Wikipedia
lnwiki
https://ln.wikipedia.org/wiki/Lok%C3%A1s%C3%A1_ya_libos%C3%B3
MediaWiki 1.47.0-wmf.4
first-letter
Média
Spécial
Discussion
Utilisateur
Discussion utilisateur
Wikipedia
Discussion Wikipedia
Fichier
Discussion fichier
MediaWiki
Discussion MediaWiki
Modèle
Discussion modèle
Aide
Discussion aide
Catégorie
Discussion catégorie
TimedText
TimedText talk
Module
Discussion module
Event
Event talk
Rusí
0
4497
135544
134234
2026-05-30T12:05:09Z
Dr-Andr888
15931
/* */
135544
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag_of_Russia.svg|thumbnail|destra|200px|]]
[[File:Coat of Arms of the Russian Federation.svg|thumb|200px|]]
[[Fichier:Russian Federation (orthographic projection) - 2014, 2022 Annexed Territories disputed.svg|thumb|200px|]]
'''Rusí''' ezalí esé enɛ́nɛ ya [[Azía]] mpé [[Erópa]]. Mbóka-mokonzi ezalí [[Moskú]].
== Lisolo ya mboka ==
[[Fichier:Продаж кріпаків з аукціону.jpg|thumb|220px|Koteka baombo na vant epai ya bato minene, bokonzi ya Russie, elilingi ya Klavdiy Lebedev]]
Na ekeke ya 7-9, mabota ya Baslave ya Ɛsti bakómaki kofanda awa, mpe ndambo na bango balongwaki na teritware ya [[Ukraine]] ya mikolo na biso mpo na kokende na eteni ya wɛsti ya Rusí ya mikolo na biso. Na Moyen Âge, mabele ya mikili yango mibale ezalaki na kati ya ekólo moko, mboka-mokonzi na yango ezalaki [[Kyjiw]]. Na ekeke ya 12, Leta ya Kyjiw ebandaki kopanzana na bikonzi bikeseni.
Na ekeke ya 12, Yuri Dolgoruki, mwana ya 6 ya mokonzi ya Kyjiw Volodymyr Monomakh, azalaki na lotomo te ya kozwa kiti ya bokonzi mpe na yango abandaki kolonga mikili oyo ezalaki na nɔrdi-ɛsti. Na yango, na katikati ya ekeke ya 12, mabota ya Baslave bamimonaki na mikili ya Rusí centrale<ref>Прибалтийско-финские народы России / Отв. ред. Е.И. Клементьев, Н.В. Шлыгина. — М.,: Наука, 2003. — С. 361. — 671 с.</ref>.
[[Fichier:Alexander Nevsky shroud 03 by shakko.JPG|thumb|170px|Alexander Nevsky, tata ya mokonzi ya liboso ya Moskú.]]
Liboso ya koya na bango, etúká ya Moskú, oyo Dolgoruky abandisaki, ezalaki na ba, oyo bazalaki pene na bato ya Finlande. Etumba ebandaki kati na bokonzi ya Vladimir-Suzdal (Rusí ya ntei) mpe bokonzi ya Kievan, na boumeli na yango ekabwanaki na ekólo ya Kievan 1169.
Nsima ya bokɔti ya Batu na 1240, mokambi ya bakonzi ya nɔrdi, Alexander Nevsky, akómaki mwana ya Batu oyo azwaki lokola mwana na ye, mpe [[kosangana]] ya Alexander na etumba na ngámbo ya Horde esalaki ete mwana na ye ya mobali ya mbula 16 Daniil akóma mokonzi ya liboso ya Moskú, mpe yango esalaki ete Rusí ya mikolo na biso ekola. Engumba mosusu ya monene ya eleko ya Moyen Âge na Rusí ya mikolo na biso ezalaki Veliki Novgorod, oyo ezalaki ntango nyonso na etumba na Moskú mpe elongamaki na yango bobele na 1478.
[[Fichier:Muscovy 1390 1525.png|thumb|220px|Karte ya bokonzi ya Moskú]]
Ukraine mpe Biélorussie oyo ekoya, nsukansuka ekabwanaki na Rusí oyo ekoya na ekeke ya 14 mpe ekómaki na kati ya bokonzi ya Lituanie (tii na ekeke ya 18, bato yango mibale bazalaki penepene, mpe ata sikoyo maloba ya minɔkɔ ya Ukraine mpe ya Biélorussie ekokani na 84%). Na nsuka ya ekeke ya 15, Horde d’Or epanzani na bokonzi ya Crimée, Khanate ya Astrakhan mpe Kazan, mpe bokonzi ya Moscovite (Rusí), oyo ezalaki kobunda bitumba ya kobundisa oyo ezalaki kosila te, mingimingi na Grande Duché ya Lituanie. Ezalaki mbala na mbala bitumba mpo na engumba Smolensk. Bato ya Russie bautaki na mabota ya Slave ya Ɛsti mpe basalaki lokola ekólo oyo ekabwani na ntango ya Leta ya Moscovite na ekeke ya 16<ref>Тарас А. Е. Войны Московской Руси с Великим княжеством Литовским и Речью Посполитой в XIV—XVII вв. — М.; Минск : АСТ; Харвест, 2006. — 800</ref><ref>Русско-литовские и русско-польские войны // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона : в 86 т. (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907</ref><ref>Кром М. М. Стародубская война (1534—1537). Из истории русско-литовских отношений. — М.: Рубежи XXI, 2008.</ref><ref>Записки о Московіи XVI вѣка сэра Джерома Горсея. Переводъ съ англійскаго Н. А. Бѣлозерской. Съ предисловіемъ и примечаніями Н. И. Костомарова.— С.-Петербургъ: Изданіе А. С. Суворина, 1909. — 159 с.</ref>.
