaze okufuna olugero olwo.''<ref>{{cite web |author=Colin Stewart |date=2014-04-02 |title=Support for gay-friendly Ugandan bishop—needed? |url=http://76crimes.com/2014/04/02/support-for-gay-friendly-ugandan-bishop-needed/}}</ref> == Ebijuliziddwa == [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eddiini mu Buganda]] 0o8rxzqkk6guausxa8taadpy10uynio 73717 73715 2026-09-02T16:29:08Z Musuuza 11013 ntaddeko amatuluba 73717 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Senyonjo''' (era '''Ssenyonjo''' ; yazaalibwa nga 8 Ogwekkumineebiri , 1931-19 Ogwomusanvu 2026) yali Munnayuganda omusumba w'enzikiriza y'aba Anglican era mulwanirizi w'[[eddembe ly'aba LGBT]]. Yasitulwa n’afuulibwa omulabirizi mu [[Kkanisa ya Uganda]] mu 1974 n’awummula mu 1998. Mu 2001, baamugaana okuweereza. Wadde nga kigambibwa nti kino kyava ku ndowooza ye ku ddembe ly’abantu abali b'ebisiyaga, ekkanisa egamba nti kyava ku kwetaba kwe mu kutuuza omusajja okubeera omulabirizi w’ekkanisa Ekkanisa ya Uganda gy’etakwatagana nayo.<ref>''Church of England Newspaper'', 14 April 2011.</ref> Okuva olwo akolagana n'ekkanisa ya Charismatic Church of Uganda ne progressive [[Episcopal Church]] of the United States, era n'atandikawo Integrity Uganda ne Saint Paul's Reconciliation and Equality Center mu [[Kampala]] . Mu 2006 Ekkanisa ya Uganda yamulangirira nti "takyali mulabirizi" era n'esazaamu ebitiibwa bye byonna olwekyo. Olw’ensongaye, Senyonjo afunye ebitiibwa ebiwerako omuli ne awaadi ya [[Clinton Global Citizen Award]], era ayitiddwa okwetaba mu firimu kwogera n’okutalaaga mu nsi yonna. == Ebyafaayo bye == === Okukula kwe === Senyonjo yazaalibwa Maria Mukulu Abul’awawe ne Erika Kapere nga 8 Ogwekkumineebiri, 1931, era yakulira mu disitulikiti y’e [[Mubende (disitulikit)|Mubende]] (kati eyitibwa [[Kiboga]] ) mu Singo sub-county.<ref name="Agiro2">{{cite web|url=http://www.observer.ug/new/archives/2006arch/features/poso/may/poso200604271.php|title=Pro-gay Bishop has no apologies|author=Elizabeth Agiro|date=2006-03-09|publisher=[[The Observer (Uganda)]]|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407104907/http://www.observer.ug/new/archives/2006arch/features/poso/may/poso200604271.php|archivedate=2014-04-07}}</ref> Yasomera ku Sinde Primary School okutuusa ku myaka 10, n’akyuka n’agenda mu Bukomero Primary School, ng’abeera ne taata we omuto Douglas Kyeyune ne mukyala we Miriam. Anecdote emunnyonnyolako nti yatambulanga kilomitaazi 16 okutuuka e Nalukolongo okufuna kkiro y’ennyama, Miriam bwe yabanga agiyoyezza ng’ali lubuto, akatale k'omukitundu ekyo bwe kaabanga tekagirina.<ref name="Agiro2" /> Kitaawe yafa mu 1944, era Senyonjo n’agenda okubeera ne ssenga we e Kitii, okumpi ne [[Kasangati]] . Yagenda mu maaso n’okukola obulungi ku ssomero lya [[:en:Wampewo_Primary_School|Wampewo Primary School]] era oluvannyuma lwa P.6 n’agenda mu [[King's College, Budo|King’s College Budo]] mu 1947. Mu luwummula yatundanga ppaani wa ssenga we , kyamuviirako okusibwa okumala ekiro kimu ng’alina emyaka 13, oluvannyuma lw’omuserikale okulowooza nti yali abbye ssente mu kasanduuko k’ensimbi z’obuyambi akaali kasibiddwa. Yategeeza nti yamala ekiro ekyo mu kaduukulu nga talina bulangiti wadde engatto, ng’ali wamu n’abantu abaali abatali balongoofu era nga balina ensekere.<ref name="Agiro2" /> Mu 1952 yayingira [[Makerere University, Uganda|Makerere University]] kyokka n’alemererwa okumaliriza emisomo gy’obusawo, ky’agamba nti kyava ku kumala biseera bingi nnyo n’emikwano kubanga engeri gye yakuzibwamu yali temutegese kukwasaganya ddembe lya yunivasite. Mu 1954 yali asomesa Olungereza, okubala ne ssaayansi w’ebyobulamu mu ssomero lya Luwule Secondary School .<ref name="Agiro2" /> === Obufumbo n’abaana be === Mu 1959 yawasa mukyala we eyasooka Ruth Nakanwagi, n’adda ku mulimu oluvannyuma lw’ennaku 17; ku lunaku lwe lumu mukazi we yattibwa omusota ogw’obusagwa mu lusuku lwe.<ref name="Agiro2" /> Mu 1963 yasisinkana mukyala we owookubiri Mary bwe yali akola ng'omusomesa ku ssomero lya Ndejje Demonstration School . Baagattibwa mu Gwekkumineebiri gw’omwaka ogwo.<ref name="Agiro2" /> Oluvannyuma Mary yalongoosebwa amaaso mu Amerika nga Senyonjo ali mu kwogera mu Washington mu 2011.<ref name="Chumbley2">{{cite web|url=http://www.edow.org/news/articles/2011/11/03/bishop-christopher-senyonjo-protect-us|title=Bishop Christopher Senyonjo, protect us|author=Lucy Chumbley|date=2011-11-03|publisher=Episcopal Diocese of Washington|access-date=2014-04-04|archive-date=2014-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407072403/http://www.edow.org/news/articles/2011/11/03/bishop-christopher-senyonjo-protect-us|url-status=dead}}</ref> Senyonjo yali taata w’abaana musanvu, era naafunayo basatu baatazaala. We bwatuukira mu 2011, yali jjajja w’abaana munaana.<ref name="Chumbley2" /> Abeera Bukuto, ekitundu ekiriraanye Kampala.<ref name="NewVision2">{{citation |url=http://www.newvision.co.ug/PA/8/12/489711|title=Pro-gay bishop Ssenyonjo Defies Archbishop Orombi|publisher=New Vision|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120607215554/http://www.newvision.co.ug/PA/8/12/489711|archivedate=2012-06-07}}</ref> Olw’okusazaamu akasiimo ke, yeeyimirizaawo ku birabo okuva mu mikwano gye n’abaana be 10.<ref name="Muhumuza2">{{cite web|url=http://thegrio.com/2014/03/31/ugandan-cleric-reaches-out-to-lgbt-community-in-spite-of-anti-gay-law/|title=Ugandan cleric reaches out to LGBT community in spite of anti-gay law|author=Rodney Muhumuza|publisher=Associated Press|date=2014-03-31}}</ref> == Okufa kwe == Senyonjo yafa nga 19 Ogwomusanvu 2026, ng’alina emyaka 94.<ref>{{cite news |title=Controversial Ex Bishop Christopher Ssenyonjo Dies at 94|url=https://chimpreports.com/controversial-ex-bishop-christopher-ssenyonjo-dies-at-94/|access-date=20 July 2026|publisher=Chimp Reports|date=20 July 2026}}</ref> == Okutendekebwa kwe n’obuweereza mu by’eddiini == Oluvannyuma lw’okufa okw’ekikangabwa okwa mukyala we eyasooka mu 1959, Senyonjo yatandika okugenda mu kkanisa okumujjukira. Mu 1960 yeewandiisa ku lulwe okusoma okutuula [[siniya ey'omukaaga]], nga essira yasinga kulissa ku ssomo ly'abya ddiini. Oluvannyuma lw’okwebuuza ku nnyina ne mukwano gwe omukulu, Hannington Kintu, yategeeza nti yaloota omumuli ogutasobola kuzikizibwa, kye yatwala ng’okukakasa [[okuyitibwa]] kwe mu ddiini. Yatandika omusomo gwa dipuloma ogw’emyaka esatu mu [[Buwalasi Theological College]] mu 1961, n’atuuzibwa ng’omudyankoni oluvannyuma lw’emyaka ebiri, oluvannyuma n’agenda mu [[Union Theological Seminary]] mu Amerika. Yali avunaanyizibwa kkanisa ya Episcopal Church of Epiphany era n’alungamizibwanga Hugh McCandlas ku nsonga z'okutuuzibwa ku bw'obubuulizi, oluvannyuma ekyakolebwa Omulabirizi Donegan mu 1964.<ref name="Agiro2" /> Yatuuzibwa mu [[Lutikko ya St. John the Divine]] mu [[Kibuga New York]].<ref name="boxturtle2">{{citation |url=http://www.boxturtlebulletin.com/2010/05/24/22899|title=A Talk With Bishop Senyonjo, A Straight Ally In Uganda|first=Jim|last=Burroway|date=24 May 2010|accessdate=2 January 2011}}</ref> Oluvannyuma lw’okudda e Uganda mu 1968, Senyonjo yasindikibwa mu ttendekero lya Theological College Mukuno era yasomesa ku ddiini y’ennono ya Afirika okumala emyaka ena.<ref name="Agiro2" /> Mu 1973 yakola n'ekibinja ky'abasaseredooti ab'[[Ekereziya Katolika]], [[Seventh-day Adventist]] n'ab'e [[Kkanisa y'aBakulisitaayo]] okuvvuunulira awamu Baibuli mu " [[Luganda]] olw'omulembe guno".<ref name="Agiro2" /> Senyonjo yaweereza mu Kkanisa ya Uganda era n'alondebwa okujjuza ekifo ekyali ekikalu eky'Omulabirizi w'obulabirizi bwa West Buganda mu 1974, ekifo kye yasigalamu okutuusa lwe yawummula mu 1998.<ref name="Agiro2" /><ref name="boxturtle2" /> Mu 1983, Senyonjo yafuna diguli ya '''[[Dọkitale w’Obuweereza bw’Eddiini]]''' okuva mu [[Hartford Theological Seminary]], eyawa ensonga enkulu ez’okutegeera obufumbo n'ensonga zoomukisenge ez'okwegatta.<ref>{{cite web|url=http://www.hartsem.edu/wp-content/uploads/praxis_august_2012.pdf|title=News from Hartford Seminary|date=August 2012|publisher=Hartford Seminary|access-date=2014-04-04|archive-date=2014-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407075303/http://www.hartsem.edu/wp-content/uploads/praxis_august_2012.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="Clinton2">{{cite web|url=http://www.clintonglobalinitiative.org/ourmeetings/2012/clinton_global_citizen_awards/|title=Clinton Global Citizen Awards 2012|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150923204736/http://www.clintonglobalinitiative.org/ourmeetings/2012/clinton_global_citizen_awards/|archivedate=2015-09-23}}</ref> == Enkola y’okubuulirira n’okuwabula. == Oluvannyuma lw’okuwummula emirimu mu 1998, Senyonjo yatandika okubuulirira abantu, ng’ayeeyambisa okusoma kwe ku kikula ky'abantu n’okubuuliriira abafumbo. Mu nkola ye, yayogera mu ngeri ey’okusaasira eri bakkaasitoma abaali abali b'ebisiyaga, nga buli omu aweereza munne gyali.<ref name="boxturtle2" /> Mu nkola ye ey’okubudaabuda abantu mu Kampala, yalabanga abalwadde abaaweranga 10 olunaku, ng’asaba doola 2.50 buli lusisinkana.<ref>{{cite web|url=http://dailyxtra.com/canada/news/elderly-bishop-rocks-ugandas-gay-rights-movement|title=Elderly bishop rocks Uganda's gay rights movement|author=Kaj Hasselriis|publisher=Daily Xtra|date=2010-03-14|access-date=2014-04-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407084344/http://dailyxtra.com/canada/news/elderly-bishop-rocks-ugandas-gay-rights-movement|archive-date=2014-04-07|url-status=dead}}</ref> == Okutuukirira n’okuwolereza abantu ba LGBT. == Okuva mu mwaka gwa 2001 Senyonjo abadde atunuulirwa ng’omulwanirizi omukulu ow’ekibiina kya [[LGBTQ]] mu Uganda. Olw'okukkiriza nti "omuntu tekyetaagisa kusooka kukyusibwa kudda mu kikula kirala okusobola okwagalibwa Katonda", Senyonjo yatandikawo Integrity Uganda ng'ettabi ly'ekitongole kya [[Episcopal Church]] LGBT outreach organization [[Integrity USA]] . Yatandikawo ekifo mu kitundu ng’ekifo ekitali kya bulabe eri abasiyazi Bannayuganda, era n’akola okufunira abaagaanibwa amayumba n’emirimu oluvannyuma lw’[[okutegeerekeka mu lujjudde]].<ref name="boxturtle2" /> Mu Gwomukaaga 2008, Senyonjo yannyonnyola byakkiriza mu firimu ya ''[[Voices of Witness Africa]]'' . Yagamba nti "Yesu yatulekera etteeka erisinga obukulu: 'Mwagalane nga nange bwe mbaagala.' Era sisobola kulaba ngeri muntu gy'ayagala munne ng'asosola omuntu oyo omulala nga tagenda mu buziba mu biki ebireetera omuntu ono okuba ky'ali. Noobuwombeefu bungi nga tatidde, yagamba nti Baibuli esobola okutaputibwa mu ngeri nnyingi, naye nti ekigambo kya Katonda ekituufu ye Yesu, " [[Ekigambo eyafuuka omubiri]] ", era nti mu [[Vvanjiri ya Yokaana Omutuukirivu]], waliwo ebintu Yesu bye yagamba nti tajja kusobola kubikkula mu kiseera ekyo, naye [[Omwoyo Omutukuvu]] by'agenda okubikkula ng'ekiseera kigenda kiyitawo. <ref>{{cite web|url=http://vimeo.com/10582664|title=Bishop Christopher Ssenyonjo|publisher=Voices of Witness (excerpts)}}</ref> Mu 2009 Senyonjo yeetaba mu lukungaana olw'okulwanyisa ebisiyaga okuva mu Gwokusatu 5–7, 2009, olwatuumibwa "Okubikkula amazima agali emabega w'ebisiyaga n'enteekateeka y'ebisiyaga", olwalimu bannakyewa b'America [[Scott Lively]], akulira [[Exodus International]] Don Schmierer, n'omukiise w'ekitongole kya [[International Healing Foundation]] Caleb Lee Brundidge. Lively yannyonyola ku nteekateeka eyo nga "bbomu ya nyukiriya ku nteekateeka y'abali b'ebisiyaga mu Uganda", olukungaana luno lwakwataganya ebisiyaga n'[[obunazi]], okukozesa abaana abato, mukenenya [[n'ekittabantu mu Rwanda]], era nga lubadde lumanyiddwa olw'okuleeta okuyigganyizibwa okutabangawo okwatuuka ku ntikko mu tteeka lya [[Uganda Anti-Homosexuality Act, 2014]] . Senyonjo yayogerako ku nkolagana y’abeetabye mu ttaabamiruka n’abakungu ba gavumenti ng’ekivuddeko ebbago lino okuleetebwa, n’obwetaavu bw’okusomesebwa ku bikwata ku kwewozaako kw'[[’okuyingiza ebisiyaga]] mu masomero. Senyonjo agamba nti "Nnali mu kiseera ekimu nga banvunaana nti ngenda mu masomero era nga ngezaako okuyingiza abantu, nga bwe tuyinza okugamba, abantu mu bisiyaga, nga mu butuufu kuba kuwaayiriza. Era olaba, naye abantu bano bagenderera ki okukola kino?&nbsp;... Abantu abaagenda okwogera bino, balina ebigendererwa ebibi ennyo bye sitegeera." Senyonjo yayogera nga awakanya ebbago ly’etteeka erirwanyisa ebisiyaga era yali mu kibinja ekyagenda ewa Sipiika w’olukiiko okuliwakanya. Yagamba nti tekyali kya buntu, yamenya [[Ekirangiriro kya UN ku Ddembe ly’Obuntu]] era "n'enkwatagana engumu ey'amaka ga Uganda amanene", kyandifudde Uganda eggwanga ekkambwe, n'okwongera okusaasaana kw'akawuka akaleeta siriimu kuba abantu baali bajja kutya okunoonya obujjanjabi.<ref name="IntegrityNYC2">{{cite web|url=https://sites.google.com/site/bishopchristophertour/|title=Bishop Christopher's Speaking Tour|publisher=Integrity NYC}}</ref> Yaddamu ekitundu kyayo ng'alaga nti ebisiyaga si kibi, n'agamba nti "Abantu wano tebategeera bisiyaga kye ki. Singa baakitegeera, sirowooza nti bandikkirizza etteeka lino." <ref>{{cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/12/20/ugandan-homosexuality-bishop_n_4481437.html|title=Ugandans Don't Understand Homosexuality, Says Christopher Ssenyonjo, Former Anglican Bishop|publisher=Huffington Post|date=2013-12-20|author=Fredrick Nzwili}}</ref> Mu Gwokutaano n'oGwomukaaga 2010, ku myaka 78, Senyonjo yakola okutalaaga okwalimu okwogera mu Amerika ne Ireland okumala wiiki mukaaga, nga kwategekebwa [[Reverend.]] [[Canon]] Albert Ogle . Yayogerera mu bibuga omwali [[Los Angeles]], [[Sacramento]], [[San Diego]], [[Orange County, Texas|Orange County]], [[San Francisco]], [[Minneapolis]], [[Ekibuga New York]], [[Belfast]] ne [[Dublin]].