Wikipedia lgwiki https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka MediaWiki 1.47.0-wmf.18 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Mbazzi 0 3377 73891 33202 2026-09-06T07:40:12Z Rtr PK 11024 Nzigyemu linki eziddibwamu 73891 wikitext text/x-wiki [[File:Beetroot. One of the new crops in Mbazzi. 01.jpg|thumb|ekimu ku bimera ebirimibwa e mbazzi( beatroot) ]] Kisangibwa mu kabondo k'e'''Mbazzi''', Ggombolola ye Muduuma,mu Ssazza ly'emawokota mu [[Mpigi (disitulikit)|disitulikiti ye Mpigi]]. Okutuukayo, okwata oluguudo lwe [[Mityana]] olupya okuva e [[Kampala]], n'okyamira e Kwata/Nkambo, olwo n'okwata ku kkono. Awo n'ogenda ppaka e Mbazzi. Waliwo kilomita 36 okuva e Kampala. Mbazzi erina abatuuze abasukka mu 1000. Abantu b'e Mbazzi balimi era balunzi. Balima kasooli, lumonde, muwogo, ebijanjaalo, enva endiirwa, ebitooke n'ebirala. Ate balunda ente, embizzi, enkoko n'ebirala. [[File:Catfish at a fishpond in Mbazzi.jpg|thumb|okulunda ebyennyanja ku kyalo mbazzi]] Ekyalo Mbazzi kisangibwa mu nsi [[Yuganda]] ku Ssemazinga [[Afirika]]. Ekyalo kino kiri mu Ddisituliki ye Mpigi,mu Gombolola ye [[Muduuma]], mu muluka gwa Mituba Ebiri. Okutuukayo, okwata oluguudo lwe Mityana, n'oviiramu e [[Kwata]], okumpi ne esiteti ya Jomayi eya [[Bujuuko]] Setelite City. Abalala bayitawo [[Nkambo]] oba ku siteegi ya Jamiiru. Olwo n'okwata ku mukono ogwa kkono bwoba ogenda Mityana. Oyingira munda awo katono, Mbazzi n'atandika. Ekyalo Mbazzi kinnene ddala kuba kiriko ebyalo ebirala nga Senene, Kaasa, Kiryamenvu, Katuulo, Kiwale. ==Obulimi Bugagga == Nga [[Yuganda]] kati eweza kumpi a[[bantu]] miliyooni 42 Abantu bonna balina okulya n'okunywa. Eryo tteeka. Ensangi zino, ensimbi ziri mu bya bulimi-Okulima n'okulunda! Byonna bigendera wamu, olwo ne biyambagana. Ensolo zigimusa ennimiro, olwo ebimera ne byeyagala. Wabula okufuna mu bulunzi n'obulimi,oteekeddwa okubala ennyo buli ssente yonna gy'oteekamu. Obulimi olina okugifuula bizinensi ye nnyini. Omulimi w'omulembe guno asaana okubeera omukugu mu byakola. Obukugu buno bufunika oluvanyuma lwokuddingana ebyo byokola mu butuufu bwabyo. Omulimi ateekeddwa okuba omumaliririvu. Okumanya tekukoma. Mu bulimi,olina okufunayo bye wesibako. Tosobola kukola buli kimu. Olina okufuna wossa essira. Byolima ne byolunda biteekwa okuba ku mutindo. Anti ebirungi, buli omu abiyaayanira. Wateekwa okubaawo enkolagana ne balimi bano,olwo ne muwangana amagezi. Ku mulembe guno, anagaggawala yoyo analima era n'alunda. ==Wikipedia mu Kyalo e Mbazzi-Ddala kisoboka== Ku mulembe guno ogwa Yintaneti, ensi yafuuka kyalo kimu. Omuntu asobolera ddala okukola ebintu bingi nga yeyambisa emikutu gya yintaneti egy'enjawulo ng'asinzira wonna waali mu nsi yonna. Mu kunoonya amagezi, ffenna twenkana anti tubeera bayizi. Na bwe kityo, oba oli mu kibuga oba mu kyalo, kasita obeera ku Yintaneti,osobola okugyeyambisa okukuguka mu ebyo byoyagala. E [[Mbazzi]], twagala tutandikeyo pulojekiti nga Bannakyalo nabo basobola okweyambisa Yintanenti okwekulakulanya mu byobulimi, mu byobulamu ate ne mu byenfuna. Bannambazzi bajja kusomesebwa okukozesa [[Kompyuta]] ate naddala mu nkulakulana yaabwe.Olwo bagenda kutandika okuwanyisiganya enkola ezisinga okuba ennungi mu bintu ebyenjawulo. Waliwo ekizimbe ekyaweereddwayo okusobola okubeera ekungaaniro lya Bannambazzi. Kati ekyetaagisa kwe kufuna Kompyuta wamu n'ebirala ebikozesebwa. Tusuubira okukozesa amasanyalaze g'enjuba. Tugenda kukola bino byonna nga tuyita mu kibiina kyaffe eky'Abalimi b'e Mbazzi. Twagala tukozese olulimi o[[luganda]] kuba ffenna tulutegeera bulungi. Abantu ab'enjawulo bajja kuwandiikanga ku nsonga ezo waggulu mu ngeri y'okuwanyisiganya ebirowoozo. Bino bigenda kusinga kwesigamizibwa ku nkola ezigezeseddwaako mu kyalo. Oli asobola n'okuwandiika ku ebyo bye yalabako oba bye yasomako. == External links == *[http://dfrendin.com/2013/08/18/mbazzi-mpigi-district-uganda/ Mbazzi, Mpigi district, Uganda] / Dan Frendin [[Category:Mpigi (disitulikit)]] qgyqtsk790dixrvqcc7o7bgzaxvafor Boda-boda 0 4042 73931 53894 2026-09-06T09:12:51Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 Nzijeemu obutindo 73931 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Boda-boda''' eyinza okuba nga ya ggaali oba ya pikipiki, edda wano mu [[Afirika]] omuntu eyavuga nga akagaali ka manyi gakifuba bamuyitanga bodaboda era wano mu Uganda ekigambo ekyo kisalibwa nga kiyitibwa '''Boda''' ==ebyafaayo== Mubuwangwa entambula ya boda-boda yemu ku ntambula mu [[Afirika]] esabaaza abantu n'ebintu ebyamaguzi era nga yatandikibwawo mu 1960 ne 1970 era nga ekyakola kinawadda ku nsalo ya bana [[Kenya]] ne ba na [[Uganda]] n'e bitundu ebirara. Erinya boda-boda lyagunjibwawo oluvanyuma lw'obwetavu obwokusabaza abantu ku nsalo okubasomosa awataalinga biwandiiko biyite '''endaga muntu''. Era enkola eno yatandikira mu maserengeta nga osala okudda mu town y'e[[Busia|Busia]] (Kenya/Uganda), awali ekitundu kya mayolo oku tuuka ku nsalo. Wano entambula eno yakula ku misinde nabwekityo ne kikopebwa ne kunsalo y'amambuka mu kibuga ky'e Malaba (Kenya). Era omuvuzi w'entambula eno yateranga oku wogana nti ''boda-boda'' gategeza abandiyagadde okumusomosa era ekyo kyabayamba nga okuwubisa abalala nga bali balowoza nti bano bali bawulira ''poda-poda'' ekyabanga kitegeza okuyambibwa ku ntambula eri mu [[Sierra Leone]]. [[File:Bodaboda.jpg|thumb|Typical seating arrangement]] ==eggali mu kukola n'emirimu gyekola== Mu [[Buyindi]] oba mu [[Cayina |aba Cayina]] mu mbera waliwo egaali ya roadmaster era nga zino zikozesebwa mu mbera eyabulijjo okutika ebintu ku nimiro naye ekilowozo kyajja mpola nabwekityo netandika oku sabaza abantu n'ebyamaguzi. Kaleno kyali kyamugaso nnyo okusinzira ku miwendo eminene okutambula akasobo cycle rickshaw eyakozsebwanga mu [[Asia]]. Mu bi buga ebisinga obungi mu [[Afirika]] ne mu byalo abavuzi ba boda-boda abakugu ba tondawo ebibiina ebibagata era ne babikolera Semateeka era ne babiwandiisa eri mu mateeka era nga kino ki bayamba okukendeeza ku buzibu bwebasanga nga (okuvuga obubi,obutafa kubiduka byabe) ku mulimu gwabe. ==Pikipiki ya gyawo eggali== Newankubadde boda ggali zikyakola mu bitundu ebimu okusingira dala mu bifo gye zasibuka, okusingira ddala mu bibuga eky'eKenya ne Uganda, naye eggali zisinze ku gibwaawo pikipiki era kino kisobozeseza pikipiki okutwala erinya lya boda-boda. Era kigambibwa nti mu 2004 kyateberezebwa nti abantu 200,000 wano mu Uganda bali bavuga boda ggali naye nga 90,000 bali batandii okuwamba. == Ebijuliziddwa == * <nowiki>https://web.archive.org/web/20150515102023/http://www.arte.tv/de/contenus-divers/Nav-uganda/2218040.html</nowiki> * Africa Bicycle & Sustainable Transport Advocacy Organizations & Clubs * <nowiki>http://www.itdp.org/</nowiki> * <nowiki>http://www.inkampala.com/tour-kampala-from-a-boda/</nowiki> * <nowiki>http://techrux.net/safeboda/</nowiki> 9a4nlf53pkkjxn1bbh6y77a8hb1230q Resty Nanteza 0 7865 73928 71946 2026-09-06T08:59:48Z Halimah Nampiima 11015 ng 73928 wikitext text/x-wiki  {{Databox}} '''Resty Nanteza''' munabyabufuzi [[:en:Uganda|Omunayuganda]]. n'ogwokuwereza ku leediyo ya NBS mu kibuga ky'e Jinja nga nannyini yo yeeyaliko omubaka wa Paalamenti Hon Igeme Nathan Nabeta. Mu 2021, Yali yeesimbyeewo okubeera omukyala omukiise mu Paalamenti ku lwa Disitulikiti ya [[:en:Buikwe_District|Buikwe]] mu kalulu ka [[:en:2021_Ugandan_general_election|Uganda akabonna mu 2021]], oluvannyuma lw'okuwereza nga ssentebe wa munisipaali ya [[:en:Nyenga,_Uganda|Nyenga]].<ref name="Monitor">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/10-mp-losers-in-buganda-to-petition-court-3264292</ref> Yasobola okukungaanya obululu 41,561, n'alangirirwa okubeera nga yali awangudde ng'obudde bukyali kulukalala olwali lusooka.<ref name="UgandanWire">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://theugandanwire.com/2021/01/18/full-list-2021-winners-for-member-of-parliament-mp-positions-across-uganda/ |access-date=2021-04-04 |archive-date=2022-10-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221005214522/https://theugandanwire.com/2021/01/18/full-list-2021-winners-for-member-of-parliament-mp-positions-across-uganda/ |url-status=dead }}</ref>Wabula yawangulwa Diana Mutasingwa eyali owa [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] eyawangula akakulu kano ng'afunye obululu 43,215.<ref>https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/nanteza-resty-10170/</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/full-woman/nakapachu-gives-hope-to-the-helpless--4009554</ref> Nanteza yagenda mu kkooti ng'awakanya ebyava mukulonda kuno.<ref name="Monitor" /><ref>https://ugandaradionetwork.net/a/file.php?fileId=342778</ref> Ali mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Forum for Democratic Change]].<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/fdc-supporters-dispersed-in-njeru-1877012</ref><ref name="UgandanWire" /> == Laba ne bino == * [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa babaka ba Paalamenti ya Uganda eyekumineemu]] * [[:en:Forum_for_Democratic_Change|Ekibiina kyebyobufuzi ekya Forum for Democratic Change]] * [[:en:Buikwe_District|Disitulikiti ye Buikwe]] * [[:en:Member_of_parliament|Omubaka wa Paalamenti]] * [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ye Uganda]] == Ebujuliziddwaamu == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * [https://www.parliament.go.ug/ Website of the Parliament of Uganda.] {{DEFAULTSORT:Nanteza, Resty}} [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Buganda]] ssbxvw02sr3p105p7of8muljk2v90eo Joel Ssenyonyi 0 7927 73861 61704 2026-09-05T15:23:24Z Musuuza 11013 ntereezezza ku mpandiika 73861 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Joel Besekezi Ssenyonyi,''' yazaalibwa nga 20 Ogwekkumineebiri mu 1986 nga Munnayuganda omunnamawulire, munnamateeka era munnabyabufuzi. Ye mubaka wa Paalamenti owa konsitituweensi y'e [[:en:Nakawa|Nakawa]] ey'Obugwanjuba mu [[:en:Kampala|Kampala]]<ref>"[https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP]". ''The Independent Uganda''. 22 December 2023. Retrieved 23 January 2024.</ref><ref name="theafricareport.com">"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader]". ''Monitor''. 10 January 2024. Retrieved 24 February 2026.</ref><ref name=":0">Reporter, NewVision (22 December 2023). [https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483_022026 "Politics: Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role]". ''New Vision''. Retrieved 24 February 2026.</ref> era akulira abavuganya gavumenti mu Paalamenti ya Uganda,ekifo ekyalimu mubaka munne Mathias Mpuga Nsamba.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-begins-search-for-leader-of-opposition-in-parliament-3271030 "NUP begins search for Leader of Opposition in Parliament"]. ''Daily Monitor''. 27 January 2021. Retrieved 12 February 2021.</ref> Aweereza ng'omwogezi w'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya [[National Unity Platform]].<ref name=":0" /> == Ebyobufuzi == Ssenyonyi yalondebwa ng'omubaka wa Paalamenti eyali agenda okukiikirira NUP ku kifo kya Nakawa Eyobugwanjuba mu kalulu ka [[:en:2021_Ugandan_general_election|bonna aka Uganda mu 2021]] .<ref>Najib, Mulema (7 May 2019). "[https://www.watchdoguganda.com/news/20190507/67700/profile-who-is-joel-ssenyonyi-the-new-people-power-spokesperson.html PROFILE: Who is Joel Ssenyonyi, the new People Power spokesperson?"]. ''Watchdog Uganda''. Retrieved 19 October 2025.</ref> Yawangula ekifo kino oluvannyuma lw'okusinga eyali agidde mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] Margret Zziwa Nantongo.<ref name="Mwarua">[https://www.secondopinion.co.ug/profile-joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary-schools/?utm_source=chatgpt.com joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary]</ref><ref name="theafricareport.com" /> Yalondebwa okubeera [[:en:Leader_of_the_Opposition_(Uganda)|omukulembezze w'abavuganya gavumenti]] mu Paalamenti nga 22 Ogwekuineebiri 2023,<ref>Republic, Matooke (17 May 2021). "[https://www.matookerepublic.com/20210517/nups-joel-ssenyonyi-graduates-from-makerere-university-law-school/ NUP's Joel Ssenyonyi graduates from Makerere University Law School - Matooke Republic]". Retrieved 19 October 2025.</ref> n'akwasibwa ofiisi nga 9 Ogusooka mu 2024.<ref>Atukunda, Rogers (4 July 2025). "[https://softpower.ug/lop-joel-ssenyonyi-earns-masters-degree-from-ucu/ LOP Joel Ssenyonyi Earns Master's Degree from UCU]". ''SoftPower News''. Retrieved 19 October 2025.</ref> == Obulamu bwe == Joel Ssenyonyi mufumbo nga mukyala we ye Febress Nagawa. Ababiri bano baagatibwa mu 2020, nga balina abaana babbiri okuli omuwala n'omulenzi.<ref>Mugabi, Sam Ibanda. "[https://nilepost.co.ug/news/269973/ssenyonyi-graduates-with-masters-degree-in-organisational-leadership-and-management Ssenyonyi Graduates with Masters Degree in Organisational Leadership and Management]". ''Nilepost News''. Retrieved 19 October 2025.</ref><ref>http://mbu.ug/2023/11/20/joel-ssenyonyi-welcomes-baby-hezekiah/</ref> == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] nnzfowg7uwdhnxad8x5pces4gaxvaom 73862 73861 2026-09-05T15:40:42Z Musuuza 11013 nyongeddeko omutwe 73862 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Joel Besekezi Ssenyonyi,''' yazaalibwa nga 20 Ogwekkumineebiri mu 1986 nga Munnayuganda omunnamawulire, munnamateeka era munnabyabufuzi. Ye mubaka wa Paalamenti owa konsitituweensi y'e [[:en:Nakawa|Nakawa]] ey'Obugwanjuba mu [[:en:Kampala|Kampala]]<ref>"[https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP]". ''The Independent Uganda''. 22 December 2023. Retrieved 23 January 2024.</ref><ref name="theafricareport.com">"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader]". ''Monitor''. 10 January 2024. Retrieved 24 February 2026.</ref><ref name=":0">Reporter, NewVision (22 December 2023). [https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483_022026 "Politics: Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role]". ''New Vision''. Retrieved 24 February 2026.</ref> era akulira abavuganya gavumenti mu Paalamenti ya Uganda,ekifo ekyalimu mubaka munne Mathias Mpuga Nsamba.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-begins-search-for-leader-of-opposition-in-parliament-3271030 "NUP begins search for Leader of Opposition in Parliament"]. ''Daily Monitor''. 27 January 2021. Retrieved 12 February 2021.</ref> Aweereza ng'omwogezi w'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya [[National Unity Platform]].<ref name=":0" /> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Joel yazaalibwa ku ddwaliro lya Mulago National Referral Hospital mu Kampala, Uganda.Yasomera mu masomero g’obuyigirize obusookerwako (primary) ag’enjawulo, omuli Kazinda Memorial School Kyengera Mugongo, Namirembe Infant Primary School e Bakuli, Joy Primary School, n’oluvannyuma Trinity Academy Primary School e Bukoto, gye yamalira ebibuuzo bya Primary Leaving Examinations (PLE) mu 1999. Yeeyunga ku St. Lawrence Citizens High School, gye yasomera O-Level ne A-Level. Ssenyonyi alina diguli ya Bachelor of Science mu Business Statistics gye yafunira ku Makerere University. Oluvannyuma yasoma eby’amateeka ku yunivasite y’emu, n’afuna diguli ya Bachelor of Laws (LLB). Yamaliriza Postgraduate Diploma in Legal Practice ku Law Development Centre (LDC) e Kampala, ekyamusobozesa okukola omulimu gw’obwannamateeka mu Uganda. Mu 2025, yafuna diguli ya Master of Arts mu Organizational Leadership and Management okuva ku Uganda Christian University (UCU). Okunoonyereza kwe okwa Diguli ye eya Masters yanoonyereza ku nguzi n’engeri gy’ekosaamu enkola y’okuweereza abantu obuweereza, mu Banda Parish, Nakawa West Constituency. == Ebyobufuzi == Ssenyonyi yalondebwa ng'omubaka wa Paalamenti eyali agenda okukiikirira NUP ku kifo kya Nakawa Eyobugwanjuba mu kalulu ka [[:en:2021_Ugandan_general_election|bonna aka Uganda mu 2021]] .<ref>Najib, Mulema (7 May 2019). "[https://www.watchdoguganda.com/news/20190507/67700/profile-who-is-joel-ssenyonyi-the-new-people-power-spokesperson.html PROFILE: Who is Joel Ssenyonyi, the new People Power spokesperson?"]. ''Watchdog Uganda''. Retrieved 19 October 2025.</ref> Yawangula ekifo kino oluvannyuma lw'okusinga eyali agidde mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] Margret Zziwa Nantongo.<ref name="Mwarua">[https://www.secondopinion.co.ug/profile-joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary-schools/?utm_source=chatgpt.com joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary]</ref><ref name="theafricareport.com" /> Yalondebwa okubeera [[:en:Leader_of_the_Opposition_(Uganda)|omukulembezze w'abavuganya gavumenti]] mu Paalamenti nga 22 Ogwekuineebiri 2023,<ref>Republic, Matooke (17 May 2021). "[https://www.matookerepublic.com/20210517/nups-joel-ssenyonyi-graduates-from-makerere-university-law-school/ NUP's Joel Ssenyonyi graduates from Makerere University Law School - Matooke Republic]". Retrieved 19 October 2025.</ref> n'akwasibwa ofiisi nga 9 Ogusooka mu 2024.<ref>Atukunda, Rogers (4 July 2025). "[https://softpower.ug/lop-joel-ssenyonyi-earns-masters-degree-from-ucu/ LOP Joel Ssenyonyi Earns Master's Degree from UCU]". ''SoftPower News''. Retrieved 19 October 2025.</ref> == Obulamu bwe == Joel Ssenyonyi mufumbo nga mukyala we ye Febress Nagawa. Ababiri bano baagatibwa mu 2020, nga balina abaana babbiri okuli omuwala n'omulenzi.<ref>Mugabi, Sam Ibanda. "[https://nilepost.co.ug/news/269973/ssenyonyi-graduates-with-masters-degree-in-organisational-leadership-and-management Ssenyonyi Graduates with Masters Degree in Organisational Leadership and Management]". ''Nilepost News''. Retrieved 19 October 2025.</ref><ref>http://mbu.ug/2023/11/20/joel-ssenyonyi-welcomes-baby-hezekiah/</ref> == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] onqxbp5kt96qkprfswhsui7wu9a9ejq 73864 73862 2026-09-05T15:48:11Z Musuuza 11013 nyongeddeko omutwe 73864 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Joel Besekezi Ssenyonyi,''' yazaalibwa nga 20 Ogwekkumineebiri mu 1986 nga Munnayuganda omunnamawulire, munnamateeka era munnabyabufuzi. Ye mubaka wa Paalamenti owa konsitituweensi y'e [[:en:Nakawa|Nakawa]] ey'Obugwanjuba mu [[:en:Kampala|Kampala]]<ref>"[https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP]". ''The Independent Uganda''. 22 December 2023. Retrieved 23 January 2024.</ref><ref name="theafricareport.com">"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader]". ''Monitor''. 10 January 2024. Retrieved 24 February 2026.</ref><ref name=":0">Reporter, NewVision (22 December 2023). [https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483_022026 "Politics: Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role]". ''New Vision''. Retrieved 24 February 2026.</ref> era akulira abavuganya gavumenti mu Paalamenti ya Uganda,ekifo ekyalimu mubaka munne Mathias Mpuga Nsamba.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-begins-search-for-leader-of-opposition-in-parliament-3271030 "NUP begins search for Leader of Opposition in Parliament"]. ''Daily Monitor''. 27 January 2021. Retrieved 12 February 2021.</ref> Aweereza ng'omwogezi w'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya [[National Unity Platform]].<ref name=":0" /> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Joel yazaalibwa ku ddwaliro lya Mulago National Referral Hospital mu Kampala, Uganda.Yasomera mu masomero g’obuyigirize obusookerwako (primary) ag’enjawulo, omuli Kazinda Memorial School Kyengera Mugongo, Namirembe Infant Primary School e Bakuli, Joy Primary School, n’oluvannyuma Trinity Academy Primary School e Bukoto, gye yamalira ebibuuzo bya Primary Leaving Examinations (PLE) mu 1999. Yeeyunga ku St. Lawrence Citizens High School, gye yasomera O-Level ne A-Level. Ssenyonyi alina diguli ya Bachelor of Science mu Business Statistics gye yafunira ku Makerere University. Oluvannyuma yasoma eby’amateeka ku yunivasite y’emu, n’afuna diguli ya Bachelor of Laws (LLB). Yamaliriza Postgraduate Diploma in Legal Practice ku Law Development Centre (LDC) e Kampala, ekyamusobozesa okukola omulimu gw’obwannamateeka mu Uganda. Mu 2025, yafuna diguli ya Master of Arts mu Organizational Leadership and Management okuva ku Uganda Christian University (UCU). Okunoonyereza kwe okwa Diguli ye eya Masters yanoonyereza ku nguzi n’engeri gy’ekosaamu enkola y’okuweereza abantu obuweereza, mu Banda Parish, Nakawa West Constituency. == Emirimu gye mu byamawulire == Mu kiseera ky’ebbanga ly’oluwummula lwe olwa Senior Six mu 2006, yatandika omulimu gwe ogw’ebyamawulire ku Uganda Broadcasting Corporation (UBC) ng’omusomi w’amawulire. Oluvannyuma yayingira NTV Uganda, gye yafunira okumanyika ennyo mu ggwanga lyonna ng’omunnamawulire era omukulembeze w’emikolo n’enteekateeka za ttivvi.Yatandika okwenyigira mu byobufuzi mu 2019, bwe yalondebwa okuba omwogezi w’ekibiina kya People Power, ekyali kikulemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu, amanyiddwa nga Bobi Wine. == Ebyobufuzi == Ssenyonyi yalondebwa ng'omubaka wa Paalamenti eyali agenda okukiikirira NUP ku kifo kya Nakawa Eyobugwanjuba mu kalulu ka [[:en:2021_Ugandan_general_election|bonna aka Uganda mu 2021]] .<ref>Najib, Mulema (7 May 2019). "[https://www.watchdoguganda.com/news/20190507/67700/profile-who-is-joel-ssenyonyi-the-new-people-power-spokesperson.html PROFILE: Who is Joel Ssenyonyi, the new People Power spokesperson?"]. ''Watchdog Uganda''. Retrieved 19 October 2025.</ref> Yawangula ekifo kino oluvannyuma lw'okusinga eyali agidde mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] Margret Zziwa Nantongo.<ref name="Mwarua">[https://www.secondopinion.co.ug/profile-joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary-schools/?utm_source=chatgpt.com joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary]</ref><ref name="theafricareport.com" /> Yalondebwa okubeera [[:en:Leader_of_the_Opposition_(Uganda)|omukulembezze w'abavuganya gavumenti]] mu Paalamenti nga 22 Ogwekuineebiri 2023,<ref>Republic, Matooke (17 May 2021). "[https://www.matookerepublic.com/20210517/nups-joel-ssenyonyi-graduates-from-makerere-university-law-school/ NUP's Joel Ssenyonyi graduates from Makerere University Law School - Matooke Republic]". Retrieved 19 October 2025.</ref> n'akwasibwa ofiisi nga 9 Ogusooka mu 2024.<ref>Atukunda, Rogers (4 July 2025). "[https://softpower.ug/lop-joel-ssenyonyi-earns-masters-degree-from-ucu/ LOP Joel Ssenyonyi Earns Master's Degree from UCU]". ''SoftPower News''. Retrieved 19 October 2025.</ref> == Obulamu bwe == Joel Ssenyonyi mufumbo nga mukyala we ye Febress Nagawa. Ababiri bano baagatibwa mu 2020, nga balina abaana babbiri okuli omuwala n'omulenzi.<ref>Mugabi, Sam Ibanda. "[https://nilepost.co.ug/news/269973/ssenyonyi-graduates-with-masters-degree-in-organisational-leadership-and-management Ssenyonyi Graduates with Masters Degree in Organisational Leadership and Management]". ''Nilepost News''. Retrieved 19 October 2025.</ref><ref>http://mbu.ug/2023/11/20/joel-ssenyonyi-welcomes-baby-hezekiah/</ref> == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] e3xnu0lvtgauyvzl647mb2yrqw8yx4h 73865 73864 2026-09-05T15:48:57Z Musuuza 11013 ntereezezza omutwe 73865 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Joel Besekezi Ssenyonyi,''' yazaalibwa nga 20 Ogwekkumineebiri mu 1986 nga Munnayuganda omunnamawulire, munnamateeka era munnabyabufuzi. Ye mubaka wa Paalamenti owa konsitituweensi y'e [[:en:Nakawa|Nakawa]] ey'Obugwanjuba mu [[:en:Kampala|Kampala]]<ref>"[https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP]". ''The Independent Uganda''. 22 December 2023. Retrieved 23 January 2024.</ref><ref name="theafricareport.com">"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader]". ''Monitor''. 10 January 2024. Retrieved 24 February 2026.</ref><ref name=":0">Reporter, NewVision (22 December 2023). [https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483_022026 "Politics: Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role]". ''New Vision''. Retrieved 24 February 2026.</ref> era akulira abavuganya gavumenti mu Paalamenti ya Uganda,ekifo ekyalimu mubaka munne Mathias Mpuga Nsamba.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-begins-search-for-leader-of-opposition-in-parliament-3271030 "NUP begins search for Leader of Opposition in Parliament"]. ''Daily Monitor''. 27 January 2021. Retrieved 12 February 2021.</ref> Aweereza ng'omwogezi w'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya [[National Unity Platform]].<ref name=":0" /> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Joel yazaalibwa ku ddwaliro lya Mulago National Referral Hospital mu Kampala, Uganda.Yasomera mu masomero g’obuyigirize obusookerwako (primary) ag’enjawulo, omuli Kazinda Memorial School Kyengera Mugongo, Namirembe Infant Primary School e Bakuli, Joy Primary School, n’oluvannyuma Trinity Academy Primary School e Bukoto, gye yamalira ebibuuzo bya Primary Leaving Examinations (PLE) mu 1999. Yeeyunga ku St. Lawrence Citizens High School, gye yasomera O-Level ne A-Level. Ssenyonyi alina diguli ya Bachelor of Science mu Business Statistics gye yafunira ku Makerere University. Oluvannyuma yasoma eby’amateeka ku yunivasite y’emu, n’afuna diguli ya Bachelor of Laws (LLB). Yamaliriza Postgraduate Diploma in Legal Practice ku Law Development Centre (LDC) e Kampala, ekyamusobozesa okukola omulimu gw’obwannamateeka mu Uganda. Mu 2025, yafuna diguli ya Master of Arts mu Organizational Leadership and Management okuva ku Uganda Christian University (UCU). Okunoonyereza kwe okwa Diguli ye eya Masters yanoonyereza ku nguzi n’engeri gy’ekosaamu enkola y’okuweereza abantu obuweereza, mu Banda Parish, Nakawa West Constituency. == Emirimu gye mu byamawulire == Mu kiseera ky’ebbanga ly’oluwummula lwe olwa Senior Six mu 2006, yatandika omulimu gwe ogw’ebyamawulire ku Uganda Broadcasting Corporation (UBC) ng’omusomi w’amawulire. Oluvannyuma yayingira NTV Uganda, gye yafunira okumanyika ennyo mu ggwanga lyonna ng’omunnamawulire era omukulembeze w’emikolo n’enteekateeka za ttivvi.Yatandika okwenyigira mu byobufuzi mu 2019, bwe yalondebwa okuba omwogezi w’ekibiina kya People Power, ekyali kikulemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu, amanyiddwa nga Bobi Wine. == Emirimu gye mu by'obufuzi == Ssenyonyi yalondebwa ng'omubaka wa Paalamenti eyali agenda okukiikirira NUP ku kifo kya Nakawa Eyobugwanjuba mu kalulu ka [[:en:2021_Ugandan_general_election|bonna aka Uganda mu 2021]] .<ref>Najib, Mulema (7 May 2019). "[https://www.watchdoguganda.com/news/20190507/67700/profile-who-is-joel-ssenyonyi-the-new-people-power-spokesperson.html PROFILE: Who is Joel Ssenyonyi, the new People Power spokesperson?"]. ''Watchdog Uganda''. Retrieved 19 October 2025.</ref> Yawangula ekifo kino oluvannyuma lw'okusinga eyali agidde mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] Margret Zziwa Nantongo.<ref name="Mwarua">[https://www.secondopinion.co.ug/profile-joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary-schools/?utm_source=chatgpt.com joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary]</ref><ref name="theafricareport.com" /> Yalondebwa okubeera [[:en:Leader_of_the_Opposition_(Uganda)|omukulembezze w'abavuganya gavumenti]] mu Paalamenti nga 22 Ogwekuineebiri 2023,<ref>Republic, Matooke (17 May 2021). "[https://www.matookerepublic.com/20210517/nups-joel-ssenyonyi-graduates-from-makerere-university-law-school/ NUP's Joel Ssenyonyi graduates from Makerere University Law School - Matooke Republic]". Retrieved 19 October 2025.</ref> n'akwasibwa ofiisi nga 9 Ogusooka mu 2024.<ref>Atukunda, Rogers (4 July 2025). "[https://softpower.ug/lop-joel-ssenyonyi-earns-masters-degree-from-ucu/ LOP Joel Ssenyonyi Earns Master's Degree from UCU]". ''SoftPower News''. Retrieved 19 October 2025.</ref> == Obulamu bwe == Joel Ssenyonyi mufumbo nga mukyala we ye Febress Nagawa. Ababiri bano baagatibwa mu 2020, nga balina abaana babbiri okuli omuwala n'omulenzi.<ref>Mugabi, Sam Ibanda. "[https://nilepost.co.ug/news/269973/ssenyonyi-graduates-with-masters-degree-in-organisational-leadership-and-management Ssenyonyi Graduates with Masters Degree in Organisational Leadership and Management]". ''Nilepost News''. Retrieved 19 October 2025.</ref><ref>http://mbu.ug/2023/11/20/joel-ssenyonyi-welcomes-baby-hezekiah/</ref> == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] e5wx95jkma68r6nyd49f5b1hk3ie4hr 73866 73865 2026-09-05T15:56:28Z Musuuza 11013 ntereezezza ku mpandiika 73866 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Joel Besekezi Ssenyonyi,''' yazaalibwa nga 20 Ogwekkumineebiri mu 1986 nga Munnayuganda omunnamawulire, munnamateeka era munnabyabufuzi. Ye mubaka wa Paalamenti owa konsitituweensi y'e [[:en:Nakawa|Nakawa]] ey'Obugwanjuba mu [[:en:Kampala|Kampala]]<ref>"[https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP]". ''The Independent Uganda''. 22 December 2023. Retrieved 23 January 2024.</ref><ref name="theafricareport.com">"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader]". ''Monitor''. 10 January 2024. Retrieved 24 February 2026.</ref><ref name=":0">Reporter, NewVision (22 December 2023). [https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483_022026 "Politics: Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role]". ''New Vision''. Retrieved 24 February 2026.</ref> era akulira abavuganya gavumenti mu Paalamenti ya Uganda,ekifo ekyalimu mubaka munne Mathias Mpuga Nsamba.<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-begins-search-for-leader-of-opposition-in-parliament-3271030 "NUP begins search for Leader of Opposition in Parliament"]. ''Daily Monitor''. 27 January 2021. Retrieved 12 February 2021.</ref> Aweereza ng'omwogezi w'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya [[National Unity Platform]].<ref name=":0" /> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Joel yazaalibwa ku ddwaliro lya Mulago National Referral Hospital mu Kampala, Uganda.Yasomera mu masomero g’obuyigirize obusookerwako (primary) ag’enjawulo, omuli Kazinda Memorial School Kyengera Mugongo, Namirembe Infant Primary School e Bakuli, Joy Primary School, n’oluvannyuma Trinity Academy Primary School e Bukoto, gye yamalira ebibuuzo bya Primary Leaving Examinations (PLE) mu 1999. Yeeyunga ku St. Lawrence Citizens High School, gye yasomera O-Level ne A-Level. Ssenyonyi alina diguli ya Bachelor of Science mu Business Statistics gye yafunira ku Makerere University. Oluvannyuma yasoma eby’amateeka ku yunivasite y’emu, n’afuna diguli ya Bachelor of Laws (LLB). Yamaliriza Postgraduate Diploma in Legal Practice ku Law Development Centre (LDC) e Kampala, ekyamusobozesa okukola omulimu gw’obwannamateeka mu Uganda. Mu 2025, yafuna diguli ya Master of Arts mu Organizational Leadership and Management okuva ku Uganda Christian University (UCU). Okunoonyereza kwe okwa Diguli ye eya Masters yanoonyereza ku nguzi n’engeri gy’ekosaamu enkola y’okuweereza abantu obuweereza, mu Banda Parish, Nakawa West Constituency. == Emirimu gye mu byamawulire == Mu kiseera ky’ebbanga ly’oluwummula lwe olwa Senior Six mu 2006, yatandika omulimu gwe ogw’ebyamawulire ku Uganda Broadcasting Corporation (UBC) ng’omusomi w’amawulire. Oluvannyuma yayingira NTV Uganda, gye yafunira okumanyika ennyo mu ggwanga lyonna ng’omunnamawulire era omukulembeze w’emikolo n’enteekateeka za ttivvi.Yatandika okwenyigira mu byobufuzi mu 2019, bwe yalondebwa okuba omwogezi w’ekibiina kya People Power, ekyali kikulemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu, amanyiddwa nga Bobi Wine. == Emirimu gye mu by'obufuzi == Ssenyonyi yalondebwa ng'omubaka wa Paalamenti eyali agenda okukiikirira NUP ku kifo kya Nakawa Eyobugwanjuba mu kalulu ka [[:en:2021_Ugandan_general_election|bonna aka Uganda mu 2021]].<ref>Najib, Mulema (7 May 2019). "[https://www.watchdoguganda.com/news/20190507/67700/profile-who-is-joel-ssenyonyi-the-new-people-power-spokesperson.html PROFILE: Who is Joel Ssenyonyi, the new People Power spokesperson?"]. ''Watchdog Uganda''. Retrieved 19 October 2025.</ref> Yawangula ekifo kino oluvannyuma lw'okusinga eyali agidde mu kibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] Margret Zziwa Nantongo.<ref name="Mwarua">[https://www.secondopinion.co.ug/profile-joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary-schools/?utm_source=chatgpt.com joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary]</ref><ref name="theafricareport.com" /> Yalondebwa okuba Ssentebe wa Kakiiko ka Commissions, Statutory Authorities and State Enterprises (COSASE) okuva mu 2021 okutuuka mu 2024. Yalondebwa okubeera [[:en:Leader_of_the_Opposition_(Uganda)|omukulembezze w'abavuganya gavumenti]] mu Paalamenti nga 22 Ogwekkumineebiri 2023,<ref>Republic, Matooke (17 May 2021). "[https://www.matookerepublic.com/20210517/nups-joel-ssenyonyi-graduates-from-makerere-university-law-school/ NUP's Joel Ssenyonyi graduates from Makerere University Law School - Matooke Republic]". Retrieved 19 October 2025.</ref> n'akwasibwa ofiisi nga 9 Ogwolubereberye mu 2024.<ref>Atukunda, Rogers (4 July 2025). "[https://softpower.ug/lop-joel-ssenyonyi-earns-masters-degree-from-ucu/ LOP Joel Ssenyonyi Earns Master's Degree from UCU]". ''SoftPower News''. Retrieved 19 October 2025.</ref> Nga 28 Ogwokutaano 2026, Joel yaddamu n’alondebwa okuba Omukulembeze w’Oludda Oluwakanya mu Paalamenti ya Uganda ey’Ekkumi n’Ebbiri, ku kisanja kya 2026 okutuuka mu 2031. == Obulamu bwe == Joel Ssenyonyi mufumbo nga mukyala we ye Febress Nagawa. Ababiri bano baagatibwa mu 2020, nga balina abaana babbiri okuli omuwala n'omulenzi.<ref>Mugabi, Sam Ibanda. "[https://nilepost.co.ug/news/269973/ssenyonyi-graduates-with-masters-degree-in-organisational-leadership-and-management Ssenyonyi Graduates with Masters Degree in Organisational Leadership and Management]". ''Nilepost News''. Retrieved 19 October 2025.</ref><ref>http://mbu.ug/2023/11/20/joel-ssenyonyi-welcomes-baby-hezekiah/</ref> == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 8bbkxdy4sh9uw57o03kfv9lac7h2u7z 73867 73866 2026-09-05T17:07:35Z Musuuza 11013 ntaddeko obutindo 73867 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Joel Besekezi Ssenyonyi,''' yazaalibwa nga 20 Ogwekkumineebiri mu 1986 nga Munnayuganda omunnamawulire, munnamateeka era munnabyabufuzi. Ye mubaka wa Paalamenti owa konsitituweensi y'e [[Nakawa ey'Obugwanjuba]] mu [[Kampala]]<ref>"[https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP]". ''The Independent Uganda''. 22 December 2023. Retrieved 23 January 2024.</ref><ref name="theafricareport.com">"[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader]". ''Monitor''. 10 January 2024. Retrieved 24 February 2026.</ref><ref name=":0">Reporter, NewVision (22 December 2023). [https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483_022026 "Politics: Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role]". ''New Vision''. Retrieved 24 February 2026.</ref> era [[Akulira oludda oluvuganya gavumenti|akulira oludda oluvuganya]] gavumenti mu Paalamenti ya Uganda,ekifo ekyalimu mubaka munne [[Mathias Mpuuga|Mathias Mpuga]].<ref>[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-begins-search-for-leader-of-opposition-in-parliament-3271030 "NUP begins search for Leader of Opposition in Parliament"]. ''Daily Monitor''. 27 January 2021. Retrieved 12 February 2021.</ref> Aweereza ng'omwogezi w'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya [[National Unity Platform]].<ref name=":0" /> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Joel yazaalibwa ku ddwaliro lya [[Mulago National Referral Hospital]] mu Kampala, Uganda.Yasomera mu masomero g’obuyigirize obusookerwako (primary) ag’enjawulo, omuli Kazinda Memorial School Kyengera Mugongo, Namirembe Infant Primary School e Bakuli, Joy Primary School, n’oluvannyuma Trinity Academy Primary School e Bukoto, gye yamalira ebibuuzo bya Primary Leaving Examinations (PLE) mu 1999. Yeeyunga ku St. Lawrence Citizens High School, gye yasomera O-Level ne A-Level. Ssenyonyi alina diguli ya Bachelor of Science mu Business Statistics gye yafunira ku [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]]. Oluvannyuma yasoma eby’amateeka ku yunivasite y’emu, n’afuna diguli ya Bachelor of Laws (LLB). Yamaliriza Postgraduate Diploma in Legal Practice ku [[Law Development Centre]] (LDC) e Kampala, ekyamusobozesa okukola omulimu gw’obwannamateeka mu Uganda. Mu 2025, yafuna diguli ya Master of Arts mu Organizational Leadership and Management okuva ku [[Uganda Christian University]] (UCU). Okunoonyereza kwe okwa Diguli ye eya Masters yanoonyereza ku nguzi n’engeri gy’ekosaamu enkola y’okuweereza abantu obuweereza, mu Banda Parish, Nakawa West Constituency. == Emirimu gye mu byamawulire == Mu kiseera ky’ebbanga ly’oluwummula lwe olwa Senior Six mu 2006, yatandika omulimu gwe ogw’ebyamawulire ku Uganda Broadcasting Corporation (UBC) ng’omusomi w’amawulire. Oluvannyuma yayingira [[NTV Uganda]], gye yafunira okumanyika ennyo mu ggwanga lyonna ng’omunnamawulire era omukulembeze w’emikolo n’enteekateeka za ttivvi.Yatandika okwenyigira mu byobufuzi mu 2019, bwe yalondebwa okuba omwogezi w’ekibiina kya People Power, ekyali kikulemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu, amanyiddwa nga [[Bobi Wine]]. == Emirimu gye mu by'obufuzi == Ssenyonyi yalondebwa ng'omubaka wa Paalamenti eyali agenda okukiikirira NUP ku kifo kya Nakawa Eyobugwanjuba mu [[kalulu ka bonna aka Uganda mu 2021]].<ref>Najib, Mulema (7 May 2019). "[https://www.watchdoguganda.com/news/20190507/67700/profile-who-is-joel-ssenyonyi-the-new-people-power-spokesperson.html PROFILE: Who is Joel Ssenyonyi, the new People Power spokesperson?"]. ''Watchdog Uganda''. Retrieved 19 October 2025.</ref> Yawangula ekifo kino oluvannyuma lw'okusinga eyali agidde mu kibiina kya [[National Resistance Movement]] Margret Zziwa Nantongo.<ref name="Mwarua">[https://www.secondopinion.co.ug/profile-joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary-schools/?utm_source=chatgpt.com joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary]</ref><ref name="theafricareport.com" /> Yalondebwa okuba Ssentebe wa [[Kakiiko ka Commissions, Statutory Authorities and State Enterprises]] (COSASE) okuva mu 2021 okutuuka mu 2024. Yalondebwa okubeera okubeera [[Omukulembezze w'oludda oluvuganya gavumenti|omukulembezze w'oludda oluwakanya gavumenti]] mu Paalamenti nga 22 Ogwekkumineebiri 2023,<ref>Republic, Matooke (17 May 2021). "[https://www.matookerepublic.com/20210517/nups-joel-ssenyonyi-graduates-from-makerere-university-law-school/ NUP's Joel Ssenyonyi graduates from Makerere University Law School - Matooke Republic]". Retrieved 19 October 2025.</ref> n'akwasibwa ofiisi nga 9 Ogwolubereberye mu 2024.<ref>Atukunda, Rogers (4 July 2025). "[https://softpower.ug/lop-joel-ssenyonyi-earns-masters-degree-from-ucu/ LOP Joel Ssenyonyi Earns Master's Degree from UCU]". ''SoftPower News''. Retrieved 19 October 2025.</ref> Nga 28 Ogwokutaano 2026, Joel yaddamu n’alondebwa okuba [[Omukulembeze w’Oludda Oluwakanya mu Paalamenti]] ya Uganda ey’Ekkumi n’Ebbiri, ku kisanja kya 2026 okutuuka mu 2031. == Obulamu bwe == Joel Ssenyonyi mufumbo nga mukyala we ye Febress Nagawa. Ababiri bano baagatibwa mu 2020, nga balina abaana babbiri okuli omuwala n'omulenzi.<ref>Mugabi, Sam Ibanda. "[https://nilepost.co.ug/news/269973/ssenyonyi-graduates-with-masters-degree-in-organisational-leadership-and-management Ssenyonyi Graduates with Masters Degree in Organisational Leadership and Management]". ''Nilepost News''. Retrieved 19 October 2025.</ref><ref>http://mbu.ug/2023/11/20/joel-ssenyonyi-welcomes-baby-hezekiah/</ref> == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] gsjhxj3xjx8egw8c9v0u1zocmeggckz 73869 73867 2026-09-05T17:19:24Z Musuuza 11013 ngasseeko ebijuliziddwa 73869 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Joel Besekezi Ssenyonyi,''' yazaalibwa nga 20 Ogwekkumineebiri mu 1986 nga Munnayuganda omunnamawulire, munnamateeka era munnabyabufuzi. Ye mubaka wa Paalamenti owa konsitituweensi y'e [[Nakawa ey'Obugwanjuba]] mu [[Kampala]] era [[Akulira oludda oluvuganya gavumenti|akulira oludda oluvuganya]] gavumenti mu Paalamenti ya Uganda,ekifo ekyalimu mubaka munne [[Mathias Mpuuga|Mathias Mpuga]].<ref>{{Cite web |date=2023-12-22 |title=Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP |url=https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ |access-date=2024-01-23 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-01-10 |title=Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-12-22 |title=Politics: Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483_022026 |access-date=2026-02-24 |website=New Vision}}</ref> Aweereza ng'omwogezi w'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya [[National Unity Platform]].<ref name=":02">{{Cite web |date=27 January 2021 |title=NUP begins search for Leader of Opposition in Parliament |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-begins-search-for-leader-of-opposition-in-parliament-3271030 |access-date=2021-02-12 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Joel yazaalibwa ku ddwaliro lya [[Mulago National Referral Hospital]] mu Kampala, Uganda.Yasomera mu masomero g’obuyigirize obusookerwako (primary) ag’enjawulo, omuli Kazinda Memorial School Kyengera Mugongo, Namirembe Infant Primary School e Bakuli, Joy Primary School, n’oluvannyuma Trinity Academy Primary School e Bukoto, gye yamalira ebibuuzo bya Primary Leaving Examinations (PLE) mu 1999.<ref name=":1">{{Cite web |last=Najib |first=Mulema |date=2019-05-07 |title=PROFILE: Who is Joel Ssenyonyi, the new People Power spokesperson? |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190507/67700/profile-who-is-joel-ssenyonyi-the-new-people-power-spokesperson.html |access-date=2025-10-19 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref><ref>[https://www.secondopinion.co.ug/profile-joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary-schools/?utm_source=chatgpt.com joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary]</ref> Yeeyunga ku St. Lawrence Citizens High School, gye yasomera O-Level ne A-Level. Ssenyonyi alina diguli ya Bachelor of Science mu Business Statistics gye yafunira ku [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]]. Oluvannyuma yasoma eby’amateeka ku yunivasite y’emu, n’afuna diguli ya Bachelor of Laws (LLB).<ref>{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=2021-05-17 |title=NUP’s Joel Ssenyonyi graduates from Makerere University Law School - Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20210517/nups-joel-ssenyonyi-graduates-from-makerere-university-law-school/ |access-date=2025-10-19 |language=en-US}}</ref> Yamaliriza Postgraduate Diploma in Legal Practice ku [[Law Development Centre]] (LDC) e Kampala, ekyamusobozesa okukola omulimu gw’obwannamateeka mu Uganda. Mu 2025, yafuna diguli ya Master of Arts mu Organizational Leadership and Management okuva ku [[Uganda Christian University]] (UCU).<ref>{{Cite web |last=Atukunda |first=Rogers |date=2025-07-04 |title=LOP Joel Ssenyonyi Earns Master’s Degree from UCU |url=https://softpower.ug/lop-joel-ssenyonyi-earns-masters-degree-from-ucu/ |access-date=2025-10-19 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref> Okunoonyereza kwe okwa Diguli ye eya Masters yanoonyereza ku nguzi n’engeri gy’ekosaamu enkola y’okuweereza abantu obuweereza, mu Banda Parish, Nakawa West Constituency.<ref>{{Cite web |last=Mugabi |first=Sam Ibanda |title=Ssenyonyi Graduates with Masters Degree in Organisational Leadership and Management |url=https://nilepost.co.ug/news/269973/ssenyonyi-graduates-with-masters-degree-in-organisational-leadership-and-management |access-date=2025-10-19 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> == Emirimu gye mu byamawulire == Mu kiseera ky’ebbanga ly’oluwummula lwe olwa Senior Six mu 2006, yatandika omulimu gwe ogw’ebyamawulire ku Uganda Broadcasting Corporation (UBC) ng’omusomi w’amawulire. Oluvannyuma yayingira [[NTV Uganda]], gye yafunira okumanyika ennyo mu ggwanga lyonna ng’omunnamawulire era omukulembeze w’emikolo n’enteekateeka za ttivvi.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web |last=Team |first=The Observer |date=2019-07-31 |title=Joel Ssenyonyi on why he is proudly a virgin at 32 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/joel-ssenyonyi-on-why-he-is-proudly-a-virgin-at-32/ |access-date=2025-10-19 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>Yatandika okwenyigira mu byobufuzi mu 2019, bwe yalondebwa okuba omwogezi w’ekibiina kya People Power, ekyali kikulemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu, amanyiddwa nga [[Bobi Wine]]. == Emirimu gye mu by'obufuzi == Ssenyonyi yalondebwa ng'omubaka wa Paalamenti eyali agenda okukiikirira NUP ku kifo kya Nakawa Eyobugwanjuba mu [[kalulu ka bonna aka Uganda mu 2021]].<ref>{{Cite web |date=2020-10-15 |title=Ssenyonyi, Zziwa nominated for Nakawa west MP seat |url=https://www.independent.co.ug/ssenyonyi-zziwa-nominated-for-nakawa-west-mp-seat/ |access-date=2021-02-12 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Yawangula ekifo kino oluvannyuma lw'okusinga eyali agidde mu kibiina kya [[National Resistance Movement]] Margret Zziwa Nantongo.<ref name="Mwarua2">{{Cite web |last=Mwarua |first=Douglas |date=2021-01-16 |title=Journalists Joel Ssenyonyi, Agnes Nandutu and 3 others elected to parliament |url=https://www.tuko.co.ke/399970-uganda-elections-journalists-joel-ssenyonyi-agnes-nandutu-3-elected-parliament.html |access-date=2021-02-12 |website=Tuko.co.ke - Kenya news. |language=en}}</ref><ref name="theafricareport.com2">{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Uganda elections: Museveni wins, Bobi Wine the rising power in parliament |url=https://www.theafricareport.com/59593/uganda-elections-museveni-wins-bobi-wine-the-new-power-in-parliament/ |access-date=2021-02-12 |website=The Africa Report.com |language=en-US}}</ref> Yalondebwa okuba Ssentebe wa [[Kakiiko ka Commissions, Statutory Authorities and State Enterprises]] (COSASE) okuva mu 2021 okutuuka mu 2024.<ref>{{Cite web |date=2024-01-11 |title=Recent Transformations in Parliamentary Commission and Committees - Uganda Broadcasting Corporation |url=https://ubc.go.ug/2024/01/11/recent-transformations-in-parliamentary-commission-and-committees/ |access-date=2025-10-19 |language=en-US}}</ref> Yalondebwa okubeera okubeera [[Omukulembezze w'oludda oluvuganya gavumenti|omukulembezze w'oludda oluwakanya gavumenti]] mu Paalamenti nga 22 Ogwekkumineebiri 2023,<ref>{{Cite web |date=2023-12-22 |title=Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP |url=https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ |access-date=2024-01-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> n'akwasibwa ofiisi nga 9 Ogwolubereberye mu 2024.<ref>{{Cite web |date=2024-01-10 |title=I'll engage higher gear as LoP, says Ssenyonyi as he takes over from Mpuuga |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/i-ll-engage-higher-gear-as-lop-says-ssenyonyi--4487584 |access-date=2024-01-10 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-12-22 |title=Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483 |access-date=2025-10-19 |website=New Vision}}</ref> Nga 28 Ogwokutaano 2026, Joel yaddamu n’alondebwa okuba [[Omukulembeze w’Oludda Oluwakanya mu Paalamenti]] ya Uganda ey’Ekkumi n’Ebbiri, ku kisanja kya 2026 okutuuka mu 2031.<ref>{{Cite web |date=2026-05-28 |title=NUP retains Ssenyonyi as leader of opposition, unveils inclusive 30-member shadow Cabinet |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-retains-ssenyonyi-as-leader-of-opposition-unveils-inclusive-30-member-shadow-cabinet-5476516 |access-date=2026-05-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |date=2026-05-28 |title=News: NUP re-appoints Ssenyonyi as leader of opposition |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/nup-re-appoints-ssenyonyi-as-leader-of-opposi-NV_234502_052026 |access-date=2026-05-28 |website=New Vision}}</ref> == Obulamu bwe == Joel Ssenyonyi mufumbo nga mukyala we ye Febress Nagawa. Ababiri bano baagatibwa mu 2020, nga balina abaana babbiri okuli omuwala n'omulenzi.<ref>{{Cite web |last=BAMULANZEKI |first=NICHOLAS |date=July 2020 |title=Joel Ssenyonyi weds Febress Nagawa |url=https://observer.ug/lifestyle/65485-joel-ssenyonyi-weds-febress-nagawa |access-date=2023-01-30 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2023-11-20 |title=Joel Ssenyonyi and wife celebrate arrival of baby boy Hezekiah |url=http://mbu.ug/2023/11/20/joel-ssenyonyi-welcomes-baby-hezekiah/ |access-date=2024-01-24 |website=MBU |language=en-US}}</ref> == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] t72or6vh5cmk95cdznbeyjoa5gvsqrn 73871 73869 2026-09-05T18:02:34Z Musuuza 11013 ngasseeko laba ne 73871 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Joel Besekezi Ssenyonyi,''' yazaalibwa nga 20 Ogwekkumineebiri mu 1986 nga Munnayuganda omunnamawulire, munnamateeka era munnabyabufuzi. Ye mubaka wa Paalamenti owa konsitituweensi y'e [[Nakawa ey'Obugwanjuba]] mu [[Kampala]] era [[Akulira oludda oluvuganya gavumenti|akulira oludda oluvuganya]] gavumenti mu Paalamenti ya Uganda,ekifo ekyalimu mubaka munne [[Mathias Mpuuga|Mathias Mpuga]].<ref>{{Cite web |date=2023-12-22 |title=Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP |url=https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ |access-date=2024-01-23 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-01-10 |title=Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-12-22 |title=Politics: Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483_022026 |access-date=2026-02-24 |website=New Vision}}</ref> Aweereza ng'omwogezi w'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya [[National Unity Platform]].<ref name=":02">{{Cite web |date=27 January 2021 |title=NUP begins search for Leader of Opposition in Parliament |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-begins-search-for-leader-of-opposition-in-parliament-3271030 |access-date=2021-02-12 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Joel yazaalibwa ku ddwaliro lya [[Mulago National Referral Hospital]] mu Kampala, Uganda.Yasomera mu masomero g’obuyigirize obusookerwako (primary) ag’enjawulo, omuli Kazinda Memorial School Kyengera Mugongo, Namirembe Infant Primary School e Bakuli, Joy Primary School, n’oluvannyuma Trinity Academy Primary School e Bukoto, gye yamalira ebibuuzo bya Primary Leaving Examinations (PLE) mu 1999.<ref name=":1">{{Cite web |last=Najib |first=Mulema |date=2019-05-07 |title=PROFILE: Who is Joel Ssenyonyi, the new People Power spokesperson? |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190507/67700/profile-who-is-joel-ssenyonyi-the-new-people-power-spokesperson.html |access-date=2025-10-19 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref><ref>[https://www.secondopinion.co.ug/profile-joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary-schools/?utm_source=chatgpt.com joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary]</ref> Yeeyunga ku St. Lawrence Citizens High School, gye yasomera O-Level ne A-Level. Ssenyonyi alina diguli ya Bachelor of Science mu Business Statistics gye yafunira ku [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]]. Oluvannyuma yasoma eby’amateeka ku yunivasite y’emu, n’afuna diguli ya Bachelor of Laws (LLB).<ref>{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=2021-05-17 |title=NUP’s Joel Ssenyonyi graduates from Makerere University Law School - Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20210517/nups-joel-ssenyonyi-graduates-from-makerere-university-law-school/ |access-date=2025-10-19 |language=en-US}}</ref> Yamaliriza Postgraduate Diploma in Legal Practice ku [[Law Development Centre]] (LDC) e Kampala, ekyamusobozesa okukola omulimu gw’obwannamateeka mu Uganda. Mu 2025, yafuna diguli ya Master of Arts mu Organizational Leadership and Management okuva ku [[Uganda Christian University]] (UCU).<ref>{{Cite web |last=Atukunda |first=Rogers |date=2025-07-04 |title=LOP Joel Ssenyonyi Earns Master’s Degree from UCU |url=https://softpower.ug/lop-joel-ssenyonyi-earns-masters-degree-from-ucu/ |access-date=2025-10-19 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref> Okunoonyereza kwe okwa Diguli ye eya Masters yanoonyereza ku nguzi n’engeri gy’ekosaamu enkola y’okuweereza abantu obuweereza, mu Banda Parish, Nakawa West Constituency.<ref>{{Cite web |last=Mugabi |first=Sam Ibanda |title=Ssenyonyi Graduates with Masters Degree in Organisational Leadership and Management |url=https://nilepost.co.ug/news/269973/ssenyonyi-graduates-with-masters-degree-in-organisational-leadership-and-management |access-date=2025-10-19 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> == Emirimu gye mu byamawulire == Mu kiseera ky’ebbanga ly’oluwummula lwe olwa Senior Six mu 2006, yatandika omulimu gwe ogw’ebyamawulire ku Uganda Broadcasting Corporation (UBC) ng’omusomi w’amawulire. Oluvannyuma yayingira [[NTV Uganda]], gye yafunira okumanyika ennyo mu ggwanga lyonna ng’omunnamawulire era omukulembeze w’emikolo n’enteekateeka za ttivvi.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web |last=Team |first=The Observer |date=2019-07-31 |title=Joel Ssenyonyi on why he is proudly a virgin at 32 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/joel-ssenyonyi-on-why-he-is-proudly-a-virgin-at-32/ |access-date=2025-10-19 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>Yatandika okwenyigira mu byobufuzi mu 2019, bwe yalondebwa okuba omwogezi w’ekibiina kya People Power, ekyali kikulemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu, amanyiddwa nga [[Bobi Wine]]. == Emirimu gye mu by'obufuzi == Ssenyonyi yalondebwa ng'omubaka wa Paalamenti eyali agenda okukiikirira NUP ku kifo kya Nakawa Eyobugwanjuba mu [[kalulu ka bonna aka Uganda mu 2021]].<ref>{{Cite web |date=2020-10-15 |title=Ssenyonyi, Zziwa nominated for Nakawa west MP seat |url=https://www.independent.co.ug/ssenyonyi-zziwa-nominated-for-nakawa-west-mp-seat/ |access-date=2021-02-12 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Yawangula ekifo kino oluvannyuma lw'okusinga eyali agidde mu kibiina kya [[National Resistance Movement]] Margret Zziwa Nantongo.<ref name="Mwarua2">{{Cite web |last=Mwarua |first=Douglas |date=2021-01-16 |title=Journalists Joel Ssenyonyi, Agnes Nandutu and 3 others elected to parliament |url=https://www.tuko.co.ke/399970-uganda-elections-journalists-joel-ssenyonyi-agnes-nandutu-3-elected-parliament.html |access-date=2021-02-12 |website=Tuko.co.ke - Kenya news. |language=en}}</ref><ref name="theafricareport.com2">{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Uganda elections: Museveni wins, Bobi Wine the rising power in parliament |url=https://www.theafricareport.com/59593/uganda-elections-museveni-wins-bobi-wine-the-new-power-in-parliament/ |access-date=2021-02-12 |website=The Africa Report.com |language=en-US}}</ref> Yalondebwa okuba Ssentebe wa [[Kakiiko ka Commissions, Statutory Authorities and State Enterprises]] (COSASE) okuva mu 2021 okutuuka mu 2024.<ref>{{Cite web |date=2024-01-11 |title=Recent Transformations in Parliamentary Commission and Committees - Uganda Broadcasting Corporation |url=https://ubc.go.ug/2024/01/11/recent-transformations-in-parliamentary-commission-and-committees/ |access-date=2025-10-19 |language=en-US}}</ref> Yalondebwa okubeera okubeera [[Omukulembezze w'oludda oluvuganya gavumenti|omukulembezze w'oludda oluwakanya gavumenti]] mu Paalamenti nga 22 Ogwekkumineebiri 2023,<ref>{{Cite web |date=2023-12-22 |title=Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP |url=https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ |access-date=2024-01-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> n'akwasibwa ofiisi nga 9 Ogwolubereberye mu 2024.<ref>{{Cite web |date=2024-01-10 |title=I'll engage higher gear as LoP, says Ssenyonyi as he takes over from Mpuuga |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/i-ll-engage-higher-gear-as-lop-says-ssenyonyi--4487584 |access-date=2024-01-10 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-12-22 |title=Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483 |access-date=2025-10-19 |website=New Vision}}</ref> Nga 28 Ogwokutaano 2026, Joel yaddamu n’alondebwa okuba [[Omukulembeze w’Oludda Oluwakanya mu Paalamenti]] ya Uganda ey’Ekkumi n’Ebbiri, ku kisanja kya 2026 okutuuka mu 2031.<ref>{{Cite web |date=2026-05-28 |title=NUP retains Ssenyonyi as leader of opposition, unveils inclusive 30-member shadow Cabinet |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-retains-ssenyonyi-as-leader-of-opposition-unveils-inclusive-30-member-shadow-cabinet-5476516 |access-date=2026-05-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |date=2026-05-28 |title=News: NUP re-appoints Ssenyonyi as leader of opposition |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/nup-re-appoints-ssenyonyi-as-leader-of-opposi-NV_234502_052026 |access-date=2026-05-28 |website=New Vision}}</ref> == Obulamu bwe == Joel Ssenyonyi mufumbo nga mukyala we ye Febress Nagawa. Ababiri bano baagatibwa mu 2020, nga balina abaana babbiri okuli omuwala n'omulenzi.<ref>{{Cite web |last=BAMULANZEKI |first=NICHOLAS |date=July 2020 |title=Joel Ssenyonyi weds Febress Nagawa |url=https://observer.ug/lifestyle/65485-joel-ssenyonyi-weds-febress-nagawa |access-date=2023-01-30 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2023-11-20 |title=Joel Ssenyonyi and wife celebrate arrival of baby boy Hezekiah |url=http://mbu.ug/2023/11/20/joel-ssenyonyi-welcomes-baby-hezekiah/ |access-date=2024-01-24 |website=MBU |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[Bobi Wine]] * [[Mathias Mpuuga]] * [[Winnie Kiiza]] * [[Betty Aol Ochan]] * [[Leader of the Opposition (Uganda)]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] 4lhv53k5wzokj88099j1mljcx16ffe2 73872 73871 2026-09-05T18:06:34Z Musuuza 11013 nyongeddeko amatuluba 73872 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Joel Besekezi Ssenyonyi,''' yazaalibwa nga 20 Ogwekkumineebiri mu 1986 nga Munnayuganda omunnamawulire, munnamateeka era munnabyabufuzi. Ye mubaka wa Paalamenti owa konsitituweensi y'e [[Nakawa ey'Obugwanjuba]] mu [[Kampala]] era [[Akulira oludda oluvuganya gavumenti|akulira oludda oluvuganya]] gavumenti mu Paalamenti ya Uganda,ekifo ekyalimu mubaka munne [[Mathias Mpuuga|Mathias Mpuga]].<ref>{{Cite web |date=2023-12-22 |title=Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP |url=https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ |access-date=2024-01-23 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-01-10 |title=Mpuuga out, Ssenyonyi in as Opposition leader |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mpuuga-out-ssenyonyi-in-as-opposition-leader-4487456 |access-date=2026-02-24 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-12-22 |title=Politics: Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483_022026 |access-date=2026-02-24 |website=New Vision}}</ref> Aweereza ng'omwogezi w'ekibiina ky'eby'obufuzi ekya [[National Unity Platform]].<ref name=":02">{{Cite web |date=27 January 2021 |title=NUP begins search for Leader of Opposition in Parliament |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-begins-search-for-leader-of-opposition-in-parliament-3271030 |access-date=2021-02-12 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Joel yazaalibwa ku ddwaliro lya [[Mulago National Referral Hospital]] mu Kampala, Uganda.Yasomera mu masomero g’obuyigirize obusookerwako (primary) ag’enjawulo, omuli Kazinda Memorial School Kyengera Mugongo, Namirembe Infant Primary School e Bakuli, Joy Primary School, n’oluvannyuma Trinity Academy Primary School e Bukoto, gye yamalira ebibuuzo bya Primary Leaving Examinations (PLE) mu 1999.<ref name=":1">{{Cite web |last=Najib |first=Mulema |date=2019-05-07 |title=PROFILE: Who is Joel Ssenyonyi, the new People Power spokesperson? |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20190507/67700/profile-who-is-joel-ssenyonyi-the-new-people-power-spokesperson.html |access-date=2025-10-19 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref><ref>[https://www.secondopinion.co.ug/profile-joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary-schools/?utm_source=chatgpt.com joel-ssenyonyi-virgin-went-four-primary]</ref> Yeeyunga ku St. Lawrence Citizens High School, gye yasomera O-Level ne A-Level. Ssenyonyi alina diguli ya Bachelor of Science mu Business Statistics gye yafunira ku [[Makerere y'akubiri ku ssemazinga|Makerere University]]. Oluvannyuma yasoma eby’amateeka ku yunivasite y’emu, n’afuna diguli ya Bachelor of Laws (LLB).<ref>{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=2021-05-17 |title=NUP’s Joel Ssenyonyi graduates from Makerere University Law School - Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20210517/nups-joel-ssenyonyi-graduates-from-makerere-university-law-school/ |access-date=2025-10-19 |language=en-US}}</ref> Yamaliriza Postgraduate Diploma in Legal Practice ku [[Law Development Centre]] (LDC) e Kampala, ekyamusobozesa okukola omulimu gw’obwannamateeka mu Uganda. Mu 2025, yafuna diguli ya Master of Arts mu Organizational Leadership and Management okuva ku [[Uganda Christian University]] (UCU).<ref>{{Cite web |last=Atukunda |first=Rogers |date=2025-07-04 |title=LOP Joel Ssenyonyi Earns Master’s Degree from UCU |url=https://softpower.ug/lop-joel-ssenyonyi-earns-masters-degree-from-ucu/ |access-date=2025-10-19 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref> Okunoonyereza kwe okwa Diguli ye eya Masters yanoonyereza ku nguzi n’engeri gy’ekosaamu enkola y’okuweereza abantu obuweereza, mu Banda Parish, Nakawa West Constituency.<ref>{{Cite web |last=Mugabi |first=Sam Ibanda |title=Ssenyonyi Graduates with Masters Degree in Organisational Leadership and Management |url=https://nilepost.co.ug/news/269973/ssenyonyi-graduates-with-masters-degree-in-organisational-leadership-and-management |access-date=2025-10-19 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> == Emirimu gye mu byamawulire == Mu kiseera ky’ebbanga ly’oluwummula lwe olwa Senior Six mu 2006, yatandika omulimu gwe ogw’ebyamawulire ku Uganda Broadcasting Corporation (UBC) ng’omusomi w’amawulire. Oluvannyuma yayingira [[NTV Uganda]], gye yafunira okumanyika ennyo mu ggwanga lyonna ng’omunnamawulire era omukulembeze w’emikolo n’enteekateeka za ttivvi.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web |last=Team |first=The Observer |date=2019-07-31 |title=Joel Ssenyonyi on why he is proudly a virgin at 32 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/joel-ssenyonyi-on-why-he-is-proudly-a-virgin-at-32/ |access-date=2025-10-19 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>Yatandika okwenyigira mu byobufuzi mu 2019, bwe yalondebwa okuba omwogezi w’ekibiina kya People Power, ekyali kikulemberwa Robert Kyagulanyi Ssentamu, amanyiddwa nga [[Bobi Wine]]. == Emirimu gye mu by'obufuzi == Ssenyonyi yalondebwa ng'omubaka wa Paalamenti eyali agenda okukiikirira NUP ku kifo kya Nakawa Eyobugwanjuba mu [[kalulu ka bonna aka Uganda mu 2021]].<ref>{{Cite web |date=2020-10-15 |title=Ssenyonyi, Zziwa nominated for Nakawa west MP seat |url=https://www.independent.co.ug/ssenyonyi-zziwa-nominated-for-nakawa-west-mp-seat/ |access-date=2021-02-12 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Yawangula ekifo kino oluvannyuma lw'okusinga eyali agidde mu kibiina kya [[National Resistance Movement]] Margret Zziwa Nantongo.<ref name="Mwarua2">{{Cite web |last=Mwarua |first=Douglas |date=2021-01-16 |title=Journalists Joel Ssenyonyi, Agnes Nandutu and 3 others elected to parliament |url=https://www.tuko.co.ke/399970-uganda-elections-journalists-joel-ssenyonyi-agnes-nandutu-3-elected-parliament.html |access-date=2021-02-12 |website=Tuko.co.ke - Kenya news. |language=en}}</ref><ref name="theafricareport.com2">{{Cite web |date=2021-01-17 |title=Uganda elections: Museveni wins, Bobi Wine the rising power in parliament |url=https://www.theafricareport.com/59593/uganda-elections-museveni-wins-bobi-wine-the-new-power-in-parliament/ |access-date=2021-02-12 |website=The Africa Report.com |language=en-US}}</ref> Yalondebwa okuba Ssentebe wa [[Kakiiko ka Commissions, Statutory Authorities and State Enterprises]] (COSASE) okuva mu 2021 okutuuka mu 2024.<ref>{{Cite web |date=2024-01-11 |title=Recent Transformations in Parliamentary Commission and Committees - Uganda Broadcasting Corporation |url=https://ubc.go.ug/2024/01/11/recent-transformations-in-parliamentary-commission-and-committees/ |access-date=2025-10-19 |language=en-US}}</ref> Yalondebwa okubeera okubeera [[Omukulembezze w'oludda oluvuganya gavumenti|omukulembezze w'oludda oluwakanya gavumenti]] mu Paalamenti nga 22 Ogwekkumineebiri 2023,<ref>{{Cite web |date=2023-12-22 |title=Bobi Wine drops Mpuuga, names Joel Ssenyonyi as LOP |url=https://www.independent.co.ug/bobi-wine-drops-mpuuga-names-joel-ssenyonyi-as-lop/ |access-date=2024-01-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> n'akwasibwa ofiisi nga 9 Ogwolubereberye mu 2024.<ref>{{Cite web |date=2024-01-10 |title=I'll engage higher gear as LoP, says Ssenyonyi as he takes over from Mpuuga |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/i-ll-engage-higher-gear-as-lop-says-ssenyonyi--4487584 |access-date=2024-01-10 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-12-22 |title=Ssenyonyi new Leader of Opposition in Parliament, Mpuuga gets new role |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/ssenyonyi-new-leader-of-opposition-in-parliam-NV_177483 |access-date=2025-10-19 |website=New Vision}}</ref> Nga 28 Ogwokutaano 2026, Joel yaddamu n’alondebwa okuba [[Omukulembeze w’Oludda Oluwakanya mu Paalamenti]] ya Uganda ey’Ekkumi n’Ebbiri, ku kisanja kya 2026 okutuuka mu 2031.<ref>{{Cite web |date=2026-05-28 |title=NUP retains Ssenyonyi as leader of opposition, unveils inclusive 30-member shadow Cabinet |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/nup-retains-ssenyonyi-as-leader-of-opposition-unveils-inclusive-30-member-shadow-cabinet-5476516 |access-date=2026-05-28 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |date=2026-05-28 |title=News: NUP re-appoints Ssenyonyi as leader of opposition |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/nup-re-appoints-ssenyonyi-as-leader-of-opposi-NV_234502_052026 |access-date=2026-05-28 |website=New Vision}}</ref> == Obulamu bwe == Joel Ssenyonyi mufumbo nga mukyala we ye Febress Nagawa. Ababiri bano baagatibwa mu 2020, nga balina abaana babbiri okuli omuwala n'omulenzi.<ref>{{Cite web |last=BAMULANZEKI |first=NICHOLAS |date=July 2020 |title=Joel Ssenyonyi weds Febress Nagawa |url=https://observer.ug/lifestyle/65485-joel-ssenyonyi-weds-febress-nagawa |access-date=2023-01-30 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2023-11-20 |title=Joel Ssenyonyi and wife celebrate arrival of baby boy Hezekiah |url=http://mbu.ug/2023/11/20/joel-ssenyonyi-welcomes-baby-hezekiah/ |access-date=2024-01-24 |website=MBU |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[Bobi Wine]] * [[Mathias Mpuuga]] * [[Winnie Kiiza]] * [[Betty Aol Ochan]] * [[Leader of the Opposition (Uganda)]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannabyabufuzi]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abantu abalamu]] [[Category:Bannayuganda abaweereza ku TV]] [[Category:Bammemba ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumineemu]] [[Category:Bannabyabufuzi aba National Unity Platform]] [[Category:Abantu abaazaalibwa mu 1986]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Abaasomera ku Christian University]] 56oyrv39434t45velbtywoig17adhza Namaganda Susan 0 8097 73902 69745 2026-09-06T08:18:59Z Musuuza 11013 ntereezezza ebijuliziddwa 73902 wikitext text/x-wiki [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] '''Namaganda Susan''' (eyafa mu mwaka gwa 2015) yali munnabyabufuzi wa Uganda eyalondebwa mu Ppaaliyamenti ya Uganda ey'omwenda okukiikirira [[Bukomansimbi (disitulikit)|disitulikiti y'e Bukomansimbi]]. Yafuuka omubaka omukyala eyasooka owa Bukomansimbi mu ppaaliyamenti mu mwaka gwa 2011 oluvannyuma lw'okutondebwawo kwa disitulikiti eyo mu mwezi Gwomusanvu (Kasambula) mu mwaka gwa 2010.<ref name=":0">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news-headlines/41583-bukomansimbi-mp-namaganda-dies-in-road-accident |access-date=2022-04-01 |archive-date=2016-01-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160119023418/http://www.observer.ug/news-headlines/41583-bukomansimbi-mp-namaganda-dies-in-road-accident |url-status=dead }}</ref> == Obuyigirize bwe == Yasomera ku St. Mary of Lourdese primary school, ne Mengo Senior School. Susan yafuna ebbaluwa ya ssiniya eyookuna (UCE) mu Christ the King Bulinda mu mwaka gwa 2002 bwe yali tanneegatta ku St. Andrew Kagwa ne Daniel okusoma eddaala lya "A".<ref name=":2">{{Cite web |date=2021-01-20 |title=MP Susan Namaganda dies after accident |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mp-susan-namaganda-dies-after-accident-1633638 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name=":1" /> Yasoma bya ttekinologiya (ICT) era ng'alina ddiguli mu ''Cisco Certified Network Associate'' gye yafunira mu ddiguli ya ttekinologiya (''Information Technology'') mu mwaka gwa 2006.<ref name=":2" /><ref name=":1" /> Mu mwaka gwa 2008, yafuna ddipulooma mu ''Cisco Certified Network professional'' okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero e Makerere]].<ref name=":0" /><ref name=":2" /><ref name=":1" /> == Obulamu bwe == Namaganda yazaalibwa nga ennaku z'omwezi 10 Ogwokuna (Kafuumuulampawu), 1984, nga yazaalibwa omugenzi Simon Peter Kamala ne Elizabeth Sserunkuma Bbosa.<ref name=":3">{{Cite web |last=Nassaka |first=Flavia |date=2016-04-25 |title=Time to tame family politics |url=https://www.independent.co.ug/time-to-tame-family-politics/ |access-date=2026-09-06 |website=The Independent Uganda: |language=en-US}}</ref> Mu mwaka gwa 2015, Susan yafiira mu ddwaliro e Nakasero oluvannyuma lw'okufuna akabenje k'emmotoka e Mpanga, mu disitulikiti y'e Mpigi ku luguudo lw'e Masaka bwe yali nga agenda e Kampala mu lutuula lwa Ppaaliyamenti.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://chano8.com/woman-member-of-parliament-dead/ |access-date=2022-04-01 |archive-date=2021-10-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211021155535/https://chano8.com/woman-member-of-parliament-dead/ |url-status=dead }}</ref><ref name=":4">{{Cite web |last=BigEyeAdmin |date=2015-12-11 |title=Bukomansimbi Woman MP Namaganda Susan dead |url=https://bigeye.ug/bukomansimbi-woman-mp-namaganda-susan-dead/ |access-date=2026-09-06 |website=BigEye.UG |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news |date=2015-12-11 |title=MP Susan Namaganda Dies After Road Accident |url=https://chimpreports.com/mp-susan-namaganda-dies-after-road-accident/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20201129165217/https://chimpreports.com/mp-susan-namaganda-dies-after-road-accident/ |archive-date=2020-11-29 |access-date=2026-09-06 |work=ChimpReports |language=en-US}}</ref><ref name=":0" /> Okusinziira ku muwandiisi w'ekibiina kya Democratic Party, Innocent Katerega, akabenje kaaliwo nga ennaku z'omwezi 11 Ntenvu, mu mwaka gwa 2015 wakati wa ssaawa musanvu (7) ne munaana (8) nga obudde bukya mu kibira ky'e Mpanga okumpi n'akabuga k'e Mpigi.<ref name=":0" /> Susan yasigalawo n'abaana basatu nga mw'otwalidde n'omwana omuwala ow'emyezi omusanvu.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Namaganda yali mukyala w'omubaka wa ppaaliyamenti owa ''East African Legislative assembly'', [[:en:Mukasa_Mbidde|Mukasa Mbidde]]<ref name=":2" /><ref name=":4" /> eyamuwasa mu mwezi gwa Ntenvu mu mwaka gwa 2012 mu mbaga ey'obuwangwa emanyikiddwa nga (Kwanjula) eyakolebwa mu maka ga bazadde ba Susan mu kyalo ky'e Kisojjo, mu ggombolola y'e Kibange, mu disitulikiti y'e Bukomansimbi.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":5">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://eagle.co.ug/2015/12/11/mp-namaganda-dead.html |access-date=2022-04-01 |archive-date=2022-03-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220326215032/https://eagle.co.ug/2015/12/11/mp-namaganda-dead.html |url-status=dead }}</ref> Kyokka, Mukasa Mbidde, oluvannyuma yayanjulwa muganzi we, Fiona ku mukolo gw'obuwangwa bw'Ekinyarwanda.<ref>{{Cite web |date=2019-12-16 |title=PICTURES: Mbidde swept by stunning Rwandan fiancee |url=https://pmldaily.com/features/celebrity/2019/12/pictures-mbidde-swept-by-stunning-rwandan-fiancee.html |access-date=2026-09-06 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref> == Obulamu bwe mu byobufuzi == Mu ppaaliyamenti ey'omwenda, Susan yaweereza ng'omubaka omukyala mu ppaaliyamenti nga ali ku kkaadi y'ekibiina kya ''Democratic Party (DP)''. Susan yayingira ebyobufuzi mu mwaka gwa 2010 oluvannyuma lw'okuweerezaako ng'omukulembeze mu ''Egy Trading and Engineering Ring'' e Bugolobi.<ref name=":0" /> Bwe yali mu Ppaaliyamenti mu mwaka gwa 2011, Susan yaweerezaako ng'omumyuka wa ssentebe omukyala ow'ekibiina kya DP mu ggwanga lyonna okuva mu Kasambula w'omwaka gwa 2015, yaliko mmemba wa ''Parliamentary Scripture Union'' era n'abeerako omuwandiisi omuteesiteesi ow'ekibiina kya DP mu Bukomansimbi. Yaweerezaako nga mmemba ku kakiiko ka ssaayansi ne ttekinologiya ate ne ku kakiiko k'ebyobulimi, obulunzi n'ebyobuvubi. Yafuuka ensonga bwe yalwana ennyo ku bbeeyi y'ebirime era bw'atyo n'akazibwako erinnya lya ''bbeeyiyabirime''. Nga wayise ennaku nnya nga Susan amaze okufa, Veronica Nanyondo yafukibwako amafuta n'alondebwa ng'omusika wa Susan mu byobufuzi era nga kino kyaliwo mu boomunju mu kuziika kwa Namaganda.  