Na ba siècles ya 15-16, élite ya ba ukrainiens esalemaki - ba Cossaques Zaporizhiens, ba guerriers oyo bazalaki ko défendre ekolo na ba attaques ya ba voisins. Bato ya Russie ya mikolo na biso bayaki na mikili ya Ukraine na ekeke ya 17, mpe na boumeli ya etumba ya bato ya Ukraine mpo na kozwa lipanda mpe kotɛmɛla bitumba ya Pologne na 1648-1654 na bokambi ya Bogdan Khmelnytski, boyokani na Russie esalemaki na 1654<ref>[http://litopys.org.ua/ohienko/oh14.htm XIVЯК МОСКВА ЗНИЩИЛА ВОЛЮ ДРУКУ КИЄВО-ПЕЧЕРСЬКОЇ ЛАВРИ]</ref>.
Bato ya Ukraine bazalaki kotalelama te lokola bana-mboka mpe bazalaki mbala na mbala kotindama na mosala ya makasi na mozindo ya Rusí, mpe yango ezalaki kobuka boyokani oyo esalemaki na 1654. (Bato 10 000 ya Ukraine bakufaki mpo na makambo oyo ezalaki na bopɛto te ntango bazalaki kotonga Canal Ladoga). Yango ememaki na botomboki ya Hetman Ivan Mazepa na 1708, oyo akataki boyokani na Rusí mpe alingaki kozala na nse ya libateli ya Suède<ref>[https://archive.org/details/OtmStMalPechSl1905/1905/page/n5/mode/1up?view=theater Об отмене стеснений малорусского печатного слова]</ref>.
[[Fichier:Валуєвський циркуляр. Valuev Circular.jpg|thumb|200px|Mobeko ya ministre ya Intérieur ya Russie Peter Valuev kobanda 1863 : monoko ya Ukraine ezalaki te, ezali te mpe ekoki kozala te, mpe oyo andimi te maloba oyo azali monguna ya Russie.]]
Na 1775, Rusí ebebisaki ba Cossaques ukrainiens mpe forteresse na bango, ba Sich, oyo ememaki na bowumbu ya bato ebele ya ba Ukraine mpe politique ya Russification – kobebisama ya officielle ya monoko mpe culture ya Ukraine na Rusí. Bandakisa oyo ezali polele mingi ya politiki ya ndenge wana ezali mobeko ya Ems (Эмский указ) mpe mobeko ya Ministre Pyotr Valuev (Валуевский зикрыляр), oyo epekisaki bato ya Ukraine básalela [[monɔkɔ]] ya mboka na bango<ref>[http://resource.history.org.ua/cgi-bin/eiu/history.exe?&I21DBN=EIU&P21DBN=EIU&S21STN=1&S21REF=10&S21FMT=eiu_all&C21COM=S&S21CNR=20&S21P01=0&S21P02=0&S21P03=TRN=&S21COLORTERMS=0&S21STR=Valuievskyj_tsyrkuliar ВАЛУЄВСЬКИЙ ЦИРКУЛЯР]</ref>.
Na 1914, Amperɛrɛ Nicolas II apekisaki kosala fɛti ya mbula 100 ya mbotama ya Taras Shevchenko, mokomi moko ya Ukraine oyo ayebani mingi na bokonzi ya Rusí<ref>[https://kpi.ua/shevchenko-revolt Ювілей Т.Г. Шевченка і студентські заворушення в Києві 100 років тому]</ref>.
Na ebandeli ya 1917, Révolution ya février oyo etambwisamaki na Alexander Kerenski elongolaki bokonzi ya bokonzi mpe ekómisaki Rusí république, mpe epesaki bato mingi oyo bazalaki konyokwama liboso libaku ya kobunda mpo na bonsomi na bango<ref>Корніеєнко Агніешка Розстріляне відродження / Rozstrzeelane odrodzenie, Краків-Перемишль 2010 (пол.), 272 с.</ref> <ref> Від українізації до русифікації. Інформаційний бюлетень ЗП УГВР. — Ч. 2. — Нью-Йорк, 1970.</ref>.
Sima ya koya na bokonzi, Lénin asakolaki bitumba ya bana mboka na Empire ya kala ya Rusí, eteni na yango ezalaki etumba ya 1917–1921 kati ya République populaire ukrainienne na Russie soviétique, oyo ememaki na bokaboli ya Ukraine kati ya Pologne na Russie (kobanda 1922 - lokola eteni ya Union soviétique)<ref>Історія української літератури XX століття: у 2 кн.: 1910—1930-ті роки: Навч. посібник/ за ред. В. Г. Дончика. — Кн. 1. — К.: Либідь, 1993. — С. 21.</ref>.
Na 1932-1933, guvɛrnema ya Union soviétique oyo ezalaki na nse ya Joseph Staline esalaki Holodomor (nzala oyo ebongisamaki na ndenge ya mayele), oyo mikili mingi na mokili mobimba endimaki ete ezali koboma bato ya Ukraine mpe ebomaki bato soki milio 10. Rusí endimi naino te ete ezali na ngambo<ref>Репресовані кінематографісти. Актуальна пам'ять: Статті й документи /Кінематографічні студії. Випуск п'ятий. — К.: «Кіно-Театр»; «АРТ КНИГА», 2017. — 176 с.</ref>.