<ref name="IntegrityNYC2" /> Mu kutalaaga kuno yeetaba mu kutuuzibwa kwa [[Rt Rev.]] [[Mary Glasspool]], omulabirizi omukazi alya ebisiyaga eyasooka mu kkanisa ya Episcopal, nga kyali kimu ku by'okukola mu kutalaaga okwo okwamala wiiki mukaaga.<ref name="boxturtle2" /> Mu 2010, Senyonjo yatandikawo ekitongole kya St. Paul’s Foundation for International Reconciliation okuwagira obwenkanya mu LGBT mu nsi yonna.<ref name="Blade2">{{cite web|url=http://www.washingtonblade.com/2011/09/22/gay-friendly-ugandan-bishop-to-speak/|title=Gay-friendly Ugandan bishop to speak|publisher=Washington Blade|date=2011-09-22}}</ref><ref>{{cite web|url=http://stpaulsfdr.org/|title=St. Paul's Foundation for International Reconciliation}} (official site)</ref> Ye dayirekita w’ekitongole kya St. Paul’s Reconciliation and Equality Center (SPREC) mu Kampala mu Uganda. Enteekateeka za SPREC mulimu ebyobulamu, chapel n’okubuulirira, okuwagira n’okusembeza abantu n’embeera z’abantu, okutumbula okutandikawo emir''imu'' ( micro-loans ), okutumbula abakyala, n’okulwanirira eddembe ly’obuntu n’okusomesa.<ref>{{cite web|url=http://www.stpaulsreconciliation.net/programsstpaul.html|title=Programs|publisher=Saint Paul's Reconciliation and Equality Centre|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407091833/http://www.stpaulsreconciliation.net/programsstpaul.html|archivedate=2014-04-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.stpaulsreconciliation.net/SPREC_FundingRequest.pdf|title=St. Paul's Reconciliation and Equality Centre Request for funding for psychosocial, faith, and hospitality program.|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407091714/http://www.stpaulsreconciliation.net/SPREC_FundingRequest.pdf|archivedate=2014-04-07}}</ref> Mu Uganda Ekifo kino kikwataganye ne Freedom and Roam Uganda, Spectrum Uganda Initiatives Incorporated, Rainbow Health Foundation Mbarara, ne [[Sexual Minorities Uganda]].<ref>{{cite web|url=http://www.stpaulsreconciliation.net/aboutus.html|title=About Us|publisher=Saint Paul's Reconciliation and Equality Centre|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407092221/http://www.stpaulsreconciliation.net/aboutus.html|archivedate=2014-04-07}}</ref> Mu Gwokubiri 2011, Senyonjo yayanukula ku ttemu lya [[David Kato]] n’ebbaluwa eteekwekerera gye yawandiikira Ssaabalabirizi [[Rowan Williams]] n’ekibiina kya [[Anglican Communion]], ng’asaba ekkanisa okwogera ku kuyigganyizibwa kw’abasajja abali b'ebisiyaga.<ref>{{Cite web|author=The Rev Canon Albert Ogle|date=2011-02-10|title=Ugandan Bishop Christopher Senyonjo breaks silence on David Kato's murder|url=https://sdlgbtn.com/news/2011/02/10/ugandan-bishop-christopher-senyonjo-breaks-silence-david-katos-murder|access-date=2020-08-20|website=San Diego Gay and Lesbian News|language=en}}</ref> Senyonjo yazannya mu firimu ya ''[[God Loves Uganda]]'', eyakwatibwa mu kiseera David Kato weyafiira mu 2011, era n’esooka okulagibwa mu [[kivvulu kya Sundance Film Festival ekya 2013]] . Firimu yali ekwata ku mirimu gy’ekibiina kyensi yonna ekya [[International House of Prayer]], ekyatumbula enteekateeka y’okulwanyisa ebisiyaga.<ref>{{cite web|url=http://o.canada.com/entertainment/movies/movie-review-god-loves-uganda-a-frightening-infuriating-film/|title=Movie review: God Loves Uganda a frightening, infuriating film|publisher=Canada.com|access-date=2014-04-05|archive-date=2014-03-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20140311050455/http://o.canada.com/entertainment/movies/movie-review-god-loves-uganda-a-frightening-infuriating-film/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=God Loves Uganda |url=http://www.godlovesuganda.com/bishop-christopher-senyonjo/}} (film website)</ref> Mu Gwomwenda 2011, Senyonjo yaddamu okujja mu Amerika mu kutalaaga kwe yatuuma "Compass for Compassion", ng'ayogerera mu bifo omwali n'ekkanisa ya All Souls Memorial Episcopal Church e [[Washington County, Missouri|Washington, DC]] <ref name="Blade2" /> Mu Gwokusatu 2014, ku myaka 82, Senyonjo yagenda mu maaso n’okuweereza abakuŋŋaana mu kkanisa ey’ekiseera eyali eringa ofiisi entono mu [[Kampala]], wadde ng’omuwendo gwabwe gwakendeera nga kiyinzika okuba nga kyava ku kutiisibwatiisibwa.<ref name="Muhumuza2" /> Okusaba kubeerawo buli Ssande, ekibiina mwe kiyimba akayimba ka, " [[What a Friend We Have in Jesus]] ", naye ebintu ebimanyiddwa ennyo mu makanisa ga Uganda amalala ng'abasumba okuleekaana okutendereza, [[okwogera mu nnimi]], n'okukuba Baibuli birekeddwawo.<ref>{{cite web |author=Patience Akumu |date=2014-02-08 |title=Inside the tiny church where members of Uganda's beleaguered gay community have found sanctuary |url=https://www.theguardian.com/world/2014/feb/09/uganda-gays-church-sanctuary-kampala |work=The Guardian}}</ref> Olw'obuwagizi bwe, Senyonjo atwalibwa nga "omukadde" w'ekibiina kya LGBT.<ref name="Muhumuza2" /> Senyonjo yasooka okubaako byawandiika mu ''Bombastic Magazine'', ekitabo ekikwata ku kibiina kya Uganda ekya LGBTI ekyatongozebwa mu Gwekkumineebiri 2014.<ref>{{cite web |title=Bombastic Magazine Online Edition |url=http://www.kuchutimes.com/bombastic-magazine-online-edition/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150304161049/http://www.kuchutimes.com/bombastic-magazine-online-edition |archive-date=2015-03-04 |access-date=2015-03-11 |publisher=Kuchu Times}}</ref><ref>{{cite web |author=Colin Stewart |date=2014-12-22 |title=LGBTI Ugandans tell their stories in their own magazine |url=http://76crimes.com/2014/12/22/lgbti-ugandans-tell-their-stories-in-their-own-magazine/ |publisher=76 Crimes}}</ref> Senyonjo yeegatta ku baali beekalakaasa olw’eddembe ly’aba LGBTI, ng'ayogera mu Jamaica mu kaweefube wa Montego Bay Pride mu 2016.<ref>{{cite web |author=Colin Stewart |date=January 9, 2017 |title=Modern magic in Jamaica: Finding freedom, building Pride |url=https://76crimes.com/2017/01/09/modern-magic-in-jamaica-finding-freedom-building-pride/}}</ref><ref>{{cite web |author=Maurice Tomlinson |date=October 21, 2016 |title=How was Montego Bay Pride a success? Let me count the ways |url=https://76crimes.com/2016/10/21/how-was-montego-bay-pride-a-success-let-me-count-the-ways/}}</ref> Nga 17 Ogwomusanvu, 2018, Yunivasite y’eLeeds yamuwa diguli ey’ekitiibwa eya Doctor of Laws, olw’omulimu ogw’amaanyi gwe yakola ng’omukulembeze w’eddiini era omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu mu kibiina kya LGBT mu Uganda. == Ebikolwa eby’okumuddamu == Mu kwanukula ku buweereza bwe mu Integrity Uganda, Senyonjo yagambibwa abakulu mu Kkanisa ya Uganda okuvumirira ekibiina kino n’okutegeeza bammemba baakyo nti beetaaga okukyuka badde eri Katonda. Olw’obutakkiriziganya na kifo kino, n’okugaana okuvumirira abavubuka bataano<ref name="Chumbley2" /> be yali abuulirira mu 2001, emirimu gye egy’okukwasa n’okussa emikono ku bantu gyaziyizibwa Ssaabalabirizi w’Ekkanisa ya Uganda ku lw’olukiiko lw’Abalabirizi ba Uganda mu 2002,<ref name="COU2">{{citation|url=http://churchofuganda.org/news/press-releases/church-of-uganda-disassociates-herself-from-christopher-ssenyonjo|title=Church of Uganda Dissociates Herself from Christopher Ssenyonjo|author=The Most Rev. [[Henry Luke Orombi]], Archbishop of the Church of Uganda|publisher=Church of Uganda|date=2006-03-24}}</ref> akasiimo ke ak’emyaka 24 gy’amaze ng’aweereza ne kayimirizibwa, era n’ategeeza nti yatandika okufuna okutiisibwatiisibwa okuttibwa n’okutulugunyizibwa.<ref>{{Cite book |last=Fundi |year=2013 |title=Trouble in Black Paradise: Catastrophic Legacy Worshiping the "New World" Politics of saving souls |publisher=AuthorHouse |isbn=978-1-4817-0726-8 |location=Bloomington, Indiana |pages=446}}</ref> Mu mwaka gwa 2006 Ssaabalabirizi [[Henry Luke Orombi]] bwe yali ayogera ku lw'ekkanisa ya Uganda yavumirira ekkanisa ya Charismatic Church of Uganda nti "kibiina ekiwakanya" era ne beeyawulira ddala ku Senyonjo, n'ategeeza nti yali takyali mulabirizi era nti "babadde bawa amagezi ab'obuyinza bonna aba bulijjo mu Uganda nti layisinsi yonna eyalina Ssenyonjo ngeeyogera ku kutuuzibwa kwe mu Kkanisa ya Uganda yali tekyalimu nsa era nga tekiikirizibwa." <ref name="COU2" /> Senyonjo yaddamu nti, "Nnasingibwa mu Kkanisa ya Katonda. Ndi wa Kkanisa mu bw'akabona obw'obwakabaka obw'abakkiriza bonna." Yagamba nti akyali mmemba w’ekkanisa ya Uganda, era akakwate kokka k’alina n’ekkanisa ya Charismatic Church of Uganda kwe kubawa obuweereza nga bamusabye.<ref name="NewVision2" /> Ekiteeso kya Senate ekya California ekya California Senate Resolution 51, ekyasaba okwongera okwekenneenya enkozesa y’ekitundu [[501(c)(3)]] eky’obuzirakisa okulwanirira enkola ezisosola mu mawanga amalala, kyategeeza nti Senyonjo “abadde atalaaga California, Amerika, ne Bulaaya okusomesa n’okumanyisa abantu ku buzibu obw’amaanyi obwava ku bisiyaga obwaleeta obunkenke mu Uganda”, n’agonjoolako nga agamba nti “Senate esiima emirimu n'obuweereza bwa Right Reverend Christopher Senyonjo mu kaweefube w'okutondawo ekkanisa n'abantu bonna mu Uganda ebitaliimu kusosola nga basinziira ku kikula ky'abantu." <ref>{{cite web |date=2010-08-30 |title=Bill Text: SR-51 (2009-2010) |url=http://leginfo.legislature.ca.gov/faces/billNavClient.xhtml?bill_id=200920100SR51&search_keywords |publisher=California Legislature}}</ref> Senyonjo yassibwa mu lukalala ' ''[[Huffington Post]]'' olw'abantu ekkumi abasinga amaanyi mu ddiini mu 2010. Yayogerwako nti, "Omulabirizi alaga kye kitegeeza okuba n'obuvumu obw'okukakasa, n'okukkiriza okumala okubeera ku ludda lw'abo Yesu be yayita 'abatono mu bano.'" <ref>{{citation|title=HuffPost Religion's 10 Most Influential People Of 2010|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/12/27/10-most-influential-relig_n_801709.html#s215578&title=Anglican%20Bishop%20Christopher%20Senyonjo|periodical=[[Huffington Post]]|date=27 December 2010|accessdate=29 December 2010}}</ref> Senyonjo yafulumira mu firimu ya ''[[Call Me Kuchu]]'' <ref>{{cite web |title=Call Me Kuchu |url=http://callmekuchu.com/ |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20110128183430/http://callmekuchu.com/ |archive-date=January 28, 2011}}</ref> eyawangula awaadi mu 2012 ne ''[[God Loves Uganda]]'' (2013).<ref>{{cite web |title=The main people in the film |url=http://www.godlovesuganda.com/film/main-subjects/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140430013144/http://www.godlovesuganda.com/film/main-subjects/ |archive-date=30 April 2014 |accessdate=29 April 2014 |work=God Loves Uganda}}</ref> Mu 2012 Senyonjo yasiimibwa eyali Pulezidenti wa Amerika [[Bill Clinton]] n’aweebwa [[Awaadi ya Clinton Global Citizen Award]] olw’obukulembeze mu kuweereza eggwanga.<ref name="Clinton2" /><ref>{{cite web |date=2012-12-02 |title=O'Brien receives prestigious award from Clinton |url=http://www.independent.ie/irish-news/obrien-receives-prestigious-award-from-clinton-28814011.html |work=The Independent}}</ref> Olunaku olwaddirira okuyisibwa kw'etteeka erirwanyisa ebisiyaga mu 2014, Senyonjo yayingizibwa mu lupapula lwa Uganda oluyitibwa ''[[Red Pepper]]'' mu lukalala lw'amannya n'ebifaananyi bya "200 Top Homos" ebyatambuzibwa ennyo, ng'agambibwa okuba "omusaasizi" w'abali beebisiyaga.<ref name="Muhumuza2" /> Ekiwandiiko mu ''[[Think Progress]]'' kyateebereza nti ayinza okusibwa wansi w'ebiragiro by'etteeka erigamba nti "Omuntu ayamba, abuulirira oba agula omulala okwenyigira mu bikolwa eby'ebisiyaga akola omusango era avunaanibwa, okusingisibwa omusango, okusibwa emyaka musanvu." <ref>{{cite web |author=Carimah Townes |date=2014-03-30 |title=How One Reverend Is Defying Uganda's 'Kill The Gays' Act |url=http://thinkprogress.org/lgbt/2014/03/30/3420730/leader-defies-uganda-anti-gay-bill/ |publisher=Think Progress}}</ref><ref>{{cite web |title=How One Reverend Is Defying Uganda's 'Kill The Gays' Act |url=http://act.watchdog.net/petitions/4452 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140404204834/http://act.watchdog.net/petitions/4452 |archivedate=2014-04-04}}</ref>[[Erasing 76 Crimes|​]]''[[Trending Newsroom|​]]Ekibinja ekirala ekiwakanya etteeka, baasangulawo emisango 76, ne bateekawo okubuusabuusa ku musango era ne bawandiika nti okubuulirira kwa Senyonjo mu ddiini tekwali kumenya mateeka,era nebategeeza nti ekitongole kya Nigerian Watch neTrending Newsroom byali bimaze okufuna olugero olwo.''<ref>{{cite web |author=Colin Stewart |date=2014-04-02 |title=Support for gay-friendly Ugandan bishop—needed? |url=http://76crimes.com/2014/04/02/support-for-gay-friendly-ugandan-bishop-needed/}}</ref> == Ebijuliziddwa == [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eddiini mu Buganda]] <references /> [[Category:Abaazaalibwa mu 1931]] [[Category:Abaafa mu 2026]] [[Category:Abaasomera ku Balwalasi Theological college]] [[Category:Abaasomera ku Hartford Seminary]] [[Category:Abasumba b’Abangilikaani mu Uganda.]] [[Category:Bannayuganda abalwanirizi b'eddembe ly'aba LGBTQ]] [[Category:Bannayuganda abasomesa]] 09uxfyl9bltn9bp8gu6ofvzkwg7f2q0 73718 73717 2026-09-02T16:33:07Z Musuuza 11013 nyongeddeko laba ne 73718 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Christopher Senyonjo''' (era '''Ssenyonjo''' ; yazaalibwa nga 8 Ogwekkumineebiri , 1931-19 Ogwomusanvu 2026) yali Munnayuganda omusumba w'enzikiriza y'aba Anglican era mulwanirizi w'[[eddembe ly'aba LGBT]]. Yasitulwa n’afuulibwa omulabirizi mu [[Kkanisa ya Uganda]] mu 1974 n’awummula mu 1998. Mu 2001, baamugaana okuweereza. Wadde nga kigambibwa nti kino kyava ku ndowooza ye ku ddembe ly’abantu abali b'ebisiyaga, ekkanisa egamba nti kyava ku kwetaba kwe mu kutuuza omusajja okubeera omulabirizi w’ekkanisa Ekkanisa ya Uganda gy’etakwatagana nayo.