Wikipedia lnwiki https://ln.wikipedia.org/wiki/Lok%C3%A1s%C3%A1_ya_libos%C3%B3 MediaWiki 1.47.0-wmf.13 first-letter Média Spécial Discussion Utilisateur Discussion utilisateur Wikipedia Discussion Wikipedia Fichier Discussion fichier MediaWiki Discussion MediaWiki Modèle Discussion modèle Aide Discussion aide Catégorie Discussion catégorie TimedText TimedText talk Module Discussion module Event Event talk Kongó-Kinsásá 0 1045 135792 133730 2026-07-31T23:00:32Z InternetArchiveBot 10768 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 135792 wikitext text/x-wiki {{Ndoí|Kongo}} {{Infobox Esé| nkómbó = Republíki ya Kongó Demokratíki| nkómbó_na_lokótá = République Démocratique du Congo<br /> Repubilika ya Kôngo Demokratiki <br /> Jamhuri ya Kidemokrasia ya Kongo <br /> Ditunga dia Kongu wa Mungalaata <br /> Ndungukulu wa Kongo bwa Kwanimuetha| elílí_bɛndɛ́lɛ = Flag of the Democratic Republic of the Congo.svg | elílí_elembo-nkita = Armoiries de la République démocratique du Congo - 2006.png | image_map = Democratic_Republic_of_the_Congo_%28orthographic_projection%29.svg |liloba-lokúmu = Justice – Paix – Travail<br />([[Lifalansé]]): <big>Bosémbo - Bobóto - Mosálá</big>| loyémbo = [[Debout Congolais]] | nkótá_ya_letá = [[Lifalansé]]| nkótá_ya_ekólo = [[Lingála]], [[Kiswahíli]],<br />[[Ciluba]], [[kikɔ́ngɔ]]| mbóka-mokonzi = [[Kinsásá]]| engumba_monɛ́nɛ= [[Kinsásá]]| loléngé_letá = [[Republíki]]| babengí_mokambi = [[Bakambi-ekólo ba Kongó-Kinsásá|Mokonzi wa ekólo]] | nkómbó_mokambi = [[Félix Tshisekedi]] | etando = 2 345 410| etando_limati =ya 12| etando_bonɛ́nɛ =2 E9| ndámbo_mái =3.3| bato_ndakisa-mitúya = 78 736 153| bato_ndakisa-mitúya_mobú=2016| bato_ndakisa-mitúya_limati=16 | bato_na_etando = 34| bato_na_etando_limati=ya 182 | bato_botángi = 15| bato_botángi_mobú= 1984| BOTIBO_BOZIBI = 35,798| BOTIBO_BOZIBI_mobú=2003| BOTIBO_BOZIBI_limati=ya 7| BOTIBO_BOZIBI_moto_na_moto = 673| BOTIBO_BOZIBI_moto_na_moto_limati=ya 189| sovereignty_type =[[dipanda]] | established_events = dipanda na [[Bɛ́lɛjika]]| established_dates = <br /> [[30]]. [[Sánzá ya motóbá]], [[1960]]| mosɔlɔ = [[Falánga ya Kongó]]|currency_code=CFR| ngonga = UTC+1 mpé UTC+2 |utc_offset= | ngonga_DST = - | utc_offset_DST=- | cctld = .[[ISO 3166-2:CD|cd]] | calling_code = 243| footnotes = | }} '''Republíki ya Kongó Demokratíki''' ezalí [[esé]] ya [[Afríka]] ya [[Mambénga]], ezwáká lipandá o [[sánzá ya motóbá mokɔlɔ mwa 30]] mobú mwa [[1960]]. == Lokótá == Na ekólo Kongó [[lokótá|nkótá]] nkámá íbalé ilobamaka . Nyɔ́nsɔ wâná elakísí boyébí bwa bato ya bomɛngo etondi [[mabelé]]. [[Ciluba]], [[kikongo]], [[lingála]] mpé [[kiswahíli]] izalí nkótá ínei inɛ́nɛ ya ekólo, kasi nkótá nkámá íbalé ilobamaka na ekólo Kongó. Míngi sé na káti ya nkótá ya ekólo bokoyéba etando ya bikelá, mabelé, nyama mpé nzeté. == Mashi == '''Mashi''' (to mpe babengi yango '''Shi''') ezali lokota ya [[Bantu]] oyo