[[Fichier:Gulag Location Map.png|thumb|220px|Karte ya esika oyo bakaa ya bakangami ya Gulag oyo esalemaki na ntango ya dictature ya Staline ezalaki]]
Na 1937, NKVD (na nsima ezwaki nkombo mosusu Ministère ya makambo ya kati ya Union soviétique) masasi na bato mingi ya mayele, bato ya mimeseno mpe bato ya siansi ya Ukraine masasi, mpe bitika na bango ekundamaki na kobombana na zamba ya Bykivnyansky na Kyjiw, epai batongaki monima moko nsima ya kokwea ya Union soviétique<ref>Українська література XX століття: навч.-метод. посіб. для студентів 2-го курсу, які навчаються за спец. 035 — Філологія (заоч. форма) / Нар. укр. акад., каф. українознавства; упоряд. О. В. Слюніна. — Харків: Вид-во НУА, 2018. — 128 с.</ref>.
Na bambula ya 1960–1980, gouvernement soviétique esalaki ba repressions contre ba dissidents, etindaki bango na ba prisons mpe etie bango na ba lopitalo ya psychiatrie, dissident oyo ayebani ezalaki Vasyl Stus. Na 1985-1991, Union soviétique ekweaki mpo na mbongwana ya demokrasi<ref>Каганов Ю. О. Опозиційний виклик: Україна і Центрально-Східна Європа 1980-х — 1991 рр. — Запоріжжя, 2009.Касьянов Г. В. Незгодні: українська інтелігенція в русі опору 1960- 80-х років. — К., 1995</ref> <ref>Русначенко А. М. Національно-визвольний рух в Україні середина 1950-х — початок 1990-х років. — К., 1998.</ref>.
Nsima na mandat ya misato ya Vladimir Poutine, oyo azwaki bokonzi na 2012, Rusí ebandaki kopekisa bonsomi ya koloba na ndenge ya monene mpe ebandaki kosangisa basoda pene na Ukraine mpe kosala kampanye monene ya kopesa bansango mpo na ekólo yango. Mpo na kobatela bokonzi, Viktor Yanukovych, président ya Ukraine na ntango wana, asɛngaki Putin atinda basoda na Ukraine na 2013, mpe yango esalaki ete bato básala mobulu oyo eyebani na nkombo Euromaidan.
Na mokolo ya 20 Febwali 2014, ntango Yanukovych azalaki na Kiev, Rusí ebandaki kozwa péninsule ya Crimée na sudi ya Ukraine mpe na nsima esalisaki Yanukovych akima. Na mokolo ya 12/04/2014, Russie ebandaki etumba na ɛsti ya Ukraine ntango basoda oyo batambwisamaki na Igor Girkin, mokonzi ya Service fédéral ya sécurité, babundisaki engumba Sloviansk. Le 13/04/2014 Ukraine ebandaki ATO (opération anti-terroriste) mpo na kopekisa invasion<ref>
[https://nikvesti.com/news/incidents/59805 Террористы привязали мужчину с украинским флагом к столбу в Зугрэсе]</ref> <ref>
[https://news.obozrevatel.com/politics/80167-popavshij-v-plen-boets-ato-rasskazal-ob-izdevatelstvah-tolpyi-u-stolba-pozora.htm Попавший в плен боец АТО рассказал об издевательствах толпы у "столба позора"]</ref><ref>
[https://www.5.ua/suspilstvo/nezlamni-iryna-dovhan-istoriia-donechchanky-katovanoi-okupantamy-za-dopomohu-ukrainskym-biitsiam-197262.html НЕZЛАМНІ: Ірина Довгань - історія донеччанки, катованої окупантами за допомогу українським бійцям ]</ref><ref>
[https://web.archive.org/web/20160902091720/http://uapress.info/uk/news/show/37843 Патріотка Ірина Довгань, яку катували терористи, розповіла, чому не вважає себе героїнею]</ref>.
[[Fichier:Ruins of Donetsk International airport (16).jpg|thumb|250px|Libongo ya mpɛpɔ ya Donetsk ebebisamaki na babɔmbi ya Russie mpe oyo ezalaki kopesa mabɔkɔ na Russie na ntango ya etumba na Ukraine mpe ntango bazwaki engumba yango na 2014.]]
Kino na 2022, Russie, na nzela ya marionnette « République populaire ya Donetsk », esalaki etumba ya kobombana na Ukraine, oyo ekomamaki na bitumba ya mobimba. Na 2022, bato mingi oyo bazalaki kotɛmɛla bitumba esalemaki na Rusí mobimba<ref>Laruelle M. Accusing Russia of fascism (англ.) // Russia in Global Affairs. — 2020. — Iss. 18, no. 4. — P. 100—123.</ref>
<ref>Garaev D. The Methodology of the ‘Russian World’and ‘Russian Islam:’New Ideologies of the Post-Socialist Context (англ.) // The Soviet and Post-Soviet Review. — 2021. — Iss. 48, no. 3. — P. 367—390.</ref> <ref>Лариса Дмитрівна Якубова. Рашизм: звір з безодні. — Akademperiodyka, 2023. — 315 с. </ref> <ref>Tsygankov, Daniel Beruf, Verbannung, Schicksal: Iwan Iljin und Deutschland // Archiv fuer Rechts- und Sozialphilosophie. — Bielefeld, 2001. — Vol. 87. — 1. Quartal. — Heft 1. — S. 44—60.</ref>.