<ref>''Church of England Newspaper'', 14 April 2011.</ref> Okuva olwo akolagana n'ekkanisa ya Charismatic Church of Uganda ne progressive [[Episcopal Church]] of the United States, era n'atandikawo Integrity Uganda ne Saint Paul's Reconciliation and Equality Center mu [[Kampala]] . Mu 2006 Ekkanisa ya Uganda yamulangirira nti "takyali mulabirizi" era n'esazaamu ebitiibwa bye byonna olwekyo. Olw’ensongaye, Senyonjo afunye ebitiibwa ebiwerako omuli ne awaadi ya [[Clinton Global Citizen Award]], era ayitiddwa okwetaba mu firimu kwogera n’okutalaaga mu nsi yonna. == Ebyafaayo bye == === Okukula kwe === Senyonjo yazaalibwa Maria Mukulu Abul’awawe ne Erika Kapere nga 8 Ogwekkumineebiri, 1931, era yakulira mu disitulikiti y’e [[Mubende (disitulikit)|Mubende]] (kati eyitibwa [[Kiboga]] ) mu Singo sub-county.<ref name="Agiro2">{{cite web|url=http://www.observer.ug/new/archives/2006arch/features/poso/may/poso200604271.php|title=Pro-gay Bishop has no apologies|author=Elizabeth Agiro|date=2006-03-09|publisher=[[The Observer (Uganda)]]|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407104907/http://www.observer.ug/new/archives/2006arch/features/poso/may/poso200604271.php|archivedate=2014-04-07}}</ref> Yasomera ku Sinde Primary School okutuusa ku myaka 10, n’akyuka n’agenda mu Bukomero Primary School, ng’abeera ne taata we omuto Douglas Kyeyune ne mukyala we Miriam. Anecdote emunnyonnyolako nti yatambulanga kilomitaazi 16 okutuuka e Nalukolongo okufuna kkiro y’ennyama, Miriam bwe yabanga agiyoyezza ng’ali lubuto, akatale k'omukitundu ekyo bwe kaabanga tekagirina.<ref name="Agiro2" /> Kitaawe yafa mu 1944, era Senyonjo n’agenda okubeera ne ssenga we e Kitii, okumpi ne [[Kasangati]] . Yagenda mu maaso n’okukola obulungi ku ssomero lya [[:en:Wampewo_Primary_School|Wampewo Primary School]] era oluvannyuma lwa P.6 n’agenda mu [[King's College, Budo|King’s College Budo]] mu 1947. Mu luwummula yatundanga ppaani wa ssenga we , kyamuviirako okusibwa okumala ekiro kimu ng’alina emyaka 13, oluvannyuma lw’omuserikale okulowooza nti yali abbye ssente mu kasanduuko k’ensimbi z’obuyambi akaali kasibiddwa. Yategeeza nti yamala ekiro ekyo mu kaduukulu nga talina bulangiti wadde engatto, ng’ali wamu n’abantu abaali abatali balongoofu era nga balina ensekere.<ref name="Agiro2" /> Mu 1952 yayingira [[Makerere University, Uganda|Makerere University]] kyokka n’alemererwa okumaliriza emisomo gy’obusawo, ky’agamba nti kyava ku kumala biseera bingi nnyo n’emikwano kubanga engeri gye yakuzibwamu yali temutegese kukwasaganya ddembe lya yunivasite. Mu 1954 yali asomesa Olungereza, okubala ne ssaayansi w’ebyobulamu mu ssomero lya Luwule Secondary School .<ref name="Agiro2" /> === Obufumbo n’abaana be === Mu 1959 yawasa mukyala we eyasooka Ruth Nakanwagi, n’adda ku mulimu oluvannyuma lw’ennaku 17; ku lunaku lwe lumu mukazi we yattibwa omusota ogw’obusagwa mu lusuku lwe.<ref name="Agiro2" /> Mu 1963 yasisinkana mukyala we owookubiri Mary bwe yali akola ng'omusomesa ku ssomero lya Ndejje Demonstration School . Baagattibwa mu Gwekkumineebiri gw’omwaka ogwo.<ref name="Agiro2" /> Oluvannyuma Mary yalongoosebwa amaaso mu Amerika nga Senyonjo ali mu kwogera mu Washington mu 2011.<ref name="Chumbley2">{{cite web|url=http://www.edow.org/news/articles/2011/11/03/bishop-christopher-senyonjo-protect-us|title=Bishop Christopher Senyonjo, protect us|author=Lucy Chumbley|date=2011-11-03|publisher=Episcopal Diocese of Washington|access-date=2014-04-04|archive-date=2014-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407072403/http://www.edow.org/news/articles/2011/11/03/bishop-christopher-senyonjo-protect-us|url-status=dead}}</ref> Senyonjo yali taata w’abaana musanvu, era naafunayo basatu baatazaala. We bwatuukira mu 2011, yali jjajja w’abaana munaana.<ref name="Chumbley2" /> Abeera Bukuto, ekitundu ekiriraanye Kampala.<ref name="NewVision2">{{citation |url=http://www.newvision.co.ug/PA/8/12/489711|title=Pro-gay bishop Ssenyonjo Defies Archbishop Orombi|publisher=New Vision|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120607215554/http://www.newvision.co.ug/PA/8/12/489711|archivedate=2012-06-07}}</ref> Olw’okusazaamu akasiimo ke, yeeyimirizaawo ku birabo okuva mu mikwano gye n’abaana be 10.<ref name="Muhumuza2">{{cite web|url=http://thegrio.com/2014/03/31/ugandan-cleric-reaches-out-to-lgbt-community-in-spite-of-anti-gay-law/|title=Ugandan cleric reaches out to LGBT community in spite of anti-gay law|author=Rodney Muhumuza|publisher=Associated Press|date=2014-03-31}}</ref> == Okufa kwe == Senyonjo yafa nga 19 Ogwomusanvu 2026, ng’alina emyaka 94.<ref>{{cite news |title=Controversial Ex Bishop Christopher Ssenyonjo Dies at 94|url=https://chimpreports.com/controversial-ex-bishop-christopher-ssenyonjo-dies-at-94/|access-date=20 July 2026|publisher=Chimp Reports|date=20 July 2026}}</ref> == Okutendekebwa kwe n’obuweereza mu by’eddiini == Oluvannyuma lw’okufa okw’ekikangabwa okwa mukyala we eyasooka mu 1959, Senyonjo yatandika okugenda mu kkanisa okumujjukira. Mu 1960 yeewandiisa ku lulwe okusoma okutuula [[siniya ey'omukaaga]], nga essira yasinga kulissa ku ssomo ly'abya ddiini. Oluvannyuma lw’okwebuuza ku nnyina ne mukwano gwe omukulu, Hannington Kintu, yategeeza nti yaloota omumuli ogutasobola kuzikizibwa, kye yatwala ng’okukakasa [[okuyitibwa]] kwe mu ddiini. Yatandika omusomo gwa dipuloma ogw’emyaka esatu mu [[Buwalasi Theological College]] mu 1961, n’atuuzibwa ng’omudyankoni oluvannyuma lw’emyaka ebiri, oluvannyuma n’agenda mu [[Union Theological Seminary]] mu Amerika. Yali avunaanyizibwa kkanisa ya Episcopal Church of Epiphany era n’alungamizibwanga Hugh McCandlas ku nsonga z'okutuuzibwa ku bw'obubuulizi, oluvannyuma ekyakolebwa Omulabirizi Donegan mu 1964.<ref name="Agiro2" /> Yatuuzibwa mu [[Lutikko ya St. John the Divine]] mu [[Kibuga New York]].<ref name="boxturtle2">{{citation |url=http://www.boxturtlebulletin.com/2010/05/24/22899|title=A Talk With Bishop Senyonjo, A Straight Ally In Uganda|first=Jim|last=Burroway|date=24 May 2010|accessdate=2 January 2011}}</ref> Oluvannyuma lw’okudda e Uganda mu 1968, Senyonjo yasindikibwa mu ttendekero lya Theological College Mukuno era yasomesa ku ddiini y’ennono ya Afirika okumala emyaka ena.<ref name="Agiro2" /> Mu 1973 yakola n'ekibinja ky'abasaseredooti ab'[[Ekereziya Katolika]], [[Seventh-day Adventist]] n'ab'e [[Kkanisa y'aBakulisitaayo]] okuvvuunulira awamu Baibuli mu " [[Luganda]] olw'omulembe guno".<ref name="Agiro2" /> Senyonjo yaweereza mu Kkanisa ya Uganda era n'alondebwa okujjuza ekifo ekyali ekikalu eky'Omulabirizi w'obulabirizi bwa West Buganda mu 1974, ekifo kye yasigalamu okutuusa lwe yawummula mu 1998.<ref name="Agiro2" /><ref name="boxturtle2" /> Mu 1983, Senyonjo yafuna diguli ya '''[[Dọkitale w’Obuweereza bw’Eddiini]]''' okuva mu [[Hartford Theological Seminary]], eyawa ensonga enkulu ez’okutegeera obufumbo n'ensonga zoomukisenge ez'okwegatta.<ref>{{cite web|url=http://www.hartsem.edu/wp-content/uploads/praxis_august_2012.pdf|title=News from Hartford Seminary|date=August 2012|publisher=Hartford Seminary|access-date=2014-04-04|archive-date=2014-04-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407075303/http://www.hartsem.edu/wp-content/uploads/praxis_august_2012.pdf|url-status=dead}}</ref><ref name="Clinton2">{{cite web|url=http://www.clintonglobalinitiative.org/ourmeetings/2012/clinton_global_citizen_awards/|title=Clinton Global Citizen Awards 2012|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150923204736/http://www.clintonglobalinitiative.org/ourmeetings/2012/clinton_global_citizen_awards/|archivedate=2015-09-23}}</ref> == Enkola y’okubuulirira n’okuwabula. == Oluvannyuma lw’okuwummula emirimu mu 1998, Senyonjo yatandika okubuulirira abantu, ng’ayeeyambisa okusoma kwe ku kikula ky'abantu n’okubuuliriira abafumbo. Mu nkola ye, yayogera mu ngeri ey’okusaasira eri bakkaasitoma abaali abali b'ebisiyaga, nga buli omu aweereza munne gyali.<ref name="boxturtle2" /> Mu nkola ye ey’okubudaabuda abantu mu Kampala, yalabanga abalwadde abaaweranga 10 olunaku, ng’asaba doola 2.50 buli lusisinkana.<ref>{{cite web|url=http://dailyxtra.com/canada/news/elderly-bishop-rocks-ugandas-gay-rights-movement|title=Elderly bishop rocks Uganda's gay rights movement|author=Kaj Hasselriis|publisher=Daily Xtra|date=2010-03-14|access-date=2014-04-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20140407084344/http://dailyxtra.com/canada/news/elderly-bishop-rocks-ugandas-gay-rights-movement|archive-date=2014-04-07|url-status=dead}}</ref> == Okutuukirira n’okuwolereza abantu ba LGBT. == Okuva mu mwaka gwa 2001 Senyonjo abadde atunuulirwa ng’omulwanirizi omukulu ow’ekibiina kya [[LGBTQ]] mu Uganda. Olw'okukkiriza nti "omuntu tekyetaagisa kusooka kukyusibwa kudda mu kikula kirala okusobola okwagalibwa Katonda", Senyonjo yatandikawo Integrity Uganda ng'ettabi ly'ekitongole kya [[Episcopal Church]] LGBT outreach organization [[Integrity USA]] . Yatandikawo ekifo mu kitundu ng’ekifo ekitali kya bulabe eri abasiyazi Bannayuganda, era n’akola okufunira abaagaanibwa amayumba n’emirimu oluvannyuma lw’[[okutegeerekeka mu lujjudde]].<ref name="boxturtle2" /> Mu Gwomukaaga 2008, Senyonjo yannyonnyola byakkiriza mu firimu ya ''[[Voices of Witness Africa]]'' . Yagamba nti "Yesu yatulekera etteeka erisinga obukulu: 'Mwagalane nga nange bwe mbaagala.' Era sisobola kulaba ngeri muntu gy'ayagala munne ng'asosola omuntu oyo omulala nga tagenda mu buziba mu biki ebireetera omuntu ono okuba ky'ali. Noobuwombeefu bungi nga tatidde, yagamba nti Baibuli esobola okutaputibwa mu ngeri nnyingi, naye nti ekigambo kya Katonda ekituufu ye Yesu, " [[Ekigambo eyafuuka omubiri]] ", era nti mu [[Vvanjiri ya Yokaana Omutuukirivu]], waliwo ebintu Yesu bye yagamba nti tajja kusobola kubikkula mu kiseera ekyo, naye [[Omwoyo Omutukuvu]] by'agenda okubikkula ng'ekiseera kigenda kiyitawo. <ref>{{cite web|url=http://vimeo.com/10582664|title=Bishop Christopher Ssenyonjo|publisher=Voices of Witness (excerpts)}}</ref> Mu 2009 Senyonjo yeetaba mu lukungaana olw'okulwanyisa ebisiyaga okuva mu Gwokusatu 5–7, 2009, olwatuumibwa "Okubikkula amazima agali emabega w'ebisiyaga n'enteekateeka y'ebisiyaga", olwalimu bannakyewa b'America [[Scott Lively]], akulira [[Exodus International]] Don Schmierer, n'omukiise w'ekitongole kya [[International Healing Foundation]] Caleb Lee Brundidge. Lively yannyonyola ku nteekateeka eyo nga "bbomu ya nyukiriya ku nteekateeka y'abali b'ebisiyaga mu Uganda", olukungaana luno lwakwataganya ebisiyaga n'[[obunazi]], okukozesa abaana abato, mukenenya [[n'ekittabantu mu Rwanda]], era nga lubadde lumanyiddwa olw'okuleeta okuyigganyizibwa okutabangawo okwatuuka ku ntikko mu tteeka lya [[Uganda Anti-Homosexuality Act, 2014]] . Senyonjo yayogerako ku nkolagana y’abeetabye mu ttaabamiruka n’abakungu ba gavumenti ng’ekivuddeko ebbago lino okuleetebwa, n’obwetaavu bw’okusomesebwa ku bikwata ku kwewozaako kw'[[’okuyingiza ebisiyaga]] mu masomero. Senyonjo agamba nti "Nnali mu kiseera ekimu nga banvunaana nti ngenda mu masomero era nga ngezaako okuyingiza abantu, nga bwe tuyinza okugamba, abantu mu bisiyaga, nga mu butuufu kuba kuwaayiriza. Era olaba, naye abantu bano bagenderera ki okukola kino?&nbsp;... Abantu abaagenda okwogera bino, balina ebigendererwa ebibi ennyo bye sitegeera." Senyonjo yayogera nga awakanya ebbago ly’etteeka erirwanyisa ebisiyaga era yali mu kibinja ekyagenda ewa Sipiika w’olukiiko okuliwakanya. Yagamba nti tekyali kya buntu, yamenya [[Ekirangiriro kya UN ku Ddembe ly’Obuntu]] era "n'enkwatagana engumu ey'amaka ga Uganda amanene", kyandifudde Uganda eggwanga ekkambwe, n'okwongera okusaasaana kw'akawuka akaleeta siriimu kuba abantu baali bajja kutya okunoonya obujjanjabi.<ref name="IntegrityNYC2">{{cite web|url=https://sites.google.com/site/bishopchristophertour/|title=Bishop Christopher's Speaking Tour|publisher=Integrity NYC}}</ref> Yaddamu ekitundu kyayo ng'alaga nti ebisiyaga si kibi, n'agamba nti "Abantu wano tebategeera bisiyaga kye ki. Singa baakitegeera, sirowooza nti bandikkirizza etteeka lino." <ref>{{cite web|url=http://www.huffingtonpost.com/2013/12/20/ugandan-homosexuality-bishop_n_4481437.html|title=Ugandans Don't Understand Homosexuality, Says Christopher Ssenyonjo, Former Anglican Bishop|publisher=Huffington Post|date=2013-12-20|author=Fredrick Nzwili}}</ref> Mu Gwokutaano n'oGwomukaaga 2010, ku myaka 78, Senyonjo yakola okutalaaga okwalimu okwogera mu Amerika ne Ireland okumala wiiki mukaaga, nga kwategekebwa [[Reverend.]] [[Canon]] Albert Ogle . Yayogerera mu bibuga omwali [[Los Angeles]], [[Sacramento]], [[San Diego]], [[Orange County, Texas|Orange County]], [[San Francisco]], [[Minneapolis]], [[Ekibuga New York]], [[Belfast]] ne [[Dublin]].<ref name="IntegrityNYC2" /> Mu kutalaaga kuno yeetaba mu kutuuzibwa kwa [[Rt Rev.]] [[Mary Glasspool]], omulabirizi omukazi alya ebisiyaga eyasooka mu kkanisa ya Episcopal, nga kyali kimu ku by'okukola mu kutalaaga okwo okwamala wiiki mukaaga.<ref name="boxturtle2" /> Mu 2010, Senyonjo yatandikawo ekitongole kya St. Paul’s Foundation for International Reconciliation okuwagira obwenkanya mu LGBT mu nsi yonna.<ref name="Blade2">{{cite web|url=http://www.washingtonblade.com/2011/09/22/gay-friendly-ugandan-bishop-to-speak/|title=Gay-friendly Ugandan bishop to speak|publisher=Washington Blade|date=2011-09-22}}</ref><ref>{{cite web|url=http://stpaulsfdr.org/|title=St. Paul's Foundation for International Reconciliation}} (official site)</ref> Ye dayirekita w’ekitongole kya St. Paul’s Reconciliation and Equality Center (SPREC) mu Kampala mu Uganda. Enteekateeka za SPREC mulimu ebyobulamu, chapel n’okubuulirira, okuwagira n’okusembeza abantu n’embeera z’abantu, okutumbula okutandikawo emir''imu'' ( micro-loans ), okutumbula abakyala, n’okulwanirira eddembe ly’obuntu n’okusomesa.