ezali kolobama mingi na [[Kivu ya Suka]] mpe [[Kivu ya Nɔrɛ]], na este ya [[Republiki Demokratiki ya Kongó]]. Ezali lokota ya bato ya [[Bashi]], oyo bafandaka na etúká ya [[Bushi]] pene ya [[Bukavu]]. Atako Mashi ezali te na kati ya lokota ya ekólo oyo ezali na statut ya lokota ya nasyonalɛ, ezalaka na ntina monene na bomoi ya ekólo na este ya Kongó. Lokota Mashi ezali na ndɔtɔ ya [[Bantu]], na ndɔtɔ ya '''Bantu ya Mai ya monene''' (Great Lakes Bantu), mpe ezali na klasifikasyo ya [[Guthrie]] na zone JD.53. Kódi na [[ISO 639-3]] ezali '''shr''', mpe na [[Glottolog]] ezali na kombo ya ndakisa '''shii1238'''. Bato koleka '''miliɔ 10''' balobaka Mashi na mokili mobimba ya Kongó. Atako balobaka yango mingi na Kivu, na nzela ya migrasyo ya kati ya ekólo, Mashi ekómi kolobama na bisika mingi ya urban mpe ya rural. Lokota Mashi esalelaka na mikano ya mokolo na mokolo, na masolo ya kala, nzembo, mpe na kelasi ya liboso. Bato ya mboka bazali kosala makasi mpo na kobatela mpe kolendisa lokota Mashi na nzela ya media ya ekólo mpe programɛ ya kelasi. [[mɔ́ngɔ|Bamɔ́ngɔ]] bazalí na nkómbó míngi ya nzeté ya mbíla na maye manso basálelaka. Sɔ̂lɔ, nzeté ya mbíla eyébaní káka mpó na [[mafúta]] na masanga tɛ̂. Eyébaní lokóla nkísi ekosílisa makɔnɔ, na yangó mpé bakosála bitúnga mpé bikilakila. == Lisapo == ''Ekakoli ya molái : [[Lisapo lya Kongó-Kinsásá]]'' ''Tálá mpé: [[Ntángo ya banɔ́kɔ́ (Kongó-Kinsásá)]], [[Bɛndɛ́lɛ ya Kongó-Kinsásá]], [[Bilembo-nkita ya Kongó-Kinsásá]]'' '''Zaïre''' ezaláká kobanda mobú mwa [[1971]] téé [[1999]] nkómbó óyo ebêngámákí « Republíki ya Kongó Demokratíki », mfalanga ya ekólo wâná, mpé [[ebale]] óyo epésáká ekólo Kongó ebimélí na yě see mɔ̌kɔ́ na [[mayi-mozindo Atalantiki]]. ''[[Kongó (ntangó ya banɔ́kɔ́)|Congo belge]]'' elongákí lipanda na [[1960]], o nkómbó ya « Republíki ya Kongó », nkómbó nsé mɔ̌kɔ́ na kolonia ya kala ya [[Falansia]] - [[Kongó-Brazzaville]]. Nkómbó ya « Republíki ya Kongó Demokratíki » ezwamákí na [[1966]], kasi bikólo bíbalé basilákí koyébana míngi-míngi, mpé kokesana na nkómbó ya bingúmba-mikonzi bya bangó, mpɔ̂ na komíbêngama Kongó-Léopoldville (mpé Kongó-Kinsásá na nsima [[1965]]), na Kongó-Brazzaville. {{Nkómbó_kala_sika}} == Bato == ''Ekakoli ya molayi : [[:fr:Démographie de la République démocratique du Congo]]'' [[Fichier:Congo dem demographie.png|vignette|250px|droite|Évolution de la démographie entre 1961 et 2003 (chiffre de la [[Organisation des Nations Unies pour l'alimentation et l'agriculture|FAO]], 2005). Population en milliers d'habitants.]] {|{{prettytable}} ! est. !! bato !! source |- | 1990 || 37 405 000 || (UNHCR [[Bikólo bya Molɔngɔ]]) |- | 1991 || || |- | 1992 || || |- | 1993 || || |- | 1994 || || |- |1995 || 45 453 000 || (UNHCR [[Bikólo bya Molɔngɔ]]) |- |1996 || 46 812 000 || (UNHCR [[Bikólo bya Molɔngɔ]]) |- |1997 || 48 040 000 || (UNHCR [[Bikólo bya Molɔngɔ]]) |- |1998 || || |- |1999 || || |- |2000 || 51 390 000 || (globaldefence.net) |- |2001 || 53 624 718 || (yuli; CIA World Factbook) |- |2002 || 55 225 478 || (yuli; CIA World Factbook) |- |2003 || 56 625 039 || (yuli; CIA World Factbook) |- |2004 || 58 318 000 || (CIA World Factbook) |- |2005 || 60 085 804 || (yuli; CIA World Factbook) |} <br clear=all /> == Bitúká bya Kongó-Kinsásá == [[Fichier:Provinces_de_la_R%C3%A9publique_d%C3%A9mocratique_du_Congo_-_2005.svg|vignette|300px|droite|Bitúká ya Kongó Kinsásá - 2005]] ''Ekakoli ya molayi : [[Bitúká bya Kongó-Kinsásá]]'' Biteni mikonzi bya Kongó-Kinsásá mibengami [[Etúká|Bitúká]] (''Provinces'' ya [[Lifalansé]]). [[Kinsásá]] ezalí mboka mokonzi ya ekólo mpé efándeli ya bitúlúká bya ekólo. Ezalí na makokí ma engumba. Bingumba mpé bitúká biyángélámí, bizwí makokí ma koyángela yangó mɔ̌kɔ́ na mobéko mpé bikambémí na bato baye bazwamí na bitúká bike bya mbóka. Bitúká biina bia bonsɔ́mí bizalí mbóka mondɛ́lɛ́, komine, seketele mpé sefeli. Bitúká bya Kongó-Kinsásá bazalí: {| border="0" |----- | align="left" | {| {{tablabonita}} |----- bgcolor=#DDDDDD ! Nº ! Nkómbó ya Etúká ! Engúmba Mokonzi na Etúká ! Nkómbó ya Kala ya Etúká |----- | 1 | [[Kinsásá]] | [[Kinsásá]] | Mbóngwáná tɛ́ |----- | 2 | [[Kongó na Katikati]] | [[Matadi]] | [[Bas-Congo]] |----- | 3 | [[Kwango]] | [[Kéngé]] | [[Bandundu]] |----- | 4 | [[Kwilu]] | [[Kikwit]] | [[Bandundu]] |----- | 5 | [[Mai-Ndombe]] | [[Inongo]] | [[Bandundu]] |----- | 6 | [[Kasai]] (Kasaï) | [[Luebo]] | [[Kasai ya Límbe]] |----- | 7 | [[Lulua]] | [[Kananga]] | [[Kasai ya Límbe]] |----- | 8 | [[etúká ya Kasai ya Monyɛlɛ|Kasai ya Monyɛlɛ]] (Kasaï Oriental) | [[Mbuji-Mayi]] | [[Kasai ya Monyɛlɛ]] |----- | 9 | [[Lomami]] | [[Kabinda]] | [[Kasai ya Monyɛlɛ]] |----- | 10 | [[Sankuru]] | [[Lodja]] | [[Kasai ya Monyɛlɛ]] |----- | 11 | [[Maniema]] | [[Kindu]] | Mbóngwáná tɛ́ |----- | 12 | [[Kivu ya Sidi]] (Sud-Kivu) | [[Bukavu]] | Mbóngwáná tɛ́ |----- | 13 | [[Kivu ya Nole]] (Nord-Kivu) | [[Goma]] | Mbóngwáná tɛ́ |----- | 14 | [[Ituri]] | [[Bunya]] | [[Etúká ya Monyɛlɛ|Monyɛlɛ]] |----- | 15 | [[Wɛlɛ ya Likólo]] (Haut-Uele) | [[Isiro]] | [[Etúká ya Monyɛlɛ|Monyɛlɛ]] |----- | 16 | [[Tshópo]] | [[Kisangani]] | [[Etúká ya Monyɛlɛ|Monyɛlɛ]] |----- | 17 | [[Wɛlɛ ya Nsé]] (Bas-Uele) | [[Buta]] | [[Etúká ya Monyɛlɛ|Monyɛlɛ]] |----- | 18 | [[Ubangi ya Nole]] (Nord-Ubangi) | [[Gbadolite]] | [[Ekwatéli (Kongó-Kinsásá)|Mambénga]] |----- | 19 | [[Mongala]] | [[Lisala]] | [[Ekwatéli (Kongó-Kinsásá)|Mambénga]] |----- | 20 | [[Ubangi ya Sidi]] (Sud-Ubangi) | [[Gemena]] | [[Ekwatéli (Kongó-Kinsásá)|Mambénga]] |----- | 21 | [[Équateur]] | [[Mbándáká]] | [[Ekwatéli (Kongó-Kinsásá)|Mambénga]] |----- | 22 | [[Tshuapa]] | [[Boende]] | [[Ekwatéli (Kongó-Kinsásá)|Mambénga]] |----- | 23 | [[Tanganyika]] | [[Kalemie]] | [[Katanga]] |----- | 24 | [[Haut-Lomami]] | [[Kamina]] | [[Katanga]] |----- | 25 | [[Lualaba]] | [[Kolwezi]] | [[Katanga]] |----- | 26 | [[Katanga ya Likolo]] | [[Lubumbashi]] | [[Katanga]] |} |} == Politíki == ''Ekakoli ya molayi : [[Politíki bya Kongó-Kinsásá]]'' '''Mobéko-likonzi''' : * {{fr}} [[:wikisource:fr:Constitution de la République démocratique du Congo|Mobéko Likonzi]] * {{ln}} [https://web.archive.org/web/20060518065438/http://www.radiookapi.net/bibliotheque.php Lois en français, constitution en lingála] '''Bakambi-ekólo''' : * [[1960]] - [[1965]] [[Joseph Kasavubu]] * [[1965]] - [[1997]] [[Mobutu Sese Seko]] * [[1997]] - [[2001]] [[Laurent-Désiré Kabila]] * [[2001]] - [[2019]] [[Joseph Kabila]] * [[2021]] - ... [[Félix Tshisekedi]] '''Bakambi Letá : * [[1960]] - 1960 [[Patrice Lumumba]] * [[1961]] - 1961 [[Joseph Iléo]] * [[1961]] - [[1964]] [[Cyrille Adoula]] * [[1964]] - [[1965]] [[Moïse Tshombe]] * [[1965]] - 1965 [[Evariste Kimba]] * [[1965]] - [[1966]] [[Léonard Mulamba]] * 1966 - 1977 ? * [[1977]] - [[1979]] [[Mpinga Kasenga]] * [[1979]] - [[1980]] [[Bo-Boliko Lokonga Mihambo]] * [[1980]] - [[1981]] [[Jean Nguza Karl-I-Bond]] * [[1981]] - [[1982]] [[Joseph Untube N'singa Udjuu]] * [[1982]] - [[1986]] [[Kengo Wa Dondo]] * [[1987]] - [[1988]] [[Mabi Mulumba]] * [[1988]] - 1988 [[Sambwa Pida Nbagui]] * [[1988]] - [[1990]] [[Kengo wa Dondo]] * [[1990]] - [[1991]] [[Lunda Bululu]] * [[1991]] - 1991 [[Mulumba Lukoji]] * [[1991]] - 1991 [[Étienne Tshisekedi]] * [[1991]] - 1991 [[Bernardin Mungul Diaka]] * [[1991]] - [[1992]] [[Jean Nguza Karl-I-Bond]] * [[1992]] - [[1993]] [[Étienne Tshisekedi]] * [[1993]] - [[1994]] [[Faustin Birindwa]] * [[1994]] - [[1997]] [[Léon Kengo|Léon Kengo wa Dondo]] * [[1997]] - 1997 [[Étienne Tshisekedi]] * [[1997]] - 1997 [[Likulia Bolongo]] * [[1997]] -[[2006]] * [[2006]] - [[2008]] [[Antoine Gizenga]] * [[2008]] - [[2012]] [[Adolphe Muzito]] * [[2012]] - [[2012]] [[Louis Alphonse Koyagialo]] * [[2012]] - [[2013]] [[Augustin Matata Ponyo]] * [[2021]] - [[Jean-Michel Sama Lukonde]] == Mambí ma mabelé == [[Fichier:Map - DR Congo, major languages.svg|vignette|width:290px|droite|Karta ya nkótá makonzi ya Babantu óyo makútání o Ekólo Kongó]] [[Fichier:Congo_Rep_Dem_carte.gif|250px]] ''Ekakoli ya molayi : [[Mambí ma mabelé ma Kongó-Kinsásá]]'' * Tálá mpé : [[Zamba o ntando ya ebale Kongó]] | [[Molɔngɔ́ mwa bingumba bya Kongó-Kinsásá]] == Ekonomi == ''Ekakoli ya molayi : [[Ekonomi ya Kongó-Kinsásá]]'' ''Tala mpe : [[Coltan]]'' == Tála mpé == {{Commons|Category:Democratic Republic of the Congo|la République démocratique du Congo}} * [[Santé en République démocratique du Congo]] <br clear="all"/> == Nkásá o libándá == * [[:en:voy:Democratic Republic of the Congo|Democratic Republic of the Congo - Wikivoyage]] * [https://web.archive.org/web/20050307000654/http://www.stiopka.com/congoclic/congoclic.html Carte du Congo (1958)] * [http://www.amnestyinternational.be/doc/rubrique44.html Informations d'Amnesty