Na Ukraine, Rusí ezali kosala mbeba minene ya bitumba, lokola kobwaka masasi na bisika oyo bato bafandaka, [[Kobanda ya Mariupol|kobebisa mobimba bingumba lokola Mariupol]], mpe konyokola basivili mpo na etɛlɛmɛlo na bango ya kopesa mabɔkɔ na Ukraine, bakisa mpe minyoko na bandako ya nse ya [[mabelé]]. Likambo ya mabe koleka oyo esalemi na ba civils na Ukraine ezali masasi oyo esalemaki na Bucha, oyo esalemaki na sanza ya misato 2022<ref>[https://www.bbc.com/news/world-europe-61208404 'You can't imagine the conditions' - Accounts emerge of Russian detention camps]</ref> <ref>[https://www.huffpost.com/entry/filtration-camps-russia-ukraine-war_n_624ac8b9e4b0e44de9c485ea Mariupol Women Report Russians Taking Ukrainians To 'Filtration Camps']</ref> <ref>[https://www.theguardian.com/world/2022/jun/12/ukrainians-who-fled-to-georgia-reveal-details-of-russias-filtration-camps Ukrainians who fled to Georgia reveal details of Russia’s ‘filtration camps’]</ref>.
Na bateritware oyo bazwaki, ba Russes babandaki kobebisa ebele ya mikanda ya monɔkɔ ya Ukraine oyo eutaki na biteyelo ya kelasi, na ba musées mpe na babibliothèques oyo ekokisaki te mibeko ya propagande ya Russie, mpe basalaki ebongiseli ya bakaa ya “filtration” epai kuna bazalaki kokɔtisa basivili na bolɔkɔ mpe konyokola bango.
[[Fichier:Executed people in basement in Bucha.jpg|thumb|240px|Basoda ya Rusí babomaki basivili ya Ukraine na engumba Bucha, banyokolaki bango mikolo mingi mpe na nsima babɛtaki bango masasi na nsima ya motó.Foto ya bibembe oyo euti na moko ya ba sous-sols ya bandako]]
Lisolo ya Timofey Sergeytsev, moto ya mayele na makambo ya politiki mpe ya filozofe ya Russie “Russie esengeli kosala nini na Ukraine?” (Na Russe: Что Россия должна сделать с Украиной?) ebéngamaki na Timothy Snyder, moto ya mayele na istware "buku ya mateya ya Russe oy kuboma bato".<ref>[https://snyder.substack.com/p/russias-genocide-handbook Russia's genocide handbook]</ref> <ref>[https://kanaldim.tv/ru/eto-nastoyashhij-konczlager-21-filtraczionnyj-lager-sozdali-okkupanty-na-donetchine/ Это настоящий концлагерь: 21 фильтрационный лагерь создали оккупанты на Донетчине]</ref>”.
== Référence ==
[[Catégorie:Esé ya Azía]]
[[Catégorie:Esé ya Erópa]]
[[Catégorie:Rusí| ]]
5cn7cinh19rh4encjakn7m03l1m2lje
135546
135544
2026-05-31T08:59:39Z
WikiBayer
8993
Révocation d’une modification de [[Special:Contributions/Dr-Andr888|Dr-Andr888]] ([[User talk:Dr-Andr888|discussion]]) vers la dernière version de [[User:Jmb tista|Jmb tista]]
134234
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag_of_Russia.svg|thumbnail|destra|200px|]]
[[File:Coat of Arms of the Russian Federation.svg|thumb|200px|]]
[[Fichier:Russian Federation 2014 (orthographic projection) with Crimea and South Kuriles.svg|thumb|200px|]]
'''Rusí''' ezalí esé enɛ́nɛ ya [[Azía]] mpé [[Erópa]]. Mbóka-mokonzi ezalí [[Moskú]].
== Lisolo ya mboka ==
[[Fichier:Продаж кріпаків з аукціону.jpg|thumb|220px|Koteka baombo na vant epai ya bato minene, bokonzi ya Russie, elilingi ya Klavdiy Lebedev]]
Na ekeke ya 7-9, mabota ya Baslave ya Ɛsti bakómaki kofanda awa, mpe ndambo na bango balongwaki na teritware ya [[Ukraine]] ya mikolo na biso mpo na kokende na eteni ya wɛsti ya Rusí ya mikolo na biso. Na Moyen Âge, mabele ya mikili yango mibale ezalaki na kati ya ekólo moko, mboka-mokonzi na yango ezalaki [[Kyjiw]]. Na ekeke ya 12, Leta ya Kyjiw ebandaki kopanzana na bikonzi bikeseni.
Na ekeke ya 12, Yuri Dolgoruki, mwana ya 6 ya mokonzi ya Kyjiw Volodymyr Monomakh, azalaki na lotomo te ya kozwa kiti ya bokonzi mpe na yango abandaki kolonga mikili oyo ezalaki na nɔrdi-ɛsti. Na yango, na katikati ya ekeke ya 12, mabota ya Baslave bamimonaki na mikili ya Rusí centrale<ref>Прибалтийско-финские народы России / Отв. ред. Е.И. Клементьев, Н.В. Шлыгина. — М.,: Наука, 2003. — С. 361. — 671 с.</ref>.
[[Fichier:Alexander Nevsky shroud 03 by shakko.JPG|thumb|170px|Alexander Nevsky, tata ya mokonzi ya liboso ya Moskú.]]