Nanyondo yavuganya mu kifo kya mwannyina ku Democratic Party (DP) era nga 18 Ogwokubiri, 2016, yalondebwa mu ofiisi n'awangula abalala bataano.<ref name=":3" /> Mu kulaba kw'omulambo gw'omugenzi Susan Namaganda ogwalindiridde mu Palamenti, omubaka wa Rwampara, Vincent Kyamadidi yagamba nti eggwanga lyafiirwa munnabyabufuzi ow'amaanyi eyali akyalina bingi eby'okuwa abantu be.<ref>{{Cite web}}</ref> == Laba ne bino == * [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka b'olukiiko lwa Uganda olw'omwenda]] * [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw'ababaka b'olukiiko lwa Uganda olw'ekkumi n'olumu]] * [[:en:Mukasa_Mbidde|Mukasa Mbidde]] == Ebijuliziddwa == 2mb8039akkhf4m2u1syxvax7bf7qoay Moses Golola 0 8325 73936 72864 2026-09-06T09:36:02Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 Nkozeemu ekyukakyuka 73936 wikitext text/x-wiki '''Golola Moses''' (yazaalibwa 22 Ogw'okutaano 1980) [[:en:Ugandan|munnayuganda]] omuzannyi w'ensambaggere era munnakatemba.<ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref> == Emirimu == Ebituukiddwaako ng’omuzannyi w'ensambaggere bibadde byebuuzibwako emikutu gy’amawulire mu Uganda, <ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref> nga bimulumiriza okuva ku bikolwa eby’obufere, <ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref> okutuuka ku bufere obw’amazima, <ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref> Golola, wadde kiri kityo, abadde amanyiddwa olw’okutumbula omuzannyo gw’okukuba ebikonde mu Uganda, omuzannyo ogwaleetera abawagizi okufaayo okutono mu Uganda. <ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref><ref name="How Golola moses made kickboxing famous">{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref> Asobodde okufuna abawagizi abangi abamugoberera mu Uganda. <ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref> Olulwana lwe ne Abdul Qadir Rahim mu 2011 lwasobola okusikiriza abantu abasinga obungi mu Uganda ebweru w'emipiira gya ttiimu y'eggwanga eya Uganda <ref name="How Golola moses made kickboxing famous" /> era Golola mpozzi y'asinga okugoberera abawagizi mu Uganda ebweru wa ttiimu y'eggwanga ey'omupiira.<ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref> Golola y'omu ku balina abawagizi abasinga obungi ku yintaneeti mu Uganda.<ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref> Abawagizi be bamugeegenyeza mungeri ez'enjawulo okumufaanana, <ref>{{Cite book |date=2026-09-01 |title=Demographics of Uganda |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Demographics_of_Uganda&oldid=1372567546 |language=en}}</ref> era n'okutuuka ku parody version yaabwe eya ''[[:en:Downfall_(2004_film)|Downfall]]'', nga Golola ezannyibwa. <ref>{{Cite book |date=2026-08-31 |title=Downfall (2004 film) |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Downfall_(2004_film)&oldid=1372477839 |language=en}}</ref> Era yaweebwa omulimu omukulu mu firimu ya Uganda ''eya Christmas in Kampala''.<ref>{{Cite book |date=2026-08-31 |title=Downfall (2004 film) |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Downfall_(2004_film)&oldid=1372477839 |language=en}}</ref> Golola amanyiddwa nnyo olw’obuseegu <ref>{{Cite book |date=2026-08-31 |title=Downfall (2004 film) |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Downfall_(2004_film)&oldid=1372477839 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |date=2026-08-31 |title=Downfall (2004 film) |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Downfall_(2004_film)&oldid=1372477839 |language=en}}</ref> n’okulaga eby’amagero, <ref>{{Cite book |date=2026-08-31 |title=Downfall (2004 film) |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Downfall_(2004_film)&oldid=1372477839 |language=en}}</ref> obukodyo obumuyambye okumanyisa omuzaanyo gw'ensambaggere mu Uganda ekimuyambye okufuna abagoberezi abangi.<ref>{{Cite book |date=2026-08-31 |title=Downfall (2004 film) |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Downfall_(2004_film)&oldid=1372477839 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |date=2026-08-31 |title=Downfall (2004 film) |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Downfall_(2004_film)&oldid=1372477839 |language=en}}</ref> Ye Nnantameggwa w'ensambaggere Buvanjuba n'amasekkati ga Afirika<ref>{{Cite book |date=2026-08-31 |title=Downfall (2004 film) |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Downfall_(2004_film)&oldid=1372477839 |language=en}}</ref> bweyawangula mu luzannyo ne Andras Nagy munnansi we Hungary nga 9 Ogw'ekkumin'ebiri 2011.<ref>{{Cite book |date=2024-12-21 |title=Andras Nagy |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Andras_Nagy&oldid=1264192427 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |date=2024-12-21 |title=Andras Nagy |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Andras_Nagy&oldid=1264192427 |language=en}}</ref> Golola yaliko mu nkaayana ze Sente ne pulomoota we mu kiseera ekyo, Patrick Kanyomozi, gweyalumiriza okubanja obukadde bwa sillingi za Uganda 30 ng’ekitundu kye ku ssente 40–60 ezaawulwamu okuva mu kulwaana.<ref>{{Cite book |date=2024-12-21 |title=Andras Nagy |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Andras_Nagy&oldid=1264192427 |language=en}}</ref> Obutakwaatagana bwamuleetera okwawukana ne Kanyomozi n’ayanjula muganda we yennyini nga pulomoota we. === Vs Semata === Abawagizi baawukanye ku ani asinga wakati wa Umar Semata ne Golola. <ref>{{Cite web |last=Moses Golola |first=Abu Kikenwa |date=2018-03-18 |title=Moses Golola Beats Adul Kikenwa in a Much Anticipated Kick Boxing Fight |url=https://www.ugandanbuzz.com/sports/kick-boxing/moses-golola-beats-adul-kikenwa.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016165303/https://www.ugandanbuzz.com/sports/kick-boxing/moses-golola-beats-adul-kikenwa.html |archive-date=2018-10-16 |access-date= |website=Ugandan Buzz |url-status=dead }}</ref> Nga 13 October 2018, bombi baasisinkana mu mpeta ku Freedom City Mall. Olulwana luno lwaggwa Umar Semata bwe yabadde ayimiriza Golola okufuga abateebi ba wano oluvannyuma lw’abalamuzi okumuwa obuwanguzi nga basaliddwaawo awatali kuwakanya. <ref>{{Cite web |last=Golola Moses |first=Umar Semata |date=16 October 2018 |title=Umaru Semata Beats Moses Golola to End his Local Dominance in Kick Boxing |url=https://www.ugandanbuzz.com/sports/umaru-semata-beats-moses-golola.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20181016165421/https://www.ugandanbuzz.com/sports/umaru-semata-beats-moses-golola.html |archive-date=2018-10-16 |access-date= |website=Ugandan Buzz}}</ref> Mu kiseera kino, n’okutuusa kati Moses Golola agamba nti olulwana luno teyaluwanguddwa kuba terwategekebwa okusinziira ku biragiro ebyakkaanyibwako ebya lawundi musanvu mu kifo ky’ettaano. <ref>{{Cite web |last=Golola |first=Semata |date=2018-10-15 |title=I Will Revenge Against Semata - Golola Moses |url=https://www.thegrapevine.co.ug/i-will-revenge-against-semata-moses-golola/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20221207202503/https://www.thegrapevine.co.ug/i-will-revenge-against-semata-moses-golola/ |archive-date=2022-12-07 |access-date= |website=The Grape Vine |url-status=dead }}</ref> == Ebijulizidwa == {{Reflist|30em}} [[Category:Omuzannyo gw'Ebikonde mu Uganda]] n24wpnsqcxdqxz2d6fm8j8gt0k0xjh8 Uganda Business Facilitation Centre 0 8409 73932 36694 2026-09-06T09:14:35Z Musuuza 11013 ntereezezza ku bijuliziddwa 73932 wikitext text/x-wiki [[File:Location map Kampala.png|thumb|Uganda Business Facilitation Centre is located in Kampala]]  [https://en.wikipedia.org/wiki/Kampala] '''Uganda Business Facilitation Centre''' (UBFC) kizimbe kya ofiisi za gavumenti mu kibuga ekya [[Uganda]] ekikulu [[Kampala]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.monitor.co.ug/Business/Uganda-close-to-one-hour-business-registration/688322-4208304-1gxkw7/index.html |access-date=2022-12-05 |archive-date=2018-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181103024235/http://www.monitor.co.ug/Business/Uganda-close-to-one-hour-business-registration/688322-4208304-1gxkw7/index.html |url-status=dead }}</ref> Ekifo kino kigendereddwamu okubeeramu ofiisi z’ebitongole ebikulu ebikwata ku bizinensi, omuli (a) [[:en:Uganda_Registration_Services_Bureau|Uganda Registration Services Bureau]], (b) [[:en:Uganda_Investment_Authority|Uganda Investment Authority]] ne (c) [[:en:Capital_Markets_Authority_of_Uganda|Capital Markets Authority]] . Ekigendererwa ky’okusuza ebitongole bino n’ebirala ebya gavumenti wansi w’akasolya akamu kwe kwongera ku bulung’amu bwabyo n’okutumbula enkola y’obuweereza eri abasuubuzi. Mu nkomerero, ebikolwa bino bisuubirwa okutumbula ensengeka ya Uganda mu [[:en:Ease_of_doing_business|bwangu bw’okukola bizinensi]].<ref name="Two">{{Cite web |date=2021-01-02 |title=Business centre to save govt Shs3.4 billion in rent |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/business/finance/business-centre-to-save-govt-shs3-4-billion-in-rent-1738522 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Ekifo == Ekifo kino kisangibwa ku 1 Baskerville Avenue, mu kitundu kye [[Kololo]], mu [[:en:Kampala_Central_Division|Kampala Central Division]], mu [[:en:Capital_city|kibuga ekikulu]] ekya Uganda [[Kampala]], nga 4 kilometres (2 mi), ku luguudo oluli mu bukiika kkono obw’obuvanjuba bw’ekibuga wakati.<ref>{{Cite web |title=Google Maps |url=https://www.google.com/maps/dir/Central+Bank+of+Uganda,+37/45,+Plot+17/19+Kampala+Road,+Kampala/Site+for+Uganda+Business+Facilitation+Center+(UBFC),+Kampala/@0.3270673,32.5621373,13.25z/data=!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177dbc80f7f01c39:0x6b9adae1ecae2406!2m2!1d32.5803607!2d0.3137857!1m5!1m1!1s0x177dbb46fd18e60f:0xbac6389deb4ed0a!2m2!1d32.6012625!2d0.3289177!3e0?hl=en |access-date=2026-09-06 |website=Google Maps |language=en}}</ref> Ensengeka z'ebitundu by'amasekkati: 0°19'44.0"N, 32°36'04.0"E (Latitude:0.328889; Longitude:32.601111).<ref>{{Cite web |title=Google Maps |url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B019%2744.0%22N+32%C2%B036%2704.0%22E/@0.3288889,32.6011111,196m/data=!3m2!1e3!4b1!4m5!3m4!1s0x0:0x0!8m2!3d0.3288889!4d32.6011111?hl=en |access-date=2026-09-06 |website=Google Maps |language=en}}</ref> == [[:en:Ministry_of_Local_Government_(Uganda)|Okutwalira]] awamu == UBFC kifo kya gavumenti, nga okuzimbibwa kwakyo kyassibwamu ensimbi za [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti ya Uganda]], okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y’ensi yonna]] okusuza ebitongole bya gavumenti ebivunaanyizibwa ku kuwandiisa n’okuwa layisinsi za bizinensi, mu kaweefube w’okwanguyiza okuwandiisa n’okutandikawo bizinensi, okuva mu wiiki ssatu eziriwo kati essaawa nnya ezisuubirwa.<ref name=":0" /><ref name="Two"/> Ekifo kino kigenda kubeeramu ebitongole bya gavumenti ebikulu ebiwagira okuwandiisa bizinensi n’okuwa layisinsi. Ng’oggyeeko ebitongole ebisatu ebikulembera, ebitongole bino ebirala byakulabirira ofiisi mu kifo kino, omuli bino wammanga: (a) [[Ekitongole kya National Social Security Fund (Uganda)|Uganda National Social Security Fund]], (b) Uganda Export Promotion Board (c) [[:en:Kampala_Capital_City_Authority|Kampala Capital City Authority]] ne (e) Minisitule ya Gavumenti ez'ebiundu ( [[:en:Ministry_of_Local_Government_(Uganda)|Uganda Ministry of Local Government]].<ref name=":0" /><ref name="Two"/> Ebirala mulimu (f)Ekitongole ekivunanyizibwa ku musolo mu Uganda ([[:en:Uganda_Revenue_Authority|Uganda Revenue Authority]]), (g) [[:en:National_Identification_and_Registration_Authority|Ekitongole ekivunaanyizibwa ku kuwandiisa abantu mu Uganda]] ([[:en:National_Identification_and_Registration_Authority|National Identification and Registration Authority]]) ne (h) Minisitule y'ettaka, amayumba n'enkulaakulana y'ebibuga ([[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Uganda Ministry of Lands, Housing and Urban Development)]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://ursb.go.ug/ursb-contracts-chinese-firm-citac-build-one-stop-centre/ |access-date=2022-12-05 |archive-date=2025-01-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250119151444/https://ursb.go.ug/ursb-contracts-chinese-firm-citac-build-one-stop-centre |url-status=dead }}</ref> == Okuzimba == Okuzimba kwatandika mu Gwoluberyeberye 2018 era nga kusuubirwa okumala emyezi 18. Ekitongole kya [[:en:China_National_Aero-Technology_Import_&_Export_Corporation|China National Aero Technology International Engineering Corporation]] kye kikulembeddemu okukola kontulakiti. Mu February (ogwokubiri) 2021, olunaku lw'okumaliriza lwaloopebwa nga May (ogwokutaano) 2021. <ref name="CompR">{{Cite web |date=2021-02-17 |title=URSB wants fast completion of business centre to save Shs1b on rent |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/business/finance/ursb-wants-fast-completion-of-business-centre-to-save-shs1b-on-rent--3294944 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Ekitongole kya Uganda Registration Services Bureau kye kitongole kya gavumenti ekyasooka okusenguka ne kigenda mu kizimbe ekyali kyakaggwa okuzimbibwa, okutandika nga 20 September (ogwomwenda) 2022. Ekitongole kya Uganda Investment Authority ne Capital Markets Authority bisuubirwa okuddirira nga bisengula ofiisi zabyo enkulu okuziteeka ku kizimbe kino ku nkomerero ya 2022. Ebitongole bya gavumenti ebisigaddewo nabyo byakuggulawo ofiisi z’amatabi ezikolela mu kifo kino.<ref name="OccuR">{{Cite web |date=2022-09-22 |title=Massive! URSB relocates to new own magnificent home in Kololo |url=https://pmldaily.com/news/2022/09/massive-ursb-relocates-to-new-own-magnificent-home-in-kololo.html |access-date=2026-09-06 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref> == Laba ne == * [[:en:JLOS_House_Project|Pulojekiti y'ennyumba ya JLOS]] * [[:en:Ministry_of_Health_Uganda_Headquarters|Ekitebe kya Minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]] == Ebiwandiiko ebikozesebwa == <references responsive="1"></references> beipkinmwofcyy44q6pwc52ti2d5tkg Joy Atim 0 8503 73914 73166 2026-09-06T08:34:52Z Lillylove256 10862 ntereezeza empandiika 73914 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] '''Atim Joy Ongom''', (yazaalibwa mu Gwomwenda15, 1968) mukyala musuubuzi mu Uganda era munnabyabufuzi eyaweerezaako ng'omubaka wa paalamenti ng'akiikirira abakyala ba distulikiti ya Lira District Women Constituency mu paalamenti ey'ekkumi (2016 okutuuka 2021).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> == Obuto n'okusoma kwe == Yazaalibwa ''Joy Atim'', mu Gwomwenda 15, 1968, mu [[Lira (disitulikit)|Lira District]], mu kitundu ky'obukiikakkono bwa Uganda. yasomera ku masomero g'omu kitundu ekyo okutuusa lwe yeeyongerayo ku yinivaasite. Mu 1989 yeegatta ku ttendekero lya ''Uganda College of Commerce Aduku'', eliwangibwa [[Aduku]], [[Apac (disitulikit)|Apac District]], era n'atikkirwa oluvannyuma lw'emyaka ebiri oluvannyuma lw'okufuna dipulooma mu byobusuubuzi Diploma in Business Studies (DipBS). Oluvannyuma mu 2011, yatikkirwa ku ssettendekro lya Kampala International University gyeyafuna Bachelor of Public Administration (BPA).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> == Emirimu gye == Mu mwaka gwa 1993 yapangisibwa firimu ekolebwa "Riclen Printers", ng'akolayo ng'omubazi era omukwasi wa ssente okumala emyaka mukaaga okutuuka mu mwaka gwa 1999. Oluvannyuma yagenda okukola emirimu emirala mu kitongole ekiyitibwa "Jocent Enterprises", gye yali akola nga ssenkulu w'ekitongole kino okutuuka mu mwaka gwa 2011. Oluvannyuma mu mwaka gwa 2005, ye ssenkulu wa bisinensi eyitibwa "Hillside Annex", ekifo ky'akyalimu ne mu kiseera w'abeeredde omubaka wa paalamenti.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> == Emirmu gy'ebyobufuzi == Mu kunoonya akalulu ka 2006 – 2011, Joy Atim yalondebwa nga kkansala ku disitulikiti ya [[Lira (disitulikit)|Lira District]]. Mu mwaka gwa 2011, yeesimbawo okuvuganya ku kifo ky'omubaka omukyala owa paalamenti akiikirira disitulikiti ya Lira mu paalamenti eyoomwenda (2011 okutuusa 2016).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> Mu kiseera kino, yali yeesimbyewo ku bwannamunigina era n'awangula.<ref>http://www.adwarping.co.ug/lira-woman-member-of-parliament-in-car-accident/</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-20 |title=Lira Woman MP hospitalised after road accident |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lira-woman-mp-hospitalised-after-road-accident-1634064 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu kalulu ka 2016, yeesimbirawo ku kkaadi y'ekibiin aekiri ku ludda oluvuganya ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC), era n'adamu okulondebwa ku kifo kino kye yalimu. Y'omu ku babaka ba paalameni abaawakanya okukola ennongoosereza mu ssemateeka okuggya ekkomo ku myaka omuntu kwalina okwesimbirawo ku bwapulezidenti.<ref>{{Cite news |title=Uganda: Age Limit - NRM Not Sure of Numbers |url=https://allafrica.com/stories/201710230106.html |archive-url=http://web.archive.org/web/20190321093747/https://allafrica.com/stories/201710230106.html |archive-date=2019-03-21 |access-date=2026-09-06 |work=allAfrica.com |language=en}}</ref> Kakuyege we ng'anoonya akalulu yasumbuyibwa nnyo poliisi ya Uganda, ekyaviiramu okulumya abantu wamu n'abamu okutwalibwa ku malwaliro.<ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Age limit: MPs Cecelia Ogwal, Akello hospitalized after police fired teargas, live bullets |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/age-limit-mps-cecelia-ogwal-akello-hospitalized-after-police-fired-teargas-live-bullets-1723276 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Wabula, mu mwaka gwa 2021, mu kulonda kwa bonna, yawangulwa minisita Dr. [[Jane Aceng|Jane Ruth Aceng]]. == Amaka == Mukyala Joy Atim Ongom mufumbo eri mwami Ongom Innocent.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> == Eby'okufaako ebirala == Mu paalamenti ey'ekkumi, Joy Atim yali mmemba era ng'atuula ku bukiiko bubiri okwali: (a) akakiiko ka paalamenti akasunsula abantu ababeera balondeddwa pulezidenti (b) akakiiko akakola embalirira y'eggwanga.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> == Laba ne == * [[Angelline Osegge]] * [[Winnie Kiiza]] * Cecilia Ogwal * Olukalala lw'ababaka ba paalamenti ya Uganda eyekkumi. * Olukalala lw'ababaka ba paalamenti ya Uganda eyoomwenda * [[Lira (disitulikit)|Lira District]] == Ebiliziddwa == {{Reflist}} 81ld5x8ndjtiduib0y17gn7m5u9xjdt 73916 73914 2026-09-06T08:36:20Z Lillylove256 10862 ntereezeza empandiika 73916 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] '''Atim Joy Ongom''', (yazaalibwa 15 Ogwomwenda 1968) Munnayuganda mukyala musuubuzi era munnabyabufuzi eyaweerezaako ng'omubaka wa paalamenti ng'akiikirira Lira District Women Constituency mu paalamenti ey'ekkumi (2016 okutuuka 2021).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> == Obuto n'okusoma kwe == Yazaalibwa ''Joy Atim'', mu Gwomwenda 15, 1968, mu [[Lira (disitulikit)|Lira District]], mu kitundu ky'obukiikakkono bwa Uganda. yasomera ku masomero g'omu kitundu ekyo okutuusa lwe yeeyongerayo ku yinivaasite. Mu 1989 yeegatta ku ttendekero lya ''Uganda College of Commerce Aduku'', eliwangibwa [[Aduku]], [[Apac (disitulikit)|Apac District]], era n'atikkirwa oluvannyuma lw'emyaka ebiri oluvannyuma lw'okufuna dipulooma mu byobusuubuzi Diploma in Business Studies (DipBS). Oluvannyuma mu 2011, yatikkirwa ku ssettendekro lya Kampala International University gyeyafuna Bachelor of Public Administration (BPA).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> == Emirimu gye == Mu mwaka gwa 1993 yapangisibwa firimu ekolebwa "Riclen Printers", ng'akolayo ng'omubazi era omukwasi wa ssente okumala emyaka mukaaga okutuuka mu mwaka gwa 1999. Oluvannyuma yagenda okukola emirimu emirala mu kitongole ekiyitibwa "Jocent Enterprises", gye yali akola nga ssenkulu w'ekitongole kino okutuuka mu mwaka gwa 2011. Oluvannyuma mu mwaka gwa 2005, ye ssenkulu wa bisinensi eyitibwa "Hillside Annex", ekifo ky'akyalimu ne mu kiseera w'abeeredde omubaka wa paalamenti.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> == Emirmu gy'ebyobufuzi == Mu kunoonya akalulu ka 2006 – 2011, Joy Atim yalondebwa nga kkansala ku disitulikiti ya [[Lira (disitulikit)|Lira District]]. Mu mwaka gwa 2011, yeesimbawo okuvuganya ku kifo ky'omubaka omukyala owa paalamenti akiikirira disitulikiti ya Lira mu paalamenti eyoomwenda (2011 okutuusa 2016).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> Mu kiseera kino, yali yeesimbyewo ku bwannamunigina era n'awangula.<ref>http://www.adwarping.co.ug/lira-woman-member-of-parliament-in-car-accident/</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-20 |title=Lira Woman MP hospitalised after road accident |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/lira-woman-mp-hospitalised-after-road-accident-1634064 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu kalulu ka 2016, yeesimbirawo ku kkaadi y'ekibiin aekiri ku ludda oluvuganya ekya [[Uganda People's Congress]] (UPC), era n'adamu okulondebwa ku kifo kino kye yalimu. Y'omu ku babaka ba paalameni abaawakanya okukola ennongoosereza mu ssemateeka okuggya ekkomo ku myaka omuntu kwalina okwesimbirawo ku bwapulezidenti.<ref>{{Cite news |title=Uganda: Age Limit - NRM Not Sure of Numbers |url=https://allafrica.com/stories/201710230106.html |archive-url=http://web.archive.org/web/20190321093747/https://allafrica.com/stories/201710230106.html |archive-date=2019-03-21 |access-date=2026-09-06 |work=allAfrica.com |language=en}}</ref> Kakuyege we ng'anoonya akalulu yasumbuyibwa nnyo poliisi ya Uganda, ekyaviiramu okulumya abantu wamu n'abamu okutwalibwa ku malwaliro.<ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Age limit: MPs Cecelia Ogwal, Akello hospitalized after police fired teargas, live bullets |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/age-limit-mps-cecelia-ogwal-akello-hospitalized-after-police-fired-teargas-live-bullets-1723276 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Wabula, mu mwaka gwa 2021, mu kulonda kwa bonna, yawangulwa minisita Dr. [[Jane Aceng|Jane Ruth Aceng]]. == Amaka == Mukyala Joy Atim Ongom mufumbo eri mwami Ongom Innocent.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> == Eby'okufaako ebirala == Mu paalamenti ey'ekkumi, Joy Atim yali mmemba era ng'atuula ku bukiiko bubiri okwali: (a) akakiiko ka paalamenti akasunsula abantu ababeera balondeddwa pulezidenti (b) akakiiko akakola embalirira y'eggwanga.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |access-date=2022-12-12 |archive-date=2019-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191106043641/http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=263 |url-status=dead }}</ref> == Laba ne == * [[Angelline Osegge]] * [[Winnie Kiiza]] * Cecilia Ogwal * Olukalala lw'ababaka ba paalamenti ya Uganda eyekkumi. * Olukalala lw'ababaka ba paalamenti ya Uganda eyoomwenda * [[Lira (disitulikit)|Lira District]] == Ebiliziddwa == {{Reflist}} nztyyf41uf4xdz38g2f4bguy99xd9aw Rose Mbowa 0 8536 73925 68098 2026-09-06T08:49:52Z Ssemmanda will 3837 ntereezezza ebijuliziddwa 73925 wikitext text/x-wiki   [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] '''Rose Mbowa''' (18 Ogusooka 1943 – 11 Ogwokubiri 1999) yali Munnayuganda omuwandiisi, muzannyi wa filimu, omuyivuera omulwanirizi w'eddembe ly'abakyala. Yali pulofeesa owa filimu n'ebyakatemba mu ssetendekero wa [[:en:Makerere_University|Makerere University]], Yunivasite esinga obunene n'obukulu mu Uganda.<ref name="One">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=In memory of Prof Mbowa |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-09-06 |website=New Vision}}</ref> == Obuto bwe n'emisomo gye == Rose Mbowa yazaalibwa nga 18 Ogusooka 1943 mu kibuga ky'e [[:en:Kabale|Kabale]], mu [[:en:Western_Region,_Uganda|Buggwanjuba]] bwa Uganda, era Eva Nyinabantu Mbowa, [[:en:Homemaker|omukyala w'awaka]], ne Kasole Lwanda Mbowa, [[:en:Laboratory|omukugu mu labalatole]]. Oluvanyuma lw'okusomera ku masomero g'omukyalo, yaweebwa ekifo mu [[:en:Gayaza_High_School|Gayaza High School]], essomero ery'ekisulo Kilomita 19(12 mi), okuva mu kibuga kya Uganda ekikulu, [[:en:Kampala|Kampala]].<ref>{{Cite web |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda (Uganda) |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building,%20Kampala%20Road,%20Kampala,%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School,%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road,%20Kabanyoro,%20Central%20Region,%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=2026-09-06 |website=distancecalculator.globefeed.com}}</ref><ref name="Two">{{Cite book |date=2026-09-02 |title=The Guardian |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Guardian&oldid=1372812769 |language=en}}</ref> Oluvanyuma lw'emisomo gye ku ssomero ly'e Gayaza, yagenda mu maaso n'okusoma [[:en:English_literature|Litulikya w'olungereza]] ku [[:en:Makerere_University|Makerere University]], Kampala. Mu kaseera k'eyamala eyo, yali memba w'abazannyi mu fiyeta eya Makerere Free Travelling Theatre.<ref>{{Cite journal |title=Rose Mbowa |url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100142969 |journal=Oxford Reference |language=en-US |doi=10.1093/oi/authority.20110803100142969 |archive-url=http://web.archive.org/web/20220301000938/https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100142969 |archive-date=2022-03-01}}</ref> Mu 1969 yaweebwa ekifo mu [[:en:University_of_Leeds|University of Leeds]], nga yatikkirwa Diguli ey'okubiri mu kuzannya emizannyo ne katemba eya [[:en:Master_of_Arts|Master of Arts]] (MA) degree mu [[:en:Theatre|Drama & Theatre Arts.]]<ref>{{Cite journal |last=Banham |first=Martin |last2=Plastow |first2=Jane |date=2006-06-01 |title=African theatre and the University of Leeds |url=https://doi.org/10.1080/13569780600671179 |journal=Research in Drama Education: The Journal of Applied Theatre and Performance |publisher=Routledge |volume=11 |issue=2 |pages=247–260 |doi=10.1080/13569780600671179 |issn=1356-9783}}</ref><ref name="Two" /> == Emirimu gye egy'obukugu n'emizannyo gya fiyeta == Ng'omuzannyi era omuwandiisi 'emizannyo gya fiyeta, Mbowa yazannya ne Kkampuni ez'enjawulo mu Uganda. Yatuumibwa omuzannyi omukyala asinze ku National Theatre era n'afuna awaadi gyeyali asaana mu kuzannya mu 1973. Era yafuna awaadi y'omukozi wa filimu asinze okuva mu National Theatre Best Production award emirundi ebiri: emu yali y'amuzannyo gwe ''Nalumansi'' mu 1982 n'eya ''The Marriage of Anansewa'' ogw'awandiikibwa [[:en:Efua_Sutherland|Efua Sutherland]] mu 1983.<ref name="banham">{{Cite book |last=Banham |first=Martin |date=2001 |title=African Theatre: Playwrights & Politics |url=https://books.google.com/books?id=F5h8O8TafTUC&pg=PR14 |last2=Gibbs |first2=James Morel |last3=Gibbs |first3=James |last4=Osofisan |first4=Femi |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0-253-21458-4 |language=en}}</ref> Yazannya ng'omutwe omukulu okutambulira olugero mu muzannyo ogw'awandiikibwa [[:en:Bertolt_Brecht|Bertolt Brecht]] ogwa ''[[:en:Mother_Courage_and_Her_Children|Mother Courage and Her Children]],'' Mu kufulumya kwe okwasooka okukkirizibwa ng'omuzannyo gwe gw'ali mu lulimi olufirika. Ng'omuwandiisi w'omuzannyo, omulimu gwa Mbowa ogwasinga obukulu gw'ali gwa ''Mother Uganda and her Children. '' Ogwafulumizibwa aba London's Africa Centre, gwasooka kuzannyibwa mu 1987 era okuva kw'olwo, guzzenga guzannyibwa mu mawanga g'ebulaaya ng'obwagazi gw'ago bwayoleka enkulakulana n'okuwa ekitibwa East African theatre.<ref name=":0">{{Cite book |last=Breitinger |first=Eckhard |date=1994 |title=Theatre and performance in Africa: intercultural perspectives |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-3-927510-28-9 |publisher=Bayreuth University |others=Gesellschaft für die Neuen Englischsprachigen Literaturen |isbn=978-3-927510-28-9 |location=Bayreuth, Germany |oclc=30881945}}</ref> Y'aguwandiika n'abayizi b'e Makerere mu nteekateeka ya Eckhard Breitinger, ow'amaanyi omuzannyo ogwa genderera okwongera amaanyi mu byobufuzi ng'essira gwa lissannyo ku bugagga obuli mu mawanga n'eby'[[obuwangwa]] eby'enjawulo, [...] gw'ali gukubiriza abantu okwenyumiririza mu buwangwa bwabwe naye era nga gulabula ku bikolwa eby'okuvumaganya n'okuvvoola obuwangwa bw'abalala.'<ref name=":0" /> Omusomesa we yali Byron Kawadwa omuwandiisi w'emizannyo, eyattibwa amagye ga [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] mu 1977. Yali ky'akulabirako ky'amaanyi mu kisinde kya African [[:en:Theatre_for_development|Theatre for Development]] movement. Mu 1980, yakola n'ekibiina ky'abakyala b'omukyalo ekya rural Magere Women's Cooperative, era nga yakubiriza abakyala okukozeesa obuwangwa bwabwe okutunda ebirime by'abwe. Era yakola ko ngo pulodusa wa [[:en:Uganda_Broadcasting_Corporation|Radio Uganda]]<nowiki/>okumala omwaka. == Emirimu gy'eyakola mu kisaawe ky'ebyenjigiriza == Mbowa yatandiika ng'omusomesa mu dipatimenti y'okuyimba, okuzina n'okuzannya katemba mu Makerere University, nga tannafuuka Pulofeesa n'oluvanyuma akulira Dipatimenti oluvannyuma lw'eyali omukulembeze okusindikirirzibwa okuva mu Ggwanga. Yafulumya ebiwandiiko ebiwerako ebikwata ku mizannyo kya katemba mua Uganda era nayanjulaempapula ku Fiyeta ya Uganda mu lukuŋŋaana lw'abuli mwaka ku litulikya wa Africa ku [[:en:University_of_Bayreuth|University of Bayreuth]] wakati wa 1989 ne 1994. == Bye yaleka ng'omukululo == Mu 2005, Bakayimbira Dramactors bateekawo omuzannyo gwa, ''Kiwajja'', mu kujaguza olw'ebyo Rose Mbowa bye yawaayo mu fiyeta ya Uganda. == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} l820gj3am4emnurok3gaxu32a9c5akf 73927 73925 2026-09-06T08:59:26Z Ssemmanda will 3837 Ntereezezza omutwe 73927 wikitext text/x-wiki   [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] '''Rose Mbowa''' (18 Ogusooka 1943 – 11 Ogwokubiri 1999) yali Munnayuganda omuwandiisi, muzannyi wa filimu, omuyivuera omulwanirizi w'eddembe ly'abakyala. Yali pulofeesa owa filimu n'ebyakatemba mu ssetendekero wa [[:en:Makerere_University|Makerere University]], Yunivasite esinga obunene n'obukulu mu Uganda.<ref name="One">{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=In memory of Prof Mbowa |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-09-06 |website=New Vision}}</ref> == Obuto bwe n'emisomo gye == Rose Mbowa yazaalibwa nga 18 Ogusooka 1943 mu kibuga ky'e [[:en:Kabale|Kabale]], mu [[:en:Western_Region,_Uganda|Buggwanjuba]] bwa Uganda, era Eva Nyinabantu Mbowa, [[:en:Homemaker|omukyala w'awaka]], ne Kasole Lwanda Mbowa, [[:en:Laboratory|omukugu mu labalatole]]. Oluvanyuma lw'okusomera ku masomero g'omukyalo, yaweebwa ekifo mu [[:en:Gayaza_High_School|Gayaza High School]], essomero ery'ekisulo Kilomita 19(12 mi), okuva mu kibuga kya Uganda ekikulu, [[:en:Kampala|Kampala]].<ref>{{Cite web |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda (Uganda) |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building,%20Kampala%20Road,%20Kampala,%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School,%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road,%20Kabanyoro,%20Central%20Region,%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=2026-09-06 |website=distancecalculator.globefeed.com}}</ref><ref name="Two">{{Cite book |date=2026-09-02 |title=The Guardian |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=The_Guardian&oldid=1372812769 |language=en}}</ref> Oluvanyuma lw'emisomo gye ku ssomero ly'e Gayaza, yagenda mu maaso n'okusoma [[:en:English_literature|Litulikya w'olungereza]] ku [[:en:Makerere_University|Makerere University]], Kampala. Mu kaseera k'eyamala eyo, yali memba w'abazannyi mu fiyeta eya Makerere Free Travelling Theatre.<ref>{{Cite journal |title=Rose Mbowa |url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100142969 |journal=Oxford Reference |language=en-US |doi=10.1093/oi/authority.20110803100142969 |archive-url=http://web.archive.org/web/20220301000938/https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/oi/authority.20110803100142969 |archive-date=2022-03-01}}</ref> Mu 1969 yaweebwa ekifo mu [[:en:University_of_Leeds|University of Leeds]], nga yatikkirwa Diguli ey'okubiri mu kuzannya emizannyo ne katemba eya [[:en:Master_of_Arts|Master of Arts]] (MA) degree mu [[:en:Theatre|Drama & Theatre Arts.]]<ref>{{Cite journal |last=Banham |first=Martin |last2=Plastow |first2=Jane |date=2006-06-01 |title=African theatre and the University of Leeds |url=https://doi.org/10.1080/13569780600671179 |journal=Research in Drama Education: The Journal of Applied Theatre and Performance |publisher=Routledge |volume=11 |issue=2 |pages=247–260 |doi=10.1080/13569780600671179 |issn=1356-9783}}</ref><ref name="Two" /> == Emizannyo gya siteegi n'obukugu bwe == Ng'omuzannyi era omuwandiisi w'emizannyo gya fiyeta, Mbowa yazannya ne kkampuni ez'enjawulo mu Uganda. Yatuumibwa omuzannyi omukyala asinze ku National Theatre era n'afuna awaadi gyeyali asaana mu kuzannya mu 1973. Era yafuna awaadi y'omukozi wa filimu asinze okuva mu National Theatre Best Production award emirundi ebiri: emu yali y'amuzannyo gwe ''Nalumansi'' mu 1982 n'eya ''The Marriage of Anansewa'' ogw'awandiikibwa [[:en:Efua_Sutherland|Efua Sutherland]] mu 1983.<ref name="banham">{{Cite book |last=Banham |first=Martin |date=2001 |title=African Theatre: Playwrights & Politics |url=https://books.google.com/books?id=F5h8O8TafTUC&pg=PR14 |last2=Gibbs |first2=James Morel |last3=Gibbs |first3=James |last4=Osofisan |first4=Femi |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0-253-21458-4 |language=en}}</ref> Yazannya ng'omutwe omukulu okutambulira olugero mu muzannyo ogw'awandiikibwa [[:en:Bertolt_Brecht|Bertolt Brecht]] ogwa ''[[:en:Mother_Courage_and_Her_Children|Mother Courage and Her Children]],'' Mu kufulumya kwe okwasooka okukkirizibwa ng'omuzannyo gwe gw'ali mu lulimi olufirika. Ng'omuwandiisi w'omuzannyo, omulimu gwa Mbowa ogwasinga obukulu gw'ali gwa ''Mother Uganda and her Children. '' Ogwafulumizibwa aba London's Africa Centre, gwasooka kuzannyibwa mu 1987 era okuva kw'olwo, guzzenga guzannyibwa mu mawanga g'ebulaaya ng'obwagazi gw'ago bwayoleka enkulakulana n'okuwa ekitibwa East African theatre.<ref name=":0">{{Cite book |last=Breitinger |first=Eckhard |date=1994 |title=Theatre and performance in Africa: intercultural perspectives |url=https://en.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/978-3-927510-28-9 |publisher=Bayreuth University |others=Gesellschaft für die Neuen Englischsprachigen Literaturen |isbn=978-3-927510-28-9 |location=Bayreuth, Germany |oclc=30881945}}</ref> Y'aguwandiika n'abayizi b'e Makerere mu nteekateeka ya Eckhard Breitinger, ow'amaanyi omuzannyo ogwa genderera okwongera amaanyi mu byobufuzi ng'essira gwa lissannyo ku bugagga obuli mu mawanga n'eby'[[obuwangwa]] eby'enjawulo, [...] gw'ali gukubiriza abantu okwenyumiririza mu buwangwa bwabwe naye era nga gulabula ku bikolwa eby'okuvumaganya n'okuvvoola obuwangwa bw'abalala.'<ref name=":0" /> Omusomesa we yali Byron Kawadwa omuwandiisi w'emizannyo, eyattibwa amagye ga [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] mu 1977. Yali ky'akulabirako ky'amaanyi mu kisinde kya African [[:en:Theatre_for_development|Theatre for Development]] movement. Mu 1980, yakola n'ekibiina ky'abakyala b'omukyalo ekya rural Magere Women's Cooperative, era nga yakubiriza abakyala okukozeesa obuwangwa bwabwe okutunda ebirime by'abwe. Era yakola ko ngo pulodusa wa [[:en:Uganda_Broadcasting_Corporation|Radio Uganda]]<nowiki/>okumala omwaka. == Emirimu gy'eyakola mu kisaawe ky'ebyenjigiriza == Mbowa yatandiika ng'omusomesa mu dipatimenti y'okuyimba, okuzina n'okuzannya katemba mu Makerere University, nga tannafuuka Pulofeesa n'oluvanyuma akulira Dipatimenti oluvannyuma lw'eyali omukulembeze okusindikirirzibwa okuva mu Ggwanga. Yafulumya ebiwandiiko ebiwerako ebikwata ku mizannyo kya katemba mua Uganda era nayanjulaempapula ku Fiyeta ya Uganda mu lukuŋŋaana lw'abuli mwaka ku litulikya wa Africa ku [[:en:University_of_Bayreuth|University of Bayreuth]] wakati wa 1989 ne 1994. == Bye yaleka ng'omukululo == Mu 2005, Bakayimbira Dramactors bateekawo omuzannyo gwa, ''Kiwajja'', mu kujaguza olw'ebyo Rose Mbowa bye yawaayo mu fiyeta ya Uganda. == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}} lnwen4igugtxjf2iybycu1a5meuje2m Catheline Ndamira 0 9616 73900 61186 2026-09-06T08:17:30Z Samson Ssemakadde 6903 Nterezezza empandiika 73900 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Catheline Ndamira''' mukyala munnabyabizinensi era munnabyabufuzi wa Uganda nga abadde mubaka akiikirira abakyala mu [[:en:Kabale_District|Disitulikiti y'e Kabale]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=339 |access-date=2023-03-17 |archive-date=2021-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210429153725/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=339 |url-status=dead }}</ref> ekifo kino ekibaddemu okuva mu 2016. [[Category:Articles with hCards]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] == Ebimukwatako n'emisomo gye == Yazaalibwa nga 13 Ogwomunaana 1977. Catheline Ndamira emisomo gye egya ssekendule yagisomera ku [[Rubirizi (disitulikit)|Rubirizi]] S.S.S. Yasoma ebya bizinensi ku ssettendekero wa [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]], nga yafuna Satifiketi eya [[:en:Business_administration|business administration]] mu 2008, Era yafuna ne Dipulooma okuva ku [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]], mu [[:en:Kampala|Kampala]] mu 2010. Mu 2014, yafuna Diguli esooka mu kukwasanganya bizinensi eya Bachelor of Business Administration and Management okuva mu [[:en:Uganda_Martyrs_University|Uganda Martyrs University]].<ref>{{Cite web |date=2021-01-16 |title=Mwesigye, Ninsiima dispute Kabale results |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mwesigye-ninsiima-dispute-kabale-results-1641198 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Emirimu gy'akoze == Wakati wa 2010 ne 2015 yakola ng'omukwanaganya w'ebyenfuna mu Kampuni ya VIDAS ENGINEERING SERVICES CO. LTD Oluvanyuma lw'[[:en:2016_Ugandan_general_election|okulonda okwabonna okw'ali mu Gwokubiri 2016]], Catheline Ndamira Atwakiire yalondebwa ku kifo ky'omubaka akiikirira abakyalA MU [[:en:Kabale_District|Disitulikiti y'e Kabale]] mu 2016. == Emirimu gye mu Paalamenti == Okuggyako obuvunanyizibwa bwalina mu Paalamenti, buno bw'[[:en:Parliamentary_committees|ebukiiko bwatuulako mu Paalamenti]]: * Mmemba ku kakiiko akakwasaganya esimbi z'abakozi ba Gavumenti * Akakiiko akakwasaganya eby'obulamuPatliament of Uganda retrieved 15 April 2020 == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} {{DEFAULTSORT:Ndamira, Catheline}} m309m3rsyz3r10oxcrotgcpz8izwfae Annet Nyakecho 0 9648 73899 69708 2026-09-06T08:09:00Z Lillylove256 10862 ntereezeza ebijuliziddwa 73899 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Annet Nyakecho''' era gwe bamannyi nga '''Okwenye Annet Nyakecho,''' yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1982. Munnayuganda, munnabyabufuzi, mukyala munnabizinensi,<ref name=":0">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news/headlines/53652-meet-nyakecho-the-mp-who-has-served-two-constituencies.html |access-date=2024-04-02 |archive-date=2022-10-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221016223247/https://observer.ug/news/headlines/53652-meet-nyakecho-the-mp-who-has-served-two-constituencies.html |url-status=dead }}</ref> era Omubaka omukyala mu Paalamenti akiikirira Essaza lye Tororo ey'Obukiikakkono mu [[:en:Tororo_District|Disitulikiti ye Tororo]].<ref name=":1">{{Cite web |title=Parliament of Uganda |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=180 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210429154024/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=180 |archive-date=2021-04-29 |access-date=2026-09-06 |website=www.parliament.go.ug}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |date=2020-03-17 |title=Tumukunde saga: MP Nyakecho, 9 others not held on treason charges- Police |url=https://nilepost.co.ug/news/69946/tumukunde-saga-mp-nyakecho-9-others-not-held-on-treason-charges-police |access-date=2026-09-06 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.mpscanug.com/profile/nyakechoannet/ |access-date=2024-04-02 |archive-date=2022-10-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221016142348/https://www.mpscanug.com/profile/nyakechoannet/ |url-status=dead }}</ref> [[:en:Independent_politician|Munnabyabufuzi atalina kibiina]].<ref name=":1" /><ref name=":3" /><ref>https://www.ugandadecides.com/candidate.php?id=610</ref> Yawereza nga omubaka omukyala mu Paalamenti akiikirira Disitulikiti ye Otuke mu Paalamenti ey'omwenda. Mu Paalamenti ey'ekkumi, yawereza ng'omubaka wa Tororo ey'Obukiikakkono.<ref name=":0" /><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/tororo-north-mp-nyakecho-cleared-1705648</ref> Esaawa eno ye mubaka wa Paalamenti omukyala akiikirira Tororo mu Paalamenti ey kumineemu ey'e Uganda .<ref>{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2020/07/02/tororo-mp-annet-nyakecho-says-her-voters-will-miss-her-smile-dance-strokes-and-hairstyles-if-election-campaigns-are-held-scientifically/ |title=Archive copy |access-date=2024-04-02 |archive-date=2024-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240620161750/https://matookerepublic.com/2020/07/02/tororo-mp-annet-nyakecho-says-her-voters-will-miss-her-smile-dance-strokes-and-hairstyles-if-election-campaigns-are-held-scientifically/ |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma lw'okutondebwawo kwa Disitulikiti ya Otuke mu 2009, kino kyamuwa akakisa nga mu 2011 y'oku kubaali beesimbyeewo ku kifo ky'omubaka omukyala, naye nga teyawangula.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yeesimbawo n'awangula ekisanja kye ekyali kisooka mu Paalamenti eyo mwenda, ng'ali ku tikiti ya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]], nga Omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira abavubuka ng'awangudde abala musavan abaali bamwesimbyeko, wadde nga teyalina ntegeka yakwegata ku byabufuzi.<ref name=":0" /> == Eby'enjigiriza == Mu 1994, yamaliriza ebigezo bye ebya P7 ku Rock View School erisinganibwa e Tororo. Mu 1998, [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|yafuna satifikeeti ye eya S4]] okuva kusomero lya Nkono Memorial S.S. erisinganibwa e Kaliro.<ref name=":1" /> Mu 2000, syaweewa [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|satifikeeti ya S6]] okuva ku City High School nga lino lisinganibwa Kololo, ate oluvannyuma neyeegata ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]]<ref name=":0" /><ref name=":3" /> fgyeyatikirwa ne Diguli mu By'okulakulanya ebitundu mu 2008.<ref name=":1" /> == Obulamu bwe mu by'emirimu == Yaweebwako omulimu gw'okukola nga omumyuka w'akola ku by'okunoonyereza ku kitebe kya kampuni ya massimu ekya MTN ekikulu mu 2000, yaliko ne ku pulojekiti y'okulakulanya 'eby'enddya n'ekikula ky'abaana mu Tororo okuva mu 2001 okutuuka mu 2002), ne ku African Centre for Institutional Development esinganibwa mu Kampala okuva mu 2002 okutuuka mu 2003.<ref name=":1" /> == Obulamu bwe mu by'obufuzi == Yawerezaako mu Paalamenti ya Uganda nga omu kubaali ku kakiiko akavunaanyizibwa ku by'ensonga z'ebweru w'eggwanga, okuva mu 2011 okutuuka mu 2013, yaliko ku kakiiko akavunaanyizibwa ku by'embalirira wakati wa 2011 okutuuka mu 2013, yaliko ku kakiiko akadukanya eby'amateeka, n'ensonga za Paalamenti okuva mu 2013 okutuuka mu 2013, nga kw'oteeka n'okubeera ssentebe w'akakiiko akavunaanyizibwa ku sayaansi ne tekinologiya, okuva mu 2015 okutuuka mu 2016.<ref name=":1" /> Yawerezaako nga Omubaka wa Paalamenti mu Paalamenti ya Uganda eyo mwenda, kumi ne kumineemu.<ref name=":1" /> Yawerezaako nga ssentebe w'akakiiko k'eby'empuliziganya, obubaka wamu ne tekinologiya, wabula oluvannyuma [[:en:Ruth_Nankabirwa|Ruth Nankabirwa]] eyali akwasisa amateeka namusuula okuva mu kifo kino n'amusikiza eyali Omubaka wa Dokolo y'omubukiika ddyo [[:en:Paul_Amoru|Paul Amoru]].<ref>https://www.independent.co.ug/nankabirwa-drops-mp-annet-nyakecho-from-ict-committee-leadership/</ref> Annet Nyakecho ng'ali wamu ne baawe Levi Otim, mwanyina wamu n'abala abasinganibwa mu maka ga minisita eyaliko ow'eby'okwerinda, Lt. Gen. [[:en:Henry_Tumukunde|Henry Tumukunde]], baakwatibwa era nebatekebwa mu kkomera.<ref name=":2" /> Yeeyali omukwanaganya wa Lt. Gen. Henry Tumukunde mu ggwanga lyonna mu kakuyege w'okunoonya akalulu ka pulezidenti aka 2021.<ref>https://chimpreports.com/tumukunde-saga-mp-nyakecho-detained-at-jinja-road/</ref> == Emirimu emiralala gy'ayongerako == Yakolako nga mu Paalalamenti ya Uganda nga omu kubaali kukakiiko akakola ku by'embaliriza y'abantu, wamu ne ku kakiiko akawereza abantu n'e gavumenti z'ebitundu.<ref name=":1" /> == Obulamu bwe == Yafumbirwa Levi Otim.<ref name=":1" /><ref name=":2" /> Mukyala asinza Katonda era ng'akiririza mu ddiini ya bukulisitaayo.<ref name=":3" /> == Laba ne bino == * [[:en:List_of_members_of_the_eleventh_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa babaka abali mu Paalamenti eye kumineemu]] * [[:en:List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa babaka abali mu Paalamenti ya Uganda eye kumi]] * [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lwa babaka abali mu Paalamenti ya Uganda eyomwenda]] * [[:en:National_Resistance_Movement|Ekibiina kye by'obufuzi ekya National Resistance Movement]] * [[:en:Independent_politician|Banabyabufuzi abatalina bibiina]] * [[:en:Otuke_District|Disitulikiti ye Otuke]] * [[:en:Tororo_District|Disitulikiti ye Tororo]] * [[:en:Ruth_Nankabirwa|Ruth Nankabirwa]] * [[:en:Paul_Amoru|Paul Amoru]] == Ewalala w'oyinza okubigya == * [https://www.parliament.go.ug/ Ku mikutu gya yintaneeti egya Paalamenti ya Uganda] * [https://www.facebook.com/annetnyakecho/ Hon Annet Nyakecho ku mukutu gwa Facebook] * [https://twitter.com/nyakechoa?lang=en Nyakecho Annet ku mutu gwa Twitter] * [https://ug.linkedin.com/in/hon-nyakecho-annet-b5885574 Hon. Nyakecho Annet ku mukutu gwa Linkedin] * https://web.archive.org/web/20210514143305/https://theinsider.ug/index.php/2018/10/09/exclusive-mp-nyakecho-dumps-mp-lover-elopes-with-rdcs-son/ == Ebijuliziddwaamu == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] 50wz92x5efl3k92bz1jagr82b2i2qxt 73908 73899 2026-09-06T08:27:04Z Lillylove256 10862 ntereezeza ebijuliziddwa 73908 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Annet Nyakecho''' era gwe bamannyi nga '''Okwenye Annet Nyakecho,''' yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1982. Munnayuganda, munnabyabufuzi, mukyala munnabizinensi,<ref name=":0">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://observer.ug/news/headlines/53652-meet-nyakecho-the-mp-who-has-served-two-constituencies.html |access-date=2024-04-02 |archive-date=2022-10-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221016223247/https://observer.ug/news/headlines/53652-meet-nyakecho-the-mp-who-has-served-two-constituencies.html |url-status=dead }}</ref> era Omubaka omukyala mu Paalamenti akiikirira Essaza lye Tororo ey'Obukiikakkono mu [[:en:Tororo_District|Disitulikiti ye Tororo]].<ref name=":1">{{Cite web |title=Parliament of Uganda |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=180 |archive-url=http://web.archive.org/web/20210429154024/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=180 |archive-date=2021-04-29 |access-date=2026-09-06 |website=www.parliament.go.ug}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |date=2020-03-17 |title=Tumukunde saga: MP Nyakecho, 9 others not held on treason charges- Police |url=https://nilepost.co.ug/news/69946/tumukunde-saga-mp-nyakecho-9-others-not-held-on-treason-charges-police |access-date=2026-09-06 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.mpscanug.com/profile/nyakechoannet/ |access-date=2024-04-02 |archive-date=2022-10-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221016142348/https://www.mpscanug.com/profile/nyakechoannet/ |url-status=dead }}</ref> [[:en:Independent_politician|Munnabyabufuzi atalina kibiina]].<ref name=":1" /><ref name=":3" /><ref>https://www.ugandadecides.com/candidate.php?id=610</ref> Yawereza nga omubaka omukyala mu Paalamenti akiikirira Disitulikiti ye Otuke mu Paalamenti ey'omwenda. Mu Paalamenti ey'ekkumi, yawereza ng'omubaka wa Tororo ey'Obukiikakkono.<ref name=":0" /><ref>{{Cite web |date=2021-01-15 |title=Tororo North MP Nyakecho cleared |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/tororo-north-mp-nyakecho-cleared-1705648 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Esaawa eno ye mubaka wa Paalamenti omukyala akiikirira Tororo mu Paalamenti ey kumineemu ey'e Uganda .<ref>{{Cite web |url=https://www.matookerepublic.com/2020/07/02/tororo-mp-annet-nyakecho-says-her-voters-will-miss-her-smile-dance-strokes-and-hairstyles-if-election-campaigns-are-held-scientifically/ |title=Archive copy |access-date=2024-04-02 |archive-date=2024-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240620161750/https://matookerepublic.com/2020/07/02/tororo-mp-annet-nyakecho-says-her-voters-will-miss-her-smile-dance-strokes-and-hairstyles-if-election-campaigns-are-held-scientifically/ |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma lw'okutondebwawo kwa Disitulikiti ya Otuke mu 2009, kino kyamuwa akakisa nga mu 2011 y'oku kubaali beesimbyeewo ku kifo ky'omubaka omukyala, naye nga teyawangula.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yeesimbawo n'awangula ekisanja kye ekyali kisooka mu Paalamenti eyo mwenda, ng'ali ku tikiti ya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]], nga Omubaka wa Paalamenti eyali akiikirira abavubuka ng'awangudde abala musavan abaali bamwesimbyeko, wadde nga teyalina ntegeka yakwegata ku byabufuzi.<ref name=":0" /> == Eby'enjigiriza == Mu 1994, yamaliriza ebigezo bye ebya P7 ku Rock View School erisinganibwa e Tororo. Mu 1998, [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|yafuna satifikeeti ye eya S4]] okuva kusomero lya Nkono Memorial S.S. erisinganibwa e Kaliro.<ref name=":1" /> Mu 2000, syaweewa [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|satifikeeti ya S6]] okuva ku City High School nga lino lisinganibwa Kololo, ate oluvannyuma neyeegata ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]]<ref name=":0" /><ref name=":3" /> fgyeyatikirwa ne Diguli mu By'okulakulanya ebitundu mu 2008.<ref name=":1" /> == Obulamu bwe mu by'emirimu == Yaweebwako omulimu gw'okukola nga omumyuka w'akola ku by'okunoonyereza ku kitebe kya kampuni ya massimu ekya MTN ekikulu mu 2000, yaliko ne ku pulojekiti y'okulakulanya 'eby'enddya n'ekikula ky'abaana mu Tororo okuva mu 2001 okutuuka mu 2002), ne ku African Centre for Institutional Development esinganibwa mu Kampala okuva mu 2002 okutuuka mu 2003.<ref name=":1" /> == Obulamu bwe mu by'obufuzi == Yawerezaako mu Paalamenti ya Uganda nga omu kubaali ku kakiiko akavunaanyizibwa ku by'ensonga z'ebweru w'eggwanga, okuva mu 2011 okutuuka mu 2013, yaliko ku kakiiko akavunaanyizibwa ku by'embalirira wakati wa 2011 okutuuka mu 2013, yaliko ku kakiiko akadukanya eby'amateeka, n'ensonga za Paalamenti okuva mu 2013 okutuuka mu 2013, nga kw'oteeka n'okubeera ssentebe w'akakiiko akavunaanyizibwa ku sayaansi ne tekinologiya, okuva mu 2015 okutuuka mu 2016.<ref name=":1" /> Yawerezaako nga Omubaka wa Paalamenti mu Paalamenti ya Uganda eyo mwenda, kumi ne kumineemu.<ref name=":1" /> Yawerezaako nga ssentebe w'akakiiko k'eby'empuliziganya, obubaka wamu ne tekinologiya, wabula oluvannyuma [[:en:Ruth_Nankabirwa|Ruth Nankabirwa]] eyali akwasisa amateeka namusuula okuva mu kifo kino n'amusikiza eyali Omubaka wa Dokolo y'omubukiika ddyo [[:en:Paul_Amoru|Paul Amoru]].<ref>{{Cite web |last=Independent |first=The |date=2020-06-24 |title=Nankabirwa drops MP Annet Nyakecho from ICT committee leadership |url=https://www.independent.co.ug/nankabirwa-drops-mp-annet-nyakecho-from-ict-committee-leadership/ |access-date=2026-09-06 |website=The Independent Uganda: |language=en-US}}</ref> Annet Nyakecho ng'ali wamu ne baawe Levi Otim, mwanyina wamu n'abala abasinganibwa mu maka ga minisita eyaliko ow'eby'okwerinda, Lt. Gen. [[:en:Henry_Tumukunde|Henry Tumukunde]], baakwatibwa era nebatekebwa mu kkomera.<ref name=":2" /> Yeeyali omukwanaganya wa Lt. Gen. Henry Tumukunde mu ggwanga lyonna mu kakuyege w'okunoonya akalulu ka pulezidenti aka 2021.<ref>{{Cite web |last=Okello |first=Dickens H. |date=2020-03-14 |title=TUMUKUNDE SAGA: MP Nyakecho Detained at Jinja Road |url=https://chimpreports.com/tumukunde-saga-mp-nyakecho-detained-at-jinja-road/ |access-date=2026-09-06 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> == Emirimu emiralala gy'ayongerako == Yakolako nga mu Paalalamenti ya Uganda nga omu kubaali kukakiiko akakola ku by'embaliriza y'abantu, wamu ne ku kakiiko akawereza abantu n'e gavumenti z'ebitundu.<ref name=":1" /> == Obulamu bwe == Yafumbirwa Levi Otim.<ref name=":1" /><ref name=":2" /> Mukyala asinza Katonda era ng'akiririza mu ddiini ya bukulisitaayo.<ref name=":3" /> == Laba ne == * Olukalala lwa babaka ba Paalamenti ey'ekkumineemu * Olukalala lwa babaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi * Olukalala lwa babaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda * [[National Resistance Movement|Ekibiina kye by'obufuzi ekya National Resistance Movement]] * [[Otuke (disitulikit)|Disitulikiti ye Otuke]] * [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti ye Tororo]] * [[Ruth Nankabirwa]] * [[Paul Amoru]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia == * [https://www.parliament.go.ug/ Ku mikutu gya yintaneeti egya Paalamenti ya Uganda] * [https://www.facebook.com/annetnyakecho/ Hon Annet Nyakecho ku mukutu gwa Facebook] * [https://twitter.com/nyakechoa?lang=en Nyakecho Annet ku mutu gwa Twitter] * [https://ug.linkedin.com/in/hon-nyakecho-annet-b5885574 Hon. Nyakecho Annet ku mukutu gwa Linkedin] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaakiika mu Palamenti ya Uganda ey'omwenda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] j799mrytd95y5tioy3xtxm656qvy16f Miriam Mukhaye 0 10547 73917 71284 2026-09-06T08:39:37Z Musuuza 11013 ntereezezza ku bijuliziddwa 73917 wikitext text/x-wiki [[File:Mukhaye Miriam.jpg|thumb|Mukhaye Miriam]] '''Miriam Mukhaye''' Munnabyabufuzi, Munnayuganda nga ye mubaka ataliina kibiina eyalondebwa okuba [[:en:Member_of_parliament|Memba mu Paalamenti]] akiikirira [[:en:Mbale_District|Disitulikiti y'e Mbale]] okuva mu 2021 okutuusa 2026.<ref>{{Cite web |title=Mukhaye Miriam - 2021 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/mukhaye-miriam-10538/ |access-date=2026-09-06 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref><ref name=":0" /> Ye [[:en:CEO|CEO]] w'ekitongole kya Miriam Mukhaye Foundation''',''' ekikwasaganya "okukunga abantu n'okuyamba ku balimi aba wansi ng'akozesa ssente ze".<ref>{{Cite web |title=Miriam Mukhaye |url=https://www.f6s.com/member/mukhaye-miriam |access-date=2024-04-03 |website=F6S |language=en}}</ref> Era aweereza mu busobozi n'obukiiko obw'enjawulo, omuli akakiiko ka Paalamenti ak'obwenkanya, Minisitule y'ekikula ky'abantu mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]].<ref name=":0">{{Cite web |title=MUKHAYE MIRIAM - UGLEADER |url=https://ugleader.com/leader/976/mukhaye-miriam |access-date=2026-09-06 |website=ugleader.com}}</ref> Mukhaye yasomera ku Bubulo Girls High School ne Mbale Secondary School.<ref>{{Cite web |date=2023-09-10 |title=Mbale SS shines in science subjects |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/education/mbale-ss-shines-in-science-subjects-4364406 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref>Oluvanyuma yafuna Diguli mu buweereza bwa Gavumenti eya [[:en:Public_administration|public administration]] okuva ku [[:en:Islamic_University_in_Uganda|Islamic University in Uganda]], nga yagobererwa Dipuloma ey'enyongereza mu ssomo eddala ery'okukwasaganya abakozi (human resource management) okuva ku [[:en:Uganda_Management_Institute|Uganda Management Institute]] mu Kampala.  == Laba na bino == * [[:en:Anita_Among|Anet Anita Among]] * [[:en:Cecilia_Ogwal|Cecilia Atim Ogwal]] == Ebijuliziddwamu == {{Reflist}}  [[Category:Ebitundu bya Uganda eby'enjawulo]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] oxf524nhws9hkyko3mo8ryq1k9dtrwy John Musinguzi Rujoki 0 10935 73886 35893 2026-09-06T07:32:49Z Lillylove256 10862 ntereezeza ebijuliziddwa 73886 wikitext text/x-wiki '''John Musinguzi Rujoki''' (yazaalibwa c. 1973), Munnayuganda omumanyi mu kubala era omukulembeze w'ekitongole omukulu nga aweereza nga [[:en:Commissioner-General|omukulu mu Kulaba enzirukanya y'emirimu]] mu [[:en:Uganda_Revenue_Authority|Kitongole Ekiwooza Ky'omusolo mu ggwanga]], okuva nga 2 Ogwokuna 2020.<ref>{{Cite web |title=New Era at URA as Musinguzi Rujoki Assumes Office as 6th Commissioner General – Online news from Uganda and the East African region – SoftPower News |url=https://www.softpower.ug/new-era-at-ura-as-musinguzi-rujoki-assumes-office-as-6th-commissioner-general/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20200422232942/https://www.softpower.ug/new-era-at-ura-as-musinguzi-rujoki-assumes-office-as-6th-commissioner-general/ |archive-date=2020-04-22 |access-date=2026-09-06 |website=www.softpower.ug |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n'okusoma kwe == Musinguzi yazaalibwa mu Rubirizi, Uganda nga asuubirwa okuzaalibwa mu 1973. Nga amaze okusomera ku masomero g'omukitundu, yaweebwa ekifo mu [[:en:Ntare_School|Ntare School]], essomero ly'abalenzi bokka ery'ekitiibwa erisangibwa mu kibuga ky'e[[:en:Mbarara|Mbarara]], nga eno gyeyasomera [[:en:High_School_Diploma|siniya ey'omukaaga]]. Oluvannyuma yaweebwa ekifo ku [[:en:Makerere_University|Makerere University]], nga eno y'e [[:en:Public_university|Ssettendekero ya Gavumenti]], esinga obukulu n'obunene mu Uganda. Eno yatikkirwa ne where he graduated with a [[:en:Bachelor_of_Science|Diguli ya Sayansi]] mu [[:en:Mathematics|By'okubala]]. Yeeyongerayo ku [[:en:University_of_Greenwich|University of Greenwich]], esangibwa mu Bungereza, nga eno yatikkirwa ne [[:en:Master_of_Science|Diguli Ey'okubiri eya Sayansi]] mu bya [[:en:Computing|Kompyuta]] n'okukola [[:en:Information_Systems|Information Systems]].<ref name=":0">{{Cite web |date=2020-07-19 |title=Musinguzi Rujoki: The man wielding the big axe at URA |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/musinguzi-rujoki-the-man-wielding-the-big-axe-at-ura-1892464 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Omulimu gwe == Mu 2000, Rujoki yaweereza nga akulira eby'ensimbi n'okubalirira mu ''Special Revenue Protection Services'' (SRPS), nga kino ky'ekitongole ky'amagye ekikwatagana n'ekitongole Ky'eggwanga Ekiwooza Omusolo ekya URA. Ekitongole kino kyebazibwa nnyo olw'okumalawo okukukusa ebyamaguzi ku nsalo za Uganda ku [[:en:Lake_Nalubaale|Nyanja Nalubaale]].<ref name=":1">{{Cite web |last=Africa |first=CEO East |date=2020-05-31 |title=JOHN MUSINGUZI RUJOKI: A portrait of the reformer at Uganda Revenue Authority {{!}} CEO East Africa |url=https://www.ceo.co.ug/john-musinguzi-rujoki-a-portrait-of-the-reformer-at-uganda-revenue-authority/ |access-date=2026-09-06 |language=en-US}}</ref> Mu Gwokuna okukulembera mu URA, nga omukulu mu kulaba enzirukanya y'emirimu nga adda mu bigere bya [[:en:Doris_Akol|Doris Akol]], eyali aweerezza okumala omwaka gumu n'emyezi etaano ku myaka ena gyebaali bakkaanyako mu buwandiike. Mu nnaku nkaaga mu kifo kino, abakulu bana abaali bakola mu ekitongole baasaba okulekulira era okusaba kwabwe nekukkirizibwa ab'akakiiko akaddukanya ekitongole.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web |date=2020-07-19 |title=New era of integrity starts now, URA board says as staff resign |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/new-era-of-integrity-starts-now-ura-board-says-as-staff-resign-1892372 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Ebirala ebimukwatako == Okwongereza ku mirimu gye emirala, Rujoki aweereza nga [[:en:Chairman|Ssentebe]] w'akakiiko akakulira Ekitongole kya ''National Information Technology Authority'' (NITA-U), okuva mu Gwekkumi gwa 2019.<ref name=":1" /> Era ye muwi w'amagezi omukulu ku nsonga [[:en:Information_and_Communications_Technology|Z'ebyempuliziganya ne Tekinologiya]] ow'[[:en:President_of_Uganda|omukulembeze w'eggwanga]] okuva mu 2015.<ref name=":0" /> Mu busobozi bwe. nga Akulira okulaba enzirukanya y'emirimu, atuula ku [[:en:Board_of_directors|kakiiko akakulira]] Ekitongole Ekiwooza Ky'omusolo mu Ggwanga akatuulako abantu omusanvu bga beyaddira mu bigere bwe baakolanga.<ref>{{Cite web |date=2021-01-15 |title=Government doubles pay for URA board members |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/government-doubles-pay-for-ura-board-members-1683528 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Ebijuliziddwa == 2859pf0zg9jbtncwz8r5wl993qs3llm Eldad Mwangusya 0 10983 73933 69899 2026-09-06T09:18:23Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 Nkozeemu ekyukakyuka 73933 wikitext text/x-wiki   '''Eldad Mwangusya''' Mulamuzi Omunnayuganda ng'awereza mu nga Omulamuzi mu [[:en:Supreme_Court_of_Uganda|Kkooti ya Uganda Enkulu]] okuviira ddala mu 2015.<ref name="App">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1409106/museveni-appoints-judges</ref> == Emirimu gye == Omulamuzi Mwangusya yatandika emirimu gye egy'okubeera munamateeka mu 12976, nga Saabalamuzi w'eggwanga mu [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisitule evunaanyizibwa ku By'amateeka]]. Yalinya okuyita mu maddaala okufuuka eyali akulira ssaabalamuzi w'eggwanga. Mu banga lya myaka gum, okuva mu 1997 okutuuka mu 1988, yakolako nga munamateeka eyali yeekozesa.<ref name="Bio">{{Cite web |last=Mulindwa |first=Isaac Prince |date=2016-03-22 |title=The Judges of the Supreme Court of Uganda- Their Career Side. |url=https://medium.com/@princemulindwaisaac/profiling-the-justices-of-the-supreme-court-the-career-side-b3a3d0e02bc9 |access-date=2026-09-06 |website=Medium |language=en}}</ref><ref name="About">{{Cite news |last=App |first=Daily Monitor |title=Who is who of the justices to hear the presidential poll |url=http://mobile.monitor.co.ug/specialreports/elections/2471424-3105914-format-xhtml-pubyu6z/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910035955/http://mobile.monitor.co.ug/specialreports/elections/2471424-3105914-format-xhtml-pubyu6z/index.html |archive-date=2017-09-10 |access-date=2026-09-06 |language=en}}</ref> Yatandika nga omulamuzi w'omubitundu mu Fort Portala ne Masaka. Oluvannyuma yatikirwa okugenda mu Kkooti Enkulu, n'alinya mu kifo ky'okubeera Omumyuka w'eyali akulira etabi erivunaanyizibwa ku by'amamennyi b'amateeka munsi yonna mu Kkooti Enkulu. Oluvannyuma yafuuka eyali akulira etabi erivunaanyizibwa ku By'ensonga z'Abantu mu Kkooti Enkulu.<ref name="Bio" /><ref name="About" /> Mu 2013, yaweebwa okugenda okutandika okukolera mu Kkooti Ejulirwaamu, nga eno era ekola nga Kkooti ku bya Semateeka afuga eggwanga. Mu Kkooti evunaanyizibwa mu kutaputa Semateeka w<nowiki>'eggwanga, Mwangusya yaandiika okusalawo kw''abasinga okwali mu kkooti, okwa menya menya eteeka eryali mu kuvumirira obuli bw'</nowiki>ebisiyaga ku musingi nti lyali liyisiddwa palameenti nga tebasoose kuyita kulungaana".<ref name="Bio" /> Mu 2014, Omulamuzi Mwangusya y'omu kubaali ku balamuzi omusanvu abaasalaawo nti tekyaali kya semateeka wa ggwanga okuddamu okukomyawo eyali Saabalamuzi [[:en:Benjamin_Odoki|Benjamin Odoki]] oluvannyuma lw'okubeera nga yali yawumula ng'awezezza emyaka 70.<ref name="Bio" /> == Ebirala byeyateeka ngako esira == Omulamuzi Mwangusya yakolaki nga eyali omuwabuzi w'abanamateeka mu Kakiiko k'abebuuzibwako ngako oluvannyuma lw'okubeera nga Waliwo abasibe abaali batolose okuva mu komera lya Murchison Bay wamu n'akakiiko akeebuzibwaako mu bintu byokutambuza amabaluwa ebitereke wamu n'ebyenpuliziganya mu Uganda. Yawerezako nga omu ku baali ku kakiiko akakulu akaali kadukanya [[:en:Non_Government_Organisations|Ebitongole gavumenti by'etalinaako buvunaanyizibwa]] mu Uganda.<ref name="About" /> == Laba nebino == * [[:en:Judiciary_of_Uganda|Bannamateeka mu Uganda]] == Ebijuliziddwaamu == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubiggya == * Ekooti ewadde okusalawo okuddamu okwekaanya tenda eyaweebwa okuzimba ekiyiiriro kya Karuma [[Category:Abalamuzi ba Uganda]] ouaa8wq2k21da5zx64ea6c07kfg8cjw 73934 73933 2026-09-06T09:21:11Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 Nkozeemu ekyukakyuka 73934 wikitext text/x-wiki   '''Eldad Mwangusya''' Mulamuzi Omunnayuganda ng'awereza mu nga Omulamuzi mu [[:en:Supreme_Court_of_Uganda|Kkooti ya Uganda Enkulu]] okuviira ddala mu 2015.<ref name="App">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1409106/museveni-appoints-judges</ref> == Emirimu gye == Omulamuzi Mwangusya yatandika emirimu gye egy'okubeera munamateeka mu 12976, nga Saabalamuzi w'eggwanga mu [[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisitule evunaanyizibwa ku By'amateeka]]. Yalinya okuyita mu maddaala okufuuka eyali akulira ssaabalamuzi w'eggwanga. Mu banga lya myaka gum, okuva mu 1997 okutuuka mu 1988, yakolako nga munamateeka eyali yeekozesa.<ref name="Bio">{{Cite web |last=Mulindwa |first=Isaac Prince |date=2016-03-22 |title=The Judges of the Supreme Court of Uganda- Their Career Side. |url=https://medium.com/@princemulindwaisaac/profiling-the-justices-of-the-supreme-court-the-career-side-b3a3d0e02bc9 |access-date=2026-09-06 |website=Medium |language=en}}</ref><ref name="About">{{Cite news |last=App |first=Daily Monitor |title=Who is who of the justices to hear the presidential poll |url=http://mobile.monitor.co.ug/specialreports/elections/2471424-3105914-format-xhtml-pubyu6z/index.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20170910035955/http://mobile.monitor.co.ug/specialreports/elections/2471424-3105914-format-xhtml-pubyu6z/index.html |archive-date=2017-09-10 |access-date=2026-09-06 |language=en}}</ref> Yatandika nga omulamuzi w'omubitundu mu Fort Portala ne Masaka. Oluvannyuma yatikirwa okugenda mu Kkooti Enkulu, n'alinya mu kifo ky'okubeera Omumyuka w'eyali akulira etabi erivunaanyizibwa ku by'amamennyi b'amateeka munsi yonna mu Kkooti Enkulu. Oluvannyuma yafuuka eyali akulira etabi erivunaanyizibwa ku By'ensonga z'Abantu mu Kkooti Enkulu.<ref name="Bio" /><ref name="About" /> Mu 2013, yaweebwa okugenda okutandika okukolera mu Kkooti Ejulirwaamu, nga eno era ekola nga Kkooti ku bya Semateeka afuga eggwanga. Mu Kkooti evunaanyizibwa mu kutaputa Semateeka w<nowiki>'eggwanga, Mwangusya yaandiika okusalawo kw''abasinga okwali mu kkooti, okwa menya menya eteeka eryali mu kuvumirira obuli bw'</nowiki>ebisiyaga ku musingi nti lyali liyisiddwa palameenti nga tebasoose kuyita kulungaana".<ref name="Bio" /> Mu 2014, Omulamuzi Mwangusya y'omu kubaali ku balamuzi omusanvu abaasalaawo nti tekyaali kya semateeka wa ggwanga okuddamu okukomyawo eyali Saabalamuzi [[:en:Benjamin_Odoki|Benjamin Odoki]] oluvannyuma lw'okubeera nga yali yawumula ng'awezezza emyaka 70.<ref name="Bio" /> == Ebirala byeyateeka ngako esira == Omulamuzi Mwangusya yakolaki nga eyali omuwabuzi w'abanamateeka mu Kakiiko k'abebuuzibwako ngako oluvannyuma lw'okubeera nga Waliwo abasibe abaali batolose okuva mu komera lya Murchison Bay wamu n'akakiiko akeebuzibwaako mu bintu byokutambuza amabaluwa ebitereke wamu n'ebyempuliziganya mu Uganda. Yawerezako nga omu ku baali ku kakiiko akakulu akaali kadukanya [[:en:Non_Government_Organisations|Ebitongole gavumenti by'etalinaako buvunaanyizibwa]] mu Uganda.<ref name="About" /> == Laba ne == * [[:en:Judiciary_of_Uganda|Bannamateeka mu Uganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubiggya == * Ekooti ewadde okusalawo okuddamu okwekaanya tenda eyaweebwa okuzimba ekiyiiriro kya Karuma [[Category:Abalamuzi ba Uganda]] 0jqsc2zjzbdh9yuuzxdbvv9hthednfs Cabinet of Uganda 0 11023 73889 70166 2026-09-06T07:38:32Z NKINZIK MARIE 7432 ntaddemu reference 73889 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mu '''kabineti ya Uganda''' (2021 okutuuka 2026) mulimu baminisita abajjuvu oba bayite kabineti minisita 30 ne baminisita ababeezi oba abamyuka 50 (bano baali 51 kyokka omuwendo gwakka oluvanyuma lwokufa kwa Sarah Mateke eyali minisita omubeezi ow'ebyokwerinda mu gw'omwenda 2024).<ref>{{Cite web |date=2024-09-07 |title=State Minister for defence, Sarah Mateke dies at 50 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/state-minister-for-defence-sarah-mateke-dies-at-50-4752808 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>https://www.parliament.go.ug/news/7390/parliament-prays-fallen-minister-sarah-mateke-nyirabashitsi</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/resource/blob/4564742/4260a9aa0f131d2bc15c4ceb6ad801ee/list-data.pdf</ref> [[:en:Constitution_of_Uganda|Ssemateeka wa Uganda]] eyakolebwa mu mwaka 1995 azze akolebwamu ennongosereza mu nnyingo aya 111 etondawo olukiiko lwa ba minisita. Enyingo eno egamba nti wajja kubaawo Kabineti(olukiiko lwa baminisita olufuzi) era nga eno etuulwamu Pulezidenti wa Uganda , omumyuka wa Pulezidenti, Ssabaminisita kwossa omuwendo gwa baminisita pulezidenti mu kusalawo kwe gwalaba nga gugwanidde okumusobozesa okutambuza gavumenti<ref>https://web.archive.org/web/20181004112328/http://www.wipo.int/wipolex/en/text.jsp?file_id=170004</ref> Baminisita baalondebwa pulezidenti yadde nga palamenti esobola okubayisako ekiteeso ekibagoba mu ngeri eya kinnoomu<ref>{{Cite web |url=http://www.cabinetgovernment.net/docs/addis-ababa/4b-uganda-the-cabinet-handbook.pdf |title=Archive copy |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-06-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240609044624/http://www.cabinetgovernment.net/docs/addis-ababa/4b-uganda-the-cabinet-handbook.pdf |url-status=dead }}</ref> [[File:Coat of arms of Uganda.svg|center|thumb|306x306px|''Coat of Arms'' Kano kekamu ku bubonero bw'ensi Uganda ]] == Baminisita ba kabineti == Oluvannyuma lwokulonda kwa bonna okwaliwo mu mwaka 2021 Pulezidenti wa Uganda Yoweri Museveni yakozesa obuyinza obumuweebwa ssemateeka wa Uganda okulonda ba minisita abajjuvu n'abamyuka baabwe era nebasindikibwa eri Palamenti okubakakasa mu mwezi gwomukaaga 2021. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://mediacentre.go.ug/media/cabinet-list-2021 |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007142643/https://www.mediacentre.go.ug/media/cabinet-list-2021 |url-status=dead }}</ref><ref name="DataJun21R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/full-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616</ref>Olukalala luno pulezidenti yalukolamu ennongoosereza nga 21 Ogwomusanvu 2022 bweyalonda Nobert Mao nga Minisita w'ebyamateeka n'essiga eddamuzi.<ref>https://www.newvision.co.ug/category/news/parliament-vets-newly-appointed-justice-minis-139151</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380</ref> Nga 21 Ogwokusatu 2024 Pulezidenti nate yakola enkyukakyuuka mu Kabineti ye mweyasuliira abamu ku baali ba minisita beyalonda mu 2021 naleeta abapya awamu n'okyuusa abamu okuva mu minisitule emu okudda mu ndala.