International] * [https://web.archive.org/web/20110226071222/http://presidentrdc.cd/ Site du Gouvernement] * [http://www.chez.com/rdcembassy/ Site de l'ambassade à Bruxelles] * [https://web.archive.org/web/20070203084813/http://www.minfinrdc.cd/ Site du Ministère des Finances] * [https://web.archive.org/web/20110116071710/http://www.bcc.cd/ Site de la Banque Centrale du Congo] * [https://web.archive.org/web/20050829215215/http://minisanterdc.cd/ Site du Ministère de la santé] * [https://web.archive.org/web/20070222084229/http://www.miningcongo.cd/ Site du Ministère des mines] * [https://web.archive.org/web/20050504202922/http://www.ccre.cd/ Site du Comité de Coordination des Ressources Extérieures] * [https://web.archive.org/web/20050211190128/http://www.ucoprdc.org/ Site de l'Unité de coordination du Projet] * [https://web.archive.org/web/20110909025823/http://www.groupelavenir.net/lingala.htm/ L'Avenir - Basango na Lingala] <br clear="all"/> {{Bisé ya Afríka}} [[Catégorie:Esé ya Afríka]] [[Catégorie:Kongó-Kinsásá]] [[Category:Afríka ya Katikati]] kdyexge1qkdmy948nvhoys8nk0mls0q Kipushi 0 9474 135791 133037 2026-07-31T22:58:30Z InternetArchiveBot 10768 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 135791 wikitext text/x-wiki '''Kipushi''' ezali engumba na etuka ya [[ Katanga]]. ==Bisika== Kipushi ezali pene ya Zambia<ref>{{Cite web |title=Kalati ya mwango ya Kipushi |url=https://caid.cd/cartes/downloads/82.pdf |access-date=2016-06-09 |archivedate=2021-07-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210721114856/https://www.caid.cd/cartes/downloads/82.pdf }}</ref> ==Ekélami== Kipushi eyebana pona ba mine ya [[mbengi]] na [[zenki]]<ref>{{Cite web |title=site ya internet ya congomines.org |url=http://congomines.org/drc_companies/118-kipushi-corporation |access-date=2016-06-09 |archivedate=2017-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170606123312/http://www.congomines.org/drc_companies/118-kipushi-corporation }}</ref> Engumba ya Kipushi ezali na biténi mibalé: Katapula na Kipushi. ==Bato== ==Búku== * Christian Katwika Ndolwa "''Amélioration des performances du Nouveau Concentrateur de Kipushi: Application de la concentration gravimétrique centrifuge''" Editions universitaires Européens Mars 2016 ==Mazita o libanda== * [https://web.archive.org/web/20160409202612/http://www.ivanhoemines.com/projects/kipushi-project mwango ya Kipushi] * [https://web.archive.org/web/20150331015043/http://echodekipushi.e-monsite.com/pages/conseil-municipal.html site internet ya Lisapo ya kipushi] * [http://www.inchi-yetu.be/kipushi.html Site internet isusu ya Kipushi] * [http://www.lacroisette.org/xsette/?p=3401 kasa ya lacroisette ya Kipushi] ==Mituya miké== [[Catégorie:Engumba ya Kongó-Kinsásá]] [[Catégorie:Engumba ya etúka ya Katanga]] lcsajsc6ggolvw2orx639j9n7rosdfh Léopold Sédar Senghor 0 9881 135793 123426 2026-07-31T23:16:50Z InternetArchiveBot 