Liboso ya koya na bango, etúká ya Moskú, oyo Dolgoruky abandisaki, ezalaki na ba, oyo bazalaki pene na bato ya Finlande. Etumba ebandaki kati na bokonzi ya Vladimir-Suzdal (Rusí ya ntei) mpe bokonzi ya Kievan, na boumeli na yango ekabwanaki na ekólo ya Kievan 1169.
Nsima ya bokɔti ya Batu na 1240, mokambi ya bakonzi ya nɔrdi, Alexander Nevsky, akómaki mwana ya Batu oyo azwaki lokola mwana na ye, mpe [[kosangana]] ya Alexander na etumba na ngámbo ya Horde esalaki ete mwana na ye ya mobali ya mbula 16 Daniil akóma mokonzi ya liboso ya Moskú, mpe yango esalaki ete Rusí ya mikolo na biso ekola. Engumba mosusu ya monene ya eleko ya Moyen Âge na Rusí ya mikolo na biso ezalaki Veliki Novgorod, oyo ezalaki ntango nyonso na etumba na Moskú mpe elongamaki na yango bobele na 1478.
[[Fichier:Muscovy 1390 1525.png|thumb|220px|Karte ya bokonzi ya Moskú]]
Ukraine mpe Biélorussie oyo ekoya, nsukansuka ekabwanaki na Rusí oyo ekoya na ekeke ya 14 mpe ekómaki na kati ya bokonzi ya Lituanie (tii na ekeke ya 18, bato yango mibale bazalaki penepene, mpe ata sikoyo maloba ya minɔkɔ ya Ukraine mpe ya Biélorussie ekokani na 84%). Na nsuka ya ekeke ya 15, Horde d’Or epanzani na bokonzi ya Crimée, Khanate ya Astrakhan mpe Kazan, mpe bokonzi ya Moscovite (Rusí), oyo ezalaki kobunda bitumba ya kobundisa oyo ezalaki kosila te, mingimingi na Grande Duché ya Lituanie. Ezalaki mbala na mbala bitumba mpo na engumba Smolensk. Bato ya Russie bautaki na mabota ya Slave ya Ɛsti mpe basalaki lokola ekólo oyo ekabwani na ntango ya Leta ya Moscovite na ekeke ya 16<ref>Тарас А. Е. Войны Московской Руси с Великим княжеством Литовским и Речью Посполитой в XIV—XVII вв. — М.; Минск : АСТ; Харвест, 2006. — 800</ref><ref>Русско-литовские и русско-польские войны // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона : в 86 т. (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907</ref><ref>Кром М. М. Стародубская война (1534—1537). Из истории русско-литовских отношений. — М.: Рубежи XXI, 2008.</ref><ref>Записки о Московіи XVI вѣка сэра Джерома Горсея. Переводъ съ англійскаго Н. А. Бѣлозерской. Съ предисловіемъ и примечаніями Н. И. Костомарова.— С.-Петербургъ: Изданіе А. С. Суворина, 1909. — 159 с.</ref>.
Na ba siècles ya 15-16, élite ya ba ukrainiens esalemaki - ba Cossaques Zaporizhiens, ba guerriers oyo bazalaki ko défendre ekolo na ba attaques ya ba voisins. Bato ya Russie ya mikolo na biso bayaki na mikili ya Ukraine na ekeke ya 17, mpe na boumeli ya etumba ya bato ya Ukraine mpo na kozwa lipanda mpe kotɛmɛla bitumba ya Pologne na 1648-1654 na bokambi ya Bogdan Khmelnytski, boyokani na Russie esalemaki na 1654<ref>[http://litopys.org.ua/ohienko/oh14.htm XIVЯК МОСКВА ЗНИЩИЛА ВОЛЮ ДРУКУ КИЄВО-ПЕЧЕРСЬКОЇ ЛАВРИ]</ref>.
Bato ya Ukraine bazalaki kotalelama te lokola bana-mboka mpe bazalaki mbala na mbala kotindama na mosala ya makasi na mozindo ya Rusí, mpe yango ezalaki kobuka boyokani oyo esalemaki na 1654. (Bato 10 000 ya Ukraine bakufaki mpo na makambo oyo ezalaki na bopɛto te ntango bazalaki kotonga Canal Ladoga). Yango ememaki na botomboki ya Hetman Ivan Mazepa na 1708, oyo akataki boyokani na Rusí mpe alingaki kozala na nse ya libateli ya Suède<ref>[https://archive.org/details/OtmStMalPechSl1905/1905/page/n5/mode/1up?view=theater Об отмене стеснений малорусского печатного слова]</ref>.
[[Fichier:Валуєвський циркуляр. Valuev Circular.jpg|thumb|200px|Mobeko ya ministre ya Intérieur ya Russie Peter Valuev kobanda 1863 : monoko ya Ukraine ezalaki te, ezali te mpe ekoki kozala te, mpe oyo andimi te maloba oyo azali monguna ya Russie.]]
Na 1775, Rusí ebebisaki ba Cossaques ukrainiens mpe forteresse na bango, ba Sich, oyo ememaki na bowumbu ya bato ebele ya ba Ukraine mpe politique ya Russification – kobebisama ya officielle ya monoko mpe culture ya Ukraine na Rusí. Bandakisa oyo ezali polele mingi ya politiki ya ndenge wana ezali mobeko ya Ems (Эмский указ) mpe mobeko ya Ministre Pyotr Valuev (Валуевский зикрыляр), oyo epekisaki bato ya Ukraine básalela [[monɔkɔ]] ya mboka na bango<ref>[http://resource.history.org.ua/cgi-bin/eiu/history.exe?&I21DBN=EIU&P21DBN=EIU&S21STN=1&S21REF=10&S21FMT=eiu_all&C21COM=S&S21CNR=20&S21P01=0&S21P02=0&S21P03=TRN=&S21COLORTERMS=0&S21STR=Valuievskyj_tsyrkuliar ВАЛУЄВСЬКИЙ ЦИРКУЛЯР]</ref>.