<ref>https://www.parliament.go.ug/page/cabinet-members-and-ministers-state-27-march-2024</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/category/politics/cabinet-reshuffle-kitutu-ssempijja-dropped-as-NV_184091</ref> <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://ubc.go.ug/2024/03/21/president-museveni-reshuffles-ministers/ |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-09-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240920084956/https://ubc.go.ug/2024/03/21/president-museveni-reshuffles-ministers/ |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma lwenkyukakyuuka ezo luno lwelukalala lwa ba minisita mu Uganda {| class="wikitable" !Ministry !Incumbent |- |[[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita era akulira oludda lwa gavumenti mu palamenti]] |[[Robinah Nabbanja]] |- |[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssaabaminisita asooka]] era minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'omukago gwamawanga g'obuvanjuba bwa [[Afirika]] |[[Rebecca Kadaga]] |- |[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssabaminisita owokubiri]] era amyuka akulira oludda lwa gavumenti mu palamenti |[[Moses Ali]] |- |[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssaabaminisita owokusatu]] era minisita atayina kifo kyankalakkalira |[[Lukia Isanga Nakadama]] |- |[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita w'ebyenjigiriza n'emizannyo]] |[[Janet Museveni]] |- |[[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|Minisita avuunanyizibwa ku bakozi ba gavumenti]] |[[Wilson Muruli Mukasa]] |- |[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita w'ebyobusuubuzi, amakolero n'ebibiina by'obweggasi]] |[[:en:Francis_Mwebesa|Francis Mwebesa]] |- |[[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'omunda mu ggwanga]] |[[Kahinda Otafiire]] |- |[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku byobulimi, amagana wamu n'ebyobuvubi]] |[[Frank Tumwebaze]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa kubyensimbi n'okutekateekera ebyenfuna byegwanga]] |[[:en:Matia_Kasaija|Matia Kasaija]] |- |[[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga zamawanga amalala]] |[[Jeje Odongo]] |- |[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita w'ebyobulamu]] |[[Jane Aceng]] |- |[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Minisita w'ebyentambula n'emirimu]] |[[Katumba Wamala]] |- |[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita w'ebyettaka, amayumba, n'enkulakulana y'ebibuga]] |[[Judith Nabakooba]] |- |[[Minisitule y'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)|Minisita w'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi]] |[[Sam Mangusho Cheptoris|Sam Cheptoris]] |- |[[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w'ebyamateeka n'essiga eddamuzi]] |[[Norbert Mao]]<ref name="CabfillR">[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380 https://www.monitor.co.ug/uganda/newhttps://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380s/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380]</ref> |- |[[:en:Attorney_General_of_Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] |[[Kiryowa Kiwanuka]] |- |[[:en:Ministry_of_Defence_(Uganda)|Minisita w'ebyokwerinda n'ensonga z'abazirwanako]] | Oboth Markson Jacob |- |[[:en:Ministry_of_Local_Government_(Uganda)| Minisita wa gavumenti ez'ebitundu]] |[[Raphael Magyezi]] |- |[[:en:Ministry_for_Karamoja_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja]] |Peter Lokeris |- |[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita wamasanyalaze n'obugagga obwensibo]] |[[Ruth Nankabirwa]] |- |[[:en:Ministry_of_Information_and_Communications_Technology_(Uganda)|Minisita w'amawulire n'okulungamya eggwanga]] |[[Chris Baryomunsi]] |- |[[:en:Ministry_of_Science,_Technology_and_Innovation_(Uganda)|Minisita wa ssaayansi, tekinologiya n'obuyiiya]] |[[Monica Musenero]] |- |Minisita avunaanyizibwa ku guno na guli mu ofiisi ya ssabaminisita |[[Justine Lumumba Kasule]] |- |[[:en:Ministry_of_Disaster_Preparedness_and_Refugees_(Uganda)|Minisita avunanyizibwa ku bibamba n'ebigwa tebiraze kwossa ensonga z'abanoonyi b'obubudamu]] |[[Hilary Onek|Hillary Onek]] |- |[[:en:Ministry_of_Tourism,_Wildlife_and_Antiquities_(Uganda)|Minisita avuunaanyizibwa kubyobulambuzi]] |[[:en:Tom_Butime|Tom Butime]] |- |Minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'obwa pulezidenti |[[:en:Milly_Babirye_Babalanda|Milly Babirye Babalanda]] |- |Minisita avunaanyizibwa ku butebenkevu |[[Jim Muhwezi]] |- |Nampala wa gavumenti |[[Denis Obua (politician)|Denis Hamson Obua]] |- |[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita w'ekikula kyabantu]] |[[Betty Amongi]] |- |[[Kampala Capital City Authority|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga za Kampala]] |[[:en:Misi_Kabanda|Minsa Kabanda]] |} == Baminisita ababeezi == Luno lwelukalala lwa ba minisita ababeezi oba abamyuuka ba ba minisita [[Yuganda|Uganda]] : {| class="wikitable" !Ministry !Minister of State |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kulondoola ebyenfuna |[[Beatrice Akello Akori]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku mpisa n'obuntubulamu |[[Rose Lilly Akello|Rose Akello]] |- |Minisita omubeezi mu ofiisi y'omumyuka wa Pulezidenti |[[:en:Diana_Nankunda_Mutasingwa|Diana Nankunda Mutasingwa]] |- |[[:en:Ministry_of_Disaster_Preparedness_and_Refugees_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubigwa bitalaze nabanoonyi b'obubudamu]] |[[Lilian Aber|Lillian Aber]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku mambuka ga Uganda |Omona Keneth |- |[[:en:Ministry_for_Karamoja_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja]] |Wamala Nambozo Florence |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kanyigo ka Luweero n'ebitundu bya Rwenzori |''[[Alice Kaboyo]]'' |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Teso |[[Clement Kenneth Ongalo Obote]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Bunyoro |[[Jenipher Namuyangu|Kacha Jenipher Namuyangu]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'omukago gwamawanga agobuvanjuba bwa Afirika |[[:en:Maggie_Magode_Ikuya|Maggie Magode Ikuya]] |- |[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobulimi]] |[[Fred Bwiino Kyakulaga]] |- |[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobuvubi]] |[[Hellen Adoa]] |- |[https://en.wikipedia.org/wiki/Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)]Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku magana |[[:en:Bright_Rwamirama|Bright Rwamirama]] |- |[[:en:Ministry_of_Defence_and_Veterans_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyokwerinda]] |__ |- |[[:en:Ministry_of_Defence_and_Veterans_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abazirwanako]] |[[Huda Oleru]] |- | [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byenjigiriza mu matendekero agawaggulu]] |[[John Chrysestom Muyingo|John Chrysostom Muyingo]] |- |[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byenjigiriza ebisookerwako]] |[[Joyce Moriku]] |- |[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byemizannyo]] |[[:en:Peter_Ogwang|Peter Ogwang]]<ref name="CabfillR" /> |- |[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byamasanyalaze]] |[[Sidronius Opolot Okasai]] |- |[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobugagga obw'omuttaka]] |[[:en:Phiona_Nyamutoro|Nyamutooro Phiona]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku guno na guli mu minisitule y'ebyensimbi]] |[[Henry Musaasizi]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kutekateekera eggwanga mu minisitule y'ebyensimbi]] |[[:en:Amos_Lugoloobi|Amos Lugoloobi]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku ba musiga nsimbi]] |[[Evelyn Anite]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku bibiina ebiwozi by'ensimbi]] |[[:en:Haruna_Kasolo_Kyeyune|Haruna Kasolo Kyeyune]] |- |[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byentambula]] |[[Fred Byamukama]] |- |[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)| Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyemirimu]] |[[Musa Ecweru|Musa Echweru]] |- |[[Minisitule y'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)| Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyamazzi]] |[[Aisha Sekindi|Aisha Sekkindi]] |- |[[:en:Ministry_of_Water_and_Environment_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku butonde bwensi]] |[[Beatrice Atim Anywar]] |- |[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byamayumba]] |[[Persis Namuganza]] |- | [[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nkulakulana y'ebibuga]] |[[:en:Kania_Obiga|Kania Obiga]] |- |[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebyettaka]] |[[Sam Mayanja]] |- |[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku guno na guli mu minisitule y'ebyobulamu]] |[[Kawoya Bangirana]] |- |[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobulamu ebisookerwako]] |[[Mugisha Muhanga Margaret|Margaret Muhaanga]] |- |[[:en:Attorney_General_of_Uganda|Omumyuka wa Ssabawoloereza]] |[[:en:Jackson_Kafuuzi|Jackson Kafuuzi]] |- |[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita Omubeezi ow'ebyamakolero]] |[[David Bahati]] |- |[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebibiina by'obweggassi]] |[[:en:Frederick_Ngobi_Gume|Frederick Ngobi Gume]] |- |[[:en:Kampala_Capital_City_Authority|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Kampala]] |[[Kabuye Kyofatogabye]] |- | [[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nkolagana ya Uganda namawanga amalala]] |[[Henry Oryem Okello]] |- |[[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita Omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga zamawanga agatwetoloodde]] |[[:en:John_Mulimba|John Mulimba]] |- |[[:en:Ministry_of_Local_Government_(Uganda)|Minisita omubeezi owa gavumenti ez'ebitundu]] |[[Victoria Rusoke Businge|Victoria Rusoke]] |- |[[:en:Ministry_of_Tourism,_Wildlife_and_Antiquities_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyobulambuzi]] |[[Martin Mugarra]] |- |[[:en:Ministry_of_Information_and_Communications_Technology_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku tekinologiya w'ebyempuliziganya]] |[[Joyce Nabbosa Ssebugwawo|Joyce Ssebugwawo]] |- |[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ekikula kyabantu n'obuwangwa]] |[[Peace Mutuuzo]] |- | [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abaana n'abavubuka]] |[[Dr.Balaamu Barugahare Attenyi|Balam Barugahara Ateenyi]] |- | [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga zabakozi]] |[[:en:Davinia_Esther_Anyakun|Anyakun Esther Davinia]] |- |[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abakadde]] |[[Gidudu Mafaabi]] |- | [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abantu abaliko obulemu]] |[[Hellen Asamo]] |- |[[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'omunda mu ggwanga]] |[[:en:David_Muhoozi|David Muhoozi]] |- |[[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abakozi ba gavumenti]] |[[:en:Grace_Mary_Mugasa|Grace Mary Mugasa]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'obusuubuzi |[[Wilson Mbadi|Wilson Mbasu Mbadi]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kulungamya eggwanga |Kabyanga Godfrey Baluku |} == Laba ne == * [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi mu Uganda]] * [[:en:List_of_presidents_of_Uganda|Olukalala lwa bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] 8du0elq9wo1ba27yf1lhqmqv1mtrspr 73890 73889 2026-09-06T07:39:26Z NKINZIK MARIE 7432 ntereezezza reference 73890 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mu '''kabineti ya Uganda''' (2021 okutuuka 2026) mulimu baminisita abajjuvu oba bayite kabineti minisita 30 ne baminisita ababeezi oba abamyuka 50 (bano baali 51 kyokka omuwendo gwakka oluvanyuma lwokufa kwa Sarah Mateke eyali minisita omubeezi ow'ebyokwerinda mu gw'omwenda 2024).<ref>{{Cite web |date=2024-09-07 |title=State Minister for defence, Sarah Mateke dies at 50 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/state-minister-for-defence-sarah-mateke-dies-at-50-4752808 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=pnabyama |date=2024-09-09 |title=Parliament prays for fallen Minister Sarah Mateke Nyirabashitsi |url=https://www.parliament.go.ug/news/7390/parliament-prays-fallen-minister-sarah-mateke-nyirabashitsi |archive-url=http://web.archive.org/web/20240909215556/https://www.parliament.go.ug/news/7390/parliament-prays-fallen-minister-sarah-mateke-nyirabashitsi |archive-date=2024-09-09 |access-date=2026-09-06 |website=www.parliament.go.ug |language=en}}</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/resource/blob/4564742/4260a9aa0f131d2bc15c4ceb6ad801ee/list-data.pdf</ref> [[:en:Constitution_of_Uganda|Ssemateeka wa Uganda]] eyakolebwa mu mwaka 1995 azze akolebwamu ennongosereza mu nnyingo aya 111 etondawo olukiiko lwa ba minisita. Enyingo eno egamba nti wajja kubaawo Kabineti(olukiiko lwa baminisita olufuzi) era nga eno etuulwamu Pulezidenti wa Uganda , omumyuka wa Pulezidenti, Ssabaminisita kwossa omuwendo gwa baminisita pulezidenti mu kusalawo kwe gwalaba nga gugwanidde okumusobozesa okutambuza gavumenti<ref>https://web.archive.org/web/20181004112328/http://www.wipo.int/wipolex/en/text.jsp?file_id=170004</ref> Baminisita baalondebwa pulezidenti yadde nga palamenti esobola okubayisako ekiteeso ekibagoba mu ngeri eya kinnoomu<ref>{{Cite web |url=http://www.cabinetgovernment.net/docs/addis-ababa/4b-uganda-the-cabinet-handbook.pdf |title=Archive copy |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-06-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240609044624/http://www.cabinetgovernment.net/docs/addis-ababa/4b-uganda-the-cabinet-handbook.pdf |url-status=dead }}</ref> [[File:Coat of arms of Uganda.svg|center|thumb|306x306px|''Coat of Arms'' Kano kekamu ku bubonero bw'ensi Uganda ]] == Baminisita ba kabineti == Oluvannyuma lwokulonda kwa bonna okwaliwo mu mwaka 2021 Pulezidenti wa Uganda Yoweri Museveni yakozesa obuyinza obumuweebwa ssemateeka wa Uganda okulonda ba minisita abajjuvu n'abamyuka baabwe era nebasindikibwa eri Palamenti okubakakasa mu mwezi gwomukaaga 2021. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://mediacentre.go.ug/media/cabinet-list-2021 |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007142643/https://www.mediacentre.go.ug/media/cabinet-list-2021 |url-status=dead }}</ref><ref name="DataJun21R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/full-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616</ref>Olukalala luno pulezidenti yalukolamu ennongoosereza nga 21 Ogwomusanvu 2022 bweyalonda Nobert Mao nga Minisita w'ebyamateeka n'essiga eddamuzi.<ref>https://www.newvision.co.ug/category/news/parliament-vets-newly-appointed-justice-minis-139151</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380</ref> Nga 21 Ogwokusatu 2024 Pulezidenti nate yakola enkyukakyuuka mu Kabineti ye mweyasuliira abamu ku baali ba minisita beyalonda mu 2021 naleeta abapya awamu n'okyuusa abamu okuva mu minisitule emu okudda mu ndala.<ref>https://www.parliament.go.ug/page/cabinet-members-and-ministers-state-27-march-2024</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/category/politics/cabinet-reshuffle-kitutu-ssempijja-dropped-as-NV_184091</ref> <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://ubc.go.ug/2024/03/21/president-museveni-reshuffles-ministers/ |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-09-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240920084956/https://ubc.go.ug/2024/03/21/president-museveni-reshuffles-ministers/ |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma lwenkyukakyuuka ezo luno lwelukalala lwa ba minisita mu Uganda {| class="wikitable" !Ministry !Incumbent |- |[[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita era akulira oludda lwa gavumenti mu palamenti]] |[[Robinah Nabbanja]] |- |[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssaabaminisita asooka]] era minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'omukago gwamawanga g'obuvanjuba bwa [[Afirika]] |[[Rebecca Kadaga]] |- |[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssabaminisita owokubiri]] era amyuka akulira oludda lwa gavumenti mu palamenti |[[Moses Ali]] |- |[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssaabaminisita owokusatu]] era minisita atayina kifo kyankalakkalira |[[Lukia Isanga Nakadama]] |- |[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita w'ebyenjigiriza n'emizannyo]] |[[Janet Museveni]] |- |[[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|Minisita avuunanyizibwa ku bakozi ba gavumenti]] |[[Wilson Muruli Mukasa]] |- |[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita w'ebyobusuubuzi, amakolero n'ebibiina by'obweggasi]] |[[:en:Francis_Mwebesa|Francis Mwebesa]] |- |[[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'omunda mu ggwanga]] |[[Kahinda Otafiire]] |- |[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku byobulimi, amagana wamu n'ebyobuvubi]] |[[Frank Tumwebaze]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa kubyensimbi n'okutekateekera ebyenfuna byegwanga]] |[[:en:Matia_Kasaija|Matia Kasaija]] |- |[[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga zamawanga amalala]] |[[Jeje Odongo]] |- |[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita w'ebyobulamu]] |[[Jane Aceng]] |- |[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Minisita w'ebyentambula n'emirimu]] |[[Katumba Wamala]] |- |[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita w'ebyettaka, amayumba, n'enkulakulana y'ebibuga]] |[[Judith Nabakooba]] |- |[[Minisitule y'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)|Minisita w'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi]] |[[Sam Mangusho Cheptoris|Sam Cheptoris]] |- |[[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w'ebyamateeka n'essiga eddamuzi]] |[[Norbert Mao]]<ref name="CabfillR">[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380 https://www.monitor.co.ug/uganda/newhttps://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380s/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380]</ref> |- |[[:en:Attorney_General_of_Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] |[[Kiryowa Kiwanuka]] |- |[[:en:Ministry_of_Defence_(Uganda)|Minisita w'ebyokwerinda n'ensonga z'abazirwanako]] | Oboth Markson Jacob |- |[[:en:Ministry_of_Local_Government_(Uganda)| Minisita wa gavumenti ez'ebitundu]] |[[Raphael Magyezi]] |- |[[:en:Ministry_for_Karamoja_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja]] |Peter Lokeris |- |[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita wamasanyalaze n'obugagga obwensibo]] |[[Ruth Nankabirwa]] |- |[[:en:Ministry_of_Information_and_Communications_Technology_(Uganda)|Minisita w'amawulire n'okulungamya eggwanga]] |[[Chris Baryomunsi]] |- |[[:en:Ministry_of_Science,_Technology_and_Innovation_(Uganda)|Minisita wa ssaayansi, tekinologiya n'obuyiiya]] |[[Monica Musenero]] |- |Minisita avunaanyizibwa ku guno na guli mu ofiisi ya ssabaminisita |[[Justine Lumumba Kasule]] |- |[[:en:Ministry_of_Disaster_Preparedness_and_Refugees_(Uganda)|Minisita avunanyizibwa ku bibamba n'ebigwa tebiraze kwossa ensonga z'abanoonyi b'obubudamu]] |[[Hilary Onek|Hillary Onek]] |- |[[:en:Ministry_of_Tourism,_Wildlife_and_Antiquities_(Uganda)|Minisita avuunaanyizibwa kubyobulambuzi]] |[[:en:Tom_Butime|Tom Butime]] |- |Minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'obwa pulezidenti |[[:en:Milly_Babirye_Babalanda|Milly Babirye Babalanda]] |- |Minisita avunaanyizibwa ku butebenkevu |[[Jim Muhwezi]] |- |Nampala wa gavumenti |[[Denis Obua (politician)|Denis Hamson Obua]] |- |[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita w'ekikula kyabantu]] |[[Betty Amongi]] |- |[[Kampala Capital City Authority|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga za Kampala]] |[[:en:Misi_Kabanda|Minsa Kabanda]] |} == Baminisita ababeezi == Luno lwelukalala lwa ba minisita ababeezi oba abamyuuka ba ba minisita [[Yuganda|Uganda]] : {| class="wikitable" !Ministry !Minister of State |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kulondoola ebyenfuna |[[Beatrice Akello Akori]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku mpisa n'obuntubulamu |[[Rose Lilly Akello|Rose Akello]] |- |Minisita omubeezi mu ofiisi y'omumyuka wa Pulezidenti |[[:en:Diana_Nankunda_Mutasingwa|Diana Nankunda Mutasingwa]] |- |[[:en:Ministry_of_Disaster_Preparedness_and_Refugees_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubigwa bitalaze nabanoonyi b'obubudamu]] |[[Lilian Aber|Lillian Aber]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku mambuka ga Uganda |Omona Keneth |- |[[:en:Ministry_for_Karamoja_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja]] |Wamala Nambozo Florence |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kanyigo ka Luweero n'ebitundu bya Rwenzori |''[[Alice Kaboyo]]'' |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Teso |[[Clement Kenneth Ongalo Obote]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Bunyoro |[[Jenipher Namuyangu|Kacha Jenipher Namuyangu]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'omukago gwamawanga agobuvanjuba bwa Afirika |[[:en:Maggie_Magode_Ikuya|Maggie Magode Ikuya]] |- |[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobulimi]] |[[Fred Bwiino Kyakulaga]] |- |[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobuvubi]] |[[Hellen Adoa]] |- |[https://en.wikipedia.org/wiki/Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)]Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku magana |[[:en:Bright_Rwamirama|Bright Rwamirama]] |- |[[:en:Ministry_of_Defence_and_Veterans_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyokwerinda]] |__ |- |[[:en:Ministry_of_Defence_and_Veterans_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abazirwanako]] |[[Huda Oleru]] |- | [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byenjigiriza mu matendekero agawaggulu]] |[[John Chrysestom Muyingo|John Chrysostom Muyingo]] |- |[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byenjigiriza ebisookerwako]] |[[Joyce Moriku]] |- |[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byemizannyo]] |[[:en:Peter_Ogwang|Peter Ogwang]]<ref name="CabfillR" /> |- |[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byamasanyalaze]] |[[Sidronius Opolot Okasai]] |- |[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobugagga obw'omuttaka]] |[[:en:Phiona_Nyamutoro|Nyamutooro Phiona]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku guno na guli mu minisitule y'ebyensimbi]] |[[Henry Musaasizi]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kutekateekera eggwanga mu minisitule y'ebyensimbi]] |[[:en:Amos_Lugoloobi|Amos Lugoloobi]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku ba musiga nsimbi]] |[[Evelyn Anite]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku bibiina ebiwozi by'ensimbi]] |[[:en:Haruna_Kasolo_Kyeyune|Haruna Kasolo Kyeyune]] |- |[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byentambula]] |[[Fred Byamukama]] |- |[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)| Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyemirimu]] |[[Musa Ecweru|Musa Echweru]] |- |[[Minisitule y'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)| Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyamazzi]] |[[Aisha Sekindi|Aisha Sekkindi]] |- |[[:en:Ministry_of_Water_and_Environment_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku butonde bwensi]] |[[Beatrice Atim Anywar]] |- |[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byamayumba]] |[[Persis Namuganza]] |- | [[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nkulakulana y'ebibuga]] |[[:en:Kania_Obiga|Kania Obiga]] |- |[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebyettaka]] |[[Sam Mayanja]] |- |[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku guno na guli mu minisitule y'ebyobulamu]] |[[Kawoya Bangirana]] |- |[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobulamu ebisookerwako]] |[[Mugisha Muhanga Margaret|Margaret Muhaanga]] |- |[[:en:Attorney_General_of_Uganda|Omumyuka wa Ssabawoloereza]] |[[:en:Jackson_Kafuuzi|Jackson Kafuuzi]] |- |[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita Omubeezi ow'ebyamakolero]] |[[David Bahati]] |- |[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebibiina by'obweggassi]] |[[:en:Frederick_Ngobi_Gume|Frederick Ngobi Gume]] |- |[[:en:Kampala_Capital_City_Authority|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Kampala]] |[[Kabuye Kyofatogabye]] |- | [[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nkolagana ya Uganda namawanga amalala]] |[[Henry Oryem Okello]] |- |[[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita Omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga zamawanga agatwetoloodde]] |[[:en:John_Mulimba|John Mulimba]] |- |[[:en:Ministry_of_Local_Government_(Uganda)|Minisita omubeezi owa gavumenti ez'ebitundu]] |[[Victoria Rusoke Businge|Victoria Rusoke]] |- |[[:en:Ministry_of_Tourism,_Wildlife_and_Antiquities_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyobulambuzi]] |[[Martin Mugarra]] |- |[[:en:Ministry_of_Information_and_Communications_Technology_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku tekinologiya w'ebyempuliziganya]] |[[Joyce Nabbosa Ssebugwawo|Joyce Ssebugwawo]] |- |[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ekikula kyabantu n'obuwangwa]] |[[Peace Mutuuzo]] |- | [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abaana n'abavubuka]] |[[Dr.Balaamu Barugahare Attenyi|Balam Barugahara Ateenyi]] |- | [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga zabakozi]] |[[:en:Davinia_Esther_Anyakun|Anyakun Esther Davinia]] |- |[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abakadde]] |[[Gidudu Mafaabi]] |- | [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abantu abaliko obulemu]] |[[Hellen Asamo]] |- |[[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'omunda mu ggwanga]] |[[:en:David_Muhoozi|David Muhoozi]] |- |[[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abakozi ba gavumenti]] |[[:en:Grace_Mary_Mugasa|Grace Mary Mugasa]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'obusuubuzi |[[Wilson Mbadi|Wilson Mbasu Mbadi]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kulungamya eggwanga |Kabyanga Godfrey Baluku |} == Laba ne == * [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi mu Uganda]] * [[:en:List_of_presidents_of_Uganda|Olukalala lwa bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] 5a8v0lpom7eru1ong4v71tm2sgll3th 73901 73890 2026-09-06T08:18:24Z NKINZIK MARIE 7432 added references 73901 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mu '''kabineti ya Uganda''' (2021 okutuuka 2026) mulimu baminisita abajjuvu oba bayite kabineti minisita 30 ne baminisita ababeezi oba abamyuka 50 (bano baali 51 kyokka omuwendo gwakka oluvanyuma lw'okufa kwa Sarah Mateke eyali minisita omubeezi ow'ebyokwerinda mu gw'omwenda 2024).<ref>{{Cite web |date=2024-09-07 |title=State Minister for defence, Sarah Mateke dies at 50 |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/state-minister-for-defence-sarah-mateke-dies-at-50-4752808 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=pnabyama |date=2024-09-09 |title=Parliament prays for fallen Minister Sarah Mateke Nyirabashitsi |url=https://www.parliament.go.ug/news/7390/parliament-prays-fallen-minister-sarah-mateke-nyirabashitsi |archive-url=http://web.archive.org/web/20240909215556/https://www.parliament.go.ug/news/7390/parliament-prays-fallen-minister-sarah-mateke-nyirabashitsi |archive-date=2024-09-09 |access-date=2026-09-06 |website=www.parliament.go.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2024-09-10|title=Burial Program For Hon. Sarah Mateke Nyirabashitsi|url=https://www.updf.go.ug/obituary/burial-program-for-hon-sarah-mateke-nyirabashitsi/|access-date=2024-09-20|website=UPDF|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |last=pnabyama|date=2024-09-09|title=Parliament prays for fallen Minister Sarah Mateke Nyirabashitsi|url=https://www.parliament.go.ug/news/7390/parliament-prays-fallen-minister-sarah-mateke-nyirabashitsi|access-date=2024-09-20|website=www.parliament.go.ug|language=en}}</ref> [[:en:Constitution_of_Uganda|Ssemateeka wa Uganda]] eyakolebwa mu mwaka 1995 azze akolebwamu ennongosereza mu nnyingo aya 111 etondawo olukiiko lwa ba minisita. Enyingo eno egamba nti wajja kubaawo Kabineti(olukiiko lwa baminisita olufuzi) era nga eno etuulwamu Pulezidenti wa Uganda , omumyuka wa Pulezidenti, Ssabaminisita kwossa omuwendo gwa baminisita pulezidenti mu kusalawo kwe gwalaba nga gugwanidde okumusobozesa okutambuza gavumenti<ref>https://web.archive.org/web/20181004112328/http://www.wipo.int/wipolex/en/text.jsp?file_id=170004</ref> Baminisita baalondebwa pulezidenti yadde nga palamenti esobola okubayisako ekiteeso ekibagoba mu ngeri eya kinnoomu<ref>{{Cite web |url=http://www.cabinetgovernment.net/docs/addis-ababa/4b-uganda-the-cabinet-handbook.pdf |title=Archive copy |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-06-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240609044624/http://www.cabinetgovernment.net/docs/addis-ababa/4b-uganda-the-cabinet-handbook.pdf |url-status=dead }}</ref> [[File:Coat of arms of Uganda.svg|center|thumb|306x306px|''Coat of Arms'' Kano kekamu ku bubonero bw'ensi Uganda ]] == Baminisita ba kabineti == Oluvannyuma lwokulonda kwa bonna okwaliwo mu mwaka 2021 Pulezidenti wa Uganda Yoweri Museveni yakozesa obuyinza obumuweebwa ssemateeka wa Uganda okulonda ba minisita abajjuvu n'abamyuka baabwe era nebasindikibwa eri Palamenti okubakakasa mu mwezi gwomukaaga 2021. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://mediacentre.go.ug/media/cabinet-list-2021 |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007142643/https://www.mediacentre.go.ug/media/cabinet-list-2021 |url-status=dead }}</ref><ref name="DataJun21R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/full-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616</ref>Olukalala luno pulezidenti yalukolamu ennongoosereza nga 21 Ogwomusanvu 2022 bweyalonda Nobert Mao nga Minisita w'ebyamateeka n'essiga eddamuzi.<ref>https://www.newvision.co.ug/category/news/parliament-vets-newly-appointed-justice-minis-139151</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380</ref> Nga 21 Ogwokusatu 2024 Pulezidenti nate yakola enkyukakyuuka mu Kabineti ye mweyasuliira abamu ku baali ba minisita beyalonda mu 2021 naleeta abapya awamu n'okyuusa abamu okuva mu minisitule emu okudda mu ndala.<ref>https://www.parliament.go.ug/page/cabinet-members-and-ministers-state-27-march-2024</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/category/politics/cabinet-reshuffle-kitutu-ssempijja-dropped-as-NV_184091</ref> <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://ubc.go.ug/2024/03/21/president-museveni-reshuffles-ministers/ |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-09-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240920084956/https://ubc.go.ug/2024/03/21/president-museveni-reshuffles-ministers/ |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma lwenkyukakyuuka ezo luno lwelukalala lwa ba minisita mu Uganda {| class="wikitable" !Ministry !Incumbent |- |[[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita era akulira oludda lwa gavumenti mu palamenti]] |[[Robinah Nabbanja]] |- |[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssaabaminisita asooka]] era minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'omukago gwamawanga g'obuvanjuba bwa [[Afirika]] |[[Rebecca Kadaga]] |- |[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssabaminisita owokubiri]] era amyuka akulira oludda lwa gavumenti mu palamenti |[[Moses Ali]] |- |[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssaabaminisita owokusatu]] era minisita atayina kifo kyankalakkalira |[[Lukia Isanga Nakadama]] |- |[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita w'ebyenjigiriza n'emizannyo]] |[[Janet Museveni]] |- |[[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|Minisita avuunanyizibwa ku bakozi ba gavumenti]] |[[Wilson Muruli Mukasa]] |- |[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita w'ebyobusuubuzi, amakolero n'ebibiina by'obweggasi]] |[[:en:Francis_Mwebesa|Francis Mwebesa]] |- |[[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'omunda mu ggwanga]] |[[Kahinda Otafiire]] |- |[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku byobulimi, amagana wamu n'ebyobuvubi]] |[[Frank Tumwebaze]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa kubyensimbi n'okutekateekera ebyenfuna byegwanga]] |[[:en:Matia_Kasaija|Matia Kasaija]] |- |[[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga zamawanga amalala]] |[[Jeje Odongo]] |- |[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita w'ebyobulamu]] |[[Jane Aceng]] |- |[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Minisita w'ebyentambula n'emirimu]] |[[Katumba Wamala]] |- |[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita w'ebyettaka, amayumba, n'enkulakulana y'ebibuga]] |[[Judith Nabakooba]] |- |[[Minisitule y'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)|Minisita w'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi]] |[[Sam Mangusho Cheptoris|Sam Cheptoris]] |- |[[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w'ebyamateeka n'essiga eddamuzi]] |[[Norbert Mao]]<ref name="CabfillR">[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380 https://www.monitor.co.ug/uganda/newhttps://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380s/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380]</ref> |- |[[:en:Attorney_General_of_Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]] |[[Kiryowa Kiwanuka]] |- |[[:en:Ministry_of_Defence_(Uganda)|Minisita w'ebyokwerinda n'ensonga z'abazirwanako]] | Oboth Markson Jacob |- |[[:en:Ministry_of_Local_Government_(Uganda)| Minisita wa gavumenti ez'ebitundu]] |[[Raphael Magyezi]] |- |[[:en:Ministry_for_Karamoja_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja]] |Peter Lokeris |- |[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita wamasanyalaze n'obugagga obwensibo]] |[[Ruth Nankabirwa]] |- |[[:en:Ministry_of_Information_and_Communications_Technology_(Uganda)|Minisita w'amawulire n'okulungamya eggwanga]] |[[Chris Baryomunsi]] |- |[[:en:Ministry_of_Science,_Technology_and_Innovation_(Uganda)|Minisita wa ssaayansi, tekinologiya n'obuyiiya]] |[[Monica Musenero]] |- |Minisita avunaanyizibwa ku guno na guli mu ofiisi ya ssabaminisita |[[Justine Lumumba Kasule]] |- |[[:en:Ministry_of_Disaster_Preparedness_and_Refugees_(Uganda)|Minisita avunanyizibwa ku bibamba n'ebigwa tebiraze kwossa ensonga z'abanoonyi b'obubudamu]] |[[Hilary Onek|Hillary Onek]] |- |[[:en:Ministry_of_Tourism,_Wildlife_and_Antiquities_(Uganda)|Minisita avuunaanyizibwa kubyobulambuzi]] |[[:en:Tom_Butime|Tom Butime]] |- |Minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'obwa pulezidenti |[[:en:Milly_Babirye_Babalanda|Milly Babirye Babalanda]] |- |Minisita avunaanyizibwa ku butebenkevu |[[Jim Muhwezi]] |- |Nampala wa gavumenti |[[Denis Obua (politician)|Denis Hamson Obua]] |- |[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita w'ekikula kyabantu]] |[[Betty Amongi]] |- |[[Kampala Capital City Authority|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga za Kampala]] |[[:en:Misi_Kabanda|Minsa Kabanda]] |} == Baminisita ababeezi == Luno lwelukalala lwa ba minisita ababeezi oba abamyuuka ba ba minisita [[Yuganda|Uganda]] : {| class="wikitable" !Ministry !Minister of State |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kulondoola ebyenfuna |[[Beatrice Akello Akori]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku mpisa n'obuntubulamu |[[Rose Lilly Akello|Rose Akello]] |- |Minisita omubeezi mu ofiisi y'omumyuka wa Pulezidenti |[[:en:Diana_Nankunda_Mutasingwa|Diana Nankunda Mutasingwa]] |- |[[:en:Ministry_of_Disaster_Preparedness_and_Refugees_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubigwa bitalaze nabanoonyi b'obubudamu]] |[[Lilian Aber|Lillian Aber]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku mambuka ga Uganda |Omona Keneth |- |[[:en:Ministry_for_Karamoja_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja]] |Wamala Nambozo Florence |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kanyigo ka Luweero n'ebitundu bya Rwenzori |''[[Alice Kaboyo]]'' |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Teso |[[Clement Kenneth Ongalo Obote]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Bunyoro |[[Jenipher Namuyangu|Kacha Jenipher Namuyangu]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'omukago gwamawanga agobuvanjuba bwa Afirika |[[:en:Maggie_Magode_Ikuya|Maggie Magode Ikuya]] |- |[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobulimi]] |[[Fred Bwiino Kyakulaga]] |- |[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobuvubi]] |[[Hellen Adoa]] |- |[https://en.wikipedia.org/wiki/Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)]Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku magana |[[:en:Bright_Rwamirama|Bright Rwamirama]] |- |[[:en:Ministry_of_Defence_and_Veterans_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyokwerinda]] |__ |- |[[:en:Ministry_of_Defence_and_Veterans_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abazirwanako]] |[[Huda Oleru]] |- | [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byenjigiriza mu matendekero agawaggulu]] |[[John Chrysestom Muyingo|John Chrysostom Muyingo]] |- |[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byenjigiriza ebisookerwako]] |[[Joyce Moriku]] |- |[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byemizannyo]] |[[:en:Peter_Ogwang|Peter Ogwang]]<ref name="CabfillR" /> |- |[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byamasanyalaze]] |[[Sidronius Opolot Okasai]] |- |[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobugagga obw'omuttaka]] |[[:en:Phiona_Nyamutoro|Nyamutooro Phiona]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku guno na guli mu minisitule y'ebyensimbi]] |[[Henry Musaasizi]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kutekateekera eggwanga mu minisitule y'ebyensimbi]] |[[:en:Amos_Lugoloobi|Amos Lugoloobi]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku ba musiga nsimbi]] |[[Evelyn Anite]] |- |[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku bibiina ebiwozi by'ensimbi]] |[[:en:Haruna_Kasolo_Kyeyune|Haruna Kasolo Kyeyune]] |- |[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byentambula]] |[[Fred Byamukama]] |- |[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)| Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyemirimu]] |[[Musa Ecweru|Musa Echweru]] |- |[[Minisitule y'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)| Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyamazzi]] |[[Aisha Sekindi|Aisha Sekkindi]] |- |[[:en:Ministry_of_Water_and_Environment_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku butonde bwensi]] |[[Beatrice Atim Anywar]] |- |[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byamayumba]] |[[Persis Namuganza]] |- | [[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nkulakulana y'ebibuga]] |[[:en:Kania_Obiga|Kania Obiga]] |- |[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebyettaka]] |[[Sam Mayanja]] |- |[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku guno na guli mu minisitule y'ebyobulamu]] |[[Kawoya Bangirana]] |- |[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobulamu ebisookerwako]] |[[Mugisha Muhanga Margaret|Margaret Muhaanga]] |- |[[:en:Attorney_General_of_Uganda|Omumyuka wa Ssabawoloereza]] |[[:en:Jackson_Kafuuzi|Jackson Kafuuzi]] |- |[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita Omubeezi ow'ebyamakolero]] |[[David Bahati]] |- |[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebibiina by'obweggassi]] |[[:en:Frederick_Ngobi_Gume|Frederick Ngobi Gume]] |- |[[:en:Kampala_Capital_City_Authority|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Kampala]] |[[Kabuye Kyofatogabye]] |- | [[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nkolagana ya Uganda namawanga amalala]] |[[Henry Oryem Okello]] |- |[[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita Omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga zamawanga agatwetoloodde]] |[[:en:John_Mulimba|John Mulimba]] |- |[[:en:Ministry_of_Local_Government_(Uganda)|Minisita omubeezi owa gavumenti ez'ebitundu]] |[[Victoria Rusoke Businge|Victoria Rusoke]] |- |[[:en:Ministry_of_Tourism,_Wildlife_and_Antiquities_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyobulambuzi]] |[[Martin Mugarra]] |- |[[:en:Ministry_of_Information_and_Communications_Technology_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku tekinologiya w'ebyempuliziganya]] |[[Joyce Nabbosa Ssebugwawo|Joyce Ssebugwawo]] |- |[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ekikula kyabantu n'obuwangwa]] |[[Peace Mutuuzo]] |- | [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abaana n'abavubuka]] |[[Dr.Balaamu Barugahare Attenyi|Balam Barugahara Ateenyi]] |- | [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga zabakozi]] |[[:en:Davinia_Esther_Anyakun|Anyakun Esther Davinia]] |- |[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abakadde]] |[[Gidudu Mafaabi]] |- | [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abantu abaliko obulemu]] |[[Hellen Asamo]] |- |[[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'omunda mu ggwanga]] |[[:en:David_Muhoozi|David Muhoozi]] |- |[[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abakozi ba gavumenti]] |[[:en:Grace_Mary_Mugasa|Grace Mary Mugasa]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'obusuubuzi |[[Wilson Mbadi|Wilson Mbasu Mbadi]] |- |Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kulungamya eggwanga |Kabyanga Godfrey Baluku |} == Laba ne == * [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]] * [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi mu Uganda]] * [[:en:List_of_presidents_of_Uganda|Olukalala lwa bapulezidenti ba Uganda]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] ami9gry4x5j9vitlpwkibwwgsdznsmq Ttembo owa Buganda 0 11278 73875 73654 2026-09-05T18:29:45Z InternetArchiveBot 6271 Add 2 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260905)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 73875 wikitext text/x-wiki {{Databox}} {{s-start}} {{succession box|title=[[King of Buganda]]|before=[[Kimera of Buganda|Kimera]]|after=[[Kiggala of Buganda|Kiggala Mukaabya]]|years=c.1404-c.1434}} {{s-end}}'''Ttembo''' yali [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] w'[[:en:Buganda|Obwakabaka bwa Buganda .]] Yafuga wakati wa 1404 ne 1434. Ye yali Kabaka wa Buganda ow’okuna. == Okutuula kwe ku nnamulondo == Ono ye mutabani w’Omulangira Lumansi eyali mutabani wa Kabaka [[:en:Kimera_of_Buganda|Kimera]] yekka eyasigalawo . Maama we ye yali Nattembo. Yatta jjajjaawe ng’amukuba omuggo ku mutwe bweyali ng’agenze okuyigga . Ebiwandiiko ebikwata ku mbeera eno byawukana; abamu bagamba nti kaali [[:en:Accident|kabenje]], ate abalala bagamba nti kyali [[:en:Murder|kikolwa kigenderere]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (August 2020)">citation needed</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> Ttembo yatandikawo [[:en:Capital_(political)|ekibuga ekikulu]] ekikye ku [[:en:Ntinda|kasozi k'eNtinda]] . == Obufumbo bwe == Yawasa Najjemba muwala wa Semwanga ow’ekika ky’e Ngonge.<ref name="The Customs of the Baganda2">{{cite book |last1=Kaggwa|first1=Apollo|last2=Kalibala|first2=Ernest B.|title=The Customs of the Baganda|url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira|date=1934|page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/20 20]}}</ref> == Abaana be == Yazaala abaana basatu, abalenzi babiri n'omuwala omu:<ref name="The Customs of the Baganda">{{cite book |last1=Kaggwa|first1=Apollo|last2=Kalibala|first2=Ernest B.|title=The Customs of the Baganda|url=https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira|date=1934|page=[https://archive.org/details/customsofbaganda0022sira/page/20 20]}}</ref> * [[:en:Kiggala_of_Buganda|Kabaka Sewannaku Kiggala Mukaabya Kasungubu]], Kabaka wa Buganda ow’okutaano, eyafugira wakati wa 1434 ne 1464 ne wakati wa 1484 ne 1494. * Omulangira Lutimba. Yali muganda wa Kabaka Kiggala mujjuvu. Yajeemera muganda we kyokka n’awangulwa ba kizibwe be nadduka. Yafiira Wassozi n’aziikibwa e Butugu. * Omumbejja Nazibanja. Yazaala abaana abawerako mu muganda we Kabaka Kiggala == Emyaka gye egyasembayo == Kabaka Ttembo yagwa [[:en:Insane|eddalu]] mu myaka egyali giddirira enkomero [[:en:Reign|y'obufuzi]] bwe. Yafiira Busiro era naaterekebwa e Katikamu. Ebiwandiiko ebirala ebyesigika bigamba nti yaterekebwa Bujuuko mu Busiro.<ref>{{cite web|url=http://www.buganda.com/kings.htm|title=Ssekabaka Ttembo Is Buried At Bujuuko, Busiro|date=|accessdate=4 October 2014|publisher=Buganda.com|archive-date=15 June 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm|url-status=dead}}</ref> {{Reflist}} == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [https://web.archive.org/web/20130615070042/http://www.buganda.com/kings.htm Olukalala lwa Ba Ssekabaka ba Buganda] [[Category:Bassekabaka ba Buganda]] [[Category:Buganda]] dll717d7h04trb4dytcurtpt5rvvs3u Polly Namaye 0 11335 73913 68199 2026-09-06T08:34:33Z Musuuza 11013 Ntereezezza ku mpandiika 73913 wikitext text/x-wiki '''Polly Namaye Bangambaki''' ( ''née'' '''Polly Namaye''' ) munnayuganda omukugu mu by'empuliziganya, omusomesa era omupoliisi akola nga [[:en:Commissioner|Kaminsona]] avunaanyizibwa ku bikwekweto by'okuwagira emirembe mu [[:en:Uganda_Police_Force|Uganda Police Force]], okuva mu Ogw'omunaana 2024. <ref name="0R">{{Cite web |last=Kenneth Kazibwe |date=22 August 2024 |title=Polly Namaye eats big as IGP Byakagaba shakes up police again |url=https://nilepost.co.ug/news/213059/polly-namaye-eats-big-as-igp-byakagaba-shakes-up-police-again |access-date=26 August 2024 |website=Nile Post Uganda}}</ref> Okuva mu 2014 okutuuka mu Ogw'omunaana 2024, yeyali amyuka omwogezi wa Poliisi ya Uganda. <ref name="1R">{{Cite web |last=Lydia Promise |date=12 March 2015 |title=Who Is Polly Namaye |url=https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ |access-date=21 June 2019 |website=Lydiapromise.wordpress.com}}</ref> == Ebyafaayo n'okusoma == Namaye yazaalibwa mu [[Kabale (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabale]], mu [[:en:Western_Region,_Uganda|bbendobendo lya maserengeta]] ga Uganda, eri David Kabalega ne Anne Kabalega. <ref name="1R">{{Cite web |last=Lydia Promise |date=12 March 2015 |title=Who Is Polly Namaye |url=https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ |access-date=21 June 2019 |website=Lydiapromise.wordpress.com}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFLydia_Promise2015">Lydia Promise (12 March 2015). [https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ "Who Is Polly Namaye"]. ''Lydiapromise.wordpress.com''. Kampala<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 June</span> 2019</span>.</cite></ref> Yasomera mu Kabale Primary School nga tannakyuka n’agenda mu [[Maryhill High School]], essomero lya siniya ey’ekisulo nga ly'abawala bokka mu kibuga [[:en:Mbarara|Mbarara]] okusoma eddaala erisooka. Eddaala lye ery'okubiri yalimalirirza ku [[:en:Bweranyangi_Girls'_Senior_Secondary_School|Bweranyangi Girls' Senior Secondary School]], e [[Bushenyi]], n'atikkirwa [[:en:High_school_diploma|dipulooma ya siniya]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Lydia Promise |date=12 March 2015 |title=Who Is Polly Namaye |url=https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ |access-date=21 June 2019 |website=Lydiapromise.wordpress.com}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFLydia_Promise2015">Lydia Promise (12 March 2015). [https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ "Who Is Polly Namaye"]. ''Lydiapromise.wordpress.com''. Kampala<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 June</span> 2019</span>.</cite></ref> Diguli ye eyasooka,[[:en:Bachelor_of_Arts_in_Education|mu by'enjigiriza]] yamuweebwa [[Makerere University, Uganda|Makerere University]], yunivasite ya gavumenti esinga obukulu mu Uganda era esinga obunene. Yagenda mu maaso n'afuna [[:en:Human_Resources_Management|diguli ey'okubiri mu nzirukanya abakozi]] okuva mu [[Uganda Management Institute]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Lydia Promise |date=12 March 2015 |title=Who Is Polly Namaye |url=https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ |access-date=21 June 2019 |website=Lydiapromise.wordpress.com}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFLydia_Promise2015">Lydia Promise (12 March 2015). [https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ "Who Is Polly Namaye"]. ''Lydiapromise.wordpress.com''. Kampala<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 June</span> 2019</span>.</cite></ref> Diguli ye ey'okubiri, [[:en:Journalism|Master of Arts mu by’amawulire n’empuliziganya]], yamuweebwa Yunivasite y’e Makerere mu 2019. <ref name="2R">{{Cite web |date=19 January 2019 |title=Kavuma, Namaye Awarded Masters Degrees at Makerere |url=https://edge.ug/2019/01/19/kavuma-namaye-awarded-masters-degrees-at-makerere/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20190622022856/https://edge.ug/2019/01/19/kavuma-namaye-awarded-masters-degrees-at-makerere/ |archive-date=June 22, 2019 |access-date=21 June 2019 |website=The Edge |publisher=The Edge Uganda}}</ref> == Emirimu == Namaye yakola ng’omusomesa w’amasomero mu [[Kyenjojo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kyenjojo]] okumala ebbanga lya myezi mukaaga, okutuusa mu September 2007. Oluvannyuma yakyusa emirimu n’afuuka omupoliisi mu 2007. Okutendekebwa kwe okwasookerwako okwali kuzingiramu eby’ensoma, amateeka n’okutendekebwa, kwamala okutuusa mu December wa 2008. <ref name="1R">{{Cite web |last=Lydia Promise |date=12 March 2015 |title=Who Is Polly Namaye |url=https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ |access-date=21 June 2019 |website=Lydiapromise.wordpress.com}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFLydia_Promise2015">Lydia Promise (12 March 2015). [https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ "Who Is Polly Namaye"]. ''Lydiapromise.wordpress.com''. Kampala<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 June</span> 2019</span>.</cite></ref> Okuva mu Ogusooka 2009 okutuuka mu Ogw'okuna 2014, ku ddaala lya [[:en:Senior_Superintendent_of_Police|Senior Superintendent of Police]], yaweereza ng’omwogezi wa poliisi mu kitundu kino mu Munisipaali y’e [[:en:Mbarara|Mbarara]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Lydia Promise |date=12 March 2015 |title=Who Is Polly Namaye |url=https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ |access-date=21 June 2019 |website=Lydiapromise.wordpress.com}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFLydia_Promise2015">Lydia Promise (12 March 2015). [https://lydiapromise.wordpress.com/2015/03/12/polly-namaye/ "Who Is Polly Namaye"]. ''Lydiapromise.wordpress.com''. Kampala<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">21 June</span> 2019</span>.</cite></ref> Mu Ogw'okuna 2014, yakyusibwa n’atwalibwa mu ofiisi ya poliisi enkulu mu ofiisi ya Kaminsona wa Poliisi. Eyo, ku ddaala lya [[:en:Assistant_Commissioner_of_Police|akolanga omuyambi wa Kaminsona wa Poliisi]], yalondebwa okuba omumyuka w’omuduumizi wa ofiisi y’amawulire n’enkolagana n’abantu.<ref name="1R" /> Mu 2016, Namaye yakuzibwa n’atuuka ku ddaala [[:en:Assistant_Commissioner_of_Police|ly'omuyambi wa Kaminsona owa Poliisi]].<ref name="3R">{{Cite web |last=Zurah Nakabugo |first=and Johnson Taremwa |date=5 February 2016 |title=Kayihura Promotes 496 Police Officers |url=https://www.observer.ug/news-headlines/42434-kayihura-promotes-496-police-officers |archive-url=https://web.archive.org/web/20160206082015/https://www.observer.ug/news-headlines/42434-kayihura-promotes-496-police-officers |archive-date=February 6, 2016 |access-date=21 June 2019}}</ref> We bwatuukira mu 2023, yali kaminsona wa poliisi era nga y'amyuuka omwogezi wa Poliisi ya Uganda.<ref>{{Cite web |last=Simon Kabayo |date=3 April 2023 |title=Polly Namaye returns as deputy police spokesperson |url=https://eagle.co.ug/2023/04/03/polly-namaye-returns-as-deputy-police-spokesperson/ |access-date=17 May 2024 |website=Eagle Online}}</ref> == Amaka == Polly Namaye Bangambaki mufumbo ne Alfred Bangambaki era bazadde ba baana babiri.<ref>{{Cite web |last=Ainomugisha |first=Lydia |date=2021-01-09 |title=Soft spoken but tough officer |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/soft-spoken-but-tough-officer-1603060 |access-date=2024-05-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] eqwh7ipfo4x3l91zjxc21rc4fcgrtor Andrew Felix Kaweesi 0 11497 73877 68389 2026-09-05T22:34:20Z Kisakye Jane 9195 Nkozeemu enkyukakyuka mu mpandiika. 73877 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Andrew Felix Kaweesi''' yaliko [[:en:Assistant_Inspector_General_of_Police|omuyambi w’omuduumizi wa poliisi]] (AIGP) mu [[Yuganda|Uganda]], era nga [[:en:Policeman|muserikale]]. . Yaliko omwogezi wa poliisi okuva mu 2016 omwezi Ogwomunaana okutuuka mu 2017 lwe yattibwa. Yafiira ku ddaala lya Major General (eyenkana koodi ya NATO OF-7).<ref>{{cite news|title=In Pictures: Andrew Felix Kaweesi's life and times|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448840/pictures-andrew-felix-kaweesis-life-times_|accessdate=12 January 2018|issue=17 March 2017}}</ref> Kaweesi yali omu ku bayingizibwa poliisi mu 2001 era ye yasooka okufa mu bantu abo.<ref>'''{{cite news|title=Kaweesi first to die among 2001 police intake|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kaweesi-first-to-die-among-2001-police-intake/688334-3853472-td9vd0z/index.html|accessdate=12 January 2018}}'''</ref> Mu 2016, Kaweesi yalondebwa [["Kaweesi first to die among 2001 police intake".|omuduumizi wa Poliisi]] ( [[Kale Kayihura]] ) okubeera akulira ekitongole kya Poliisi ekikwatagana n’abantu.<ref>{{cite news|title=Uganda: Andrew Felix Kaweesi Appointed New Police Spokesperson|url=http://allafrica.com/stories/201608230561.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Ebimukwatako == Kaweesi yazaalibwa [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]]. . Bazadde be (Esther ne Alfonse Mutabazi) baafa ekyamuleka mu mikono gya b'oluganda lwaabwe. Bazadde ba Kaweesi baabalekera ettaka eriweza yiika 640 ku kyalo Kitwekyagonja mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]] . Oluvannyuma Kaweesi yakunga baganda be okuteeka ekizimbe ku ttaka eryo. <ref>{{cite news|title=The Andrew Felix Kaweesi I knew|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/The-Andrew-Felix-Kaweesi-I-knew/688334-3855936-14muxio/index.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> Oluvannyuma yawasa Annet Kaweesi gwe yazaala naye abaana bataano. Omwana waabwe ow'okutaano yazaalibwa ku lunaku nga Kaweesi amaze okuziikibwa. Omwana ono yatuumibwa erinnya lya Kaweesi okujjukira kitaawe. <ref>{{cite news|title=Kaweesi's last-born child Kaweesi Jr baptized|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1459314/kaweesis-born-child-kaweesi-jr-baptized|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Okusoma kwe == '''Kaweesi''' yasomera pulayimale ku St. Jude primary school okuva mu mwaka gwa 1982 okutuuka mu 1989. Yeegatta ku St. Benard college school, Kiswera okusoma O'level era yamaliriza A'level ku Kitante High school okuva mu 1994–1996. Kaweesi yasoma diguli mu by’enjigiriza ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okuva mu 1996 okutuuka mu 1999. Oluvannyuma yagenda ku diguli eyookubiri mu [[:en:Nkumba_University|yunivasite y’e Nkumba]] ne [[University of Nairobi|Yunivasite y’e Nairobi]] gye yasomera diguli eyookubiri mu nteekateeka n’okuddukanya ebyenjigiriza ne diguli ey'okubiri mu misomo egigatta amawanga <ref name="auto">{{cite news|title=BIOGRAPHY: WHO WAS ANDREW FELIX KAWEESI?|url=http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113150342/http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|url-status=dead}}</ref> == Obuweereza bwe mu gavumenti == * 2015 okutuuka 2017: Dayirekita w’okutumbula abakozi/Omwogezi wa [[:en:Uganda_Police_Force|poliisi ya Uganda]] * Mu mwezi ogw'omwenda mu mwaka gwa 2014: Dayirekita w’ebikwekweto mu [[Uganda Police Force|poliisi ya Uganda]]. * 2007–2010: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2009: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2006–2009: Omuyambi [[Inspector General|w’omuduumizi]] wa poliisi. * 2005: Omuwabuzi ku kutendeka poliisi mu ttendekero lya amor Police Academy [[Somalia]] . * 2004–2005: Omumyuka w’omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi e [[:en:Masindi|Masindi]] . * Okuva mu mwezi gw'okubiri- mu mwezi ogw'okutaano mu mwaka gwa 2004: Omuwi w’amagezi ku poliisi mu [[South Sudan|bugwanjuba bwa Sudan]] wansi w’ekitongole [[:en:International_Development|ky’enkulaakulana eky’ensi yonna]] * 2002–2003: Omuserikale avunaanyizibwa ku poliisi ya Disitulikiti y’e [[Ntungamo]] . * 2001: Omukulembeze wa ba kadeti mu ssomero eritendeka abaserikale e [[:en:Kibuli|Kibuli]] . * 2000: Omuyambi wa Ssentebe wa Disitulikiti [[Masaka|y'e Masaka]] owa gavumenti y'ebitundu * 1999: Dayirekita w’Emisomo era omusomesa mu ssomero lya St. Benard’s College Kiswera. * 1997–1999: Ssentebe mu kibiina ekigatta abayizi abesasulira e Makerere (MUPSA) == Emisomo gy’okuddukanya emirimu n’obukulembeze gyeyetabyemu == * Enzirukanya y’ebyokwerinda by’eggwanga 2015: Ekitongole ky’ensi yonna ekiddukanya emirimu mu Ggaliraaya. * Omulabirizi w’okukuuma amateeka Course 2012: International Law Enforcement Academy. * Okunoonyereza ku by’okwerinda eby’obukodyo Omusomo 2010–2011: National Defense College [[Nairobi]] . * Omusomo gw’okukulaakulanya poliisi y’abakulira emirimu 2009: Interpol Lyon [[Bufalansa|France]] . * Okukwasaganya okuyiga, Omusomo gw’okukola dizayini n’okukulaakulanya: 2008 person peacekeeping Centre- [[:en:Cairo|Cairo]] [[Egypt]] . * Obukugu mu kulabirira 2004 [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] . * Omusomo gw'obukodyo bw'okusomesa: Oct 2003 Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Masindi|Masindi .]] * Okuddukanya emirimu gy’okutendeka: June 2003 [[South Africa]] . * Yagenda mu musomo gwa Police Officer Cadet Course 2001: Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Kibuli|e Kibuli]] . <ref name="auto">{{Cite news}}</ref> == Okuttibwa kwe == Kaweesi yatemulwa ku makya ga 17 omwezi gw'okussatu mu mwaka gwa 2017 bwe yali ava mu maka ge okugenda ku mulimu. Yali atambudde n’omu ku bakuumi be Kenneth Erau, ddereeva we Geoffrey Wambewo nabo abattibwa mita nga 100 okuva ku kikomera kya Kaweesi ekisooka. Okusinziira ku byava mu kukeberebwa emirambo gino ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]] kyazuulibwa nti Kaweesi yakubibwa amasasi 27, omukuumi we, Kenneth Erau, 33 ate ddereeva we Geoffrey Wambewo yakubwa amasasi 11. Emmotoka ya poliisi abassatu bano mwebaali batambulira yasangibwamu ebituli by’amasasi 77. Okusinziira ku byalabibwa abaaliwo bagamba abalumbaganyi babbiri abaali batambulira ku pikipiki baava emabega waabwe ne babayitako ne babayimirira mu maaso oluvannyuma ne basindirira emmotoka Kaweesi mweyali amasasi ne gagiyitamu. Ddereeva wa Kaweesi yagezaako okwongera ku sipiidi y'emmotoka kyokka pikipiki ne zimusinza. [[Yuganda|Uganda]] ebadde efuna obutemu obw'engeri emu okuva mu mwezi ogw'ekkumi n'ogumu mu mwaka gwa 2016. Ekyokulabirako ye muserikale w’amagye Major Sulaiman Kiggundu eyakubwa amasasi mu mmotoka ye abazigu abaali ku pikipiki bbiri. Nga ebula ennaku bbiri afe, Kaweesi yabuulira faaza ku bubaka bwe yafuna ku ssimu ye nga bumutiisatiisa. Obubaka buno bwaali buva ku nnamba etaali mpandiise. Abantu 22 abateeberezebwa okukola ekikolwa kino bakwatibbwa era nga bakyavunaanibwa emisango gino.<ref>{{cite news|title=Uganda police spokesperson, two others shot dead in moving vehicle|url=http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113093016/http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|url-status=dead}}</ref> == Okuziikibwa == Kaweesi yaziikibwa ku biggya bya bajjaajja be e [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[Lwengo]] ku Lwokubiri nga 21 March. Ekyo nga tekinatuukibwako, omulambo gwa Kaweesi gwatwalibwa ku kkanisa ya St. Andrew, [[:en:Kulambiro|Kulambiro]], [[:en:Ntinda|Ntinda]], [[Kampala]] ku Ssande nga 19 omwezi ogw'okussatu okusaba ku ssaawa 9 ez’olw'eggulo. Olumbe lwakumibwa mu maka ge e Kulambiro. Era ku lwa Kaweesi missa yategekebwa ku [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga]] ku Mmande nga 20 omwezi ogw'okussatu <ref>{{cite news|title=Kaweesi: Police release burial arrangements|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448910/kaweesi-police-release-burial-arrangements|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Laba nabino == * [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y'eggwanga]] * [[Olukalala lw'amasomero g'amaggye mu Uganda|Olukalala lw'amassomero g'amagye mu Uganda]] * Eyaliko omuyizi omumanyifu ku[[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]] == Ebiwandiiko ebikozeseddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Kaweesi, Andrew Felix}} [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] ekdxzjigi8tb8t3ws73bvviax00x31c 73878 73877 2026-09-05T22:36:44Z Kisakye Jane 9195 Nterezezaamu mu mpandiika. 73878 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Andrew Felix Kaweesi''' yaliko [[:en:Assistant_Inspector_General_of_Police|omuyambi w’omuduumizi wa poliisi]] (AIGP) mu [[Yuganda|Uganda]], era nga [[:en:Policeman|muserikale]]. . Yaliko omwogezi wa poliisi okuva mu 2016 omwezi Ogwomunaana okutuuka mu 2017 lwe yattibwa. Yafiira ku ddaala lya Major General (eyenkana koodi ya NATO OF-7).<ref>{{cite news|title=In Pictures: Andrew Felix Kaweesi's life and times|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448840/pictures-andrew-felix-kaweesis-life-times_|accessdate=12 January 2018|issue=17 March 2017}}</ref> Kaweesi yali omu ku bayingizibwa poliisi mu 2001 era ye yasooka okufa mu bantu abo.<ref>'''{{cite news|title=Kaweesi first to die among 2001 police intake|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kaweesi-first-to-die-among-2001-police-intake/688334-3853472-td9vd0z/index.html|accessdate=12 January 2018}}'''</ref> Mu 2016, Kaweesi yalondebwa [["Kaweesi first to die among 2001 police intake".|omuduumizi wa Poliisi]] ( [[Kale Kayihura]] ) okubeera akulira ekitongole kya Poliisi ekikwatagana n’abantu.<ref>{{cite news|title=Uganda: Andrew Felix Kaweesi Appointed New Police Spokesperson|url=http://allafrica.com/stories/201608230561.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Ebimukwatako == Kaweesi yazaalibwa [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]]. . Bazadde be (Esther ne Alfonse Mutabazi) baafa ekyamuleka mu mikono gya b'oluganda lwaabwe. Bazadde ba Kaweesi baabalekera ettaka eriweza yiika 640 ku kyalo Kitwekyagonja mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]] . Oluvannyuma Kaweesi yakunga baganda be okuteeka ekizimbe ku ttaka eryo. <ref>{{cite news|title=The Andrew Felix Kaweesi I knew|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/The-Andrew-Felix-Kaweesi-I-knew/688334-3855936-14muxio/index.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> Oluvannyuma yawasa Annet Kaweesi gwe yazaala naye abaana bataano. Omwana waabwe ow'okutaano yazaalibwa ku lunaku nga Kaweesi amaze okuziikibwa. Omwana ono yatuumibwa erinnya lya Kaweesi okujjukira kitaawe. <ref>{{cite news|title=Kaweesi's last-born child Kaweesi Jr baptized|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1459314/kaweesis-born-child-kaweesi-jr-baptized|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Okusoma kwe == '''Kaweesi''' yasomera pulayimale ku St. Jude primary school okuva mu 1982 okutuuka mu 1989. Yeegatta ku St. Benard college school Kiswera okusoma O'level era yamaliriza A'level ku Kitante High school okuva mu 1994–1996. Kaweesi yasoma diguli mu by’enjigiriza ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okuva mu 1996 okutuuka mu 1999. Oluvannyuma yagenda ku diguli eyookubiri mu [[:en:Nkumba_University|yunivasite y’e Nkumba]] ne [[University of Nairobi|Yunivasite y’e Nairobi]] gye yasomera diguli eyookubiri mu nteekateeka n’okuddukanya ebyenjigiriza ne diguli ey'okubiri mu misomo egigatta amawanga <ref name="auto">{{cite news|title=BIOGRAPHY: WHO WAS ANDREW FELIX KAWEESI?|url=http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113150342/http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|url-status=dead}}</ref> == Obuweereza bwe mu gavumenti == * 2015 okutuuka 2017: Dayirekita w’okutumbula abakozi/Omwogezi wa [[:en:Uganda_Police_Force|poliisi ya Uganda]] * Mu mwezi ogw'omwenda mu mwaka gwa 2014: Dayirekita w’ebikwekweto mu [[Uganda Police Force|poliisi ya Uganda]]. * 2007–2010: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2009: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2006–2009: Omuyambi [[Inspector General|w’omuduumizi]] wa poliisi. * 2005: Omuwabuzi ku kutendeka poliisi mu ttendekero lya amor Police Academy [[Somalia]] . * 2004–2005: Omumyuka w’omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi e [[:en:Masindi|Masindi]] . * Okuva mu mwezi gw'okubiri- mu mwezi ogw'okutaano mu mwaka gwa 2004: Omuwi w’amagezi ku poliisi mu [[South Sudan|bugwanjuba bwa Sudan]] wansi w’ekitongole [[:en:International_Development|ky’enkulaakulana eky’ensi yonna]] * 2002–2003: Omuserikale avunaanyizibwa ku poliisi ya Disitulikiti y’e [[Ntungamo]] . * 2001: Omukulembeze wa ba kadeti mu ssomero eritendeka abaserikale e [[:en:Kibuli|Kibuli]] . * 2000: Omuyambi wa Ssentebe wa Disitulikiti [[Masaka|y'e Masaka]] owa gavumenti y'ebitundu * 1999: Dayirekita w’Emisomo era omusomesa mu ssomero lya St. Benard’s College Kiswera. * 1997–1999: Ssentebe mu kibiina ekigatta abayizi abesasulira e Makerere (MUPSA) == Emisomo gy’okuddukanya emirimu n’obukulembeze gyeyetabyemu == * Enzirukanya y’ebyokwerinda by’eggwanga 2015: Ekitongole ky’ensi yonna ekiddukanya emirimu mu Ggaliraaya. * Omulabirizi w’okukuuma amateeka Course 2012: International Law Enforcement Academy. * Okunoonyereza ku by’okwerinda eby’obukodyo Omusomo 2010–2011: National Defense College [[Nairobi]] . * Omusomo gw’okukulaakulanya poliisi y’abakulira emirimu 2009: Interpol Lyon [[Bufalansa|France]] . * Okukwasaganya okuyiga, Omusomo gw’okukola dizayini n’okukulaakulanya: 2008 person peacekeeping Centre- [[:en:Cairo|Cairo]] [[Egypt]] . * Obukugu mu kulabirira 2004 [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] . * Omusomo gw'obukodyo bw'okusomesa: Oct 2003 Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Masindi|Masindi .]] * Okuddukanya emirimu gy’okutendeka: June 2003 [[South Africa]] . * Yagenda mu musomo gwa Police Officer Cadet Course 2001: Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Kibuli|e Kibuli]] . <ref name="auto">{{Cite news}}</ref> == Okuttibwa kwe == Kaweesi yatemulwa ku makya ga 17 omwezi gw'okussatu mu mwaka gwa 2017 bwe yali ava mu maka ge okugenda ku mulimu. Yali atambudde n’omu ku bakuumi be Kenneth Erau, ddereeva we Geoffrey Wambewo nabo abattibwa mita nga 100 okuva ku kikomera kya Kaweesi ekisooka. Okusinziira ku byava mu kukeberebwa emirambo gino ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]] kyazuulibwa nti Kaweesi yakubibwa amasasi 27, omukuumi we, Kenneth Erau, 33 ate ddereeva we Geoffrey Wambewo yakubwa amasasi 11. Emmotoka ya poliisi abassatu bano mwebaali batambulira yasangibwamu ebituli by’amasasi 77. Okusinziira ku byalabibwa abaaliwo bagamba abalumbaganyi babbiri abaali batambulira ku pikipiki baava emabega waabwe ne babayitako ne babayimirira mu maaso oluvannyuma ne basindirira emmotoka Kaweesi mweyali amasasi ne gagiyitamu. Ddereeva wa Kaweesi yagezaako okwongera ku sipiidi y'emmotoka kyokka pikipiki ne zimusinza. [[Yuganda|Uganda]] ebadde efuna obutemu obw'engeri emu okuva mu mwezi ogw'ekkumi n'ogumu mu mwaka gwa 2016. Ekyokulabirako ye muserikale w’amagye Major Sulaiman Kiggundu eyakubwa amasasi mu mmotoka ye abazigu abaali ku pikipiki bbiri. Nga ebula ennaku bbiri afe, Kaweesi yabuulira faaza ku bubaka bwe yafuna ku ssimu ye nga bumutiisatiisa. Obubaka buno bwaali buva ku nnamba etaali mpandiise. Abantu 22 abateeberezebwa okukola ekikolwa kino bakwatibbwa era nga bakyavunaanibwa emisango gino.<ref>{{cite news|title=Uganda police spokesperson, two others shot dead in moving vehicle|url=http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113093016/http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|url-status=dead}}</ref> == Okuziikibwa == Kaweesi yaziikibwa ku biggya bya bajjaajja be e [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[Lwengo]] ku Lwokubiri nga 21 March. Ekyo nga tekinatuukibwako, omulambo gwa Kaweesi gwatwalibwa ku kkanisa ya St. Andrew, [[:en:Kulambiro|Kulambiro]], [[:en:Ntinda|Ntinda]], [[Kampala]] ku Ssande nga 19 omwezi ogw'okussatu okusaba ku ssaawa 9 ez’olw'eggulo. Olumbe lwakumibwa mu maka ge e Kulambiro. Era ku lwa Kaweesi missa yategekebwa ku [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga]] ku Mmande nga 20 omwezi ogw'okussatu <ref>{{cite news|title=Kaweesi: Police release burial arrangements|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448910/kaweesi-police-release-burial-arrangements|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Laba nabino == * [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y'eggwanga]] * [[Olukalala lw'amasomero g'amaggye mu Uganda|Olukalala lw'amassomero g'amagye mu Uganda]] * Eyaliko omuyizi omumanyifu ku[[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]] == Ebiwandiiko ebikozeseddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Kaweesi, Andrew Felix}} [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] 9hwaynefzrspxhnsqe8k67gto53ulxs 73879 73878 2026-09-05T22:39:35Z Kisakye Jane 9195 Nterezeezamu mu kiwandiiko. 73879 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Andrew Felix Kaweesi''' yaliko [[:en:Assistant_Inspector_General_of_Police|omuyambi w’omuduumizi wa poliisi]] (AIGP) mu [[Yuganda|Uganda]], era nga [[:en:Policeman|muserikale]]. . Yaliko omwogezi wa poliisi okuva mu 2016 omwezi Ogwomunaana okutuuka mu 2017 lwe yattibwa. Yafiira ku ddaala lya Major General (eyenkana koodi ya NATO OF-7).<ref>{{cite news|title=In Pictures: Andrew Felix Kaweesi's life and times|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448840/pictures-andrew-felix-kaweesis-life-times_|accessdate=12 January 2018|issue=17 March 2017}}</ref> Kaweesi yali omu ku bayingizibwa poliisi mu 2001 era ye yasooka okufa mu bantu abo.<ref>'''{{cite news|title=Kaweesi first to die among 2001 police intake|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kaweesi-first-to-die-among-2001-police-intake/688334-3853472-td9vd0z/index.html|accessdate=12 January 2018}}'''</ref> Mu 2016, Kaweesi yalondebwa [["Kaweesi first to die among 2001 police intake".|omuduumizi wa Poliisi]] ( [[Kale Kayihura]] ) okubeera akulira ekitongole kya Poliisi ekikwatagana n’abantu.<ref>{{cite news|title=Uganda: Andrew Felix Kaweesi Appointed New Police Spokesperson|url=http://allafrica.com/stories/201608230561.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Ebimukwatako == Kaweesi yazaalibwa [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]]. . Bazadde be (Esther ne Alfonse Mutabazi) baafa ekyamuleka mu mikono gya b'oluganda lwaabwe. Bazadde ba Kaweesi baabalekera ettaka eriweza yiika 640 ku kyalo Kitwekyagonja mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]] . Oluvannyuma Kaweesi yakunga baganda be okuteeka ekizimbe ku ttaka eryo.<ref>{{cite news|title=The Andrew Felix Kaweesi I knew|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/The-Andrew-Felix-Kaweesi-I-knew/688334-3855936-14muxio/index.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> Oluvannyuma yawasa Annet Kaweesi gwe yazaala naye abaana bataano. Omwana waabwe ow'okutaano yazaalibwa ku lunaku nga Kaweesi amaze okuziikibwa. Omwana ono yatuumibwa erinnya lya Kaweesi okujjukira kitaawe.<ref>{{cite news|title=Kaweesi's last-born child Kaweesi Jr baptized|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1459314/kaweesis-born-child-kaweesi-jr-baptized|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Okusoma kwe == '''Kaweesi''' yasomera pulayimale ku St. Jude primary school okuva mu 1982 okutuuka mu 1989. Yeegatta ku St. Benard college school Kiswera okusoma O'level era yamaliriza A'level ku Kitante High school okuva mu 1994–1996. Kaweesi yasoma diguli mu by’enjigiriza ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okuva mu 1996 okutuuka mu 1999. Oluvannyuma yagenda ku diguli eyookubiri mu [[:en:Nkumba_University|yunivasite y’e Nkumba]] ne [[University of Nairobi|Yunivasite y’e Nairobi]] gye yasomera diguli eyookubiri mu nteekateeka n’okuddukanya ebyenjigiriza ne diguli ey'okubiri mu misomo egigatta amawanga <ref name="auto">{{cite news|title=BIOGRAPHY: WHO WAS ANDREW FELIX KAWEESI?|url=http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113150342/http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|url-status=dead}}</ref> == Obuweereza bwe mu gavumenti == * 2015 okutuuka 2017: Dayirekita w’okutumbula abakozi/Omwogezi wa [[:en:Uganda_Police_Force|poliisi ya Uganda]] * Mu mwezi ogw'omwenda mu mwaka gwa 2014: Dayirekita w’ebikwekweto mu [[Uganda Police Force|poliisi ya Uganda]]. * 2007–2010: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2009: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2006–2009: Omuyambi [[Inspector General|w’omuduumizi]] wa poliisi. * 2005: Omuwabuzi ku kutendeka poliisi mu ttendekero lya amor Police Academy [[Somalia]] . * 2004–2005: Omumyuka w’omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi e [[:en:Masindi|Masindi]] . * Okuva mu mwezi gw'okubiri- mu mwezi ogw'okutaano mu mwaka gwa 2004: Omuwi w’amagezi ku poliisi mu [[South Sudan|bugwanjuba bwa Sudan]] wansi w’ekitongole [[:en:International_Development|ky’enkulaakulana eky’ensi yonna]] * 2002–2003: Omuserikale avunaanyizibwa ku poliisi ya Disitulikiti y’e [[Ntungamo]] . * 2001: Omukulembeze wa ba kadeti mu ssomero eritendeka abaserikale e [[:en:Kibuli|Kibuli]] . * 2000: Omuyambi wa Ssentebe wa Disitulikiti [[Masaka|y'e Masaka]] owa gavumenti y'ebitundu * 1999: Dayirekita w’Emisomo era omusomesa mu ssomero lya St. Benard’s College Kiswera. * 1997–1999: Ssentebe mu kibiina ekigatta abayizi abesasulira e Makerere (MUPSA) == Emisomo gy’okuddukanya emirimu n’obukulembeze gyeyetabyemu == * Enzirukanya y’ebyokwerinda by’eggwanga 2015: Ekitongole ky’ensi yonna ekiddukanya emirimu mu Ggaliraaya. * Omulabirizi w’okukuuma amateeka Course 2012: International Law Enforcement Academy. * Okunoonyereza ku by’okwerinda eby’obukodyo Omusomo 2010–2011: National Defense College [[Nairobi]] . * Omusomo gw’okukulaakulanya poliisi y’abakulira emirimu 2009: Interpol Lyon [[Bufalansa|France]] . * Okukwasaganya okuyiga, Omusomo gw’okukola dizayini n’okukulaakulanya: 2008 person peacekeeping Centre- [[:en:Cairo|Cairo]] [[Egypt]] . * Obukugu mu kulabirira 2004 [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] . * Omusomo gw'obukodyo bw'okusomesa: Oct 2003 Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Masindi|Masindi .]] * Okuddukanya emirimu gy’okutendeka: June 2003 [[South Africa]] . * Yagenda mu musomo gwa Police Officer Cadet Course 2001: Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Kibuli|e Kibuli]] . <ref name="auto">{{Cite news}}</ref> == Okuttibwa kwe == Kaweesi yatemulwa ku makya ga 17 omwezi gw'okussatu mu mwaka gwa 2017 bwe yali ava mu maka ge okugenda ku mulimu. Yali atambudde n’omu ku bakuumi be Kenneth Erau, ddereeva we Geoffrey Wambewo nabo abattibwa mita nga 100 okuva ku kikomera kya Kaweesi ekisooka. Okusinziira ku byava mu kukeberebwa emirambo gino ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]] kyazuulibwa nti Kaweesi yakubibwa amasasi 27, omukuumi we, Kenneth Erau, 33 ate ddereeva we Geoffrey Wambewo yakubwa amasasi 11. Emmotoka ya poliisi abassatu bano mwebaali batambulira yasangibwamu ebituli by’amasasi 77. Okusinziira ku byalabibwa abaaliwo bagamba abalumbaganyi babbiri abaali batambulira ku pikipiki baava emabega waabwe ne babayitako ne babayimirira mu maaso oluvannyuma ne basindirira emmotoka Kaweesi mweyali amasasi ne gagiyitamu. Ddereeva wa Kaweesi yagezaako okwongera ku sipiidi y'emmotoka kyokka pikipiki ne zimusinza. [[Yuganda|Uganda]] ebadde efuna obutemu obw'engeri emu okuva mu mwezi ogw'ekkumi n'ogumu mu mwaka gwa 2016. Ekyokulabirako ye muserikale w’amagye Major Sulaiman Kiggundu eyakubwa amasasi mu mmotoka ye abazigu abaali ku pikipiki bbiri. Nga ebula ennaku bbiri afe, Kaweesi yabuulira faaza ku bubaka bwe yafuna ku ssimu ye nga bumutiisatiisa. Obubaka buno bwaali buva ku nnamba etaali mpandiise. Abantu 22 abateeberezebwa okukola ekikolwa kino bakwatibbwa era nga bakyavunaanibwa emisango gino.