<ref>{{cite web|url=http://www.stpaulsreconciliation.net/programsstpaul.html|title=Programs|publisher=Saint Paul's Reconciliation and Equality Centre|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407091833/http://www.stpaulsreconciliation.net/programsstpaul.html|archivedate=2014-04-07}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.stpaulsreconciliation.net/SPREC_FundingRequest.pdf|title=St. Paul's Reconciliation and Equality Centre Request for funding for psychosocial, faith, and hospitality program.|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407091714/http://www.stpaulsreconciliation.net/SPREC_FundingRequest.pdf|archivedate=2014-04-07}}</ref> Mu Uganda Ekifo kino kikwataganye ne Freedom and Roam Uganda, Spectrum Uganda Initiatives Incorporated, Rainbow Health Foundation Mbarara, ne [[Sexual Minorities Uganda]].<ref>{{cite web|url=http://www.stpaulsreconciliation.net/aboutus.html|title=About Us|publisher=Saint Paul's Reconciliation and Equality Centre|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140407092221/http://www.stpaulsreconciliation.net/aboutus.html|archivedate=2014-04-07}}</ref> Mu Gwokubiri 2011, Senyonjo yayanukula ku ttemu lya [[David Kato]] n’ebbaluwa eteekwekerera gye yawandiikira Ssaabalabirizi [[Rowan Williams]] n’ekibiina kya [[Anglican Communion]], ng’asaba ekkanisa okwogera ku kuyigganyizibwa kw’abasajja abali b'ebisiyaga.<ref>{{Cite web|author=The Rev Canon Albert Ogle|date=2011-02-10|title=Ugandan Bishop Christopher Senyonjo breaks silence on David Kato's murder|url=https://sdlgbtn.com/news/2011/02/10/ugandan-bishop-christopher-senyonjo-breaks-silence-david-katos-murder|access-date=2020-08-20|website=San Diego Gay and Lesbian News|language=en}}</ref> Senyonjo yazannya mu firimu ya ''[[God Loves Uganda]]'', eyakwatibwa mu kiseera David Kato weyafiira mu 2011, era n’esooka okulagibwa mu [[kivvulu kya Sundance Film Festival ekya 2013]] . Firimu yali ekwata ku mirimu gy’ekibiina kyensi yonna ekya [[International House of Prayer]], ekyatumbula enteekateeka y’okulwanyisa ebisiyaga.<ref>{{cite web|url=http://o.canada.com/entertainment/movies/movie-review-god-loves-uganda-a-frightening-infuriating-film/|title=Movie review: God Loves Uganda a frightening, infuriating film|publisher=Canada.com|access-date=2014-04-05|archive-date=2014-03-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20140311050455/http://o.canada.com/entertainment/movies/movie-review-god-loves-uganda-a-frightening-infuriating-film/|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |title=God Loves Uganda |url=http://www.godlovesuganda.com/bishop-christopher-senyonjo/}} (film website)</ref> Mu Gwomwenda 2011, Senyonjo yaddamu okujja mu Amerika mu kutalaaga kwe yatuuma "Compass for Compassion", ng'ayogerera mu bifo omwali n'ekkanisa ya All Souls Memorial Episcopal Church e [[Washington County, Missouri|Washington, DC]] <ref name="Blade2" /> Mu Gwokusatu 2014, ku myaka 82, Senyonjo yagenda mu maaso n’okuweereza abakuŋŋaana mu kkanisa ey’ekiseera eyali eringa ofiisi entono mu [[Kampala]], wadde ng’omuwendo gwabwe gwakendeera nga kiyinzika okuba nga kyava ku kutiisibwatiisibwa.<ref name="Muhumuza2" /> Okusaba kubeerawo buli Ssande, ekibiina mwe kiyimba akayimba ka, " [[What a Friend We Have in Jesus]] ", naye ebintu ebimanyiddwa ennyo mu makanisa ga Uganda amalala ng'abasumba okuleekaana okutendereza, [[okwogera mu nnimi]], n'okukuba Baibuli birekeddwawo.<ref>{{cite web |author=Patience Akumu |date=2014-02-08 |title=Inside the tiny church where members of Uganda's beleaguered gay community have found sanctuary |url=https://www.theguardian.com/world/2014/feb/09/uganda-gays-church-sanctuary-kampala |work=The Guardian}}</ref> Olw'obuwagizi bwe, Senyonjo atwalibwa nga "omukadde" w'ekibiina kya LGBT.<ref name="Muhumuza2" /> Senyonjo yasooka okubaako byawandiika mu ''Bombastic Magazine'', ekitabo ekikwata ku kibiina kya Uganda ekya LGBTI ekyatongozebwa mu Gwekkumineebiri 2014.<ref>{{cite web |title=Bombastic Magazine Online Edition |url=http://www.kuchutimes.com/bombastic-magazine-online-edition/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150304161049/http://www.kuchutimes.com/bombastic-magazine-online-edition |archive-date=2015-03-04 |access-date=2015-03-11 |publisher=Kuchu Times}}</ref><ref>{{cite web |author=Colin Stewart |date=2014-12-22 |title=LGBTI Ugandans tell their stories in their own magazine |url=http://76crimes.com/2014/12/22/lgbti-ugandans-tell-their-stories-in-their-own-magazine/ |publisher=76 Crimes}}</ref> Senyonjo yeegatta ku baali beekalakaasa olw’eddembe ly’aba LGBTI, ng'ayogera mu Jamaica mu kaweefube wa Montego Bay Pride mu 2016.<ref>{{cite web |author=Colin Stewart |date=January 9, 2017 |title=Modern magic in Jamaica: Finding freedom, building Pride |url=https://76crimes.com/2017/01/09/modern-magic-in-jamaica-finding-freedom-building-pride/}}</ref><ref>{{cite web |author=Maurice Tomlinson |date=October 21, 2016 |title=How was Montego Bay Pride a success? Let me count the ways |url=https://76crimes.com/2016/10/21/how-was-montego-bay-pride-a-success-let-me-count-the-ways/}}</ref> Nga 17 Ogwomusanvu, 2018, Yunivasite y’eLeeds yamuwa diguli ey’ekitiibwa eya Doctor of Laws, olw’omulimu ogw’amaanyi gwe yakola ng’omukulembeze w’eddiini era omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu mu kibiina kya LGBT mu Uganda. == Ebikolwa eby’okumuddamu == Mu kwanukula ku buweereza bwe mu Integrity Uganda, Senyonjo yagambibwa abakulu mu Kkanisa ya Uganda okuvumirira ekibiina kino n’okutegeeza bammemba baakyo nti beetaaga okukyuka badde eri Katonda. Olw’obutakkiriziganya na kifo kino, n’okugaana okuvumirira abavubuka bataano<ref name="Chumbley2" /> be yali abuulirira mu 2001, emirimu gye egy’okukwasa n’okussa emikono ku bantu gyaziyizibwa Ssaabalabirizi w’Ekkanisa ya Uganda ku lw’olukiiko lw’Abalabirizi ba Uganda mu 2002,<ref name="COU2">{{citation|url=http://churchofuganda.org/news/press-releases/church-of-uganda-disassociates-herself-from-christopher-ssenyonjo|title=Church of Uganda Dissociates Herself from Christopher Ssenyonjo|author=The Most Rev. [[Henry Luke Orombi]], Archbishop of the Church of Uganda|publisher=Church of Uganda|date=2006-03-24}}</ref> akasiimo ke ak’emyaka 24 gy’amaze ng’aweereza ne kayimirizibwa, era n’ategeeza nti yatandika okufuna okutiisibwatiisibwa okuttibwa n’okutulugunyizibwa.<ref>{{Cite book |last=Fundi |year=2013 |title=Trouble in Black Paradise: Catastrophic Legacy Worshiping the "New World" Politics of saving souls |publisher=AuthorHouse |isbn=978-1-4817-0726-8 |location=Bloomington, Indiana |pages=446}}</ref> Mu mwaka gwa 2006 Ssaabalabirizi [[Henry Luke Orombi]] bwe yali ayogera ku lw'ekkanisa ya Uganda yavumirira ekkanisa ya Charismatic Church of Uganda nti "kibiina ekiwakanya" era ne beeyawulira ddala ku Senyonjo, n'ategeeza nti yali takyali mulabirizi era nti "babadde bawa amagezi ab'obuyinza bonna aba bulijjo mu Uganda nti layisinsi yonna eyalina Ssenyonjo ngeeyogera ku kutuuzibwa kwe mu Kkanisa ya Uganda yali tekyalimu nsa era nga tekiikirizibwa." <ref name="COU2" /> Senyonjo yaddamu nti, "Nnasingibwa mu Kkanisa ya Katonda. Ndi wa Kkanisa mu bw'akabona obw'obwakabaka obw'abakkiriza bonna." Yagamba nti akyali mmemba w’ekkanisa ya Uganda, era akakwate kokka k’alina n’ekkanisa ya Charismatic Church of Uganda kwe kubawa obuweereza nga bamusabye.<ref name="NewVision2" /> Ekiteeso kya Senate ekya California ekya California Senate Resolution 51, ekyasaba okwongera okwekenneenya enkozesa y’ekitundu [[501(c)(3)]] eky’obuzirakisa okulwanirira enkola ezisosola mu mawanga amalala, kyategeeza nti Senyonjo “abadde atalaaga California, Amerika, ne Bulaaya okusomesa n’okumanyisa abantu ku buzibu obw’amaanyi obwava ku bisiyaga obwaleeta obunkenke mu Uganda”, n’agonjoolako nga agamba nti “Senate esiima emirimu n'obuweereza bwa Right Reverend Christopher Senyonjo mu kaweefube w'okutondawo ekkanisa n'abantu bonna mu Uganda ebitaliimu kusosola nga basinziira ku kikula ky'abantu." <ref>{{cite web |date=2010-08-30 |title=Bill Text: SR-51 (2009-2010) |url=http://leginfo.legislature.ca.gov/faces/billNavClient.xhtml?bill_id=200920100SR51&search_keywords |publisher=California Legislature}}</ref> Senyonjo yassibwa mu lukalala ' ''[[Huffington Post]]'' olw'abantu ekkumi abasinga amaanyi mu ddiini mu 2010. Yayogerwako nti, "Omulabirizi alaga kye kitegeeza okuba n'obuvumu obw'okukakasa, n'okukkiriza okumala okubeera ku ludda lw'abo Yesu be yayita 'abatono mu bano.'" <ref>{{citation|title=HuffPost Religion's 10 Most Influential People Of 2010|url=http://www.huffingtonpost.com/2010/12/27/10-most-influential-relig_n_801709.html#s215578&title=Anglican%20Bishop%20Christopher%20Senyonjo|periodical=[[Huffington Post]]|date=27 December 2010|accessdate=29 December 2010}}</ref> Senyonjo yafulumira mu firimu ya ''[[Call Me Kuchu]]'' <ref>{{cite web |title=Call Me Kuchu |url=http://callmekuchu.com/ |url-status=usurped |archive-url=https://web.archive.org/web/20110128183430/http://callmekuchu.com/ |archive-date=January 28, 2011}}</ref> eyawangula awaadi mu 2012 ne ''[[God Loves Uganda]]'' (2013).<ref>{{cite web |title=The main people in the film |url=http://www.godlovesuganda.com/film/main-subjects/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140430013144/http://www.godlovesuganda.com/film/main-subjects/ |archive-date=30 April 2014 |accessdate=29 April 2014 |work=God Loves Uganda}}</ref> Mu 2012 Senyonjo yasiimibwa eyali Pulezidenti wa Amerika [[Bill Clinton]] n’aweebwa [[Awaadi ya Clinton Global Citizen Award]] olw’obukulembeze mu kuweereza eggwanga.<ref name="Clinton2" /><ref>{{cite web |date=2012-12-02 |title=O'Brien receives prestigious award from Clinton |url=http://www.independent.ie/irish-news/obrien-receives-prestigious-award-from-clinton-28814011.html |work=The Independent}}</ref> Olunaku olwaddirira okuyisibwa kw'etteeka erirwanyisa ebisiyaga mu 2014, Senyonjo yayingizibwa mu lupapula lwa Uganda oluyitibwa ''[[Red Pepper]]'' mu lukalala lw'amannya n'ebifaananyi bya "200 Top Homos" ebyatambuzibwa ennyo, ng'agambibwa okuba "omusaasizi" w'abali beebisiyaga.<ref name="Muhumuza2" /> Ekiwandiiko mu ''[[Think Progress]]'' kyateebereza nti ayinza okusibwa wansi w'ebiragiro by'etteeka erigamba nti "Omuntu ayamba, abuulirira oba agula omulala okwenyigira mu bikolwa eby'ebisiyaga akola omusango era avunaanibwa, okusingisibwa omusango, okusibwa emyaka musanvu." <ref>{{cite web |author=Carimah Townes |date=2014-03-30 |title=How One Reverend Is Defying Uganda's 'Kill The Gays' Act |url=http://thinkprogress.org/lgbt/2014/03/30/3420730/leader-defies-uganda-anti-gay-bill/ |publisher=Think Progress}}</ref><ref>{{cite web |title=How One Reverend Is Defying Uganda's 'Kill The Gays' Act |url=http://act.watchdog.net/petitions/4452 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140404204834/http://act.watchdog.net/petitions/4452 |archivedate=2014-04-04}}</ref>[[Erasing 76 Crimes|​]]''[[Trending Newsroom|​]]Ekibinja ekirala ekiwakanya etteeka, baasangulawo emisango 76, ne bateekawo okubuusabuusa ku musango era ne bawandiika nti okubuulirira kwa Senyonjo mu ddiini tekwali kumenya mateeka,era nebategeeza nti ekitongole kya Nigerian Watch neTrending Newsroom byali bimaze okufuna olugero olwo.''<ref>{{cite web |author=Colin Stewart |date=2014-04-02 |title=Support for gay-friendly Ugandan bishop—needed? |url=http://76crimes.com/2014/04/02/support-for-gay-friendly-ugandan-bishop-needed/}}</ref> == Laba ne == * [[Bill Clinton]] * [[Henry Luke Orombi]] * [[International House of Prayer]] * [[Episcopal Church]] * [[Washington County, Missouri|Washington, DC]] * [[Buwalasi Theological College]] * [[LGBTQ]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Buganda]] [[Category:Eddiini mu Buganda]] <references /> [[Category:Abaazaalibwa mu 1931]] [[Category:Abaafa mu 2026]] [[Category:Abaasomera ku Balwalasi Theological college]] [[Category:Abaasomera ku Hartford Seminary]] [[Category:Abasumba b’Abangilikaani mu Uganda.]] [[Category:Bannayuganda abalwanirizi b'eddembe ly'aba LGBTQ]] [[Category:Bannayuganda abasomesa]] kw39ezli7b802wjqkljh07ak42rmh1u Allan Musoke 0 12076 73708 73466 2026-09-02T12:20:23Z Nakisozi 10800 73708 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yalina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Veteran Musoke back to offer mentorship". ''Monitor''. 2021-02-06. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Superstars that have stood tallest since Independence". ''Monitor''. 2022-10-09. Retrieved 2025-12-14.</ref> == Emirimu gye == Musoke yagezesa emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] pje6clw6770mb8jjxmiheh6lt31bwzn 73709 73708 2026-09-02T12:20:58Z Nakisozi 10800 /* Emirimu gye */ 73709 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yalina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Veteran Musoke back to offer mentorship". ''Monitor''. 2021-02-06. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Superstars that have stood tallest since Independence". ''Monitor''. 2022-10-09. Retrieved 2025-12-14.</ref> == Emirimu gye == Musoke yazannya emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] s3kvemgn3unmlyvx86vsxkt4t11jgay 73710 73709 2026-09-02T12:22:30Z Nakisozi 10800 /* Emirimu gye */ 73710 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yalina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Veteran Musoke back to offer mentorship". ''Monitor''. 