Na 1914, Amperɛrɛ Nicolas II apekisaki kosala fɛti ya mbula 100 ya mbotama ya Taras Shevchenko, mokomi moko ya Ukraine oyo ayebani mingi na bokonzi ya Rusí<ref>[https://kpi.ua/shevchenko-revolt Ювілей Т.Г. Шевченка і студентські заворушення в Києві 100 років тому]</ref>.
Na ebandeli ya 1917, Révolution ya février oyo etambwisamaki na Alexander Kerenski elongolaki bokonzi ya bokonzi mpe ekómisaki Rusí république, mpe epesaki bato mingi oyo bazalaki konyokwama liboso libaku ya kobunda mpo na bonsomi na bango<ref>Корніеєнко Агніешка Розстріляне відродження / Rozstrzeelane odrodzenie, Краків-Перемишль 2010 (пол.), 272 с.</ref> <ref> Від українізації до русифікації. Інформаційний бюлетень ЗП УГВР. — Ч. 2. — Нью-Йорк, 1970.</ref>.
Sima ya koya na bokonzi, Lénin asakolaki bitumba ya bana mboka na Empire ya kala ya Rusí, eteni na yango ezalaki etumba ya 1917–1921 kati ya République populaire ukrainienne na Russie soviétique, oyo ememaki na bokaboli ya Ukraine kati ya Pologne na Russie (kobanda 1922 - lokola eteni ya Union soviétique)<ref>Історія української літератури XX століття: у 2 кн.: 1910—1930-ті роки: Навч. посібник/ за ред. В. Г. Дончика. — Кн. 1. — К.: Либідь, 1993. — С. 21.</ref>.
Na 1932-1933, guvɛrnema ya Union soviétique oyo ezalaki na nse ya Joseph Staline esalaki Holodomor (nzala oyo ebongisamaki na ndenge ya mayele), oyo mikili mingi na mokili mobimba endimaki ete ezali koboma bato ya Ukraine mpe ebomaki bato soki milio 10. Rusí endimi naino te ete ezali na ngambo<ref>Репресовані кінематографісти. Актуальна пам'ять: Статті й документи /Кінематографічні студії. Випуск п'ятий. — К.: «Кіно-Театр»; «АРТ КНИГА», 2017. — 176 с.</ref>.
[[Fichier:Gulag Location Map.png|thumb|220px|Karte ya esika oyo bakaa ya bakangami ya Gulag oyo esalemaki na ntango ya dictature ya Staline ezalaki]]
Na 1937, NKVD (na nsima ezwaki nkombo mosusu Ministère ya makambo ya kati ya Union soviétique) masasi na bato mingi ya mayele, bato ya mimeseno mpe bato ya siansi ya Ukraine masasi, mpe bitika na bango ekundamaki na kobombana na zamba ya Bykivnyansky na Kyjiw, epai batongaki monima moko nsima ya kokwea ya Union soviétique<ref>Українська література XX століття: навч.-метод. посіб. для студентів 2-го курсу, які навчаються за спец. 035 — Філологія (заоч. форма) / Нар. укр. акад., каф. українознавства; упоряд. О. В. Слюніна. — Харків: Вид-во НУА, 2018. — 128 с.</ref>.
Na bambula ya 1960–1980, gouvernement soviétique esalaki ba repressions contre ba dissidents, etindaki bango na ba prisons mpe etie bango na ba lopitalo ya psychiatrie, dissident oyo ayebani ezalaki Vasyl Stus. Na 1985-1991, Union soviétique ekweaki mpo na mbongwana ya demokrasi<ref>Каганов Ю. О. Опозиційний виклик: Україна і Центрально-Східна Європа 1980-х — 1991 рр. — Запоріжжя, 2009.Касьянов Г. В. Незгодні: українська інтелігенція в русі опору 1960- 80-х років. — К., 1995</ref> <ref>Русначенко А. М. Національно-визвольний рух в Україні середина 1950-х — початок 1990-х років. — К., 1998.</ref>.
Nsima na mandat ya misato ya Vladimir Poutine, oyo azwaki bokonzi na 2012, Rusí ebandaki kopekisa bonsomi ya koloba na ndenge ya monene mpe ebandaki kosangisa basoda pene na Ukraine mpe kosala kampanye monene ya kopesa bansango mpo na ekólo yango. Mpo na kobatela bokonzi, Viktor Yanukovych, président ya Ukraine na ntango wana, asɛngaki Putin atinda basoda na Ukraine na 2013, mpe yango esalaki ete bato básala mobulu oyo eyebani na nkombo Euromaidan.