<ref>{{cite news|title=Uganda police spokesperson, two others shot dead in moving vehicle|url=http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113093016/http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|url-status=dead}}</ref> == Okuziikibwa == Kaweesi yaziikibwa ku biggya bya bajjaajja be e [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[Lwengo]] ku Lwokubiri nga 21 March. Ekyo nga tekinatuukibwako, omulambo gwa Kaweesi gwatwalibwa ku kkanisa ya St. Andrew, [[:en:Kulambiro|Kulambiro]], [[:en:Ntinda|Ntinda]], [[Kampala]] ku Ssande nga 19 omwezi ogw'okussatu okusaba ku ssaawa 9 ez’olw'eggulo. Olumbe lwakumibwa mu maka ge e Kulambiro. Era ku lwa Kaweesi missa yategekebwa ku [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga]] ku Mmande nga 20 omwezi ogw'okussatu <ref>{{cite news|title=Kaweesi: Police release burial arrangements|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448910/kaweesi-police-release-burial-arrangements|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Laba nabino == * [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y'eggwanga]] * [[Olukalala lw'amasomero g'amaggye mu Uganda|Olukalala lw'amassomero g'amagye mu Uganda]] * Eyaliko omuyizi omumanyifu ku[[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]] == Ebiwandiiko ebikozeseddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Kaweesi, Andrew Felix}} [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] 1lx2yhz2el7ueizi2d61c8hv5rs8jqb 73880 73879 2026-09-05T22:40:37Z Kisakye Jane 9195 Nterezeezamu mu kiwandiiko. 73880 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Andrew Felix Kaweesi''' yaliko [[:en:Assistant_Inspector_General_of_Police|omuyambi w’omuduumizi wa poliisi]] (AIGP) mu [[Yuganda|Uganda]], era nga [[:en:Policeman|muserikale]]. . Yaliko omwogezi wa poliisi okuva mu 2016 omwezi Ogwomunaana okutuuka mu 2017 lwe yattibwa. Yafiira ku ddaala lya Major General (eyenkana koodi ya NATO OF-7).<ref>{{cite news|title=In Pictures: Andrew Felix Kaweesi's life and times|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448840/pictures-andrew-felix-kaweesis-life-times_|accessdate=12 January 2018|issue=17 March 2017}}</ref> Kaweesi yali omu ku bayingizibwa poliisi mu 2001 era ye yasooka okufa mu bantu abo.<ref>'''{{cite news|title=Kaweesi first to die among 2001 police intake|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kaweesi-first-to-die-among-2001-police-intake/688334-3853472-td9vd0z/index.html|accessdate=12 January 2018}}'''</ref> Mu 2016, Kaweesi yalondebwa [["Kaweesi first to die among 2001 police intake".|omuduumizi wa Poliisi]] ( [[Kale Kayihura]] ) okubeera akulira ekitongole kya Poliisi ekikwatagana n’abantu.<ref>{{cite news|title=Uganda: Andrew Felix Kaweesi Appointed New Police Spokesperson|url=http://allafrica.com/stories/201608230561.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Ebimukwatako == Kaweesi yazaalibwa [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]]. . Bazadde be (Esther ne Alfonse Mutabazi) baafa ekyamuleka mu mikono gya b'oluganda lwaabwe. Bazadde ba Kaweesi baabalekera ettaka eriweza yiika 640 ku kyalo Kitwekyagonja mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]] . Oluvannyuma Kaweesi yakunga baganda be okuteeka ekizimbe ku ttaka eryo.<ref>{{cite news|title=The Andrew Felix Kaweesi I knew|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/The-Andrew-Felix-Kaweesi-I-knew/688334-3855936-14muxio/index.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> Oluvannyuma yawasa Annet Kaweesi gwe yazaala naye abaana bataano. Omwana waabwe ow'okutaano yazaalibwa ku lunaku nga Kaweesi amaze okuziikibwa. Omwana ono yatuumibwa erinnya lya Kaweesi okujjukira kitaawe.<ref>{{cite news|title=Kaweesi's last-born child Kaweesi Jr baptized|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1459314/kaweesis-born-child-kaweesi-jr-baptized|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Okusoma kwe == '''Kaweesi''' yasomera pulayimale ku St. Jude primary school okuva mu 1982 okutuuka mu 1989. Yeegatta ku St. Benard college school Kiswera okusoma O'level era yamaliriza A'level ku Kitante High school okuva mu 1994–1996. Kaweesi yasoma diguli mu by’enjigiriza ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okuva mu 1996 okutuuka mu 1999. Oluvannyuma yagenda ku diguli eyookubiri mu [[:en:Nkumba_University|yunivasite y’e Nkumba]] ne [[University of Nairobi|Yunivasite y’e Nairobi]] gye yasomera diguli eyookubiri mu nteekateeka n’okuddukanya ebyenjigiriza ne diguli ey'okubiri mu misomo egigatta amawanga<ref name="auto">{{cite news|title=BIOGRAPHY: WHO WAS ANDREW FELIX KAWEESI?|url=http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113150342/http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|url-status=dead}}</ref> == Obuweereza bwe mu gavumenti == * 2015 okutuuka 2017: Dayirekita w’okutumbula abakozi/Omwogezi wa [[:en:Uganda_Police_Force|poliisi ya Uganda]] * Mu mwezi ogw'omwenda mu mwaka gwa 2014: Dayirekita w’ebikwekweto mu [[Uganda Police Force|poliisi ya Uganda]]. * 2007–2010: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2009: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2006–2009: Omuyambi [[Inspector General|w’omuduumizi]] wa poliisi. * 2005: Omuwabuzi ku kutendeka poliisi mu ttendekero lya amor Police Academy [[Somalia]] . * 2004–2005: Omumyuka w’omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi e [[:en:Masindi|Masindi]] . * Okuva mu mwezi gw'okubiri- mu mwezi ogw'okutaano mu mwaka gwa 2004: Omuwi w’amagezi ku poliisi mu [[South Sudan|bugwanjuba bwa Sudan]] wansi w’ekitongole [[:en:International_Development|ky’enkulaakulana eky’ensi yonna]] * 2002–2003: Omuserikale avunaanyizibwa ku poliisi ya Disitulikiti y’e [[Ntungamo]] . * 2001: Omukulembeze wa ba kadeti mu ssomero eritendeka abaserikale e [[:en:Kibuli|Kibuli]] . * 2000: Omuyambi wa Ssentebe wa Disitulikiti [[Masaka|y'e Masaka]] owa gavumenti y'ebitundu * 1999: Dayirekita w’Emisomo era omusomesa mu ssomero lya St. Benard’s College Kiswera. * 1997–1999: Ssentebe mu kibiina ekigatta abayizi abesasulira e Makerere (MUPSA) == Emisomo gy’okuddukanya emirimu n’obukulembeze gyeyetabyemu == * Enzirukanya y’ebyokwerinda by’eggwanga 2015: Ekitongole ky’ensi yonna ekiddukanya emirimu mu Ggaliraaya. * Omulabirizi w’okukuuma amateeka Course 2012: International Law Enforcement Academy. * Okunoonyereza ku by’okwerinda eby’obukodyo Omusomo 2010–2011: National Defense College [[Nairobi]] . * Omusomo gw’okukulaakulanya poliisi y’abakulira emirimu 2009: Interpol Lyon [[Bufalansa|France]] . * Okukwasaganya okuyiga, Omusomo gw’okukola dizayini n’okukulaakulanya: 2008 person peacekeeping Centre- [[:en:Cairo|Cairo]] [[Egypt]] . * Obukugu mu kulabirira 2004 [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] . * Omusomo gw'obukodyo bw'okusomesa: Oct 2003 Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Masindi|Masindi .]] * Okuddukanya emirimu gy’okutendeka: June 2003 [[South Africa]] . * Yagenda mu musomo gwa Police Officer Cadet Course 2001: Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Kibuli|e Kibuli]] . <ref name="auto">{{Cite news}}</ref> == Okuttibwa kwe == Kaweesi yatemulwa ku makya ga 17 omwezi gw'okussatu mu mwaka gwa 2017 bwe yali ava mu maka ge okugenda ku mulimu. Yali atambudde n’omu ku bakuumi be Kenneth Erau, ddereeva we Geoffrey Wambewo nabo abattibwa mita nga 100 okuva ku kikomera kya Kaweesi ekisooka. Okusinziira ku byava mu kukeberebwa emirambo gino ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]] kyazuulibwa nti Kaweesi yakubibwa amasasi 27, omukuumi we, Kenneth Erau, 33 ate ddereeva we Geoffrey Wambewo yakubwa amasasi 11. Emmotoka ya poliisi abassatu bano mwebaali batambulira yasangibwamu ebituli by’amasasi 77. Okusinziira ku byalabibwa abaaliwo bagamba abalumbaganyi babbiri abaali batambulira ku pikipiki baava emabega waabwe ne babayitako ne babayimirira mu maaso oluvannyuma ne basindirira emmotoka Kaweesi mweyali amasasi ne gagiyitamu. Ddereeva wa Kaweesi yagezaako okwongera ku sipiidi y'emmotoka kyokka pikipiki ne zimusinza. [[Yuganda|Uganda]] ebadde efuna obutemu obw'engeri emu okuva mu mwezi ogw'ekkumi n'ogumu mu mwaka gwa 2016. Ekyokulabirako ye muserikale w’amagye Major Sulaiman Kiggundu eyakubwa amasasi mu mmotoka ye abazigu abaali ku pikipiki bbiri. Nga ebula ennaku bbiri afe, Kaweesi yabuulira faaza ku bubaka bwe yafuna ku ssimu ye nga bumutiisatiisa. Obubaka buno bwaali buva ku nnamba etaali mpandiise. Abantu 22 abateeberezebwa okukola ekikolwa kino bakwatibbwa era nga bakyavunaanibwa emisango gino.<ref>{{cite news|title=Uganda police spokesperson, two others shot dead in moving vehicle|url=http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113093016/http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|url-status=dead}}</ref> == Okuziikibwa == Kaweesi yaziikibwa ku biggya bya bajjaajja be e [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[Lwengo]] ku Lwokubiri nga 21 March. Ekyo nga tekinatuukibwako, omulambo gwa Kaweesi gwatwalibwa ku kkanisa ya St. Andrew, [[:en:Kulambiro|Kulambiro]], [[:en:Ntinda|Ntinda]], [[Kampala]] ku Ssande nga 19 omwezi ogw'okussatu okusaba ku ssaawa 9 ez’olw'eggulo. Olumbe lwakumibwa mu maka ge e Kulambiro. Era ku lwa Kaweesi missa yategekebwa ku [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga]] ku Mmande nga 20 omwezi ogw'okussatu <ref>{{cite news|title=Kaweesi: Police release burial arrangements|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448910/kaweesi-police-release-burial-arrangements|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Laba nabino == * [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y'eggwanga]] * [[Olukalala lw'amasomero g'amaggye mu Uganda|Olukalala lw'amassomero g'amagye mu Uganda]] * Eyaliko omuyizi omumanyifu ku[[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]] == Ebiwandiiko ebikozeseddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Kaweesi, Andrew Felix}} [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] oh1ut2eyviab8qi6sc5ko9hjsikft9u 73881 73880 2026-09-05T22:44:49Z Kisakye Jane 9195 Nterezezaamu mu mpandiika 73881 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Andrew Felix Kaweesi''' yaliko [[:en:Assistant_Inspector_General_of_Police|omuyambi w’omuduumizi wa poliisi]] (AIGP) mu [[Yuganda|Uganda]], era nga [[:en:Policeman|muserikale]]. . Yaliko omwogezi wa poliisi okuva mu 2016 omwezi Ogwomunaana okutuuka mu 2017 lwe yattibwa. Yafiira ku ddaala lya Major General (eyenkana koodi ya NATO OF-7).<ref>{{cite news|title=In Pictures: Andrew Felix Kaweesi's life and times|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448840/pictures-andrew-felix-kaweesis-life-times_|accessdate=12 January 2018|issue=17 March 2017}}</ref> Kaweesi yali omu ku bayingizibwa poliisi mu 2001 era ye yasooka okufa mu bantu abo.<ref>'''{{cite news|title=Kaweesi first to die among 2001 police intake|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kaweesi-first-to-die-among-2001-police-intake/688334-3853472-td9vd0z/index.html|accessdate=12 January 2018}}'''</ref> Mu 2016, Kaweesi yalondebwa [["Kaweesi first to die among 2001 police intake".|omuduumizi wa Poliisi]] ( [[Kale Kayihura]] ) okubeera akulira ekitongole kya Poliisi ekikwatagana n’abantu.<ref>{{cite news|title=Uganda: Andrew Felix Kaweesi Appointed New Police Spokesperson|url=http://allafrica.com/stories/201608230561.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Ebimukwatako == Kaweesi yazaalibwa [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]]. . Bazadde be (Esther ne Alfonse Mutabazi) baafa ekyamuleka mu mikono gya b'oluganda lwaabwe. Bazadde ba Kaweesi baabalekera ettaka eriweza yiika 640 ku kyalo Kitwekyagonja mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]] . Oluvannyuma Kaweesi yakunga baganda be okuteeka ekizimbe ku ttaka eryo.<ref>{{cite news|title=The Andrew Felix Kaweesi I knew|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/The-Andrew-Felix-Kaweesi-I-knew/688334-3855936-14muxio/index.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> Oluvannyuma yawasa Annet Kaweesi gwe yazaala naye abaana bataano. Omwana waabwe ow'okutaano yazaalibwa ku lunaku nga Kaweesi amaze okuziikibwa. Omwana ono yatuumibwa erinnya lya Kaweesi okujjukira kitaawe.<ref>{{cite news|title=Kaweesi's last-born child Kaweesi Jr baptized|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1459314/kaweesis-born-child-kaweesi-jr-baptized|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Okusoma kwe == '''Kaweesi''' yasomera pulayimale ku St. Jude primary school okuva mu 1982 okutuuka mu 1989. Yeegatta ku St. Benard college school Kiswera okusoma O'level era yamaliriza A'level ku Kitante High school okuva mu 1994–1996. Kaweesi yasoma diguli mu by’enjigiriza ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okuva mu 1996 okutuuka mu 1999. Oluvannyuma yagenda ku diguli eyookubiri mu [[:en:Nkumba_University|yunivasite y’e Nkumba]] ne [[University of Nairobi|Yunivasite y’e Nairobi]] gye yasomera diguli eyookubiri mu nteekateeka n’okuddukanya ebyenjigiriza ne diguli ey'okubiri mu misomo egigatta amawanga<ref name="auto">{{cite news|title=BIOGRAPHY: WHO WAS ANDREW FELIX KAWEESI?|url=http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113150342/http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|url-status=dead}}</ref> == Obuweereza bwe mu gavumenti == * 2015 okutuuka 2017: Dayirekita w’okutumbula abakozi/Omwogezi wa [[:en:Uganda_Police_Force|poliisi ya Uganda]] * Mu mwezi Ogwomwenda mu 2014: Dayirekita w’ebikwekweto mu [[Uganda Police Force|poliisi ya Uganda]]. * 2007–2010: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2009: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2006–2009: Omuyambi w’omuduumizi wa poliisi. * 2005: Omuwabuzi ku kutendeka poliisi mu ttendekero lya amor Police Academy [[Somalia]] . * 2004–2005: Omumyuka w’omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi e [[:en:Masindi|Masindi]] . * Okuva mu Gwokubiri okutuuka mu Gwokutaano mu 2004: Omuwi w’amagezi ku poliisi mu [[South Sudan|bugwanjuba bwa Sudan]] wansi w’ekitongole [[:en:International_Development|ky’enkulaakulana eky’ensi yonna]] * 2002–2003: Omuserikale avunaanyizibwa ku poliisi ya Disitulikiti y’e [[Ntungamo]] . * 2001: Omukulembeze wa ba kadeti mu ssomero eritendeka abaserikale e [[:en:Kibuli|Kibuli]] . * 2000: Omuyambi wa Ssentebe wa Disitulikiti [[Masaka|y'e Masaka]] owa gavumenti y'ebitundu * 1999: Dayirekita w’Emisomo era omusomesa mu ssomero lya St. Benard’s College Kiswera. * 1997–1999: Ssentebe mu kibiina ekigatta abayizi abesasulira e Makerere (MUPSA) == Emisomo gy’okuddukanya emirimu n’obukulembeze gyeyetabyemu == * Enzirukanya y’ebyokwerinda by’eggwanga 2015: Ekitongole ky’ensi yonna ekiddukanya emirimu mu Ggaliraaya. * Omulabirizi w’okukuuma amateeka Course 2012: International Law Enforcement Academy. * Okunoonyereza ku by’okwerinda eby’obukodyo Omusomo 2010–2011: National Defense College [[Nairobi]] . * Omusomo gw’okukulaakulanya poliisi y’abakulira emirimu 2009: Interpol Lyon [[Bufalansa|France]] . * Okukwasaganya okuyiga, Omusomo gw’okukola dizayini n’okukulaakulanya: 2008 person peacekeeping Centre- [[:en:Cairo|Cairo]] [[Egypt]] . * Obukugu mu kulabirira 2004 [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] . * Omusomo gw'obukodyo bw'okusomesa: Oct 2003 Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Masindi|Masindi .]] * Okuddukanya emirimu gy’okutendeka: June 2003 [[South Africa]] . * Yagenda mu musomo gwa Police Officer Cadet Course 2001: Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Kibuli|e Kibuli]] . <ref name="auto">{{Cite news}}</ref> == Okuttibwa kwe == Kaweesi yatemulwa ku makya ga 17 omwezi gw'okussatu mu mwaka gwa 2017 bwe yali ava mu maka ge okugenda ku mulimu. Yali atambudde n’omu ku bakuumi be Kenneth Erau, ddereeva we Geoffrey Wambewo nabo abattibwa mita nga 100 okuva ku kikomera kya Kaweesi ekisooka. Okusinziira ku byava mu kukeberebwa emirambo gino ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]] kyazuulibwa nti Kaweesi yakubibwa amasasi 27, omukuumi we, Kenneth Erau, 33 ate ddereeva we Geoffrey Wambewo yakubwa amasasi 11. Emmotoka ya poliisi abassatu bano mwebaali batambulira yasangibwamu ebituli by’amasasi 77. Okusinziira ku byalabibwa abaaliwo bagamba abalumbaganyi babbiri abaali batambulira ku pikipiki baava emabega waabwe ne babayitako ne babayimirira mu maaso oluvannyuma ne basindirira emmotoka Kaweesi mweyali amasasi ne gagiyitamu. Ddereeva wa Kaweesi yagezaako okwongera ku sipiidi y'emmotoka kyokka pikipiki ne zimusinza. [[Yuganda|Uganda]] ebadde efuna obutemu obw'engeri emu okuva mu mwezi ogw'ekkumi n'ogumu mu mwaka gwa 2016. Ekyokulabirako ye muserikale w’amagye Major Sulaiman Kiggundu eyakubwa amasasi mu mmotoka ye abazigu abaali ku pikipiki bbiri. Nga ebula ennaku bbiri afe, Kaweesi yabuulira faaza ku bubaka bwe yafuna ku ssimu ye nga bumutiisatiisa. Obubaka buno bwaali buva ku nnamba etaali mpandiise. Abantu 22 abateeberezebwa okukola ekikolwa kino bakwatibbwa era nga bakyavunaanibwa emisango gino.<ref>{{cite news|title=Uganda police spokesperson, two others shot dead in moving vehicle|url=http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113093016/http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|url-status=dead}}</ref> == Okuziikibwa == Kaweesi yaziikibwa ku biggya bya bajjaajja be e [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[Lwengo]] ku Lwokubiri nga 21 March. Ekyo nga tekinatuukibwako, omulambo gwa Kaweesi gwatwalibwa ku kkanisa ya St. Andrew, [[:en:Kulambiro|Kulambiro]], [[:en:Ntinda|Ntinda]], [[Kampala]] ku Ssande nga 19 omwezi ogw'okussatu okusaba ku ssaawa 9 ez’olw'eggulo. Olumbe lwakumibwa mu maka ge e Kulambiro. Era ku lwa Kaweesi missa yategekebwa ku [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga]] ku Mmande nga 20 omwezi ogw'okussatu <ref>{{cite news|title=Kaweesi: Police release burial arrangements|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448910/kaweesi-police-release-burial-arrangements|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Laba nabino == * [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y'eggwanga]] * [[Olukalala lw'amasomero g'amaggye mu Uganda|Olukalala lw'amassomero g'amagye mu Uganda]] * Eyaliko omuyizi omumanyifu ku[[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]] == Ebiwandiiko ebikozeseddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Kaweesi, Andrew Felix}} [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] 1aeysfepuf080ptfmywm39bo07ieuqr 73882 73881 2026-09-05T22:47:21Z Kisakye Jane 9195 Nterezeezamu mu kiwandiiko. 73882 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Andrew Felix Kaweesi''' yaliko [[:en:Assistant_Inspector_General_of_Police|omuyambi w’omuduumizi wa poliisi]] (AIGP) mu [[Yuganda|Uganda]], era nga [[:en:Policeman|muserikale]]. . Yaliko omwogezi wa poliisi okuva mu 2016 omwezi Ogwomunaana okutuuka mu 2017 lwe yattibwa. Yafiira ku ddaala lya Major General (eyenkana koodi ya NATO OF-7).<ref>{{cite news|title=In Pictures: Andrew Felix Kaweesi's life and times|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448840/pictures-andrew-felix-kaweesis-life-times_|accessdate=12 January 2018|issue=17 March 2017}}</ref> Kaweesi yali omu ku bayingizibwa poliisi mu 2001 era ye yasooka okufa mu bantu abo.<ref>'''{{cite news|title=Kaweesi first to die among 2001 police intake|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kaweesi-first-to-die-among-2001-police-intake/688334-3853472-td9vd0z/index.html|accessdate=12 January 2018}}'''</ref> Mu 2016, Kaweesi yalondebwa [["Kaweesi first to die among 2001 police intake".|omuduumizi wa Poliisi]] ( [[Kale Kayihura]] ) okubeera akulira ekitongole kya Poliisi ekikwatagana n’abantu.<ref>{{cite news|title=Uganda: Andrew Felix Kaweesi Appointed New Police Spokesperson|url=http://allafrica.com/stories/201608230561.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Ebimukwatako == Kaweesi yazaalibwa [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]]. . Bazadde be (Esther ne Alfonse Mutabazi) baafa ekyamuleka mu mikono gya b'oluganda lwaabwe. Bazadde ba Kaweesi baabalekera ettaka eriweza yiika 640 ku kyalo Kitwekyagonja mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]] . Oluvannyuma Kaweesi yakunga baganda be okuteeka ekizimbe ku ttaka eryo.<ref>{{cite news|title=The Andrew Felix Kaweesi I knew|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/The-Andrew-Felix-Kaweesi-I-knew/688334-3855936-14muxio/index.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> Oluvannyuma yawasa Annet Kaweesi gwe yazaala naye abaana bataano. Omwana waabwe ow'okutaano yazaalibwa ku lunaku nga Kaweesi amaze okuziikibwa. Omwana ono yatuumibwa erinnya lya Kaweesi okujjukira kitaawe.<ref>{{cite news|title=Kaweesi's last-born child Kaweesi Jr baptized|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1459314/kaweesis-born-child-kaweesi-jr-baptized|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Okusoma kwe == '''Kaweesi''' yasomera pulayimale ku St. Jude primary school okuva mu 1982 okutuuka mu 1989. Yeegatta ku St. Benard college school Kiswera okusoma O'level era yamaliriza A'level ku Kitante High school okuva mu 1994–1996. Kaweesi yasoma diguli mu by’enjigiriza ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okuva mu 1996 okutuuka mu 1999. Oluvannyuma yagenda ku diguli eyookubiri mu [[:en:Nkumba_University|yunivasite y’e Nkumba]] ne [[University of Nairobi|Yunivasite y’e Nairobi]] gye yasomera diguli eyookubiri mu nteekateeka n’okuddukanya ebyenjigiriza ne diguli ey'okubiri mu misomo egigatta amawanga<ref name="auto">{{cite news|title=BIOGRAPHY: WHO WAS ANDREW FELIX KAWEESI?|url=http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113150342/http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|url-status=dead}}</ref> == Obuweereza bwe mu gavumenti == * 2015 okutuuka 2017: Dayirekita w’okutumbula abakozi/Omwogezi wa [[:en:Uganda_Police_Force|poliisi ya Uganda]] * Mu mwezi Ogwomwenda mu 2014: Dayirekita w’ebikwekweto mu [[Uganda Police Force|poliisi ya Uganda]]. * 2007–2010: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2009: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2006–2009: Omuyambi w’omuduumizi wa poliisi. * 2005: Omuwabuzi ku kutendeka poliisi mu ttendekero lya amor Police Academy [[Somalia]] . * 2004–2005: Omumyuka w’omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi e [[:en:Masindi|Masindi]] . * Okuva mu Gwokubiri okutuuka mu Gwokutaano mu 2004: Omuwi w’amagezi ku poliisi mu [[South Sudan|bugwanjuba bwa Sudan]] wansi w’ekitongole [[:en:International_Development|ky’enkulaakulana eky’ensi yonna]] * 2002–2003: Omuserikale avunaanyizibwa ku poliisi ya Disitulikiti y’e [[Ntungamo]] . * 2001: Omukulembeze wa ba kadeti mu ssomero eritendeka abaserikale e [[:en:Kibuli|Kibuli]] . * 2000: Omuyambi wa Ssentebe wa Disitulikiti [[Masaka|y'e Masaka]] owa gavumenti y'ebitundu * 1999: Dayirekita w’Emisomo era omusomesa mu ssomero lya St. Benard’s College Kiswera. * 1997–1999: Ssentebe mu kibiina ekigatta abayizi abesasulira e Makerere (MUPSA) == Emisomo gy’okuddukanya emirimu n’obukulembeze gyeyetabyemu == * Enzirukanya y’ebyokwerinda by’eggwanga 2015: Ekitongole ky’ensi yonna ekiddukanya emirimu mu Ggaliraaya. * Omulabirizi w’okukuuma amateeka Course 2012: International Law Enforcement Academy. * Okunoonyereza ku by’okwerinda eby’obukodyo Omusomo 2010–2011: National Defense College [[Nairobi]] . * Omusomo gw’okukulaakulanya poliisi y’abakulira emirimu 2009: Interpol Lyon [[Bufalansa|France]] . * Okukwasaganya okuyiga, Omusomo gw’okukola dizayini n’okukulaakulanya: 2008 person peacekeeping Centre- [[:en:Cairo|Cairo]] [[Egypt]] . * Obukugu mu kulabirira 2004 [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] . * Omusomo gw'obukodyo bw'okusomesa: mu Gwekumi 2003 Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Masindi|Masindi .]] * Okuddukanya emirimu gy’okutendeka: Gwamukaaga 2003 [[South Africa]] . * Yagenda mu musomo gwa Police Officer Cadet Course 2001: Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Kibuli|e Kibuli]].<ref name="auto">{{Cite news}}</ref> == Okuttibwa kwe == Kaweesi yatemulwa ku makya ga 17 omwezi gw'okussatu mu mwaka gwa 2017 bwe yali ava mu maka ge okugenda ku mulimu. Yali atambudde n’omu ku bakuumi be Kenneth Erau, ddereeva we Geoffrey Wambewo nabo abattibwa mita nga 100 okuva ku kikomera kya Kaweesi ekisooka. Okusinziira ku byava mu kukeberebwa emirambo gino ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]] kyazuulibwa nti Kaweesi yakubibwa amasasi 27, omukuumi we, Kenneth Erau, 33 ate ddereeva we Geoffrey Wambewo yakubwa amasasi 11. Emmotoka ya poliisi abassatu bano mwebaali batambulira yasangibwamu ebituli by’amasasi 77. Okusinziira ku byalabibwa abaaliwo bagamba abalumbaganyi babbiri abaali batambulira ku pikipiki baava emabega waabwe ne babayitako ne babayimirira mu maaso oluvannyuma ne basindirira emmotoka Kaweesi mweyali amasasi ne gagiyitamu. Ddereeva wa Kaweesi yagezaako okwongera ku sipiidi y'emmotoka kyokka pikipiki ne zimusinza. [[Yuganda|Uganda]] ebadde efuna obutemu obw'engeri emu okuva mu mwezi ogw'ekkumi n'ogumu mu mwaka gwa 2016. Ekyokulabirako ye muserikale w’amagye Major Sulaiman Kiggundu eyakubwa amasasi mu mmotoka ye abazigu abaali ku pikipiki bbiri. Nga ebula ennaku bbiri afe, Kaweesi yabuulira faaza ku bubaka bwe yafuna ku ssimu ye nga bumutiisatiisa. Obubaka buno bwaali buva ku nnamba etaali mpandiise. Abantu 22 abateeberezebwa okukola ekikolwa kino bakwatibbwa era nga bakyavunaanibwa emisango gino.<ref>{{cite news|title=Uganda police spokesperson, two others shot dead in moving vehicle|url=http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113093016/http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|url-status=dead}}</ref> == Okuziikibwa == Kaweesi yaziikibwa ku biggya bya bajjaajja be e [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[Lwengo]] ku Lwokubiri nga 21 March. Ekyo nga tekinatuukibwako, omulambo gwa Kaweesi gwatwalibwa ku kkanisa ya St. Andrew, [[:en:Kulambiro|Kulambiro]], [[:en:Ntinda|Ntinda]], [[Kampala]] ku Ssande nga 19 omwezi ogw'okussatu okusaba ku ssaawa 9 ez’olw'eggulo. Olumbe lwakumibwa mu maka ge e Kulambiro. Era ku lwa Kaweesi missa yategekebwa ku [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga]] ku Mmande nga 20 omwezi ogw'okussatu <ref>{{cite news|title=Kaweesi: Police release burial arrangements|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448910/kaweesi-police-release-burial-arrangements|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Laba nabino == * [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y'eggwanga]] * [[Olukalala lw'amasomero g'amaggye mu Uganda|Olukalala lw'amassomero g'amagye mu Uganda]] * Eyaliko omuyizi omumanyifu ku[[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]] == Ebiwandiiko ebikozeseddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Kaweesi, Andrew Felix}} [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] o6zm8f7xyekyp3p4kra8t3okk5yurpr 73883 73882 2026-09-05T22:51:08Z Kisakye Jane 9195 Nterezeezamu mu kiwandiiko. 73883 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Andrew Felix Kaweesi''' yaliko [[:en:Assistant_Inspector_General_of_Police|omuyambi w’omuduumizi wa poliisi]] (AIGP) mu [[Yuganda|Uganda]], era nga [[:en:Policeman|muserikale]]. . Yaliko omwogezi wa poliisi okuva mu 2016 omwezi Ogwomunaana okutuuka mu 2017 lwe yattibwa. Yafiira ku ddaala lya Major General (eyenkana koodi ya NATO OF-7).<ref>{{cite news|title=In Pictures: Andrew Felix Kaweesi's life and times|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448840/pictures-andrew-felix-kaweesis-life-times_|accessdate=12 January 2018|issue=17 March 2017}}</ref> Kaweesi yali omu ku bayingizibwa poliisi mu 2001 era ye yasooka okufa mu bantu abo.<ref>'''{{cite news|title=Kaweesi first to die among 2001 police intake|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kaweesi-first-to-die-among-2001-police-intake/688334-3853472-td9vd0z/index.html|accessdate=12 January 2018}}'''</ref> Mu 2016, Kaweesi yalondebwa [["Kaweesi first to die among 2001 police intake".|omuduumizi wa Poliisi]] ( [[Kale Kayihura]] ) okubeera akulira ekitongole kya Poliisi ekikwatagana n’abantu.<ref>{{cite news|title=Uganda: Andrew Felix Kaweesi Appointed New Police Spokesperson|url=http://allafrica.com/stories/201608230561.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Ebimukwatako == Kaweesi yazaalibwa [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]]. . Bazadde be (Esther ne Alfonse Mutabazi) baafa ekyamuleka mu mikono gya b'oluganda lwaabwe. Bazadde ba Kaweesi baabalekera ettaka eriweza yiika 640 ku kyalo Kitwekyagonja mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]] . Oluvannyuma Kaweesi yakunga baganda be okuteeka ekizimbe ku ttaka eryo.<ref>{{cite news|title=The Andrew Felix Kaweesi I knew|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/The-Andrew-Felix-Kaweesi-I-knew/688334-3855936-14muxio/index.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> Oluvannyuma yawasa Annet Kaweesi gwe yazaala naye abaana bataano. Omwana waabwe ow'okutaano yazaalibwa ku lunaku nga Kaweesi amaze okuziikibwa. Omwana ono yatuumibwa erinnya lya Kaweesi okujjukira kitaawe.<ref>{{cite news|title=Kaweesi's last-born child Kaweesi Jr baptized|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1459314/kaweesis-born-child-kaweesi-jr-baptized|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Okusoma kwe == '''Kaweesi''' yasomera pulayimale ku St. Jude primary school okuva mu 1982 okutuuka mu 1989. Yeegatta ku St. Benard college school Kiswera okusoma O'level era yamaliriza A'level ku Kitante High school okuva mu 1994–1996. Kaweesi yasoma diguli mu by’enjigiriza ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okuva mu 1996 okutuuka mu 1999. Oluvannyuma yagenda ku diguli eyookubiri mu [[:en:Nkumba_University|yunivasite y’e Nkumba]] ne [[University of Nairobi|Yunivasite y’e Nairobi]] gye yasomera diguli eyookubiri mu nteekateeka n’okuddukanya ebyenjigiriza ne diguli ey'okubiri mu misomo egigatta amawanga<ref name="auto">{{cite news|title=BIOGRAPHY: WHO WAS ANDREW FELIX KAWEESI?|url=http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113150342/http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|url-status=dead}}</ref> == Obuweereza bwe mu gavumenti == * 2015 okutuuka 2017: Dayirekita w’okutumbula abakozi/Omwogezi wa [[:en:Uganda_Police_Force|poliisi ya Uganda]] * Mu mwezi Ogwomwenda mu 2014: Dayirekita w’ebikwekweto mu [[Uganda Police Force|poliisi ya Uganda]]. * 2007–2010: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2009: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2006–2009: Omuyambi w’omuduumizi wa poliisi. * 2005: Omuwabuzi ku kutendeka poliisi mu ttendekero lya amor Police Academy [[Somalia]] . * 2004–2005: Omumyuka w’omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi e [[:en:Masindi|Masindi]] . * Okuva mu Gwokubiri okutuuka mu Gwokutaano mu 2004: Omuwi w’amagezi ku poliisi mu [[South Sudan|bugwanjuba bwa Sudan]] wansi w’ekitongole [[:en:International_Development|ky’enkulaakulana eky’ensi yonna]] * 2002–2003: Omuserikale avunaanyizibwa ku poliisi ya Disitulikiti y’e [[Ntungamo]] . * 2001: Omukulembeze wa ba kadeti mu ssomero eritendeka abaserikale e [[:en:Kibuli|Kibuli]] . * 2000: Omuyambi wa Ssentebe wa Disitulikiti [[Masaka|y'e Masaka]] owa gavumenti y'ebitundu * 1999: Dayirekita w’Emisomo era omusomesa mu ssomero lya St. Benard’s College Kiswera. * 1997–1999: Ssentebe mu kibiina ekigatta abayizi abesasulira e Makerere (MUPSA) == Emisomo gy’okuddukanya emirimu n’obukulembeze gyeyetabyemu == * Enzirukanya y’ebyokwerinda by’eggwanga 2015: Ekitongole ky’ensi yonna ekiddukanya emirimu mu Ggaliraaya. * Omulabirizi w’okukuuma amateeka Course 2012: International Law Enforcement Academy. * Okunoonyereza ku by’okwerinda eby’obukodyo Omusomo 2010–2011: National Defense College [[Nairobi]] . * Omusomo gw’okukulaakulanya poliisi y’abakulira emirimu 2009: Interpol Lyon [[Bufalansa|France]] . * Okukwasaganya okuyiga, Omusomo gw’okukola dizayini n’okukulaakulanya: 2008 person peacekeeping Centre- [[:en:Cairo|Cairo]] [[Egypt]] . * Obukugu mu kulabirira 2004 [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] . * Omusomo gw'obukodyo bw'okusomesa: mu Gwekumi 2003 Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Masindi|Masindi .]] * Okuddukanya emirimu gy’okutendeka: Gwamukaaga 2003 [[South Africa]] . * Yagenda mu musomo gwa Police Officer Cadet Course 2001: Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Kibuli|e Kibuli]].<ref name="auto">{{Cite news}}</ref> == Okuttibwa kwe == Kaweesi yatemulwa ku makya ga 17 omwezi gw'okussatu mu mwaka gwa 2017 bwe yali ava mu maka ge okugenda ku mulimu. Yali atambudde n’omu ku bakuumi be Kenneth Erau, ddereeva we Geoffrey Wambewo nabo abattibwa mita nga 100 okuva ku kikomera kya Kaweesi ekisooka. Okusinziira ku byava mu kukeberebwa emirambo gino ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]] kyazuulibwa nti Kaweesi yakubibwa amasasi 27, omukuumi we, Kenneth Erau, 33 ate ddereeva we Geoffrey Wambewo yakubwa amasasi 11. Emmotoka ya poliisi abassatu bano mwebaali batambulira yasangibwamu ebituli by’amasasi 77. Okusinziira ku byalabibwa abaaliwo bagamba abalumbaganyi babbiri abaali batambulira ku pikipiki baava emabega waabwe ne babayitako ne babayimirira mu maaso oluvannyuma ne basindirira emmotoka Kaweesi mweyali amasasi ne gagiyitamu. Ddereeva wa Kaweesi yagezaako okwongera ku sipiidi y'emmotoka kyokka pikipiki ne zimusinza. [[Yuganda|Uganda]] ebadde efuna obutemu obw'engeri emu okuva mu mwezi ogw'ekkumi n'ogumu mu mwaka gwa 2016. Ekyokulabirako ye muserikale w’amagye Major Sulaiman Kiggundu eyakubwa amasasi mu mmotoka ye abazigu abaali ku pikipiki bbiri. Nga ebula ennaku bbiri afe, Kaweesi yabuulira faaza ku bubaka bwe yafuna ku ssimu ye nga bumutiisatiisa. Obubaka buno bwaali buva ku nnamba etaali mpandiise. Abantu 22 abateeberezebwa okukola ekikolwa kino bakwatibbwa era nga bakyavunaanibwa emisango gino.<ref>{{cite news|title=Uganda police spokesperson, two others shot dead in moving vehicle|url=http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113093016/http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|url-status=dead}}</ref> == Okuziikibwa == Kaweesi yaziikibwa ku biggya bya bajjaajja be e [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[Lwengo]] ku Lwokubiri nga 21 Ogwokusatu. Ekyo nga tekinatuukibwako, omulambo gwa Kaweesi gwatwalibwa ku kkanisa ya St. Andrew, [[:en:Kulambiro|Kulambiro]], [[:en:Ntinda|Ntinda]], [[Kampala]] ku Ssande nga 19 Ogwokusatu okusaba ku ssaawa 9 ez’olw'eggulo. Olumbe lwakumibwa mu maka ge e Kulambiro. Era ku lwa Kaweesi missa yategekebwa ku [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga]] ku Mmande nga 20 Ogwokusatu<ref>{{cite news|title=Kaweesi: Police release burial arrangements|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448910/kaweesi-police-release-burial-arrangements|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Laba nabino == * [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y'eggwanga]] * [[Olukalala lw'amasomero g'amaggye mu Uganda|Olukalala lw'amassomero g'amagye mu Uganda]] * Eyaliko omuyizi omumanyifu ku[[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]] == Ebiwandiiko ebikozeseddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Kaweesi, Andrew Felix}} [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] kc9zdet5npg7lx6wlxzcxwdtyqu9ryu 73884 73883 2026-09-05T22:53:44Z Kisakye Jane 9195 Ntaddemu ettuluba. 73884 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Andrew Felix Kaweesi''' yaliko [[:en:Assistant_Inspector_General_of_Police|omuyambi w’omuduumizi wa poliisi]] (AIGP) mu [[Yuganda|Uganda]], era nga [[:en:Policeman|muserikale]]. . Yaliko omwogezi wa poliisi okuva mu 2016 omwezi Ogwomunaana okutuuka mu 2017 lwe yattibwa. Yafiira ku ddaala lya Major General (eyenkana koodi ya NATO OF-7).<ref>{{cite news|title=In Pictures: Andrew Felix Kaweesi's life and times|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448840/pictures-andrew-felix-kaweesis-life-times_|accessdate=12 January 2018|issue=17 March 2017}}</ref> Kaweesi yali omu ku bayingizibwa poliisi mu 2001 era ye yasooka okufa mu bantu abo.<ref>'''{{cite news|title=Kaweesi first to die among 2001 police intake|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kaweesi-first-to-die-among-2001-police-intake/688334-3853472-td9vd0z/index.html|accessdate=12 January 2018}}'''</ref> Mu 2016, Kaweesi yalondebwa [["Kaweesi first to die among 2001 police intake".|omuduumizi wa Poliisi]] ( [[Kale Kayihura]] ) okubeera akulira ekitongole kya Poliisi ekikwatagana n’abantu.<ref>{{cite news|title=Uganda: Andrew Felix Kaweesi Appointed New Police Spokesperson|url=http://allafrica.com/stories/201608230561.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Ebimukwatako == Kaweesi yazaalibwa [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]]. . Bazadde be (Esther ne Alfonse Mutabazi) baafa ekyamuleka mu mikono gya b'oluganda lwaabwe. Bazadde ba Kaweesi baabalekera ettaka eriweza yiika 640 ku kyalo Kitwekyagonja mu disitulikiti y’e [[:en:Lwengo|Lwengo]] . Oluvannyuma Kaweesi yakunga baganda be okuteeka ekizimbe ku ttaka eryo.<ref>{{cite news|title=The Andrew Felix Kaweesi I knew|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/The-Andrew-Felix-Kaweesi-I-knew/688334-3855936-14muxio/index.html|accessdate=12 January 2018}}</ref> Oluvannyuma yawasa Annet Kaweesi gwe yazaala naye abaana bataano. Omwana waabwe ow'okutaano yazaalibwa ku lunaku nga Kaweesi amaze okuziikibwa. Omwana ono yatuumibwa erinnya lya Kaweesi okujjukira kitaawe.<ref>{{cite news|title=Kaweesi's last-born child Kaweesi Jr baptized|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1459314/kaweesis-born-child-kaweesi-jr-baptized|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Okusoma kwe == '''Kaweesi''' yasomera pulayimale ku St. Jude primary school okuva mu 1982 okutuuka mu 1989. Yeegatta ku St. Benard college school Kiswera okusoma O'level era yamaliriza A'level ku Kitante High school okuva mu 1994–1996. Kaweesi yasoma diguli mu by’enjigiriza ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okuva mu 1996 okutuuka mu 1999. Oluvannyuma yagenda ku diguli eyookubiri mu [[:en:Nkumba_University|yunivasite y’e Nkumba]] ne [[University of Nairobi|Yunivasite y’e Nairobi]] gye yasomera diguli eyookubiri mu nteekateeka n’okuddukanya ebyenjigiriza ne diguli ey'okubiri mu misomo egigatta amawanga<ref name="auto">{{cite news|title=BIOGRAPHY: WHO WAS ANDREW FELIX KAWEESI?|url=http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113150342/http://www.bugandanews.com/national/andrew-felix-kaweesi/|url-status=dead}}</ref> == Obuweereza bwe mu gavumenti == * 2015 okutuuka 2017: Dayirekita w’okutumbula abakozi/Omwogezi wa [[:en:Uganda_Police_Force|poliisi ya Uganda]] * Mu mwezi Ogwomwenda mu 2014: Dayirekita w’ebikwekweto mu [[Uganda Police Force|poliisi ya Uganda]]. * 2007–2010: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2009: Omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi Kabalye. * 2006–2009: Omuyambi w’omuduumizi wa poliisi. * 2005: Omuwabuzi ku kutendeka poliisi mu ttendekero lya amor Police Academy [[Somalia]] . * 2004–2005: Omumyuka w’omuduumizi w’essomero eritendeka poliisi e [[:en:Masindi|Masindi]] . * Okuva mu Gwokubiri okutuuka mu Gwokutaano mu 2004: Omuwi w’amagezi ku poliisi mu [[South Sudan|bugwanjuba bwa Sudan]] wansi w’ekitongole [[:en:International_Development|ky’enkulaakulana eky’ensi yonna]] * 2002–2003: Omuserikale avunaanyizibwa ku poliisi ya Disitulikiti y’e [[Ntungamo]] . * 2001: Omukulembeze wa ba kadeti mu ssomero eritendeka abaserikale e [[:en:Kibuli|Kibuli]] . * 2000: Omuyambi wa Ssentebe wa Disitulikiti [[Masaka|y'e Masaka]] owa gavumenti y'ebitundu * 1999: Dayirekita w’Emisomo era omusomesa mu ssomero lya St. Benard’s College Kiswera. * 1997–1999: Ssentebe mu kibiina ekigatta abayizi abesasulira e Makerere (MUPSA) == Emisomo gy’okuddukanya emirimu n’obukulembeze gyeyetabyemu == * Enzirukanya y’ebyokwerinda by’eggwanga 2015: Ekitongole ky’ensi yonna ekiddukanya emirimu mu Ggaliraaya. * Omulabirizi w’okukuuma amateeka Course 2012: International Law Enforcement Academy. * Okunoonyereza ku by’okwerinda eby’obukodyo Omusomo 2010–2011: National Defense College [[Nairobi]] . * Omusomo gw’okukulaakulanya poliisi y’abakulira emirimu 2009: Interpol Lyon [[Bufalansa|France]] . * Okukwasaganya okuyiga, Omusomo gw’okukola dizayini n’okukulaakulanya: 2008 person peacekeeping Centre- [[:en:Cairo|Cairo]] [[Egypt]] . * Obukugu mu kulabirira 2004 [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] . * Omusomo gw'obukodyo bw'okusomesa: mu Gwekumi 2003 Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Masindi|Masindi .]] * Okuddukanya emirimu gy’okutendeka: Gwamukaaga 2003 [[South Africa]] . * Yagenda mu musomo gwa Police Officer Cadet Course 2001: Essomero ly'okutendeka poliisi [[:en:Kibuli|e Kibuli]].<ref name="auto">{{Cite news}}</ref> == Okuttibwa kwe == Kaweesi yatemulwa ku makya ga 17 omwezi gw'okussatu mu mwaka gwa 2017 bwe yali ava mu maka ge okugenda ku mulimu. Yali atambudde n’omu ku bakuumi be Kenneth Erau, ddereeva we Geoffrey Wambewo nabo abattibwa mita nga 100 okuva ku kikomera kya Kaweesi ekisooka. Okusinziira ku byava mu kukeberebwa emirambo gino ku [[Mulago National Specialised Hospital|ddwaaliro lya Mulago National Referral Hospital]] kyazuulibwa nti Kaweesi yakubibwa amasasi 27, omukuumi we, Kenneth Erau, 33 ate ddereeva we Geoffrey Wambewo yakubwa amasasi 11. Emmotoka ya poliisi abassatu bano mwebaali batambulira yasangibwamu ebituli by’amasasi 77. Okusinziira ku byalabibwa abaaliwo bagamba abalumbaganyi babbiri abaali batambulira ku pikipiki baava emabega waabwe ne babayitako ne babayimirira mu maaso oluvannyuma ne basindirira emmotoka Kaweesi mweyali amasasi ne gagiyitamu. Ddereeva wa Kaweesi yagezaako okwongera ku sipiidi y'emmotoka kyokka pikipiki ne zimusinza. [[Yuganda|Uganda]] ebadde efuna obutemu obw'engeri emu okuva mu mwezi ogw'ekkumi n'ogumu mu mwaka gwa 2016. Ekyokulabirako ye muserikale w’amagye Major Sulaiman Kiggundu eyakubwa amasasi mu mmotoka ye abazigu abaali ku pikipiki bbiri. Nga ebula ennaku bbiri afe, Kaweesi yabuulira faaza ku bubaka bwe yafuna ku ssimu ye nga bumutiisatiisa. Obubaka buno bwaali buva ku nnamba etaali mpandiise. Abantu 22 abateeberezebwa okukola ekikolwa kino bakwatibbwa era nga bakyavunaanibwa emisango gino.<ref>{{cite news|title=Uganda police spokesperson, two others shot dead in moving vehicle|url=http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|accessdate=12 January 2018|archive-date=13 January 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180113093016/http://www.africanews.com/2017/03/17/uganda-police-spokesperson-two-others-shot-dead-in-moving-vehicle//|url-status=dead}}</ref> == Okuziikibwa == Kaweesi yaziikibwa ku biggya bya bajjaajja be e [[:en:Kyazanga|Kyazanga]], mu disitulikiti y’e [[Lwengo]] ku Lwokubiri nga 21 Ogwokusatu. Ekyo nga tekinatuukibwako, omulambo gwa Kaweesi gwatwalibwa ku kkanisa ya St. Andrew, [[:en:Kulambiro|Kulambiro]], [[:en:Ntinda|Ntinda]], [[Kampala]] ku Ssande nga 19 Ogwokusatu okusaba ku ssaawa 9 ez’olw'eggulo. Olumbe lwakumibwa mu maka ge e Kulambiro. Era ku lwa Kaweesi missa yategekebwa ku [[Lutikko ya Rubaga|Lutikko e Rubaga]] ku Mmande nga 20 Ogwokusatu<ref>{{cite news|title=Kaweesi: Police release burial arrangements|url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1448910/kaweesi-police-release-burial-arrangements|accessdate=12 January 2018}}</ref> == Laba nabino == * [[:en:Uganda_National_Police|Poliisi y'eggwanga]] * [[Olukalala lw'amasomero g'amaggye mu Uganda|Olukalala lw'amassomero g'amagye mu Uganda]] * Eyaliko omuyizi omumanyifu ku[[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]] == Ebiwandiiko ebikozeseddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Kaweesi, Andrew Felix}} [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Bannayuganda abakuuma ddembe abasajja abattibwa]] gmgtsu1kr0itsxhi2e62iu3s396tli5 Rachael Mwine Arinaitwe 0 11592 73921 61869 2026-09-06T08:43:45Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 Nkozeemu enkyukakyuka 73921 wikitext text/x-wiki   '''Rachael Mwine Arinaitwe''' era amanyiddwa nga Rachael Arinaitwe Tibarokoka Mwine (yazaalibwa 17 Ogw'ekkumi n'ebbiri 1983) Munnamawulire omunnayuganda, musomi w'amawulire, omukubiriza era omukugu mu by'amawulire eyakolanga ne [[NTV Uganda]] .<ref name=":0">{{Cite web |last=Kasyate |first=Simon |title=Anchor Mwine shares school times and work |url=https://observer.ug/news-headlines/47296-anchor-mwine-shares-school-times-and-work |access-date=2022-04-01 |website=The Observer – Uganda |language=en-gb |archive-date=2022-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220401141343/https://observer.ug/news-headlines/47296-anchor-mwine-shares-school-times-and-work |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |date=2018-10-26 |title=Why Rachael Arinaitwe Mwine Quit NTV |url=https://chimpreports.com/why-rachael-arinaitwe-mwine-quit-ntv/ |access-date=2022-04-02 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> == Obuto bwe n’okusoma == Rachael yazaalibwa Lilian (maama) ne Clement Tibarikoka (taata) ng’omwana owookubiri mu baana bana. Rachael yakulira Najjanankumbi oluvannyuma nadda e Kyebando mu Kampala, Uganda.<ref name=":0"/> Yagenda mu ssomero erimanyiddwa nga Joy primary school okusoma pulayimale ye Oluvannyuma yeegatta ku ssomero lya Gayaza High School okusoma eddaala erya O ne Migadde College okusoma eddaala erya waggulu. <ref name=":0" /> Oluvannyuma yeegatta ku [[:en:Uganda_Christian_University|Uganda Christian University]] gye yakolera [[:en:Mass_communication|kkoosi y'eby'empuliziganya]]<nowiki/>wabula essira naliteeka ku [[:en:Public_relations|by'enkolagana n'abantu]] .<ref name=":0" /> == Omulimu == Oluvannyuma lw'okuva ku yunivasite, Rachael yakola ne leediyo ya Power FM okumala emyaka etaano nga tannayingira kibiina kya Nation Media Group ( [[NTV Uganda]] ) gye yakolera okumala emyaka musanvu okutuuka mu mwezi ogw'ekkumi nga 25 omwaka gwa 2018 bwe yalekulira. [<ref>{{Cite web |last=Opio |first=Samuel |date=2018-10-26 |title=Rachael Mwine Arinaitwe Quits NTV! |url=https://www.spyuganda.com/rachael-mwine-arinaitwe-quits-ntv/ |access-date=2022-04-02 |website=The Spy |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Rachael Arinaitwe Mwine – Inspire Synergy |url=http://inspiresynergy.org/speaker/rachael-arinaitwe-mwine/ |access-date=2022-04-02 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Editor |first=SautiTech |date=2019-03-06 |title=Rachael Mwine joins Andela Uganda |url=https://sautitech.com/startups/rachael-mwine-andela-uganda/ |access-date=2022-04-02 |website=SautiTech |language=en-US |archive-date=2022-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220402151010/https://sautitech.com/startups/rachael-mwine-andela-uganda/ |url-status=dead }}</ref><ref name=":1" /><ref name=":2">{{Cite web |date=2018-02-27 |title=Rachael Arinaitwe set for fundraiser that lauds Christian achievers |url=https://www.ugchristiannews.com/rachael-arinaitwe-set-for-fundraiser-that-lauds-christian-achievers/ |access-date=2022-04-02 |website=Breaking news on Christianity in Uganda and World |language=en-US |archive-date=2025-04-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250417054642/https://www.ugchristiannews.com/rachael-arinaitwe-set-for-fundraiser-that-lauds-christian-achievers/ |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma yegatta ku [[:en:Andela|Andela]],kkampuni ya tekinologiya ekola "software" eri ku ddaala ly'ensi yonna eyagulwawo mu mwezi ogw'omusanvu mu mwaka gwa 2018. mu Uganda.Rachael era yali omu ku Red Sofa sessions ezategekebwa Red Enterprises ezaliwo mu mwezi ogw'okussatu nga lumu mu mwaka gwa 2018 == Ebikwata ku bulamu bwe == Rachael mufumbo ne Ben Mwine omukozi ku leediyo okuva mu mwezi gw'omwenda nga 28 omwaka gwa 2013 lwe baakola embaga yaabwe.<ref name=":2"/><ref>{{Cite web |last=Muhindo |first=Clare |title=Still traumatized by the horror I saw in my wife's hair- Ben Mwine |url=https://www.sqoop.co.ug/201906/four-one-one/still-traumatized-by-the-horror-i-saw-in-my-wifes-hair-ben-mwine.html |access-date=2022-04-02 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=Nothing has changed for the Mwines since they began dating |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/heart-to-heart/nothing-has-changed-for-the-mwines-since-they-began-dating-1559556 |access-date=2022-04-02 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Laba ne == [[NTV Uganda]] == Ebijuliziddwa == <references /> [[Category:Bannamawulire mu Uganda]] t6mh3s97ikkqg2g9krlc601p0qfe3he Ttiimu y'eggwanga eya Uganda netball 0 11618 73905 72824 2026-09-06T08:25:57Z Rtr PK 11024 Nyonyodde ebijuliziddwa 73905 wikitext text/x-wiki   '''Ttiimu y’eggwanga eya Uganda netball''', era emanyiddwa nga '''She-Cranes''', ekiikirira ekibiina kya Uganda Netball Federation mu mpaka z’ensi yonna [[:en:Netball|ez’omupiira]], nga empaka z'ensi yonna eza [[:en:Netball_World_Cup|Netball World Cup]], emizannyo gya [[:en:Netball_at_the_Commonwealth_Games|Commonwealth Games]], [[:en:Fast5_Netball_World_Series|Fast5 Netball World Series]] ne [[:en:Netball_Nations_Cup|Netball Nations Cup]] . Uganda yawangula empaka za [[:en:Africa_Netball_Cup|Africa Netball Cup]], [[:en:Netball_at_the_2011_All-Africa_Games|All-Africa Games]] ne [[:en:Netball_Singapore_Nations_Cup|Netball Singapore Nations Cup]] . Ekifo kyebatuukako ekinene mu [[:en:Netball_at_the_2022_Commonwealth_Games|mizannyo gya 2022 Commonwealth]] ky'ali kyakutaano n'ekikopo ne mu mpaka z'ensi yonna eza [[:en:2023_Netball_World_Cup|2023 Netball World Cup]] . We bwatuukira mu Gwomusanvu 25, 2024, Uganda eri mu kifo ky'omukaaga mu [[:en:World_Netball_Rankings|nsengeka y'ensi yonna ey'omupiira gw'obutimba]] . == Ebyafaayo by’empaka zino == === Empaka ennene === ==== Ekikopo ky'ensi yonna eky'omupiira gwa Netball ==== Uganda yasooka kulabikako mu mpaka z'ensi yonna eza [[:en:Netball_World_Cup|Netball World Cup]] mu [[:en:1979_World_Netball_Championships|1979]] . Nga ttiimu etendekebwa [[:en:Ben_Mary_Muwanga|Ben Mary Muwanga]] ate nga kapiteeni ye Suzan Ddumba Namatovu, baamalira mu kya 13. <ref name="1979todor66">{{Cite web |title=Women Netball V World Championship 1979 Port of Spain (TRI) - Winners Trinidad Tobago (1st), New Zealand (2nd) and Australia (4th) |url=http://www.todor66.com/others/Netball/World/Women_1979.html |access-date=2026-09-06 |website=www.todor66.com}}</ref> <ref name="observer200409">{{Cite news |last=Zziwa |first=Hassan Badru |title=When Uganda played at the World Cup |url=https://www.observer.ug/sports/44-sports/3012-when-uganda-played-at-the-world-cup |archive-url=https://web.archive.org/web/20230323175648/https://www.observer.ug/sports/44-sports/3012-when-uganda-played-at-the-world-cup |archive-date=2023-03-23 |access-date=2026-09-06 |work=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> <ref name="observer110813">https://web.archive.org/web/20161110135518/https://observer.ug/sports/44-sports/26875-meet-muwanga-the-she-cranes-greatest-coach</ref> Uganda yayitamu mu mpaka z'olusunsula eza [[:en:2015_Netball_World_Cup|2015 Netball World Cup]] oluvannyuma lw'okuwangula empaka za [[:en:African_Netball_Championships|2014 African Netball Championships]] . <ref name="kawowo180914">{{Cite web |last=Mugote |first=Micheal Bryson |title=Uganda qualifies for Netball World Cup after beating Swaziland |url=http://www.kawowo.com/index.php/others/netball/item/19173-uganda-into-netball-worldcup-after-beating-swaziland.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20140921144346/http://www.kawowo.com/index.php/others/netball/item/19173-uganda-into-netball-worldcup-after-beating-swaziland.html |archive-date=2014-09-21 |access-date=2026-09-06 |website=www.kawowo.com |language=en-gb}}</ref> <ref name="newvision190914">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1310316/uganda-qualifies-netball-world-cup</ref> <ref name="2014todor66b">http://www.todor66.com/others/Netball/Africa/Women_2014.html</ref> Mu mupiira gwabwe ogwaggulawo empaka zino baawangula [[:en:Zambia_national_netball_team|Zambia]] ne ggoolo 74-38 nga [[:en:Peace_Proscovia|Peace Proscovia]] yateeba ggoolo 56. <ref name="070815nwc2015">https://web.archive.org/web/20160314072120/http://nwc2015.com.au/News/ugandas-proscovia-stars-in-historic-win</ref> Uganda okukkakkana ng'amalidde mu kifo kya munaana oluvannyuma lw'okuwangulwa [[:en:Wales_national_netball_team|Wales]] mu mpaka z'okuwandulamu . <ref name="160815nwc2015">https://web.archive.org/web/20160311050112/http://nwc2015.com.au/News/wales-claim-7th-spot-with-win-over-she-cranes</ref> <ref name="2015todor66">http://www.todor66.com/others/Netball/World/Women_2015.html#Teams_Composition</ref> Uganda yayitamu seemu okuzannya mu mpaka z'ensi yonna eza [[:en:2019_Netball_World_Cup|2019 Netball World Cup]] oluvanyuma lw'okuwangula empaka z'abannantameggwa eza [[:en:African_Netball_Championships|2018 African Netball Championships]] . <ref name="170818nwc2019">https://web.archive.org/web/20180819182101/https://www.nwc2019.co.uk/uganda-and-zimbabwe-qualify-for-liverpool/</ref> <ref name="2018todor66b">http://www.todor66.com/others/Netball/Africa/Women_2018.html</ref> Uganda yamalira mu kifo kya musanvu oluvannyuma lw’okumegga [[:en:Zimbabwe_national_netball_team|Zimbabwe]] ne ggoolo 58-47 mu ‘mizannyo gy'okuwandukako’. <ref name="210719nwc2019">https://web.archive.org/web/20190721142039/https://www.nwc2019.co.uk/uganda-win-all-african-battle-for-seventh/</ref> <ref name="2019todor66">http://www.todor66.com/others/Netball/World/Women_2019.html</ref> Mu mpaka z'ensi yonna eza [[:en:2023_Netball_World_Cup|2023 Netball World Cup]], nga ttiimu yalina omutendesi [[:en:Mary_Cholhok_Nuba|Mary Cholhok Nuba]] nga kapiteeni yali [[:en:Irene_Eyaru|Irene Eyaru]], Uganda yamalira empaka zino mu kifo kya 5 oluvannyuma lw’okuwangula bannyinimu [[:en:South_Africa_national_netball_team|South Africa]] ne ggoolo 49–47 mu ‘muzannyo gw'okuwandulamu’. <ref name="teamsa060823">https://www.teamsa.co.za/uganda-stun-south-africa-to-secure-fifth/</ref> <ref name="nsa060823">https://web.archive.org/web/20240302140230/https://netball-sa.co.za/uganda-puts-one-over-spar-proteas-for-african-supremacy/</ref> <ref name="observer310823">{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2023-08-31 |title=Who are the She Cranes that ensured Uganda’s highest finish ever at Netball World Cup? |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/who-are-the-she-cranes-that-ensured-uganda-s-highest-finish-ever-at-netball-world-cup/ |access-date=2026-09-06 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref> {| class="wikitable collapsible" border="1" ! style="background:silver;" |Empaka z’emizannyo ! style="background:silver;" | Ekifo |- | Empaka z'abannantamegwa eza [[:en:1979_World_Netball_Championships|1979 World Netball Championships]] <ref name="1979todor66"/> <ref name="observer200409"/> | Kuminabasatu (13th) |- | Ekikopo ky'ensi yonna ekya [[:en:2015_Netball_World_Cup|2015 Netball World Cup]] <ref name="070815nwc2015"/> <ref name="160815nwc2015"/> <ref name="2015todor66"/> | Kyamunaana (8th) |- | Ekikopo ky'ensi yonna ekya [[:en:2019_Netball_World_Cup|2019 Netball World Cup]] <ref name="210719nwc2019"/> <ref name="2019todor66"/> | Eky’omusanvu |- | Ekikopo ky'ensi yonna ekya [[:en:2023_Netball_World_Cup|2023 Netball World Cup]] <ref name="teamsa060823"/> <ref name="nsa060823"/> <ref name="observer310823"/> | Eky’okutaano |- |} ==== Emizannyo gya Commonwealth ==== Uganda yasooka okuzannya mu mizannyo gya [[:en:Netball_at_the_Commonwealth_Games|Commonwealth Games]] mu [[:en:Netball_at_the_2018_Commonwealth_Games|2018]] . Empaka zino bazimalira mu kifo kya mukaaga, oluvannyuma lw’okukubwa [[:en:South_Africa_national_netball_team|South Afrika]] ggoolo 53-42 mu ‘muzannyo gw'okuwandula’. <ref name="newvision120418">https://www.newvision.co.ug/news/1475401/cranes-finish-sixth-2018-commonwealth-games</ref> <ref name="2018todor66">https://kawowo.com/2018/04/12/she-cranes-settle-for-6th-place-at-commonwealth-games/</ref> <ref name="netball0418">https://netball.sport/events-and-results/commonwealth-games/uganda/</ref> <ref name="kawowo120418">http://www.todor66.com/others/Netball/Commonwealth/Women_2018.html</ref>​ Mu mpaka za 2022 Commonwealth Games, Uganda yamaliriza mu kifo ky'akutaano oluvannyuma lw'okuwangula South Africa ne goolo 54 ku 48 mu muzannyo gw'okuwandula<ref name="nsa050822">https://web.archive.org/web/20220805195113/https://netball-sa.co.za/uganda-upsets-south-africa-and-claims-5th-position-at-commonwealth-games/</ref> {| class="wikitable collapsible" border="1" ! style="background:silver;" |Empaka z’emizannyo ! style="background:silver;" | Ekifo |- | Emizanyo gya [[:en:Netball_at_the_2018_Commonwealth_Games|2018 Commonwealth Games]] <ref name="newvision120418"/> <ref name="kawowo120418"/> <ref name="netball0418"/> <ref name="2018todor66"/> | Eky'omukaaga |- | Emizanyo gya [[:en:Netball_at_the_2022_Commonwealth_Games|2022 Commonwealth Games]] <ref name="nsa050822"/> . | Eky’okutaano |} ==== Ekikopo ky'amawanga ga Netball ==== {| class="wikitable collapsible" !Empaka z’emizannyo ! Ekifo |- | Empaka za [[:en:2024_Netball_Nations_Cup|2024 Netball Nations Cup]] <ref name="nsl050124">https://www.netballsl.com/2024/01/05/ugandan-she-cranes-announce-squad-ahead-of-double-series/</ref> <ref name="cr070124">{{Cite web |url=https://central.rookieme.com/netball/uganda-reveals-nations-cup-squad/ |title=Archive copy |access-date=2025-08-22 |archive-date=2024-12-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241213214944/https://central.rookieme.com/netball/uganda-reveals-nations-cup-squad/ |url-status=dead }}</ref> <ref name="sf290124">https://www.silverferns.co.nz/silver-ferns/news/latest-news/silver-ferns-defeat-uganda-to-finish-third-at-nations-cup.html</ref> <ref name="mccd280124a">https://mc.championdata.com/netball_nz/index.html?competitionid=12466&matchid=124660101</ref> | Eky’okuna |- | Empaka za [[:en:2025_Netball_Nations_Cup|2024 Netball Nations Cup]] <ref name="kawowo260125">https://kawowo.com/2025/01/26/ryekoboth-amiya-make-uganda-she-cranes-team-for-2025-netball-nations-cup/</ref> <ref name="kawowo030225">https://kawowo.com/2025/02/03/uganda-she-cranes-fall-to-south-africa-malawi-in-2025-vitality-netball-nations-cup/</ref> <ref name="kawowo090225">https://kawowo.com/2025/02/09/uganda-she-cranes-outsmarts-malawi-to-settle-with-bronze-at-2025-vitality-netball-series/</ref> | ky'akusatu |- |} ==== Emizannyo gya Fast5 Netball World Series ==== {| class="wikitable collapsible" !Empaka z’emizannyo ! Ekifo |- | Empaka za [[:en:2022_Fast5_Netball_World_Series|2022 Fast5 Netball World Series]] <ref name="051122fast5">https://web.archive.org/web/20221205001340/https://fast5netball.com/fast5/news/uganda-winning-hearts-and-matches-at-fast5.html</ref> <ref name="newvision061122">https://www.newvision.co.ug/category/sports/she-cranes-finish-5th-at-fast-five-world-seri-NV_146828</ref> | Eky’okutaano |- | Empaka za [[:en:2024_Fast5_Netball_World_Series|2024 Fast5 Netball World Series]] <ref name="nv111124">https://www.newvision.co.ug/category/sports/she-cranes-secure-third-place-at-2024-fast-fi-NV_199387</ref> | Eky'okusatu |- |} === Empaka za Afrika === Uganda era evuganya mu mpaka ne [[:en:Netball_in_Africa|ttiimu z'amawanga ga Afrika]] endala . Kuno kuliko ekikopo kya [[:en:Africa_Netball_Cup|Africa Netball Cup]], [[:en:Netball_South_Africa_Diamond_Challenge|Diamond Challenge]], empaka z'emizannyo gya [[:en:All-Africa_Games|All-Africa Games]] n’okusunsulamu abanazannya mu mpaka z'ensi yonna eza [[:en:Netball_World_Cup|netball World Cup]] . <ref name="todor66africa">http://www.todor66.com/others/Netball/Africa/index.html</ref> <ref name="nsadca">https://netball-sa.co.za/category/diamond-challenge/</ref> ==== Emizannyo gya All-Afrika Games ==== {| class="wikitable collapsible" border="1" ! style="background:silver;" |Empaka z’emizannyo ! style="background:silver;" | Ekifo |- | Emizannyo gya [[:en:Netball_at_the_2011_All-Africa_Games|2011 All-Africa Games]] <ref name="2011todor66b">http://www.todor66.com/others/Netball/Africa/Women_AG_2011.html</ref> | 1st |- |} ==== Empaka za Africa Nteball Cup ==== {| class="wikitable collapsible" border="1" ! style="background:silver;" |Empaka z'emizannyo ! style="background:silver;" |Ekifo |- |Empaka za [[:en:2013_African_Netball_Championship|2013 African Netball Championship]]<ref name="nt280613b">https://web.archive.org/web/20210127135135/https://www.nyasatimes.com/malawi-queens-date-south-africa-in-finals-of-african-netball-championship/</ref><ref name="2013todor66b">https://web.archive.org/web/20240821150127/http://www.todor66.com/others/Netball/Africa/Women_2013.html</ref> |Eky'okusatu |- |Empaka za 2014 African Netball Championships<ref name="kawowo180914"/><ref name="newvision190914"/><ref name="2014todor66b"/> |1st |- |Empaka za 2017 African Netball Championships<ref name="newvision290617">https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1456684/cranes-african-netball-champions</ref><ref name="2017todor66b">http://www.todor66.com/others/Netball/Africa/Women_2017.html</ref> |1st |- |Empaka za 2018 African Netball Championships<ref name="170818nwc2019"/><ref name="2018todor66b"/> |1st |- |Empaka za [[:en:2019_Africa_Netball_Cup|2019 Africa Netball Cup]] |Eky'okusatu |- |} ==== Empaka za Diamond Challenge ==== Okuva mu 2012, [[:en:Netball_South_Africa|Netball South Africa]] yategeka empaka za [[:en:Netball_South_Africa_Diamond_Challenge|Diamond Challenge]] . Ekikopo kino kyali kivuganyizibwako a [[:en:Netball_in_Africa|ttiimu z’amawanga ga Afrika]] ezikyala nga ne Uganda mw’otwalidde. {| class="wikitable collapsible" border="1" ! style="background:silver;" |Empaka ! style="background:silver;" |Ekifo |- |Empaka za [[:en:2015_Diamond_Challenge|2015 Diamond Challenge]]<ref name="kawowo190615">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2015-06-19 |title=Uganda She Cranes Finish Third At 2015 Diamond Netball Challenge |url=https://kawowo.com/2015/06/19/uganda-she-cranes-finish-3rd-at-diamond-netball-challenge/ |access-date=2026-09-06 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> |Eky'okusatu |- |Empaka za [[:en:2016_Diamond_Challenge|2016 Diamond Challenge]]<ref name="nsa041016">https://web.archive.org/web/20220706001334/https://netball-sa.co.za/proteas-thump-uganda-50-40-at-diamond-challenge/</ref><ref name="nsa061016">https://web.archive.org/web/20220706015719/https://netball-sa.co.za/south-africa-win-netball-diamond-challenge/</ref> |Eky'okusatu |- |Empaka za [[:en:2021_SPAR_Challenge_Series|2021 SPAR Challenge Series]]<ref name="kawowo250321">https://kawowo.com/2021/03/25/rashid-mubiru-she-cranes-coach-eager-to-earn-ranking-points/</ref><ref name="nsa260321">https://netball-sa.co.za/uganda-take-the-sparkle-off-the-namibian-debmarine-desert-jewels-at-spar-challenge/</ref><ref name="kawowo010421">https://kawowo.com/2021/04/01/she-cranes-nampungu-flies-highest-at-spar-challenge/</ref> |Eky'okubiri |- |} ==== Empaka z'okusunsulamu eza Netball World Cup ==== {| class="wikitable collapsible" border="1" ! style="background:silver;" |Empaka ! style="background:silver;" |Ekifo |- |Empaka z'okusunsulamu eza [[:en:2011_World_Netball_Championships|2011 World Netball Championships]] <ref name="2011todor66c">http://www.todor66.com/others/Netball/Africa/Women_WQ_2010.html</ref> |n/a |- |} === Invitational tournaments and series === Uganda evuganyizza mu mpaka eziwerako ez’okulondamu ttiimu ezinazannya ne ttiimu ya kapiteeni [[:en:Peace_Proscovia|Peace Proscovia]] ate nga yatendekebwa Fred Mugerwa, bwe baawangula ekikopo kya [[:en:Netball_Singapore_Nations_Cup|2013 Netball Singapore Nations Cup]] . Nga empaka zino tezinnabaawo, okuva mu [[:en:1979_World_Netball_Championships|1979]] baali tebannazannya bweru wa Afrika . Bano tebaali mu nsengeka era baafuna ssente okuva mu gavumenti ku ssaawa esembayo yokka oluvannyuma lw’okusaba obuyambi bw’abantu nga bayita mu lupapula lw'amawulire olwa ''[[:en:New_Vision|New Vision]]'' . [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]], [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]] naye yawaayo ssente eri ekibiina ekifuga omupiira ekya Uganda Netball Federation okuyambako ku nsaasaanya. Uganda yasubwa ennyonyi yaayo n'esubwa omupiira gwayo ogwali guggulawo ne [[:en:United_States_national_netball_team|Amerika]] . Baatuuka ku lunaku olw'okubiri olw’empaka zino, oluvannyuma lw’okulinnya ennyonyi okumala essaawa kkumi, ng’ebula essaawa mukaaga zokka okuzannya omupiira gwabwe ogusooka. Wadde nga buli kimu kyaliwo, bamegga [[:en:Republic_of_Ireland_national_netball_team|Republic of Ireland]] ku ggoolo 54-41. Olwo ne bakola amaliri ne [[:en:Papua_New_Guinea_national_netball_team|Papua New Guinea]] ne ggoolo 52-52 ne basigala mu mpaka. Oluvannyuma baakuba [[:en:Singapore_national_netball_team|Singapore]] ne [[:en:Sri_Lanka_national_netball_team|Sri Lanka]] ne bayitamu okugenda ku fayinolo. Ku fayinolo baakuba Singapore ggoolo 52-29, nga Peace Proscovia yateeba ggoolo 30. <ref name="newvision091213">https://www.newvision.co.ug/news/1335471/netball-cranes-win-nations-cup-final</ref> <ref name="guardian101213">https://www.theguardian.com/sport/blog/2013/dec/11/ugandas-win-netball-nations-cup</ref> <ref name="netballsg071213">https://web.archive.org/web/20200707191556/https://www.netball.org.sg/Events/Previous-Events/Nations-Cup-2013</ref> <ref name="2013todor66">http://www.todor66.com/others/Netball/Asia/Women_2013_Nations_Cup.html</ref> {| class="wikitable collapsible" border="1" ! style="background:silver;" |Empaka ! style="background:silver;" |Ekifo |- |Empaka za [[:en:Netball_Singapore_Nations_Cup|2013 Netball Singapore Nations Cup]]<ref name="newvision091213"/><ref name="guardian101213"/><ref name="netballsg071213"/><ref name="2013todor66"/> |1st |- |Empaka za [[:en:2022_England_Uganda_netball_series|2022 England Uganda netball series]]<ref name="skysports091022">https://www.skysports.com/netball/news/12415/12716495/england-win-third-test-against-uganda-to-secure-clean-sweep-in-series-at-copper-box-arena</ref><ref name="bbc091022">https://www.bbc.com/sport/netball/63193466</ref> |2nd |- |} == Abazannyi abamanyiddwa == === Ttiimu eriwo kati === Ttiimu eriwo kati yalondeddwa mu mpaka za [[:en:2024_Netball_Nations_Cup|2024 Netball Nations Cup]] . <ref name="observer310823"/> <ref name="nsl050124"/> <ref name="cr070124"/> <ref name="pulse040124">https://www.pulsesports.ug/netball/story/official-legend-peace-proscovia-named-she-cranes-assistant-coach-for-the-uk-vitality-netball-nations-cup-2024010417021364396</ref>{{INF roster header|team=Uganda|color1=Black|bg1=#CE1126|color2=Black|bg2=#CE1126}} {{INF roster player|name=Lillian Achola|pos=C, WA|dob={{birth date and age2|df=yes|2024|01|20|1999|07|15}}|height=|club=}} {{INF roster player|name=Florence Adunia|pos=WD, GD|dob=|height=|club=}} {{INF roster player|name=Margret Baagala|pos=C, WA|dob={{birth date and age2|df=yes|2024|01|20|2002|05|09}}|height=|club=}} {{INF roster player|name=Mercy Batamuliza|pos=GS, WA|dob=|height=|club=}} {{INF roster player|name=[[Mary Cholhok Nuba]]|pos=GS|dob={{birth date and age2|df=yes|2024|01|20|1997|01|03}}|height=2.01|club=[[Loughborough Lightning (netball)|Loughborough Lightning]]}} {{INF roster player|name=[[Irene Eyaru]]|pos=WA, GA|dob={{birth date and age2|df=yes|2024|01|20|1996|10|23}}|height=|club=[[Uganda Netball Premier League|KCCA]]|capt=yes}} {{INF roster player|name=Falidah Kadondi|pos=GD, GK|dob={{birth date and age2|df=yes|2024|01|20|1998|11|09}}|height=|club=}} {{INF roster player|name=Haniisha Muhameed|pos=GS, GK|dob={{birth date and age2|df=yes|2024|01|20|1999|08|08}}|height=|club=[[Surrey Storm]]}} {{INF roster player|name=Christine Nakitto|pos=GD, WD|dob={{birth date and age2|df=yes|2024|01|20|2001|12|28}}|height=|club=[[Uganda Netball Premier League|KCCA]]}} {{INF roster player|name=Sarah Nakiyunga|pos=WA, C|dob={{birth date and age2|df=yes|2024|01|20|2000|10|12}}|height=|club=[[Uganda Netball Premier League|NIC]]}} {{INF roster player|name=Sandra Nambirige|pos=GD, WD|dob=|height=|club=}} {{INF roster player|name=Christine Namulumba Kango|pos=GS|dob={{birth date and age2|df=yes|2024|01|20|1999|04|03}}|height=|club=[[Uganda Netball Premier League|Prisons]]}} {{INF roster player|name=Shadiah Nassanga|pos=GA, GS|dob=|height=|club=}} {{INF roster footer|head_coach=Fred Mugerwa|asst_coach=[[Peace Proscovia]]|updated=<br>7 October 2024|url_team=https://www.facebook.com/shecranesTeamofficialpage/}} === Ba Kapiteeni === {| class="wikitable collapsible" !Emyaka ! Ba Kapiteeni |- | 1979 | Suzan Ddumba Namatovu <ref name="observer200409"/> |- | | |- | 2011 | Amono Florence <ref name="2011todor66b"/> |- | 2013–2023 | [[:en:Peace_Proscovia|Peace Proscovia]] <ref name="newvision050623" /> <ref name="storm011021">https://web.archive.org/web/20211006200903/https://www.surreystormnetball.co.uk/storm-are-thrilled-to-announce-the-signing-of-ugandan-captain-peace-proscovia/</ref> |- | 2016 | [[:en:Irene_Eyaru|Irene Eyaru]] <ref name="newvision031016">https://www.newvision.co.ug/news/1436750/netball-cranes-takes-south-africa-diamond-challenge</ref> |- | 2021 | [[:en:Stella_Oyella|Stella Oyella]] <ref name="kawowo250321"/> |- | 2022 | [[:en:Joan_Nampungu|Joan Nampungu]] <ref name="051122fast5"/> <ref name="newvision061122"/> |- | 2023– | [[:en:Irene_Eyaru|Irene Eyaru]] <ref name="observer310823"/> <ref name="cr070124"/> <ref name="newvision050623">https://web.archive.org/web/20230829143427/https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_162059</ref> |- |} == Abatendesi == === Abatendesi abakulu === {| class="wikitable collapsible" !Omutendesi ! Emyaka |- | [[:en:Ben_Mary_Muwanga|Ben Mary Muwanga]] <ref name="observer200409"/> <ref name="observer110813"/> | 1975–1985 |- | |- | Fred Mugerwa <ref name="2011todor66b"/> <ref name="newvision091213"/> <ref name="kawowo061021">https://kawowo.com/2021/10/06/mugerwa-returns-as-she-cranes-head-coach/</ref> | 2011–2015 |- | Rashid Mubiru <ref name="kawowo200715">https://kawowo.com/2015/07/20/rashid-mubiru-appointed-as-new-she-cranes-coach/</ref> <ref name="kawowo160919">https://kawowo.com/2019/09/16/uganda-netball-federation-sack-kiwanuka-and-reappoint-mubiru/</ref> | 2015–2017 |- | Vincent Kiwanuka <ref name="newvision290617"/> <ref name="kawowo160919" /> | 2017–2019 |- | Rashid Mubiru <ref name="kawowo250321"/> <ref name="kawowo160919" /> | 2019–2021 |- | Imelda Nyongesa <ref name="kawowo120418"/> | 2018 |- | Fred Mugerwa <ref name="kawowo061021" /> <ref name="kawowo200923">https://kawowo.com/2023/09/20/fred-mugerwa-uganda-netball-federation-extends-she-cranes-head-coachs-employment-contract/</ref> | 2021– |- |} === Abayambi b’abatendesi === {| class="wikitable collapsible" !Omutendesi ! Emyaka |- | [[:en:Peace_Proscovia|Emirembe Proscovia]] <ref name="cr070124"/> <ref name="pulse040124"/> | 2024 |- |} == Ebitiibwa == * '''[[:en:Africa_Netball_Cup|Africa Netball Cup]]''' ** ''Abawanguzi'': 2014, 2017, 2018 ** ''Eky'okubiri'': 2021 * '''[[:en:All-Africa_Games|All-Africa Games]]''' ** ''Abawanguzi'': 2011 * '''[[:en:Netball_Singapore_Nations_Cup|Netball Singapore Nations Cup]]''' ** ''Abawanguzi'': 2013 == Ebijuliziddwa == {{Reflist|3}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * [https://www.facebook.com/shecranesTeamofficialpage/ She Cranes on Facebook] {{Africa Netball}}{{Netball South Africa Diamond Challenge}}{{Africa Netball Cup}}{{National sports teams of Uganda}} [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Abaafuna emidaali mu mpaka za African Games 2019]] [[Category:Omupiira mu Uganda]] etk0h4iyne090oqvznwcykqwou8og4s James Isabirye Mugoya 0 11676 73920 40795 2026-09-06T08:41:23Z Lillylove256 10862 ntereezeza empandiika 73920 wikitext text/x-wiki '''James Isabirye Mugoya''', amanyiddwa nga '''James Isabirye''' oba '''James Mugoya''', [[Munnayuganda]] yinginiya era musuubuzi. Ye mutandisi, nannyini era [[omukulembeze owokuntikko|omukulembeze ow'okuntikko]] owa kkampuni enzimbi eya Mugoya Constuction Company Limited.