2021-02-06. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Superstars that have stood tallest since Independence". ''Monitor''. 2022-10-09. Retrieved 2025-12-14.</ref> == Emirimu gye == Musoke yazannya emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999. ng’omuteebi era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] e4w62cktb0crea2o3yp1nhyxghtmfib 73711 73710 2026-09-02T12:25:39Z Nakisozi 10800 /* Emirimu gye */ 73711 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yalina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Veteran Musoke back to offer mentorship". ''Monitor''. 2021-02-06. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Superstars that have stood tallest since Independence". ''Monitor''. 2022-10-09. Retrieved 2025-12-14.</ref> == Emirimu gye == Musoke yazannya emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, yeegatta ku RFC Kobs bweyali akyali ku [[King's College, Budo|Kings College Buddo]]. era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] 46f2nt1fiii6jsglw8yukzz3xmmmqxt 73712 73711 2026-09-02T12:28:06Z Nakisozi 10800 /* Emirimu gye */ 73712 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yalina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Veteran Musoke back to offer mentorship". ''Monitor''. 2021-02-06. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Superstars that have stood tallest since Independence". ''Monitor''. 2022-10-09. Retrieved 2025-12-14.</ref> == Emirimu gye == Musoke yazannya emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, yeegatta ku [https://kampala7s.com/team.php?slug=kobs-rfc RFC Kobs] bweyali akyali ku [[King's College, Budo|Kings College Buddo]]. era abba emipiira ku bazibizi asobole okugiteeba (Shooting guard), n’ekisulo kya Nsibirwa ku yunivasite y’e Makerere omupiira gwebigere, okuva mu 2000 okutuuka mu 2002, ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] bdt3ygt1bs3to3rky56dwzdub2e31or 73713 73712 2026-09-02T13:08:06Z Nakisozi 10800 /* Emirimu gye */ 73713 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yalina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Veteran Musoke back to offer mentorship". ''Monitor''. 2021-02-06. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Superstars that have stood tallest since Independence". ''Monitor''. 2022-10-09. Retrieved 2025-12-14.</ref> == Emirimu gye == Musoke yazannya emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, yeegatta ku [https://kampala7s.com/team.php?slug=kobs-rfc RFC Kobs] bweyali akyali ku [[King's College, Budo|Kings College Buddo]]. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2002,yazannyira ekisulo kya Nsibirwa omupiira ku yuni ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] 74zu3y30wgryz5sojw53k4difa0e5ms 73716 73713 2026-09-02T16:20:40Z Nakisozi 10800 /* Emirimu gye */ 73716 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Allan Musoke,''' ng'era amannyiddwa nga Sokee (yazaalibwa 1980) muzannyi wa Rugby eyawummula eyazannyira mu [[Uganda Rugby Union]]. Azannya ng'omuzanyi w'okumabbali g'ekisaawe. Musoke yalina olugendo olujjudde obuwanguzi mu Uganda National Rugby Team ne kiraabu ye eya UTL Kobs era atwallibwa ng'omu ku bazannyi ba Uganda aba Rugby ab'amanyi. Mu by’ekikugu, mukugu ayigiriza n’okukulaakulanya akola nga ey'ebuuzibwako mu kukulembera n'okulabirira abakozi mu kkampuni ya Strategic Engagement Limited.<ref>cfeditoren (2022-10-09). "Superstars that have stood tallest since Independence". ''Uganda''. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Veteran Musoke back to offer mentorship". ''Monitor''. 2021-02-06. Retrieved 2025-12-14.</ref><ref>"Superstars that have stood tallest since Independence". ''Monitor''. 2022-10-09. Retrieved 2025-12-14.</ref> == Emirimu gye == Musoke yazannya emizannyo egiwerako okuva mu myaka gye egy’obuvubuka. Yazannyira DMark Power ensero (Basketbal) mu liigi ya FUBA, okuva mu 1996 okutuuka mu 1999, yeegatta ku [https://kampala7s.com/team.php?slug=kobs-rfc RFC Kobs] bweyali akyali ku [[King's College, Budo|Kings College Buddo]]. Okuva mu 2000 okutuuka mu 2002,yazannyira ekisulo kya Nsibirwa ku omupiira ku yuni ng’omuteebi, okutuusa lwe yasalawo okwewaayo mu kibiina kya rugby kyokka. Musoke yali omu ku bazannyi ba Rugby bannayuganda abasinga obulungi, wadde teyazannyirako bweru wa ggwanga. Yakola obusuubuzi ne Kampala Old Boys (KOBs) RFC okutuusa mu 2012 lwe yawummula omuzannyo. Yaliko emirundi ebiri omuzanyi asinze okulabika obulungi mu muzannyo (MVP) owa liigi ya Uganda eya Rugby. Ku mutendera gw'ensi yonna, yazannyira [[Uganda]], era mu kiseera kino ye muteebi akyasinze kuteebera ttiimu y'eggwanga (Cranes). Yali muzannyi wa nkizo mu ttiimu eyawangula ekikopo ky'Afirika ekya Rugby ki ([[CAR]] Africa Cup) nga 29 Omwezi ogwomwenda 2007, mu luwangula ku [[Madagascar]] olwa ggoolo 42-11, mu muzannyo mweyateebera ng'ateeka omupiira ku lukoloboze ku ttaka mu goolo ya tiimu yaabwe . <ref>{{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}</ref> Musoke nera yazannyira ttiimu ya [[African Leopards]] ey’amawanga amangi, nga 23,Omwezi ogwomusanvu 2005, mu kukubwa 15–30 ku bayizi ba South Affica, mu [[Ellis Park]], [[Johannesburg]] era oluvannyuma yali kitundu ku nnambula ebbiri ezaddirira e Bungereza (Amagye ga Bungereza) ne Bufalansa (Bufaransa ey'abali wansi w'emyaka amakumi abiri - U20). Yasalawo okudda mu muzannyo gw'ensero nate era mu DMark Power mu liigi, ya [[Yuganda|Uganda]], ey'ekibiina ekitwala omuzannyo gw'ensero (FUBA) mu 2009, ate era nga bwagenda mu maaso n'emirimu gye egy'omuzannyo gwa [[rugby]] . Mu kaseera kano akatono ddala yawangula engule za liigi y’eggwanga bbiri mu 2010 ne 2011 ne Power. == Ebijuliziddwa == # {{Cite web |title=Uganda wins CAR Africa Cup |url=http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20121015182631/http://www.irb.com/newsmedia/news/newsid=2014723.html |archive-date=2012-10-15 |access-date=2011-07-06}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&catid=44%3Asports&id=3107%3Aallan-musoke-i-cant-wait-to-play-basketball-&Itemid=80 Allan Musoke Okukubaganya ebirowoozo] [[Category:Bannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] gv3pin2vnphhtvh7a4ulq180y8rgq01 Nte Clan 0 12594 73707 73512 2026-09-02T12:06:00Z Mulemante 11684 /* */ 73707 wikitext text/x-wiki '''EKIKA KY’ ENTE ''(Cow Clan)'':''' Ekika ky’ Enter kye kimu ku [[:en:Clan|bika]] atanu mwebibiri (52 clans) ebisangaibwa mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]]. Omukulu w’ekika Ky’ Ente ye Mutaka Katongole-Mugatta. Jajja we kika Katongole agambibwa nti yava mu [[:en:Bunyoro_kingdom|Bwakabaka / Omukama bwa Bunyoro]]. Entebe y’Omutaka Katongole akulira ekika ky’ Ente esangibwa Mulema mu Buddu. <ref>{{Cite web |title=Nte History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104042/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |url-status=dead }}</ref> Mulema kyalo ekisangibwa ku njegoyego y’ebugwanjuba y’enyanja Nalubaala (Lake Victoria). Ebikwata ku Kika ky’ Ente bingi era e Kika kino kirina emitindo gy’ Ente ezeddirwa bingi. Buli mutindo nabuli siga mu Kika birina obuzaale, ennono, wamu n’obulombolombo ebyawukana, Naye newnkubadde ngae Ente ezeddirwa nyingi naye Omutaka Katongole - Mugaga ye Katikkiro we Kika ky’ Ente. Era buli mutindo guyita mu Katongole okweyunga kubika ebirala mu Bwakabaka bwa Buganda okutuuka eri Ssabasajja Kabaka, Ssabataka wa Buganda. Entegeka eno ab’ Ente okuba n’obukulembeze obumu kyatekebwawo Ssabasajja Ssekabaka Daudi Chwa II - anti yagamba nti “buli Nte esobola okuzala ginawayo”. Era Ssabasajja yali mutuufu enti Ente Enkuggu (etalina mukira) eyinza okuzaala Ente eya Kayinda, oba eya Busito, oba eya Lubombwe. == Ensibuko == Ebyafaayo bigamba nti Katongole ne muganda we Lukyamuzi baali balangira mu Bwakabaka bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] Kitara. Mukulu waabwe yali [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) mu kiseera ekyo, gwe baayambako okutwala entebe mu ntalo z’obulangira nga bakola amafumu n’obusaale obw’omulembe ebyasukkuluma mu buddu obwo. <ref name=":1">{{Cite web |title=Nte |url=https://www.obutaka.com/en/clans/nte |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104041/https://www.obutaka.com/en/clans/nte |url-status=dead }}</ref> Katongole yagwa mu mukwano noomu kubakyala b’ [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]]. Omukyala Ono lwali olwo nafuna olubuto. [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] bwe yakitegeera, yasunguwala nnyo n’alagira Katongole attibwe, wamu Namuli muntu eyali lusegere lwa Katongole omwali [[:en:Prince|Abalangira]] / [[:en:Princess|Abambejja]]. Katongole ne Lukyamuzi abaali bafulumye nga banoonya ''amayinja ga Matale'' (amayinja mwe baggya ebyuma okukola [[:en:Spear|amafumu]] [[:en:Princess|n'obusaale]] ) nga badda eka bategeezebwa ku busungu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|bw'Omukama]] n'ekiragiro ky'okutta Katongole. Lukyamuzi yali ku lusegere nnyo ne Katongole era yasalawo okubeera ku ludda lwe neyewaayo eri obukambwe n'okubonerezebwa kw'Omukama <ref name=":1"/> Ab’oluganda bano bombi baayolekera Obwakabaka bwa Buganda nga [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] oweebirubirirwa mu bwakaba obuto yayagala okusukuluma ku maanyi ga Bunyoro ng’ayita mu ntalo z’okuwamba ettaka. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yabaaniriza n’abawa ettaka e Ssingo gye baasooka okusenga. Era baalondebwa okukola amafumu n’ebyuma ebirala ebikozesebwa mu ntalo. Okunonyezebwa n'omutango byasigala ku mitwe gyaabwe e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] kale nga balina okusenguka ennyo era nga balina kwekweka buli kiseera. Katongole yali akyali mu kweraliikirira n’okutya nti olunaku lumu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] ayinza okusindika abasajja bamunoonye n’ab’omu maka ge n’abatta. Olw’okutya kuno, baayongera okwolekera Obukiikaddyo mu buziba bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye baayingira ekibira ky’e Teero ne basulayo okumala ekiseera. Oluvannyuma lw’okuva e Teero, [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yawa Katongole n’ab’omu maka ge ettaka ku mugga okumpi ne Teero ku Lubalama [[:en:Lake_Nalubaale|lw’ennyanja Nalubaale]] ( [[:en:Lake_Victoria|Ennyanja Victoria]] ). Baayolekera e [[:en:Buddu|Buddu]] nga bwe banoonya ''Amatale'' (olwazi mwe bagyanga ebyuma). Baasenga e Bijja kati webayita Bikira gye baali basobola okuva okugenda nga boolekera embalama [[:en:Lake_Victoria|z’ennyanja Victoria]] emirundi mingi okunoonya Amatale. Amatale gasangibwa mu bungi okumpi n’emyalo ku [[:en:Lake_Victoria|nnyanja Victoria]] mu kifo ekiyitibwa Mulema. <ref name=":1"/> Olw’okuba Katongole yali akaddiye, kyali kizibu okusitula amayinja okumala ebbanga eddene okutuuka e Bijja, kwe kusalawo ye ne batabani be okusenga e Mulema nga baleka Mutagubya ne Nakana okwetoloola Bijja. Mutagubya yakomekkerezza e Nkenge nga mu kiseera kino waliwo entebe ya Mutaba ow’Ekika ky’e Nte. Katongole yaziikibwa e Mulema era ebyafaayo bigamba nti waliwo [[:en:Baobab_tree|omuti omunene ogwa baobab]] ogwamera mu maaso g’entaana ye era n’okutuusa kati guyimiridde. Ate era kigambibwa nti [[:en:Spear|effumu]] lya Katongole n'ensinjo (ekintu ekikozesebwa okusala ebyuma ebyokya) biziikibwa wansi w'omuti guno. Omuti guno gwakozesebwanga mu mikolo mingi egya Bagabo nga okujaguza omwezi omujjuvu. Mu kiseera kino, tewali muntu akakasa watuufu wali ntaana ya Katongole weyali. <ref name=":1" /> == AMASIGA GE EKIKA KY’ ENTE: == Ekika ky’ Ente kirimu amasiga agamanyiddwa mu Butongole musanvu.<ref>{{Cite book |last=Baral |first=Gehanath |date=2023 |title=Fluid Therapy in Labor |url=https://doi.org/10.1007/978-981-19-6145-8_44 |last2=Singh |first2=Ekika |publisher=Springer Nature Singapore |isbn=978-981-19-6144-1 |location=Singapore |pages=621–631}}</ref> Abantu bonna ebeddira Ente bakulemberwa Katongole-Mugatta (Omukulu ow'ekika ky'E Nte). Buli siga mu kika Ky ‘Ente lirina Omutaka era omukulu wesiga era ono yayunga esiga eri Katongole-Mugaga. Buli siga lirondoola obulombolombo n'empisa zaakyo. Ab'ekika ky'Ente bamanyiddwa nga Abagabo be Mulema mu Buddu. Erinnya (Abagabo) lyava mu nkola y'okutukuza emyoyo mukika ky’ Ente erudde era eno emala ennaku ssatu nga omwezi ogwegabogabo (omujuvu) tegunavaayo n'endala ssatu nga guvuddeyo. <ref name=":1" /> '''EMITINDO GY’EKIKA KY’ENTE:''' Ekika ky'E Nte kirana emitindo musanvu nga gino gyegisinga okumanyika ennyo newankudde nga kirina n’emitindo emilala mingi. # '''Ente Enkuggu oba Enkunku''': Eno ye Nte ezalibwa [[:en:Cow|nga]] telina mukira. Abeddira Ente eno tebalya n Yama ya Nte talina mukira. Era tabalyanga kintu kyonna oba ettu erisibiddwa nga tekuli kaayi kayiseeko kuliwa ogwalibadde omukira. # '''Ente ya Lubombwe''': Eno ye Nte efaananamu nga Entulege ku Ddiba lyayo. # '''Ente ya Kaasa''': Eno ye Ente eriko ebbala eryeru ku mutwe. # '''Ente y’ Obusito''': Eno ye Nte eddamu okuwaka oba okuweeka nga tewannayita nnaku mwenda nga emaze okuzaala. Abeddira Ente eno tebanywa mata gavudde munte eno. # '''Ente ya Kayinda:''' Eno ye Nte erina omugongo omuddugavu oba Kawembawemba okuva ku mutwe okutuuka ku mukira. # '''Ente y’ Ekiganja''': Eno ye Nte erina ekinuulo ekimu kiddugavu ekirala kyeru. <ref name=":1" /> # '''Ente e Mpuula''': ENo ye Nte ebeera neddiba eriringa ettosi. Ssekabaka Daudi Chwa II yagatta abeddira Ente ez’emitindo gino gyonna mu Kika kimu eky’Ente nga kikulirwa Omutaka Katongole - Mugatta. Naye buli mutindo gulina amasiga gagwo ageetuukira ku Katongole. Era buli mutindo gulina era gukuuma obujajja, ennono wamu n’obulombolombo obwago. == Ebikwata ku Kika Ky’ Ente: == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika (Ekika) . | Nte |- | Totem (Akabiro) nga ye . | Ŋŋaali |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka) . | Katongole Muggata |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) . | Mulema, [[Buddu]] |- | Omubala (Omubala) | # Wante talina kabi. Mbadde ngaleeta (amata), omusumba aganywedde. # Ekyuma nkiridde, n'omukimba (omusaala) ngulidde. # Bwembirya, bwembiwoza, binsanga mu ssasa. <ref name=":1" /> |} Omu kubasajja abwerekera Kabaka Kintu Kato ne Mugandawe Omukama Rukidi Wasswa nga bajja munsi eno Jajja eyavaamu abantu abeddira Ente Enkuggu abali mu Buganda Kati. Omusajja ono eyawerekera ba Ssekabaka bano yali ayitibwa Kiswiga. Kabaka Kintu Kato bweyatuuka mu Buganda yayawukana ne mugandawe Rukidi Wasswa. Kabaka Kintu yasigala a Buganda ate munne Rukidi neyeyngerayo era nakkalira e Bunyoro. Abantu aboluganda bano bebajja nabo beyawuzaamu abantu ne basigala ne Kabaka Kintu, ate abalala nebagenda ne Rukidi Wasswa eyalya Omukama bwa Bunyoro. Abagenda n’Omukama Rukidi Wasswa mwemwali ne Jajja wekika ky’Ente Kiswiga.