Na mokolo ya 20 Febwali 2014, ntango Yanukovych azalaki na Kiev, Rusí ebandaki kozwa péninsule ya Crimée na sudi ya Ukraine mpe na nsima esalisaki Yanukovych akima. Na mokolo ya 12/04/2014, Russie ebandaki etumba na ɛsti ya Ukraine ntango basoda oyo batambwisamaki na Igor Girkin, mokonzi ya Service fédéral ya sécurité, babundisaki engumba Sloviansk. Le 13/04/2014 Ukraine ebandaki ATO (opération anti-terroriste) mpo na kopekisa invasion<ref>
[https://nikvesti.com/news/incidents/59805 Террористы привязали мужчину с украинским флагом к столбу в Зугрэсе]</ref> <ref>
[https://news.obozrevatel.com/politics/80167-popavshij-v-plen-boets-ato-rasskazal-ob-izdevatelstvah-tolpyi-u-stolba-pozora.htm Попавший в плен боец АТО рассказал об издевательствах толпы у "столба позора"]</ref><ref>
[https://www.5.ua/suspilstvo/nezlamni-iryna-dovhan-istoriia-donechchanky-katovanoi-okupantamy-za-dopomohu-ukrainskym-biitsiam-197262.html НЕZЛАМНІ: Ірина Довгань - історія донеччанки, катованої окупантами за допомогу українським бійцям ]</ref><ref>
[https://web.archive.org/web/20160902091720/http://uapress.info/uk/news/show/37843 Патріотка Ірина Довгань, яку катували терористи, розповіла, чому не вважає себе героїнею]</ref>.
[[Fichier:Ruins of Donetsk International airport (16).jpg|thumb|250px|Libongo ya mpɛpɔ ya Donetsk ebebisamaki na babɔmbi ya Russie mpe oyo ezalaki kopesa mabɔkɔ na Russie na ntango ya etumba na Ukraine mpe ntango bazwaki engumba yango na 2014.]]
Kino na 2022, Russie, na nzela ya marionnette « République populaire ya Donetsk », esalaki etumba ya kobombana na Ukraine, oyo ekomamaki na bitumba ya mobimba. Na 2022, bato mingi oyo bazalaki kotɛmɛla bitumba esalemaki na Rusí mobimba<ref>Laruelle M. Accusing Russia of fascism (англ.) // Russia in Global Affairs. — 2020. — Iss. 18, no. 4. — P. 100—123.</ref>
<ref>Garaev D. The Methodology of the ‘Russian World’and ‘Russian Islam:’New Ideologies of the Post-Socialist Context (англ.) // The Soviet and Post-Soviet Review. — 2021. — Iss. 48, no. 3. — P. 367—390.</ref> <ref>Лариса Дмитрівна Якубова. Рашизм: звір з безодні. — Akademperiodyka, 2023. — 315 с. </ref> <ref>Tsygankov, Daniel Beruf, Verbannung, Schicksal: Iwan Iljin und Deutschland // Archiv fuer Rechts- und Sozialphilosophie. — Bielefeld, 2001. — Vol. 87. — 1. Quartal. — Heft 1. — S. 44—60.</ref>.
Na Ukraine, Rusí ezali kosala mbeba minene ya bitumba, lokola kobwaka masasi na bisika oyo bato bafandaka, [[Kobanda ya Mariupol|kobebisa mobimba bingumba lokola Mariupol]], mpe konyokola basivili mpo na etɛlɛmɛlo na bango ya kopesa mabɔkɔ na Ukraine, bakisa mpe minyoko na bandako ya nse ya [[mabelé]]. Likambo ya mabe koleka oyo esalemi na ba civils na Ukraine ezali masasi oyo esalemaki na Bucha, oyo esalemaki na sanza ya misato 2022<ref>[https://www.bbc.com/news/world-europe-61208404 'You can't imagine the conditions' - Accounts emerge of Russian detention camps]</ref> <ref>[https://www.huffpost.com/entry/filtration-camps-russia-ukraine-war_n_624ac8b9e4b0e44de9c485ea Mariupol Women Report Russians Taking Ukrainians To 'Filtration Camps']</ref> <ref>[https://www.theguardian.com/world/2022/jun/12/ukrainians-who-fled-to-georgia-reveal-details-of-russias-filtration-camps Ukrainians who fled to Georgia reveal details of Russia’s ‘filtration camps’]</ref>.
Na bateritware oyo bazwaki, ba Russes babandaki kobebisa ebele ya mikanda ya monɔkɔ ya Ukraine oyo eutaki na biteyelo ya kelasi, na ba musées mpe na babibliothèques oyo ekokisaki te mibeko ya propagande ya Russie, mpe basalaki ebongiseli ya bakaa ya “filtration” epai kuna bazalaki kokɔtisa basivili na bolɔkɔ mpe konyokola bango.
[[Fichier:Executed people in basement in Bucha.jpg|thumb|240px|Basoda ya Rusí babomaki basivili ya Ukraine na engumba Bucha, banyokolaki bango mikolo mingi mpe na nsima babɛtaki bango masasi na nsima ya motó.Foto ya bibembe oyo euti na moko ya ba sous-sols ya bandako]]
Lisolo ya Timofey Sergeytsev, moto ya mayele na makambo ya politiki mpe ya filozofe ya Russie “Russie esengeli kosala nini na Ukraine?” (Na Russe: Что Россия должна сделать с Украиной?) ebéngamaki na Timothy Snyder, moto ya mayele na istware "buku ya mateya ya Russe oy kuboma bato".<ref>[https://snyder.substack.com/p/russias-genocide-handbook Russia's genocide handbook]</ref> <ref>[https://kanaldim.tv/ru/eto-nastoyashhij-konczlager-21-filtraczionnyj-lager-sozdali-okkupanty-na-donetchine/ Это настоящий концлагерь: 21 фильтрационный лагерь создали оккупанты на Донетчине]</ref>”.