<ref name="Mogul">{{Cite web |last=Kisero |first=Jandi |date=24 March 2012 |title=Mugoya's Ksh342m award and the art of cowboy contracting |url=https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mugoya+Ksh342m+award+and+the+art+of+cowboy+contracting/-/2558/1372596/-/khujge/-/index.html |access-date=11 March 2016}}</ref> Mu 2012, yateekebwa ku lukalala ng'omu ku bantu abasinga obugagga mu [[Yuganda|Uganda]].<ref>{{Cite web |last=Michael Kanaabi |first=and Ssebidde Kiryowa |date=6 January 2012 |title=The Deepest Pockets |url=http://www.newvision.co.ug/news/628191-the-deepest-pockets.html |access-date=11 March 2016}}</ref> == Obuvo bwe n’okusoma kwe == Mugoya yazaalibwa mu [[ttundutundu ly'obuvanjuba]] bwa [[Uganda]], awo nga mu 1950. Yasomera mu [[King's College, Budo|King's College Budo]] nga tannayingira [[Yunivasite ya Nairobi]], gye yafunira diguli esooka mu bwayinginiya bw'okuzimba.<ref name="Charge">{{Cite web |last=Olita |first=Reuben |date=3 August 2007 |title=Tycoon Mugoya charged in Nairobi |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1159787/tycoon-mugoya-charged-nairobi |access-date=11 March 2016}}</ref> == Emirimu gye == Ng'ali ku yunivasite mu Nairobi mu myaka gy'e 1970, yafuuka mukwano gw'omu ku batabani ba Pulezident [[Daniel Arap Moi]]. Oluvannyuma lw’okutikkirwa, yatandika kkampuni enzimbi eya Mugoya Construction and Engineering Company Limited. Okusinziira ku mikutu gy’amawulire ag'empapula mu Kenya ne Uganda, bizinensi ya Mugoya yaweebwa kontulakiti za gavumenti n’ezobwannannyi ensava nnyingi mu kiseera kino. Yagaggawala nnyo.<ref name="Mogul">{{Cite web |last=Kisero |first=Jandi |date=24 March 2012 |title=Mugoya's Ksh342m award and the art of cowboy contracting |url=https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mugoya+Ksh342m+award+and+the+art+of+cowboy+contracting/-/2558/1372596/-/khujge/-/index.html |access-date=11 March 2016}}</ref><ref name="Charge">{{Cite web |last=Olita |first=Reuben |date=3 August 2007 |title=Tycoon Mugoya charged in Nairobi |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1159787/tycoon-mugoya-charged-nairobi |access-date=11 March 2016}}</ref> Oluvanyuma lw’enkyukakyuka mu gavumenti e Kenya, kkampuni ya Mugoya gye yatandikibwawo era ng’eno bizinensi ezisinga gye zaali zisangibwa, kontulakiti(Contract) zaatandika okukendeera era Mugoya n’akola enteekateeka z’okusengukira mu Uganda.<ref>{{Cite web |last=Otuki |first=Neville |date=6 June 2013 |title=Tycoon Mugoya's fortunes dwindle with winding-up plan |url=http://www.businessdailyafrica.com/Corporate-News/Tycoon-Mugoya-fortunes-dwindle-with-winding-up-plan/-/539550/1874404/-/g8rhlwz/-/index.html |access-date=11 March 2016}}</ref><ref>{{Cite web |last=Juma |first=Paul |date=14 August 2012 |title=Court freezes Mugoya firm's bank accounts |url=http://www.nation.co.ke/business/Court-freezes-firms-bank-accounts/-/996/1479314/-/10b1ylp/-/index.html}}</ref><ref>{{Cite web |last=Obore |first=Chris |date=24 July 2011 |title=NSSF in secret deal to pay off Mugoya |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/-/691252/1206364/-/format/xhtml/-/nvi1kp/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141113190706/http://mobile.monitor.co.ug/News/-/691252/1206364/-/format/xhtml/-/nvi1kp/-/index.html |archive-date=13 November 2014 |access-date=11 March 2016}}</ref>.Mu kiseera kye kimu kkampuni ya Nsimbe Estate Venture gyeyali atandise n'ekittavvu ekitereka ensimbi z'abakozi (NSSF) ab'obuyinza mu Uganda baagirandirira obutaba mu mateeka era n'eyimirizibwa == Laba ne == * Olukalala lw'abantu abasinga obugagga mu Uganda == Ebijuliziddwa == # {{cite web |last=Kisero |first=Jandi |date=24 March 2012 |title=Mugoya's Ksh342m award and the art of cowboy contracting |url=https://www.theeastafrican.co.ke/news/Mugoya+Ksh342m+award+and+the+art+of+cowboy+contracting/-/2558/1372596/-/khujge/-/index.html |accessdate=11 March 2016 |location=Nairobi |newspaper=[[The EastAfrican]]}} # {{cite web |last=Michael Kanaabi |first=and Ssebidde Kiryowa |date=6 January 2012 |title=The Deepest Pockets |url=http://www.newvision.co.ug/news/628191-the-deepest-pockets.html |accessdate=11 March 2016 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}} # {{cite web |last=Olita |first=Reuben |date=3 August 2007 |title=Tycoon Mugoya charged in Nairobi |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1159787/tycoon-mugoya-charged-nairobi |accessdate=11 March 2016 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}} # {{cite web |last=Otuki |first=Neville |date=6 June 2013 |title=Tycoon Mugoya's fortunes dwindle with winding-up plan |url=http://www.businessdailyafrica.com/Corporate-News/Tycoon-Mugoya-fortunes-dwindle-with-winding-up-plan/-/539550/1874404/-/g8rhlwz/-/index.html |accessdate=11 March 2016 |location=Nairobi |newspaper=[[Business Daily Africa]]}} # {{cite web |last=Juma |first=Paul |date=14 August 2012 |title=Court freezes Mugoya firm's bank accounts |url=http://www.nation.co.ke/business/Court-freezes-firms-bank-accounts/-/996/1479314/-/10b1ylp/-/index.html |newspaper=[[Daily Nation]] |location=Nairobi}} # {{cite web |last=Obore |first=Chris |date=24 July 2011 |title=NSSF in secret deal to pay off Mugoya |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/-/691252/1206364/-/format/xhtml/-/nvi1kp/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141113190706/http://mobile.monitor.co.ug/News/-/691252/1206364/-/format/xhtml/-/nvi1kp/-/index.html |archive-date=13 November 2014 |accessdate=11 March 2016 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor|Daily Monitor Mobile]]}}{{Reflist}} == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * [http://www.nssfug.org/ Omukutu gw'ekitongole ky'eggwanga ekya National Social Security Fund (Uganda)] 2fp34dngdo7xntcmp6gf11pwdq4hpm2 Kizito Maria Kasule 0 11714 73895 68206 2026-09-06T07:58:32Z Ssemmanda will 3837 nyongeddemu ebijuiziddwa 73895 wikitext text/x-wiki '''Kizito Maria Kasule''' (yazaalibwa 1967) [[:en:Uganda|Munnayuganda]] omusiizi w'ebifaananyi era omutandisi w'emirimu.<ref name="brit">{{Cite web |year=2010 |title=An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda |url=http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |archive-date=March 30, 2012 |access-date=March 15, 2012 |publisher=[[Brit Olam]]}}</ref> Omulimu gwe gulagiddwa mu buvanjuba bwa Afrika yonna, [[Bubirigi]], Austria, Girimaani, Australia, ne [[Bufalansa]], <ref name="african">{{Cite web |title=Kizito Maria Kasule |url=http://www.africanfineart.com.au/artists/maria_kizito_kasule/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180309212408/http://africanfineart.com.au/artists/maria_kizito_kasule/ |archive-date=March 9, 2018 |access-date=March 15, 2012 |publisher=African Fine Art}}</ref> wamu ne mu [[Denimaaka|Denmark]] awamu ne Norway. Musomesa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]] okuva mu 1992. <ref name="african" /> Kasule yemutandisi w'essomero ery'eby'emikono erya Nagenda International Academy of Art and Design ([[:en:NIAAD|NIAAD]] ), essomero lya matendekero aga waggulu mu by'emikono, mu 2006. <ref name="brit">{{Cite web |year=2010 |title=An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda |url=http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |archive-date=March 30, 2012 |access-date=March 15, 2012 |publisher=[[Brit Olam]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 "An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda"]. [[Brit Olam]]. 2010. Archived from [http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 the original] on March 30, 2012<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">March 15,</span> 2012</span>.</cite></ref> == Obulamu obwasooka == Kizito Maria yazaalibwa mu 1967 ekyalo mu byalo mu Uganda. Ye yali omuto mu baganda 12. Bazadde be baalina ennimiro y'emwaanyi ng'eddukanyizibwa famile. Ku myaka 11 kitaawe yasaba mutabani we ave ku ssomero akole mu nnimiro eno. Omuvubuka Kizito yagaana okuva mu kusoma era mu kuddamu kitaawe n’amuwaliriza amuviire mu makaage. Emyezi egyaddirira Kizito yabeeranga kunguudo, ng’akonkona ku nzigi ez'enjawulo okubaako emiimu gy'abakolera olwo nga bamusasulamu kyakulya n'aw'okusula. Oluvannyuma yalondebwa omusajja omu eyakkiriza okubeera naye. Emyaka ebiri egyaddirira Kizito yagimala ng’asoma mu biseera eby'okumakya ng'ate olweggulo ebiseera abimala mu nnimiro zz'emwanyi okusobola okufuna sente ez'okwebezaawo awamu n'okweweerera.<ref name="brit">{{Cite web |year=2010 |title=An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda |url=http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |archive-date=March 30, 2012 |access-date=March 15, 2012 |publisher=[[Brit Olam]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 "An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda"]. [[Brit Olam]]. 2010. Archived from [http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 the original] on March 30, 2012<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">March 15,</span> 2012</span>.</cite></ref> Mu 1987 [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|olutalo lwa bannansi]] lwabalukawo mu bukiikakkono bwa Uganda. Nga wayise emyaka ebiri, nga Kizito aweza emyaka 16, Kizito yakwatibwa n’asindikibwa mu nkambi y’amagye. Yakola nnyo ng’omusimi w'entaana za basibe banne ababeeranga battidwa. Olunaku lumu, bwe yamala okusima entaana eziwerako, ye ne banne mu kasenge k'ekkomera baalagirwa okuyimirira ku mabbali g’entaana mu maaso g’ekibinja ky’abajaasi abaali bakuba amasasi. abajaasi abo btandika okuttanga abasibe omu ku omu naye Kizito yawona okuttibwa olw'okubanga kitaawe yali amanyiganye ne ofiisa omu ow'omunkambi era eyamukiriza okutoloka. Yatoloka mu Uganda ng’alina endagamuntu ey’ekicupuli. Yakomawo oluvannyuma lw'emyaka esatu n'agenda mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]] mu [[Kampala]] . Mu 1992 Kizito yatikkirwa diguli [[:en:Bachelor_of_Arts|esooka eya Arts]] mu by’emikono.<ref name="brit">{{Cite web |year=2010 |title=An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda |url=http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |archive-date=March 30, 2012 |access-date=March 15, 2012 |publisher=[[Brit Olam]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 "An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda"]. [[Brit Olam]]. 2010. Archived from [http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 the original] on March 30, 2012<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">March 15,</span> 2012</span>.</cite></ref> == Emirimu == Mu 1994 yakola omwoleso gwe ogwasooka era negusiimibwa olw'endowooza ennungi gyeyayolesa. <ref name="brit">{{Cite web |year=2010 |title=An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda |url=http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |archive-date=March 30, 2012 |access-date=March 15, 2012 |publisher=[[Brit Olam]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 "An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda"]. [[Brit Olam]]. 2010. Archived from [http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 the original] on March 30, 2012<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">March 15,</span> 2012</span>.</cite></ref> Mu 2003 Kizito yamaliriza diguli ey'okubiri mu [[:en:Art_history|byafaayo by’ebyemikono]] okuva mu yunivasite y’e Makerere n’awangula sikaala okugenda mu [[:en:Burren_College_of_Art|Burren College of Art]] esangibwa mu Ireland.<ref name="brit">{{Cite web |year=2010 |title=An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda |url=http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |archive-date=March 30, 2012 |access-date=March 15, 2012 |publisher=[[Brit Olam]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 "An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda"]. [[Brit Olam]]. 2010. Archived from [http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 the original] on March 30, 2012<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">March 15,</span> 2012</span>.</cite></ref> Kizito Maria muzirakisa era mulwanirizi wa bantu. Pulojekiti ye enkulu ey’omukitundu ye ttendekero ly’eby'emikono erya NIAAD erisomesa abavubuka nebannayuganda abalala. Mu 2009 NIAAD yeegatta ku kibiina kya Yisirayiri eky'obwannakyewa ekya [[:en:Brit_Olam|Brit Olam]] ne bakola pulojekiti ya "Muse Uganda". Pulojekiti eno esuza n’okusomesa abavubuka abawejjere okuva mu Uganda era ebasobozesa okwegatta ku ttendekero lya NIAAD ng’abayizi aba bulijjo ku ssente ensaamusaamu.<ref name="brit">{{Cite web |year=2010 |title=An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda |url=http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 |archive-date=March 30, 2012 |access-date=March 15, 2012 |publisher=[[Brit Olam]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://web.archive.org/web/20120330212508/http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 "An In-Depth Interview with Dr. Kizito Maria Kazula, the artist, the spirit behind Muse Uganda"]. [[Brit Olam]]. 2010. Archived from [http://www.britolam.org/Index.asp?ArticleID=462&CategoryID=416&Page=1 the original] on March 30, 2012<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">March 15,</span> 2012</span>.</cite></ref> Kizito Maria Kasule mu kiseera kino ye Dean w’ebyemikono mu [[Margaret Trowell]] School of Art ne dizayini mu yunivasite y’e Makerere, Kampala mu Uganda.<ref>{{Cite web |date=2020-09-17 |title=Kizito’s quest to decolonise art education through paintbrush |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kizito-s-quest-to-decolonise-art-education-through-paintbrush-1823578 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Emyoleso == === Emyoleso egyalondebwa egy’omuntu omu === 2014 Omuyimbi Rett Vest, Asker ne Galleri Stilart, Gran, Norway 2011 Makerere University Gallery, Kampala, Uganda 2009 Makerere University Gallery, Kampala, Uganda 2008 La Fontaine Gallery, Kampala, Uganda 2006 Sakaraga Gallery, New York, Amerika 2004 Ettendekero ly’ebyemikono erya Windhoek, Windhoek, Namibia 2000 [[:en:National_Museums_of_Kenya|National Museum of Kenya]], Nairobi, Kenya 2000 Ekifo ekirabirira ebifaananyi e [[Paris]], New York, Amerika 1998 Ekifo ky’ebyobuwangwa ekya [[Girimane|Germany]], Kampala, Uganda 1998 Tulifanya Gallery, Kampala, Uganda === Emyoleso gy’ebibinja egyalondeddwa === 2014 Ekifo ky’abayimbi ekya Dronninglund, Denmark 2012 Ekifo eky’ebifaananyi ekya Diani, Mombasa, Kenya 2008 Kultur Stationen, mu kibuga Skørping, mu Denmark 2005 Ekitongole ky’ebyemikono ekya Burren College of Art Gallery, Ballyvaughan, Ireland 1999 Yunivasite y’e Namibia, Windhoek, Namibia 1995 Modern ART, Uganda Austria enkolagana, Kampala, Uganda 1995 Ekifo eky’ebifaananyi eby’omu bwengula, Johannesburg, South-Africa 1994 Nommo Gallery, Kampala, Uganda 1994 Omwoleso gw’ebyemikono mu Afrika ogwa 7th pan African Congress, Kampala, Uganda == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}3. www.kizitomariakasule.com ku mukutu gwaffe ogwa yintaneeti [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Bannayuganda abasomesa]] [[Category:Abasomesa]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] 0cqiari69qulfwwx5nv0rjp7f3siz31 Josephine Kakooza 0 11730 73922 72110 2026-09-06T08:45:14Z Lillylove256 10862 ntereezeza ebijuliziddwa ne ku mutindo 73922 wikitext text/x-wiki '''Josephine Kakooza''' (8 Ogwomukaaga 1955 – 9 Ogwolubereberye 2019) Munnayugaanda, yali muserikale wa poliisi, omukulembeze wa Police Band era nga yaliko Kaminsona wa Poliisi. Mu Gwekkumineebiri gwa 2011 yalondebwa okuba Dayirekita w’okuyimba mu Poliisi ya Uganda ekyamufuula omukyala eyasooka okubeera mu kifo ekyo. Era yali muyimbi era ng’akuba omulere. == Obuto bwe n'okusoma kwe == Kakooza yazaalibwa mu 1955 mu ddwaaliro lya Villa Maria Hospital, [[:en:Masaka|Masaka]] nga bazadde be kwaliko Joseph Kakooza nga ono yali omukulu wa ssaza mu Buganda, ne Theodora Namutebi Kakooza <ref name=":0">{{Cite web |date=2020-09-28 |title=Uganda Police band director Josephine Kakooza dead |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-police-band-director-josephine-kakooza-dead-1799618 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yasomerako ku Ntinda Nursery School, Nabagereka Primary School n’oluvannyuma St.Agnes Naggalama wakati wa 1960 ne 1966. <ref name=":2">{{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |date=2019-01-12 |title=Josephine Kakooza: The Police brass band labrosone gone silent |url=https://nilepost.co.ug/featured/34305/josephine-kakooza-the-police-brass-band-labrosone-gone-silent |access-date=2026-09-06 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Wakati wa 1966 – 1968 yasomera ku [[:en:Trinity_College_Nabbingo|Trinity College, Nabbingo]] oluvannyuma n’agenda mu [[:en:Uganda_Police_Force|Uganda Police Force]] mu 1970. <ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-police-band-director-josephine-kakooza-dead-1799618</ref> Wakati awo, yasomerako mu ssomero ly'abannaansi erya The Butabika Hospital Nursing School <ref name=":1">{{Cite web |last=Nakabugo |first=Zurah |date=2018-08-21 |title=Josephine Kakooza’s five decades in police: career full of satisfaction |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/josephine-kakooza-s-five-decades-in-police-career-full-of-satisfaction/ |access-date=2026-09-06 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref> <ref name=":5">{{Cite web |date=2021-02-01 |title=Josephine Kakooza: Tribute to a girl who dared to dream big |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/josephine-kakooza-tribute-to-a-girl-who-dared-to-dream-big-1800260 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Nga ali mu Uganda Police Force, yafuna okutendekebwa okukwata ku nkozesa y'eby'okulwanyisamu 1973 n’akola essomo lya Junior Command Course mu 1997 n’amasomo amalala agawerako mu ggwanga n’ebweru. <ref name=":4">{{Cite web |last=Kamusiime |first=Wilfred |date=2019-01-11 |title=IGP mourns Kakooza |url=https://upf.go.ug/igp-mourns-kakooza/ |access-date=2026-09-06 |website=Uganda Police Force |language=en-US}}</ref><ref name=":1">https://observer.ug/lifestyle/58486-josephine-kakooza-s-five-decades-in-police-career-full-of-satisfaction</ref> Era yalina satifikeeti mu kubudaabuda abalwadde ba siriimu eyafunibwa wansi wa [[:en:The_AIDS_Support_Organization|The Aids Support Organization (TASO)]]. <ref name=":5">https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/josephine-kakooza-tribute-to-a-girl-who-dared-to-dream-big-1800260</ref> == Omulimu gwe == Nga 1 Ogwomwenda 1969 yeewandiisa okutendekebwa okumala emyezi 3 mu [[:en:Uganda_Police_Force|Kitongole kya Police ya Uganda]], era n'atikkirwa diguli ya Band Woman Constable nga 2 Ogwekkumineebiri 1969. <ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-police-band-director-josephine-kakooza-dead-1799618</ref> Era yatendekebwa okumala emyaka ebiri mu Kibuli Police Training School era oluvannyuma nassibwa mu Police Band wansi w'ekitongole ky'ebyokuyimba. <ref name=":1">https://observer.ug/lifestyle/58486-josephine-kakooza-s-five-decades-in-police-career-full-of-satisfaction</ref> Mu ggye ekkulu, Kakooza yatandika nga omuserikale wa poliisi agezesebwa, oluvannyuma n’akuzibwa n’afuulibwa [[:en:Police_constable|omuserikale wa poliisi]] n’oluvannyuma [[:en:Police_Corporal|kkopolo]] mu 1982, nga tannafuuka saajenti mu 1987. <ref name=":2">https://nilepost.co.ug/featured/34305/josephine-kakooza-the-police-brass-band-labrosone-goes-silent</ref> <ref name=":3">{{Cite web |date=2020-09-28 |title=ORBITUARY: Head of police band unit Kakooza was talented and committed |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/orbituary-head-of-police-band-unit-kakooza-was-talented-and-committed-1799906 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 1993, yakuzibwa n’afuulibwa Assistant Inspector of Police era mu Gwokubiri gwa 2000, yafuuka Omukulu w'ebyokunooneyereza mu Poliisi mu bujjuvu. <ref name=":2">https://nilepost.co.ug/featured/34305/josephine-kakooza-the-police-brass-band-labrosone-goes-silent</ref> <ref name=":3">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/orbituary-head-of-police-band-unit-kakooza-was-talented-and-committed-1799906</ref> Oluvannyuma yakuzibwa n’afuulibwa Assistant Superintendent of Police (2004) n’oluvannyuma Superintendent mu 2008. <ref name=":4">https://www.upf.go.ug/igp-mourns-kakooza/</ref> Nga wayise emyaka ena mu 2012, yalondebwa okubeera Assistant Commissioner of Police(ACP) <ref name=":4" /> Bwe yali atuuse mu myaka mu Uganda egyobuwaze egyokulekulira kw'abakozi ba gavumenti mu 2013, Kakooza mu kifo ky’okuwummula yasalawo endagaano ye eyongezebweyo nga ali ku mutendera gw'okulabirwako mu buweereza bwe. <ref name=":4">https://www.upf.go.ug/igp-mourns-kakooza/</ref> Nga [[:en:Uganda_Police_Force|Poliisi ya Uganda]] eweza emyaka 100 mu 2014, Kakooza y’omu ku baserikale Pulezidenti [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]] be yakuza naatuuka ku ddaala lya [[:en:Police_commissioner|Kamiisona wa Poliisi]]. <ref>{{Cite web |last=Kamusiime |first=Wilfred |date=2014-10-07 |title=Promotions of Police officers. |url=https://upf.go.ug/promotions-police-officers/ |access-date=2026-09-06 |website=Uganda Police Force |language=en-US}}</ref> Okusinziira ku kiwandiiko ekyawandiikibwako nga afudde okuva mu [[:en:Uganda_Police_Force|Uganda Police Force]], yasindikibwa ku Nsambya Police Band Unit gye yaweereza okutuusa lwe yafa mu 2019. <ref name=":4">https://www.upf.go.ug/igp-mourns-kakooza/</ref> == Okusiimibwa ne awaadi ze == * Omudaali gw'obuweereza obw'enjawulo ogwa The Uganda Police Force (guweebwa abantu ssekinnoomu olw'obuweereza obw'enjawulo) <ref name=":1">https://observer.ug/lifestyle/58486-josephine-kakooza-s-five-decades-in-police-career-full-of-satisfaction</ref> * Long Service with Good Conduct Medal of The Uganda Police Force (egiweebwa abaserikale abamaze emyaka 30 n'okusoba) <ref name=":1" /> * Omudaali gw'ameefuga g'eggwanga <ref name=":1" /> == Obulamu bwe obw’omunda == Kakooza yatandika okulima n'okulunda e Mukono mu myaka gye egyaddirira. <ref name=":1">https://observer.ug/lifestyle/58486-josephine-kakooza-s-five-decades-in-police-career-full-of-satisfaction</ref> Yalina abaana bana. Kahooza yaziikibwa Namumira mu [[:en:Mukono_District|Disitulikiti y'eMukono]] . <ref name=":3">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/orbituary-head-of-police-band-unit-kakooza-was-talented-and-committed-1799906</ref> == Laba ne == * [[:en:Uganda_Police_Force|Uganda Police Force]] * [[:en:Uganda_Police_Band|Uganda Police Band]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Buganda]] t2o9kw4mk1rssvb3b7z665oc0axi8r3 73926 73922 2026-09-06T08:51:12Z Lillylove256 10862 ntereezeza ebijuliziddwa 73926 wikitext text/x-wiki '''Josephine Kakooza''' (8 Ogwomukaaga 1955 – 9 Ogwolubereberye 2019) Munnayugaanda, yali muserikale wa poliisi, omukulembeze wa Police Band era nga yaliko Kaminsona wa Poliisi. Mu Gwekkumineebiri gwa 2011 yalondebwa okuba Dayirekita w’okuyimba mu Poliisi ya Uganda ekyamufuula omukyala eyasooka okubeera mu kifo ekyo. Era yali muyimbi era ng’akuba omulere. == Obuto bwe n'okusoma kwe == Kakooza yazaalibwa mu 1955 mu ddwaaliro lya Villa Maria Hospital, [[:en:Masaka|Masaka]] nga bazadde be kwaliko Joseph Kakooza nga ono yali omukulu wa ssaza mu Buganda, ne Theodora Namutebi Kakooza <ref name=":0">{{Cite web |date=2020-09-28 |title=Uganda Police band director Josephine Kakooza dead |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-police-band-director-josephine-kakooza-dead-1799618 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yasomerako ku Ntinda Nursery School, Nabagereka Primary School n’oluvannyuma St.Agnes Naggalama wakati wa 1960 ne 1966.<ref name=":2">{{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |date=2019-01-12 |title=Josephine Kakooza: The Police brass band labrosone gone silent |url=https://nilepost.co.ug/featured/34305/josephine-kakooza-the-police-brass-band-labrosone-gone-silent |access-date=2026-09-06 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Wakati wa 1966 – 1968 yasomera ku [[:en:Trinity_College_Nabbingo|Trinity College, Nabbingo]] oluvannyuma n’agenda mu [[:en:Uganda_Police_Force|Uganda Police Force]] mu 1970.<ref name=":0" /> Wakati awo, yasomerako mu ssomero ly'abannaansi erya The Butabika Hospital Nursing School<ref name=":1">{{Cite web |last=Nakabugo |first=Zurah |date=2018-08-21 |title=Josephine Kakooza’s five decades in police: career full of satisfaction |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/josephine-kakooza-s-five-decades-in-police-career-full-of-satisfaction/ |access-date=2026-09-06 |website=The Observer Media Ltd |language=en-US}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2021-02-01 |title=Josephine Kakooza: Tribute to a girl who dared to dream big |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/josephine-kakooza-tribute-to-a-girl-who-dared-to-dream-big-1800260 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Nga ali mu Uganda Police Force, yafuna okutendekebwa okukwata ku nkozesa y'eby'okulwanyisamu 1973 n’akola essomo lya Junior Command Course mu 1997 n’amasomo amalala agawerako mu ggwanga n’ebweru.<ref name=":4">{{Cite web |last=Kamusiime |first=Wilfred |date=2019-01-11 |title=IGP mourns Kakooza |url=https://upf.go.ug/igp-mourns-kakooza/ |access-date=2026-09-06 |website=Uganda Police Force |language=en-US}}</ref><ref name=":1" /> Era yalina satifikeeti mu kubudaabuda abalwadde ba siriimu eyafunibwa wansi wa [[:en:The_AIDS_Support_Organization|The Aids Support Organization (TASO)]].<ref name=":5" /> == Omulimu gwe == Nga 1 Ogwomwenda 1969 yeewandiisa okutendekebwa okumala emyezi 3 mu [[:en:Uganda_Police_Force|Kitongole kya Police ya Uganda]], era n'atikkirwa diguli ya Band Woman Constable nga 2 Ogwekkumineebiri 1969. <ref name=":0">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/uganda-police-band-director-josephine-kakooza-dead-1799618</ref> Era yatendekebwa okumala emyaka ebiri mu Kibuli Police Training School era oluvannyuma nassibwa mu Police Band wansi w'ekitongole ky'ebyokuyimba.<ref name=":1" /> Mu ggye ekkulu, Kakooza yatandika nga omuserikale wa poliisi agezesebwa, oluvannyuma n’akuzibwa n’afuulibwa [[:en:Police_constable|omuserikale wa poliisi]] n’oluvannyuma [[:en:Police_Corporal|kkopolo]] mu 1982, nga tannafuuka saajenti mu 1987.<ref name=":2" /><ref name=":3">{{Cite web |date=2020-09-28 |title=ORBITUARY: Head of police band unit Kakooza was talented and committed |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/orbituary-head-of-police-band-unit-kakooza-was-talented-and-committed-1799906 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 1993, yakuzibwa n’afuulibwa Assistant Inspector of Police era mu Gwokubiri gwa 2000, yafuuka Omukulu w'ebyokunooneyereza mu Poliisi mu bujjuvu.<ref name=":2" /><ref name=":3" /> Oluvannyuma yakuzibwa n’afuulibwa Assistant Superintendent of Police (2004) n’oluvannyuma Superintendent mu 2008.<ref name=":4" /> Nga wayise emyaka ena mu 2012, yalondebwa okubeera Assistant Commissioner of Police (ACP).<ref name=":4" /> Bwe yali atuuse mu myaka mu Uganda egyobuwaze egyokulekulira kw'abakozi ba gavumenti mu 2013, Kakooza mu kifo ky’okuwummula yasalawo endagaano ye eyongezebweyo nga ali ku mutendera gw'okulabirwako mu buweereza bwe.<ref name=":4" /> Nga [[:en:Uganda_Police_Force|Poliisi ya Uganda]] eweza emyaka 100 mu 2014, Kakooza y’omu ku baserikale Pulezidenti [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]] be yakuza naatuuka ku ddaala lya [[:en:Police_commissioner|Kamiisona wa Poliisi]].<ref name=":4" /> Okusinziira ku kiwandiiko ekyawandiikibwako nga afudde okuva mu [[:en:Uganda_Police_Force|Uganda Police Force]], yasindikibwa ku Nsambya Police Band Unit gye yaweereza okutuusa lwe yafa mu 2019.<ref name=":4" /> == Okusiimibwa ne awaadi ze == * Omudaali gw'obuweereza obw'enjawulo ogwa The Uganda Police Force (guweebwa abantu ssekinnoomu olw'obuweereza obw'enjawulo)<ref name=":1" /> * Long Service with Good Conduct Medal of The Uganda Police Force (egiweebwa abaserikale abamaze emyaka 30 n'okusoba)<ref name=":1" /> * Omudaali gw'ameefuga g'eggwanga<ref name=":1" /> == Obulamu bwe obw’omunda == Kakooza yatandika okulima n'okulunda e Mukono mu myaka gye egyaddirira. <ref name=":1">https://observer.ug/lifestyle/58486-josephine-kakooza-s-five-decades-in-police-career-full-of-satisfaction</ref> Yalina abaana bana. Kahooza yaziikibwa Namumira mu [[:en:Mukono_District|Disitulikiti y'e Mukono]].<ref name=":3" /> == Laba ne == * [[:en:Uganda_Police_Force|Uganda Police Force]] * [[:en:Uganda_Police_Band|Uganda Police Band]] == Ebijuliziddwa == [[Category:Buganda]] 4o90tfsfd56j8ic5z9n3kphucm360c5 Pius Coxwell Achanga 0 11792 73907 70543 2026-09-06T08:26:34Z Musuuza 11013 ntereezezza ebijuliziddwa 73907 wikitext text/x-wiki '''Pius Coxwell Achanga''' mukugu mu by'okuddukanya emirimu, Munnassaayansi mu by'amakolero era muddukanya w'eby'ensoma mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Okuva nga 4 Ogwekkumi 2022, abadde [[:en:Vice_Chancellor|Vice Chancellor]] omukulu owa [[:en:Mountains_of_the_Moon_University|Mountains of the Moon University]] (MMU), [[:en:Public_university|yunivasite ya gavumenti]] ey’ekkumi mu ggwanga mu kiseera ekyo.<ref name="1R2">{{cite web|work=[[New Vision]]|date=8 October 2022|url=https://www.newvision.co.ug/category/news/mmu-chancellor-appoints-vice-deputy-vice-chan-144673|title=MMU chancellor appoints vice, deputy vice-chancellors|author=Ibrahim Ruhweza|access-date=9 October 2022|location=Kampala, Uganda}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=Muhimba |first=Samuel |date=2022-10-07 |title=Mountains of the Moon University appoints Vice Chancellor, Deputy Vice Chancellor |url=https://nilepost.co.ug/news/144481/mountains-of-the-moon-university-appoints-vice-chancellor-deputy-vice-chancellor |access-date=2026-09-06 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> Okuva nga 25 Ogwolubereberye 2019 okutuuka nga 4 Ogwekkumi 2022, yakola nga ssentebe w’akakiiko ka Task Force Committee ak’abantu abana, akaateekebwawo [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisita wa kabineeti ow’ebyenjigiriza n’emizannyo]] okulabirira enkyukakyuka ya MMU okuva ku [[:en:Private_university|yunivasite ey’obwannannyini]] okudda ku ttendekero lya gavumenti.<ref name="3R">{{Cite web |url=https://admissions.co.ug/mountains-of-the-moon-university-transition-task-force/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-06 |archive-date=2022-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221009110839/https://admissions.co.ug/mountains-of-the-moon-university-transition-task-force/ |url-status=dead }}</ref><ref name="4R">{{Cite web |date=2020-09-11 |title=Govt to take over Mountains of the Moon University |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/govt-to-take-over-mountains-of-the-moon-university-1858942 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Obuvo bwe n'okusoma kwe == Achanga Munnayuganda. Diguli ye eyasooka, eya [[:en:Bachelor_of_Business_Information_Systems|Bachelor of Business Information Technology]] (BBIT), eyamuweebwa [[:en:University_of_Hull|Yunivasite y’eHull]] mu Bungereza. Diguli ye eyookubiri eya [[:en:Master_of_Science|Master of Science]] (MSc), mu [[:en:Management|kuddukanya okukola ebintu mu makolero]] ne [[:en:Information_Systems|Information Systems]], yafunibwa okuva mu [[:en:Cranfield_University|Cranfield University]], nayo mu Bungereza. Yagenda mu maaso n’afuna diguli eyookusatu eya [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] (PhD) mu Manufacturing Systems, nayo nga yamuweebwa Cranfield University.<ref>{{Cite journal |last=Achanga |first=Pius |date=2012-03-25 |title=Managing and Leading African Universities |url=https://ejournals.bc.edu/index.php/ihe/article/view/8614 |journal=International Higher Education |language=en |issue=67 |doi=10.6017/ihe.2012.67.8614 |issn=2372-4501 |doi-access=free}}</ref><ref name="2R" /> == Omulimu gwe == Oluvannyuma lw’okumaliriza emisomo gye, yakola [[:en:Research_associate|ng’omunoonyereza]] mu Institute for Manufacturing (IfM), mu School of Engineering mu [[:en:University_of_Cambridge|University of Cambridge]] mu Bungereza. Olwo n’apangisibwa ekitongole kya [[:en:Uganda_National_Council_for_Higher_Education|Uganda National Council for Higher Education]] (UNCHE), n’alinnya n’atuuka ku kifo ky’okukulira Institutional and Programme Accreditation (IPA). Nga 3 Ogwekkumi 2022, yalondebwa nga vice chancellor omukulu owa MMU, n’afuuka VC asoose mu yunivasite eno, okuva lwe yafuuka ettendekero lya gavumenti.<ref>{{Cite thesis|title=Development of an impact assessment framework for lean manufacturing within SMEs|url=http://dspace.lib.cranfield.ac.uk/handle/1826/3521|publisher=Cranfield University|date=2007|degree=Ph.D.|first=Pius Coxwell|last=Achanga|hdl=1826/3521}}</ref><ref name="2R" /> == Okunoonyereza kwe == Achanga yeetaba mu kunoonyereza ku by’ensoma. Abadde awandiise era nga ye muwandiisi omulala mu biwandiiko mu mawulire omuli "Okuddukanya n'okukulembera Yunivasite za Afrika",<ref>{{Cite journal |last=Achanga |first=Pius |date=2012-03-25 |title=Managing and Leading African Universities |url=https://ejournals.bc.edu/index.php/ihe/article/view/8614 |journal=International Higher Education |language=en |issue=67 |issn=2372-4501 |archive-url=http://web.archive.org/web/20250119142144/https://ejournals.bc.edu/index.php/ihe/article/view/8614 |archive-date=2025-01-19}}</ref> "Okukola enkola y'okukebera enkosa y'amakolero agatali manywevu mu SMEs",<ref>{{Cite web |title=Making sure you're not a bot! |url=https://dspace.lib.cranfield.ac.uk/handle/1826/3521 |access-date=2026-09-06 |website=dspace.lib.cranfield.ac.uk}}</ref> ne "Enkola n'amatendekero g'ebyenjigiriza ebya waggulu: Uganda".<ref>{{Cite book |last=Achanga |first=Pius Coxwell |date=2018 |title=Higher Education Systems and Institutions: Uganda |url=http://link.springer.com/10.1007/978-94-017-9553-1_477-1 |last2=Bisaso |first2=Ronald |publisher=Springer Netherlands |isbn=978-94-017-9553-1 |location=Dordrecht |pages=1–9 |language=en |doi=10.1007/978-94-017-9553-1_477-1}}</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_university_leaders_in_Uganda|Olukalala lw'abakulembeze ba yunivasite mu Uganda]] == Ebijuliziddwa == == Ejuliziddwa wabweru wa wikipedia == [[Category:Baminisita ba Uganda]] kqdlbszgj73bofxotqpq6l7bsk1pb4l Nation Media Group 0 11835 73903 55893 2026-09-06T08:24:39Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 nsiimuddemu obutindo bwowabweeru 73903 wikitext text/x-wiki '''Nation Media Group''' ( '''NMG''' ), eyali emanyiddwa nga '''East African Newspapers (Nation Series) Ltd''', kibiina kya mawulire mu [[:en:East_Africa|Buvanjuba bw'amawanga ga Afrika]] ekisangibwa mu Kenya era nga kiwandiikiddwa ku [[:en:Nairobi_Stock_Exchange|katale k’emigabo e Nairobi]]. Nnanyinyi kyo ye [[:en:Aga_Khan_IV|Aga Khan IV]] . == Ebikikwatako == NMG yatandikibwawo [[:en:Aga_Khan_IV|Aga Khan IV]] mu 1959 ng'emannyikiddwa nga East African Newspapers (Nation Series) Ltd, <ref>{{Cite web |date=15 March 2021 |title=Breaking News, Kenya, Africa, Politics, Business, Sports |url=https://biznakenya.com/daily-nation-today/ |access-date=6 January 2024 |website=Bizna Kenya}}</ref> wansi wa [[:en:Aga_Khan_Fund_for_Economic_Development|Aga Khan Fund for Economic Development]]. Mu 1999, NMG yatongoza [[:en:NTV_(Kenya)|NTV]], omukutu gw’amawulire mu Kenya, ne [[:en:Nation_FM_(Kenya)|Easy FM]] (kati emanyiddwa nga Nation FM). <ref name="akfed">{{Cite web |date=2007 |title=Aga Khan Fund for Economic Development: Media Services |url=http://www.akdn.org/akfed_media.asp?type=p |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160408072120/http://www.akdn.org/akfed_media.asp?type=p |archive-date=8 April 2016 |access-date=31 March 2015 |publisher=[[Aga Khan Fund for Economic Development]]}}</ref> == Emikutu gy’amawulire == Webwatukira mu 2007 ekibiina kino kye kyali kisinga obunene mu bitongole by'amawulire eby'obwannannyini mu [[:en:East_Africa|Buvanjuba]] [[:en:Central_Africa|n’Amasekkati ga Afrika]], nga kirina ofiisi mu Kenya, Uganda, ne Tanzania. <ref name="akfed"/> [ yeetaaga okulongoosa ] Ebifulumizibwa awamu kuliko: * ''<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/The_EastAfrican" rel="mw:ExtLink" title="The EastAfrican" class="cx-link" data-linkid="85">The EastAfrican</a>'' * [[:en:Daily_Nation|Daily Nation]] * ''[[:en:Business_Daily_Africa|Business Daily Africa]]'' * [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] * ''[[:en:The_Citizen_(Tanzania)|The Citizen]]'' * ''NMG Investor Briefing'' * ''[[:en:Taifa_Leo|Taifa Leo]]'' * ''Zuqka'' . ''Daily Nation'' n'empapula zaayo ezifulumizibwa buli Ssande, Olupapula lwa ''Sunday Nation'', lwajaguza [[:en:Golden_Jubilee|emyaka 50 bukya lutandikibwaawo]] nga kino kyaliwo mu 2010, nebakibatiza n'erinya empya erya 50 Golden Years, nga kyakolebwa aba Nation Media Group". <ref>{{Cite web |date=2014 |title=Partial Listing of Nation Media Group Publications |url=http://www.nation.co.ke/meta/-/1194/1172/-/ojmv8c/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100811015852/http://www.nation.co.ke/meta/-/1194/1172/-/ojmv8c/-/index.html |archive-date=11 August 2010 |access-date=31 March 2015}}</ref> <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (January 2024)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> '''Okubeerawo mu bitundu''' Wetwatukira mu 2016, NMG yali edukanya ebitundu 76.5 ku buli 100 mu mpapula za [[Daily Monitor|Monitor Publications Limited]], ng'ate ku mukutu gwa leediyo ya 93.3 KFM, leediyo esinganibwa mu [[Kampala]] mu Uganda. Kidukanya n'emikutu gya ttivi gyamirundi ebbiri mu ggwanga, okuli [[NTV Uganda]] ne Spark TV.<ref name="Grow" /> NMG era erina emigabo gya bitundu 60 ku buli 100 kampuni ya ''Mwananchi Communications Limited''' e Tanzania. Ekibiina kya kampuni z'amawanga g'Omubuvanjuba, nadala mu bizineensi z'e Tanzanian, kiyambirako ddala ku kulakulana kw'ekibiina kino okukula.<ref name="Grow">{{Cite web |last=Ngigi |first=George |date=22 March 2016 |title=Nation Media Group keeps full-year dividend level but profits lag |url=http://www.nation.co.ke/business/Nation-Media-Group-keeps-dividend-as-earnings-lag/996-3128658-5w5r32z/index.html |access-date=26 October 2016}}</ref> Mu Gwokusatu 2016, NMG yalagira ekyuma eky'omulembe ekikuba ebitabo n'okufulumya empapula ekyali kisingaanibwa ku luguudo lw'e Mombasa mu kibuga Nairobi. Ekifo kino ekipya ky'alina obusobozi bw'okukuba empapula z’amawulire 86,000 buli ssaawa. Kyamalawo obuwumbi bwa ssente za Kenya bubiri ( nga mu ssente za Amerika bwebukadde bwa ddoola 20) ng'era kikuba empapula za buli lunaku ''Daily Nation'', ''Business Daily'', ''Taifa Leo'' ne ''The East African'' eza buli wiiki. <ref>{{Cite web |last=Ngirachu |first=John |date=17 March 2016 |title=Aga Khan commissions new 'Nation' press |url=https://www.theeastafrican.co.ke/news/Aga-Khan-commissions-new-NMG-press/-/2558/3120910/-/item/0/-/2xghh2/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160317141836/http://www.theeastafrican.co.ke/news/Aga-Khan-commissions-new-NMG-press/-/2558/3120910/-/item/0/-/2xghh2/-/index.html |archive-date=17 March 2016 |access-date=17 March 2016}}</ref> == Okubeera n’emigabo == Emigabo [[:en:Stock|gy'eby'amaguzi]] mu kibiina gyawandikibwa mu katale k'emigabo e Nairobi <ref>{{Cite web |date=31 March 2015 |title=Nairobi Stock Exchange: Listed Companies |url=https://www.nse.co.ke/listed-companies/list.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200928092308/https://www.nse.co.ke/listed-companies/list.html |archive-date=28 September 2020 |access-date=31 March 2015 |publisher=[[Nairobi Stock Exchange]]}}</ref> era nga giwandiikiddwa mu katale ka [[:en:Uganda_Securities_Exchange|Uganda Securities Exchange]] wamu ne [[:en:Rwanda_Stock_Exchange|Rwanda Stock Exchange]], nga gisuubulirwa mu katale k'ebyamaguzi akasingaanibwa mu mawanga gamirundi esatu agatayogera luzungu, wansi w'akabonero "NMG". <ref>{{Cite web |date=26 October 2016 |title=Uganda Securities Exchange: Listed Securities |url=http://www.use.or.ug/inner.php?cat=lstcodir |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150425222114/http://www.use.or.ug/inner.php?cat=lstcodir |archive-date=25 April 2015 |access-date=26 October 2016 |publisher=[[Uganda Securities Exchange]] (USE)}}</ref> Webwatukira mu Gwekumineebiri 2014 mu kampuni eno mwalimu abalina emigabo 10,436. Ku bano, 4,135, baalina emigabo 1 ku 500 buli emu, nga omugatte gwa migabo 782,157, nga gifuga ebitundu 0.41 ku 100 ebya kampuni. Abalina emigabo omusanvu abasinga obunene be baali bafuga ebitundu 62.57 ku 100 ku migabo gyonna omugate. Mu bino mwalimu: * Aga Khan Fund for Economic Development nga erina ebitundu 44.66 ku 100. * Kampuni ya Alpine Investments Limited ng’erina ebitundu 10.15 ku 100. * [[:en:National_Social_Security_Fund_(Kenya)|National Social Security Fund]]<nowiki/>ng’erina ebitundu 3.44 ku 100. * John Kibunga Kimani eyalina emigabo 1.54 ku buli 100. * [[Kkampuni ya yinsuwa ya Jubilee Insurance Company Limited|Kkampuni ya yinsuwa ya Jubilee ey'e Kenya Limited]] ng’erina ebitundu 1.07 ku 100. * Standard Chartered Nominees A/c KE17984, eyafuga ebitundu 0.91 ku 100 * CfC Stanbic Nominee Limited ng’erina emigabo 0.81 ku 100. <ref>{{Cite web |last=Dhahabu |date=10 September 2016 |title=Top ten Nation Media Group shareholders |url=http://www.dhahabu.co.ke/2015/09/10/top-ten-nation-media-group-shareholders/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161027060636/http://www.dhahabu.co.ke/2015/09/10/top-ten-nation-media-group-shareholders/ |archive-date=27 October 2016 |access-date=26 October 2016 |publisher=Dhahabu.co.ke}}</ref> == Engule == * 2021 IF Design Awards olw'omukutu gwa digito ogw'enjawulo <ref>{{Cite web |title=Nation Media Group bags two awards at the 'Oscars of Design' – The Nation Media Group |url=https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-bags-two-awards-at-the-oscars-of-design/ |access-date=2022-08-05 |language=en |archive-date=2022-08-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220805135050/https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-bags-two-awards-at-the-oscars-of-design/ |url-status=dead }}</ref> * Engule z'emikutu gy'amawulire mu nsi yonna eza 2021 (ezikoleddwa ekibiina ekigatta emikutu gy'amawulire mu nsi yonna (INMA)) <ref>{{Cite web |title=Nation Media Group Brands Win Six Global Awards – The Nation Media Group |url=https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-brands-win-six-global-awards/ |access-date=2022-08-05 |language=en |archive-date=2022-08-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220805135104/https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-brands-win-six-global-awards/ |url-status=dead }}</ref> * Engule z'emikutu gy'amawulire mu nsi yonna eza 2022 <ref>{{Cite web |title=NMG wins top award in 2022 Global Media Awards – The Nation Media Group |url=https://www.nationmedia.com/news/nmg-wins-top-award-in-2022-global-media-awards/ |access-date=2022-08-05 |language=en |archive-date=2022-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220804230133/https://www.nationmedia.com/news/nmg-wins-top-award-in-2022-global-media-awards/ |url-status=dead }}</ref> == Laba nebino == * [[:en:List_of_newspapers_in_Kenya|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Kenya]] * [[:en:List_of_newspapers_in_Tanzania|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Tanzania]] * [[:en:List_of_newspapers_in_Uganda|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Uganda]] == Ebijjuliziddwaamu == {{Reflist|30em}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * Omukutu ogwatongozebwa * 2008 annual report Archived 16 Ogwolubereberye 2013 ku archive.today * The Citizen newspaper website – omukutu omutongole ogw'empapula z'amawulire eziyitibwa The Citizen Tanzania newspaper * The Mwananchi newspaper website – omukutu omutongole ogw'empapula z'amawulire eziyitibwa Mwananchi Tanzania Newspaper * The Mwanaspoti newspaper website –omukutu omutongole ogw'empapula z'amawulire eziyitibwa Mwanaspoti Tanzania newspaper * Mwananchi Communications Ltd website Archived 7 Ogwomukaaga 2023 at the Wayback Machine – omukutu omutongole gw'eby'empuliziganya ogwa Mwananchi Communications Ltd, ogudukannyizibwa e Tanzania r83xidbfzjjrrz6kw82ptmkog9rgdm5 73910 73903 2026-09-06T08:29:50Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 Nterezezaamu 73910 wikitext text/x-wiki '''Nation Media Group''' ( '''NMG''' ), eyali emanyiddwa nga '''East African Newspapers (Nation Series) Ltd''', kibiina kya mawulire mu [[:en:East_Africa|Buvanjuba bw'amawanga ga Afrika]] ekisangibwa mu Kenya era nga kiwandiikiddwa ku [[:en:Nairobi_Stock_Exchange|katale k’emigabo e Nairobi]]. Nnanyinyi kyo ye [[:en:Aga_Khan_IV|Aga Khan IV]] .<ref>{{Cite book |last=Twinomugisha |first=Dennis |date=2013-11-17 |title=Deriving Conservation Status for a High Altitude Population: Golden Monkeys of Mgahinga Gorilla National Park, Uganda |url=https://doi.org/10.1007/978-1-4614-8175-1_13 |last2=Wasserman |first2=Michael D. |last3=Chapman |first3=Colin A. |publisher=Springer New York |isbn=978-1-4614-8174-4 |location=New York, NY |pages=227–243}}</ref> == Ebikikwatako == NMG yatandikibwawo [[:en:Aga_Khan_IV|Aga Khan IV]] mu 1959 ng'emannyikiddwa nga East African Newspapers (Nation Series) Ltd, <ref>{{Cite web |date=15 March 2021 |title=Breaking News, Kenya, Africa, Politics, Business, Sports |url=https://biznakenya.com/daily-nation-today/ |access-date=6 January 2024 |website=Bizna Kenya}}</ref> wansi wa [[:en:Aga_Khan_Fund_for_Economic_Development|Aga Khan Fund for Economic Development]]. Mu 1999, NMG yatongoza [[:en:NTV_(Kenya)|NTV]], omukutu gw’amawulire mu Kenya, ne [[:en:Nation_FM_(Kenya)|Easy FM]] (kati emanyiddwa nga Nation FM). <ref name="akfed">{{Cite web |date=2007 |title=Aga Khan Fund for Economic Development: Media Services |url=http://www.akdn.org/akfed_media.asp?type=p |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160408072120/http://www.akdn.org/akfed_media.asp?type=p |archive-date=8 April 2016 |access-date=31 March 2015 |publisher=[[Aga Khan Fund for Economic Development]]}}</ref> == Emikutu gy’amawulire == Webwatukira mu 2007 ekibiina kino kye kyali kisinga obunene mu bitongole by'amawulire eby'obwannannyini mu [[:en:East_Africa|Buvanjuba]] [[:en:Central_Africa|n’Amasekkati ga Afrika]], nga kirina ofiisi mu Kenya, Uganda, ne Tanzania. <ref name="akfed"/> [ yeetaaga okulongoosa ] Ebifulumizibwa awamu kuliko: * ''<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/The_EastAfrican" rel="mw:ExtLink" title="The EastAfrican" class="cx-link" data-linkid="85">The EastAfrican</a>'' * [[:en:Daily_Nation|Daily Nation]] * ''[[:en:Business_Daily_Africa|Business Daily Africa]]'' * [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] * ''[[:en:The_Citizen_(Tanzania)|The Citizen]]'' * ''NMG Investor Briefing'' * ''[[:en:Taifa_Leo|Taifa Leo]]'' * ''Zuqka'' . ''Daily Nation'' n'empapula zaayo ezifulumizibwa buli Ssande, Olupapula lwa ''Sunday Nation'', lwajaguza [[:en:Golden_Jubilee|emyaka 50 bukya lutandikibwaawo]] nga kino kyaliwo mu 2010, nebakibatiza n'erinya empya erya 50 Golden Years, nga kyakolebwa aba Nation Media Group". <ref>{{Cite web |date=2014 |title=Partial Listing of Nation Media Group Publications |url=http://www.nation.co.ke/meta/-/1194/1172/-/ojmv8c/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100811015852/http://www.nation.co.ke/meta/-/1194/1172/-/ojmv8c/-/index.html |archive-date=11 August 2010 |access-date=31 March 2015}}</ref> <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (January 2024)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> '''Okubeerawo mu bitundu''' Wetwatukira mu 2016, NMG yali edukanya ebitundu 76.5 ku buli 100 mu mpapula za [[Daily Monitor|Monitor Publications Limited]], ng'ate ku mukutu gwa leediyo ya 93.3 KFM, leediyo esinganibwa mu [[Kampala]] mu Uganda. Kidukanya n'emikutu gya ttivi gyamirundi ebbiri mu ggwanga, okuli [[NTV Uganda]] ne Spark TV.<ref name="Grow" /> NMG era erina emigabo gya bitundu 60 ku buli 100 kampuni ya ''Mwananchi Communications Limited''' e Tanzania. Ekibiina kya kampuni z'amawanga g'Omubuvanjuba, nadala mu bizineensi z'e Tanzanian, kiyambirako ddala ku kulakulana kw'ekibiina kino okukula.<ref name="Grow">{{Cite web |last=Ngigi |first=George |date=22 March 2016 |title=Nation Media Group keeps full-year dividend level but profits lag |url=http://www.nation.co.ke/business/Nation-Media-Group-keeps-dividend-as-earnings-lag/996-3128658-5w5r32z/index.html |access-date=26 October 2016}}</ref> Mu Gwokusatu 2016, NMG yalagira ekyuma eky'omulembe ekikuba ebitabo n'okufulumya empapula ekyali kisingaanibwa ku luguudo lw'e Mombasa mu kibuga Nairobi. Ekifo kino ekipya ky'alina obusobozi bw'okukuba empapula z’amawulire 86,000 buli ssaawa. Kyamalawo obuwumbi bwa ssente za Kenya bubiri ( nga mu ssente za Amerika bwebukadde bwa ddoola 20) ng'era kikuba empapula za buli lunaku ''Daily Nation'', ''Business Daily'', ''Taifa Leo'' ne ''The East African'' eza buli wiiki. <ref>{{Cite web |last=Ngirachu |first=John |date=17 March 2016 |title=Aga Khan commissions new 'Nation' press |url=https://www.theeastafrican.co.ke/news/Aga-Khan-commissions-new-NMG-press/-/2558/3120910/-/item/0/-/2xghh2/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160317141836/http://www.theeastafrican.co.ke/news/Aga-Khan-commissions-new-NMG-press/-/2558/3120910/-/item/0/-/2xghh2/-/index.html |archive-date=17 March 2016 |access-date=17 March 2016}}</ref> == Okubeera n’emigabo == Emigabo [[:en:Stock|gy'eby'amaguzi]] mu kibiina gyawandikibwa mu katale k'emigabo e Nairobi <ref>{{Cite web |date=31 March 2015 |title=Nairobi Stock Exchange: Listed Companies |url=https://www.nse.co.ke/listed-companies/list.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200928092308/https://www.nse.co.ke/listed-companies/list.html |archive-date=28 September 2020 |access-date=31 March 2015 |publisher=[[Nairobi Stock Exchange]]}}</ref> era nga giwandiikiddwa mu katale ka [[:en:Uganda_Securities_Exchange|Uganda Securities Exchange]] wamu ne [[:en:Rwanda_Stock_Exchange|Rwanda Stock Exchange]], nga gisuubulirwa mu katale k'ebyamaguzi akasingaanibwa mu mawanga gamirundi esatu agatayogera luzungu, wansi w'akabonero "NMG". <ref>{{Cite web |date=26 October 2016 |title=Uganda Securities Exchange: Listed Securities |url=http://www.use.or.ug/inner.php?cat=lstcodir |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150425222114/http://www.use.or.ug/inner.php?cat=lstcodir |archive-date=25 April 2015 |access-date=26 October 2016 |publisher=[[Uganda Securities Exchange]] (USE)}}</ref> Webwatukira mu Gwekumineebiri 2014 mu kampuni eno mwalimu abalina emigabo 10,436. Ku bano, 4,135, baalina emigabo 1 ku 500 buli emu, nga omugatte gwa migabo 782,157, nga gifuga ebitundu 0.41 ku 100 ebya kampuni. Abalina emigabo omusanvu abasinga obunene be baali bafuga ebitundu 62.57 ku 100 ku migabo gyonna omugate. Mu bino mwalimu: * Aga Khan Fund for Economic Development nga erina ebitundu 44.66 ku 100. * Kampuni ya Alpine Investments Limited ng’erina ebitundu 10.15 ku 100. * [[:en:National_Social_Security_Fund_(Kenya)|National Social Security Fund]]<nowiki/>ng’erina ebitundu 3.44 ku 100. * John Kibunga Kimani eyalina emigabo 1.54 ku buli 100. * [[Kkampuni ya yinsuwa ya Jubilee Insurance Company Limited|Kkampuni ya yinsuwa ya Jubilee ey'e Kenya Limited]] ng’erina ebitundu 1.07 ku 100. * Standard Chartered Nominees A/c KE17984, eyafuga ebitundu 0.91 ku 100 * CfC Stanbic Nominee Limited ng’erina emigabo 0.81 ku 100. <ref>{{Cite web |last=Dhahabu |date=10 September 2016 |title=Top ten Nation Media Group shareholders |url=http://www.dhahabu.co.ke/2015/09/10/top-ten-nation-media-group-shareholders/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161027060636/http://www.dhahabu.co.ke/2015/09/10/top-ten-nation-media-group-shareholders/ |archive-date=27 October 2016 |access-date=26 October 2016 |publisher=Dhahabu.co.ke}}</ref> == Engule == * 2021 IF Design Awards olw'omukutu gwa digito ogw'enjawulo <ref>{{Cite web |title=Nation Media Group bags two awards at the 'Oscars of Design' – The Nation Media Group |url=https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-bags-two-awards-at-the-oscars-of-design/ |access-date=2022-08-05 |language=en |archive-date=2022-08-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220805135050/https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-bags-two-awards-at-the-oscars-of-design/ |url-status=dead }}</ref> * Engule z'emikutu gy'amawulire mu nsi yonna eza 2021 (ezikoleddwa ekibiina ekigatta emikutu gy'amawulire mu nsi yonna (INMA)) <ref>{{Cite web |title=Nation Media Group Brands Win Six Global Awards – The Nation Media Group |url=https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-brands-win-six-global-awards/ |access-date=2022-08-05 |language=en |archive-date=2022-08-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220805135104/https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-brands-win-six-global-awards/ |url-status=dead }}</ref> * Engule z'emikutu gy'amawulire mu nsi yonna eza 2022 <ref>{{Cite web |title=NMG wins top award in 2022 Global Media Awards – The Nation Media Group |url=https://www.nationmedia.com/news/nmg-wins-top-award-in-2022-global-media-awards/ |access-date=2022-08-05 |language=en |archive-date=2022-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220804230133/https://www.nationmedia.com/news/nmg-wins-top-award-in-2022-global-media-awards/ |url-status=dead }}</ref> == Laba nebino == * [[:en:List_of_newspapers_in_Kenya|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Kenya]] * [[:en:List_of_newspapers_in_Tanzania|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Tanzania]] * [[:en:List_of_newspapers_in_Uganda|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Uganda]] == Ebijjuliziddwaamu == {{Reflist|30em}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * Omukutu ogwatongozebwa * 2008 annual report Archived 16 Ogwolubereberye 2013 ku archive.today * The Citizen newspaper website – omukutu omutongole ogw'empapula z'amawulire eziyitibwa The Citizen Tanzania newspaper * The Mwananchi newspaper website – omukutu omutongole ogw'empapula z'amawulire eziyitibwa Mwananchi Tanzania Newspaper * The Mwanaspoti newspaper website –omukutu omutongole ogw'empapula z'amawulire eziyitibwa Mwanaspoti Tanzania newspaper * Mwananchi Communications Ltd website Archived 7 Ogwomukaaga 2023 at the Wayback Machine – omukutu omutongole gw'eby'empuliziganya ogwa Mwananchi Communications Ltd, ogudukannyizibwa e Tanzania q132gyhelefhrx11dg12kjrwefdvbu4 73912 73910 2026-09-06T08:32:52Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 Nterezezzaamu ensobi zensanzeemu 73912 wikitext text/x-wiki '''Nation Media Group''' ( '''NMG''' ), eyali emanyiddwa nga '''East African Newspapers (Nation Series) Ltd''', kibiina kya mawulire mu [[:en:East_Africa|Buvanjuba bw'amawanga ga Afrika]] ekisangibwa mu Kenya era nga kiwandiikiddwa ku [[:en:Nairobi_Stock_Exchange|katale k’emigabo e Nairobi]]. Nnanyinyi kyo ye [[:en:Aga_Khan_IV|Aga Khan IV]] .<ref>{{Cite book |last=Twinomugisha |first=Dennis |date=2013-11-17 |title=Deriving Conservation Status for a High Altitude Population: Golden Monkeys of Mgahinga Gorilla National Park, Uganda |url=https://doi.org/10.1007/978-1-4614-8175-1_13 |last2=Wasserman |first2=Michael D. |last3=Chapman |first3=Colin A. |publisher=Springer New York |isbn=978-1-4614-8174-4 |location=New York, NY |pages=227–243}}</ref> == Ebikikwatako == NMG yatandikibwawo [[:en:Aga_Khan_IV|Aga Khan IV]] mu 1959 ng'emannyikiddwa nga East African Newspapers (Nation Series) Ltd,<ref>{{Cite web |date=15 March 2021 |title=Breaking News, Kenya, Africa, Politics, Business, Sports |url=https://biznakenya.com/daily-nation-today/ |access-date=6 January 2024 |website=Bizna Kenya}}</ref> wansi wa [[:en:Aga_Khan_Fund_for_Economic_Development|Aga Khan Fund for Economic Development]]. Mu 1999, NMG yatongoza [[:en:NTV_(Kenya)|NTV]], omukutu gw’amawulire mu Kenya, ne [[:en:Nation_FM_(Kenya)|Easy FM]] (kati emanyiddwa nga Nation FM).<ref name="akfed">{{Cite web |date=2007 |title=Aga Khan Fund for Economic Development: Media Services |url=http://www.akdn.org/akfed_media.asp?type=p |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160408072120/http://www.akdn.org/akfed_media.asp?type=p |archive-date=8 April 2016 |access-date=31 March 2015 |publisher=[[Aga Khan Fund for Economic Development]]}}</ref> == Emikutu gy’amawulire == Webwatukira mu 2007 ekibiina kino kye kyali kisinga obunene mu bitongole by'amawulire eby'obwannannyini mu [[:en:East_Africa|Buvanjuba]] [[:en:Central_Africa|n’Amasekkati ga Afrika]], nga kirina ofiisi mu Kenya, Uganda, ne Tanzania. <ref name="akfed"/> [ yeetaaga okulongoosa ] Ebifulumizibwa awamu kuliko: * ''<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/The_EastAfrican" rel="mw:ExtLink" title="The EastAfrican" class="cx-link" data-linkid="85">The EastAfrican</a>'' * [[:en:Daily_Nation|Daily Nation]] * ''[[:en:Business_Daily_Africa|Business Daily Africa]]'' * [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]] * ''[[:en:The_Citizen_(Tanzania)|The Citizen]]'' * ''NMG Investor Briefing'' * ''[[:en:Taifa_Leo|Taifa Leo]]'' * ''Zuqka'' . ''Daily Nation'' n'empapula zaayo ezifulumizibwa buli Ssande, Olupapula lwa ''Sunday Nation'', lwajaguza [[:en:Golden_Jubilee|emyaka 50 bukya lutandikibwaawo]] nga kino kyaliwo mu 2010, nebakibatiza n'erinya empya erya 50 Golden Years, nga kyakolebwa aba Nation Media Group".<ref>{{Cite web |date=2014 |title=Partial Listing of Nation Media Group Publications |url=http://www.nation.co.ke/meta/-/1194/1172/-/ojmv8c/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100811015852/http://www.nation.co.ke/meta/-/1194/1172/-/ojmv8c/-/index.html |archive-date=11 August 2010 |access-date=31 March 2015}}</ref> <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (January 2024)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> '''Okubeerawo mu bitundu''' Wetwatukira mu 2016, NMG yali edukanya ebitundu 76.5 ku buli 100 mu mpapula za [[Daily Monitor|Monitor Publications Limited]], ng'ate ku mukutu gwa leediyo ya 93.3 KFM, leediyo esinganibwa mu [[Kampala]] mu Uganda. Kidukanya n'emikutu gya ttivi gyamirundi ebbiri mu ggwanga, okuli [[NTV Uganda]] ne Spark TV.<ref name="Grow" /> NMG era erina emigabo gya bitundu 60 ku buli 100 kampuni ya ''Mwananchi Communications Limited''' e Tanzania. Ekibiina kya kampuni z'amawanga g'Omubuvanjuba, nadala mu bizineensi z'e Tanzanian, kiyambirako ddala ku kulakulana kw'ekibiina kino okukula.<ref name="Grow">{{Cite web |last=Ngigi |first=George |date=22 March 2016 |title=Nation Media Group keeps full-year dividend level but profits lag |url=http://www.nation.co.ke/business/Nation-Media-Group-keeps-dividend-as-earnings-lag/996-3128658-5w5r32z/index.html |access-date=26 October 2016}}</ref> Mu Gwokusatu 2016, NMG yalagira ekyuma eky'omulembe ekikuba ebitabo n'okufulumya empapula ekyali kisingaanibwa ku luguudo lw'e Mombasa mu kibuga Nairobi. Ekifo kino ekipya ky'alina obusobozi bw'okukuba empapula z’amawulire 86,000 buli ssaawa. Kyamalawo obuwumbi bwa ssente za Kenya bubiri ( nga mu ssente za Amerika bwebukadde bwa ddoola 20) ng'era kikuba empapula za buli lunaku ''Daily Nation'', ''Business Daily'', ''Taifa Leo'' ne ''The East African'' eza buli wiiki.<ref>{{Cite web |last=Ngirachu |first=John |date=17 March 2016 |title=Aga Khan commissions new 'Nation' press |url=https://www.theeastafrican.co.ke/news/Aga-Khan-commissions-new-NMG-press/-/2558/3120910/-/item/0/-/2xghh2/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160317141836/http://www.theeastafrican.co.ke/news/Aga-Khan-commissions-new-NMG-press/-/2558/3120910/-/item/0/-/2xghh2/-/index.html |archive-date=17 March 2016 |access-date=17 March 2016}}</ref> == Okubeera n’emigabo == Emigabo [[:en:Stock|gy'eby'amaguzi]] mu kibiina gyawandikibwa mu katale k'emigabo e Nairobi <ref>{{Cite web |date=31 March 2015 |title=Nairobi Stock Exchange: Listed Companies |url=https://www.nse.co.ke/listed-companies/list.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20200928092308/https://www.nse.co.ke/listed-companies/list.html |archive-date=28 September 2020 |access-date=31 March 2015 |publisher=[[Nairobi Stock Exchange]]}}</ref> era nga giwandiikiddwa mu katale ka [[:en:Uganda_Securities_Exchange|Uganda Securities Exchange]] wamu ne [[:en:Rwanda_Stock_Exchange|Rwanda Stock Exchange]], nga gisuubulirwa mu katale k'ebyamaguzi akasingaanibwa mu mawanga gamirundi esatu agatayogera luzungu, wansi w'akabonero "NMG".<ref>{{Cite web |date=26 October 2016 |title=Uganda Securities Exchange: Listed Securities |url=http://www.use.or.ug/inner.php?cat=lstcodir |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150425222114/http://www.use.or.ug/inner.php?cat=lstcodir |archive-date=25 April 2015 |access-date=26 October 2016 |publisher=[[Uganda Securities Exchange]] (USE)}}</ref> Webwatukira mu Gwekumineebiri 2014 mu kampuni eno mwalimu abalina emigabo 10,436. Ku bano, 4,135, baalina emigabo 1 ku 500 buli emu, nga omugatte gwa migabo 782,157, nga gifuga ebitundu 0.41 ku 100 ebya kampuni. Abalina emigabo omusanvu abasinga obunene be baali bafuga ebitundu 62.57 ku 100 ku migabo gyonna omugate. Mu bino mwalimu: * Aga Khan Fund for Economic Development nga erina ebitundu 44.66 ku 100. * Kampuni ya Alpine Investments Limited ng’erina ebitundu 10.15 ku 100. * [[:en:National_Social_Security_Fund_(Kenya)|National Social Security Fund]]<nowiki/>ng’erina ebitundu 3.44 ku 100. * John Kibunga Kimani eyalina emigabo 1.54 ku buli 100. * [[Kkampuni ya yinsuwa ya Jubilee Insurance Company Limited|Kkampuni ya yinsuwa ya Jubilee ey'e Kenya Limited]] ng’erina ebitundu 1.07 ku 100. * Standard Chartered Nominees A/c KE17984, eyafuga ebitundu 0.91 ku 100 * CfC Stanbic Nominee Limited ng’erina emigabo 0.81 ku 100.<ref>{{Cite web |last=Dhahabu |date=10 September 2016 |title=Top ten Nation Media Group shareholders |url=http://www.dhahabu.co.ke/2015/09/10/top-ten-nation-media-group-shareholders/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161027060636/http://www.dhahabu.co.ke/2015/09/10/top-ten-nation-media-group-shareholders/ |archive-date=27 October 2016 |access-date=26 October 2016 |publisher=Dhahabu.co.ke}}</ref> == Engule == * 2021 IF Design Awards olw'omukutu gwa digito ogw'enjawulo <ref>{{Cite web |title=Nation Media Group bags two awards at the 'Oscars of Design' – The Nation Media Group |url=https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-bags-two-awards-at-the-oscars-of-design/ |access-date=2022-08-05 |language=en |archive-date=2022-08-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220805135050/https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-bags-two-awards-at-the-oscars-of-design/ |url-status=dead }}</ref> * Engule z'emikutu gy'amawulire mu nsi yonna eza 2021 (ezikoleddwa ekibiina ekigatta emikutu gy'amawulire mu nsi yonna (INMA)) <ref>{{Cite web |title=Nation Media Group Brands Win Six Global Awards – The Nation Media Group |url=https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-brands-win-six-global-awards/ |access-date=2022-08-05 |language=en |archive-date=2022-08-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220805135104/https://www.nationmedia.com/news/nation-media-group-brands-win-six-global-awards/ |url-status=dead }}</ref> * Engule z'emikutu gy'amawulire mu nsi yonna eza 2022 <ref>{{Cite web |title=NMG wins top award in 2022 Global Media Awards – The Nation Media Group |url=https://www.nationmedia.com/news/nmg-wins-top-award-in-2022-global-media-awards/ |access-date=2022-08-05 |language=en |archive-date=2022-08-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220804230133/https://www.nationmedia.com/news/nmg-wins-top-award-in-2022-global-media-awards/ |url-status=dead }}</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_newspapers_in_Kenya|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Kenya]] * [[:en:List_of_newspapers_in_Tanzania|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Tanzania]] * [[:en:List_of_newspapers_in_Uganda|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Uganda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist|30em}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * Omukutu ogwatongozebwa * 2008 annual report Archived 16 Ogwolubereberye 2013 ku archive.today * The Citizen newspaper website – omukutu omutongole ogw'empapula z'amawulire eziyitibwa The Citizen Tanzania newspaper * The Mwananchi newspaper website – omukutu omutongole ogw'empapula z'amawulire eziyitibwa Mwananchi Tanzania Newspaper * The Mwanaspoti newspaper website –omukutu omutongole ogw'empapula z'amawulire eziyitibwa Mwanaspoti Tanzania newspaper * Mwananchi Communications Ltd website Archived 7 Ogwomukaaga 2023 at the Wayback Machine – omukutu omutongole gw'eby'empuliziganya ogwa Mwananchi Communications Ltd, ogudukannyizibwa e Tanzania p8zkuzrkhgz4qw45cta1sgqytrix4t6 Arthur Kwizera 0 11875 73911 68268 2026-09-06T08:30:56Z Musuuza 11013 Ntereezezza ku mpandiika 73911 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Arthur Kwizera''' [[Yuganda|Munnayuganda]] [[:en:Anesthesiologist|musawo w'okubudamya]] awamu [[:en:Intensivist|n'abalwadde abayi,]] akola [[:en:Senior_Lecturer|ng'omusomesa omukulu]] mu [[:en:Anesthesiology|by'okubudamya n'okulabirira abantu abakulu]] mu [[:en:Makerere_University_College_of_Health_Sciences|yunivasite e Makerere ettendekero lya sayansi w'ebyobulamu.]] Era mu kiseera kye kimu akola ng’omusawo w’abakozi mu kitongole ky’abalwadde abayi [[Mulago National Specialised Hospital|e Mulago National Referral Hospital]].<ref name="1R">{{Cite web |date=May 2020 |title=Profile of Dr Arthur Kwizera |url=https://www.cambridge-africa.cam.ac.uk/initiatives/thrive/thrive-2-fellows/mr-arthur-kwizera/ |access-date=3 June 2020 |publisher=[[University of Cambridge]]}}</ref> Mmemba ku kakiiko akawabula ku bya ssaayansi mu minisitule y’ebyobulamu mu Uganda ku COVID-19. Ye ssentebe w’akakiiko ak’ekiseera, akakola ku kunonyereza, nga kasinziira ku kunoonyereza okufulumiziddwa mu nsi yonna okwesigamiziddwa ku bujulizi, okutegeeza eggwanga bye lisazeewo ku [[:en:Pandemic|ssennyiga omukambwe.]]<ref name="2R">{{Cite web |last=Rachael Ninsiima |date=2 June 2020 |title=Dr. Kwizera, An Anesthetist Facing COVID-19 Head-On In Uganda |url=https://www.pmldaily.com/features/2020/06/dr-kwizera-an-anesthetist-facing-covid-19-head-on-in-uganda.html |access-date=3 June 2020 |publisher=PML Daily Uganda}}</ref> == Ebimukwatako n'obuyigirize == Kwizera yazaalibwa mu Uganda era yasomera mu masomero ga pulayimale ne siniya mu kitundu kye. Oluvannyuma lw'okufuna [[:en:High_school_diploma|dipulooma ye eya siniya]] yayingizibwa mu [[:en:High_school_diploma|ssomero ly'obusawo e Makerere University School of Medicine]] erisinga obukadde mu [[:en:East_Africa|East Africa]] . gye yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|diguli ye mu by'eddagala n'okulongoosa]] . Oluvannyuma lw’okutendekebwa, yaddayo e Makerere n'afuna [[:en:Master_of_Medicine|diguli eyookubiri mu by’obusawo]] mu [[:en:Anesthesiology|by'okubudamya(Anesthesiology)]] n'[[:en:Critical_care_medicine|okulabirira abantu abakulu(Critical Care) .]] Mu gw'omukaaga 2020, Kwizera asoma diguli ya [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] ngalabirirwa Yunivasite y’e Makerere ne [[:en:University_of_Cambridge|y’e Cambridge]] mu Bungereza. Okunoonyereza kwe okwa PhD kwesigamye ku [[:en:Respiratory_failure|kulemererwa kw’okussa okw’amaanyi]] n’okubujjanjaba naddala mu nsi ezirina eby’obugagga ebitono, nga Uganda.<ref name="1R">{{Cite web |date=May 2020 |title=Profile of Dr Arthur Kwizera |url=https://www.cambridge-africa.cam.ac.uk/initiatives/thrive/thrive-2-fellows/mr-arthur-kwizera/ |access-date=3 June 2020 |publisher=[[University of Cambridge]]}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=Rachael Ninsiima |date=2 June 2020 |title=Dr. Kwizera, An Anesthetist Facing COVID-19 Head-On In Uganda |url=https://www.pmldaily.com/features/2020/06/dr-kwizera-an-anesthetist-facing-covid-19-head-on-in-uganda.html |access-date=3 June 2020 |publisher=PML Daily Uganda}}</ref><ref name="3R">{{Cite web |last=Thrive |date=2020 |title=Thrive-2 PhD Fellows: Cambridge University : Dr. Arthur Kwizera |url=https://thrive.or.ug/background-2/thrive-2-fellows/cambridge/dr-arthur-kwizera/ |access-date=3 June 2020 |publisher=Training Health Researchers Into Vocational Excellence (Thrive)}}</ref> == Emirimu == Ng’omusomesa wa yunivasite mu ssomero ly’obusawo erisinga obukadde mu ggwanga era ng’omusawo ow’amaanyi mu ddwaaliro erisinga obukulu mu ggwanga eriweebwa abantu mu matendekero aga waggulu, Kwizera musawo omukugu era amaliridde okutumbula eby’obujjanjabi ng’ayita mu kunoonyereza n’okukola obulungi mu bujjanjabi. Mmemba wa kaweefube w’ensi yonna ow’enkolagana, okwekenneenya obujjanjabi obw’amangu mu bifo ebitono eby’obugagga ng’essira basinga kulissa ku kuddukanya obulwade bwa sepsis wamu n’okusomesa okubudamya n’okujjanjaba abalwadde abayi. Abaddeko mu biseera eby’emabega nga Dayirekita w’enkolagana n’abantu n’empuliziganya mu kibiina ekigatta abakugu mu by’okubudamya abantu mu Uganda (AAU) wakati wa 2015 ne 2018.<ref name="4R">{{Cite web |last=AAU |date=28 December 2023 |title=Past Executive Members of the Association of Anesthesiologists of Uganda (AAU): Arthur Kwizera, Public Relations and Communications (2015 - 2018) |url=https://anesthesiaug.org/past-executive-members/ |access-date=28 December 2023 |website=Association of Anesthesiologists of Uganda (AAU)}}</ref> == Ebirala by’olina okulowoozaako == Olw’obukugu bw’alina, mmemba ku kakiiko ka minisitule y’ebyobulamu akavunaanyizibwa ku kuteekawo ICU mu malwaliro ga Uganda kkumi naataano agasindikibwa mu bitundu. Aweereddwa omulimu gw’okuteesa ku bikwata ku byuma ebituufu n’okukola pulaani z’emyaliiro ku ICU mu malwaliro gano.<ref name="2R">{{Cite web |last=Rachael Ninsiima |date=2 June 2020 |title=Dr. Kwizera, An Anesthetist Facing COVID-19 Head-On In Uganda |url=https://www.pmldaily.com/features/2020/06/dr-kwizera-an-anesthetist-facing-covid-19-head-on-in-uganda.html |access-date=3 June 2020 |publisher=PML Daily Uganda}}</ref> Dr. Kwizera, ye ssentebe w’akakiiko akavunaanyizibwa ku kujjanjaba abalwadde abayi mu ggwanga akaaweebwa omulimu gw’okukola enteekateeka y’okulabirira abalwadde abayi mu ggwanga. Enteekateeka eyo egenda kulungamya okugaziya obusobozi bwa Uganda obw’abalwadde abayi okutuuka ku bitanda byabwe ebitakka wansi wa 4,000. Ng’ali wamu ne ttiimu okuva mu yunivasite y’e Cambridge bakola [[:en:Ventilator|ekyuma ekiyamba]] okussa ekigenda okukozesebwa mu bifo ebizibu okutuukako mu nsi yonna.<ref name="2R">{{Cite web |last=Rachael Ninsiima |date=2 June 2020 |title=Dr. Kwizera, An Anesthetist Facing COVID-19 Head-On In Uganda |url=https://www.pmldaily.com/features/2020/06/dr-kwizera-an-anesthetist-facing-covid-19-head-on-in-uganda.html |access-date=3 June 2020 |publisher=PML Daily Uganda}}</ref> == Laba ne == * [[:en:Isabella_Epiu|Isabella Epiu]] * [[:en:Emmy_Okello|Emmy Okello, omusajja]] * [[Moses Kamya]] * [[Nelson Sewankambo]] == Ebijulizo == {{Reflist}} [[Category:Abasawo mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] n8uy7ndun9a5z0a79sjy6eigsfnvcmb Lanyero Sarah Ochieng 0 11894 73893 69681 2026-09-06T07:51:27Z 24RAY 11014 ngasseeko data box 73893 wikitext text/x-wiki  {{Databox}} '''Lanyero Sarah Ochieng''' era amanyiddwa nga ''Sarah Ochieng Lanyero'' yazaalibwa nga 14 Ogwomusanvu 1967 Munnayuganda era munnabyabufuzi. Yaliko [[:en:Member_of_parliament|omubaka mu Paalamenti]] mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey’omwenda ng’akiikirira [[:en:Lamwo_District|Disitulikiti y’e Lamwo]] wansi w’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] . <ref>https://ugandaradionetwork.com/a/archive.php?iStatus=4&iKeyword=79030</ref> <ref name="newvision">https://www.newvision.co.ug/articledetails/1331928</ref> == Eby'obufuzi == Yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti ey’omwenda owa Disitulikiti y’e Lamwo. <ref name="newvision"/> <ref>{{Cite web |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=28993:speaker-otto-row-deepens |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327030413/https://www.observer.ug/component/content/article?id=28993:speaker-otto-row-deepens |url-status=dead }}</ref>​[[National Resistance Movement|​]] Yali omu ku bammemba abalondebwa mu kalulu ka 2020 ak'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) okusinziira ku lukalala olw'afulumizibwa [[:en:Election_commission|akakiiko k'ebyokulonda]] mu NRM. <ref>{{Cite web |url=https://elitenewsug.com/nrm-electoral-commission-has-released-the-list-of-nominated-canidates-in-2020-primaries/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2025-03-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250324044933/https://elitenewsug.com/nrm-electoral-commission-has-released-the-list-of-nominated-canidates-in-2020-primaries/ |url-status=dead }}</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * {{Cite web |title=Lanyero Sarah Ochieng and Electoral Commission vs. Lanyero Molly Reference No. 225 of 2013 arisisng out of Electoral Appeal No. 32 of 2011 - Reference No. 225 of 2013 arisisng out of Electora - Uganda Online Law Library |url=https://ugandalawlibrary.net/judgments/view/AVmn9fDXM1mVe3inRK6/lanyero-sarah-ochieng-and-electoral-commission-vs-lanyero-molly-reference-no-225-of-2013-arisisng-out-of-electoral-appeal-no-32-of-2011 |access-date=2022-03-29 |website=ugandalawlibrary.net}}  {{DEFAULTSORT:Ochieng, Lanyero Sarah}} [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] i4kzs3ilh5dcu3ycwtc6vab3uhjfuvb 73919 73893 2026-09-06T08:40:41Z 24RAY 11014 ngasseeko ebijuliziddwa 73919 wikitext text/x-wiki  {{Databox}} '''Lanyero Sarah Ochieng''' era amanyiddwa nga ''Sarah Ochieng Lanyero'' (yazaalibwa 14 Ogwomusanvu 1967) Munnayuganda era munnabyabufuzi. Yaliko [[:en:Member_of_parliament|omubaka mu Paalamenti]] mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ey’omwenda ng’akiikirira [[:en:Lamwo_District|Disitulikiti y’e Lamwo]] wansi w’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]].