<ref>{{Cite book |date=2023-03-02 |title=Katikkiro, n. |url=https://doi.org/10.1093/oed/1122807463 |publisher=Oxford University Press}}</ref> Omukama Rukidi Wasswa nga atuuse e Bunyoro yawa musajjawe Kiswiga ettaka kati eriri mu Ssingo, anti Kiswiga yali Muweesi ate nga mu Ssingo mwalimu amayinja gebayitanga amatale nga Mangi. Era Kiswiga yasenga ku mutala Kyankere mu Ssingo. Ku Kyankere Kiswiga gyeyazalira abaana be bano; Lwekana, Bwebale, Kaweesi, Kagolo era nabalala bangi. Kiswiga bweyafa omwanawe Lwekana yeyamusikira. == Laba na bino == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'E Mpindi]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'E Mpologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'O Lugave]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'E Nvubu]] * [[Njovu Clan|Ekika ky'E Njovu]] == Ebijjuliziddwamu == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] il2x1xmnvsm2ntb1z7mlnu829mx7w1k 73714 73707 2026-09-02T14:07:53Z Mulemante 11684 /* Ebikwata ku Kika Ky’ Ente: */ 73714 wikitext text/x-wiki '''EKIKA KY’ ENTE ''(Cow Clan)'':''' Ekika ky’ Enter kye kimu ku [[:en:Clan|bika]] atanu mwebibiri (52 clans) ebisangaibwa mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]]. Omukulu w’ekika Ky’ Ente ye Mutaka Katongole-Mugatta. Jajja we kika Katongole agambibwa nti yava mu [[:en:Bunyoro_kingdom|Bwakabaka / Omukama bwa Bunyoro]]. Entebe y’Omutaka Katongole akulira ekika ky’ Ente esangibwa Mulema mu Buddu. <ref>{{Cite web |title=Nte History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104042/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |url-status=dead }}</ref> Mulema kyalo ekisangibwa ku njegoyego y’ebugwanjuba y’enyanja Nalubaala (Lake Victoria). Ebikwata ku Kika ky’ Ente bingi era e Kika kino kirina emitindo gy’ Ente ezeddirwa bingi. Buli mutindo nabuli siga mu Kika birina obuzaale, ennono, wamu n’obulombolombo ebyawukana, Naye newnkubadde ngae Ente ezeddirwa nyingi naye Omutaka Katongole - Mugaga ye Katikkiro we Kika ky’ Ente. Era buli mutindo guyita mu Katongole okweyunga kubika ebirala mu Bwakabaka bwa Buganda okutuuka eri Ssabasajja Kabaka, Ssabataka wa Buganda. Entegeka eno ab’ Ente okuba n’obukulembeze obumu kyatekebwawo Ssabasajja Ssekabaka Daudi Chwa II - anti yagamba nti “buli Nte esobola okuzala ginawayo”. Era Ssabasajja yali mutuufu enti Ente Enkuggu (etalina mukira) eyinza okuzaala Ente eya Kayinda, oba eya Busito, oba eya Lubombwe. == Ensibuko == Ebyafaayo bigamba nti Katongole ne muganda we Lukyamuzi baali balangira mu Bwakabaka bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] Kitara. Mukulu waabwe yali [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) mu kiseera ekyo, gwe baayambako okutwala entebe mu ntalo z’obulangira nga bakola amafumu n’obusaale obw’omulembe ebyasukkuluma mu buddu obwo. <ref name=":1">{{Cite web |title=Nte |url=https://www.obutaka.com/en/clans/nte |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104041/https://www.obutaka.com/en/clans/nte |url-status=dead }}</ref> Katongole yagwa mu mukwano noomu kubakyala b’ [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]]. Omukyala Ono lwali olwo nafuna olubuto. [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] bwe yakitegeera, yasunguwala nnyo n’alagira Katongole attibwe, wamu Namuli muntu eyali lusegere lwa Katongole omwali [[:en:Prince|Abalangira]] / [[:en:Princess|Abambejja]]. Katongole ne Lukyamuzi abaali bafulumye nga banoonya ''amayinja ga Matale'' (amayinja mwe baggya ebyuma okukola [[:en:Spear|amafumu]] [[:en:Princess|n'obusaale]] ) nga badda eka bategeezebwa ku busungu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|bw'Omukama]] n'ekiragiro ky'okutta Katongole. Lukyamuzi yali ku lusegere nnyo ne Katongole era yasalawo okubeera ku ludda lwe neyewaayo eri obukambwe n'okubonerezebwa kw'Omukama <ref name=":1"/> Ab’oluganda bano bombi baayolekera Obwakabaka bwa Buganda nga [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] oweebirubirirwa mu bwakaba obuto yayagala okusukuluma ku maanyi ga Bunyoro ng’ayita mu ntalo z’okuwamba ettaka. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yabaaniriza n’abawa ettaka e Ssingo gye baasooka okusenga. Era baalondebwa okukola amafumu n’ebyuma ebirala ebikozesebwa mu ntalo. Okunonyezebwa n'omutango byasigala ku mitwe gyaabwe e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] kale nga balina okusenguka ennyo era nga balina kwekweka buli kiseera. Katongole yali akyali mu kweraliikirira n’okutya nti olunaku lumu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] ayinza okusindika abasajja bamunoonye n’ab’omu maka ge n’abatta. Olw’okutya kuno, baayongera okwolekera Obukiikaddyo mu buziba bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye baayingira ekibira ky’e Teero ne basulayo okumala ekiseera. Oluvannyuma lw’okuva e Teero, [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yawa Katongole n’ab’omu maka ge ettaka ku mugga okumpi ne Teero ku Lubalama [[:en:Lake_Nalubaale|lw’ennyanja Nalubaale]] ( [[:en:Lake_Victoria|Ennyanja Victoria]] ). Baayolekera e [[:en:Buddu|Buddu]] nga bwe banoonya ''Amatale'' (olwazi mwe bagyanga ebyuma). Baasenga e Bijja kati webayita Bikira gye baali basobola okuva okugenda nga boolekera embalama [[:en:Lake_Victoria|z’ennyanja Victoria]] emirundi mingi okunoonya Amatale. Amatale gasangibwa mu bungi okumpi n’emyalo ku [[:en:Lake_Victoria|nnyanja Victoria]] mu kifo ekiyitibwa Mulema. <ref name=":1"/> Olw’okuba Katongole yali akaddiye, kyali kizibu okusitula amayinja okumala ebbanga eddene okutuuka e Bijja, kwe kusalawo ye ne batabani be okusenga e Mulema nga baleka Mutagubya ne Nakana okwetoloola Bijja. Mutagubya yakomekkerezza e Nkenge nga mu kiseera kino waliwo entebe ya Mutaba ow’Ekika ky’e Nte. Katongole yaziikibwa e Mulema era ebyafaayo bigamba nti waliwo [[:en:Baobab_tree|omuti omunene ogwa baobab]] ogwamera mu maaso g’entaana ye era n’okutuusa kati guyimiridde. Ate era kigambibwa nti [[:en:Spear|effumu]] lya Katongole n'ensinjo (ekintu ekikozesebwa okusala ebyuma ebyokya) biziikibwa wansi w'omuti guno. Omuti guno gwakozesebwanga mu mikolo mingi egya Bagabo nga okujaguza omwezi omujjuvu. Mu kiseera kino, tewali muntu akakasa watuufu wali ntaana ya Katongole weyali. <ref name=":1" /> == AMASIGA GE EKIKA KY’ ENTE: == Ekika ky’ Ente kirimu amasiga agamanyiddwa mu Butongole musanvu.<ref>{{Cite book |last=Baral |first=Gehanath |date=2023 |title=Fluid Therapy in Labor |url=https://doi.org/10.1007/978-981-19-6145-8_44 |last2=Singh |first2=Ekika |publisher=Springer Nature Singapore |isbn=978-981-19-6144-1 |location=Singapore |pages=621–631}}</ref> Abantu bonna ebeddira Ente bakulemberwa Katongole-Mugatta (Omukulu ow'ekika ky'E Nte). Buli siga mu kika Ky ‘Ente lirina Omutaka era omukulu wesiga era ono yayunga esiga eri Katongole-Mugaga. Buli siga lirondoola obulombolombo n'empisa zaakyo. Ab'ekika ky'Ente bamanyiddwa nga Abagabo be Mulema mu Buddu. Erinnya (Abagabo) lyava mu nkola y'okutukuza emyoyo mukika ky’ Ente erudde era eno emala ennaku ssatu nga omwezi ogwegabogabo (omujuvu) tegunavaayo n'endala ssatu nga guvuddeyo. <ref name=":1" /> '''EMITINDO GY’EKIKA KY’ENTE:''' Ekika ky'E Nte kirana emitindo musanvu nga gino gyegisinga okumanyika ennyo newankudde nga kirina n’emitindo emilala mingi. # '''Ente Enkuggu oba Enkunku''': Eno ye Nte ezalibwa [[:en:Cow|nga]] telina mukira. Abeddira Ente eno tebalya n Yama ya Nte talina mukira. Era tabalyanga kintu kyonna oba ettu erisibiddwa nga tekuli kaayi kayiseeko kuliwa ogwalibadde omukira. # '''Ente ya Lubombwe''': Eno ye Nte efaananamu nga Entulege ku Ddiba lyayo. # '''Ente ya Kaasa''': Eno ye Ente eriko ebbala eryeru ku mutwe. # '''Ente y’ Obusito''': Eno ye Nte eddamu okuwaka oba okuweeka nga tewannayita nnaku mwenda nga emaze okuzaala. Abeddira Ente eno tebanywa mata gavudde munte eno. # '''Ente ya Kayinda:''' Eno ye Nte erina omugongo omuddugavu oba Kawembawemba okuva ku mutwe okutuuka ku mukira. # '''Ente y’ Ekiganja''': Eno ye Nte erina ekinuulo ekimu kiddugavu ekirala kyeru. <ref name=":1" /> # '''Ente e Mpuula''': ENo ye Nte ebeera neddiba eriringa ettosi. Ssekabaka Daudi Chwa II yagatta abeddira Ente ez’emitindo gino gyonna mu Kika kimu eky’Ente nga kikulirwa Omutaka Katongole - Mugatta. Naye buli mutindo gulina amasiga gagwo ageetuukira ku Katongole. Era buli mutindo gulina era gukuuma obujajja, ennono wamu n’obulombolombo obwago. == Ebikwata ku Kika Ky’ Ente: == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika | Nte |- | Akabiro | Ŋŋaali |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka). | Katongole Muggata |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) | Mulema, [[Buddu]] |- | Omubala | # Wante talina kabi. Mbadde ngaleeta (amata), omusumba aganywedde. # Ekyuma nkiridde, n'omukimba (omusaala) ngulidde. # Bwembirya, bwembiwoza, binsanga mu ssasa. <ref name=":1" /> |} Omu kubasajja abwerekera Kabaka Kintu Kato ne Mugandawe Omukama Rukidi Wasswa nga bajja munsi eno Jajja eyavaamu abantu abeddira Ente Enkuggu abali mu Buganda Kati. Omusajja ono eyawerekera ba Ssekabaka bano yali ayitibwa Kiswiga. Kabaka Kintu Kato bweyatuuka mu Buganda yayawukana ne mugandawe Rukidi Wasswa. Kabaka Kintu yasigala a Buganda ate munne Rukidi neyeyngerayo era nakkalira e Bunyoro. Abantu aboluganda bano bebajja nabo beyawuzaamu abantu ne basigala ne Kabaka Kintu, ate abalala nebagenda ne Rukidi Wasswa eyalya Omukama bwa Bunyoro. Abagenda n’Omukama Rukidi Wasswa mwemwali ne Jajja wekika ky’Ente Kiswiga.<ref>{{Cite book |date=2023-03-02 |title=Katikkiro, n. |url=https://doi.org/10.1093/oed/1122807463 |publisher=Oxford University Press}}</ref> Omukama Rukidi Wasswa nga atuuse e Bunyoro yawa musajjawe Kiswiga ettaka kati eriri mu Ssingo, anti Kiswiga yali Muweesi ate nga mu Ssingo mwalimu amayinja gebayitanga amatale nga Mangi. Era Kiswiga yasenga ku mutala Kyankere mu Ssingo. Ku Kyankere Kiswiga gyeyazalira abaana be bano; Lwekana, Bwebale, Kaweesi, Kagolo era nabalala bangi. Kiswiga bweyafa omwanawe Lwekana yeyamusikira. == Laba na bino == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'E Mpindi]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'E Mpologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'O Lugave]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'E Nvubu]] * [[Njovu Clan|Ekika ky'E Njovu]] == Ebijjuliziddwamu == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] 8ca7kg81vw775ecp0k83wq6mlk7jtrf 73719 73714 2026-09-02T22:16:16Z Mulemante 11684 /* */ 73719 wikitext text/x-wiki '''EKIKA KY’ ENTE ''(Cow Clan)'':''' Ekika ky’ Enter kye kimu ku [[:en:Clan|bika]] atanu mwebibiri (52 clans) ebisangaibwa mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]]. Omukulu w’ekika Ky’ Ente ye Mutaka Katongole-Mugatta. Jajja we kika Katongole agambibwa nti yava mu [[:en:Bunyoro_kingdom|Bwakabaka / Omukama bwa Bunyoro]]. Entebe y’Omutaka Katongole akulira ekika ky’ Ente esangibwa Mulema mu Buddu. <ref>{{Cite web |title=Nte History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104042/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |url-status=dead }}</ref> Mulema kyalo ekisangibwa ku njegoyego y’ebugwanjuba y’enyanja Nalubaala (Lake Victoria). Ebikwata ku Kika ky’ Ente bingi era e Kika kino kirina emitindo gy’ Ente ezeddirwa bingi. Buli mutindo nabuli siga mu Kika birina obuzaale, ennono, wamu n’obulombolombo ebyawukana, Naye newnkubadde ngae Ente ezeddirwa nyingi naye Omutaka Katongole - Mugaga ye Katikkiro we Kika ky’ Ente. Era buli mutindo guyita mu Katongole okweyunga kubika ebirala mu Bwakabaka bwa Buganda okutuuka eri Ssabasajja Kabaka, Ssabataka wa Buganda. Entegeka eno ab’ Ente okuba n’obukulembeze obumu kyatekebwawo Ssabasajja Ssekabaka Daudi Chwa II - anti yagamba nti “buli Nte esobola okuzala ginawayo”. Era Ssabasajja yali mutuufu enti Ente Enkuggu (etalina mukira) eyinza okuzaala Ente eya Kayinda, oba eya Busito, oba eya Lubombwe. == ENSIBUKO Y’EKIKA KY’ENTE: == Ebyafaayo bigamba nti Katongole ne muganda we Lukyamuzi baali balangira mu Bwakabaka bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] Kitara. Mukulu waabwe yali [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) mu kiseera ekyo, gwe baayambako okutwala entebe mu ntalo z’obulangira nga bakola amafumu n’obusaale obw’omulembe ebyasukkuluma mu buddu obwo. <ref name=":1">{{Cite web |title=Nte |url=https://www.obutaka.com/en/clans/nte |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104041/https://www.obutaka.com/en/clans/nte |url-status=dead }}</ref> Katongole yagwa mu mukwano noomu kubakyala b’ [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]]. Omukyala Ono lwali olwo nafuna olubuto. [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] bwe yakitegeera, yasunguwala nnyo n’alagira Katongole attibwe, wamu Namuli muntu eyali lusegere lwa Katongole omwali [[:en:Prince|Abalangira]] / [[:en:Princess|Abambejja]]. Katongole ne Lukyamuzi abaali bafulumye nga banoonya ''amayinja ga Matale'' (amayinja mwe baggya ebyuma okukola [[:en:Spear|amafumu]] [[:en:Princess|n'obusaale]] ) nga badda eka bategeezebwa ku busungu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|bw'Omukama]] n'ekiragiro ky'okutta Katongole. Lukyamuzi yali ku lusegere nnyo ne Katongole era yasalawo okubeera ku ludda lwe neyewaayo eri obukambwe n'okubonerezebwa kw'Omukama <ref name=":1"/> Ab’oluganda bano bombi baayolekera Obwakabaka bwa Buganda nga [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] oweebirubirirwa mu bwakaba obuto yayagala okusukuluma ku maanyi ga Bunyoro ng’ayita mu ntalo z’okuwamba ettaka. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yabaaniriza n’abawa ettaka e Ssingo gye baasooka okusenga. Era baalondebwa okukola amafumu n’ebyuma ebirala ebikozesebwa mu ntalo. Okunonyezebwa n'omutango byasigala ku mitwe gyaabwe e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] kale nga balina okusenguka ennyo era nga balina kwekweka buli kiseera. Katongole yali akyali mu kweraliikirira n’okutya nti olunaku lumu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] ayinza okusindika abasajja bamunoonye n’ab’omu maka ge n’abatta. Olw’okutya kuno, baayongera okwolekera Obukiikaddyo mu buziba bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye baayingira ekibira ky’e Teero ne basulayo okumala ekiseera. Oluvannyuma lw’okuva e Teero, [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yawa Katongole n’ab’omu maka ge ettaka ku mugga okumpi ne Teero ku Lubalama [[:en:Lake_Nalubaale|lw’ennyanja Nalubaale]] ( [[:en:Lake_Victoria|Ennyanja Victoria]] ). Baayolekera e [[:en:Buddu|Buddu]] nga bwe banoonya ''Amatale'' (olwazi mwe bagyanga ebyuma). Baasenga e Bijja kati webayita Bikira gye baali basobola okuva okugenda nga boolekera embalama [[:en:Lake_Victoria|z’ennyanja Victoria]] emirundi mingi okunoonya Amatale. Amatale gasangibwa mu bungi okumpi n’emyalo ku [[:en:Lake_Victoria|nnyanja Victoria]] mu kifo ekiyitibwa Mulema. <ref name=":1"/> Olw’okuba Katongole yali akaddiye, kyali kizibu okusitula amayinja okumala ebbanga eddene okutuuka e Bijja, kwe kusalawo ye ne batabani be okusenga e Mulema nga baleka Mutagubya ne Nakana okwetoloola Bijja. Mutagubya yakomekkerezza e Nkenge nga mu kiseera kino waliwo entebe ya Mutaba ow’Ekika ky’e Nte. Katongole yaziikibwa e Mulema era ebyafaayo bigamba nti waliwo [[:en:Baobab_tree|omuti omunene ogwa baobab]] ogwamera mu maaso g’entaana ye era n’okutuusa kati guyimiridde. Ate era kigambibwa nti [[:en:Spear|effumu]] lya Katongole n'ensinjo (ekintu ekikozesebwa okusala ebyuma ebyokya) biziikibwa wansi w'omuti guno. Omuti guno gwakozesebwanga mu mikolo mingi egya Bagabo nga okujaguza omwezi omujjuvu. Mu kiseera kino, tewali muntu akakasa watuufu wali ntaana ya Katongole weyali. <ref name=":1" /> == AMASIGA GE EKIKA KY’ ENTE: == Ekika ky’ Ente kirimu amasiga agamanyiddwa mu Butongole musanvu (7).<ref>{{Cite book |last=Baral |first=Gehanath |date=2023 |title=Fluid Therapy in Labor |url=https://doi.org/10.1007/978-981-19-6145-8_44 |last2=Singh |first2=Ekika |publisher=Springer Nature Singapore |isbn=978-981-19-6144-1 |location=Singapore |pages=621–631}}</ref> Abantu bonna ebeddira Ente bakulemberwa Katongole-Mugatta (Omukulu ow'ekika ky'E Nte). Buli siga mu kika Ky ‘Ente lirina Omutaka era omukulu wesiga era ono yayunga esiga eri Katongole-Mugaga. Buli siga lirondoola obulombolombo n'empisa zaakyo. Ab'ekika ky'Ente bamanyiddwa nga Abagabo be Mulema mu Buddu. Erinnya (Abagabo) lyava mu nkola y'okutukuza emyoyo mukika ky’ Ente erudde era eno emala ennaku ssatu nga omwezi ogwegabogabo (omujuvu) tegunavaayo n'endala ssatu nga guvuddeyo. <ref name=":1" /> '''EMITINDIRO GY’EKIKA KY’ENTE:''' Ekika ky'E Nte kirana emitindiro musanvu (7) nga gino gyegisinga okumanyika ennyo newankudde nga kirina n’emitindiro emilala mingi. # '''Ente Enkuggu oba Enkunku''': Eno ye Nte ezalibwa [[:en:Cow|nga]] telina mukira. Abeddira Ente eno tebalya n Yama ya Nte talina mukira. Era tabalyanga kintu kyonna oba ettu erisibiddwa nga tekuli kaayi kayiseeko kuliwa ogwalibadde omukira. # '''Ente ya Lubombwe''': Eno ye Nte efaananamu nga Entulege ku Ddiba lyayo. # '''Ente ya Kaasa''': Eno ye Ente eriko ebbala eryeru ku mutwe. # '''Ente y’ Obusito''': Eno ye Nte eddamu okuwaka oba okuweeka nga tewannayita nnaku mwenda nga emaze okuzaala. Abeddira Ente eno tebanywa mata gavudde munte eno. # '''Ente ya Kayinda:''' Eno ye Nte erina omugongo omuddugavu oba Kawembawemba okuva ku mutwe okutuuka ku mukira. # '''Ente y’ Ekiganja''': Eno ye Nte erina ekinuulo ekimu kiddugavu ekirala kyeru. <ref name=":1" /> # '''Ente e Mpuula''': ENo ye Nte ebeera neddiba eriringa ettosi. Ssekabaka Daudi Chwa II yagatta abeddira Ente ez’emitindo gino gyonna mu Kika kimu eky’Ente nga kikulirwa Omutaka Katongole - Mugatta. Naye buli mutindo gulina amasiga gagwo ageetuukira ku Katongole. Era buli mutindo gulina era gukuuma obujajja, ennono wamu n’obulombolombo obwago. == Ebikwata ku Kika Ky’ Ente: == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika | Nte |- | Akabiro | Ŋŋaali |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka). | Katongole Muggata |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) | Mulema, [[Buddu]] |- | Omubala | # Wante talina kabi. Mbadde ngaleeta (amata), omusumba aganywedde. # Ekyuma nkiridde, n'omukimba (omusaala) ngulidde. # Bwembirya, bwembiwoza, binsanga mu ssasa. <ref name=":1" /> |} Kigambibwa mubyafaayo nti omu kubasajja abwerekera Kabaka Kintu Kato ne Mugandawe Omukama Rukidi Wasswa nga bajja munsi eno Jajja eyavaamu abantu abeddira Ente Enkuggu abali mu Buganda Kati yajja awerekera abalangira bano ababiri. Era kigamibibwa nti Kintu Kato ne Rukidi Wasswa bwebaava mu Abisiniya basooka kusisira mu Masaba (Mount Elgon - Elgonyi). Baali banonya ekitundu ekirimu obulamu wamu namatale amalungi. Anti omusajja eyawerekera ba Ssekabaka bano eyali ayitibwa Kiswiga yali Muweesi mukugu. Kintu Kato bweyatuuka mu Muwawa oluvanyuma gyetuuma Buganda, yayawukana ne mugandawe Rukidi Wasswa. Kintu yasigala mu Muwawa (Buganda), ate munne Rukidi neyeyngerayo era nakkalira e Bunyoro. Abantu Kintu ne Rukidi bebajja nabo beyawuzaamu, abantu abamu ne basigala ne Kabaka Kintu, ate abalala nebagenda ne Rukidi Wasswa eyalya Obukama bwa Bunyoro-Kitala. Abagenda n’Omukama Rukidi Wasswa mwemwali ne Jajja wekika ky’Ente Kiswiga.<ref>{{Cite book |date=2023-03-02 |title=Katikkiro, n. |url=https://doi.org/10.1093/oed/1122807463 |publisher=Oxford University Press}}</ref> Rukidi Wasswa nga atuuse e Bunyoro yakuba embugaye e Kibulala mu Singo, era Natalya Obukama bwa Bunyoro-Kitara nayitibwa Omukama Rukidi Chwamale Mwanga Winyi. Omukama Rukidi Wasswa yawa musajjawe Kiswiga ettaka ku mutala Kyankere eriri mu Ssingo, anti Kiswiga yali ''Muweesi'' ate nga mu Ssingo mwalimu amayinja gebayitanga amatale nga mangi ddala. Kiswiga yeyawesezanga Omukama Rukidi amafumu, obwambe, nebintu ebirala. Kiswiga yakolanga ebintu bingi muno mwemwali; okukola amafumu, enkumbi, obwambe, okuweta obukomo bwabambejja ate nendege zabalangira. Ku Kyankere Kiswiga gyeyazalira abaana be bano; Lwekana, Bwebale, Kaweesi, Kagolo era nabalala bangi. Kiswiga bweyafa omwanawe Lwekana yeyamusikira. Lwekana nga amaze okusikira kitaawe Kiswiga naye yatuula ku kyalo Kyankere nakkalira. Lwekana yazaala abaana bano abamanyikiddwa; Wangi, Kyumu, Kyamanywa n’abalala bangi. Lwekana bweyafa omwanawe Wangi n’amusikira. Wangi naye yatuula mu Singo era yazaala abaana be bano; Katongole, Lwekana, Njuki, Kitaka, Kalibata, Ddungu, Mulindwa n’abalala bangi. Era Wangi naye yali ''Muweesi'' nga Jajjawe Kiswiga nekitaawe Lwekana. Nga Katongole akuze wamu nebagandabe abamu bayawukuna ku Kitaabwe Wangi nabamuleka e Kyankere ate bbo nebagenda basenga ku mitala Kyaninga, abalala nebeyongerayo nebasenga e Mabona. Kalibata ye yasenga ku Lugosi Ngobya '''OKUWEESA MU BUNYORO-KITALA:''' Abaweesi (Blacksmith) omugaso gwamanyi nnyo mubyafaayo by’ Obukama bwa Bunyoro-Kitala wamu n’obwa Kabaka bwa Buganda. Omulimu gw’okuweesa guno Gwayamba nnyo okukulakulanya Bunyoro-Kitala muby’ obulimi, obusubuuzi, wamu neby’ amagye. Bunyoro-Kitala yakulakulana mangu ate nemanyika nnyo nga ensibuko yokuweesa n’okusanuusa ebyuma (metal working) mubitundu ebyetolodde enyanja Nalubaale. Kiswiga nabaanabe era nabantu bebatendekanga bebatambuzanga omulimu guno og’omugaso mu Bungoro-Kitalo.<ref>{{Cite book |last=Doyle |first=Shane |date=2011-12-08 |title=Winyi IV, Tito |url=https://doi.org/10.1093/acref/9780195301731.013.50217 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-530173-1}}</ref> == Laba na bino == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'E Mpindi]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'E Mpologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'O Lugave]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'E Nvubu]] * [[Njovu Clan|Ekika ky'E Njovu]] == Ebijjuliziddwamu == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] csjw3ikjm8u2wq4lj6tbqeoipf6yj40 73720 73719 2026-09-02T22:56:20Z Mulemante 11684 /* Laba na bino */ 73720 wikitext text/x-wiki '''EKIKA KY’ ENTE ''(Cow Clan)'':''' Ekika ky’ Enter kye kimu ku [[:en:Clan|bika]] atanu mwebibiri (52 clans) ebisangaibwa mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]]. Omukulu w’ekika Ky’ Ente ye Mutaka Katongole-Mugatta. Jajja we kika Katongole agambibwa nti yava mu [[:en:Bunyoro_kingdom|Bwakabaka / Omukama bwa Bunyoro]]. Entebe y’Omutaka Katongole akulira ekika ky’ Ente esangibwa Mulema mu Buddu. <ref>{{Cite web |title=Nte History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104042/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |url-status=dead }}</ref> Mulema kyalo ekisangibwa ku njegoyego y’ebugwanjuba y’enyanja Nalubaala (Lake Victoria). Ebikwata ku Kika ky’ Ente bingi era e Kika kino kirina emitindo gy’ Ente ezeddirwa bingi. Buli mutindo nabuli siga mu Kika birina obuzaale, ennono, wamu n’obulombolombo ebyawukana, Naye newnkubadde ngae Ente ezeddirwa nyingi naye Omutaka Katongole - Mugaga ye Katikkiro we Kika ky’ Ente. Era buli mutindo guyita mu Katongole okweyunga kubika ebirala mu Bwakabaka bwa Buganda okutuuka eri Ssabasajja Kabaka, Ssabataka wa Buganda. Entegeka eno ab’ Ente okuba n’obukulembeze obumu kyatekebwawo Ssabasajja Ssekabaka Daudi Chwa II - anti yagamba nti “buli Nte esobola okuzala ginawayo”. Era Ssabasajja yali mutuufu enti Ente Enkuggu (etalina mukira) eyinza okuzaala Ente eya Kayinda, oba eya Busito, oba eya Lubombwe. == ENSIBUKO Y’EKIKA KY’ENTE: == Ebyafaayo bigamba nti Katongole ne muganda we Lukyamuzi baali balangira mu Bwakabaka bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] Kitara. Mukulu waabwe yali [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) mu kiseera ekyo, gwe baayambako okutwala entebe mu ntalo z’obulangira nga bakola amafumu n’obusaale obw’omulembe ebyasukkuluma mu buddu obwo. <ref name=":1">{{Cite web |title=Nte |url=https://www.obutaka.com/en/clans/nte |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104041/https://www.obutaka.com/en/clans/nte |url-status=dead }}</ref> Katongole yagwa mu mukwano noomu kubakyala b’ [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]]. Omukyala Ono lwali olwo nafuna olubuto. [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] bwe yakitegeera, yasunguwala nnyo n’alagira Katongole attibwe, wamu Namuli muntu eyali lusegere lwa Katongole omwali [[:en:Prince|Abalangira]] / [[:en:Princess|Abambejja]]. Katongole ne Lukyamuzi abaali bafulumye nga banoonya ''amayinja ga Matale'' (amayinja mwe baggya ebyuma okukola [[:en:Spear|amafumu]] [[:en:Princess|n'obusaale]] ) nga badda eka bategeezebwa ku busungu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|bw'Omukama]] n'ekiragiro ky'okutta Katongole. Lukyamuzi yali ku lusegere nnyo ne Katongole era yasalawo okubeera ku ludda lwe neyewaayo eri obukambwe n'okubonerezebwa kw'Omukama <ref name=":1"/> Ab’oluganda bano bombi baayolekera Obwakabaka bwa Buganda nga [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] oweebirubirirwa mu bwakaba obuto yayagala okusukuluma ku maanyi ga Bunyoro ng’ayita mu ntalo z’okuwamba ettaka. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yabaaniriza n’abawa ettaka e Ssingo gye baasooka okusenga. Era baalondebwa okukola amafumu n’ebyuma ebirala ebikozesebwa mu ntalo. Okunonyezebwa n'omutango byasigala ku mitwe gyaabwe e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] kale nga balina okusenguka ennyo era nga balina kwekweka buli kiseera. Katongole yali akyali mu kweraliikirira n’okutya nti olunaku lumu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] ayinza okusindika abasajja bamunoonye n’ab’omu maka ge n’abatta. Olw’okutya kuno, baayongera okwolekera Obukiikaddyo mu buziba bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye baayingira ekibira ky’e Teero ne basulayo okumala ekiseera. Oluvannyuma lw’okuva e Teero, [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yawa Katongole n’ab’omu maka ge ettaka ku mugga okumpi ne Teero ku Lubalama [[:en:Lake_Nalubaale|lw’ennyanja Nalubaale]] ( [[:en:Lake_Victoria|Ennyanja Victoria]] ). Baayolekera e [[:en:Buddu|Buddu]] nga bwe banoonya ''Amatale'' (olwazi mwe bagyanga ebyuma). Baasenga e Bijja kati webayita Bikira gye baali basobola okuva okugenda nga boolekera embalama [[:en:Lake_Victoria|z’ennyanja Victoria]] emirundi mingi okunoonya Amatale. Amatale gasangibwa mu bungi okumpi n’emyalo ku [[:en:Lake_Victoria|nnyanja Victoria]] mu kifo ekiyitibwa Mulema. <ref name=":1"/> Olw’okuba Katongole yali akaddiye, kyali kizibu okusitula amayinja okumala ebbanga eddene okutuuka e Bijja, kwe kusalawo ye ne batabani be okusenga e Mulema nga baleka Mutagubya ne Nakana okwetoloola Bijja. Mutagubya yakomekkerezza e Nkenge nga mu kiseera kino waliwo entebe ya Mutaba ow’Ekika ky’e Nte. Katongole yaziikibwa e Mulema era ebyafaayo bigamba nti waliwo [[:en:Baobab_tree|omuti omunene ogwa baobab]] ogwamera mu maaso g’entaana ye era n’okutuusa kati guyimiridde. Ate era kigambibwa nti [[:en:Spear|effumu]] lya Katongole n'ensinjo (ekintu ekikozesebwa okusala ebyuma ebyokya) biziikibwa wansi w'omuti guno. Omuti guno gwakozesebwanga mu mikolo mingi egya Bagabo nga okujaguza omwezi omujjuvu. Mu kiseera kino, tewali muntu akakasa watuufu wali ntaana ya Katongole weyali. <ref name=":1" /> == AMASIGA GE EKIKA KY’ ENTE: == Ekika ky’ Ente kirimu amasiga agamanyiddwa mu Butongole musanvu (7).<ref>{{Cite book |last=Baral |first=Gehanath |date=2023 |title=Fluid Therapy in Labor |url=https://doi.org/10.1007/978-981-19-6145-8_44 |last2=Singh |first2=Ekika |publisher=Springer Nature Singapore |isbn=978-981-19-6144-1 |location=Singapore |pages=621–631}}</ref> Abantu bonna ebeddira Ente bakulemberwa Katongole-Mugatta (Omukulu ow'ekika ky'E Nte). Buli siga mu kika Ky ‘Ente lirina Omutaka era omukulu wesiga era ono yayunga esiga eri Katongole-Mugaga. Buli siga lirondoola obulombolombo n'empisa zaakyo. Ab'ekika ky'Ente bamanyiddwa nga Abagabo be Mulema mu Buddu. Erinnya (Abagabo) lyava mu nkola y'okutukuza emyoyo mukika ky’ Ente erudde era eno emala ennaku ssatu nga omwezi ogwegabogabo (omujuvu) tegunavaayo n'endala ssatu nga guvuddeyo. <ref name=":1" /> '''EMITINDIRO GY’EKIKA KY’ENTE:''' Ekika ky'E Nte kirana emitindiro musanvu (7) nga gino gyegisinga okumanyika ennyo newankudde nga kirina n’emitindiro emilala mingi. # '''Ente Enkuggu oba Enkunku''': Eno ye Nte ezalibwa [[:en:Cow|nga]] telina mukira. Abeddira Ente eno tebalya n Yama ya Nte talina mukira. Era tabalyanga kintu kyonna oba ettu erisibiddwa nga tekuli kaayi kayiseeko kuliwa ogwalibadde omukira. # '''Ente ya Lubombwe''': Eno ye Nte efaananamu nga Entulege ku Ddiba lyayo. # '''Ente ya Kaasa''': Eno ye Ente eriko ebbala eryeru ku mutwe. # '''Ente y’ Obusito''': Eno ye Nte eddamu okuwaka oba okuweeka nga tewannayita nnaku mwenda nga emaze okuzaala. Abeddira Ente eno tebanywa mata gavudde munte eno. # '''Ente ya Kayinda:''' Eno ye Nte erina omugongo omuddugavu oba Kawembawemba okuva ku mutwe okutuuka ku mukira. # '''Ente y’ Ekiganja''': Eno ye Nte erina ekinuulo ekimu kiddugavu ekirala kyeru. <ref name=":1" /> # '''Ente e Mpuula''': ENo ye Nte ebeera neddiba eriringa ettosi. Ssekabaka Daudi Chwa II yagatta abeddira Ente ez’emitindo gino gyonna mu Kika kimu eky’Ente nga kikulirwa Omutaka Katongole - Mugatta. Naye buli mutindo gulina amasiga gagwo ageetuukira ku Katongole. Era buli mutindo gulina era gukuuma obujajja, ennono wamu n’obulombolombo obwago. == Ebikwata ku Kika Ky’ Ente: == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika | Nte |- | Akabiro | Ŋŋaali |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka). | Katongole Muggata |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) | Mulema, [[Buddu]] |- | Omubala | # Wante talina kabi. Mbadde ngaleeta (amata), omusumba aganywedde. # Ekyuma nkiridde, n'omukimba (omusaala) ngulidde. # Bwembirya, bwembiwoza, binsanga mu ssasa. <ref name=":1" /> |} Kigambibwa mubyafaayo nti omu kubasajja abwerekera Kabaka Kintu Kato ne Mugandawe Omukama Rukidi Wasswa nga bajja munsi eno Jajja eyavaamu abantu abeddira Ente Enkuggu abali mu Buganda Kati yajja awerekera abalangira bano ababiri. Era kigamibibwa nti Kintu Kato ne Rukidi Wasswa bwebaava mu Abisiniya basooka kusisira mu Masaba (Mount Elgon - Elgonyi). Baali banonya ekitundu ekirimu obulamu wamu namatale amalungi. Anti omusajja eyawerekera ba Ssekabaka bano eyali ayitibwa Kiswiga yali Muweesi mukugu. Kintu Kato bweyatuuka mu Muwawa oluvanyuma gyetuuma Buganda, yayawukana ne mugandawe Rukidi Wasswa. Kintu yasigala mu Muwawa (Buganda), ate munne Rukidi neyeyngerayo era nakkalira e Bunyoro. Abantu Kintu ne Rukidi bebajja nabo beyawuzaamu, abantu abamu ne basigala ne Kabaka Kintu, ate abalala nebagenda ne Rukidi Wasswa eyalya Obukama bwa Bunyoro-Kitala. Abagenda n’Omukama Rukidi Wasswa mwemwali ne Jajja wekika ky’Ente Kiswiga.<ref>{{Cite book |date=2023-03-02 |title=Katikkiro, n. |url=https://doi.org/10.1093/oed/1122807463 |publisher=Oxford University Press}}</ref> Rukidi Wasswa nga atuuse e Bunyoro yakuba embugaye e Kibulala mu Singo, era Natalya Obukama bwa Bunyoro-Kitara nayitibwa Omukama Rukidi Chwamale Mwanga Winyi. Omukama Rukidi Wasswa yawa musajjawe Kiswiga ettaka ku mutala Kyankere eriri mu Ssingo, anti Kiswiga yali ''Muweesi'' ate nga mu Ssingo mwalimu amayinja gebayitanga amatale nga mangi ddala. Kiswiga yeyawesezanga Omukama Rukidi amafumu, obwambe, nebintu ebirala. Kiswiga yakolanga ebintu bingi muno mwemwali; okukola amafumu, enkumbi, obwambe, okuweta obukomo bwabambejja ate nendege zabalangira. Ku Kyankere Kiswiga gyeyazalira abaana be bano; Lwekana, Bwebale, Kaweesi, Kagolo era nabalala bangi. Kiswiga bweyafa omwanawe Lwekana yeyamusikira. Lwekana nga amaze okusikira kitaawe Kiswiga naye yatuula ku kyalo Kyankere nakkalira. Lwekana yazaala abaana bano abamanyikiddwa; Wangi, Kyumu, Kyamanywa n’abalala bangi. Lwekana bweyafa omwanawe Wangi n’amusikira. Wangi naye yatuula mu Singo era yazaala abaana be bano; Katongole, Lwekana, Njuki, Kitaka, Kalibata, Ddungu, Mulindwa n’abalala bangi. Era Wangi naye yali ''Muweesi'' nga Jajjawe Kiswiga nekitaawe Lwekana. Nga Katongole akuze wamu nebagandabe abamu bayawukuna ku Kitaabwe Wangi nabamuleka e Kyankere ate bbo nebagenda basenga ku mitala Kyaninga, abalala nebeyongerayo nebasenga e Mabona. Kalibata ye yasenga ku Lugosi Ngobya. '''OKUWEESA MU BUNYORO-KITALA:''' Abaweesi (Blacksmith) omugaso gwamanyi nnyo mubyafaayo by’ Obukama bwa Bunyoro-Kitala wamu n’obwa Kabaka bwa Buganda. Omulimu gw’okuweesa guno Gwayamba nnyo okukulakulanya Bunyoro-Kitala muby’ obulimi, obusubuuzi, wamu neby’ amagye. Bunyoro-Kitala yakulakulana mangu ate nemanyika nnyo nga ensibuko yokuweesa n’okusanuusa ebyuma (metal working) mubitundu ebyetolodde enyanja Nalubaale. Kiswiga nabaanabe era nabantu bebatendekanga bebatambuzanga omulimu guno og’omugaso mu Bungoro-Kitalo.<ref>{{Cite book |last=Doyle |first=Shane |date=2011-12-08 |title=Winyi IV, Tito |url=https://doi.org/10.1093/acref/9780195301731.013.50217 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-530173-1}}</ref> == Laba na bino == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'E Mpindi]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'E Mpologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'O Lugave]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'E Nvubu]] * [[Njovu Clan|Ekika ky'E Njovu]] == Ebijjuliziddwamu == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] 9ysmcpozrcko2eq8cegu0fxz92et672 Sandra Aceng 0 12752 73721 46365 2026-09-03T06:27:52Z Acongratulations 11703 /* */ 73721 wikitext text/x-wiki   '''Sandra Aceng''' [[:en:Demographics_of_Uganda|Munnayuganda]] omulwanirizi w’eddembe ly'oku mutimbaganno ng’omulimu gwe gusinga kutunuulira [[:en:Gender_equality|bwenkanya mu kikula ky’abantu]], obukuumi ku yintaneeti, n’okufuga yintaneeti okuzingiramu abantu bonna mu Uganda ne mu Afrika yonna. Y'akulira ekitongole kya [[WOUGNET|Women of Uganda Network]] (WOUGNET), ekitumbula engeri abakyala gye bakozesa amawulire ne tekinologiya w'ebyempuliziganya ku lw’enkulaakulana ey’olubeerera.<ref>{{Cite web |title=About WOUGNET |url=https://wougnet.org/about-us/ |access-date=25 February 2026 |publisher=Women of Uganda Network}}</ref> == Emirimu gye n’okubunyisa eddembe ly'oku mitimbagano == Omulimu gwa Aceng gussa essira ku busobozi bw'abakyala okukozesa emitimbagano, okulwanyisa okutyoboola okw'okumitimbagano, n’okutumbula enkola z’okufuga yintaneeti ezesigamiziddwa ku ddembe. Yeetabye mu nkola z’okufuga yintaneeti mu ggwanga ne mu Africa, omuli n’ekibiina kya Uganda Internet Governance Forum.<ref>{{Cite web |title=Sandra Aceng |url=https://old2.uigf.ug/speaker/sandra-aceng/ |access-date=25 February 2026 |publisher=Uganda Internet Governance Forum}}</ref> Era azze yeetaba mu nteekateeka z'ettendekero lya African School on Internet Governance (AfriSIG), ng’afumiitiriza ku nkulaakulana y’enkola ya digito n’okuzimba okumanya mu [[Afirika|Afrika]].<ref>{{Cite web |date=30 November 2021 |title=AfriSIG 2021: My Odyssey to AfriSIG |url=https://afrisig.org/2021/11/30/afrisig-2021-my-odyssey-to-afrisig-the-pursuit-of-knowledge-and-recommendations-on-internet-governance-in-africa |access-date=25 February 2026 |publisher=AfriSIG}}</ref> Aceng yeenyigidde mu nkola z’enkola z’ensi yonna, omuli n’okwetabamu okukwatagana n’[[:en:World_Urban_Forum|olukiiko lw’Ensi Yonna Olw’ebibuga]].<ref>{{Cite web |title=Sandra Aceng |url=https://wuf.unhabitat.org/person/sandra-aceng |access-date=25 February 2026 |publisher=World Urban Forum}}</ref> == Eddembe ly'enkozesa y'emitimbagano n’okukwatagana n’emikutu gy’amawulire == Aceng ayogedde mu lujjudde ku nsonga y’okutulugunya abantu ku yintaneeti nga batunuulidde bannamawulire abakyala n’abakola ku by’amawulire mu Uganda.<ref>{{Cite news|title=Women media practitioners decry social media harassment|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/women-media-practitioners-decry-social-media-harassment-3513066|access-date=25 February 2026|publisher=Daily Monitor}}</ref> <ref>{{Cite news|title=Uganda: Women Media Practitioners Decry Social Media Harassment|url=https://allafrica.com/stories/202108160713.html|access-date=25 February 2026|publisher=AllAfrica}}</ref> Era ayogedde ku kusoomoozebwa kw’obulamu bw’obwongo okuliwo eri bannamawulire abakola mu mbeera za digito.<ref>{{Cite web |title=Journalists urged to take care of own mental health |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/journalists-urged-to-take-care-of-own-mental-health |access-date=25 February 2026 |publisher=Africa Press Uganda}}</ref> Aceng yeetaba mu kukubaganya ebirowoozo ku kukuuma eddembe lya digito eri bannamawulire n’abalwanirizi b’eddembe.<ref>{{Cite news|title=Journalists, activists tipped on digital rights|url=https://observer.ug/news/journalists-activists-tipped-on-digital-rights/|access-date=25 February 2026|publisher=The Observer (Uganda)}}</ref> Awaddeyo nnyo okukomentinga n'okukola lipoota ku mikutu gy'ensi yonna nga ''Global Voices''.<ref>{{Cite web |title=Sandra Aceng |url=https://globalvoices.org/author/sandra-aceng/ |access-date=25 February 2026 |publisher=Global Voices}}</ref> Era alabiseeko mu yintaviyu ng’ayogera ku bukulu bw’okukozesa yintaneeti enzigule, ey’obwereere, era ey’obukuumi eri abakyala.<ref>{{Cite web |title=Her Media Diary Episode 44: Open, Free & Secure Internet for Women with Sandra Aceng |url=https://hermediadiary.com/her-media-diary-episode-44-open-free-secure-internet-for-women-with-sandra-aceng/ |access-date=25 February 2026 |publisher=Her Media Diary}}</ref> == Okwetabya abantu bonna ku mitimbagano == Okuyita mu nkolagana ye ne WOUGNET, Aceng abadde yeenyigira mu nteekateeka ezigendereddwamu okunyweza enkola y’abakyala ku yintaneeti ku mutendera gwa disitulikiti, omuli okuyingiza abantu mu nkola ya digito n’okufuba okutumbula enkola ya digito mu Disitulikiti [[Oyam (disitulikit)|y’e Oyam]].<ref>{{Cite web |title=WOUGNET strengthens Oyam district women ability to internet accessibility |url=https://dokolopost.com/wougnet-in-closed-collaboration-with-labnet-uganda-has-risen-up-to-strengthen-oyam-district-women-ability-to-internet-accessibility/ |access-date=25 February 2026 |publisher=Dokolo Post}}</ref><ref>{{Cite web |title=Uganda Radio Network report |url=https://ugandaradionetwork.net/a/file.php?fileId=398574 |access-date=25 February 2026 |publisher=Uganda Radio Network}}</ref> == Obwenkanya mu kikula ky’abantu n’eddembe ly’obuntu == Aceng era akoze kinene mu kaweefube w’okunoonyereza n’okubunyisa amawulire ng’essira aliteeka ku kulwanyisa okudda emabega okulwanyisa obwenkanya mu kikula ky’abantu mu Uganda.<ref>{{Cite web |title=Countering Backlash: Reclaiming Gender Justice in Uganda |url=https://counteringbacklash.org/resource/countering-backlash-reclaiming-gender-justice-in-uganda/ |access-date=25 February 2026 |publisher=Countering Backlash}}</ref> Yayogerwako ng’omukyala omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu olw’omulimu gwe yakola ku kikula ky’abantu n’eddembe lya digito.<ref>{{Cite web |date=19 March 2021 |title=Sandra Aceng: Profile of a Woman Human Rights Defender from Uganda |url=https://humanrightsdefenders.blog/2021/03/19/sandra-aceng-profile-of-a-woman-human-rights-defender-from-uganda/ |access-date=25 February 2026 |publisher=DefendDefenders}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Sandra Aceng |url=https://www.genderit.org/user/1319 |access-date=25 February 2026 |publisher=GenderIT.org}}</ref> == Laba ne == * [[Tumuheirwe Florence]] * [[Patricia Munabi Babiiha|Omuyimbi Patricia Munabi Babiiha]] * [[Rita Aciro|Rita Aciro, omuwandiisi w’ebitabo]] * [[Vanessa Nakate|Vanessa Nakate y’omugenzi]] * [[Violet Kajubiri]] * [[Noerine Kaleeba]] * [[Gladys Kalema-Zikusoka|Gladys Kalema-Zikusoka, omusajja omulala]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} 29c3hvdq59v9e6bxjofbakfy5cx7vy7