== Référence ==
[[Catégorie:Esé ya Azía]]
[[Catégorie:Esé ya Erópa]]
[[Catégorie:Rusí| ]]
6iag4l53ixitnu8nnml8yrvhz4972ep
Paruasi ya Motema Mosantu
0
14351
135545
132139
2026-05-31T00:44:27Z
CommonsDelinker
87
Removing [[:c:File:Église_sacré-Cœur.jpg|Église_sacré-Cœur.jpg]], it has been deleted from Commons by [[:c:User:Didym|Didym]] because: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Église sacré-Cœur.jpg|]].
135545
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Biographie2 |nommonument=Paroisse sacré Cœur </br >de la Gombe|photo=|nomlocal=|pays={{RDC}}|subdivision1=[[Kinshasa]]|lien subdivision1=Ville|subdivision2=|lien subdivision2=|subdivision3=|lien subdivision3=|subdivision4=|lien subdivision4=|latitude=4.30790 S|longitude=15.28423 E|culte=[[Église catholique|Catholique romain]]|type=[[Paroisse|Église paroissiale]]|rattachement=[[Archidiocèse de Kinshasa]]|début constr=|fin const=|style=[[Architecture baroque|baroque]]|classement=|symbole-marqueur=croix|géolocalisation=|site web=[https://www.sacrecoeurrdc.org/ Église sacré-Cœur]}}
'''Paroisse Sacré-Cœur''' ezalí ndako-nzambe ya katolike na commune ya Gombe, na Kinshasa, na République démocratique ya Congo (RDC). Parwasi yango ezali na kati ya archidiocèse ya Kinshasa mpe ezali na esika monene na makambo ya elimo, ya bonkɔkɔ mpe ya bomoi ya bato ya Katolike na mboka yango.
== Lisolo ==
Na katikati ya ekeke ya 20, na mokolo ya 17 Desɛmbɛ 1932, Lingomba ya Sacré-Coeur esalemaki mpo na kokokisa bamposa ya elimo ya bato ya Gombe, oyo ezalaki na ntango wana esika moko ya kofanda ya bato ebele na engumba Kinshasa. Nkombo ya ndakonzambe yango euti na losambo ya Motema Mosantu ya Yesu, elembo ya libosoliboso ya Lingomba ya Katolike.
Banda lingomba yango esalemaki, babakisá mpe babongisaki yango mbala na mbala mpo bandimi na yango bábakisama. Engumba yango eyebani mingi mpo na bandako na yango kitoko mpe ndenge oyo bato bafandaka kuna.
== Bitongeli ==
Ndako ya ndakonzambe yango esangisi mitindo ya kala mpe ya mikolo oyo. Ezali na makambo oyo:
* Esika moko ya kitoko oyo ezali na maninisa oyo ezali na bililingi ya Biblia mpe bililingi ya motema mosantu ya Yesu
* Ndako moko ya molai oyo ezali na ndako ya nsinga oyo ezali komonana na bisika mingi na Gombe
* Ndako yango ezalaki monene mpe ebongisamaki mpo na makita mpe losambo, mpe ezalaki na biloko ya mindɔndɔmindɔndɔ te mpe ya kitoko.
== Misala ya bokulutu ==
Paroisse Sacré-Coeur ya Gombe ezali na misala ndenge na ndenge ya lingomba mpe ya bato:
* Milulu ya losambo: Misa esalemaka mokolo na mokolo, mpe bato mingi bayaka na misa na mokolo ya lomingo mpe na bafɛti ya lingomba.
* Katekisimo: Ezali ebongiseli ya koteya bana, bilenge, mpe mikóló makambo ya Nzambe, mingimingi mpo na kobongisa bango na milulu ya lingomba (batisimo, kondimana, libala).
Losambo ya Ukaristya: Mbala na mbala, basambelaka na kimya liboso ya Ekaniseli
* Bituluku mpe misala: Parwasi ezali na bituluku mingi ya makasi, lokola ba chorales, ba associations ya bilenge, bituluku ya losambo ya charismatique, mpe misala ya kosalisa bato.
== Komipesa na bato ==
Longola mosala na yango ya losambo, paroisse ya Sacré-Coeur esalaka mpe misala ya kosalisa bato ya mboka. Ebongisaka:
* Misala ya bolingo malamu mpo na bato oyo bazali na mikakatano.
* Kosala kampanye mpo na koyeba makambo lokola bokolɔngɔnɔ ya nzoto, mateya mpe bosembo na makambo ya bomoi.
* Lisalisi mpo na bilenge na nzela ya masano, ya bonkɔ́kɔ mpe ya mateya.
== Monyokoli ==
Na ntina na esika na yango ya malamu na kati ya Kinshasa mpe na ntina na lisolo na yango ya kitoko, paroisse Sacré-Coeur ya Gombe ezali moko na bandakonzambe oyo bato mingi bakendaka kotala na engumba-mokonzi ya Congo. Ezali koyamba kaka bandimi ya Gombe te, kasi mpe bapaya oyo bawuti na bamboka mosusu mpe na mikili misusu.
== Adresse mpe ba contacts ==
* Adresse: Avenue Père Boka, Gombe, Kinshasa, République démocratique du Congo.
* Ngonga: Misa ya mokolo ya lomingo esalemaka na 7:00, na 9:30 mpe na 18:00.
== Talá lisusu ==
=== Mitó ya makambo ===
== Bikakoli o molɔngɔ́ ya bilɔkɔ ya loléngé mɔ̌kɔ́ ==
== Makomi na nse ya lokasa ==
5eykurs6dmkswxzfaxro4zui0exo7ck