<ref>{{Cite web |title=Stories :: Status: Accepted :: Keyword: sarah lanyero ochieng lamwo woman member of parliament :: Accepted date: March 2022 :: Uganda Radio Network|url=https://ugandaradionetwork.com/a/archive.php?iStatus=4&iKeyword=79030|access-date=2022-03-29|website=ugandaradionetwork.com}}</ref><ref name="newvision2">{{Cite web |title=South Sudanese withdraw from Uganda territory after skirmish|url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1331928|access-date=2022-03-29|website=New Vision|language=en}}</ref> == Eby'obufuzi == Yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti ey’omwenda owa Disitulikiti y’e Lamwo.<ref name="newvision2" /><ref>{{Cite web |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=28993:speaker-otto-row-deepens |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327030413/https://www.observer.ug/component/content/article?id=28993:speaker-otto-row-deepens |url-status=dead }}</ref>​[[National Resistance Movement|​]] Yali omu ku bammemba abalondebwa mu kalulu ka 2020 ak'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) okusinziira ku lukalala olw'afulumizibwa [[:en:Election_commission|akakiiko k'ebyokulonda]] mu NRM. <ref>{{Cite web |url=https://elitenewsug.com/nrm-electoral-commission-has-released-the-list-of-nominated-canidates-in-2020-primaries/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2025-03-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250324044933/https://elitenewsug.com/nrm-electoral-commission-has-released-the-list-of-nominated-canidates-in-2020-primaries/ |url-status=dead }}</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * {{Cite web |title=Lanyero Sarah Ochieng and Electoral Commission vs. Lanyero Molly Reference No. 225 of 2013 arisisng out of Electoral Appeal No. 32 of 2011 - Reference No. 225 of 2013 arisisng out of Electora - Uganda Online Law Library |url=https://ugandalawlibrary.net/judgments/view/AVmn9fDXM1mVe3inRK6/lanyero-sarah-ochieng-and-electoral-commission-vs-lanyero-molly-reference-no-225-of-2013-arisisng-out-of-electoral-appeal-no-32-of-2011 |access-date=2022-03-29 |website=ugandalawlibrary.net}}  {{DEFAULTSORT:Ochieng, Lanyero Sarah}} [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] kx5ltqjsi0bqeux6lv31d4khxvh0eg4 73924 73919 2026-09-06T08:48:12Z 24RAY 11014 Ngasseeko obutindo 73924 wikitext text/x-wiki  {{Databox}} '''Lanyero Sarah Ochieng''' era amanyiddwa nga ''Sarah Ochieng Lanyero'' (yazaalibwa 14 Ogwomusanvu 1967) Munnayuganda era munnabyabufuzi. Yaliko [[omubaka mu Paalamenti]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] ey’omwenda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Lamwo wansi w’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]].<ref>{{Cite web |title=Stories :: Status: Accepted :: Keyword: sarah lanyero ochieng lamwo woman member of parliament :: Accepted date: March 2022 :: Uganda Radio Network|url=https://ugandaradionetwork.com/a/archive.php?iStatus=4&iKeyword=79030|access-date=2022-03-29|website=ugandaradionetwork.com}}</ref><ref name="newvision2">{{Cite web |title=South Sudanese withdraw from Uganda territory after skirmish|url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1331928|access-date=2022-03-29|website=New Vision|language=en}}</ref> == Eby'obufuzi == Yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti ey’omwenda owa Disitulikiti y’e Lamwo.<ref name="newvision2" /><ref>{{Cite web |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=28993:speaker-otto-row-deepens |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327030413/https://www.observer.ug/component/content/article?id=28993:speaker-otto-row-deepens |url-status=dead }}</ref>​[[National Resistance Movement|​]] Yali omu ku bammemba abalondebwa mu kalulu ka 2020 ak'ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) okusinziira ku lukalala olw'afulumizibwa [[:en:Election_commission|akakiiko k'ebyokulonda]] mu NRM. <ref>{{Cite web |url=https://elitenewsug.com/nrm-electoral-commission-has-released-the-list-of-nominated-canidates-in-2020-primaries/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2025-03-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250324044933/https://elitenewsug.com/nrm-electoral-commission-has-released-the-list-of-nominated-canidates-in-2020-primaries/ |url-status=dead }}</ref> == Laba ne == * [[:en:List_of_members_of_the_ninth_Parliament_of_Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * {{Cite web |title=Lanyero Sarah Ochieng and Electoral Commission vs. Lanyero Molly Reference No. 225 of 2013 arisisng out of Electoral Appeal No. 32 of 2011 - Reference No. 225 of 2013 arisisng out of Electora - Uganda Online Law Library |url=https://ugandalawlibrary.net/judgments/view/AVmn9fDXM1mVe3inRK6/lanyero-sarah-ochieng-and-electoral-commission-vs-lanyero-molly-reference-no-225-of-2013-arisisng-out-of-electoral-appeal-no-32-of-2011 |access-date=2022-03-29 |website=ugandalawlibrary.net}}  {{DEFAULTSORT:Ochieng, Lanyero Sarah}} [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] 7i6qc4o6mq8s7kg1le54711h9qtgt66 73929 73924 2026-09-06T09:01:40Z 24RAY 11014 Ngasseeko obutindo 73929 wikitext text/x-wiki  {{Databox}} '''Lanyero Sarah Ochieng''' era amanyiddwa nga ''Sarah Ochieng Lanyero'' (yazaalibwa 14 Ogwomusanvu 1967) Munnayuganda era munnabyabufuzi. Yaliko [[omubaka mu Paalamenti]] mu [[Paalamenti ya Uganda]] ey’omwenda ng’akiikirira Disitulikiti y’e Lamwo wansi w’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]].<ref>{{Cite web |title=Stories :: Status: Accepted :: Keyword: sarah lanyero ochieng lamwo woman member of parliament :: Accepted date: March 2022 :: Uganda Radio Network|url=https://ugandaradionetwork.com/a/archive.php?iStatus=4&iKeyword=79030|access-date=2022-03-29|website=ugandaradionetwork.com}}</ref><ref name="newvision2">{{Cite web |title=South Sudanese withdraw from Uganda territory after skirmish|url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1331928|access-date=2022-03-29|website=New Vision|language=en}}</ref> == Eby'obufuzi == Yaweerezaako ng'omubaka mu Paalamenti ey’omwenda owa Disitulikiti y’e Lamwo.<ref name="newvision2" /><ref>{{Cite web |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=28993:speaker-otto-row-deepens |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2022-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327030413/https://www.observer.ug/component/content/article?id=28993:speaker-otto-row-deepens |url-status=dead }}</ref>​[[National Resistance Movement|​]] Yali omu ku bammemba abalondebwa mu kalulu ka 2020 ak'ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM) okusinziira ku lukalala olw'afulumizibwa [[Akakiiko k'ebyokulonda mu Uganda|akakiiko k'ebyokulonda]] mu NRM. <ref>{{Cite web |url=https://elitenewsug.com/nrm-electoral-commission-has-released-the-list-of-nominated-canidates-in-2020-primaries/ |title=Archive copy |access-date=2025-09-20 |archive-date=2025-03-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250324044933/https://elitenewsug.com/nrm-electoral-commission-has-released-the-list-of-nominated-canidates-in-2020-primaries/ |url-status=dead }}</ref> == Laba ne == * Olukalala lw’abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey’omwenda == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == * {{Cite web |title=Lanyero Sarah Ochieng and Electoral Commission vs. Lanyero Molly Reference No. 225 of 2013 arisisng out of Electoral Appeal No. 32 of 2011 - Reference No. 225 of 2013 arisisng out of Electora - Uganda Online Law Library |url=https://ugandalawlibrary.net/judgments/view/AVmn9fDXM1mVe3inRK6/lanyero-sarah-ochieng-and-electoral-commission-vs-lanyero-molly-reference-no-225-of-2013-arisisng-out-of-electoral-appeal-no-32-of-2011 |access-date=2022-03-29 |website=ugandalawlibrary.net}}  {{DEFAULTSORT:Ochieng, Lanyero Sarah}} [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'omwenda]] paj826krvjb03w6y7zw9o7oem8m94oi Simon Lokodo 0 11940 73898 70460 2026-09-06T08:05:48Z Samson Ssemakadde 6903 Nterezezza empandiika 73898 wikitext text/x-wiki   '''Simon Lokodo''' yazaalibwa 28 Ogwokumi 1957, n'afa nga 29 Ogwoluberyeberye mu 2022, nga yali munnabyabufuzi Omunnayuganda eyaweerezaako nga Minisita w'eggwanga Oubeezi avunaanyizibwa ku Mpisa n’Obwesiimbu mu ofiisi ya [[:en:President_of_Uganda|Pulezidenti wa Uganda]] okuva mu 2011. Emabegako, yaliko Minisita W'eggwanga Omubeezi Ow'eby'amakolero okuva mu 2009 okutuuka mu 2011. Okuva olwo yaliko omubaka omulonde mu [[Parliament of Uganda|Palamenti]] ng’akiikirira Dodoth County mu [[Kaabong (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kaabong]] okuviira ddala mu 2006 okutuusa lwe yafiirwa ekifo kye ekya Palamenti mu Gwoluberyeberye mu 2021 oluvannyuma lw'okubeera ng'emabegako baali bamulumiriza okuwagira etteeka ly’okuggya ekomo ku myaka gy'abavuganya ku bwapulezidenti. Era yawerezaako ng'omukiise ku [[Akakiiko k’eddembe ly’obuntu mu Uganda|kakiiko akavunaanyizibwa ku ddembe ly'obuntu mu Uganda]] .<ref>{{Cite web |last=independent |first=The |date=2022-02-11 |title=OBITUARY: Fr. Simon Lokodo, morality champion, dies at 64 |url=https://www.independent.co.ug/fr-simon-lokodo-morality-champion-dies-at-64/ |access-date=2026-09-06 |website=The Independent Uganda: |language=en-US}}</ref> == Ebimukwatako n’obuyigirize == Lokodo yazaalibwa mu [[Kaabong (disitulikit)|Disitulikiti y'e Kaabong]] nga 28 Ogwekumi mu 1957. Simon Lokodo yalina diguli ya [[:en:Bachelor_of_Arts|Bachelor of Arts mu by'Eddiini]] okuva mu [[:en:Pontifical_Urbaniana_University|Pontifical Urbaniana University]] . Diguli ye eya [[:en:Master_of_Arts|Master of Arts]] mu by’Eddiini era nayo yagifuna okuva mu yunivasite y’emu ey’e Rooma. Yalina ne [[:en:Sociology|Dipuloma mu by'Obulamu mu Byalo]], [[:en:Communication|Dipuloma mu Mpuliziganya y'Abantu]], [[:en:Philosophy|Dipuloma mu Philosophy & Social Science]] ne [[:en:Italian_language|Satifikeeti mu Lulimi Oluyitale]] . Yafuna [[:en:Theology|Dipulooma mu by'Eddiini]], okuva mu [[:en:Makerere_University|Makerere University]], yunivasite esinga obukadde mu Uganda, eyatandikibwaawo mu 1922. Lokodo era yalina [[:en:German_language|Satifikeeti mu Lulimi Olugirimaani]] gye yafuna okuva mutendekero lye [[Austria]] ne [[:en:French_language|Satifikeeti mu Lulimi Olufalansa]], gyeyafuna okuva mutendekero e [[Paris]], [[Bufalansa]]. <ref name="Profile">{{Cite web |date=2011 |title=Profile of Father Simon Lokodo, Member of Parliament for Dodoth County West, Kaabong District |url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=513&const=Dodoth+County+West&dist_id=49&distname=Kaabong |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402094601/http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=513&const=Dodoth+County+West&dist_id=49&distname=Kaabong |archive-date=2 April 2015 |access-date=23 March 2015 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> == Omulimu gwe nga mu nabya bufuzi == Ku myaka 49, Lokodo yasooka kuyingira eby'obufuzi okuvuganya mu kulonda okw’enjawulo nga 29 Ogwomukaaga 2006, oluvannyuma lw’omubaka wa palamenti eyali atwaala ekitundu ekyo okufa. <ref>{{Cite web |date=19 June 2006 |title=In Brief: Mbale - Two Nominated In Kaabong By-Election |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/504868 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402172950/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/504868 |archive-date=2 April 2015 |access-date=23 March 2015}}</ref> Yayimirizibwa Paapa Benedict XVI okuva ku mirimu gye egy’obusaserdooti oluvannyuma lw'okuyingira eby'obufuzi. <ref name="Excommunicated">{{Cite web |last=Kleinveld |first=Thomas |date=21 May 2014 |title=Uganda's Moral Crusader Simon Lokodo - 'The Whites Are Spreading Pornography and Homosexuality' |url=http://allafrica.com/stories/201405221345.html |access-date=23 March 2015 |publisher=[[Radio Netherlands Worldwide]] via [[AllAfrica.com]]}}</ref> <ref>{{Cite web |date=31 August 2011 |title=Pope Fires Father Lokodo From Priesthood |url=http://clericalwhispers.blogspot.com/2011/08/pope-fires-fr-lokodo-from-priesthood.html |access-date=23 March 2015 |publisher=Clerical Whispers BlogSpot}}</ref> Yawangula akalulu ak'enjawulo era n'atandika okukiikirira Dodoth County mu Disitulikiti y'e Kaabong mu palamenti. <ref>{{Cite web |last=Nakaggwa |first=Flavia |date=30 June 2006 |title=In Brief: Simon Lokodo Is MP |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/506947 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402101208/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/506947 |archive-date=2 April 2015 |access-date=23 March 2015}}</ref> Mu Gwokubiri 2009, yalondebwa ku kabineti nga Minisita w’eggwanga Omubeezi ow’Eby'amakolero ne Tekinologiya. <ref name="Appoint">{{Cite web |date=18 February 2009 |title=Full Cabinet List As At 18 February 2009 |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150213214754/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/671730 |archive-date=13 February 2015 |access-date=23 March 2015}}</ref> Mu nkyukakyuka mu kabineti eyakolebwa nga 27 Ogwokutaano 2011, yakyusibwa n'atwalibwa mu by'Empisa n'Obwensiimbu, ng'addira [[James Nsaba Buturo|Nsaba Buturo]] mu bigere . <ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=23 March 2015 |publisher=[[Facebook.com]]}}</ref> Mu nkyukakyuka ya kabineti eyakolebwa nga 1 Ogwokusatu 2015, yesigaza ekifo kye mu kabineti. <ref name="Shuffle">{{Cite web |date=1 March 2015 |title=Full Cabinet List As At 1 March 2015 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170709092825/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/2639388/data/956667/-/oq6gpdz/-/cabinet.pdf |archive-date=9 July 2017 |access-date=23 March 2015}}</ref> Yali amanyikiddwa nnyo olw’okusomooza abali b'ebisiyaga mu ngeri zonna. Mu 2012, ye ne poliisi baazinda omusomo gw’abalwanirizi b’ebisiyaga ne bagugalawo. Yayogeddeko ng'agamba nti, "Olukungaana luno ndugaddewo kubanga lumenya mateeka. Mu Uganda tetukkiriza bisiyaga." Ono era yanenya abagwiira, ng'agamba nti balina "okudda eka". Ekitongole kya Amnesty International kyavumirira nnyo ekikwekweto kino. <ref>{{cite news|title=Uganda Gay Workshop Raided by Ethics Minister Lokodo|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-africa-17032804|publisher=[[BBC News]]|accessdate=23 March 2015|date=14 February 2012}}</ref> Mu 2014, [[:en:Stephen_Fry|Stephen Fry]] yabuuza Lokodo mu ''[[:en:Stephen_Fry:_Out_There|Stephen Fry: Out There]]'', gye yayogerwako ng'agamba nti "...abasajja basobya ku bawala. Ekintu kya butonde." <ref name="IBTimes">{{cite news|last=Iaccino|first=Ludovica|title=Ugandan Reverend Simon Lokodo: 'Child Rape Better Than Homosexuality'|url=http://www.ibtimes.co.uk/ugandan-reverend-simon-lokodo-child-rape-better-homosexuality-video-1437976|accessdate=25 March 2014|newspaper=[[International Business Times]]|date=26 February 2014}}</ref> <ref name="CBCNews">{{cite news|last=Macdonald|first=Neil|title=From Uganda To The U.S. Bible Belt, The Proliferation of Gay Discrimination Laws|accessdate=25 March 2014|url=http://www.cbc.ca/news/world/from-uganda-to-the-u-s-bible-belt-the-proliferation-of-gay-discrimination-laws-1.2552797|newspaper=[[CBC News]]|date=27 February 2014}}</ref> <ref>{{cite news|title=Ugandan Reverend Says Heterosexual Child Rape Preferable To Homosexuality|date=26 February 2014|url=http://www.timeslive.co.za/africa/2014/02/26/ugandan-reverend-says-heterosexual-child-rape-preferable-to-homosexuality|accessdate=25 March 2014|newspaper=[[The Times (South Africa)|The Times]]|archive-date=3 December 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20241203170729/https://www.timeslive.co.za/africa/2014/02/26/ugandan-reverend-says-heterosexual-child-rape-preferable-to-homosexuality|url-status=dead}}</ref> Oluvannyuma Fry yategeeza mu 2016 nti yali agezezzaako okwetta mu ssaawa ezaddako oluvannyuma lwa yintaviyu. <ref>{{Cite web |date=6 February 2016 |title=Stephen Fry says the 'frothing' homophobia of Ugandan politician led him to try to kill himself |url=https://www.independent.co.uk/news/people/stephen-fry-says-the-frothing-homophobia-of-a-ugandan-politician-led-him-to-try-to-kill-himself-a6861336.html |website=[[Independent.co.uk]]}}</ref> Mu Gwokubiri 2014, etteeka [[:en:Dress_code|ly’ennyambala]] lyasibwaawo, ng’okusinga ligenderera abakyala. Engoye ezitwalibwa ng’eziraga oba [[:en:Sexually_provocative|ezisikiriza okwegatta]] zaali za kuwerebwa mu mateeka; "Bw'oyambala mu ngeri esikiriza ebirowoozo n'okucamula abantu olwo oba oyambala bubi; bw'osikiriza omuntu omulala ebweru eyo n'ekigendererwa ekibi eky'okumucamula n'okumusika mu kaboozi k'ekikulu," Lokodo bwe yategeezezza. <ref name="VoA">{{cite news|last=Heuler|first=Hillary|title=New Law Bans Miniskirts In Uganda|url=https://www.voanews.com/a/new-law-bans-miniskirts-in-uganda/1854548.html|access-date=25 February 2014|newspaper=Voice of America|date=19 February 2014}}</ref> <ref>{{cite news|last=Kimani|first=Peter|title=Skirting Around The Issue Is M7's Way of Exciting Interest In Regional Politics|date=20 February 2014|url=http://www.standardmedia.co.ke/mobile/?articleID=2000105127&story_title=skirting-around-the-issue-is-m7-s-way-of-exciting-interest-in-regional-politics|accessdate=25 February 2014|newspaper=[[The Standard (Kenya)|The Standard]]}}</ref> Yaweereza ng'[[Parliament of Uganda|Omubaka]] omulonde mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti]] ngkiikirira Dodoth County mu [[:en:Kaabong_District|Disitulikiti y'e Kaabong]] okutuusa lwe yafiirwa ekifo kya Paalamenti mu Gwoluberyeberye 2021. We yafiira nga 29 Ogwoluberyberye mu 2022, yali akola nga memba w’Akakiiko Akavunaanyizibwa ku Ddembe Ly’obuntu mu Uganda. <ref name=":0">{{Cite web |date=2022-01-29 |title=Former Ethics Minister Fr Simon Lokodo dies |url=https://www.watchdoguganda.com/news/20220129/129219/former-ethics-minister-fr-simon-lokodo-dies.html |access-date=2022-01-29 |website=Watchdog Uganda |language=en-GB}}</ref> == Ebimukwatako n’okufa == Kigambibwa nti Lokodo yali ayogera n'okuwandiika obulungi [[Lungereza|Olungereza]], [[:en:Italian_language|Oluyitale]], [[:en:French_language|Olufalansa,]] [[:en:German_language|Olugirimaani]] [[:en:Spanish_language|n'Olusipaana]] . <ref>{{Cite web |title=Our politicians: Simon Lokodo |url=http://www.sundayvision.co.ug/detail.php?mainNewsCategoryId=7&newsCategoryId=416&newsId=672218 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20120313104833/http://www.sundayvision.co.ug/detail.php?mainNewsCategoryId=7&newsCategoryId=416&newsId=672218 |archive-date=13 March 2012 |access-date=2 June 2011}}</ref> Yafiira mu kibuga Geneva nga 29 Ogwoluberyeberyemu 2022, ku myaka 64 ekirwadde kya COVID-19. <ref>{{Cite web |date=7 February 2022 |title=Fr Lokodo died of Covid-19 |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/126415?fbclid=IwAR1tds_AQiZm1e5lHPGv05UnlUKXOzOvZg7rQpzXYny5dG7x46yQ20pqXMI}}</ref> <ref name=":0"/> <ref>{{Cite web |last=Charles Etukuri |date=29 January 2022 |title=Former ethics minister Fr Simon Lokodo dies aged 65 |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/125625/former-ethics-minister-fr-simon-lokodo-dies-a |access-date=29 January 2022 |website=[[New Vision]]}}</ref> == Laba ne == * [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[:en:Government_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]] * [[:en:Rape_culture|Obuwangwa bw’okusobya ku bakazi]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ewalala w'oyinza okubigya == * Omukutu gwa Palamenti ya Uganda * Omukutu gwa State House of Uganda * Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Ogwomukaaga 2006  * Olukalala lwa baminisita mu bujjuvu, Ogwokutaano 2009  [[Category:Pages with unreviewed translations]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] hb7jfyrq0pmgz7a71zayymrdr7zaagy Rajinder Singh Sandhu 0 11963 73937 41986 2026-09-06T09:37:35Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 Nkozeemu ekyukakyuka 73937 wikitext text/x-wiki '''Rajinder Singh Sandhu''' (yazaalibwa 21 Ogwokubiri 1945) Munnayuganda muzannyi wa [[:en:Field_hockey|hockey]] ow'omukisaawe. Yavuganya mu [[:en:Field_hockey_at_the_1972_Summer_Olympics|mpaka z'abasajja]] mu [[:en:1972_Summer_Olympics|mizannyo gya Olympics egy'omusana mu 1972]] . <ref name="SportsRef">{{Cite book |date=2026-08-30 |title=Bill Mallon |url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Bill_Mallon&oldid=1372153143 |language=en}}</ref> Muganda wa munnayuganda omuzannyi wa hockey ku mutendera gw'ensi yonna [[:en:Amarjit_Singh_Sandhu|Amarjit Singh Sandhu]] . == Ebijuliziddwa == pfp9jd2qee1dg0d2ktdifgma5kncmuk Irene Eyaru 0 12316 73894 43678 2026-09-06T07:57:35Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 ntereezezza ebijuliziddwa 73894 wikitext text/x-wiki   '''Irene Eyaru''' yazaalibwa 23 Ogwekkumi 1996. Munnayuganda omuzannyi w'omupiira gw'okubaka ng'akiikirira [[:en:Uganda_national_netball_team|Uganda]] mu nsi yonna era azannyira mu kifo ky'okulumba ggoolo. <ref>{{Cite web |url=https://central.rookieme.com/netball/player/irene-eyaru/ |title=Archive copy |access-date=2025-10-24 |archive-date=2025-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250514110759/https://central.rookieme.com/netball/player/irene-eyaru/ |url-status=dead }}</ref> Era mu kiseera kino ye kapiteeni wa Ttiimu y'eggwanga ey'omuzannyo gw'okubaka. == Emirimu gye == Yasooka kuzannya mu nsi yonna ng’akiikirira Uganda mu 2015. Abadde azannyira mu kilaabu ya KCCA Netball Club okuva mu 2014 era kapiteeni wa kiraabu eno. Yali muzannyi mukulu mu mutindo gwa Uganda ogw’ebyafaayo bwe yawangula omudaali gwa zaabu bwe yali azannya ne South Afrika mu mizannyo gya World Netball University Games egya 2018, bannyinimu Uganda gye bweyangula South Afrika wansi w’obukulembeze bwe nga yaguwangula ne ggoolo 44-43 mu muzannyo ogwali ogw'obunkenke. <ref>{{Cite web |date=2023-07-09 |title=2023 Netball World Cup: She Cranes' Irene Eyaru looking to draw inspiration from World Netball University win |url=https://www.pulsesports.ug/story/2023-netball-world-cup-she-cranes-irene-eyaru-looking-to-draw-inspiration-from-world-netball-university-win-2023070916244831744 |access-date=2026-09-06 |website=Pulse Sports Uganda |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-02-05 |title=Uganda are World Netball Champions |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/uganda-are-world-netball-champions-1779920 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-02-05 |title=Netball: Eyaru optimistic ahead of University event |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/netball-eyaru-optimistic-ahead-of-university-event-1777888 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yalondeddwa okwegatta ku Ttiimu ya Uganda mu mpaka za [[:en:2021_SPAR_Challenge_Series|SPAR Challenge Series eza 2021]] eza tegekebwa mu South Africa era okukkakkana ng’awangudde ekipande ky’omuteebi asinga mu mpaka zino. <ref>{{Cite web |date=2021-05-28 |title=Eyaru eager to show off Netball Test Series success in league |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/eyaru-eager-to-show-off-netball-test-series-success-in-league-3416830 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Abdusalam |first=Kigozi |date=2021-02-20 |title=Netball: 18 Make She Cranes Provisional Squad for Cape Town Test Series |url=https://chimpreports.com/netball-18-make-she-cranes-provisional-squad-for-cape-town-test-series/ |access-date=2026-09-06 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Era yali omu kubazannyi mu Ttiimu ya Uganda eyeetaba mu mpaka za [[:en:2022_Fast5_Netball_World_Series|Fast5 Netball World Series eza 2022]] . <ref>{{Cite web |last=Harkin |first=Ian |title=Fast 5 Netball World Series 2022 - Netball Scoop |url=https://netballscoop.com/fast-5-netball-world-series-2022/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20250420193628/https://netballscoop.com/fast-5-netball-world-series-2022/ |archive-date=2025-04-20 |access-date=2026-09-06 |website=netballscoop.com |language=en-US}}</ref> Yakiikirira Uganda mu [[:en:Netball_at_the_2022_Commonwealth_Games|mizannyo gya Commonwealth egya 2022]] nga Uganda yamalira mu kifo kyakutaano. <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2022-08-06 |title=Sports: She Cranes finish fifth at the Commonwealth Games |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/she-cranes-finish-fifth-at-the-commonwealth-g-NV_140181_082026 |access-date=2026-09-06 |website=New Vision}}</ref> Yadda mu bigere bya [[:en:Peace_Proscovia|Peace Proscovia]] n'afuuka kapiteeni wa Uganda ng'ebula mbale empaka z'ensi yonna eza [[:en:2023_Netball_World_Cup|Netball World Cup eza 2023]] zitandike . <ref name="newvision050623">{{Cite web |title=Irene Eyaru replaces Peace Proscovia as the She Cranes Captain - New Vision Official |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_162059 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230829143427/https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_162059 |archive-date=2023-08-29 |access-date=2026-09-06 |website=www.newvision.co.ug |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2023-06-01 |title=She Cranes head coach Fred Mugerwa names new captains ahead of Netball World Cup |url=https://www.pulsesports.ug/story/she-cranes-head-coach-fred-mugerwa-names-new-captains-ahead-of-netball-world-cup-2023060113234906961 |access-date=2026-09-06 |website=Pulse Sports Uganda |language=en}}</ref> Yasooka kuzannya mu mpaka za Netball World Cup South Africa bwe yali ekyaza empaka z'ensi yonna ez'omupiira gw'okubaka eza [[:en:2023_Netball_World_Cup|2023 Netball World Cup]] . Yatuuka n’okubeera kapiteeni wa Ttimu y’eggwanga eya Uganda mu mpaka z’ensi yonna eza Netball World Cup eza 2023. == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Eyaru, Irene}} tcr648uidc7m1gslz9wkep5ygybv2gi 73896 73894 2026-09-06T08:00:21Z NAMUKWAYA BARBRA 9180 Nkozeemu enkyukakyuka 73896 wikitext text/x-wiki   '''Irene Eyaru''' yazaalibwa 23 Ogwekkumi 1996. Munnayuganda omuzannyi w'omupiira gw'okubaka ng'akiikirira [[:en:Uganda_national_netball_team|Uganda]] mu nsi yonna era azannyira mu kifo ky'okulumba ggoolo.<ref>{{Cite web |url=https://central.rookieme.com/netball/player/irene-eyaru/ |title=Archive copy |access-date=2025-10-24 |archive-date=2025-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250514110759/https://central.rookieme.com/netball/player/irene-eyaru/ |url-status=dead }}</ref> Era mu kiseera kino ye kapiteeni wa Ttiimu y'eggwanga ey'omuzannyo gw'okubaka. == Emirimu gye == Yasooka kuzannya mu nsi yonna ng’akiikirira Uganda mu 2015. Abadde azannyira mu kilaabu ya KCCA Netball Club okuva mu 2014 era kapiteeni wa kiraabu eno. Yali muzannyi mukulu mu mutindo gwa Uganda ogw’ebyafaayo bwe yawangula omudaali gwa zaabu bwe yali azannya ne South Afrika mu mizannyo gya World Netball University Games egya 2018, bannyinimu Uganda gye bweyangula South Afrika wansi w’obukulembeze bwe nga yaguwangula ne ggoolo 44-43 mu muzannyo ogwali ogw'obunkenke.<ref>{{Cite web |date=2023-07-09 |title=2023 Netball World Cup: She Cranes' Irene Eyaru looking to draw inspiration from World Netball University win |url=https://www.pulsesports.ug/story/2023-netball-world-cup-she-cranes-irene-eyaru-looking-to-draw-inspiration-from-world-netball-university-win-2023070916244831744 |access-date=2026-09-06 |website=Pulse Sports Uganda |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-02-05 |title=Uganda are World Netball Champions |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/uganda-are-world-netball-champions-1779920 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-02-05 |title=Netball: Eyaru optimistic ahead of University event |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/netball-eyaru-optimistic-ahead-of-university-event-1777888 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yalondeddwa okwegatta ku Ttiimu ya Uganda mu mpaka za [[:en:2021_SPAR_Challenge_Series|SPAR Challenge Series eza 2021]] eza tegekebwa mu South Africa era okukkakkana ng’awangudde ekipande ky’omuteebi asinga mu mpaka zino.<ref>{{Cite web |date=2021-05-28 |title=Eyaru eager to show off Netball Test Series success in league |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/eyaru-eager-to-show-off-netball-test-series-success-in-league-3416830 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Abdusalam |first=Kigozi |date=2021-02-20 |title=Netball: 18 Make She Cranes Provisional Squad for Cape Town Test Series |url=https://chimpreports.com/netball-18-make-she-cranes-provisional-squad-for-cape-town-test-series/ |access-date=2026-09-06 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Era yali omu kubazannyi mu Ttiimu ya Uganda eyeetaba mu mpaka za [[:en:2022_Fast5_Netball_World_Series|Fast5 Netball World Series eza 2022]] .<ref>{{Cite web |last=Harkin |first=Ian |title=Fast 5 Netball World Series 2022 - Netball Scoop |url=https://netballscoop.com/fast-5-netball-world-series-2022/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20250420193628/https://netballscoop.com/fast-5-netball-world-series-2022/ |archive-date=2025-04-20 |access-date=2026-09-06 |website=netballscoop.com |language=en-US}}</ref> Yakiikirira Uganda mu [[:en:Netball_at_the_2022_Commonwealth_Games|mizannyo gya Commonwealth egya 2022]] nga Uganda yamalira mu kifo kyakutaano.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2022-08-06 |title=Sports: She Cranes finish fifth at the Commonwealth Games |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/she-cranes-finish-fifth-at-the-commonwealth-g-NV_140181_082026 |access-date=2026-09-06 |website=New Vision}}</ref> Yadda mu bigere bya [[:en:Peace_Proscovia|Peace Proscovia]] n'afuuka kapiteeni wa Uganda ng'ebula mbale empaka z'ensi yonna eza [[:en:2023_Netball_World_Cup|Netball World Cup eza 2023]] zitandike .<ref name="newvision050623">{{Cite web |title=Irene Eyaru replaces Peace Proscovia as the She Cranes Captain - New Vision Official |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_162059 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230829143427/https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_162059 |archive-date=2023-08-29 |access-date=2026-09-06 |website=www.newvision.co.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-06-01 |title=She Cranes head coach Fred Mugerwa names new captains ahead of Netball World Cup |url=https://www.pulsesports.ug/story/she-cranes-head-coach-fred-mugerwa-names-new-captains-ahead-of-netball-world-cup-2023060113234906961 |access-date=2026-09-06 |website=Pulse Sports Uganda |language=en}}</ref> Yasooka kuzannya mu mpaka za Netball World Cup South Africa bwe yali ekyaza empaka z'ensi yonna ez'omupiira gw'okubaka eza [[:en:2023_Netball_World_Cup|2023 Netball World Cup]]. Yatuuka n’okubeera kapiteeni wa Ttimu y’eggwanga eya Uganda mu mpaka z’ensi yonna eza Netball World Cup eza 2023. == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Eyaru, Irene}} nf4x2advk37txh885yv8wcoukyaj8gr Geoffrey Macho 0 12371 73897 61051 2026-09-06T08:03:04Z Ssemmanda will 3837 ntereezezza empandiika 73897 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Geoffrey''' '''Mangen''' '''Macho,''' yazaalibwa mu Gwakumi nga 12, 1973, nga Munnayuganda omusomesa, munnabyabufuzi era omubaka mu paalamenti akiikirira Munisipaali y'e Busia nga munnabyabufuzi atalina kibiina.<ref>{{Cite web |date=16 November 2020 |title=MP Macho's bodyguard shot dead |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mp-macho-s-bodyguard-shot-dead--3021758 |access-date=2021-09-06 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-11-15 |title=Flying Squad Commander held for killing MP's body guard in Busia |url=https://www.independent.co.ug/flying-squad-commander-held-for-killing-mps-body-guard-in-busia/ |access-date=2021-09-06 |website=The Independent (Uganda) |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Macho Geoffrey - 2016 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2016-election/candidates/macho-geoffrey-517/ |access-date=2023-02-08 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref> Ye ssentebe w’olukiiko lwa paalamenti oluvunaanyizibwa ku by'obulamu by'omu obwongo.<ref>{{Cite web |title=Macho wants MPs to take a mental test before contesting |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/140405 |access-date=2023-02-08 |website=New Vision |language=en}}</ref> == Emirimu gy'ebyobufuzi == Macho yalondebwa okugenda mu paalamenti ku tikiti y’ekibiina kya [[National Resistance Movement]] oluvannyuma lw’okuwangula eyatandikawo era omubaka eyali mu kifo Kevinah Taaka ow’ekibiina kya FDC mu 2016. Yaweereza ku bukiiko bwa Paalamenti obwa Sayaansi ne Tekinologoya, Obusuubuzi n'Obulambuzi wamu n'Omwenkano nkano mu paalamenti eye 10. Ono y’omu ku babaka ba NRM 20 abaakuba akalulu okusigaza ekomo ku myaka gya pulezidenti mu semateeka nga bawakanya ekiragiro ky’ekibiina okulonda okuggya ekomo ku myaka gya Pulezidenti okukkiriza Pulezidenti [[Yoweri Museveni]] okugenda mu maaso ng'ali mu ofiisi.<ref>{{Cite web |title=Hon. Macho Geoffrey |url=https://www.mpscanug.com/profile/machogeoffrey/ |access-date=2021-09-06 |website=MPScan Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Joshua |first=Walakira |date=9 August 2020 |title=Justice Ogoola, Aggrey Awori Eye MP Seats As Busia Incumbent MPs Struggle to Keep Their Positions |url=https://mulengeranews.com/justice-ogoola-aggrey-awori-eye-mp-seats-as-busia-incumbent-mps-struggle-to-keep-their-positions/ |access-date=2021-09-06 |website=mulengeranews.com |language=en-US |archive-date=2024-12-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241210080111/https://mulengeranews.com/justice-ogoola-aggrey-awori-eye-mp-seats-as-busia-incumbent-mps-struggle-to-keep-their-positions/ |url-status=dead }}</ref> Mu Gwomwenda 2020, yafiirwa tikiti ya NRM okuddamu okulondebwa mu paalamenti ng'afunye obubenro 2,389 ku Hassan Kamba eyalina 3,005. Oluvannyuma Macho yeesimbawo ku bwannamunigina ng’awagirwa ekiwayi kya FDC ekyali kigamba nti kyali kirekeddwa ebbali mu kulonda kw’ekibiina kyabwe, bwekyali mu kusunsula baani bekyali kigenda okukwasa tikiti y'ekibiina. Macho yawangula ng'alina obuwagizi bwa bamemba ba FDC n’okumannyikakwe okweyongera oluvannyuma lw’akalulu ke akaali kawakanya okuggyibwaawo kw'ekomo ku myaka gya Pulezidenti gy'aba alina okufugirako eggwanga mu semateeka.<ref>{{Cite web |title=Busia Municipality MP Geoffrey Macho Loses NRM Flag to Kamba Hassan |url=https://ugandaradionetwork.net/story/busia-municipality-mp-macho-lose-nrm-flag-to-kamba-hassan |access-date=2021-09-06 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Bannabyabufuzi]] 4w789ec9fe48vbu65rv4etu4m0k0cmn Edward James Wayland 0 12395 73915 45834 2026-09-06T08:35:28Z Ssemmanda will 3837 Ntereezezza mu bijulizilddwa 73915 wikitext text/x-wiki '''Edward James Wayland''' omuduumizi ow'okuntiko, yazaalibwa nga 23 Ogwoluberyeberye mu 1888,n'afa nga 11 Ogwomusanvu mu 1966 yali [[:en:British_Empire|Mungereza]] [[:en:Geologist|eyakuguka mu by'emisomo gy'ebyafaayo by'ensi]] era omuwandiisi w’ebitabo. Yali mukulembezze eyasooka eyakulemberamu abaakola Okunoonyereza ku Nkula ya Uganda era omu ku baatandikawo ekibiina kya The Uganda Society mu 1923.<ref name=":0">{{Cite web |date=2017-04-26 |title=WAYLAND, Edward James – Persons of Indian Studies by Prof. Dr. Klaus Karttunen |url=https://whowaswho-indology.info/5400/wayland-e-j/ |access-date=2024-01-29 |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |title=S2A3 Biographical Database of Southern African Science |url=https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 |access-date=2024-01-29 |website=www.s2a3.org.za}}</ref> == Obuvu n'obuyigirize == Wayland yazaalibwa mu kibuga London mu 1888 nga kitaawe yeeyali Edward Wayland ne Emily Street. Yasomera mu [[:en:City_of_London_College|City of London College]], [[:en:Royal_College_of_Science|Royal College of Science]] ne mu [[:en:Royal_School_of_Mines|Royal School of Mines]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}</ref> Era yasoma eky'okunoonyereza ku by'edda mu [[:en:University_of_Cambridge|Yunivasite y'e Cambridge]] .<ref name=":1" /><ref name=":3">{{Cite web |title=S2A3 Biographical Database of Southern African Science |url=https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 |access-date=2024-01-29 |website=www.s2a3.org.za}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 "S2A3 Biographical Database of Southern African Science"]. ''www.s2a3.org.za''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> == Emirimu == Wayland yakola emirimu gy’okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi mu Misiri mu 1909 ne mu Portugal, Mu Buvanjuba bwa Afrika mu Mozambique mu 1911 ne [[:en:Sri_Lanka|Sri Lanka]] nga [[:en:World_War_I|Sematalo Asooka tanabeerawo]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref>Okuva mu 1912, yakola ng'Omumyuuka W'akola ku By'okunoonyereza mu By'obugagga By'omutaka mu [[:en:Sri_Lanka|Ceylon]]. Mu biseera bya Sematalo Eyasooka, yaweereza mu Bufalansa okuva mu 1916 okutuuka mu 1919.<ref name=":3">{{Cite web |title=S2A3 Biographical Database of Southern African Science |url=https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 |access-date=2024-01-29 |website=www.s2a3.org.za}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 "S2A3 Biographical Database of Southern African Science"]. ''www.s2a3.org.za''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Oluvannyuma lw’olutalo, yafuuka omukugu wa Gavumenti mu [[:en:Uganda|Uganda]] ku By'okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi, era gye yafunira obwagazi mu by’okunoonyereza ku bintu by'edda naddala ebyafaayo nga n'ebiwandiiko tebinabeerawo. Yeegatta ku baali Banoonyereza ku By'ekikula kya [[Yuganda|Uganda]] mu 1919 nebamufuuka eyali abakuklira mu 1920.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Yeenyigira mu kunoonya eby’obugagga eby’omu ttaka, okukola maapu y’ekikula ky'ebintu, n’okunoonyereza mu [[Yuganda|Uganda]] n’amawanga ag’omuliraano.<ref name=":1" /><ref name=":2">{{Cite journal |last=Wayland |first=E. J. |date=1921 |title=Some Account of the Geology of the Lake Albert Rift Valley |url=https://www.jstor.org/stable/1780882 |journal=The Geographical Journal |volume=58 |issue=5 |pages=344–359 |doi=10.2307/1780882 |issn=0016-7398 |jstor=1780882}}</ref> Yazuula ebifo ebiwerako ewali wasinganibwa ebintu by’edda n’ebyali bikozesebwa nga bikoleddwa mu mayinja mu Uganda, okwali Nsongezi era yali ku baali ku kibinja ekyasima ekifo ekimannyikiddwa nga [[:en:Luzira_Head|Luzira Head.]] Era yawandiika ku nkolagana eyaliwo wakati w’ebiwoonvu emiga, enkuba, n’engeri abantu gyebazze bakyuka kyuka mu Afirika.<ref name=":0" /><ref name=":2" /> Yasoma ebikwata ku by’edda mu [[:en:University_of_Cambridge|Yunivasite y’e Cambridge]] okumala akaseera katono mu kiseera weyabeerera nga y'akulira Abaali Bakola Okunoonyereza ku By'ekikula kya Uganda.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> [[File:British_Museum_Room_25_Luzira_Head_Uganda_17022019_4901.jpg|left|thumb|Ekyasigalira ky'eddwa kya Luzira head ey'ekyasa kya wakati wa 9 ne10 oluvannyuma lwa Yesu Okufa, nga kitundu ku bintu eby’eby’edda ebyasimibwa Edward James Wayland mu Uganda mu 1929.]] Mu 1923, yali omu ku baatandikawo ekibiina ekyali kimannyikiddwa nga Uganda Society, ekibiina ky’eby'obuwangwa, ne sayaansi era n’afuuka omukulembezze waakyo mu okuva mu 1934 okutuusa 1935. Yaweereza mu magye ga Bungereza mu [[:en:World_War_II|Sematalo Ow'okubiri]] era n’asindikibwa e [[Botswana]] mu 1943, gye yafuuka eyali akulira aba Bechuanaland Geological Survey abakola okunoonyereza ku By'ekikula ky'ensi.<ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Beebamu ku baasima era n'okuwandiika ku bifo ebyalimu eby'edda ebikwatagana ku bintu nga tebatandika kuwandiika oba ku biteeka mu butereke, n'ebyasigalira ku bimera oba ebisolo eby'edda mu [[Botswana]], nga Tsodilo Hills ne Makapansgat. Mu 1939 okutuusa mu 45, yaddamu okuweereza mu lutalo, nga ne ku mulundi guno yakola emirimu gy’eby’okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi e Bechuanaland mu Botswana.<ref name=":0" /> == Ebitiibwa n’omukululo == Wayland yaweebwa awaadi y'okubeera CBE Commander of the Order of the British Empire mu 1935 olw’obuweereza bwe mu by’okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi n'ebyasigalira eby'edda mu [[Yuganda|Uganda]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Yawumula mu 1953 n’agenda e Ramsgate, Kent, gye yafiira nga 11 Ogwomusanvu mu 1966.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Yawaayo bingi byeyali yazuula ku byasigalira eby'eddwa nga kwekuli n'ebyeyafuna ku bulamu bw'ebimera n'ebisolo eby'edda eri [[:en:British_Museum|eterekero ly'eby'edda e Bungereza]] n’amatendekero amalala.<ref name=":1" /> Atwaalibwa ng’omu ku baatandikawo okunoonyereza ku by'edda nga tewanabeeraewo likodi oba biwandiiko mu Afirika nga tebinnabaawo era ng'omu kubawabuzi abangi eri abaasoma ennyo era abalina obuyigirize mu Afirika n’Abangereza.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> == Obulamu bwe == Wayland yawasa Ellen Morrison mu 1917. <ref name=":0" /> == Ebiwandiiko byafulumiza == * Wayland yawandiika ku by'okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi ebisinga nga biri ku Afrika. Yawandiika ekiyitibwa “Stones of the Nawaratna: Their mythical significance and superstitious lore” ekyafulumizibwa mu katabo ka Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain ne Ireland. <ref name=":0" /> * Mu 1925, ng'omunoonyereza wa Gavumenti ku By'ekikula ky'ensi, yawandiika obusobozi bwa Uganda mu by'amafuta mu byeyafulumya ebiyitibwa "Petroleum in Uganda". <ref>{{Cite book |last=Wayland |first=Edward James |date=1926 |title=Petroleum in Uganda |url=https://books.google.com/books?id=Ei0eAQAAMAAJ |publisher=government printer, Uganda |language=en}}</ref> == Ebijuliziddwaamu == <references /> == Obulamu bwe ng'omuntu == Wayland yawasa Ellen Morrison mu lukumi mu lwenda kumi na musanvu. <ref name=":0" /> 5q22w28m21m2piwkt82wdsu8p7x4cjz 73918 73915 2026-09-06T08:39:55Z Ssemmanda will 3837 Ntereezezza mu nsengeka y'ekiwandiiko 73918 wikitext text/x-wiki '''Edward James Wayland''' omuduumizi ow'okuntiko, yazaalibwa nga 23 Ogwoluberyeberye mu 1888,n'afa nga 11 Ogwomusanvu mu 1966 yali [[:en:British_Empire|Mungereza]] [[:en:Geologist|eyakuguka mu by'emisomo gy'ebyafaayo by'ensi]] era omuwandiisi w’ebitabo. Yali mukulembezze eyasooka eyakulemberamu abaakola Okunoonyereza ku Nkula ya Uganda era omu ku baatandikawo ekibiina kya The Uganda Society mu 1923.<ref name=":0">{{Cite web |date=2017-04-26 |title=WAYLAND, Edward James – Persons of Indian Studies by Prof. Dr. Klaus Karttunen |url=https://whowaswho-indology.info/5400/wayland-e-j/ |access-date=2024-01-29 |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |title=S2A3 Biographical Database of Southern African Science |url=https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 |access-date=2024-01-29 |website=www.s2a3.org.za}}</ref> == Obuvu n'obuyigirize == Wayland yazaalibwa mu kibuga London mu 1888 nga kitaawe yeeyali Edward Wayland ne Emily Street. Yasomera mu [[:en:City_of_London_College|City of London College]], [[:en:Royal_College_of_Science|Royal College of Science]] ne mu [[:en:Royal_School_of_Mines|Royal School of Mines]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}</ref> Era yasoma eky'okunoonyereza ku by'edda mu [[:en:University_of_Cambridge|Yunivasite y'e Cambridge]] .<ref name=":1" /><ref name=":3">{{Cite web |title=S2A3 Biographical Database of Southern African Science |url=https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 |access-date=2024-01-29 |website=www.s2a3.org.za}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 "S2A3 Biographical Database of Southern African Science"]. ''www.s2a3.org.za''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> == Emirimu == Wayland yakola emirimu gy’okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi mu Misiri mu 1909 ne mu Portugal, Mu Buvanjuba bwa Afrika mu Mozambique mu 1911 ne [[:en:Sri_Lanka|Sri Lanka]] nga [[:en:World_War_I|Sematalo Asooka tanabeerawo]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref>Okuva mu 1912, yakola ng'Omumyuuka W'akola ku By'okunoonyereza mu By'obugagga By'omutaka mu [[:en:Sri_Lanka|Ceylon]]. Mu biseera bya Sematalo Eyasooka, yaweereza mu Bufalansa okuva mu 1916 okutuuka mu 1919.<ref name=":3">{{Cite web |title=S2A3 Biographical Database of Southern African Science |url=https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 |access-date=2024-01-29 |website=www.s2a3.org.za}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 "S2A3 Biographical Database of Southern African Science"]. ''www.s2a3.org.za''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Oluvannyuma lw’olutalo, yafuuka omukugu wa Gavumenti mu [[:en:Uganda|Uganda]] ku By'okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi, era gye yafunira obwagazi mu by’okunoonyereza ku bintu by'edda naddala ebyafaayo nga n'ebiwandiiko tebinabeerawo. Yeegatta ku baali Banoonyereza ku By'ekikula kya [[Yuganda|Uganda]] mu 1919 nebamufuuka eyali abakuklira mu 1920.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Yeenyigira mu kunoonya eby’obugagga eby’omu ttaka, okukola maapu y’ekikula ky'ebintu, n’okunoonyereza mu [[Yuganda|Uganda]] n’amawanga ag’omuliraano.<ref name=":1" /><ref name=":2">{{Cite journal |last=Wayland |first=E. J. |date=1921 |title=Some Account of the Geology of the Lake Albert Rift Valley |url=https://www.jstor.org/stable/1780882 |journal=The Geographical Journal |volume=58 |issue=5 |pages=344–359 |doi=10.2307/1780882 |issn=0016-7398 |jstor=1780882}}</ref> Yazuula ebifo ebiwerako ewali wasinganibwa ebintu by’edda n’ebyali bikozesebwa nga bikoleddwa mu mayinja mu Uganda, okwali Nsongezi era yali ku baali ku kibinja ekyasima ekifo ekimannyikiddwa nga [[:en:Luzira_Head|Luzira Head.]] Era yawandiika ku nkolagana eyaliwo wakati w’ebiwoonvu emiga, enkuba, n’engeri abantu gyebazze bakyuka kyuka mu Afirika.<ref name=":0" /><ref name=":2" /> Yasoma ebikwata ku by’edda mu [[:en:University_of_Cambridge|Yunivasite y’e Cambridge]] okumala akaseera katono mu kiseera weyabeerera nga y'akulira Abaali Bakola Okunoonyereza ku By'ekikula kya Uganda.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> [[File:British_Museum_Room_25_Luzira_Head_Uganda_17022019_4901.jpg|left|thumb|Ekyasigalira ky'eddwa kya Luzira head ey'ekyasa kya wakati wa 9 ne10 oluvannyuma lwa Yesu Okufa, nga kitundu ku bintu eby’eby’edda ebyasimibwa Edward James Wayland mu Uganda mu 1929.]] Mu 1923, yali omu ku baatandikawo ekibiina ekyali kimannyikiddwa nga Uganda Society, ekibiina ky’eby'obuwangwa, ne sayaansi era n’afuuka omukulembezze waakyo mu okuva mu 1934 okutuusa 1935. Yaweereza mu magye ga Bungereza mu [[:en:World_War_II|Sematalo Ow'okubiri]] era n’asindikibwa e [[Botswana]] mu 1943, gye yafuuka eyali akulira aba Bechuanaland Geological Survey abakola okunoonyereza ku By'ekikula ky'ensi.<ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Beebamu ku baasima era n'okuwandiika ku bifo ebyalimu eby'edda ebikwatagana ku bintu nga tebatandika kuwandiika oba ku biteeka mu butereke, n'ebyasigalira ku bimera oba ebisolo eby'edda mu [[Botswana]], nga Tsodilo Hills ne Makapansgat. Mu 1939 okutuusa mu 45, yaddamu okuweereza mu lutalo, nga ne ku mulundi guno yakola emirimu gy’eby’okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi e Bechuanaland mu Botswana.<ref name=":0" /> == Ebitiibwa n’omukululo == Wayland yaweebwa awaadi y'okubeera CBE Commander of the Order of the British Empire mu 1935 olw’obuweereza bwe mu by’okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi n'ebyasigalira eby'edda mu [[Yuganda|Uganda]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Yawumula mu 1953 n’agenda e Ramsgate, Kent, gye yafiira nga 11 Ogwomusanvu mu 1966.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Yawaayo bingi byeyali yazuula ku byasigalira eby'eddwa nga kwekuli n'ebyeyafuna ku bulamu bw'ebimera n'ebisolo eby'edda eri [[:en:British_Museum|eterekero ly'eby'edda e Bungereza]] n’amatendekero amalala.<ref name=":1" /> Atwaalibwa ng’omu ku baatandikawo okunoonyereza ku by'edda nga tewanabeeraewo likodi oba biwandiiko mu Afirika nga tebinnabaawo era ng'omu kubawabuzi abangi eri abaasoma ennyo era abalina obuyigirize mu Afirika n’Abangereza.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> == Obulamu bwe == Wayland yawasa Ellen Morrison mu 1917. <ref name=":0" /> == Ebiwandiiko byafulumiza == * Wayland yawandiika ku by'okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi ebisinga nga biri ku Afrika. Yawandiika ekiyitibwa “Stones of the Nawaratna: Their mythical significance and superstitious lore” ekyafulumizibwa mu katabo ka Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain ne Ireland. <ref name=":0" /> * Mu 1925, ng'omunoonyereza wa Gavumenti ku By'ekikula ky'ensi, yawandiika obusobozi bwa Uganda mu by'amafuta mu byeyafulumya ebiyitibwa "Petroleum in Uganda". <ref>{{Cite book |last=Wayland |first=Edward James |date=1926 |title=Petroleum in Uganda |url=https://books.google.com/books?id=Ei0eAQAAMAAJ |publisher=government printer, Uganda |language=en}}</ref> == Obulamu bwe ng'omuntu == Wayland yawasa Ellen Morrison mu 1917.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == <references /> p9e08lsk3m4c0s3rtx70k2tujzr132m 73923 73918 2026-09-06T08:45:18Z Ssemmanda will 3837 Ntereezezza mu kiwandiiko 73923 wikitext text/x-wiki '''Edward James Wayland''' yali muduumizi ow'okuntiko, yazaalibwa nga 23 Ogwoluberyeberye mu 1888, n'afa nga 11 Ogwomusanvu mu 1966 yali [[Mungereza]] eyakuguka mu by'emisomo gy'ebyafaayo by'ensi era omuwandiisi w’ebitabo. Yali mukulembezze eyasooka eyakulemberamu abaakola Okunoonyereza ku Nkula ya Uganda era omu ku baatandikawo ekibiina kya The Uganda Society mu 1923.<ref name=":0">{{Cite web |date=2017-04-26 |title=WAYLAND, Edward James – Persons of Indian Studies by Prof. Dr. Klaus Karttunen |url=https://whowaswho-indology.info/5400/wayland-e-j/ |access-date=2024-01-29 |language=en-US}}</ref><ref name=":3">{{Cite web |title=S2A3 Biographical Database of Southern African Science |url=https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 |access-date=2024-01-29 |website=www.s2a3.org.za}}</ref> == Obuto n'okusoma kwe == Wayland yazaalibwa mu kibuga London mu 1888 nga kitaawe yeeyali Edward Wayland ne Emily Street. Yasomera mu [[City of London College]], [[Royal College of Science]] ne mu [[Royal School of Mines]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}</ref> Era yasoma eky'okunoonyereza ku by'edda mu [[Yunivasite y'e Cambridge]].<ref name=":1" /><ref name=":3">{{Cite web |title=S2A3 Biographical Database of Southern African Science |url=https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 |access-date=2024-01-29 |website=www.s2a3.org.za}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 "S2A3 Biographical Database of Southern African Science"]. ''www.s2a3.org.za''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> == Emirimu == Wayland yakola emirimu gy’okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi mu Misiri mu 1909 ne mu Portugal, Mu Buvanjuba bwa Afrika mu Mozambique mu 1911 ne [[Sri Lanka]] nga [[:en:World_War_I|Sematalo Asooka tanabeerawo]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref>Okuva mu 1912, yakola ng'Omumyuuka W'akola ku By'okunoonyereza mu By'obugagga By'omutaka mu [[:en:Sri_Lanka|Ceylon]]. Mu biseera bya Sematalo Eyasooka, yaweereza mu Bufalansa okuva mu 1916 okutuuka mu 1919.<ref name=":3">{{Cite web |title=S2A3 Biographical Database of Southern African Science |url=https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 |access-date=2024-01-29 |website=www.s2a3.org.za}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.s2a3.org.za/bio/Biograph_final.php?serial=250 "S2A3 Biographical Database of Southern African Science"]. ''www.s2a3.org.za''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Oluvannyuma lw’olutalo, yafuuka omukugu wa Gavumenti mu [[:en:Uganda|Uganda]] ku By'okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi, era gye yafunira obwagazi mu by’okunoonyereza ku bintu by'edda naddala ebyafaayo nga n'ebiwandiiko tebinabeerawo. Yeegatta ku baali Banoonyereza ku By'ekikula kya [[Yuganda|Uganda]] mu 1919 nebamufuuka eyali abakuklira mu 1920.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Yeenyigira mu kunoonya eby’obugagga eby’omu ttaka, okukola maapu y’ekikula ky'ebintu, n’okunoonyereza mu [[Yuganda|Uganda]] n’amawanga ag’omuliraano.<ref name=":1" /><ref name=":2">{{Cite journal |last=Wayland |first=E. J. |date=1921 |title=Some Account of the Geology of the Lake Albert Rift Valley |url=https://www.jstor.org/stable/1780882 |journal=The Geographical Journal |volume=58 |issue=5 |pages=344–359 |doi=10.2307/1780882 |issn=0016-7398 |jstor=1780882}}</ref> Yazuula ebifo ebiwerako ewali wasinganibwa ebintu by’edda n’ebyali bikozesebwa nga bikoleddwa mu mayinja mu Uganda, okwali Nsongezi era yali ku baali ku kibinja ekyasima ekifo ekimannyikiddwa nga [[:en:Luzira_Head|Luzira Head.]] Era yawandiika ku nkolagana eyaliwo wakati w’ebiwoonvu emiga, enkuba, n’engeri abantu gyebazze bakyuka kyuka mu Afirika.<ref name=":0" /><ref name=":2" /> Yasoma ebikwata ku by’edda mu [[:en:University_of_Cambridge|Yunivasite y’e Cambridge]] okumala akaseera katono mu kiseera weyabeerera nga y'akulira Abaali Bakola Okunoonyereza ku By'ekikula kya Uganda.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> [[File:British_Museum_Room_25_Luzira_Head_Uganda_17022019_4901.jpg|left|thumb|Ekyasigalira ky'eddwa kya Luzira head ey'ekyasa kya wakati wa 9 ne10 oluvannyuma lwa Yesu Okufa, nga kitundu ku bintu eby’eby’edda ebyasimibwa Edward James Wayland mu Uganda mu 1929.]] Mu 1923, yali omu ku baatandikawo ekibiina ekyali kimannyikiddwa nga Uganda Society, ekibiina ky’eby'obuwangwa, ne sayaansi era n’afuuka omukulembezze waakyo mu okuva mu 1934 okutuusa 1935. Yaweereza mu magye ga Bungereza mu [[:en:World_War_II|Sematalo Ow'okubiri]] era n’asindikibwa e [[Botswana]] mu 1943, gye yafuuka eyali akulira aba Bechuanaland Geological Survey abakola okunoonyereza ku By'ekikula ky'ensi.<ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Beebamu ku baasima era n'okuwandiika ku bifo ebyalimu eby'edda ebikwatagana ku bintu nga tebatandika kuwandiika oba ku biteeka mu butereke, n'ebyasigalira ku bimera oba ebisolo eby'edda mu [[Botswana]], nga Tsodilo Hills ne Makapansgat. Mu 1939 okutuusa mu 45, yaddamu okuweereza mu lutalo, nga ne ku mulundi guno yakola emirimu gy’eby’okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi e Bechuanaland mu Botswana.<ref name=":0" /> == Ebitiibwa n’omukululo == Wayland yaweebwa awaadi y'okubeera CBE Commander of the Order of the British Empire mu 1935 olw’obuweereza bwe mu by’okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi n'ebyasigalira eby'edda mu [[Yuganda|Uganda]].<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Yawumula mu 1953 n’agenda e Ramsgate, Kent, gye yafiira nga 11 Ogwomusanvu mu 1966.<ref name=":0" /><ref name=":1">{{Cite web |title=Collections Online {{!}} British Museum |url=https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 |access-date=2024-01-29 |website=www.britishmuseum.org}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.britishmuseum.org/collection/term/BIOG129443 "Collections Online | British Museum"]. ''www.britishmuseum.org''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2024-01-29</span></span>.</cite></ref> Yawaayo bingi byeyali yazuula ku byasigalira eby'eddwa nga kwekuli n'ebyeyafuna ku bulamu bw'ebimera n'ebisolo eby'edda eri [[:en:British_Museum|eterekero ly'eby'edda e Bungereza]] n’amatendekero amalala.<ref name=":1" /> Atwaalibwa ng’omu ku baatandikawo okunoonyereza ku by'edda nga tewanabeeraewo likodi oba biwandiiko mu Afirika nga tebinnabaawo era ng'omu kubawabuzi abangi eri abaasoma ennyo era abalina obuyigirize mu Afirika n’Abangereza.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> == Obulamu bwe == Wayland yawasa Ellen Morrison mu 1917.<ref name=":0" /> == Ebiwandiiko byafulumiza == * Wayland yawandiika ku by'okunoonyereza ku by'ekikula ky'ensi ebisinga nga biri ku Afrika. Yawandiika ekiyitibwa “Stones of the Nawaratna: Their mythical significance and superstitious lore” ekyafulumizibwa mu katabo ka Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain ne Ireland.<ref name=":0" /> * Mu 1925, ng'omunoonyereza wa Gavumenti ku By'ekikula ky'ensi, yawandiika obusobozi bwa Uganda mu by'amafuta mu byeyafulumya ebiyitibwa "Petroleum in Uganda".<ref>{{Cite book |last=Wayland |first=Edward James |date=1926 |title=Petroleum in Uganda |url=https://books.google.com/books?id=Ei0eAQAAMAAJ |publisher=government printer, Uganda |language=en}}</ref> == Obulamu bwe obw'omunda == Wayland yawasa Ellen Morrison mu 1917.<ref name=":0" /> == Ebijuliziddwa == <references /> m2ki4acdxi72qaud58x24gwsjxxl17r Nte Clan 0 12594 73859 73803 2026-09-05T15:06:38Z Thomas Katongole Lwebuga 11684 /* AMASIGA / EMITINDIRO GY’ EKIKA KY’ ENTE: */ 73859 wikitext text/x-wiki == '''EKIKA KY’ENTE ''(COW CLAN)'':''' == Ekika ky’ Enter kye kimu ku [[:en:Clan|bika]] atanu mwebibiri (52 clans) ebisangaibwa mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]]. Omukulu w’ekika Ky’ Ente ye Mutaka Katongole-Mugatta. Jajja we kika Katongole agambibwa nti yava mu [[:en:Bunyoro_kingdom|Bwakabaka / Obukama bwa Bunyoro-Kitara]]. Entebe y’Omutaka Katongole akulira ekika ky’ Ente esangibwa Mulema mu Buddu. <ref>{{Cite web |title=Nte History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104042/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |url-status=dead }}</ref> Mulema kyalo ekisangibwa ku njegoyego y’ebugwanjuba y’enyanja Nalubaala (Lake Victoria). Jjajja w’ekika ky’Ente owokuntiko Omutaka Katongole ava mu Bagabo b’e Mulema. Era kyekyo lwaki Katongole yeddira Nte Nkuggu (etalina mukira). Ebikwata ku Kika ky’ Ente bingi era e Kika kino kirina emitindo gy’ Ente ezeddirwa bingi. Buli mutindo nabuli siga mu Kika birina obuzaale, ennono, wamu n’obulombolombo ebyawukana. Naye newnkubadde nga Ente ezeddirwa nyingi naye Omutaka Katongole - Mugatta ye Katikkiro we Kika ky’ Ente. Era buli mutindo guyita mu Katongole okweyunga kubika ebirala mu Bwakabaka bwa Buganda okutuuka eri Ssabasajja Kabaka, Ssabataka wa Buganda. Entegeka eno ab’ Ente okuba n’obukulembeze obumu kyatekebwawo Ssabasajja Ssekabaka Daudi Chwa II - anti yagamba nti “buli Nte esobola okuzala ginawayo”. Era Ssabasajja yali mutuufu enti Ente Enkuggu (etalina mukira) eyinza okuzaala Ente eya Kayinda, oba eya Busito, oba eya Lubombwe. == '''ABETUTUMU MU EKIKA KY’ENTE MU BUGANDA:''' == Abente be bazaala Ssekabaka Edward Frederick William David Walugembe Mutebi Luwangula Muteesa II (19 November 1924 – 21 November 1969). Ssekabaka Muteesa II yalinnya ku Namulondo ya Buganda nga 22 November 1939.  Ssekabaka Muteesa II yayali Pulesidenti wa Uganda eyasooka  okuva mu 1962 okutuuka mu 1966 Milton Obote lweyamujjako obuyinza mu kikangabwa.<ref>{{Cite web |url=https://www.wikitree.com/wiki/Kaidzi-1 |access-date=2026-09-05 |website=www.wikitree.com}}</ref> Maama we Ssekabaka Muteesa yayali Nnabagereka Irene Drusila Namaganda -- (November 11, 1896 – September 15, 1957). Nnabagereka Irene Drusila Namaganda yayali omukyala omukulu owa Ssekabaka Daudi Chwa II. Ate era yafuuka Namasole wa Buganda nga mutabaniwe Ssekabaka Muteesa II atudde ku Namulondo. Bakadde ba Nnabagereka Irene Drusila Namaganda yeyali omwami Yonasani Kayizi (1870 - 1930), ne mukyalawe Ketula Nakato Kayizi (1875 – 1959) abavanga mu Buddu. Omuzilante Kayizi yali Mwawule era Yamuna obwawule mu 1896 nga ye mwawule eyasooka mu Buganda.<ref>{{Cite web |url=https://www.wikitree.com/wiki/Kaidzi-1 |access-date=2026-09-05 |website=www.wikitree.com}}</ref> == '''AMASIGA / EMITINDIRO GY’ EKIKA KY’ ENTE:''' == Ekika ky’ Ente kirimu amasiga agamanyiddwa mu Butongole musanvu (7).<ref>{{Cite book |last=Baral |first=Gehanath |date=2023 |title=Fluid Therapy in Labor |url=https://doi.org/10.1007/978-981-19-6145-8_44 |last2=Singh |first2=Ekika |publisher=Springer Nature Singapore |isbn=978-981-19-6144-1 |location=Singapore |pages=621–631}}</ref> Abantu bonna ebeddira Ente bakulemberwa Katongole-Mugatta (Omukulu ow'ekika ky'E Nte). Buli siga mu kika Ky ‘Ente lirina Omutaka era omukulu wesiga era ono yayunga esiga eri Katongole-Mugatta. Buli siga lirondoola obulombolombo n'empisa zaakyo. Gano wamanga ge masiga mu kika ky’ Ente agasinga okumanyika ennyo newankudde nga ekika kirina n’emitindiro emilala mingi. # '''Ente Enkuggu oba Enkunku''': Eno ye Nte ezalibwa [[:en:Cow|nga]] telina mukira. Abeddira Ente eno tebalya n Yama ya Nte talina mukira. Era tabalyanga kintu kyonna oba ettu erisibiddwa nga tekuli kaayi kayiseeko kuliwa ogwalibadde omukira. # '''Ente ya Lubombwe''': Eno ye Nte efaananamu nga Entulege ku Ddiba lyayo. # '''Ente ya Kaasa''': Eno ye Ente eriko ebbala eryeru ku mutwe. # '''Ente y’ Obusito''': Eno ye Nte eddamu okuwaka oba okuweeka nga tewannayita nnaku mwenda nga emaze okuzaala. Abeddira Ente eno tebanywa mata gavudde munte eno. # '''Ente ya Kayinda:''' Eno ye Nte erina omugongo omuddugavu oba Kawembawemba okuva ku mutwe okutuuka ku mukira. # '''Ente y’ Ekiganja''': Eno ye Nte erina ekinuulo ekimu kiddugavu ekirala kyeru. <ref name=":1">{{Cite web |title=Nte |url=https://www.obutaka.com/en/clans/nte |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104041/https://www.obutaka.com/en/clans/nte |url-status=dead }}</ref> # '''Ente e Mpuula''': ENo ye Nte ebeera neddiba eriringa ettosi. Ssekabaka Daudi Chwa II yagatta abeddira Ente ez’emitindo gino gyonna mu Kika kimu eky’Ente nga kikulirwa Omutaka Katongole - Mugatta. Naye buli mutindo gulina amasiga gagwo ageetuukira ku Katongole. Era buli mutindo gulina era gukuuma obujajja, ennono wamu n’obulombolombo obwago. == '''EBIKULU EBIKWATA KU KIKA KY’ENTE:''' == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika | Nte |- | Akabiro | Ŋŋaali |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka). | Katongole Muggata |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) | Mulema, [[Buddu]] |- | Omubala | # Wante talina kabi. Mbadde ngaleeta (amata), omusumba aganywedde. # Ekyuma nkiridde, n'omukimba (omusaala) ngulidde. # Bwembirya, bwembiwoza, binsanga mu ssasa. <ref name=":1" /> |} == '''ENSIBUKO Y’EKIKA KY’ENTE:''' == Kigambibwa mubyafaayo nti omu kubasajja abwerekera Kabaka Kintu Kato ne Mugandawe Omukama Rukidi Isingoma (Wasswa) nga bajja munsi eno Jajja eyavaamu abantu abeddira Ente Enkuggu abali mu Buganda Kati yajja awerekera abalangira bano ababiri. Era kigamibibwa nti Kintu Kato ne Rukidi Isingoma bwebaava mu Abisiniya basooka kusisira mu Masaba (Mount Elgon - Elgonyi). Baali banonya ekitundu ekirimu obulamu wamu namatale amalungi. Anti omusajja eyawerekera ba Ssekabaka bano eyali ayitibwa Kiswiga yali Muweesi mukugu. Kintu Kato bweyatuuka mu Muwawa oluvanyuma gyetuuma Buganda, yayawukana ne mugandawe Rukidi Isingoma. Kintu yasigala mu Muwawa (Buganda), ate munne Rukidi Isingoma neyeyngerayo era nakkalira e Bunyoro. Abantu abalala Kintu ne Rukidi bebajja nabo beyawuzaamu, abantu abamu ne basigala ne Kabaka Kintu, ate abalala nebagenda ne Rukidi Wasswa eyalya Obukama bwa Bunyoro-Kitala. Abagenda n’Omukama Rukidi Wasswa mwemwali ne Jajja wekika ky’Ente Kiswiga.<ref>{{Cite book |date=2023-03-02 |title=Katikkiro, n. |url=https://doi.org/10.1093/oed/1122807463 |publisher=Oxford University Press}}</ref> Rukidi Isingoma (Wasswa) nga atuuse e Bunyoro yakuba embugaye e Kibulala mu Singo, era Naalya Obukama bwa Bunyoro-Kitara nayitibwa Omukama Rukidi Chwamale Mwanga Winyi. Ono yeyafuuka Omukama Isingoma (Wasswa) Mugaga Rukidi eyatandika obukulembeze bwa Babito mu Bunyoro-Kitara. Omukama Rukidi yawa musajjawe Kiswiga ettaka ku mutala Kyankere eriri mu Ssingo, anti Kiswiga yali ''Muweesi'' ate nga mu Ssingo mwalimu amayinja gebayitanga amatale nga mangi ddala. Kiswiga yeyawesezanga Omukama Rukidi amafumu, obwambe, nebintu ebirala. Kiswiga yakolanga ebintu bingi muno mwemwali; okukola amafumu, enkumbi, obwambe, okuweta obukomo bwabambejja ate nendege zabalangira. Ku Kyankere Kiswiga gyeyazalira abaana be bano; Lwekana, Bwebale, Kaweesi, Kagolo era nabalala bangi. Kiswiga bweyafa omwanawe Lwekana yeyamusikira. Lwekana nga amaze okusikira kitaawe Kiswiga naye yatuula ku kyalo Kyankere nakkalira. Lwekana yazaala abaana bano abamanyikiddwa; Wangi, Kyumu, Kyamanywa n’abalala bangi. Lwekana bweyafa omwanawe Wangi n’amusikira. Wangi naye yatuula mu Singo era yazaala abaana be bano; Katongole, Lwekana, Njuki, Kitaka, Kalibata, Ddungu, Mulindwa n’abalala bangi. Era Wangi naye yali ''Muweesi'' nga Jajjawe Kiswiga nekitaawe Lwekana. Nga Katongole akuze wamu nebagandabe abamu bayawukuna ku Kitaabwe Wangi nabamuleka e Kyankere ate bbo nebagenda basenga ku mitala Kyaninga, abalala nebeyongerayo nebasenga e Mabona. Kalibata ye yasenga ku lusozi Ngobya. Katongole ne bagandabe bonna baweesezanga ku ngyegoyego z’omugga Lusamule, oguyiwa amazzi mu Mugga omunene Mayanja. Wangi bweyafa mutabaniwe Katongole yeyamusikira. Naye Katongole yali ayagala nnyo Kitawe era nga munganzi nnyo. Kale kitaawe bweyafa omwezi gwali gwa ggabogabo (nga mwetolovu era nga gumemuka ng’enjuba), era kulwo Katongole yagaana okulya emmere mukyalawe gyeyali amutegekedde akawungeezi olw’okukungubagira kitaawe. Era ekiro ekyo yasula kukyoto teyesogga bulili. Olw’okujjukiranga olunaku kitaawe Wangi lweyafirako yagamba nti, “Nze n’abaana bange wamu Nabasumba yange bonna tetujja kulyanga kyagulo nga omwezi gwa ggabogabo.” Era akalombolombo kano kekavirako abaana nabazzukulu ba Katongole okuyitibwa ABAGABO. Era Katongole nabaanabe batandika enkola enkola eyokujjukiranga Wangi nabantu babwe abalala abaana nga babasibira ku mwezi gwe ggabogabo era wabangawo y'okutukuza emyoyo ate nokusabira abalala okufuna ebirungi, obugagga, amaka nebirala omuntu byeyabanga ayagala okwetuusaako. Emikolo gino gyamalanga ennaku ssatu nga omwezi ogwegabogabo (omujuvu) tegunavaayo n'endala ssatu nga guvuddeyo. <ref name=":1" /> Naguno gujjwa Abagabo akalombolombo kano bakasaamu ekitiibwa. == '''AB’ENTE N’OKUWEESA MU BUNYORO-KITARA:''' == Abaweesi (Blacksmith) omugaso gwamanyi nnyo mubyafaayo by’ Obukama bwa Bunyoro-Kitara wamu n’obwa Kabaka bwa Buganda. Omulimu gw’okuweesa guno Gwayamba nnyo okukulakulanya Bunyoro-Kitara muby’ obulimi, obusubuuzi, wamu neby’ amagye. Bunyoro-Kitara yakulakulana mangu ate nemanyika nnyo nga ensibuko yokuweesa n’okusanuusa ebyuma (metal working) mubitundu ebyetolodde enyanja Nalubaale. Kiswiga nabaanabe era nabantu bebatendekanga bebatambuzanga omulimu guno og’omugaso mu Bunyoro-Kitara.<ref>{{Cite book |last=Doyle |first=Shane |date=2011-12-08 |title=Winyi IV, Tito |url=https://doi.org/10.1093/acref/9780195301731.013.50217 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-530173-1}}</ref> Kigambibwa nti Kiswiga nabaanabe wamu nabaweesi beyalungamya mu mulimu guno bakola kinene okuyamba Rukidi Isingoma (Wasswa) okulwana era n’okufuuka Omubito (Omukulembeze) mu Bunyoro-Kitara. Anti Katongole neebanne balina amagezi agasukuluma mukuyiya era n’okusanuusa ebyuma okuva mu mayinja (Amatale). Bakoleranga Rukidi Isingoma ebyokulwanyisa ate n’okutendeka egyelye mukokozesa eby’okulwanyisa bino. Mubyokulwanyisa byebakolnga mwe mwali amafumu, engabo, obusaale, emitego, embazzi nebirala. Essassa lya Katongole lyali mu Singo ku mugga Lusamule okumpi ne Kibulala. Omugga Lusamule mutono naye guyiwa amazi gagwo mu mugga omunene Mayanja. Bali balina okubeera okumpi namazi, anti okuweesa bali beetaaga amayinja ate n’amazi ag’okuwoza ate n’okuyoyota byebabanga bawesezza. Omulimu omulala Oglala omukukutivu eri Katongole nabaanabe kwekulunda ente. == '''KATONGOLE N’ABAANABE BAWANGANGUKA OKUVA E’BUNYORO:''' == Olwali olwo nga ente mukiraro kya Katongole ezaala enyanja nga telina mukira. Ente bwetutyo yali terabwangako mukiralo kyonna era Katongole yamutiisa nnyo. Ente eno etalina mukira yali erabika bubi nnyo era ng’ebeera yetoloddwa ensowera. Abaana ba Katongole ente eno nga tebaagala kugitunulako oba kugitwala kutale kugirunda nante ndala. Katongole ente eno teyagyagala nakatono era yagamba abaanabe nti, “Ente eno nebwerikula tewabanga n’omu annywa amata gaayo oba okulya ennyama yaayo. Bwatyo Katongole nafuula Ente etalina mukira ey’omuziro era akabonero kaabwe akabawula kubantu abalala n’okutusa kati. Naguno gujjwa bazzukulu ba Katongole Abagabo be Mulema tebalya nnyama y’ensolo yonna ezaalibwa nga terina mukira. Nebweliba tooke ona gonja emissa nelitayisayo mpumumpu Abagabo tebalirya. Era akalombolombo kano kagenda nekitundu erisibiddwa nerikunguyira nga teririna kaayi kasoolobyeko, anti nalyo Abagabo ebiriimu tebalirya. Enti eyo etalina mukira ng’ezzaliddwa yasomba bangi okujja okugyerabirako. Naye mwabo mwemwali nebatayagaliza Katongole. Omu kwabo yali mulaguzi w’ Omukama wa Bunyoro-Kitara. Bweyawulira ekyagudde mukiraro kya Katongole nagamba Omukama nti toddamu kunywa mata gava wa Katongole anti bwonaganywa oba kweletera ebizibu. Era yasalako Katongole ebigambo bingi ebyamukyayisa Omukama wa Bunyoro. Ebyafaayo ebinyumizibwa ebirala bigamba nti Katongole ne muganda we Lukyamuzi baali balangira mu Bwakabaka bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] Kitara. Mukulu waabwe yali [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) mu kiseera ekyo, gwe baayambako okutwala entebe mu ntalo z’obulangira nga bakola amafumu n’obusaale obw’omulembe ebyasukkuluma mu buddu obwo. <ref name=":1" /> Katongole yagwa mu mukwano noomu kubakyala b’ [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]]. Omukyala Ono lwali olwo nafuna olubuto. [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] bwe yakitegeera, yasunguwala nnyo n’alagira Katongole attibwe, wamu Namuli muntu eyali lusegere lwa Katongole omwali [[:en:Prince|Abalangira]] / [[:en:Princess|Abambejja]]. Katongole ne Lukyamuzi abaali bafulumye nga banoonya ''amayinja ga Matale'' (amayinja mwe baggya ebyuma okukola [[:en:Spear|amafumu]] [[:en:Princess|n'obusaale]] ) nga badda eka bategeezebwa ku busungu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|bw'Omukama]] n'ekiragiro ky'okutta Katongole. Lukyamuzi yali ku lusegere nnyo ne Katongole era yasalawo okubeera ku ludda lwe neyewaayo eri obukambwe n'okubonerezebwa kw'Omukama <ref name=":1" /> Ab’oluganda bano bombi baayolekera Obwakabaka bwa Buganda nga [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] oweebirubirirwa mu bwakaba obuto yayagala okusukuluma ku maanyi ga Bunyoro ng’ayita mu ntalo z’okuwamba ettaka. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yabaaniriza n’abawa ettaka e Ssingo gye baasooka okusenga. Era baalondebwa okukola amafumu n’ebyuma ebirala ebikozesebwa mu ntalo. Okunonyezebwa n'omutango byasigala ku mitwe gyaabwe e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] kale nga balina okusenguka ennyo era nga balina kwekweka buli kiseera. Katongole yali akyali mu kweraliikirira n’okutya nti olunaku lumu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] ayinza okusindika abasajja bamunoonye n’ab’omu maka ge n’abatta. Olw’okutya kuno, baayongera okwolekera Obukiikaddyo mu buziba bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye baayingira ekibira ky’e Teero ne basulayo okumala ekiseera. Oluvannyuma lw’okuva e Teero, [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yawa Katongole n’ab’omu maka ge ettaka ku mugga okumpi ne Teero ku Lubalama [[:en:Lake_Nalubaale|lw’ennyanja Nalubaale]] ( [[:en:Lake_Victoria|Ennyanja Victoria]] ). Baayolekera e [[:en:Buddu|Buddu]] nga bwe banoonya ''Amatale'' (olwazi mwe bagyanga ebyuma). Baasenga e Bijja kati webayita Bikira gye baali basobola okuva okugenda nga boolekera embalama [[:en:Lake_Victoria|z’ennyanja Victoria]] emirundi mingi okunoonya Amatale. Amatale gasangibwa mu bungi okumpi n’emyalo ku [[:en:Lake_Victoria|nnyanja Victoria]] mu kifo ekiyitibwa Mulema. <ref name=":1" /> Olw’okuba Katongole yali akaddiye, kyali kizibu okusitula amayinja okumala ebbanga eddene okutuuka e Bijja, kwe kusalawo ye ne batabani be okusenga e Mulema nga baleka Mutagubya ne Nakana okwetoloola Bijja. Mutagubya yakomekkerezza e Nkenge nga mu kiseera kino waliwo entebe ya Mutaba ow’Ekika ky’e Nte. Katongole yaziikibwa e Mulema era ebyafaayo bigamba nti waliwo [[:en:Baobab_tree|omuti omunene ogwa baobab]] ogwamera mu maaso g’entaana ye era n’okutuusa kati guyimiridde. Ate era kigambibwa nti [[:en:Spear|effumu]] lya Katongole n'ensinjo (ekintu ekikozesebwa okusala ebyuma ebyokya) biziikibwa wansi w'omuti guno. Omuti guno gwakozesebwanga mu mikolo mingi egya Bagabo nga okujaguza omwezi omujjuvu. Mu kiseera kino, tewali muntu akakasa watuufu wali ntaana ya Katongole weyali. <ref name=":1" /> == Laba na bino == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'E Mpindi]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'E Mpologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'O Lugave]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'E Nvubu]] * [[Njovu Clan|Ekika ky'E Njovu]] == Ebijjuliziddwamu == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] thk1d2xd8q1zg3ekrgm6an6w7plvioj 73860 73859 2026-09-05T15:07:03Z Thomas Katongole Lwebuga 11684 /* ABETUTUMU MU EKIKA KY’ENTE MU BUGANDA: */ 73860 wikitext text/x-wiki == '''EKIKA KY’ENTE ''(COW CLAN)'':''' == Ekika ky’ Enter kye kimu ku [[:en:Clan|bika]] atanu mwebibiri (52 clans) ebisangaibwa mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]]. Omukulu w’ekika Ky’ Ente ye Mutaka Katongole-Mugatta. Jajja we kika Katongole agambibwa nti yava mu [[:en:Bunyoro_kingdom|Bwakabaka / Obukama bwa Bunyoro-Kitara]]. Entebe y’Omutaka Katongole akulira ekika ky’ Ente esangibwa Mulema mu Buddu. <ref>{{Cite web |title=Nte History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104042/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |url-status=dead }}</ref> Mulema kyalo ekisangibwa ku njegoyego y’ebugwanjuba y’enyanja Nalubaala (Lake Victoria). Jjajja w’ekika ky’Ente owokuntiko Omutaka Katongole ava mu Bagabo b’e Mulema. Era kyekyo lwaki Katongole yeddira Nte Nkuggu (etalina mukira). Ebikwata ku Kika ky’ Ente bingi era e Kika kino kirina emitindo gy’ Ente ezeddirwa bingi. Buli mutindo nabuli siga mu Kika birina obuzaale, ennono, wamu n’obulombolombo ebyawukana. Naye newnkubadde nga Ente ezeddirwa nyingi naye Omutaka Katongole - Mugatta ye Katikkiro we Kika ky’ Ente. Era buli mutindo guyita mu Katongole okweyunga kubika ebirala mu Bwakabaka bwa Buganda okutuuka eri Ssabasajja Kabaka, Ssabataka wa Buganda. Entegeka eno ab’ Ente okuba n’obukulembeze obumu kyatekebwawo Ssabasajja Ssekabaka Daudi Chwa II - anti yagamba nti “buli Nte esobola okuzala ginawayo”. Era Ssabasajja yali mutuufu enti Ente Enkuggu (etalina mukira) eyinza okuzaala Ente eya Kayinda, oba eya Busito, oba eya Lubombwe. == '''ABETUTUMU MU EKIKA KY’ENTE MU BUGANDA:''' == Abente be bazaala Ssekabaka Edward Frederick William David Walugembe Mutebi Luwangula Muteesa II (19 November 1924 – 21 November 1969). Ssekabaka Muteesa II yalinnya ku Namulondo ya Buganda nga 22 November 1939.  Ssekabaka Muteesa II yayali Pulesidenti wa Uganda eyasooka  okuva mu 1962 okutuuka mu 1966 Milton Obote lweyamujjako obuyinza mu kikangabwa. Maama we Ssekabaka Muteesa yayali Nnabagereka Irene Drusila Namaganda -- (November 11, 1896 – September 15, 1957). Nnabagereka Irene Drusila Namaganda yayali omukyala omukulu owa Ssekabaka Daudi Chwa II. Ate era yafuuka Namasole wa Buganda nga mutabaniwe Ssekabaka Muteesa II atudde ku Namulondo. Bakadde ba Nnabagereka Irene Drusila Namaganda yeyali omwami Yonasani Kayizi (1870 - 1930), ne mukyalawe Ketula Nakato Kayizi (1875 – 1959) abavanga mu Buddu. Omuzilante Kayizi yali Mwawule era Yamuna obwawule mu 1896 nga ye mwawule eyasooka mu Buganda.<ref>{{Cite web |url=https://www.wikitree.com/wiki/Kaidzi-1 |access-date=2026-09-05 |website=www.wikitree.com}}</ref> == '''AMASIGA / EMITINDIRO GY’ EKIKA KY’ ENTE:''' == Ekika ky’ Ente kirimu amasiga agamanyiddwa mu Butongole musanvu (7).<ref>{{Cite book |last=Baral |first=Gehanath |date=2023 |title=Fluid Therapy in Labor |url=https://doi.org/10.1007/978-981-19-6145-8_44 |last2=Singh |first2=Ekika |publisher=Springer Nature Singapore |isbn=978-981-19-6144-1 |location=Singapore |pages=621–631}}</ref> Abantu bonna ebeddira Ente bakulemberwa Katongole-Mugatta (Omukulu ow'ekika ky'E Nte). Buli siga mu kika Ky ‘Ente lirina Omutaka era omukulu wesiga era ono yayunga esiga eri Katongole-Mugatta. Buli siga lirondoola obulombolombo n'empisa zaakyo. Gano wamanga ge masiga mu kika ky’ Ente agasinga okumanyika ennyo newankudde nga ekika kirina n’emitindiro emilala mingi. # '''Ente Enkuggu oba Enkunku''': Eno ye Nte ezalibwa [[:en:Cow|nga]] telina mukira. Abeddira Ente eno tebalya n Yama ya Nte talina mukira. Era tabalyanga kintu kyonna oba ettu erisibiddwa nga tekuli kaayi kayiseeko kuliwa ogwalibadde omukira. # '''Ente ya Lubombwe''': Eno ye Nte efaananamu nga Entulege ku Ddiba lyayo. # '''Ente ya Kaasa''': Eno ye Ente eriko ebbala eryeru ku mutwe. # '''Ente y’ Obusito''': Eno ye Nte eddamu okuwaka oba okuweeka nga tewannayita nnaku mwenda nga emaze okuzaala. Abeddira Ente eno tebanywa mata gavudde munte eno. # '''Ente ya Kayinda:''' Eno ye Nte erina omugongo omuddugavu oba Kawembawemba okuva ku mutwe okutuuka ku mukira. # '''Ente y’ Ekiganja''': Eno ye Nte erina ekinuulo ekimu kiddugavu ekirala kyeru. <ref name=":1">{{Cite web |title=Nte |url=https://www.obutaka.com/en/clans/nte |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104041/https://www.obutaka.com/en/clans/nte |url-status=dead }}</ref> # '''Ente e Mpuula''': ENo ye Nte ebeera neddiba eriringa ettosi. Ssekabaka Daudi Chwa II yagatta abeddira Ente ez’emitindo gino gyonna mu Kika kimu eky’Ente nga kikulirwa Omutaka Katongole - Mugatta. Naye buli mutindo gulina amasiga gagwo ageetuukira ku Katongole. Era buli mutindo gulina era gukuuma obujajja, ennono wamu n’obulombolombo obwago. == '''EBIKULU EBIKWATA KU KIKA KY’ENTE:''' == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika | Nte |- | Akabiro | Ŋŋaali |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka). | Katongole Muggata |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) | Mulema, [[Buddu]] |- | Omubala | # Wante talina kabi. Mbadde ngaleeta (amata), omusumba aganywedde. # Ekyuma nkiridde, n'omukimba (omusaala) ngulidde. # Bwembirya, bwembiwoza, binsanga mu ssasa. <ref name=":1" /> |} == '''ENSIBUKO Y’EKIKA KY’ENTE:''' == Kigambibwa mubyafaayo nti omu kubasajja abwerekera Kabaka Kintu Kato ne Mugandawe Omukama Rukidi Isingoma (Wasswa) nga bajja munsi eno Jajja eyavaamu abantu abeddira Ente Enkuggu abali mu Buganda Kati yajja awerekera abalangira bano ababiri. Era kigamibibwa nti Kintu Kato ne Rukidi Isingoma bwebaava mu Abisiniya basooka kusisira mu Masaba (Mount Elgon - Elgonyi). Baali banonya ekitundu ekirimu obulamu wamu namatale amalungi. Anti omusajja eyawerekera ba Ssekabaka bano eyali ayitibwa Kiswiga yali Muweesi mukugu. Kintu Kato bweyatuuka mu Muwawa oluvanyuma gyetuuma Buganda, yayawukana ne mugandawe Rukidi Isingoma. Kintu yasigala mu Muwawa (Buganda), ate munne Rukidi Isingoma neyeyngerayo era nakkalira e Bunyoro. Abantu abalala Kintu ne Rukidi bebajja nabo beyawuzaamu, abantu abamu ne basigala ne Kabaka Kintu, ate abalala nebagenda ne Rukidi Wasswa eyalya Obukama bwa Bunyoro-Kitala. Abagenda n’Omukama Rukidi Wasswa mwemwali ne Jajja wekika ky’Ente Kiswiga.<ref>{{Cite book |date=2023-03-02 |title=Katikkiro, n. |url=https://doi.org/10.1093/oed/1122807463 |publisher=Oxford University Press}}</ref> Rukidi Isingoma (Wasswa) nga atuuse e Bunyoro yakuba embugaye e Kibulala mu Singo, era Naalya Obukama bwa Bunyoro-Kitara nayitibwa Omukama Rukidi Chwamale Mwanga Winyi. Ono yeyafuuka Omukama Isingoma (Wasswa) Mugaga Rukidi eyatandika obukulembeze bwa Babito mu Bunyoro-Kitara. Omukama Rukidi yawa musajjawe Kiswiga ettaka ku mutala Kyankere eriri mu Ssingo, anti Kiswiga yali ''Muweesi'' ate nga mu Ssingo mwalimu amayinja gebayitanga amatale nga mangi ddala. Kiswiga yeyawesezanga Omukama Rukidi amafumu, obwambe, nebintu ebirala. Kiswiga yakolanga ebintu bingi muno mwemwali; okukola amafumu, enkumbi, obwambe, okuweta obukomo bwabambejja ate nendege zabalangira. Ku Kyankere Kiswiga gyeyazalira abaana be bano; Lwekana, Bwebale, Kaweesi, Kagolo era nabalala bangi. Kiswiga bweyafa omwanawe Lwekana yeyamusikira. Lwekana nga amaze okusikira kitaawe Kiswiga naye yatuula ku kyalo Kyankere nakkalira. Lwekana yazaala abaana bano abamanyikiddwa; Wangi, Kyumu, Kyamanywa n’abalala bangi. Lwekana bweyafa omwanawe Wangi n’amusikira. Wangi naye yatuula mu Singo era yazaala abaana be bano; Katongole, Lwekana, Njuki, Kitaka, Kalibata, Ddungu, Mulindwa n’abalala bangi. Era Wangi naye yali ''Muweesi'' nga Jajjawe Kiswiga nekitaawe Lwekana. Nga Katongole akuze wamu nebagandabe abamu bayawukuna ku Kitaabwe Wangi nabamuleka e Kyankere ate bbo nebagenda basenga ku mitala Kyaninga, abalala nebeyongerayo nebasenga e Mabona. Kalibata ye yasenga ku lusozi Ngobya. Katongole ne bagandabe bonna baweesezanga ku ngyegoyego z’omugga Lusamule, oguyiwa amazzi mu Mugga omunene Mayanja. Wangi bweyafa mutabaniwe Katongole yeyamusikira. Naye Katongole yali ayagala nnyo Kitawe era nga munganzi nnyo. Kale kitaawe bweyafa omwezi gwali gwa ggabogabo (nga mwetolovu era nga gumemuka ng’enjuba), era kulwo Katongole yagaana okulya emmere mukyalawe gyeyali amutegekedde akawungeezi olw’okukungubagira kitaawe. Era ekiro ekyo yasula kukyoto teyesogga bulili. Olw’okujjukiranga olunaku kitaawe Wangi lweyafirako yagamba nti, “Nze n’abaana bange wamu Nabasumba yange bonna tetujja kulyanga kyagulo nga omwezi gwa ggabogabo.” Era akalombolombo kano kekavirako abaana nabazzukulu ba Katongole okuyitibwa ABAGABO. Era Katongole nabaanabe batandika enkola enkola eyokujjukiranga Wangi nabantu babwe abalala abaana nga babasibira ku mwezi gwe ggabogabo era wabangawo y'okutukuza emyoyo ate nokusabira abalala okufuna ebirungi, obugagga, amaka nebirala omuntu byeyabanga ayagala okwetuusaako. Emikolo gino gyamalanga ennaku ssatu nga omwezi ogwegabogabo (omujuvu) tegunavaayo n'endala ssatu nga guvuddeyo. <ref name=":1" /> Naguno gujjwa Abagabo akalombolombo kano bakasaamu ekitiibwa. == '''AB’ENTE N’OKUWEESA MU BUNYORO-KITARA:''' == Abaweesi (Blacksmith) omugaso gwamanyi nnyo mubyafaayo by’ Obukama bwa Bunyoro-Kitara wamu n’obwa Kabaka bwa Buganda. Omulimu gw’okuweesa guno Gwayamba nnyo okukulakulanya Bunyoro-Kitara muby’ obulimi, obusubuuzi, wamu neby’ amagye. Bunyoro-Kitara yakulakulana mangu ate nemanyika nnyo nga ensibuko yokuweesa n’okusanuusa ebyuma (metal working) mubitundu ebyetolodde enyanja Nalubaale. Kiswiga nabaanabe era nabantu bebatendekanga bebatambuzanga omulimu guno og’omugaso mu Bunyoro-Kitara.<ref>{{Cite book |last=Doyle |first=Shane |date=2011-12-08 |title=Winyi IV, Tito |url=https://doi.org/10.1093/acref/9780195301731.013.50217 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-530173-1}}</ref> Kigambibwa nti Kiswiga nabaanabe wamu nabaweesi beyalungamya mu mulimu guno bakola kinene okuyamba Rukidi Isingoma (Wasswa) okulwana era n’okufuuka Omubito (Omukulembeze) mu Bunyoro-Kitara. Anti Katongole neebanne balina amagezi agasukuluma mukuyiya era n’okusanuusa ebyuma okuva mu mayinja (Amatale). Bakoleranga Rukidi Isingoma ebyokulwanyisa ate n’okutendeka egyelye mukokozesa eby’okulwanyisa bino. Mubyokulwanyisa byebakolnga mwe mwali amafumu, engabo, obusaale, emitego, embazzi nebirala. Essassa lya Katongole lyali mu Singo ku mugga Lusamule okumpi ne Kibulala. Omugga Lusamule mutono naye guyiwa amazi gagwo mu mugga omunene Mayanja. Bali balina okubeera okumpi namazi, anti okuweesa bali beetaaga amayinja ate n’amazi ag’okuwoza ate n’okuyoyota byebabanga bawesezza. Omulimu omulala Oglala omukukutivu eri Katongole nabaanabe kwekulunda ente. == '''KATONGOLE N’ABAANABE BAWANGANGUKA OKUVA E’BUNYORO:''' == Olwali olwo nga ente mukiraro kya Katongole ezaala enyanja nga telina mukira. Ente bwetutyo yali terabwangako mukiralo kyonna era Katongole yamutiisa nnyo. Ente eno etalina mukira yali erabika bubi nnyo era ng’ebeera yetoloddwa ensowera. Abaana ba Katongole ente eno nga tebaagala kugitunulako oba kugitwala kutale kugirunda nante ndala. Katongole ente eno teyagyagala nakatono era yagamba abaanabe nti, “Ente eno nebwerikula tewabanga n’omu annywa amata gaayo oba okulya ennyama yaayo. Bwatyo Katongole nafuula Ente etalina mukira ey’omuziro era akabonero kaabwe akabawula kubantu abalala n’okutusa kati. Naguno gujjwa bazzukulu ba Katongole Abagabo be Mulema tebalya nnyama y’ensolo yonna ezaalibwa nga terina mukira. Nebweliba tooke ona gonja emissa nelitayisayo mpumumpu Abagabo tebalirya. Era akalombolombo kano kagenda nekitundu erisibiddwa nerikunguyira nga teririna kaayi kasoolobyeko, anti nalyo Abagabo ebiriimu tebalirya. Enti eyo etalina mukira ng’ezzaliddwa yasomba bangi okujja okugyerabirako. Naye mwabo mwemwali nebatayagaliza Katongole. Omu kwabo yali mulaguzi w’ Omukama wa Bunyoro-Kitara. Bweyawulira ekyagudde mukiraro kya Katongole nagamba Omukama nti toddamu kunywa mata gava wa Katongole anti bwonaganywa oba kweletera ebizibu. Era yasalako Katongole ebigambo bingi ebyamukyayisa Omukama wa Bunyoro. Ebyafaayo ebinyumizibwa ebirala bigamba nti Katongole ne muganda we Lukyamuzi baali balangira mu Bwakabaka bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] Kitara. Mukulu waabwe yali [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) mu kiseera ekyo, gwe baayambako okutwala entebe mu ntalo z’obulangira nga bakola amafumu n’obusaale obw’omulembe ebyasukkuluma mu buddu obwo. <ref name=":1" /> Katongole yagwa mu mukwano noomu kubakyala b’ [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]]. Omukyala Ono lwali olwo nafuna olubuto. [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] bwe yakitegeera, yasunguwala nnyo n’alagira Katongole attibwe, wamu Namuli muntu eyali lusegere lwa Katongole omwali [[:en:Prince|Abalangira]] / [[:en:Princess|Abambejja]]. Katongole ne Lukyamuzi abaali bafulumye nga banoonya ''amayinja ga Matale'' (amayinja mwe baggya ebyuma okukola [[:en:Spear|amafumu]] [[:en:Princess|n'obusaale]] ) nga badda eka bategeezebwa ku busungu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|bw'Omukama]] n'ekiragiro ky'okutta Katongole. Lukyamuzi yali ku lusegere nnyo ne Katongole era yasalawo okubeera ku ludda lwe neyewaayo eri obukambwe n'okubonerezebwa kw'Omukama <ref name=":1" /> Ab’oluganda bano bombi baayolekera Obwakabaka bwa Buganda nga [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] oweebirubirirwa mu bwakaba obuto yayagala okusukuluma ku maanyi ga Bunyoro ng’ayita mu ntalo z’okuwamba ettaka. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yabaaniriza n’abawa ettaka e Ssingo gye baasooka okusenga. Era baalondebwa okukola amafumu n’ebyuma ebirala ebikozesebwa mu ntalo. Okunonyezebwa n'omutango byasigala ku mitwe gyaabwe e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] kale nga balina okusenguka ennyo era nga balina kwekweka buli kiseera. Katongole yali akyali mu kweraliikirira n’okutya nti olunaku lumu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] ayinza okusindika abasajja bamunoonye n’ab’omu maka ge n’abatta. Olw’okutya kuno, baayongera okwolekera Obukiikaddyo mu buziba bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye baayingira ekibira ky’e Teero ne basulayo okumala ekiseera. Oluvannyuma lw’okuva e Teero, [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yawa Katongole n’ab’omu maka ge ettaka ku mugga okumpi ne Teero ku Lubalama [[:en:Lake_Nalubaale|lw’ennyanja Nalubaale]] ( [[:en:Lake_Victoria|Ennyanja Victoria]] ). Baayolekera e [[:en:Buddu|Buddu]] nga bwe banoonya ''Amatale'' (olwazi mwe bagyanga ebyuma). Baasenga e Bijja kati webayita Bikira gye baali basobola okuva okugenda nga boolekera embalama [[:en:Lake_Victoria|z’ennyanja Victoria]] emirundi mingi okunoonya Amatale. Amatale gasangibwa mu bungi okumpi n’emyalo ku [[:en:Lake_Victoria|nnyanja Victoria]] mu kifo ekiyitibwa Mulema. <ref name=":1" /> Olw’okuba Katongole yali akaddiye, kyali kizibu okusitula amayinja okumala ebbanga eddene okutuuka e Bijja, kwe kusalawo ye ne batabani be okusenga e Mulema nga baleka Mutagubya ne Nakana okwetoloola Bijja. Mutagubya yakomekkerezza e Nkenge nga mu kiseera kino waliwo entebe ya Mutaba ow’Ekika ky’e Nte. Katongole yaziikibwa e Mulema era ebyafaayo bigamba nti waliwo [[:en:Baobab_tree|omuti omunene ogwa baobab]] ogwamera mu maaso g’entaana ye era n’okutuusa kati guyimiridde. Ate era kigambibwa nti [[:en:Spear|effumu]] lya Katongole n'ensinjo (ekintu ekikozesebwa okusala ebyuma ebyokya) biziikibwa wansi w'omuti guno. Omuti guno gwakozesebwanga mu mikolo mingi egya Bagabo nga okujaguza omwezi omujjuvu. Mu kiseera kino, tewali muntu akakasa watuufu wali ntaana ya Katongole weyali. <ref name=":1" /> == Laba na bino == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'E Mpindi]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'E Mpologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'O Lugave]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'E Nvubu]] * [[Njovu Clan|Ekika ky'E Njovu]] == Ebijjuliziddwamu == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] 9ht7bu8g5xcoa9zgm84qisyitbdawfj 73863 73860 2026-09-05T15:44:44Z Thomas Katongole Lwebuga 11684 /* KATONGOLE N’ABAANABE BAWANGANGUKA OKUVA E’BUNYORO: */ 73863 wikitext text/x-wiki == '''EKIKA KY’ENTE ''(COW CLAN)'':''' == Ekika ky’ Enter kye kimu ku [[:en:Clan|bika]] atanu mwebibiri (52 clans) ebisangaibwa mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]]. Omukulu w’ekika Ky’ Ente ye Mutaka Katongole-Mugatta. Jajja we kika Katongole agambibwa nti yava mu [[:en:Bunyoro_kingdom|Bwakabaka / Obukama bwa Bunyoro-Kitara]]. Entebe y’Omutaka Katongole akulira ekika ky’ Ente esangibwa Mulema mu Buddu. <ref>{{Cite web |title=Nte History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104042/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |url-status=dead }}</ref> Mulema kyalo ekisangibwa ku njegoyego y’ebugwanjuba y’enyanja Nalubaala (Lake Victoria). Jjajja w’ekika ky’Ente owokuntiko Omutaka Katongole ava mu Bagabo b’e Mulema. Era kyekyo lwaki Katongole yeddira Nte Nkuggu (etalina mukira). Ebikwata ku Kika ky’ Ente bingi era e Kika kino kirina emitindo gy’ Ente ezeddirwa bingi. Buli mutindo nabuli siga mu Kika birina obuzaale, ennono, wamu n’obulombolombo ebyawukana. Naye newnkubadde nga Ente ezeddirwa nyingi naye Omutaka Katongole - Mugatta ye Katikkiro we Kika ky’ Ente. Era buli mutindo guyita mu Katongole okweyunga kubika ebirala mu Bwakabaka bwa Buganda okutuuka eri Ssabasajja Kabaka, Ssabataka wa Buganda. Entegeka eno ab’ Ente okuba n’obukulembeze obumu kyatekebwawo Ssabasajja Ssekabaka Daudi Chwa II - anti yagamba nti “buli Nte esobola okuzala ginawayo”. Era Ssabasajja yali mutuufu enti Ente Enkuggu (etalina mukira) eyinza okuzaala Ente eya Kayinda, oba eya Busito, oba eya Lubombwe. == '''ABETUTUMU MU EKIKA KY’ENTE MU BUGANDA:''' == Abente be bazaala Ssekabaka Edward Frederick William David Walugembe Mutebi Luwangula Muteesa II (19 November 1924 – 21 November 1969). Ssekabaka Muteesa II yalinnya ku Namulondo ya Buganda nga 22 November 1939.  Ssekabaka Muteesa II yayali Pulesidenti wa Uganda eyasooka  okuva mu 1962 okutuuka mu 1966 Milton Obote lweyamujjako obuyinza mu kikangabwa. Maama we Ssekabaka Muteesa yayali Nnabagereka Irene Drusila Namaganda -- (November 11, 1896 – September 15, 1957). Nnabagereka Irene Drusila Namaganda yayali omukyala omukulu owa Ssekabaka Daudi Chwa II. Ate era yafuuka Namasole wa Buganda nga mutabaniwe Ssekabaka Muteesa II atudde ku Namulondo. Bakadde ba Nnabagereka Irene Drusila Namaganda yeyali omwami Yonasani Kayizi (1870 - 1930), ne mukyalawe Ketula Nakato Kayizi (1875 – 1959) abavanga mu Buddu. Omuzilante Kayizi yali Mwawule era Yamuna obwawule mu 1896 nga ye mwawule eyasooka mu Buganda.<ref>{{Cite web |url=https://www.wikitree.com/wiki/Kaidzi-1 |access-date=2026-09-05 |website=www.wikitree.com}}</ref> == '''AMASIGA / EMITINDIRO GY’ EKIKA KY’ ENTE:''' == Ekika ky’ Ente kirimu amasiga agamanyiddwa mu Butongole musanvu (7).<ref>{{Cite book |last=Baral |first=Gehanath |date=2023 |title=Fluid Therapy in Labor |url=https://doi.org/10.1007/978-981-19-6145-8_44 |last2=Singh |first2=Ekika |publisher=Springer Nature Singapore |isbn=978-981-19-6144-1 |location=Singapore |pages=621–631}}</ref> Abantu bonna ebeddira Ente bakulemberwa Katongole-Mugatta (Omukulu ow'ekika ky'E Nte). Buli siga mu kika Ky ‘Ente lirina Omutaka era omukulu wesiga era ono yayunga esiga eri Katongole-Mugatta. Buli siga lirondoola obulombolombo n'empisa zaakyo. Gano wamanga ge masiga mu kika ky’ Ente agasinga okumanyika ennyo newankudde nga ekika kirina n’emitindiro emilala mingi. # '''Ente Enkuggu oba Enkunku''': Eno ye Nte ezalibwa [[:en:Cow|nga]] telina mukira. Abeddira Ente eno tebalya n Yama ya Nte talina mukira. Era tabalyanga kintu kyonna oba ettu erisibiddwa nga tekuli kaayi kayiseeko kuliwa ogwalibadde omukira. # '''Ente ya Lubombwe''': Eno ye Nte efaananamu nga Entulege ku Ddiba lyayo. # '''Ente ya Kaasa''': Eno ye Ente eriko ebbala eryeru ku mutwe. # '''Ente y’ Obusito''': Eno ye Nte eddamu okuwaka oba okuweeka nga tewannayita nnaku mwenda nga emaze okuzaala. Abeddira Ente eno tebanywa mata gavudde munte eno. # '''Ente ya Kayinda:''' Eno ye Nte erina omugongo omuddugavu oba Kawembawemba okuva ku mutwe okutuuka ku mukira. # '''Ente y’ Ekiganja''': Eno ye Nte erina ekinuulo ekimu kiddugavu ekirala kyeru. <ref name=":1">{{Cite web |title=Nte |url=https://www.obutaka.com/en/clans/nte |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104041/https://www.obutaka.com/en/clans/nte |url-status=dead }}</ref> # '''Ente e Mpuula''': ENo ye Nte ebeera neddiba eriringa ettosi. Ssekabaka Daudi Chwa II yagatta abeddira Ente ez’emitindo gino gyonna mu Kika kimu eky’Ente nga kikulirwa Omutaka Katongole - Mugatta. Naye buli mutindo gulina amasiga gagwo ageetuukira ku Katongole. Era buli mutindo gulina era gukuuma obujajja, ennono wamu n’obulombolombo obwago. == '''EBIKULU EBIKWATA KU KIKA KY’ENTE:''' == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika | Nte |- | Akabiro | Ŋŋaali |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka). | Katongole Muggata |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) | Mulema, [[Buddu]] |- | Omubala | # Wante talina kabi. Mbadde ngaleeta (amata), omusumba aganywedde. # Ekyuma nkiridde, n'omukimba (omusaala) ngulidde. # Bwembirya, bwembiwoza, binsanga mu ssasa. <ref name=":1" /> |} == '''ENSIBUKO Y’EKIKA KY’ENTE:''' == Kigambibwa mubyafaayo nti omu kubasajja abwerekera Kabaka Kintu Kato ne Mugandawe Omukama Rukidi Isingoma (Wasswa) nga bajja munsi eno Jajja eyavaamu abantu abeddira Ente Enkuggu abali mu Buganda Kati yajja awerekera abalangira bano ababiri. Era kigamibibwa nti Kintu Kato ne Rukidi Isingoma bwebaava mu Abisiniya basooka kusisira mu Masaba (Mount Elgon - Elgonyi). Baali banonya ekitundu ekirimu obulamu wamu namatale amalungi. Anti omusajja eyawerekera ba Ssekabaka bano eyali ayitibwa Kiswiga yali Muweesi mukugu. Kintu Kato bweyatuuka mu Muwawa oluvanyuma gyetuuma Buganda, yayawukana ne mugandawe Rukidi Isingoma. Kintu yasigala mu Muwawa (Buganda), ate munne Rukidi Isingoma neyeyngerayo era nakkalira e Bunyoro. Abantu abalala Kintu ne Rukidi bebajja nabo beyawuzaamu, abantu abamu ne basigala ne Kabaka Kintu, ate abalala nebagenda ne Rukidi Wasswa eyalya Obukama bwa Bunyoro-Kitala. Abagenda n’Omukama Rukidi Wasswa mwemwali ne Jajja wekika ky’Ente Kiswiga.<ref>{{Cite book |date=2023-03-02 |title=Katikkiro, n. |url=https://doi.org/10.1093/oed/1122807463 |publisher=Oxford University Press}}</ref> Rukidi Isingoma (Wasswa) nga atuuse e Bunyoro yakuba embugaye e Kibulala mu Singo, era Naalya Obukama bwa Bunyoro-Kitara nayitibwa Omukama Rukidi Chwamale Mwanga Winyi. Ono yeyafuuka Omukama Isingoma (Wasswa) Mugaga Rukidi eyatandika obukulembeze bwa Babito mu Bunyoro-Kitara. Omukama Rukidi yawa musajjawe Kiswiga ettaka ku mutala Kyankere eriri mu Ssingo, anti Kiswiga yali ''Muweesi'' ate nga mu Ssingo mwalimu amayinja gebayitanga amatale nga mangi ddala. Kiswiga yeyawesezanga Omukama Rukidi amafumu, obwambe, nebintu ebirala. Kiswiga yakolanga ebintu bingi muno mwemwali; okukola amafumu, enkumbi, obwambe, okuweta obukomo bwabambejja ate nendege zabalangira. Ku Kyankere Kiswiga gyeyazalira abaana be bano; Lwekana, Bwebale, Kaweesi, Kagolo era nabalala bangi. Kiswiga bweyafa omwanawe Lwekana yeyamusikira. Lwekana nga amaze okusikira kitaawe Kiswiga naye yatuula ku kyalo Kyankere nakkalira. Lwekana yazaala abaana bano abamanyikiddwa; Wangi, Kyumu, Kyamanywa n’abalala bangi. Lwekana bweyafa omwanawe Wangi n’amusikira. Wangi naye yatuula mu Singo era yazaala abaana be bano; Katongole, Lwekana, Njuki, Kitaka, Kalibata, Ddungu, Mulindwa n’abalala bangi. Era Wangi naye yali ''Muweesi'' nga Jajjawe Kiswiga nekitaawe Lwekana. Nga Katongole akuze wamu nebagandabe abamu bayawukuna ku Kitaabwe Wangi nabamuleka e Kyankere ate bbo nebagenda basenga ku mitala Kyaninga, abalala nebeyongerayo nebasenga e Mabona. Kalibata ye yasenga ku lusozi Ngobya. Katongole ne bagandabe bonna baweesezanga ku ngyegoyego z’omugga Lusamule, oguyiwa amazzi mu Mugga omunene Mayanja. Wangi bweyafa mutabaniwe Katongole yeyamusikira. Naye Katongole yali ayagala nnyo Kitawe era nga munganzi nnyo. Kale kitaawe bweyafa omwezi gwali gwa ggabogabo (nga mwetolovu era nga gumemuka ng’enjuba), era kulwo Katongole yagaana okulya emmere mukyalawe gyeyali amutegekedde akawungeezi olw’okukungubagira kitaawe. Era ekiro ekyo yasula kukyoto teyesogga bulili. Olw’okujjukiranga olunaku kitaawe Wangi lweyafirako yagamba nti, “Nze n’abaana bange wamu Nabasumba yange bonna tetujja kulyanga kyagulo nga omwezi gwa ggabogabo.” Era akalombolombo kano kekavirako abaana nabazzukulu ba Katongole okuyitibwa ABAGABO. Era Katongole nabaanabe batandika enkola enkola eyokujjukiranga Wangi nabantu babwe abalala abaana nga babasibira ku mwezi gwe ggabogabo era wabangawo y'okutukuza emyoyo ate nokusabira abalala okufuna ebirungi, obugagga, amaka nebirala omuntu byeyabanga ayagala okwetuusaako. Emikolo gino gyamalanga ennaku ssatu nga omwezi ogwegabogabo (omujuvu) tegunavaayo n'endala ssatu nga guvuddeyo. <ref name=":1" /> Naguno gujjwa Abagabo akalombolombo kano bakasaamu ekitiibwa. == '''AB’ENTE N’OKUWEESA MU BUNYORO-KITARA:''' == Abaweesi (Blacksmith) omugaso gwamanyi nnyo mubyafaayo by’ Obukama bwa Bunyoro-Kitara wamu n’obwa Kabaka bwa Buganda. Omulimu gw’okuweesa guno Gwayamba nnyo okukulakulanya Bunyoro-Kitara muby’ obulimi, obusubuuzi, wamu neby’ amagye. Bunyoro-Kitara yakulakulana mangu ate nemanyika nnyo nga ensibuko yokuweesa n’okusanuusa ebyuma (metal working) mubitundu ebyetolodde enyanja Nalubaale. Kiswiga nabaanabe era nabantu bebatendekanga bebatambuzanga omulimu guno og’omugaso mu Bunyoro-Kitara.<ref>{{Cite book |last=Doyle |first=Shane |date=2011-12-08 |title=Winyi IV, Tito |url=https://doi.org/10.1093/acref/9780195301731.013.50217 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-530173-1}}</ref> Kigambibwa nti Kiswiga nabaanabe wamu nabaweesi beyalungamya mu mulimu guno bakola kinene okuyamba Rukidi Isingoma (Wasswa) okulwana era n’okufuuka Omubito (Omukulembeze) mu Bunyoro-Kitara. Anti Katongole neebanne balina amagezi agasukuluma mukuyiya era n’okusanuusa ebyuma okuva mu mayinja (Amatale). Bakoleranga Rukidi Isingoma ebyokulwanyisa ate n’okutendeka egyelye mukokozesa eby’okulwanyisa bino. Mubyokulwanyisa byebakolnga mwe mwali amafumu, engabo, obusaale, emitego, embazzi nebirala. Essassa lya Katongole lyali mu Singo ku mugga Lusamule okumpi ne Kibulala. Omugga Lusamule mutono naye guyiwa amazi gagwo mu mugga omunene Mayanja. Bali balina okubeera okumpi namazi, anti okuweesa bali beetaaga amayinja ate n’amazi ag’okuwoza ate n’okuyoyota byebabanga bawesezza. Omulimu omulala Oglala omukukutivu eri Katongole nabaanabe kwekulunda ente. == '''AMANNYA AGATUUMIBWA AB’EKIKA KY’ENTE:''' == '''AMANNYA AGATUMIBWA AB’ EKIKA KY ENTE''' Amannya ag’ekika ky’ Ente mangi nnyo. Waliwo agabasajja ate nagabakyala. Amannya agasinga gatuumibwa okuva mu milimu oba ebikolwa ba Jjajaffe bye byebakolanga ate n’ebyo ebyaliwo ne bye balabanga munsi mubudde obwo. Amannya gagwa mu biti bino; 1). Agaava kumilimu gwabwe ogw’okuweesa. 2). Agaava kumulimu gwabwe ogw’obulunzi. 3). Agaana mu ngero, oba ag’okugereesa. 4). Agaava mu byaliwo munsi mubudde obwo. 5). Agaava mu Mikago - emikwano. 6). Agaava mukubbula. {| class="wikitable" | valign="top" | {| class="wikitable" | colspan="4" valign="top" |'''AMANNYA G'ABASAJJA''' |- | valign="top" |Aligaweesa | valign="top" |Katema Kansinjo | valign="top" |Lwesabula | valign="top" |Nnyondo |- | valign="top" |Bagonza Kyesero | valign="top" |Katongole | valign="top" |Maganagante | valign="top" |Nsasi |- | valign="top" |Bakaze | valign="top" |Kawaganya | valign="top" |Maganda | valign="top" |Nsinjo |- | valign="top" |Balirondo Bbalakka | valign="top" |Kaweesi | valign="top" |Magezi Ntake | valign="top" |Ntensibe |- | valign="top" |Balunonyeza Mbazzi | valign="top" |Kaweewo | valign="top" |Manda | valign="top" |Ntwata |- | valign="top" |Balyanente | valign="top" |Kayaabula | valign="top" |Mbajo | valign="top" |Ssaaka Kyuma |- | valign="top" |Balyangente | valign="top" |Kayima | valign="top" |Mbalire | valign="top" |Ssazi |- | valign="top" |Bazziwe | valign="top" |Kiganda | valign="top" |Mivubo Gyabaweesi | valign="top" |Ssebiragala |- | valign="top" |Biraalo | valign="top" |Kigodo | valign="top" |Miwanda | valign="top" |Ssebugenyi |- | valign="top" |Birigenda Bitalo | valign="top" |Kigulenkumbi | valign="top" |Mpijja | valign="top" |Ssebuuma |- | valign="top" |Biriggwa | valign="top" |Kitasse Muyima | valign="top" |Mugaati | valign="top" |Ssebyanzi |- | valign="top" |Bivuge Ebidde | valign="top" |Kitunzi | valign="top" |Mugabo | valign="top" |Ssebyayi |- | valign="top" |Bubugga | valign="top" |Kityamuweesi | valign="top" |Muganji | valign="top" |Ssekikubo Kitutente |- | valign="top" |Buggala Nziji | valign="top" |Kiwanyizi | valign="top" |Mugenyi | valign="top" |Ssekyanzi |- | valign="top" |Bukulu Bwante | valign="top" |Kyewalyanga | valign="top" |Mugenyi Asooka | valign="top" |Ssemaganda |- | valign="top" |Buuma | valign="top" |Kyuma | valign="top" |Mugonyi | valign="top" |Ssemanda Agemenyambazzi |- | valign="top" |Bwebale | valign="top" |Lubowa | valign="top" |Mugonza | valign="top" |Ssemata |- | valign="top" |Byuma | valign="top" |Lugasa | valign="top" |Mukimba | valign="top" |Ssempijja |- | valign="top" |Ddungu | valign="top" |Lugomugenyi | valign="top" |Mukooza | valign="top" |Ssenkomera |- | valign="top" |Enteweraga | valign="top" |Lugonvu | valign="top" |Mulema | valign="top" |Ssennyondo |- | valign="top" |Jjesero | valign="top" |Lujuna | valign="top" |Muliro Gwassasa | valign="top" |Ssente |- | valign="top" |Kagayo | valign="top" |Lukyamuzi | valign="top" |Munyagwa | valign="top" |Ssenyana |- | valign="top" |Kagodo | valign="top" |Luliiramunnyana | valign="top" |Musubire | valign="top" |Ssenyondo |- | valign="top" |Kajimbo | valign="top" |Lutangirante | valign="top" |Musumba | valign="top" |Sserugo |- | valign="top" |Kajojo | valign="top" |Luweesi | valign="top" |Mutagubya | valign="top" |Sseruwugge |- | valign="top" |Kakinda | valign="top" |Luwerekera | valign="top" |Muweesi | valign="top" |Ssessazi |- | valign="top" |Kakooza | valign="top" |Luwondera | valign="top" |Muwulya | valign="top" |Ssewalinte |- | valign="top" |Kalegga | valign="top" |Luwugge | valign="top" |Muyira | valign="top" |Ssewannyana |- | valign="top" |Kalugo | valign="top" |Luyima | valign="top" |Mwesezi | valign="top" |Ssewante |- | valign="top" |Kaluma | valign="top" |Lwabisaka | valign="top" |Mwota Ssubi | valign="top" |Tteero Kibira |- | valign="top" |Kaluusi | valign="top" |Lwasamayinja) | valign="top" |Nakaana | valign="top" |Wangi Mu Lubaale |- | valign="top" |Kannyambo | valign="top" |Lwasampijja | valign="top" |Nduusi | valign="top" |Wante Talina Kabi |- | valign="top" |Kasibante | valign="top" |Lwebuga | valign="top" |Njagala | valign="top" |Zzalugo Teziyomba |} | valign="top" | {| class="wikitable" | colspan="4" valign="top" |'''AMANNYA G'ABAKYALA''' |- | valign="top" |Nabagabo | valign="top" |Nakyanzi | valign="top" |Namugenyi | valign="top" |Natoolo |- | valign="top" |Nabagonza | valign="top" |Nakyesero | valign="top" |Namugonza | valign="top" |Natteero |- | valign="top" |Nabakooza | valign="top" |Nakyuma | valign="top" |Namugonza | valign="top" |Navvumbe |- | valign="top" |Nabalamazi | valign="top" |Nalugo | valign="top" |Namukimba | valign="top" |Nawangi |- | valign="top" |Nabasumba | valign="top" |Nalujjuna | valign="top" |Namukooza | valign="top" |Nawante |- | valign="top" |Nabatongole | valign="top" |Nalukwanzi | valign="top" |Namusambante | valign="top" |Nnannyana |- | valign="top" |Nabaweesi | valign="top" |Nalusira | valign="top" |Namusubire | valign="top" |Nnyana |- | valign="top" |Nabbona | valign="top" |Naluweesi | valign="top" |Namusumba | valign="top" |Terinakabi |- | valign="top" |Nabide | valign="top" |Naluwugge | valign="top" |Namuvubo | valign="top" |Wannyana |- | valign="top" |Nabiragala | valign="top" |Naluyijja | valign="top" |Namuweesi | valign="top" | |- | valign="top" |Nabiralo | valign="top" |Naluyima | valign="top" |Namuwulya | valign="top" | |- | valign="top" |Nabiwata | valign="top" |Namagana | valign="top" |Namuyingo | valign="top" | |- | valign="top" |Nabugenyi | valign="top" |Namaganda | valign="top" |Namuyira | valign="top" | |- | valign="top" |Nabuuma | valign="top" |Namalyante | valign="top" |Namuyira | valign="top" | |- | valign="top" |Nabuuma | valign="top" |Namanda | valign="top" |Nanduusi | valign="top" | |- | valign="top" |Nabuyungo | valign="top" |Namasiriba | valign="top" |Nanjagala | valign="top" | |- | valign="top" |Nabyanzi | valign="top" |Namata | valign="top" |Nanjuki | valign="top" | |- | valign="top" |Nabyuma | valign="top" |Nambaje | valign="top" |Nankomera | valign="top" | |- | valign="top" |Naggana | valign="top" |Nambalire | valign="top" |Nankuuwe | valign="top" | |- | valign="top" |Najjesero | valign="top" |Namivubo | valign="top" |Nankwale | valign="top" | |- | valign="top" |Nakabiga | valign="top" |Namiwanda | valign="top" |Nannume | valign="top" | |- | valign="top" |Nakaddu | valign="top" |Namiwanda | valign="top" |Nannyondo | valign="top" | |- | valign="top" |Nakagodo | valign="top" |Namiyingo | valign="top" |Nansasi | valign="top" | |- | valign="top" |Nakasibante | valign="top" |Namiyingo | valign="top" |Nansawa | valign="top" | |- | valign="top" |Nakate | valign="top" |Nampera | valign="top" |Nansinjo | valign="top" | |- | valign="top" |Nakaweesi | valign="top" |Nampijja | valign="top" |Nantensibe | valign="top" | |- | valign="top" |Nakayima | valign="top" |Nampomero | valign="top" |Nantwatwa | valign="top" | |- | valign="top" |Nakayingo | valign="top" |Namugaati | valign="top" |Nanyondo | valign="top" | |- | valign="top" |Nakayondo | valign="top" |Namugabo | valign="top" |Nassaazi | valign="top" | |- | valign="top" |Nakinja | valign="top" |Namuganji | valign="top" |Nassasa | valign="top" | |- | valign="top" |Nabagabo | valign="top" |Nakyanzi | valign="top" |Namugenyi | valign="top" |Natoolo |} <nowiki>*</nowiki>Nakayima – Lino lyali Linnya lya mmandwa ya Kabaka Ndawula eyaberanga ku lusozi Mudende |} == '''KATONGOLE N’ABAANABE BAWANGANGUKA OKUVA E’BUNYORO:''' == Olwali olwo nga ente mukiraro kya Katongole ezaala enyanja nga telina mukira. Ente bwetutyo yali terabwangako mukiralo kyonna era Katongole yamutiisa nnyo. Ente eno etalina mukira yali erabika bubi nnyo era ng’ebeera yetoloddwa ensowera. Abaana ba Katongole ente eno nga tebaagala kugitunulako oba kugitwala kutale kugirunda nante ndala. Katongole ente eno teyagyagala nakatono era yagamba abaanabe nti, “Ente eno nebwerikula tewabanga n’omu annywa amata gaayo oba okulya ennyama yaayo. Bwatyo Katongole nafuula Ente etalina mukira ey’omuziro era akabonero kaabwe akabawula kubantu abalala n’okutusa kati. Naguno gujjwa bazzukulu ba Katongole Abagabo be Mulema tebalya nnyama y’ensolo yonna ezaalibwa nga terina mukira. Nebweliba tooke ona gonja emissa nelitayisayo mpumumpu Abagabo tebalirya. Era akalombolombo kano kagenda nekitundu erisibiddwa nerikunguyira nga teririna kaayi kasoolobyeko, anti nalyo Abagabo ebiriimu tebalirya. Enti eyo etalina mukira ng’ezzaliddwa yasomba bangi okujja okugyerabirako. Naye mwabo mwemwali nebatayagaliza Katongole. Omu kwabo yali mulaguzi w’ Omukama wa Bunyoro-Kitara. Bweyawulira ekyagudde mukiraro kya Katongole nagamba Omukama nti toddamu kunywa mata gava wa Katongole anti bwonaganywa oba kweletera ebizibu. Era yasalako Katongole ebigambo bingi ebyamukyayisa Omukama wa Bunyoro. Ebyafaayo ebinyumizibwa ebirala bigamba nti Katongole ne muganda we Lukyamuzi baali balangira mu Bwakabaka bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] Kitara. Mukulu waabwe yali [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) mu kiseera ekyo, gwe baayambako okutwala entebe mu ntalo z’obulangira nga bakola amafumu n’obusaale obw’omulembe ebyasukkuluma mu buddu obwo. <ref name=":1" /> Katongole yagwa mu mukwano noomu kubakyala b’ [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]]. Omukyala Ono lwali olwo nafuna olubuto. [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] bwe yakitegeera, yasunguwala nnyo n’alagira Katongole attibwe, wamu Namuli muntu eyali lusegere lwa Katongole omwali [[:en:Prince|Abalangira]] / [[:en:Princess|Abambejja]]. Katongole ne Lukyamuzi abaali bafulumye nga banoonya ''amayinja ga Matale'' (amayinja mwe baggya ebyuma okukola [[:en:Spear|amafumu]] [[:en:Princess|n'obusaale]] ) nga badda eka bategeezebwa ku busungu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|bw'Omukama]] n'ekiragiro ky'okutta Katongole. Lukyamuzi yali ku lusegere nnyo ne Katongole era yasalawo okubeera ku ludda lwe neyewaayo eri obukambwe n'okubonerezebwa kw'Omukama <ref name=":1" /> Ab’oluganda bano bombi baayolekera Obwakabaka bwa Buganda nga [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] oweebirubirirwa mu bwakaba obuto yayagala okusukuluma ku maanyi ga Bunyoro ng’ayita mu ntalo z’okuwamba ettaka. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yabaaniriza n’abawa ettaka e Ssingo gye baasooka okusenga. Era baalondebwa okukola amafumu n’ebyuma ebirala ebikozesebwa mu ntalo. Okunonyezebwa n'omutango byasigala ku mitwe gyaabwe e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] kale nga balina okusenguka ennyo era nga balina kwekweka buli kiseera. Katongole yali akyali mu kweraliikirira n’okutya nti olunaku lumu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] ayinza okusindika abasajja bamunoonye n’ab’omu maka ge n’abatta. Olw’okutya kuno, baayongera okwolekera Obukiikaddyo mu buziba bwa [[:en:Buganda|Buganda]] gye baayingira ekibira ky’e Teero ne basulayo okumala ekiseera. Oluvannyuma lw’okuva e Teero, [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yawa Katongole n’ab’omu maka ge ettaka ku mugga okumpi ne Teero ku Lubalama [[:en:Lake_Nalubaale|lw’ennyanja Nalubaale]] ( [[:en:Lake_Victoria|Ennyanja Victoria]] ). Baayolekera e [[:en:Buddu|Buddu]] nga bwe banoonya ''Amatale'' (olwazi mwe bagyanga ebyuma). Baasenga e Bijja kati webayita Bikira gye baali basobola okuva okugenda nga boolekera embalama [[:en:Lake_Victoria|z’ennyanja Victoria]] emirundi mingi okunoonya Amatale. Amatale gasangibwa mu bungi okumpi n’emyalo ku [[:en:Lake_Victoria|nnyanja Victoria]] mu kifo ekiyitibwa Mulema. <ref name=":1" /> Olw’okuba Katongole yali akaddiye, kyali kizibu okusitula amayinja okumala ebbanga eddene okutuuka e Bijja, kwe kusalawo ye ne batabani be okusenga e Mulema nga baleka Mutagubya ne Nakana okwetoloola Bijja. Mutagubya yakomekkerezza e Nkenge nga mu kiseera kino waliwo entebe ya Mutaba ow’Ekika ky’e Nte. Katongole yaziikibwa e Mulema era ebyafaayo bigamba nti waliwo [[:en:Baobab_tree|omuti omunene ogwa baobab]] ogwamera mu maaso g’entaana ye era n’okutuusa kati guyimiridde. Ate era kigambibwa nti [[:en:Spear|effumu]] lya Katongole n'ensinjo (ekintu ekikozesebwa okusala ebyuma ebyokya) biziikibwa wansi w'omuti guno. Omuti guno gwakozesebwanga mu mikolo mingi egya Bagabo nga okujaguza omwezi omujjuvu. Mu kiseera kino, tewali muntu akakasa watuufu wali ntaana ya Katongole weyali. <ref name=":1" /> == Laba na bino == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'E Mpindi]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'E Mpologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'O Lugave]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'E Nvubu]] * [[Njovu Clan|Ekika ky'E Njovu]] == Ebijjuliziddwamu == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] 0kuiqqn9v86hxswmq0fgpiq9oyx4wki 73868 73863 2026-09-05T17:10:05Z Thomas Katongole Lwebuga 11684 /* ENSIBUKO Y’EKIKA KY’ENTE: */ 73868 wikitext text/x-wiki == '''EKIKA KY’ENTE ''(COW CLAN)'':''' == Ekika ky’ Enter kye kimu ku [[:en:Clan|bika]] atanu mwebibiri (52 clans) ebisangaibwa mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]]. Omukulu w’ekika Ky’ Ente ye Mutaka Katongole-Mugatta. Jajja we kika Katongole agambibwa nti yava mu [[:en:Bunyoro_kingdom|Bwakabaka / Obukama bwa Bunyoro-Kitara]]. Entebe y’Omutaka Katongole akulira ekika ky’ Ente esangibwa Mulema mu Buddu. <ref>{{Cite web |title=Nte History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104042/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |url-status=dead }}</ref> Mulema kyalo ekisangibwa ku njegoyego y’ebugwanjuba y’enyanja Nalubaala (Lake Victoria). Jjajja w’ekika ky’Ente owokuntiko Omutaka Katongole ava mu Bagabo b’e Mulema. Era kyekyo lwaki Katongole yeddira Nte Nkuggu (etalina mukira). Ebikwata ku Kika ky’ Ente bingi era e Kika kino kirina emitindo gy’ Ente ezeddirwa bingi. Buli mutindo nabuli siga mu Kika birina obuzaale, ennono, wamu n’obulombolombo ebyawukana. Naye newnkubadde nga Ente ezeddirwa nyingi naye Omutaka Katongole - Mugatta ye Katikkiro we Kika ky’ Ente. Era buli mutindo guyita mu Katongole okweyunga kubika ebirala mu Bwakabaka bwa Buganda okutuuka eri Ssabasajja Kabaka, Ssabataka wa Buganda. Entegeka eno ab’ Ente okuba n’obukulembeze obumu kyatekebwawo Ssabasajja Ssekabaka Daudi Chwa II - anti yagamba nti “buli Nte esobola okuzala ginawayo”. Era Ssabasajja yali mutuufu enti Ente Enkuggu (etalina mukira) eyinza okuzaala Ente eya Kayinda, oba eya Busito, oba eya Lubombwe. == '''ABETUTUMU MU EKIKA KY’ENTE MU BUGANDA:''' == Abente be bazaala Ssekabaka Edward Frederick William David Walugembe Mutebi Luwangula Muteesa II (19 November 1924 – 21 November 1969). Ssekabaka Muteesa II yalinnya ku Namulondo ya Buganda nga 22 November 1939.  Ssekabaka Muteesa II yayali Pulesidenti wa Uganda eyasooka  okuva mu 1962 okutuuka mu 1966 Milton Obote lweyamujjako obuyinza mu kikangabwa. Maama we Ssekabaka Muteesa yayali Nnabagereka Irene Drusila Namaganda -- (November 11, 1896 – September 15, 1957). Nnabagereka Irene Drusila Namaganda yayali omukyala omukulu owa Ssekabaka Daudi Chwa II. Ate era yafuuka Namasole wa Buganda nga mutabaniwe Ssekabaka Muteesa II atudde ku Namulondo. Bakadde ba Nnabagereka Irene Drusila Namaganda yeyali omwami Yonasani Kayizi (1870 - 1930), ne mukyalawe Ketula Nakato Kayizi (1875 – 1959) abavanga mu Buddu. Omuzilante Kayizi yali Mwawule era Yamuna obwawule mu 1896 nga ye mwawule eyasooka mu Buganda.<ref>{{Cite web |url=https://www.wikitree.com/wiki/Kaidzi-1 |access-date=2026-09-05 |website=www.wikitree.com}}</ref> == '''AMASIGA / EMITINDIRO GY’ EKIKA KY’ ENTE:''' == Ekika ky’ Ente kirimu amasiga agamanyiddwa mu Butongole musanvu (7).<ref>{{Cite book |last=Baral |first=Gehanath |date=2023 |title=Fluid Therapy in Labor |url=https://doi.org/10.1007/978-981-19-6145-8_44 |last2=Singh |first2=Ekika |publisher=Springer Nature Singapore |isbn=978-981-19-6144-1 |location=Singapore |pages=621–631}}</ref> Abantu bonna ebeddira Ente bakulemberwa Katongole-Mugatta (Omukulu ow'ekika ky'E Nte). Buli siga mu kika Ky ‘Ente lirina Omutaka era omukulu wesiga era ono yayunga esiga eri Katongole-Mugatta. Buli siga lirondoola obulombolombo n'empisa zaakyo. Gano wamanga ge masiga mu kika ky’ Ente agasinga okumanyika ennyo newankudde nga ekika kirina n’emitindiro emilala mingi. # '''Ente Enkuggu oba Enkunku''': Eno ye Nte ezalibwa [[:en:Cow|nga]] telina mukira. Abeddira Ente eno tebalya n Yama ya Nte talina mukira. Era tabalyanga kintu kyonna oba ettu erisibiddwa nga tekuli kaayi kayiseeko kuliwa ogwalibadde omukira. # '''Ente ya Lubombwe''': Eno ye Nte efaananamu nga Entulege ku Ddiba lyayo. # '''Ente ya Kaasa''': Eno ye Ente eriko ebbala eryeru ku mutwe. # '''Ente y’ Obusito''': Eno ye Nte eddamu okuwaka oba okuweeka nga tewannayita nnaku mwenda nga emaze okuzaala. Abeddira Ente eno tebanywa mata gavudde munte eno. # '''Ente ya Kayinda:''' Eno ye Nte erina omugongo omuddugavu oba Kawembawemba okuva ku mutwe okutuuka ku mukira. # '''Ente y’ Ekiganja''': Eno ye Nte erina ekinuulo ekimu kiddugavu ekirala kyeru. <ref name=":1">{{Cite web |title=Nte |url=https://www.obutaka.com/en/clans/nte |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104041/https://www.obutaka.com/en/clans/nte |url-status=dead }}</ref> # '''Ente e Mpuula''': ENo ye Nte ebeera neddiba eriringa ettosi. Ssekabaka Daudi Chwa II yagatta abeddira Ente ez’emitindo gino gyonna mu Kika kimu eky’Ente nga kikulirwa Omutaka Katongole - Mugatta. Naye buli mutindo gulina amasiga gagwo ageetuukira ku Katongole. Era buli mutindo gulina era gukuuma obujajja, ennono wamu n’obulombolombo obwago. == '''EBIKULU EBIKWATA KU KIKA KY’ENTE:''' == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika | Nte |- | Akabiro | Ŋŋaali |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka). | Katongole Muggata |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) | Mulema, [[Buddu]] |- | Omubala | # Wante talina kabi. Mbadde ngaleeta (amata), omusumba aganywedde. # Ekyuma nkiridde, n'omukimba (omusaala) ngulidde. # Bwembirya, bwembiwoza, binsanga mu ssasa. <ref name=":1" /> |} == '''ENSIBUKO Y’EKIKA KY’ENTE:''' == Kigambibwa mubyafaayo nti omu kubasajja abwerekera Kabaka Kintu Kato ne Mugandawe Omukama Rukidi Isingoma (Wasswa) nga bajja munsi eno Jajja eyavaamu abantu abeddira Ente Enkuggu abali mu Buganda Kati yajja awerekera abalangira bano ababiri. Era kigamibibwa nti Kintu Kato ne Rukidi Isingoma bwebaava mu Abisiniya basooka kusisira mu Masaba (Mount Elgon - Elgonyi). Baali banonya ekitundu ekirimu obulamu wamu namatale amalungi. Anti omusajja eyawerekera ba Ssekabaka bano eyali ayitibwa Kiswiga yali Muweesi mukugu. Kintu Kato bweyatuuka mu Muwawa oluvanyuma gyetuuma Buganda, yayawukana ne mugandawe Rukidi Isingoma. Kintu yasigala mu Muwawa (Buganda), ate munne Rukidi Isingoma neyeyngerayo era nakkalira e Bunyoro. Abantu abalala Kintu ne Rukidi bebajja nabo beyawuzaamu, abantu abamu ne basigala ne Kabaka Kintu, ate abalala nebagenda ne Rukidi Wasswa eyalya Obukama bwa Bunyoro-Kitala. Abagenda n’Omukama Rukidi Wasswa mwemwali ne Jajja wekika ky’Ente Kiswiga.<ref>{{Cite book |date=2023-03-02 |title=Katikkiro, n. |url=https://doi.org/10.1093/oed/1122807463 |publisher=Oxford University Press}}</ref> Rukidi Isingoma (Wasswa) nga atuuse e Bunyoro yakuba embugaye e Kibulala mu Singo, era Naalya Obukama bwa Bunyoro-Kitara nayitibwa Omukama Rukidi Chwamale Mwanga Winyi. Ono yeyafuuka Omukama Isingoma (Wasswa) Mugaga Rukidi eyatandika obukulembeze bwa Babito mu Bunyoro-Kitara. Omukama Rukidi yawa musajjawe Kiswiga ettaka ku mutala Kyankere eriri mu Ssingo, anti Kiswiga yali ''Muweesi'' ate nga mu Ssingo mwalimu amayinja gebayitanga amatale nga mangi ddala. Kiswiga yeyawesezanga Omukama Rukidi amafumu, obwambe, nebintu ebirala. Kiswiga yakolanga ebintu bingi muno mwemwali; okukola amafumu, enkumbi, obwambe, okuweta obukomo bwabambejja ate nendege zabalangira. Ku Kyankere Kiswiga gyeyazalira abaana be bano; Lwekana, Bwebale, Kaweesi, Kagolo era nabalala bangi. Kiswiga bweyafa omwanawe Lwekana yeyamusikira. Lwekana nga amaze okusikira kitaawe Kiswiga naye yatuula ku kyalo Kyankere nakkalira. Lwekana yazaala abaana bano abamanyikiddwa; Wangi, Kyumu, Kyamanywa n’abalala bangi. Lwekana bweyafa omwanawe Wangi n’amusikira. Wangi naye yatuula mu Singo era yazaala abaana be bano; Katongole, Lwekana, Njuki, Kitaka, Kalibata, Ddungu, Mulindwa n’abalala bangi. Era Wangi naye yali ''Muweesi'' nga Jajjawe Kiswiga nekitaawe Lwekana. Nga Katongole akuze wamu nebagandabe abamu bayawukuna ku Kitaabwe Wangi nabamuleka e Kyankere ate bbo nebagenda basenga ku mitala Kyaninga, abalala nebeyongerayo nebasenga e Mabona. Kalibata ye yasenga ku lusozi Ngobya. Katongole ne bagandabe bonna baweesezanga ku ngyegoyego z’omugga Lusamule, oguyiwa amazzi mu Mugga omunene Mayanja. Wangi bweyafa mutabaniwe Katongole yeyamusikira. Naye Katongole yali ayagala nnyo Kitawe era nga munganzi nnyo. Kale kitaawe bweyafa omwezi gwali gwa ggabogabo (nga mwetolovu era nga gumemuka ng’enjuba), era kulwo Katongole yagaana okulya emmere mukyalawe gyeyali amutegekedde akawungeezi olw’okukungubagira kitaawe. Era ekiro ekyo yasula kukyoto teyesogga bulili. Olw’okujjukiranga olunaku kitaawe Wangi lweyafirako yagamba nti, “Nze n’abaana bange wamu Nabasumba yange bonna tetujja kulyanga kyagulo nga omwezi gwa ggabogabo.” Era akalombolombo kano kekavirako abaana nabazzukulu ba Katongole okuyitibwa ABAGABO. Era Katongole nabaanabe batandika enkola enkola eyokujjukiranga Wangi nabantu babwe abalala abaana nga babasibira ku mwezi gwe ggabogabo era wabangawo y'okutukuza emyoyo ate nokusabira abalala okufuna ebirungi, obugagga, amaka nebirala omuntu byeyabanga ayagala okwetuusaako. Emikolo gino gyamalanga ennaku ssatu nga omwezi ogwegabogabo (omujuvu) tegunavaayo n'endala ssatu nga guvuddeyo. <ref name=":1" /> Naguno gujjwa Abagabo akalombolombo kano bakasaamu ekitiibwa. == '''AB’ENTE N’OKUWEESA MU BUNYORO-KITARA:''' == Abaweesi (Blacksmith) omugaso gwamanyi nnyo mubyafaayo by’ Obukama bwa Bunyoro-Kitara wamu n’obwa Kabaka bwa Buganda. Omulimu gw’okuweesa guno Gwayamba nnyo okukulakulanya Bunyoro-Kitara muby’ obulimi, obusubuuzi, wamu neby’ amagye. Bunyoro-Kitara yakulakulana mangu ate nemanyika nnyo nga ensibuko yokuweesa n’okusanuusa ebyuma (metal working) mubitundu ebyetolodde enyanja Nalubaale. Kiswiga nabaanabe era nabantu bebatendekanga bebatambuzanga omulimu guno og’omugaso mu Bunyoro-Kitara.<ref>{{Cite book |last=Doyle |first=Shane |date=2011-12-08 |title=Winyi IV, Tito |url=https://doi.org/10.1093/acref/9780195301731.013.50217 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-530173-1}}</ref> Kigambibwa nti Kiswiga nabaanabe wamu nabaweesi beyalungamya mu mulimu guno bakola kinene okuyamba Rukidi Isingoma (Wasswa) okulwana era n’okufuuka Omubito (Omukulembeze) mu Bunyoro-Kitara. Anti Katongole neebanne balina amagezi agasukuluma mukuyiya era n’okusanuusa ebyuma okuva mu mayinja (Amatale). Bakoleranga Rukidi Isingoma ebyokulwanyisa ate n’okutendeka egyelye mukokozesa eby’okulwanyisa bino. Mubyokulwanyisa byebakolnga mwe mwali amafumu, engabo, obusaale, emitego, embazzi nebirala. Essassa lya Katongole lyali mu Singo ku mugga Lusamule okumpi ne Kibulala. Omugga Lusamule mutono naye guyiwa amazi gagwo mu mugga omunene Mayanja. Bali balina okubeera okumpi namazi, anti okuweesa bali beetaaga amayinja ate n’amazi ag’okuwoza ate n’okuyoyota byebabanga bawesezza. Omulimu omulala Oglala omukukutivu eri Katongole nabaanabe kwekulunda ente. == '''AMANNYA AGATUUMIBWA AB’EKIKA KY’ENTE:''' == '''AMANNYA AGATUMIBWA AB’ EKIKA KY ENTE''' Amannya ag’ekika ky’ Ente mangi nnyo. Waliwo agabasajja ate nagabakyala. Amannya agasinga gatuumibwa okuva mu milimu oba ebikolwa ba Jjajaffe bye byebakolanga ate n’ebyo ebyaliwo ne bye balabanga munsi mubudde obwo. Amannya gagwa mu biti bino; 1). Agaava kumilimu gwabwe ogw’okuweesa. 2). Agaava kumulimu gwabwe ogw’obulunzi. 3). Agaana mu ngero, oba ag’okugereesa. 4). Agaava mu byaliwo munsi mubudde obwo. 5). Agaava mu Mikago - emikwano. 6). Agaava mukubbula. {| class="wikitable" | valign="top" | {| class="wikitable" | colspan="4" valign="top" |'''AMANNYA G'ABASAJJA''' |- | valign="top" |Aligaweesa | valign="top" |Katema Kansinjo | valign="top" |Lwesabula | valign="top" |Nnyondo |- | valign="top" |Bagonza Kyesero | valign="top" |Katongole | valign="top" |Maganagante | valign="top" |Nsasi |- | valign="top" |Bakaze | valign="top" |Kawaganya | valign="top" |Maganda | valign="top" |Nsinjo |- | valign="top" |Balirondo Bbalakka | valign="top" |Kaweesi | valign="top" |Magezi Ntake | valign="top" |Ntensibe |- | valign="top" |Balunonyeza Mbazzi | valign="top" |Kaweewo | valign="top" |Manda | valign="top" |Ntwata |- | valign="top" |Balyanente | valign="top" |Kayaabula | valign="top" |Mbajo | valign="top" |Ssaaka Kyuma |- | valign="top" |Balyangente | valign="top" |Kayima | valign="top" |Mbalire | valign="top" |Ssazi |- | valign="top" |Bazziwe | valign="top" |Kiganda | valign="top" |Mivubo Gyabaweesi | valign="top" |Ssebiragala |- | valign="top" |Biraalo | valign="top" |Kigodo | valign="top" |Miwanda | valign="top" |Ssebugenyi |- | valign="top" |Birigenda Bitalo | valign="top" |Kigulenkumbi | valign="top" |Mpijja | valign="top" |Ssebuuma |- | valign="top" |Biriggwa | valign="top" |Kitasse Muyima | valign="top" |Mugaati | valign="top" |Ssebyanzi |- | valign="top" |Bivuge Ebidde | valign="top" |Kitunzi | valign="top" |Mugabo | valign="top" |Ssebyayi |- | valign="top" |Bubugga | valign="top" |Kityamuweesi | valign="top" |Muganji | valign="top" |Ssekikubo Kitutente |- | valign="top" |Buggala Nziji | valign="top" |Kiwanyizi | valign="top" |Mugenyi | valign="top" |Ssekyanzi |- | valign="top" |Bukulu Bwante | valign="top" |Kyewalyanga | valign="top" |Mugenyi Asooka | valign="top" |Ssemaganda |- | valign="top" |Buuma | valign="top" |Kyuma | valign="top" |Mugonyi | valign="top" |Ssemanda Agemenyambazzi |- | valign="top" |Bwebale | valign="top" |Lubowa | valign="top" |Mugonza | valign="top" |Ssemata |- | valign="top" |Byuma | valign="top" |Lugasa | valign="top" |Mukimba | valign="top" |Ssempijja |- | valign="top" |Ddungu | valign="top" |Lugomugenyi | valign="top" |Mukooza | valign="top" |Ssenkomera |- | valign="top" |Enteweraga | valign="top" |Lugonvu | valign="top" |Mulema | valign="top" |Ssennyondo |- | valign="top" |Jjesero | valign="top" |Lujuna | valign="top" |Muliro Gwassasa | valign="top" |Ssente |- | valign="top" |Kagayo | valign="top" |Lukyamuzi | valign="top" |Munyagwa | valign="top" |Ssenyana |- | valign="top" |Kagodo | valign="top" |Luliiramunnyana | valign="top" |Musubire | valign="top" |Ssenyondo |- | valign="top" |Kajimbo | valign="top" |Lutangirante | valign="top" |Musumba | valign="top" |Sserugo |- | valign="top" |Kajojo | valign="top" |Luweesi | valign="top" |Mutagubya | valign="top" |Sseruwugge |- | valign="top" |Kakinda | valign="top" |Luwerekera | valign="top" |Muweesi | valign="top" |Ssessazi |- | valign="top" |Kakooza | valign="top" |Luwondera | valign="top" |Muwulya | valign="top" |Ssewalinte |- | valign="top" |Kalegga | valign="top" |Luwugge | valign="top" |Muyira | valign="top" |Ssewannyana |- | valign="top" |Kalugo | valign="top" |Luyima | valign="top" |Mwesezi | valign="top" |Ssewante |- | valign="top" |Kaluma | valign="top" |Lwabisaka | valign="top" |Mwota Ssubi | valign="top" |Tteero Kibira |- | valign="top" |Kaluusi | valign="top" |Lwasamayinja) | valign="top" |Nakaana | valign="top" |Wangi Mu Lubaale |- | valign="top" |Kannyambo | valign="top" |Lwasampijja | valign="top" |Nduusi | valign="top" |Wante Talina Kabi |- | valign="top" |Kasibante | valign="top" |Lwebuga | valign="top" |Njagala | valign="top" |Zzalugo Teziyomba |} | valign="top" | {| class="wikitable" | colspan="4" valign="top" |'''AMANNYA G'ABAKYALA''' |- | valign="top" |Nabagabo | valign="top" |Nakyanzi | valign="top" |Namugenyi | valign="top" |Natoolo |- | valign="top" |Nabagonza | valign="top" |Nakyesero | valign="top" |Namugonza | valign="top" |Natteero |- | valign="top" |Nabakooza | valign="top" |Nakyuma | valign="top" |Namugonza | valign="top" |Navvumbe |- | valign="top" |Nabalamazi | valign="top" |Nalugo | valign="top" |Namukimba | valign="top" |Nawangi |- | valign="top" |Nabasumba | valign="top" |Nalujjuna | valign="top" |Namukooza | valign="top" |Nawante |- | valign="top" |Nabatongole | valign="top" |Nalukwanzi | valign="top" |Namusambante | valign="top" |Nnannyana |- | valign="top" |Nabaweesi | valign="top" |Nalusira | valign="top" |Namusubire | valign="top" |Nnyana |- | valign="top" |Nabbona | valign="top" |Naluweesi | valign="top" |Namusumba | valign="top" |Terinakabi |- | valign="top" |Nabide | valign="top" |Naluwugge | valign="top" |Namuvubo | valign="top" |Wannyana |- | valign="top" |Nabiragala | valign="top" |Naluyijja | valign="top" |Namuweesi | valign="top" | |- | valign="top" |Nabiralo | valign="top" |Naluyima | valign="top" |Namuwulya | valign="top" | |- | valign="top" |Nabiwata | valign="top" |Namagana | valign="top" |Namuyingo | valign="top" | |- | valign="top" |Nabugenyi | valign="top" |Namaganda | valign="top" |Namuyira | valign="top" | |- | valign="top" |Nabuuma | valign="top" |Namalyante | valign="top" |Namuyira | valign="top" | |- | valign="top" |Nabuuma | valign="top" |Namanda | valign="top" |Nanduusi | valign="top" | |- | valign="top" |Nabuyungo | valign="top" |Namasiriba | valign="top" |Nanjagala | valign="top" | |- | valign="top" |Nabyanzi | valign="top" |Namata | valign="top" |Nanjuki | valign="top" | |- | valign="top" |Nabyuma | valign="top" |Nambaje | valign="top" |Nankomera | valign="top" | |- | valign="top" |Naggana | valign="top" |Nambalire | valign="top" |Nankuuwe | valign="top" | |- | valign="top" |Najjesero | valign="top" |Namivubo | valign="top" |Nankwale | valign="top" | |- | valign="top" |Nakabiga | valign="top" |Namiwanda | valign="top" |Nannume | valign="top" | |- | valign="top" |Nakaddu | valign="top" |Namiwanda | valign="top" |Nannyondo | valign="top" | |- | valign="top" |Nakagodo | valign="top" |Namiyingo | valign="top" |Nansasi | valign="top" | |- | valign="top" |Nakasibante | valign="top" |Namiyingo | valign="top" |Nansawa | valign="top" | |- | valign="top" |Nakate | valign="top" |Nampera | valign="top" |Nansinjo | valign="top" | |- | valign="top" |Nakaweesi | valign="top" |Nampijja | valign="top" |Nantensibe | valign="top" | |- | valign="top" |Nakayima | valign="top" |Nampomero | valign="top" |Nantwatwa | valign="top" | |- | valign="top" |Nakayingo | valign="top" |Namugaati | valign="top" |Nanyondo | valign="top" | |- | valign="top" |Nakayondo | valign="top" |Namugabo | valign="top" |Nassaazi | valign="top" | |- | valign="top" |Nakinja | valign="top" |Namuganji | valign="top" |Nassasa | valign="top" | |- | valign="top" |Nabagabo | valign="top" |Nakyanzi | valign="top" |Namugenyi | valign="top" |Natoolo |} <nowiki>*</nowiki>Nakayima – Lino lyali Linnya lya mmandwa ya Kabaka Ndawula eyaberanga ku lusozi Mudende |} == '''KATONGOLE N’ABAANABE BAWANGANGUKA OKUVA E’BUNYORO:''' == Olwali olwo nga ente mukiraro kya Katongole ezaala enyanja nga telina mukira. Ente bwetutyo yali terabwangako mukiralo kyonna era Katongole yamutiisa nnyo. Ente eno etalina mukira yali erabika bubi nnyo era ng’ebeera yetoloddwa ensowera. Abaana ba Katongole ente eno nga tebaagala kugitunulako oba kugitwala kutale kugirunda nante ndala. Katongole ente eno teyagyagala nakatono era yagamba abaanabe nti, “Ente eno nebwerikula tewabanga n’omu annywa amata gaayo oba okulya ennyama yaayo. Bwatyo Katongole nafuula Ente etalina mukira ey’omuziro era akabonero kaabwe akabawula kubantu abalala n’okutusa kati. Naguno gujjwa bazzukulu ba Katongole Abagabo be Mulema tebalya nnyama y’ensolo yonna ezaalibwa nga terina mukira. Nebweliba tooke ona gonja emissa nelitayisayo mpumumpu Abagabo tebalirya. Era akalombolombo kano kagenda nekitundu erisibiddwa nerikunguyira nga teririna kaayi kasoolobyeko, anti nalyo Abagabo ebiriimu tebalirya. Enti eyo etalina mukira ng’ezzaliddwa yasomba bangi okujja okugyerabirako. Naye mwabo mwemwali nebatayagaliza Katongole. Omu kwabo yali mulaguzi w’ Omukama wa Bunyoro-Kitara. Bweyawulira ekyagudde mukiraro kya Katongole nagamba Omukama nti toddamu kunywa mata gava wa Katongole anti bwonaganywa oba kweletera ebizibu. Era yasalako Katongole ebigambo bingi ebyamukyayisa Omukama wa Bunyoro. Ebyafaayo ebinyumizibwa ebirala bigamba nti Katongole ne muganda we Lukyamuzi baali balangira mu Bwakabaka bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]]-Kitara. Mukulu waabwe yali [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) mu kiseera ekyo, gwe baayamba okutwala entebe mu ntalo z’obulangira nga bakola amafumu n’obusaale obw’omulembe ebyasukkuluma mu buddu obwo. <ref name=":1" /> Katongole yagwa mu mukwano noomu kubakyala b’ [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]]. Omukyala ono lwali olwo nafuna olubuto lwa Katongole. [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] bwe yakitegeera, yasunguwala nnyo n’alagira Katongole attibwe, wamu nabuli muntu eyali kulusegere lwa Katongole omwali [[:en:Prince|Abalangira]] wamu [[:en:Princess|Nabambejja]]. Katongole yali afulumye mu lubiri nga agenze okunonya ''amayinja ga Matale'' (amayinja mwe basaanuusa ebyuma okukola [[:en:Spear|amafumu]] [[:en:Princess|n'obusaale]] ). Lukyamuzi bweyawulira Omukama kyayogedde yadduka mangu nagenda ategeeza Katongole eyali ku mugga Lukale ebiri mu Lubiri era namugamba nti tosobola kuddayo. Yamubulira n’Omukama bwali omusunguwavu ennyo era nga yali awadde ekiragiro ky'okutta Katongole nabuli akolagana naye. Lukyamuzi yali ku lusegere nnyo ne Katongole era yasalawo okubeera ku ludda lwe. <ref name=":1" /> Ab’oluganda bano bwebamanya nti Omukama munyiivu bwati nabasalawo obutadda mu lubiri mu Singo. Era bwebatyo nebatumya abaana babwe nabakyala ekiro ekyo badduke, ng’ Omukama tategedde nti tebagenda kuno awo okuva ku mugga Lutale gyebawesezanga. Batambulanga mu kiro gyebayitanga Baganda okubalaba ate n’okutemyako abasaale b’omukama. Ebinyonyi bya Ngaali bwebyatandikanga okuyimba kumakya awo nga banguwa okwesogga ebibira oba emigga okulya ate n’okuwumula. Abaluganda bombi nabantu babwe badduka nga baayolekera Obwakabaka bwa Buganda. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] wa Buganda bweyawulira nti Katongole ne Lukyamuzi badduse e Bunyoro yabaniriza anti yalaba nti kigenda kumuwa obumanyirivu bw’abaweesi abakugu abasobola okumuyamba wamu n’egyelye okusukuluma ku maanyi g’egye lya Bunyoro. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yabaaniriza era nabagamba nti bagende bagira bewogoma e Mawokota. Kabaka yabasaba bakole nabaweesibe era babayigirize bulungi era omulimu guno baagukola bulungi. Era Kabaka yabasaba okukola amafumu, obusaale wamu n’ebyuma ebirala ebikozesebwa mu ntalo. Eby’okulwanyisa bino byayamba nnyo Kabaka Jjunju mukulwanyisa Bunyoro era n’okuwamba [[:en:Buddu|Buddu]]. Okunonyezebwa n'omutango byasigala ku mitwe gyaabwe e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] kale nga balina okusenguka ennyo era nga balina kwekweka buli kiseera. Katongole yali akyali mu kweraliikirira n’okutya nti olunaku lumu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] ayinza okusindika abasirikale okumunonya ate n’okumtta wamu nabantube. Olw’okutya kuno, baayongera okwolekera obukiikaddyo bwa [[:en:Buganda|Buganda]] nebayingira mu [[:en:Buddu|Buddu]] gye baayingira ekibira Teero ku bubalama lwe Nyanja Nnalubale (Lake Victoria) nebekwekwa mukibira kino okumala ekiseera. Bavanga mu kibira Teero mu [[:en:Buddu|Buddu]] nga bwe banoonya ''Amatale'' (olwazi mwe bagyanga ebyuma). Oluvanyuma nga wayise ebbange ate nga Buganda enyezeza Buddu Katongole ng’ate n’Omukama eyali yawolera e gwanga amaze okuva munsi, Katongole yassa ekikoowe era ye n’abantube nebatandika okwetaaya. Baava mu kibira Teero nebasenga e Bijja kati okumpi n’e [https://mapcarta.com/12815260 Bikira] gye baali basobola okuva okugenda nga boolekera olubalama [[:en:Lake_Victoria|lw’e Nnyanja Nnalubale]] okunoonya amatale. Baazula amatale agasangibwa mu bungi okumpi n’emyalo ku [[:en:Lake_Victoria|Nnyanja Nnalubale (Lake Victoria)]] mu kifo ekiyitibwa Mulema. <ref name=":1" /> Olw’okuba Katongole yali akaddiye, kyali kizibu okutambula olugendo luno okuva e Bijja okugenda e Mulema. Naye yasigira mutoowe Lukyamuzi wamu ne nabaanabe abamu okusenga e Mulema. Naye Mutagubya ne Nakana bakomangawo nnyo e Bijja okulambula ku kitaabwe, era bano e Mulema bavaayo neba era okumpi ne kitaabwe. Mutagubya oluvanyuma yasenga ku mutala Nkenge nga mu kiseera kino waliwo entebe y’ Omutaba gwa Mutagubya. Ate Kigambibwa nti Katongole Yale Kamala ye nti bwenfanga muganda wange Lukyamuzi ansikiranga bwaba taliwo munju ya Lukyamuzi mwemujjanga omusika wange, anti muganda wange yanjagala nnyo era yali mwetegefu okuwa yo obulamubwe olw’okubera nze. Kati naguno gujjwa Katongole akulira e Kika ky’ Ente ava mu Ssiga lya Lukyamuzi. Katongole yaziikibwa Mulema era ebyafaayo bigamba nti waliwo [[:en:Baobab_tree|omuti omunene ogwa]] ogwamera mu maaso g’entaana ye era n’okutuusa kati guyimiridde. Ate era kigambibwa nti [[:en:Spear|effumu]] lya Katongole n'ensinjo (ekintu ekikozesebwa okusala ebyuma ebyokya) byaziikibwa wansi w'omuti guno. Omuti guno gwakozesebwanga mu mikolo mingi egy’a Bagabo nga okujaguza omwezi omujjuvu ogw’ eggabogabo. Mu kiseera kino, tewali muntu akakasa watuufu wali ntaana ya Katongole weyali. <ref name=":1" /> == Laba na bino == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'E Mpindi]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'E Mpologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'O Lugave]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'E Nvubu]] * [[Njovu Clan|Ekika ky'E Njovu]] == Ebijjuliziddwamu == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] dh48m25oj9nky5cgox4vlyiwt0dgoss 73870 73868 2026-09-05T17:19:53Z Thomas Katongole Lwebuga 11684 /* KATONGOLE N’ABAANABE BAWANGANGUKA OKUVA E’BUNYORO: */ 73870 wikitext text/x-wiki == '''EKIKA KY’ENTE ''(COW CLAN)'':''' == Ekika ky’ Enter kye kimu ku [[:en:Clan|bika]] atanu mwebibiri (52 clans) ebisangaibwa mu [[:en:Buganda|Bwakabaka bwa Buganda]]. Omukulu w’ekika Ky’ Ente ye Mutaka Katongole-Mugatta. Jajja we kika Katongole agambibwa nti yava mu [[:en:Bunyoro_kingdom|Bwakabaka / Obukama bwa Bunyoro-Kitara]]. Entebe y’Omutaka Katongole akulira ekika ky’ Ente esangibwa Mulema mu Buddu. <ref>{{Cite web |title=Nte History |url=https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104042/https://www.obutaka.com/en/clans/clan-history/nte-history |url-status=dead }}</ref> Mulema kyalo ekisangibwa ku njegoyego y’ebugwanjuba y’enyanja Nalubaala (Lake Victoria). Jjajja w’ekika ky’Ente owokuntiko Omutaka Katongole ava mu Bagabo b’e Mulema. Era kyekyo lwaki Katongole yeddira Nte Nkuggu (etalina mukira). Ebikwata ku Kika ky’ Ente bingi era e Kika kino kirina emitindo gy’ Ente ezeddirwa bingi. Buli mutindo nabuli siga mu Kika birina obuzaale, ennono, wamu n’obulombolombo ebyawukana. Naye newnkubadde nga Ente ezeddirwa nyingi naye Omutaka Katongole - Mugatta ye Katikkiro we Kika ky’ Ente. Era buli mutindo guyita mu Katongole okweyunga kubika ebirala mu Bwakabaka bwa Buganda okutuuka eri Ssabasajja Kabaka, Ssabataka wa Buganda. Entegeka eno ab’ Ente okuba n’obukulembeze obumu kyatekebwawo Ssabasajja Ssekabaka Daudi Chwa II - anti yagamba nti “buli Nte esobola okuzala ginawayo”. Era Ssabasajja yali mutuufu enti Ente Enkuggu (etalina mukira) eyinza okuzaala Ente eya Kayinda, oba eya Busito, oba eya Lubombwe. == '''ABETUTUMU MU EKIKA KY’ENTE MU BUGANDA:''' == Abente be bazaala Ssekabaka Edward Frederick William David Walugembe Mutebi Luwangula Muteesa II (19 November 1924 – 21 November 1969). Ssekabaka Muteesa II yalinnya ku Namulondo ya Buganda nga 22 November 1939.  Ssekabaka Muteesa II yayali Pulesidenti wa Uganda eyasooka  okuva mu 1962 okutuuka mu 1966 Milton Obote lweyamujjako obuyinza mu kikangabwa. Maama we Ssekabaka Muteesa yayali Nnabagereka Irene Drusila Namaganda -- (November 11, 1896 – September 15, 1957). Nnabagereka Irene Drusila Namaganda yayali omukyala omukulu owa Ssekabaka Daudi Chwa II. Ate era yafuuka Namasole wa Buganda nga mutabaniwe Ssekabaka Muteesa II atudde ku Namulondo. Bakadde ba Nnabagereka Irene Drusila Namaganda yeyali omwami Yonasani Kayizi (1870 - 1930), ne mukyalawe Ketula Nakato Kayizi (1875 – 1959) abavanga mu Buddu. Omuzilante Kayizi yali Mwawule era Yamuna obwawule mu 1896 nga ye mwawule eyasooka mu Buganda.<ref>{{Cite web |url=https://www.wikitree.com/wiki/Kaidzi-1 |access-date=2026-09-05 |website=www.wikitree.com}}</ref> == '''AMASIGA / EMITINDIRO GY’ EKIKA KY’ ENTE:''' == Ekika ky’ Ente kirimu amasiga agamanyiddwa mu Butongole musanvu (7).<ref>{{Cite book |last=Baral |first=Gehanath |date=2023 |title=Fluid Therapy in Labor |url=https://doi.org/10.1007/978-981-19-6145-8_44 |last2=Singh |first2=Ekika |publisher=Springer Nature Singapore |isbn=978-981-19-6144-1 |location=Singapore |pages=621–631}}</ref> Abantu bonna ebeddira Ente bakulemberwa Katongole-Mugatta (Omukulu ow'ekika ky'E Nte). Buli siga mu kika Ky ‘Ente lirina Omutaka era omukulu wesiga era ono yayunga esiga eri Katongole-Mugatta. Buli siga lirondoola obulombolombo n'empisa zaakyo. Gano wamanga ge masiga mu kika ky’ Ente agasinga okumanyika ennyo newankudde nga ekika kirina n’emitindiro emilala mingi. # '''Ente Enkuggu oba Enkunku''': Eno ye Nte ezalibwa [[:en:Cow|nga]] telina mukira. Abeddira Ente eno tebalya n Yama ya Nte talina mukira. Era tabalyanga kintu kyonna oba ettu erisibiddwa nga tekuli kaayi kayiseeko kuliwa ogwalibadde omukira. # '''Ente ya Lubombwe''': Eno ye Nte efaananamu nga Entulege ku Ddiba lyayo. # '''Ente ya Kaasa''': Eno ye Ente eriko ebbala eryeru ku mutwe. # '''Ente y’ Obusito''': Eno ye Nte eddamu okuwaka oba okuweeka nga tewannayita nnaku mwenda nga emaze okuzaala. Abeddira Ente eno tebanywa mata gavudde munte eno. # '''Ente ya Kayinda:''' Eno ye Nte erina omugongo omuddugavu oba Kawembawemba okuva ku mutwe okutuuka ku mukira. # '''Ente y’ Ekiganja''': Eno ye Nte erina ekinuulo ekimu kiddugavu ekirala kyeru. <ref name=":1">{{Cite web |title=Nte |url=https://www.obutaka.com/en/clans/nte |access-date=2024-02-13 |website=www.obutaka.com |archive-date=2024-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240213104041/https://www.obutaka.com/en/clans/nte |url-status=dead }}</ref> # '''Ente e Mpuula''': ENo ye Nte ebeera neddiba eriringa ettosi. Ssekabaka Daudi Chwa II yagatta abeddira Ente ez’emitindo gino gyonna mu Kika kimu eky’Ente nga kikulirwa Omutaka Katongole - Mugatta. Naye buli mutindo gulina amasiga gagwo ageetuukira ku Katongole. Era buli mutindo gulina era gukuuma obujajja, ennono wamu n’obulombolombo obwago. == '''EBIKULU EBIKWATA KU KIKA KY’ENTE:''' == {| class="wikitable" |+ ! Ekika ! Obubaka |- | Ekika | Nte |- | Akabiro | Ŋŋaali |- | Omukulu w'Ekika (Omutaka). | Katongole Muggata |- | Entebe y'Ekika (Obutaka) | Mulema, [[Buddu]] |- | Omubala | # Wante talina kabi. Mbadde ngaleeta (amata), omusumba aganywedde. # Ekyuma nkiridde, n'omukimba (omusaala) ngulidde. # Bwembirya, bwembiwoza, binsanga mu ssasa. <ref name=":1" /> |} == '''ENSIBUKO Y’EKIKA KY’ENTE:''' == Kigambibwa mubyafaayo nti omu kubasajja abwerekera Kabaka Kintu Kato ne Mugandawe Omukama Rukidi Isingoma (Wasswa) nga bajja munsi eno Jajja eyavaamu abantu abeddira Ente Enkuggu abali mu Buganda Kati yajja awerekera abalangira bano ababiri. Era kigamibibwa nti Kintu Kato ne Rukidi Isingoma bwebaava mu Abisiniya basooka kusisira mu Masaba (Mount Elgon - Elgonyi). Baali banonya ekitundu ekirimu obulamu wamu namatale amalungi. Anti omusajja eyawerekera ba Ssekabaka bano eyali ayitibwa Kiswiga yali Muweesi mukugu. Kintu Kato bweyatuuka mu Muwawa oluvanyuma gyetuuma Buganda, yayawukana ne mugandawe Rukidi Isingoma. Kintu yasigala mu Muwawa (Buganda), ate munne Rukidi Isingoma neyeyngerayo era nakkalira e Bunyoro. Abantu abalala Kintu ne Rukidi bebajja nabo beyawuzaamu, abantu abamu ne basigala ne Kabaka Kintu, ate abalala nebagenda ne Rukidi Wasswa eyalya Obukama bwa Bunyoro-Kitala. Abagenda n’Omukama Rukidi Wasswa mwemwali ne Jajja wekika ky’Ente Kiswiga.<ref>{{Cite book |date=2023-03-02 |title=Katikkiro, n. |url=https://doi.org/10.1093/oed/1122807463 |publisher=Oxford University Press}}</ref> Rukidi Isingoma (Wasswa) nga atuuse e Bunyoro yakuba embugaye e Kibulala mu Singo, era Naalya Obukama bwa Bunyoro-Kitara nayitibwa Omukama Rukidi Chwamale Mwanga Winyi. Ono yeyafuuka Omukama Isingoma (Wasswa) Mugaga Rukidi eyatandika obukulembeze bwa Babito mu Bunyoro-Kitara. Omukama Rukidi yawa musajjawe Kiswiga ettaka ku mutala Kyankere eriri mu Ssingo, anti Kiswiga yali ''Muweesi'' ate nga mu Ssingo mwalimu amayinja gebayitanga amatale nga mangi ddala. Kiswiga yeyawesezanga Omukama Rukidi amafumu, obwambe, nebintu ebirala. Kiswiga yakolanga ebintu bingi muno mwemwali; okukola amafumu, enkumbi, obwambe, okuweta obukomo bwabambejja ate nendege zabalangira. Ku Kyankere Kiswiga gyeyazalira abaana be bano; Lwekana, Bwebale, Kaweesi, Kagolo era nabalala bangi. Kiswiga bweyafa omwanawe Lwekana yeyamusikira. Lwekana nga amaze okusikira kitaawe Kiswiga naye yatuula ku kyalo Kyankere nakkalira. Lwekana yazaala abaana bano abamanyikiddwa; Wangi, Kyumu, Kyamanywa n’abalala bangi. Lwekana bweyafa omwanawe Wangi n’amusikira. Wangi naye yatuula mu Singo era yazaala abaana be bano; Katongole, Lwekana, Njuki, Kitaka, Kalibata, Ddungu, Mulindwa n’abalala bangi. Era Wangi naye yali ''Muweesi'' nga Jajjawe Kiswiga nekitaawe Lwekana. Nga Katongole akuze wamu nebagandabe abamu bayawukuna ku Kitaabwe Wangi nabamuleka e Kyankere ate bbo nebagenda basenga ku mitala Kyaninga, abalala nebeyongerayo nebasenga e Mabona. Kalibata ye yasenga ku lusozi Ngobya. Katongole ne bagandabe bonna baweesezanga ku ngyegoyego z’omugga Lusamule, oguyiwa amazzi mu Mugga omunene Mayanja. Wangi bweyafa mutabaniwe Katongole yeyamusikira. Naye Katongole yali ayagala nnyo Kitawe era nga munganzi nnyo. Kale kitaawe bweyafa omwezi gwali gwa ggabogabo (nga mwetolovu era nga gumemuka ng’enjuba), era kulwo Katongole yagaana okulya emmere mukyalawe gyeyali amutegekedde akawungeezi olw’okukungubagira kitaawe. Era ekiro ekyo yasula kukyoto teyesogga bulili. Olw’okujjukiranga olunaku kitaawe Wangi lweyafirako yagamba nti, “Nze n’abaana bange wamu Nabasumba yange bonna tetujja kulyanga kyagulo nga omwezi gwa ggabogabo.” Era akalombolombo kano kekavirako abaana nabazzukulu ba Katongole okuyitibwa ABAGABO. Era Katongole nabaanabe batandika enkola enkola eyokujjukiranga Wangi nabantu babwe abalala abaana nga babasibira ku mwezi gwe ggabogabo era wabangawo y'okutukuza emyoyo ate nokusabira abalala okufuna ebirungi, obugagga, amaka nebirala omuntu byeyabanga ayagala okwetuusaako. Emikolo gino gyamalanga ennaku ssatu nga omwezi ogwegabogabo (omujuvu) tegunavaayo n'endala ssatu nga guvuddeyo. <ref name=":1" /> Naguno gujjwa Abagabo akalombolombo kano bakasaamu ekitiibwa. == '''AB’ENTE N’OKUWEESA MU BUNYORO-KITARA:''' == Abaweesi (Blacksmith) omugaso gwamanyi nnyo mubyafaayo by’ Obukama bwa Bunyoro-Kitara wamu n’obwa Kabaka bwa Buganda. Omulimu gw’okuweesa guno Gwayamba nnyo okukulakulanya Bunyoro-Kitara muby’ obulimi, obusubuuzi, wamu neby’ amagye. Bunyoro-Kitara yakulakulana mangu ate nemanyika nnyo nga ensibuko yokuweesa n’okusanuusa ebyuma (metal working) mubitundu ebyetolodde enyanja Nalubaale. Kiswiga nabaanabe era nabantu bebatendekanga bebatambuzanga omulimu guno og’omugaso mu Bunyoro-Kitara.<ref>{{Cite book |last=Doyle |first=Shane |date=2011-12-08 |title=Winyi IV, Tito |url=https://doi.org/10.1093/acref/9780195301731.013.50217 |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-530173-1}}</ref> Kigambibwa nti Kiswiga nabaanabe wamu nabaweesi beyalungamya mu mulimu guno bakola kinene okuyamba Rukidi Isingoma (Wasswa) okulwana era n’okufuuka Omubito (Omukulembeze) mu Bunyoro-Kitara. Anti Katongole neebanne balina amagezi agasukuluma mukuyiya era n’okusanuusa ebyuma okuva mu mayinja (Amatale). Bakoleranga Rukidi Isingoma ebyokulwanyisa ate n’okutendeka egyelye mukokozesa eby’okulwanyisa bino. Mubyokulwanyisa byebakolnga mwe mwali amafumu, engabo, obusaale, emitego, embazzi nebirala. Essassa lya Katongole lyali mu Singo ku mugga Lusamule okumpi ne Kibulala. Omugga Lusamule mutono naye guyiwa amazi gagwo mu mugga omunene Mayanja. Bali balina okubeera okumpi namazi, anti okuweesa bali beetaaga amayinja ate n’amazi ag’okuwoza ate n’okuyoyota byebabanga bawesezza. Omulimu omulala Oglala omukukutivu eri Katongole nabaanabe kwekulunda ente. == '''AMANNYA AGATUUMIBWA AB’EKIKA KY’ENTE:''' == '''AMANNYA AGATUMIBWA AB’ EKIKA KY ENTE''' Amannya ag’ekika ky’ Ente mangi nnyo. Waliwo agabasajja ate nagabakyala. Amannya agasinga gatuumibwa okuva mu milimu oba ebikolwa ba Jjajaffe bye byebakolanga ate n’ebyo ebyaliwo ne bye balabanga munsi mubudde obwo. Amannya gagwa mu biti bino; 1). Agaava kumilimu gwabwe ogw’okuweesa. 2). Agaava kumulimu gwabwe ogw’obulunzi. 3). Agaana mu ngero, oba ag’okugereesa. 4). Agaava mu byaliwo munsi mubudde obwo. 5). Agaava mu Mikago - emikwano. 6). Agaava mukubbula. {| class="wikitable" | valign="top" | {| class="wikitable" | colspan="4" valign="top" |'''AMANNYA G'ABASAJJA''' |- | valign="top" |Aligaweesa | valign="top" |Katema Kansinjo | valign="top" |Lwesabula | valign="top" |Nnyondo |- | valign="top" |Bagonza Kyesero | valign="top" |Katongole | valign="top" |Maganagante | valign="top" |Nsasi |- | valign="top" |Bakaze | valign="top" |Kawaganya | valign="top" |Maganda | valign="top" |Nsinjo |- | valign="top" |Balirondo Bbalakka | valign="top" |Kaweesi | valign="top" |Magezi Ntake | valign="top" |Ntensibe |- | valign="top" |Balunonyeza Mbazzi | valign="top" |Kaweewo | valign="top" |Manda | valign="top" |Ntwata |- | valign="top" |Balyanente | valign="top" |Kayaabula | valign="top" |Mbajo | valign="top" |Ssaaka Kyuma |- | valign="top" |Balyangente | valign="top" |Kayima | valign="top" |Mbalire | valign="top" |Ssazi |- | valign="top" |Bazziwe | valign="top" |Kiganda | valign="top" |Mivubo Gyabaweesi | valign="top" |Ssebiragala |- | valign="top" |Biraalo | valign="top" |Kigodo | valign="top" |Miwanda | valign="top" |Ssebugenyi |- | valign="top" |Birigenda Bitalo | valign="top" |Kigulenkumbi | valign="top" |Mpijja | valign="top" |Ssebuuma |- | valign="top" |Biriggwa | valign="top" |Kitasse Muyima | valign="top" |Mugaati | valign="top" |Ssebyanzi |- | valign="top" |Bivuge Ebidde | valign="top" |Kitunzi | valign="top" |Mugabo | valign="top" |Ssebyayi |- | valign="top" |Bubugga | valign="top" |Kityamuweesi | valign="top" |Muganji | valign="top" |Ssekikubo Kitutente |- | valign="top" |Buggala Nziji | valign="top" |Kiwanyizi | valign="top" |Mugenyi | valign="top" |Ssekyanzi |- | valign="top" |Bukulu Bwante | valign="top" |Kyewalyanga | valign="top" |Mugenyi Asooka | valign="top" |Ssemaganda |- | valign="top" |Buuma | valign="top" |Kyuma | valign="top" |Mugonyi | valign="top" |Ssemanda Agemenyambazzi |- | valign="top" |Bwebale | valign="top" |Lubowa | valign="top" |Mugonza | valign="top" |Ssemata |- | valign="top" |Byuma | valign="top" |Lugasa | valign="top" |Mukimba | valign="top" |Ssempijja |- | valign="top" |Ddungu | valign="top" |Lugomugenyi | valign="top" |Mukooza | valign="top" |Ssenkomera |- | valign="top" |Enteweraga | valign="top" |Lugonvu | valign="top" |Mulema | valign="top" |Ssennyondo |- | valign="top" |Jjesero | valign="top" |Lujuna | valign="top" |Muliro Gwassasa | valign="top" |Ssente |- | valign="top" |Kagayo | valign="top" |Lukyamuzi | valign="top" |Munyagwa | valign="top" |Ssenyana |- | valign="top" |Kagodo | valign="top" |Luliiramunnyana | valign="top" |Musubire | valign="top" |Ssenyondo |- | valign="top" |Kajimbo | valign="top" |Lutangirante | valign="top" |Musumba | valign="top" |Sserugo |- | valign="top" |Kajojo | valign="top" |Luweesi | valign="top" |Mutagubya | valign="top" |Sseruwugge |- | valign="top" |Kakinda | valign="top" |Luwerekera | valign="top" |Muweesi | valign="top" |Ssessazi |- | valign="top" |Kakooza | valign="top" |Luwondera | valign="top" |Muwulya | valign="top" |Ssewalinte |- | valign="top" |Kalegga | valign="top" |Luwugge | valign="top" |Muyira | valign="top" |Ssewannyana |- | valign="top" |Kalugo | valign="top" |Luyima | valign="top" |Mwesezi | valign="top" |Ssewante |- | valign="top" |Kaluma | valign="top" |Lwabisaka | valign="top" |Mwota Ssubi | valign="top" |Tteero Kibira |- | valign="top" |Kaluusi | valign="top" |Lwasamayinja) | valign="top" |Nakaana | valign="top" |Wangi Mu Lubaale |- | valign="top" |Kannyambo | valign="top" |Lwasampijja | valign="top" |Nduusi | valign="top" |Wante Talina Kabi |- | valign="top" |Kasibante | valign="top" |Lwebuga | valign="top" |Njagala | valign="top" |Zzalugo Teziyomba |} | valign="top" | {| class="wikitable" | colspan="4" valign="top" |'''AMANNYA G'ABAKYALA''' |- | valign="top" |Nabagabo | valign="top" |Nakyanzi | valign="top" |Namugenyi | valign="top" |Natoolo |- | valign="top" |Nabagonza | valign="top" |Nakyesero | valign="top" |Namugonza | valign="top" |Natteero |- | valign="top" |Nabakooza | valign="top" |Nakyuma | valign="top" |Namugonza | valign="top" |Navvumbe |- | valign="top" |Nabalamazi | valign="top" |Nalugo | valign="top" |Namukimba | valign="top" |Nawangi |- | valign="top" |Nabasumba | valign="top" |Nalujjuna | valign="top" |Namukooza | valign="top" |Nawante |- | valign="top" |Nabatongole | valign="top" |Nalukwanzi | valign="top" |Namusambante | valign="top" |Nnannyana |- | valign="top" |Nabaweesi | valign="top" |Nalusira | valign="top" |Namusubire | valign="top" |Nnyana |- | valign="top" |Nabbona | valign="top" |Naluweesi | valign="top" |Namusumba | valign="top" |Terinakabi |- | valign="top" |Nabide | valign="top" |Naluwugge | valign="top" |Namuvubo | valign="top" |Wannyana |- | valign="top" |Nabiragala | valign="top" |Naluyijja | valign="top" |Namuweesi | valign="top" | |- | valign="top" |Nabiralo | valign="top" |Naluyima | valign="top" |Namuwulya | valign="top" | |- | valign="top" |Nabiwata | valign="top" |Namagana | valign="top" |Namuyingo | valign="top" | |- | valign="top" |Nabugenyi | valign="top" |Namaganda | valign="top" |Namuyira | valign="top" | |- | valign="top" |Nabuuma | valign="top" |Namalyante | valign="top" |Namuyira | valign="top" | |- | valign="top" |Nabuuma | valign="top" |Namanda | valign="top" |Nanduusi | valign="top" | |- | valign="top" |Nabuyungo | valign="top" |Namasiriba | valign="top" |Nanjagala | valign="top" | |- | valign="top" |Nabyanzi | valign="top" |Namata | valign="top" |Nanjuki | valign="top" | |- | valign="top" |Nabyuma | valign="top" |Nambaje | valign="top" |Nankomera | valign="top" | |- | valign="top" |Naggana | valign="top" |Nambalire | valign="top" |Nankuuwe | valign="top" | |- | valign="top" |Najjesero | valign="top" |Namivubo | valign="top" |Nankwale | valign="top" | |- | valign="top" |Nakabiga | valign="top" |Namiwanda | valign="top" |Nannume | valign="top" | |- | valign="top" |Nakaddu | valign="top" |Namiwanda | valign="top" |Nannyondo | valign="top" | |- | valign="top" |Nakagodo | valign="top" |Namiyingo | valign="top" |Nansasi | valign="top" | |- | valign="top" |Nakasibante | valign="top" |Namiyingo | valign="top" |Nansawa | valign="top" | |- | valign="top" |Nakate | valign="top" |Nampera | valign="top" |Nansinjo | valign="top" | |- | valign="top" |Nakaweesi | valign="top" |Nampijja | valign="top" |Nantensibe | valign="top" | |- | valign="top" |Nakayima | valign="top" |Nampomero | valign="top" |Nantwatwa | valign="top" | |- | valign="top" |Nakayingo | valign="top" |Namugaati | valign="top" |Nanyondo | valign="top" | |- | valign="top" |Nakayondo | valign="top" |Namugabo | valign="top" |Nassaazi | valign="top" | |- | valign="top" |Nakinja | valign="top" |Namuganji | valign="top" |Nassasa | valign="top" | |- | valign="top" |Nabagabo | valign="top" |Nakyanzi | valign="top" |Namugenyi | valign="top" |Natoolo |} <nowiki>*</nowiki>Nakayima – Lino lyali Linnya lya mmandwa ya Kabaka Ndawula eyaberanga ku lusozi Mudende |} == '''KATONGOLE N’ABAANABE BAWANGANGUKA OKUVA E’BUNYORO:''' == Ebyogerwa kukuva kwa Katongole nabantubee Bunyoro bya mirundi ebbiri. Naye nga byombi biraga nti Katongole yanyiza Omukama ekintu kyeyali tasobola kumusonyiwa. # '''NTE ENKUKU EZALIBWAMUKIRALO KYA KATONGOLE;''' Olwali olwo nga ente mukiraro kya Katongole ezaala enyanja nga telina mukira. Ente bwetutyo yali terabwangako mukiralo kyonna era Katongole yamutiisa nnyo. Ente eno etalina mukira yali erabika bubi nnyo era ng’ebeera yetoloddwa ensowera. Abaana ba Katongole ente eno nga tebaagala kugitunulako oba kugitwala kutale kugirunda nante ndala. Katongole ente eno teyagyagala nakatono era yagamba abaanabe nti, “Ente eno nebwerikula tewabanga n’omu annywa amata gaayo oba okulya ennyama yaayo. Bwatyo Katongole nafuula Ente etalina mukira ey’omuziro era akabonero kaabwe akabawula kubantu abalala n’okutusa kati. Naguno gujjwa bazzukulu ba Katongole Abagabo be Mulema tebalya nnyama y’ensolo yonna ezaalibwa nga terina mukira. Nebweliba tooke ona gonja emissa nelitayisayo mpumumpu Abagabo tebalirya. Era akalombolombo kano kagenda nekitundu erisibiddwa nerikunguyira nga teririna kaayi kasoolobyeko, anti nalyo Abagabo ebiriimu tebalirya. Enti eyo etalina mukira ng’ezzaliddwa yasomba bangi okujja okugyerabirako. Naye mwabo mwemwali nebatayagaliza Katongole. Omu kwabo yali mulaguzi w’ Omukama wa Bunyoro-Kitara. Bweyawulira ekyagudde mukiraro kya Katongole nagamba Omukama nti toddamu kunywa mata gava wa Katongole anti bwonaganywa oba kweletera ebizibu. Era yasalako Katongole ebigambo bingi ebyamukyayisa Omukama wa Bunyoro. 2. '''KATONGOLE AFUNYISA MUKYALA W’OMUKA OLUBUTO;''' Ebyafaayo ebinyumizibwa ebirala bigamba nti Katongole ne muganda we Lukyamuzi baali balangira mu Bwakabaka bwa [[:en:Bunyoro|Bunyoro]]-Kitara. Mukulu waabwe yali [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] (Kabaka) mu kiseera ekyo, gwe baayamba okutwala entebe mu ntalo z’obulangira nga bakola amafumu n’obusaale obw’omulembe ebyasukkuluma mu buddu obwo. <ref name=":1" /> Katongole yagwa mu mukwano noomu kubakyala b’ [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]]. Omukyala ono lwali olwo nafuna olubuto lwa Katongole. [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] bwe yakitegeera, yasunguwala nnyo n’alagira Katongole attibwe, wamu nabuli muntu eyali kulusegere lwa Katongole omwali [[:en:Prince|Abalangira]] wamu [[:en:Princess|Nabambejja]]. Katongole yali afulumye mu lubiri nga agenze okunonya ''amayinja ga Matale'' (amayinja mwe basaanuusa ebyuma okukola [[:en:Spear|amafumu]] [[:en:Princess|n'obusaale]] ). Lukyamuzi bweyawulira Omukama kyayogedde yadduka mangu nagenda ategeeza Katongole eyali ku mugga Lukale ebiri mu Lubiri era namugamba nti tosobola kuddayo. Yamubulira n’Omukama bwali omusunguwavu ennyo era nga yali awadde ekiragiro ky'okutta Katongole nabuli akolagana naye. Lukyamuzi yali ku lusegere nnyo ne Katongole era yasalawo okubeera ku ludda lwe. <ref name=":1" /> Ab’oluganda bano bwebamanya nti Omukama munyiivu bwati nabasalawo obutadda mu lubiri mu Singo. Era bwebatyo nebatumya abaana babwe nabakyala ekiro ekyo badduke, ng’ Omukama tategedde nti tebagenda kuno awo okuva ku mugga Lutale gyebawesezanga. Batambulanga mu kiro gyebayitanga Baganda okubalaba ate n’okutemyako abasaale b’omukama. Ebinyonyi bya Ngaali bwebyatandikanga okuyimba kumakya awo nga banguwa okwesogga ebibira oba emigga okulya ate n’okuwumula. Abaluganda bombi nabantu babwe badduka nga baayolekera Obwakabaka bwa Buganda. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] wa Buganda bweyawulira nti Katongole ne Lukyamuzi badduse e Bunyoro yabaniriza anti yalaba nti kigenda kumuwa obumanyirivu bw’abaweesi abakugu abasobola okumuyamba wamu n’egyelye okusukuluma ku maanyi g’egye lya Bunyoro. [[:en:Kabaka_of_Buganda|Kabaka]] yabaaniriza era nabagamba nti bagende bagira bewogoma e Mawokota. Kabaka yabasaba bakole nabaweesibe era babayigirize bulungi era omulimu guno baagukola bulungi. Era Kabaka yabasaba okukola amafumu, obusaale wamu n’ebyuma ebirala ebikozesebwa mu ntalo. Eby’okulwanyisa bino byayamba nnyo Kabaka Jjunju mukulwanyisa Bunyoro era n’okuwamba [[:en:Buddu|Buddu]]. Okunonyezebwa n'omutango byasigala ku mitwe gyaabwe e [[:en:Bunyoro|Bunyoro]] kale nga balina okusenguka ennyo era nga balina kwekweka buli kiseera. Katongole yali akyali mu kweraliikirira n’okutya nti olunaku lumu [[:en:Omukama_of_Bunyoro|Omukama]] ayinza okusindika abasirikale okumunonya ate n’okumtta wamu nabantube. Olw’okutya kuno, baayongera okwolekera obukiikaddyo bwa [[:en:Buganda|Buganda]] nebayingira mu [[:en:Buddu|Buddu]] gye baayingira ekibira Teero ku bubalama lwe Nyanja Nnalubale (Lake Victoria) nebekwekwa mukibira kino okumala ekiseera. Bavanga mu kibira Teero mu [[:en:Buddu|Buddu]] nga bwe banoonya ''Amatale'' (olwazi mwe bagyanga ebyuma). Oluvanyuma nga wayise ebbange ate nga Buganda enyezeza Buddu Katongole ng’ate n’Omukama eyali yawolera e gwanga amaze okuva munsi, Katongole yassa ekikoowe era ye n’abantube nebatandika okwetaaya. Baava mu kibira Teero nebasenga e Bijja kati okumpi n’e [https://mapcarta.com/12815260 Bikira] gye baali basobola okuva okugenda nga boolekera olubalama [[:en:Lake_Victoria|lw’e Nnyanja Nnalubale]] okunoonya amatale. Baazula amatale agasangibwa mu bungi okumpi n’emyalo ku [[:en:Lake_Victoria|Nnyanja Nnalubale (Lake Victoria)]] mu kifo ekiyitibwa Mulema. <ref name=":1" /> Olw’okuba Katongole yali akaddiye, kyali kizibu okutambula olugendo luno okuva e Bijja okugenda e Mulema. Naye yasigira mutoowe Lukyamuzi wamu ne nabaanabe abamu okusenga e Mulema. Naye Mutagubya ne Nakana bakomangawo nnyo e Bijja okulambula ku kitaabwe, era bano e Mulema bavaayo neba era okumpi ne kitaabwe. Mutagubya oluvanyuma yasenga ku mutala Nkenge nga mu kiseera kino waliwo entebe y’ Omutaba gwa Mutagubya. Ate Kigambibwa nti Katongole Yale Kamala ye nti bwenfanga muganda wange Lukyamuzi ansikiranga bwaba taliwo munju ya Lukyamuzi mwemujjanga omusika wange, anti muganda wange yanjagala nnyo era yali mwetegefu okuwa yo obulamubwe olw’okubera nze. Kati naguno gujjwa Katongole akulira e Kika ky’ Ente ava mu Ssiga lya Lukyamuzi. Katongole yaziikibwa Mulema era ebyafaayo bigamba nti waliwo [[:en:Baobab_tree|omuti omunene ogwa]] ogwamera mu maaso g’entaana ye era n’okutuusa kati guyimiridde. Ate era kigambibwa nti [[:en:Spear|effumu]] lya Katongole n'ensinjo (ekintu ekikozesebwa okusala ebyuma ebyokya) byaziikibwa wansi w'omuti guno. Omuti guno gwakozesebwanga mu mikolo mingi egy’a Bagabo nga okujaguza omwezi omujjuvu ogw’ eggabogabo. Mu kiseera kino, tewali muntu akakasa watuufu wali ntaana ya Katongole weyali. <ref name=":1" /> == Laba na bino == * [[Kabaka wa Buganda]] * [[Buganda|Obwakabaka bwa Buganda]] * [[Ekika ky'eMpindi|Ekika ky'E Mpindi]] * [[Mpologoma Clan|Ekika ky'E Mpologoma]] * [[Lugave Clan|Ekika ky'O Lugave]] * [[Nvubu Clan|Ekika ky'E Nvubu]] * [[Njovu Clan|Ekika ky'E Njovu]] == Ebijjuliziddwamu == <references /> [[Category:Ebika by'Abaganda]] [[Category:Buganda]] kfce3bkpep9ukt7adit6occ499qnpgh Robina Hope Mukisa 0 12624 73935 61271 2026-09-06T09:35:17Z 24RAY 11014 ngasseeko ebijuliziddwa 73935 wikitext text/x-wiki '''Hope Robina Mukisa''' (yazaalibwa nga 4 Ogwomwenda 1991) mukyala [[:en:Ugandan_English|Munnayuganda]], mubaka mu Paalamenti era munnabyabufuzi. Ye mubaka omukyala akiikirira [[:en:Namayingo_District|Disitulikiti y'e Namayingo]] mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]].<ref>{{Cite web|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=271|title=Parliament of Uganda members of the 10th parliament|last=|first=|date=|website=Parliament of uganda|archive-url=|archive-date=|access-date=4 April 2020}}</ref> Yeegatta ku Paalamenti mu 2016 ku tikiti y’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM),<ref>{{Cite web|url=https://www.nrm.ug/organ/nrm-parliamentary-caucus|title=NRM parliamentary caucus|date=13 September 2014|website=NATIONAL RESISTANCE MOVEMENT|archive-url=https://web.archive.org/web/20151004122100/http://www.nrm.ug/organ/nrm-parliamentary-caucus|archive-date=4 October 2015|access-date=4 April 2020|author1=Nrmadmin|url-status=dead}}</ref> ekibiina ekiri mu bukulembeze bwa Uganda nga kikulemberwa [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]], pulezidenti wa Uganda.<ref>{{Cite web |url=http://uwopa.or.ug/page/uwopa-round-table-committees |title=Archive copy |access-date=2026-02-03 |archive-date=2021-04-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418020754/http://uwopa.or.ug/page/uwopa-round-table-committees |url-status=dead }}</ref> == Obuto n'emisomo gye == Mukisa yazaalibwa nga 4 Ogwomwenda 1991. Yasomera mu St. Michael High School Mukono gye yatuulira ebigezo bya siniya ey'okuna era n'aweebwa ebbaluwa ya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|Uganda Advanced Certificate of Education]] (UACE) mu 2010. Oluvannyuma yaweebwa ekifo mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]] n’amaliriza diguli mu by’obusuubuzi eya Bachelor's Degree in Commerce (BCOM) mu 2016.<ref>{{Cite web|url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=271|title=Mukisa Robina Hope education background|last=|first=|date=|website=Parliament of Uganda|archive-url=|archive-date=|access-date=4 April 2020}}</ref> == Emirimu gye == Mukisa mubaka mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]] ng'akiikirira abantu ba Disitulikiti y’e Namayingo ng’omubaka omukyala owa Disitulikiti eno ekifo ky’aweererezaamu okuva mu 2016.<ref>{{Cite web|url=https://en.m.wikipedia.org/wiki/List_of_members_of_the_tenth_Parliament_of_Uganda|title=List of members of the tenth parliament of uganda|last=|first=|date=|website=Wikipedia|archive-url=|archive-date=|access-date=4 April 2020}}</ref> Mu Paalamenti, aweereza ku kakiiko akavunaanyizibwa ku by’obusuubuzi n'obulambuzi mu makolero.<ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=Committee on tourism trade and industry |url=https://parliamentwatch.ug/committee/committee-on-tourism-trade-and-industry/ |archive-url= |archive-date= |access-date=4 April 2020 |website=Parliament watch}}</ref> Era mmemba mu kibiina ekigatta ababaka ba Paalamenti ekya [[:en:Uganda_Women_Parliamentary_Association|Uganda Women Parliamentary Association]] (UWOPA), gy'aweereza ku kakiiko aka "succession act" round table.<ref>{{Cite web |last= |first= |date= |title=UWOPA round table committees |url=http://uwopa.or.ug/page/uwopa-round-table-committees |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418020754/http://uwopa.or.ug/page/uwopa-round-table-committees |archive-date=18 April 2021 |access-date=4 April 2020 |website=Uganda Women parliamentary Association}}</ref> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Mukisa, Robina Hope}} [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] eadk9d992bdwuyvp59z7o33evbpfpc6 Vincent Woboya 0 12922 73904 69510 2026-09-06T08:24:47Z Ssemmanda will 3837 Ntereezezza mu kiwandiiko 73904 wikitext text/x-wiki '''Vincent Woboya''' (yazaalibwa nga 1 Ogwomusanvu 1974) Munnayuganda, [[:en:Public_administration|mukozi wa gavumenti]], [[:en:Emergency_management|akwasaganya ebigwa bitaraze]] era munnabyabufuzi. Ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'eSsaza lye [[:en:Budadiri|Budadiri]] ey'eBuggwanjuba mu [[:en:Sironko_District|Disitulikiti y'e Sironko]] era nga memba mu kibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]], ekibiina ekiri mu buyinza mu Uganda.<ref name="VW1">{{cite web |title=Parliament Of Uganda Members Of The 10th Parliament |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=320 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Woboya ye [[:en:Whip_(politics)|nampala wa NRM]] mu [[:en:Bugisu_sub-region|kitundu kye Bugisu]] era mmemba ku bukiiko omuli'',akakwata ku gavumenti (State Authorities )n'ebitongole bya gavumenti (State Enterprises)'' n’akakiiko ''akavunaanyizibwa ku nsonga za Pulezidenti'' mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda ey’ekkumi]].<ref name="VW2">{{cite web |title=Uganda: Wolokoso – Empty House Confuses Adjumani MP |url=http://allafrica.com/stories/201607250742.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref><ref name="VW3">{{cite web |title=Presidential handshake refund draws mixed reactions |url=https://dispatch.ug/2017/04/28/presidential-handshake-refund-draws-mixed-reactions/ |publisher=DISPATCH |access-date=2026-04-18 |archive-date=2019-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191216072741/http://dispatch.ug/2017/04/28/presidential-handshake-refund-draws-mixed-reactions/ |url-status=dead }}</ref> Mu mwaka gwa 2006, bwe yali akola mu [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|ofiisi ya Ssaabaminisita]] (OPM), Woboya ng’ayambibwako [[:en:United_Nations_Development_Programme|UNDP]]<ref name="VW4">{{cite book |year=2007 |title=Landmine Monitor: Executive Summary 2007 |url=https://books.google.com/books?id=a0z-vydE7dsC&q=Humanitarian+Demining+Program+uganda&pg=PA31 |publisher=[[Cluster Munition Coalition|Landmine and Cluster Munition Monitor]] |isbn=9780973895520}}</ref> n’ekibiina kya [[:en:Danish_demining_group|Danish demining group]] (DDG) yakulembera okussa mu nkola enteekateeka y’okuggya bbomu mu bantu, ''National Mine Action Program (NMAP)'', mu bitundu by'[[:en:Northern_Uganda|Obukiikakkono bwa Uganda]] ebyakosebwa ennyo [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|obuyeeke9ra bwa LRA]] okumala emyaka 20.<ref name="VW5">{{cite web |title=Gone with the blast: The landmine problem |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1148008/gone-blast-landmine |publisher=[[New Vision]]}}</ref> Kaweefube ono ow'omuggundu yaviirako okulangirira mu butongole Uganda ng'ensi etaliimu bbomu nga 10 Ogwekkuminebiri 2012.<ref name="VW7">{{cite web |title=Uganda declared free of landmines |url=https://www.interhealthworldwide.org/home/health-resources/health-alerts/2012/december/20/uganda-declared-free-of-landmines/ |publisher=[[InterHealth]]}}</ref> == Obuto n’okusoma kwe == Woboya yazaalibwa Bumasifwa, ekyalo mu [[Sironko (disitulikit)|Disitulikiti y’e Sironko]], nga 1 Ogwomusanvu 1974 mu maka g’abakristayo agalimu abalenzi bataano n’omuwala omu. Wa kika kya ''Dunga'' ekya Bamasaba, Taata we Francis Namugowa yali [[:en:Teacher|musomesa wa pulayimale]] ate nnyina Zita Wolayo Namugowa yali mulimi wa mmere y'awaka. [[:en:Primary_education|Pulayimale]] ye yagisomera ku Bumasifwa Primary School<ref name="VW9">{{cite web |title=Bumasifwa Primary School |url=http://www.myspotfinder.com/listings/bumasifwa-primary-school/ |publisher=My Spot Finder}}</ref> ne Bumasaga Primary School e Mbale nga kwotadde ne ''Mbale Senior Secondary School'' gye yasomera eddala lya [[:en:O-level|siniya ey'okuna]] ne [[:en:GCE_Advanced_Level|siniya ey'omukaaga]]. Ng'omuyizi eyali asoma ng'ava waka, yatambulanga kiromita 6 okutuuka ku ssomero lye erya siniya. Yasooka okuberako mu bukulembeze ng'ali mu Siniya 3 bwe yalondebwa ku [[:en:Prefect|by'obulamu (Health Prefect)]] n’oluvannyuma nga Ssentebe wa kiraabu y'ebyafaayo mu ssomero eya [[:en:High_school_clubs_and_organizations|History Club]] mu Siniya ey'okutaano. Woboya yeyongerayo nagenda ku [[:en:Makerere_University|Ssetendekero w'e Makerere]] ku misomo gya Yunivasite gye yatikkirwa mu 1997 n'afuna [[:en:Bachelor_of_Social_Science|diguli ya Social Science]] mu [[:en:Political_Science|Political Science]] n'okuddukanya [[:en:Public_Administration|emirimu gya gavumenti]]. Nga ali ku Ivory Tower,<ref name="VW10">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1158602/makerere-ivory-tower</ref> Woboya yaweereza nga mmemba ku [[:en:Students'_representative_council|lukiiko olukiikirira Guild (GRC)]]. Era yaliko ssentebe w’ekibiina ''ekigatta abayizi b'e Budadiri'' era nga yaliko omukungu mu ''kibiina ekigatta abayizi b'e Mbale (MUMBASA)'' . Nga akyali mu ttendekero lye limu ery’amatendekero aga waggulu, Woboya yafuna [[:en:Master_of_Public_Administration|diguli eyookubiri mu public administration]] mu 2010. Woboya alina satifikeeti mu [[:en:Administrative_law|Adminstrative law]] (2003) okuva mu [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Center]] ne [[:en:Postgraduate_diploma|dipulooma ey’oluvannyuma]] (2005) mu by’okuddukanya emirimu gya gavumenti n’okuddukanya emirimu okuva mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|yunivasite y’obusiraamu mu Uganda]] (IUIU).<ref name="VW1"/> == Omulimu == Woboya yatandika omulimu gwe ogwo oluvannyuma lw’okusoma ng’omuyambi [[:en:Research_assistant|w’abanoonyereza]] ku ntandikwa ya 1997 mu ''kitongole ky’enteekateeka n’enkulaakulana mu [[:en:Makerere_University|Ssetendekero w’e Makerere]]'' gye yeetaba mu [[:en:Undergraduate_Research_Opportunities_Program|mukisa gw’okunoonyereza]] okw’emyezi ebiri . Oluvannyuma mu mwaka ogwo, yeegatta ku ''Gavumenti ez’ebitundu mu Disitulikiti y’e Mbale'' nga atwala e Gombolola mu kiseera ekyo Uganda we yali ekyuka okuva ku [[:en:Centralized_government|nkola ya gavumenti eya wakati]] okudda mu nkola ya [[:en:Decentralization|decentralized]] era n’aweereza mu kifo ekyo okumala emyaka ebiri. Oluvannyuma yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:County_administrator|omumyuka wa CAO]] mu 1999 awo n’anyweza omulimu gwe ogw’okuba omukozi wa gavumenti ow’enkalakkalira. Mu 2000, [[:en:Sironko_District|Sironko]] bwe yafuulibwa Disitulikiti, Woboya yakyusibwa n’atwalibwa mu Disitulikiti eyali yakatekebwawo gye yaweereza mu kifo kye kimu okutuusa mu 2004 we yeegatta ku [[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|minisitule evunaanyizibwa ku bakozi ba gavumenti]] ng'omuyambi wa w'omuwandiisi omukulu eri ''[[:en:Minister_of_State|Minisita omubeezi]] avunaanyizibwa ku [[:en:Public_service|bakozi ba gavumenti]]''. Mu 2005, Woboya yeegatta ku [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|ofiisi ya Ssaabaminisita]] (OPM) era n’aweereza ng’omumyuka omukulu ow'omumyuka wa Ssabaminisita. okutuusa mu 2010, yali aweerezza mu kifo ekyo nga P.A. wa [[:en:Moses_Ali|General Moses Ali]] ne [[:en:Tarsis_Kabwegyere|Professor Kabwegyere]] . Mu 2011, Woboya yalondebwa okubeera [[:en:Emergency_management|Principal Disaster Management Officer]] mu [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|ofiisi ya Ssaabaminisita]], ekifo kye yalimu okutuusa mu 2015 lwe yalekulira okwegatta ku by'obufuzi.<ref name="VW13">{{Cite web |title=Budadiri East seat up for grabs as Nandala steps back |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/Budadiri-East-seat-up-for-grabs-as-Nandala-steps-back/2466686-2710690-format-xhtml-a2kbpy/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}http://mobile.monitor.co.ug/News/Budadiri-East-seat-up-for-grabs-as-Nandala-steps-back/2466686-2710690-format-xhtml-a2kbpy/index.html</ref> Mu 2016, oluvannyuma lw’okuwangula obwa ssentebe bwa NRM mu Ssaza lye Budadiri ey'eBuvanjuba, Woboya yawangula akalulu ke akasooka ku tikiti y’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] era n’afuuka mmemba wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ey’ekkumi]] ey'e [[:en:Uganda|Kkula ly'Africa]].<ref name="VW23">{{cite web |title=Wadada no longer candidate in Mbale |url=http://www.elections.co.ug/new-vision/election/1417465/wadada-candidate-mbale |publisher=[[Vision Group]]}}</ref><ref name="VW33">{{cite web |title=MP Sasaga Contests Budadiri East Poll Results |url=https://article.wn.com/view/2016/02/29/MP_Sasaga_Contests_Budadiri_East_Poll_Results/ |publisher=wn.com}}</ref> == Laba ne == * [[Sironko (disitulikit)|Disitulikiti y’e Sironko]] * [[Budadiri]] == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} == Ebijuliziddwa w'abweru wa Wikipedia == [[Category:Bannayuganda abasomesa]] [[Category:Abasomesa]] [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Ababaka ba Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi]] lpqkegxbsf2cf3ibszjs256w48jxv9k Tarsis Kabwegyere 0 12940 73930 70276 2026-09-06T09:10:22Z Musuuza 11013 ntereezezza ebijuliziddwa 73930 wikitext text/x-wiki {{Reflist}} '''Tarsis Bazana Kabwegyere''' munnayuganda [[:en:Sociologist|omukugu mu mbeera z'abantu]], [[:en:Politician|abasomesa]] era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] . Ono yaliko [[Ssaabaminisita wa Uganda|minisita w'emirimu egy'awamu]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] . Yalondebwa ku kifo ekyo nga 23 ogwokuutaano mu 2013. <ref>{{Cite web |last=UHCUK |date=23 May 2013 |title=Cabinet of the Government of the Republic of Uganda As At 23 May 2013 |url=http://www.ugandahighcommission.co.uk/Government/Cabinet.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402091711/http://www.ugandahighcommission.co.uk/Government/Cabinet.aspx |archive-date=2 April 2015 |access-date=4 March 2015 |publisher=Uganda High Commission to the United Kingdom}}</ref> Okuva nga 15 ogwomunaana mu 2012 okutuuka nga 23 ogwokutaano mu 2013, yali minisita w’ekikula ky’abantu, abakozi n’ensonga z’embeera z’abantu.<ref>{{Cite web |last=Butagira |first=Tabu |date=15 August 2012 |title=Museveni Reshuffles Cabinet, Makes Marginal Changes |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni+reshuffles+Cabinet++makes+marginal+changes/-/688334/1480036/-/jh8op4/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120816010806/http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni+reshuffles+Cabinet++makes+marginal+changes/-/688334/1480036/-/jh8op4/-/index.html |archive-date=16 August 2012 |access-date=4 March 2015}}</ref> Mu kusooka, akakiiko ka palamenti akakebera okulonda kwa kabineti kaagaana okusunsulwa kwe,<ref>{{Cite web |last=Mercy Nalugo |last2=Isaac Imaka |date=28 August 2012 |title=Kabwegyere Dropped As Parliament Vets Ministers |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/Kabwegyere+dropped+as+Parliament+vets+Ministers/-/691252/1488660/-/format/xhtml/-/wd9ss2/-/index.html |access-date=4 March 2015 |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304034502/http://mobile.monitor.co.ug/News/Kabwegyere+dropped+as+Parliament+vets+Ministers/-/691252/1488660/-/format/xhtml/-/wd9ss2/-/index.html |url-status=dead }}</ref> kyokka oluvannyuma lw’okuteesa wakati wa [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] ne Sipiika [[Rebecca Kadaga]],<ref>{{Cite web |last=David Tash Lumu |first=and Sulaiman Kakaire |date=29 August 2012 |title=Uganda: Museveni Calls Kadaga Over Professor Kabwegyere |url=http://allafrica.com/stories/201208310143.html |access-date=4 March 2015 |via=[[AllAfrica.com]]}}</ref> yasembayo okukkirizibwa nga 7 ogwomwenda mu 2012.<ref>{{Cite web |date=7 September 2012 |title=Professor Kabwegyere Finally Approved As Minister |url=http://kfm.co.ug/news/prof-kabwegyere-finally-approved-as-minister.html |access-date=4 March 2015 |website=KFM |archive-date=29 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220629095844/https://www.kfm.co.ug/news/prof-kabwegyere-finally-approved-as-minister.html |url-status=dead }}</ref> Emabegako, yali minisita w’okudduukirira n’okuteekateeka obutyabaga mu kabineti ya Uganda, okuva nga 1 ogwomukaaga mu 2006 okutuusa 27 ogwokutaano mu 2011.<ref>{{Cite web |last=Mukasa |first=Henry |date=2 June 2006 |title=Cabinet Ministries Allocated |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 |archive-date=11 December 2014 |access-date=4 March 2015}}</ref> Mu nkyukakyuka mu kabineti eyakolebwa nga 27 ogwokutaano mu 2011, yagobwa mu kabineti n'asikirwa [[Stephen Malinga]] .<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=4 March 2015 |publisher=Uganda State House |via=Facebook}}</ref> Era yali [[Parliament of Uganda|mubaka omulonde mu palamenti]] ng'akiikirira county ya Igara West, [[Bushenyi (disitulikit)|mu disitulikiti ye Bushenyi]], okuva mu 1996 okutuuka mu 2011.<ref name="Out">{{Cite web |last=Mugasha |first=Chris |date=5 September 2010 |title=Nduhura, Kabwegyere Out, Karooro In |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/731053 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402145706/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/731053 |archive-date=2 April 2015 |access-date=4 March 2015}}</ref> == Ensibuko ye n’obuyigirize bwe == Yazaalibwa mu [[Bushenyi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Bushenyi]] nga 26 April 1941. Alina diguli ya [[:en:Sociology|Bachelor of Arts]] mu by’obulamu. Diguli ye eya [[:en:Sociology|Master of Arts]] eri mu [[:en:Sociology|byobufuzi sociology]] . Alina ne diguli ya [[:en:Sociology|Doctor of Philosophy]] mu mulimu gwe gumu. Diguli ze zonna ez’eby’ensoma zaaweebwa [[Makerere University, Uganda|yunivasite ya Makerere]], yunivasite ya gavumenti esinga obukadde mu Uganda era esinga obunene, eyatandikibwawo mu 1922. Oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] [[1971 Ugandan coup d'etat|okuwamba obuyinza]] mu Uganda mu 1971, Kabwegyere yeegatta ku kibiina kya [[:en:Save_Uganda_Movement|Save Uganda Movement]], ekibinja ky'abatujju ekyagezaako okugoba Amin.<ref>{{Cite web |last=Michael Mubangizi |date=13 December 2007 |title=We wanted to hit OAU delegates |url=http://www.archive.observer.ug/specials/mylife/mylife200712131.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20241206190041/http://www.archive.observer.ug/specials/mylife/mylife200712131.php |archive-date=6 December 2024 |access-date=4 January 2021}}</ref> == Omulimu gwe == Oluvanyuma lw’obufuzi [[:en:Second_Republic_of_Uganda|bwa Amin]] [[Olutalo lwa Uganda ne Tanzania|okugwa]] mu 1979, Kabwegyere yalondebwa okuba minisita w’ettaka n’ebyobugagga eby’omu ttaka, n’abeera n’ekifo ekyo okutuusa mu 1980. Okuva mu 1982 okutuuka mu 1987, yali akulira ekitongole ky’eby’obulamu mu kitongole kya [[:en:Ugandan_North_American_Association_(UNAA)|Sayansi w’embeera z’abantu]] mu yunivasite y’e Makerere. Oluvanyuma lw’okuggyibwako [[Milton Obote]] mu buyinza n’okugoba ekibiina ky’amagye ekya [[Tito Okello]], Kabwegyere yafuuka mmemba mu kibiina kya [[:en:Ugandan_North_American_Association_(UNAA)|National Resistance Council]], ekibiina kya palamenti mu Uganda okuva mu 1986 okutuuka mu 1996.<ref>{{Cite web |date=2026-09-06 |title=PLU takes on former minister Tarsis Kabwegyere for critiquing Muhoozi 'unlawful' acts |url=https://www.pulse.ug/story/plu-hits-back-tarsis-kabwegyere-muhoozi-2026090607105343195 |access-date=2026-09-06 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref> Era yaweereza nga [[:en:Ugandan_North_American_Association_(UNAA)|minisita w’eggwanga ow’ensonga z’ebweru]] okuva mu 1987 okutuuka mu 1991. Wakati wa 1991 ne 1996, yali dayirekita w’enkolagana y’ebweru mu [[National Resistance Movement|National Resistance Movement Secretariat]] . Yalondebwa mu minisitule y’okudduukirira abantu mu biseera by’obutyabaga mu gwomukaaga mu 2006, okutuusa lwe yagobwa mu kabineti mu gwokutaano mu 2011.<ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Kabwegyere irked by being called old man |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kabwegyere-irked-by-being-called-old-man-1580890 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu gwomwenda mu 2006, Kabwegyere yeetaba mu lukiiko lw’ebyobufuzi olwatuula mu ttabamiruka w’ekibiina [[:en:Ugandan_North_American_Association_(UNAA)|kya Uganda North American Association (UNAA)]] mu kibuga New York. <ref>{{Cite web |date=2006-09-05 |title=UNAA Convention was disorganised! |url=https://www.newvision.co.ug/news/1141390/unaa-convention-disorganised |access-date=2026-02-18 |publisher=New Vision (Kampala)}}</ref> Yasigala akiikirira County ya Igara eye bugwanjuba, [[Bushenyi (disitulikit)|mu disitulikiti ye Bushenyi]] mu Palamenti ya Uganda okuva mu 1996 okutuuka mu 2011. Mu 2010, yawangulwa mu kulonda kwa pulayimale ne Raphael Magezi naye ow’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]], omubaka wa palamenti [[:en:Incumbent|ali mu ntebe]] . <ref name="Out"/> == Ebikwata ku muntu ebyomunda == Kabwegyere mufumbo. Ono wa kibiina ky'ebyobufuzi [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ategeezeddwa an? okunyumirwa okuzannya [[:en:Lawn_tennis|ttena y'omuddo]] n'okwetaba mu [[:en:Debate|kukubaganya ebirowoozo]] .<ref>{{Cite web |date=2026-09-06 |title=PLU takes on former minister Tarsis Kabwegyere for critiquing Muhoozi 'unlawful' acts |url=https://www.pulse.ug/story/plu-hits-back-tarsis-kabwegyere-muhoozi-2026090607105343195 |access-date=2026-09-06 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref> == Laba ne == * [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] * [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]] * [[Bushenyi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bushenyi]] == Ebijjuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bannabyabufuzi mu Uganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Baminisita ba Uganda]] dq6w6dq5fae7ti5dsd46as1449wb90g Swahili Nation 0 13070 73906 48052 2026-09-06T08:26:33Z Sisterian 9613 Removed duplicated links and edited grammar 73906 wikitext text/x-wiki '''Swahili Nation''' kyali kibiina ky'e [[Swiiden|Sweden]] ekya [[Kenya|R&B hip hop .]] Ekibiina kino kyatandikibwawo mu myaka gya 1990 ab'oluganda abannaKenya Andrew Muturi ne Robert ne Cool James ow'e [[Tanzania]]. Oluvannyuma nga Cool James atandise okuyimba ku lulwe mu 1992, ekibiina kino kyegattibwako [[Yuganda|Bannayuganda]] Ken Kayongo ne Charlie "King" Todwong.<ref>Where are they now?</ref><ref>Swahilly Nation {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312141055/http://www.kampalalive.com/2005/22/swahilly.html|date=2007-03-12}}</ref> [[Swahilly Nation Archived 2007-03-12 at the Wayback Machine|Dr. Alban]] enzaalwa y'e [[Nigeria]] yabawandiisa mu kibiina kye ekya Dr Records e Sweden mu 1996. Omuyimbi Wayne "Tatz" Beckford okuva e London yeegatta ku kibiina kino. Baafulumya ennyimba "Malaika", "Nyama", ne "Hakuna Matata", ze baafuna okusunsulwa mu mpaka za [[:en:Channel_O_Music_Video_Awards|Channel O Music Awards]] e [[South Africa]] . Okuyita mu buganzi bwa "Hakuna Matata" mu East Africa, Swahili Nation yalina kinene kyeyakola ku nkozesa y'olulimi Oluswayiri mu R&B ne hip hop.<ref>{{Cite web |title=Swahili Nation in a comeback at Blankets and Wine Kampala |url=https://www.theeastafrican.co.ke/magazine/Swahili-Nation-in-a-comeback-at-Blankets-and-Wine-Kampala/434746-3008518-iafl0dz/index.html |access-date=2020-05-28 |website=The East African |language=en}}</ref> == Ebijjuliziddwa == == Ebiyungo eby’ebweru == * Eggwanga lya Swahili - Pole - Music Video e8iq9cm3bqg217tsqmgrbz896jlurt7 Joshua Lubwama 0 13812 73909 73282 2026-09-06T08:29:32Z Lillylove256 10862 ntereezeza ku mutindo 73909 wikitext text/x-wiki {{Databox}}   '''Joshua Lubwama''' amanyiddwa nga '''Letti, Song, Tallest Muganda''' <ref name="Isabirye">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2017-09-22 |title=KNOW YOUR STARS: Lanky midfielder Joshua Lubwama inspired by Uganda Cranes star, Mawejje |url=https://kawowo.com/2017/09/22/know-your-stars-lanky-midfielder-joshua-lubwama-inspired-by-uganda-cranes-star-mawejje/ |access-date=2025-07-19 |website=Kawowo Sports}}</ref>(yazaalibwa 25 Ogwokutaano 1998) Munnayuganda [[omuzannyi w'omupiira]] ogw'ekikugu era azannya [[ng'omuzibizi]] mu ttiimu ya [[Uganda Revenue Authority SC]] (URAFC). Lubwama yafuna obumanyirivu ku ddaala ly'ensi yonna bwe y'akiikirira Uganda mu mpaka za CAF Champions League beach soccer eza Africa Cup of Nations (AFCON) e Mozambique.<ref>{{Cite web |date=2023-01-09 |title=URA announce the signing of Joshua Lubwama from Wakiso Giants |url=https://swiftsportsug.com/2023/01/09/ura-announce-the-signing-of-joshua-lubwama-from-wakiso-giants/ |access-date=2025-07-19 |website=Swift Sports Uganda |archive-date=2025-07-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250707220831/https://swiftsportsug.com/2023/01/09/ura-announce-the-signing-of-joshua-lubwama-from-wakiso-giants/ |url-status=dead }}</ref> == Obuyigirize bwe == Lubwama yazaalibwa mu ddwaaliro lya Kasana Health Centre IV e [[Luweero (disitulikit)|Luweero]], eri Eric Kigozi Ssebwalunyo ne Annet Ggaliwango. Joshua Lubwama muganda wa Hannington Sebwalunyo (azannyira National Enterprise Corporation FC). Okusoma yakutandikira ku African Outreach Academy e Luweero okusoma pulayimale, oluvannyuma n’agenda ku Ndejje Secondary School okusoma O-Level ne A-Level. Oluvannyuma y'egatta ku [[Makerere University, Uganda|Makerere University]], gye yafunira diguli mu by'obulamu bw'obwongo n'eby'empisa mu bantu."<ref name="Isabirye"/> Lubwama yagamba nti Daniel Kasoma ( [[Makerere University, Uganda|Makerere University]] ) ne Nicholas Kabonge (kapiteeni wa Kampala University era omuzannyi wa Lungujja Galaxy) be bamu ku b'azannyi b'asinga okwagala ku bazannye nabo",<ref name="Isabirye"/> wamu ne Alexander Song, Kanu Nkwanko, [[Tony Mawejje|Tonny Mawejje]] ng'agweyegomba.<ref name="Isabirye" /> == Okuzannyira kiraabu == Nga 1 Ogwomwenda, 2023, omuzannyi ono yava mu Wakiso Giants n’agenda mu [[Uganda Revenue Authority SC|URA FC]] mu Uganda gy’azannyira kati. Mu Gwoluberyeberye 2020, yali yakava mu [[Kampala Capital City Authority FC]] n’adda mu Wakiso Giants, nga kino kyali ky'amaanyi mu kuzannyira kiraabu za Uganda ez’oku ntikko mu Premier. Edda, Lubwama yazannyirako Luweero United, [[BUL Jinja FC]] ne Ndejje University FC nga tannaba kwegatta ku Wakiso Giants. Era abadde ku ttiimu ya Uganda ey’eggwanga ey’omupiira gwa bbiici (Sand Cranes) eyalondebwa n'eyetaba mu mpaka za AFCON Beach Soccer e'omuddiringanwa. Lubwama yazannyirako St. Lawrence University Beach Soccer Club mu liigi y'eggwanga eya Beach Soccer League.<ref>{{Cite web |date=2023-01-09 |title=URA Football Club signs Lubwama from Wakiso Giants |url=https://sports.mtn.co.ug/2023/01/09/ura-fc-sign-lubwama-from-wakiso-giants/ |access-date=2025-07-19 |website=MTN Sports |language=en-US}}</ref> == Awaadi n’okusunsulwa == * Nnantameggwa wa Luweero Kids League (Ekikopo ky'omusujja gw'annamusuna<ref name="Isabirye"/> * Omuzannyi w'omwaka 2012 – Ndejje SSS<ref name="Isabirye" /> * Ow'ebyemizannyo ow'omwaka Makerere University 2014<ref name="Isabirye" /> * 2015 & 2016, Okukwata ekyokubiri Ssaaza Buleemezi<ref name="Isabirye" /> * Emizannyo gya yunivasite ya East Africa (2014) – Omupiira <ref name="Isabirye" /> * Omuzannyi w'olunaku wakati wa UFL ne Kampala University, Kyambogo (Quarter final)<ref name="Isabirye" /> == Ebijuliziddwa == {{Reflist}} [[Category:Bazannyi b'omupiira Abannayuganda]] [[Category:Abaasomera ku Makerere University]] [[Category:Abaasomera ku Kyambogo University]] c2p2hbc1c8ea6ybqgq394or84bb6f7w Halid Lwaliwa 0 13905 73887 72697 2026-09-06T07:37:13Z Ssemmanda will 3837 ntereezezza ebijuliziddwa 73887 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Halid Lwalwa</big>''' (yazaalibwa nga 22 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 1996) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] omukugu era Munnayuganda, azannya nga [[:en:Centre-back|omuzibizi wa wakati]] mu kiraabu [[:en:Saudi_First_Division_League|ya Saudi First Division League eya]] [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|Al-Ain]] ne [[:en:Uganda_national_football_team|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]].<ref>{{Cite web |date=2022-05-21 |title=Lwaliwa: Vipers’ most successful star looks to bow out – with pride |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/lwaliwa-vipers-most-successful-star-looks-to-bow-out-with-pride-3822544 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Emirimu gye mu kiraabu == Yazaalibwa [[Iganga]],<ref name="NFT">{{Cite web |date=2022-05-21 |title=Lwaliwa: Vipers’ most successful star looks to bow out – with pride |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/lwaliwa-vipers-most-successful-star-looks-to-bow-out-with-pride-3822544 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Lwaliwa yasomera ku St. Mary's Boarding Secondary School e [[Kitende]] nga tannatandika mulimu gw'okusamba omupiira ku kiraabu ya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] gye yakuzibwa n'agenda mu ttiimu y'abakulu mu mwaka gwa 2014.<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=November 8, 2019 |title=Vipers current team creating a Déjà vu of 2014-15 season |url=https://kawowo.com/2019/11/08/vipers-current-team-creating-a-deja-vu-of-2014-15-season/ |website=Kawowo Sports}}</ref><ref name="auto">{{Cite web |date=August 27, 2018 |title=Halid Lwaliwa finally confirms Vipers stay with 3 new year deal |url=https://kawowo.com/2018/08/27/halid-lwaliwa-signs-new-vipers-contract/ |website=Kawowo Sports}}</ref> Yassa omukono ku ndagaano ey'okwongezaayo mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018.<ref name="auto" /> Mu mwaka gwa 2022, Halid yeegatta ku [[:en:FK_Bregalnica_Štip|FK Bregalnica Strip]] e North Macedonia.<ref>{{Cite web |last=Булатовиќ |first=Владимир |title=Засилување и со репрезентативецот на Уганда, Халид Лвалива на дефанзивните позиции |url=http://www.fkbregalnica.mk/vest-statija/99129/zasiluvanje-i-so-reprezentativecot-na-uganda-halid-lvaliva-na-defanzivnite-pozicii?fbclid=iwar3ev1thdyvmhoi6j74z-tlxjmjikjgdzflrqtfr7csyesd9pwoc2eawfeo |access-date=2022-09-09 |website=fkbregalnica.mk |language=mk}}</ref> Nga 15 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Lwaliwa yeegatta ku kiraabu ya Saudi Arabia [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|eya Al-Ain]].<ref>{{cite web |title=الأوغندي خالد لواليوا صخرة الدفاع العيناوي |url=https://x.com/alain_ksa/status/1824112050190143948}}</ref> == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Yasooka kuzannya mu nsi yonna nga 21 omwezi Ogwomwenda mu mwaka gwa 2019 bwe yawangula [[:en:Burundi_national_football_team|Burundi]] ggoolo 3-0 mu mpaka z'okusunsulamu abalizannya empaka z'amawanga ga Afrika eza 2020].<ref name="NFT" /> == Ebijuliziddwa == == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * Halid Lwaliwa at WorldFootball.net [[Category:Omupiira mu Uganda]] 9590b8s5jr17td1ziz6fc5kjcsw5mcl 73888 73887 2026-09-06T07:37:49Z Ssemmanda will 3837 ntereezezza erinnya 73888 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Halid Lwaliwa</big>''' (yazaalibwa nga 22 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 1996) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] omukugu era Munnayuganda, azannya nga [[:en:Centre-back|omuzibizi wa wakati]] mu kiraabu [[:en:Saudi_First_Division_League|ya Saudi First Division League eya]] [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|Al-Ain]] ne [[:en:Uganda_national_football_team|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]].<ref>{{Cite web |date=2022-05-21 |title=Lwaliwa: Vipers’ most successful star looks to bow out – with pride |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/lwaliwa-vipers-most-successful-star-looks-to-bow-out-with-pride-3822544 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Emirimu gye mu kiraabu == Yazaalibwa [[Iganga]],<ref name="NFT">{{Cite web |date=2022-05-21 |title=Lwaliwa: Vipers’ most successful star looks to bow out – with pride |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/lwaliwa-vipers-most-successful-star-looks-to-bow-out-with-pride-3822544 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Lwaliwa yasomera ku St. Mary's Boarding Secondary School e [[Kitende]] nga tannatandika mulimu gw'okusamba omupiira ku kiraabu ya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] gye yakuzibwa n'agenda mu ttiimu y'abakulu mu mwaka gwa 2014.<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=November 8, 2019 |title=Vipers current team creating a Déjà vu of 2014-15 season |url=https://kawowo.com/2019/11/08/vipers-current-team-creating-a-deja-vu-of-2014-15-season/ |website=Kawowo Sports}}</ref><ref name="auto">{{Cite web |date=August 27, 2018 |title=Halid Lwaliwa finally confirms Vipers stay with 3 new year deal |url=https://kawowo.com/2018/08/27/halid-lwaliwa-signs-new-vipers-contract/ |website=Kawowo Sports}}</ref> Yassa omukono ku ndagaano ey'okwongezaayo mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018.<ref name="auto" /> Mu mwaka gwa 2022, Halid yeegatta ku [[:en:FK_Bregalnica_Štip|FK Bregalnica Strip]] e North Macedonia.<ref>{{Cite web |last=Булатовиќ |first=Владимир |title=Засилување и со репрезентативецот на Уганда, Халид Лвалива на дефанзивните позиции |url=http://www.fkbregalnica.mk/vest-statija/99129/zasiluvanje-i-so-reprezentativecot-na-uganda-halid-lvaliva-na-defanzivnite-pozicii?fbclid=iwar3ev1thdyvmhoi6j74z-tlxjmjikjgdzflrqtfr7csyesd9pwoc2eawfeo |access-date=2022-09-09 |website=fkbregalnica.mk |language=mk}}</ref> Nga 15 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Lwaliwa yeegatta ku kiraabu ya Saudi Arabia [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|eya Al-Ain]].<ref>{{cite web |title=الأوغندي خالد لواليوا صخرة الدفاع العيناوي |url=https://x.com/alain_ksa/status/1824112050190143948}}</ref> == Emirimu gye mu mawanga g'ebulaaya == Yasooka kuzannya mu nsi yonna nga 21 omwezi Ogwomwenda mu mwaka gwa 2019 bwe yawangula [[:en:Burundi_national_football_team|Burundi]] ggoolo 3-0 mu mpaka z'okusunsulamu abalizannya empaka z'amawanga ga Afrika eza 2020].<ref name="NFT" /> == Ebijuliziddwa == == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * Halid Lwaliwa at WorldFootball.net [[Category:Omupiira mu Uganda]] fobypxsf5jtq6k6sxw7yw03fmah6uwu 73892 73888 2026-09-06T07:49:47Z Ssemmanda will 3837 ntereezezza empandiika 73892 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''<big>Halid Lwaliwa</big>''' (yazaalibwa nga 22 Ogwomunaana, 1996) [[:en:Association_football|muzannyi wa mupiira]] omukugu era Munnayuganda, azannya nga [[:en:Centre-back|omuzibizi wa wakati]] mu kiraabu [[:en:Saudi_First_Division_League|ya Saudi First Division League eya]] [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|Al-Ain]] ne [[:en:Uganda_national_football_team|ttiimu y'eggwanga lya Uganda]].<ref>{{Cite web |date=2022-05-21 |title=Lwaliwa: Vipers’ most successful star looks to bow out – with pride |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/lwaliwa-vipers-most-successful-star-looks-to-bow-out-with-pride-3822544 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> == Emirimu gye mu kiraabu == Yazaalibwa [[Iganga]],<ref name="NFT">{{Cite web |date=2022-05-21 |title=Lwaliwa: Vipers’ most successful star looks to bow out – with pride |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/score/lwaliwa-vipers-most-successful-star-looks-to-bow-out-with-pride-3822544 |access-date=2026-09-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Lwaliwa yasomera ku St. Mary's Boarding Secondary School e [[Kitende]] nga tannatandika mulimu gw'okusamba omupiira ku kiraabu ya [[Kiraabu ya Vipers SC|Vipers SC]] gye yakuzibwa n'agenda mu ttiimu y'abakulu mu mwaka gwa 2014.<ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=November 8, 2019 |title=Vipers current team creating a Déjà vu of 2014-15 season |url=https://kawowo.com/2019/11/08/vipers-current-team-creating-a-deja-vu-of-2014-15-season/ |website=Kawowo Sports}}</ref><ref name="auto">{{Cite web |date=August 27, 2018 |title=Halid Lwaliwa finally confirms Vipers stay with 3 new year deal |url=https://kawowo.com/2018/08/27/halid-lwaliwa-signs-new-vipers-contract/ |website=Kawowo Sports}}</ref> Yassa omukono ku ndagaano ey'okwongezaayo mu mwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2018.<ref name="auto" /> Mu mwaka gwa 2022, Halid yeegatta ku [[:en:FK_Bregalnica_Štip|FK Bregalnica Strip]] e North Macedonia.<ref>{{Cite web |last=Булатовиќ |first=Владимир |title=Засилување и со репрезентативецот на Уганда, Халид Лвалива на дефанзивните позиции |url=http://www.fkbregalnica.mk/vest-statija/99129/zasiluvanje-i-so-reprezentativecot-na-uganda-halid-lvaliva-na-defanzivnite-pozicii?fbclid=iwar3ev1thdyvmhoi6j74z-tlxjmjikjgdzflrqtfr7csyesd9pwoc2eawfeo |access-date=2022-09-09 |website=fkbregalnica.mk |language=mk}}</ref> Nga 15 omwezi Ogwomunaana mu mwaka gwa 2024, Lwaliwa yeegatta ku kiraabu ya Saudi Arabia [[:en:Al-Ain_FC_(Saudi_Arabia)|eya Al-Ain]].<ref>{{cite web |title=الأوغندي خالد لواليوا صخرة الدفاع العيناوي |url=https://x.com/alain_ksa/status/1824112050190143948}}</ref> == Emipiira gy'azannyidde ttiimu y'eggwanga == Yasooka kuzannya mu nsi yonna nga 21 omwezi Ogwomwenda mu mwaka gwa 2019 bwe yawangula [[:en:Burundi_national_football_team|Burundi]] ggoolo 3-0 mu mpaka z'okusunsulamu abalizannya empaka z'amawanga ga Afrika eza 2020].<ref name="NFT" /> == Ebijuliziddwa == [[Category:Omupiira mu Uganda]] <references /> == Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia == * Halid Lwaliwa at WorldFootball.net fq1knk4nepumu24xwereqi107ozo94t Kookolo w’ekibumba 0 15430 73873 67032 2026-09-05T18:28:08Z InternetArchiveBot 6271 Add 2 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260905)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 73873 wikitext text/x-wiki '''Kkansa w'ekibumba''', era amanyiddwa nga kkansa w-ekibumba (hepatic cancer), kkansa atandika mu kibumba.<ref name="NIH2016">{{Cite web|title=Adult Primary Liver Cancer Treatment (PDQ®)–Patient Version|url=https://www.cancer.gov/types/liver/patient/adult-liver-treatment-pdq#section/all|website=NCI|access-date=29 September 2016|date=6 July 2016|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20161002124639/https://www.cancer.gov/types/liver/patient/adult-liver-treatment-pdq#section/all|archive-date=2 October 2016}}</ref> Kkansa eyava mu kifo ekirala okudda mu kibumba, emanyiddwa nga metastasis y'ekibumba, etera okusaasaanira okusinga eyo etandika mu kibumba.<ref name="WCR2014Liver">{{Cite book|title=World Cancer Report 2014|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=978-9283204299|pages=Chapter 5.6}}</ref> Obubonero bwa kkansa w'ekibumba buyinza okuzingiramu ekiwundu oba obulumi ku ludda olwa ddyo wansi w'olubuto, okuzimba kw'olubumba, olususu olwakala, okukosebwa amangu, okukendeera kw'obuzito n'obunafu.<ref name="NIH2016" /> {{Infobox medical condition|name=Liver cancer|synonym=Hepatic cancer, primary hepatic malignancy, primary liver cancer, hepatoma|image=CT cholangioca.jpg|image_size=|image_thumbtime=|alt=|caption=[[CT scan]] of a [[liver]] with [[cholangiocarcinoma]]|pronounce=|specialty=[[Oncology]]|symptoms=Lump or pain in the right side below the [[rib cage]], [[ascites|swelling of the abdomen]], [[jaundice|yellowish skin]], easy bruising, weight loss, weakness<ref name=NIH2016/>|complications=|onset=55 to 65 years old<ref name=SEER2016/>|duration=|types=|causes=[[Cirrhosis]] due to [[hepatitis B]], [[hepatitis C]], or [[alcoholism|alcohol]], [[aflatoxin]], [[non-alcoholic fatty liver disease]], [[liver flukes]]<ref name=WCR2014Liver/><ref name=GBD2013/>|risks=|diagnosis=[[Blood test|Blood tests]], [[medical imaging]], [[tissue biopsy]]<ref name=NIH2016/>|differential=|prevention=[[hepatitis B vaccine|Immunization against hepatitis B]], treating those infected with hepatitis B or C<ref name=WCR2014Liver/>|treatment=[[Surgery]], [[targeted therapy]], [[radiation therapy]]<ref name=NIH2016/>|medication=|prognosis=[[Five-year survival rate|Five-year survival rates]] ~18% (US);<ref name=SEER2016/> 40% (Japan)<ref name=Japan2011/>|frequency=618,700 (point in time in 2015)<!-- point prevalence --><ref name=GBD2015Pre>{{cite journal|last1=GBD 2015 Disease and Injury Incidence and Prevalence|first1=Collaborators.|title=Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015.|journal=Lancet|date=8 October 2016|volume=388|issue=10053|pages=1545–1602|pmid=27733282|doi=10.1016/S0140-6736(16)31678-6|pmc=5055577}}</ref>|deaths=782,000 (2018)<ref name=Bray2018/>|named after=}} '''Kkansa w'ekibumba''', era amanyiddwa nga kkansa w-ekibumba (hepatic cancer), kkansa atandika mu kibumba.<ref name="NIH2016" /> Kkansa eyava mu kifo ekirala okudda mu kibumba, emanyiddwa nga metastasis y'ekibumba, etera okusaasaanira okusinga eyo etandika mu kibumba.<ref name="WCR2014Liver" /> Obubonero bwa kkansa w'ekibumba buyinza okuzingiramu ekiwundu oba obulumi ku ludda olwa ddyo wansi w'olubuto, okuzimba kw'olubumba, olususu olwakala, okukosebwa amangu, okukendeera kw'obuzito n'obunafu.<ref name="NIH2016" /> Ekisinga okuvaako kookolo w'ekibumba ye cirrhosis olw'obulwadde bwa hepatitis B, hepatitis C oba omwenge.<ref name="GBD2013">{{Cite journal|last=GBD 2013 Mortality and Causes of Death|first=Collaborators|title=Global, regional, and national age-sex specific all-cause and cause-specific mortality for 240 causes of death, 1990–2013: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2013.|journal=Lancet|date=17 December 2014|pmid=25530442|doi=10.1016/S0140-6736(14)61682-2|pmc=4340604|volume=385|issue=9963|pages=117–71}}</ref> Ebirala ebivaako mulimu aflatoxin, obulwadde bw'ekibumba obutaliimu masavu n'obulwadde bw'ekibumba.<ref name="WCR2014Liver" /> Ebika ebisinga okumanyibwa ye kookolo w’ekibumba (HCC), akola ebitundu 80% ku balwadde, ne kookolo w’ekibumba.<ref name="WCR2014Liver" /> Ebika ebitali bya bulijjo mulimu ekizimba ekiyitibwa mucinous cystic neoplasm ne intraductal papillary biliary neoplasm.<ref name="WCR2014Liver" /> Okuzuula obulwadde buno kuyinza okuwagirwa okukeberebwa omusaayi n'okukuba ebifaananyi by'abasawo, nga kukakasibwa n'okukeberebwa ebitundu by'omubiri.<ref name="NIH2016" /> Kaweefube w'okuziyiza mulimu okugema obulwadde bw'ekibumba B n'okujjanjaba abo abalina obulwadde bw'ekibumba B oba C.<ref name="WCR2014Liver" /> Okukebera kirungi mu abo abalina obulwadde bw'ekibumba obutawona.<ref name="WCR2014Liver" /> Enkola z'obujjanjabi ziyinza okuli okulongoosa, obujjanjabi obugendereddwamu n'obujjanjabi obw'amasannyalaze.<ref name="NIH2016" /> Mu mbeera ezimu, ablation therapy, embolization therapy oba okusimbuliza ekibumba kiyinza okukozesebwa.<ref name="NIH2016" /> Ebizimba ebitonotono mu kibumba biyinza okugobererwa ennyo.<ref name="NIH2016" /> Kookolo w’ekibumba asookerwako mu nsi yonna y’akwata ekifo eky’omukaaga mu kusinga okukwatibwa kookolo (6%) era y’akwata ekifo ekyokubiri mu kufa kookolo (9%).<ref name="WCR2014Liver" /><ref name="WCR2014Epi">{{Cite book|title=World Cancer Report 2014|url=https://archive.org/details/worldcancerrepor0000unse_p0u5|date=2014|publisher=World Health Organization|isbn=978-9283204299|pages=Chapter 1.1}}</ref> Mu mwaka gwa 2018, gwali mu bantu 841,000 era ne guviirako abantu 782,000 okufa.<ref name="Bray2018">{{Cite journal|last=Bray|first=F|last2=Ferlay|first2=J|last3=Soerjomataram|first3=I|last4=Siegel|first4=RL|last5=Torre|first5=LA|last6=Jemal|first6=A|title=Global cancer statistics 2018: GLOBOCAN estimates of incidence and mortality worldwide for 36 cancers in 185 countries.|journal=CA: A Cancer Journal for Clinicians|date=November 2018|volume=68|issue=6|pages=394–424|doi=10.3322/caac.21492|pmid=30207593|url=https://semanticscholar.org/paper/83ab5cf89399bca5449f4a7baf1b1b3c2e1178c7|doi-access=free|access-date=2019-12-01|archive-date=2021-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20210417233225/https://www.semanticscholar.org/paper/Global-cancer-statistics-2018%3A-GLOBOCAN-estimates-Bray-Ferlay/83ab5cf89399bca5449f4a7baf1b1b3c2e1178c7|url-status=live}}</ref> Mu mwaka gwa 2015, abantu 263,000 baafa kookolo w’ekibumba, 245,000 olw’omwenge ate 167,000 olw’obulwadde bw’ekibumba C.<ref name="GBD2015De">{{Cite journal|last=GBD 2015 Mortality and Causes of Death|first=Collaborators.|title=Global, regional, and national life expectancy, all-cause mortality, and cause-specific mortality for 249 causes of death, 1980–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015.|journal=Lancet|date=8 October 2016|volume=388|issue=10053|pages=1459–1544|pmid=27733281|doi=10.1016/s0140-6736(16)31012-1|pmc=5388903}}</ref> Emiwendo mingi egya kookolo w’ekibumba gibaawo awali obulwadde bw’ekibumba B ne C, omuli Asia ne sub-Saharan Africa.<ref name="WCR2014Liver" /> Abasajja batera okukosebwa HCC okusinga abakazi.<ref name="WCR2014Liver" /> Okuzuula obulwadde businga kubeera mu abo ab’emyaka 55 okutuuka ku 65.<ref name="SEER2016" /> Omuwendo gw’abantu abawangaala mu myaka etaano guli 18.4 % mu Amerika,<ref name="SEER2016">{{Cite web|title=SEER Stat Fact Sheets: Liver and Intrahepatic Bile Duct Cancer|url=http://seer.cancer.gov/statfacts/html/livibd.html|website=NCI|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170728014514/https://seer.cancer.gov/statfacts/html/livibd.html|archive-date=2017-07-28}}</ref> ne 40.4% mu Japan.<ref name="Japan2011">{{Cite web|title=がん診療連携拠点病院等院内がん登録生存率集計:[国立がん研究センター がん登録・統計]|url=https://ganjoho.jp/reg_stat/statistics/brochure/hosp_c_reg_surv.html|website=ganjoho.jp|access-date=2 February 2020|archive-date=16 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150916063111/https://ganjoho.jp/reg_stat/statistics/brochure/hosp_c_reg_surv.html|url-status=live}}</ref> Ekigambo "ekibumba" kiva mu Luyonaani ''hêpar'', ekitegeeza "ekibumba".<ref>{{Cite web|url=http://dictionary.reference.com/browse/hepato-|title=''Hepato-'' Etymology|publisher=[[dictionary.com]]|access-date=24 October 2015|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20151010044253/http://dictionary.reference.com/browse/hepato-|archive-date=10 October 2015}}</ref> == Ebiwandiiko ebikozesebwa == {{Reflist}} [[Category:Translated from MDWiki]] arf5sq81ful8gp6dsr0iha2o9mo6j1k User talk:Tumbuka Arch 3 15497 73876 73808 2026-09-05T19:44:18Z Tumbuka Arch 6757 /* county articles */ Ekyokuddamu 73876 wikitext text/x-wiki {{Talk page}} == Request to help import/ fix our templates, css, Lua and js issues == Hello there, I am Kinenkey, I request that you help us to import the missing extensions, libraries and modules so that it makes editing and translating easy from English to luganda. there are many necessary imports required from languages like Greek, Hebrews,and other languages that appear under categories just because they are missing within luganda wikipedia. If there was a cash reward, that would have incentivised me to confront you. But for the sake of the community, please help import for us those missing items. l have done some of these things on my localhost instance. I would be glad if only you could guide me on what to do rather than prevent progress of the community. [[User:Kinenkey|Kinenkey]] ([[User talk:Kinenkey|talk]]) 06:18, 23 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) :Hi, please apply for regular adminship. I will be providing you with steps on importing required templates and modules when you become an admin. I can't directly import anything from another wiki, nor fix some broken CSS pages for now, as I am no longer a regular or an IA admin. I haven't renewed my rights lately, but may, just for the sake of fixing what's broken. [[user:Tumbuka Arch|<span style='color: #FFFFFF;background-color: #191970;'>'''''Tumbuka Arch'''''</span>]][[user talk:Tumbuka Arch|'''<span style='color: #B20000;background-color: #FFFFFF;'><sup>★</sup><sub>★</sub><sup>★</sup></span>''']] 08:18, 23 Gwamunaana(Muwakanya) 2026 (UTC) == county articles == Hi do you speak Luganda? are you still active? why did you crewte so many articles on american counties? Thank [[Special:Contributions/~2026-48088-91|~2026-48088-91]] ([[User talk:~2026-48088-91|talk]]) 04:16, 4 Gwamwenda(Mutunda) 2026 (UTC) :@[[User:~2026-48088-91|~2026-48088-91]] I create what interests me, and there is no Wikimedia restriction on that or what to create. In the same way, the English wiki is having lots of Uganda articles which is the home of this wiki and does not ask why. You will find districts of Uganda there. Besides, '''I DONT '''just create that, I also created articles such as [[Uganda]], etc. Thanks. [[user:Tumbuka Arch|<span style='color: #FFFFFF;background-color: #191970;'>'''''Tumbuka Arch'''''</span>]][[user talk:Tumbuka Arch|'''<span style='color: #B20000;background-color: #FFFFFF;'><sup>★</sup><sub>★</sub><sup>★</sup></span>''']] 19:44, 5 Gwamwenda(Mutunda) 2026 (UTC) jdgktvt89hlu1xyplsq692k37ev66q9 Charles Dundas (Omufuzi w'ettwale) 0 15615 73874 73018 2026-09-05T18:28:47Z InternetArchiveBot 6271 Add 2 books for [[en:Wikipedia:Verifiability|verifiability]] (20260905)) #IABot (v2.0.9.5) ([[User:GreenC bot|GreenC bot]] 73874 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sir Charles Cecil Farquharson Dundas''', KCMG, OBE (6 Ogwomukaaga 1884<ref name=":22">{{Cite book |last=Dundas |first=Charles Cecil Farquharson |year=1955 |title=African Crossroads |url=https://archive.org/details/africancrossroad0000char |publisher=Macmillan & Co (London); St Martin's Press (New York) |location=London and New York |pages=v-vii, 1, 126}}</ref> – 10 Ogwokubiri 1956<ref name=":02">{{Cite news |date=14 Feb 1956 |title=Stauntonian Hears of Relative's Death |url=https://www.newspapers.com/article/the-daily-news-leader-stauntonian-hears/147912969/ |work=The Daily News Leader |location=Staunton, Virginia |pages=8}}</ref>) yali mufuzi w'ettwale mu Bungereza eyaweereza nga Gavana wa Bahamas okuva mu 1937 okutuuka mu 1940 ne Gavana wa [[Uganda]] okuva mu 1940 okutuuka mu 1944. Yali mutabani wa Charles Saunders Dundas ow’okutaano, Viscount ow’omukaaga Melville.<ref name=":02" /><ref>{{cite book |last=Kelly's |year=1943 |title=Kelly's Handbook to the Titled, Landed and Official Classes |publisher=Kelly's Directories. |page=610}}</ref> == Emirimu gye == === Omulimu gwe yasooka okukola === Yasooka kuweereza ng'omuyambi w'omuduumizi wa disitulikiti wa British East Africa Protectorate mu Mombasa okuva mu 1908.<ref name=":22" /><ref name=":23">{{Cite book |last=Dundas |first=Charles Cecil Farquharson |year=1955 |title=African Crossroads |url=https://archive.org/details/africancrossroad0000char |publisher=Macmillan & Co (London); St Martin's Press (New York) |location=London and New York |pages=v-vii, 1, 126}}</ref> Kino kyagobererwa okusindikibwa e Nairobi oluvannyuma n'asindikibwa mu ggye lya Buyindi mu Bugirimaani mu East Africa mu kiseera kya Ssematalo w'ensi yonna.<ref name=":22" /> === Tanzania === Mu 1921, Dundas yafuuka kaminsona wa disitulikiti mu kitundu ky’e Moshi mu [[Tanzania]]<ref name=":22" /> era omuwandiisi w’ensonga z’abantu enzaalwa nga mu 1925.<ref name=":22" /> Mu 1926, yafuulibwa mmemba w’olukiiko olufuzi olw’ekitundu kya Tanganyika.<ref>{{Cite journal |date=26 January 1926 |title=Appointment |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/33127/page/617 |journal=The Gazette |publication-place=London, England |issue=33127 |pages=617}}</ref> Mu 1930, yatandikawo ekibiina ky’obwegassi ekya Kilimanjaro Native Cooperative Union.  Yatumbula enkola y’okukola kaawa mu kitundu ekyo, era n’aweebwa ekitiibwa '''Wasaoye-o-Wachagga''' (Omukadde w’Abachagga).<ref name=":22" /> Dundas yafuuka wa ttutumu nnyo era ng’aweebwa ekitiibwa mu kiseera kye yamala e Moshi. Bwe yava e Moshi omulundi gwe ogwasembayo n’eggaali y’omukka okugenda e Tanga n’emmeeri okugenda e Dar es Salaam, kigambibwa nti aba Chagga baapangisa bbandi okumuwerekera ku mmeeri n’okumuyimbira mu lugendo lwe. Eryato bwe lyali ligenda ku mwalo gw’e Dar es Salaam, bbandi eno yakuba ''God Save the King''.  === Bahamas === Dundas yaweereza nga Omuwandiisi w'amatwale mu Bahamas okuva mu Gwokuna 1929 okutuuka mu Gwomusanvu 1934.<ref name=":02" /><ref>{{Cite news |date=31 May 1937 |title=Former Secretary will be Governor |url=https://www.newspapers.com/article/the-miami-herald/187016070/ |access-date=27 May 2024 |work=Miami Herald |pages=5 |quote=As colonial secretary here from April, 1929 to July, 1934, Dundas received $5,500 and a small house allowance. |agency=Associated Press}}</ref> Oluvannyuma, Dundas yali Gavana wa Bahamas; yalondebwa mu 1937,<ref>{{Cite journal |date=6 August 1937 |title=Appointment |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/34424/page/5040 |journal=The Gazette |location=London, England |issue=34424 |pages=5040}}</ref> yasikirwa Duke wa Windsor mu 1940.<ref name=":02" /><ref>{{Cite book |last=Colonial Office |year=1947 |title=Annual Report on the Bahama Islands for the Year 1946 |url=https://babel.hathitrust.org/cgi/pt?id=umn.31951002271827k&seq=7 |publisher=H M Stationery Office |location=London, England |pages=3 |language=en |access-date=17 January 2025}}</ref> === Uganda === Olwo Dundas n’aweereza nga Gavana wa [[Uganda]].<ref name=":23" /> == Awaadi n'ebitiibwa == Dundas yaweebwa ekitiibwa kya knight mu 1938.<ref>{{Cite web |date=7 June 1938 |title=Knighthoods |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/34518/supplement/3689 |access-date=2024-05-23 |website=The Gazette |series=Supplement 34518 |page=3689 |publication-place=London, England}}</ref> Mu 1942, era yalondebwa okubeera omuzira w’ekibiina kya Venerable Order of the Hospital St John of Jerusalem.<ref>{{Cite journal |date=2 January 1942 |title=Appointments to the Venerable Order of the Hospital of St John of Jerusalem |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/35403/page/83 |journal=The Gazette |publication-place=London, England |issue=35403 |pages=82}}</ref> Okusenga kw'ekibuga Dundas mu Marsh Harbor, Bahamas kyamutuumibwa erinnya lye. == Okufa == Dundas yafa nga 10 Ogwokubiri 1956, ng’alina emyaka 71, ng’ali ku saluuni.<ref name=":23" /> Yaleka mukyala we Anne, Lady Dundas<ref name=":23" /> ne mwannyina omu. Okusaba kw’okuziika kwali ku kkanisa ya Holy Trinity Church, Sloane Square.<ref>{{Cite news |date=16 February 1956 |title=Funerals: The Hon. Sir Charles Dundas |url=https://www.newspapers.com/article/the-daily-telegraph/187016089/ |access-date=23 May 2024 |work=The Daily Telegraph |pages=6}}</ref> Dundas yaziikibwa mu gwanika lya Kensal Green. == Ensengeka y’ebitabo == * Sir Charles Dundas, ''Kilimanjaro and Its Peoples'', 1924 * Sir Charles Dundas, ''African Crossroads'', 1955 == Ebijuliziddwa == {{Reflist}}{{s-start}} {{s-gov}} {{succession box|title=[[Governor of the Bahamas]]|before=Sir [[Bede Edmund Hugh Clifford]]|after=[[Edward VIII|The Duke of Windsor]]|years=1937–1940}} {{succession box|title=[[Governor of Uganda]]|before=[[Philip Euen Mitchell|Sir Philip Mitchell]]|after=[[John Hathorn Hall|Sir John Hall]]|years=1940–1943}} {{s-end}}{{Authority control}} [[Category:Abantu abaazalibwa mu 1884]] [[Category:Abantu abaafa mu 1956]] [[Category:Ba Gavana ba Uganda]] a4k17qrridk6umo9pf8bqrrp1byl4jk I'm kaluya Brian AKA Tiff Matic from Uganda Jinja I'm a musoga from BUSOGA sub county mafubira Jinja northern division village nakabango I'm an event manager and i really like music and drama and i love my country Uganda 0 15702 73885 2026-09-06T06:35:39Z Kaluya Brian AKA Tiff Matic 11720 Njagala nyo abayimbi ate njagala nyo okuyamba abatalina buyambi singa katonda aba nga asobaozesa mbagala nyo bbana Uganda banange nze yenze kaluya Brian oba Tiff Matic 256 Uganda 73885 wikitext text/x-wiki '''Im kaluya Brian AKA Tiff Matic from Uganda''' 5kew0s266btkynj0hm634huenzlnejk