10768 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 135793 wikitext text/x-wiki [[Fichier:Leopold Sedar Senghor (1987) by Erling Mandelmann - Crop.jpg|right|thumb|Senghor na mobu 1987|350x350px]] '''Léopold Sédar Senghor''' (9 sánzá ya libwa 1906 - 20 sánzá ya zomi na mibalé 2001)azalaka montoki, mokomi, mpé mokambi-ekolo ya [[Senegale]] ==Bomoi== Léopold Sédar Senghor abotoma na [[Joal]] o mokolo ya 9 sánzá ya libwa 1906. ==Bowéyi== Senghor akufaka na [[Verson]] o mokolo ya 20 sánzá ya zomi ya mibalé 2001 . ==Lotómo ya bokonzi== * 1960-1963 : Mokambi-ekólo wa Senegale * 1963-1968 : Mokambi-ekólo wa Senegale * 1968-1973 : Mokambi-ekólo wa Senegale * 1973-1978 : Mokambi-ekólo wa Senegale * 1978-1980 : Mokambi-ekólo wa Senegale ==Búku== * ''Chants d’ombre'', poèmes, Éditions du Seuil, 1945 * "Départ", poème, Édition Poèmes perdus , 1964 * ''Hosties noires'', poèmes Le Seuil, 1948 * ''Éthiopiques'', Le Seuil, 1956 * ''Nocturnes'', poèmes, Le Seuil, 1961 * ''Lettres d’hivernage'', poèmes, Le Seuil, 1973 * '' Chant pour Jackie Thomson'', poèmes, 1973 * ''Élégies majeures'', poèmes, Le Seuil, 1979 * ''Guélowar ou prince'', Le Seuil, 1948 * ''Poèmes divers'', Le Seuil, 1990 ==Mbáno na Makumisi== * Azalaka dokotolo ya bokumu ya ba bobongo 37. * Bobongo Senghor wa francofonia<ref>{{Cite web |title=site ya Bobongo Senghor wa francofonia |url=http://www.usenghor-francophonie.org/Index.html |access-date=2016-06-15 |archivedate=2018-04-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180416134804/http://www.usenghor-francophonie.org/Index.html }}</ref> * Lycée Léopold Sédar Senghor<ref>{{Cite web |title=site internet ya Lycée Senghor na Rouen |url=http://senghor-lyc.spip.ac-rouen.fr/?var_mode=calcul/ |access-date=2016-06-15 |archivedate=2013-01-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130117213255/http://senghor-lyc.spip.ac-rouen.fr/?var_mode=calcul/ }}</ref> ==Mazita o libanda== * [http://www.academie-francaise.fr/les-immortels/leopold-sedar-senghor kasa ya Senghor na Académie française] ==Mituya ya miké== <references/> {{ndámbo}} [[Catégorie:Moí-politíki wa Senegale]] [[Catégorie:Mokambi-ekólo wa Senegale]] [[Catégorie:Mokomi wa Senegale]] [[Catégorie:Mbótama na 1906]] [[Catégorie:Liwá na 2001]] d2f9edtrl0bf3srnwo4pj16blivrr8p H.F. Diané 0 11157 135790 133396 2026-07-31T22:42:51Z InternetArchiveBot 10768 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 135790 wikitext text/x-wiki [[Fichier:H.F. Diané Loukakou.jpg|vignette|331x331px|H.F. Diané photographié par Axel Pfeiffer]] ''' Hassan « H.F. Diané » Fodé Diané Loukakou''' azalí azalí [[mokomi]] mwa [[lisoló]] ya [[Kongó-Brazzaville]]. == Bomɔyi == H.F. Diané abótámá na Brazzaville o mokɔlɔ ya 28 sánzá ya zómí 1988. Azalí ndeko wa mosani wa ndembo [[Romelu Menama Lukaku]]. ==Makomi== Makomi ya H.F. Diané ezalí na makota able. === Masoló === * 2015: ''Le Jazzman du Misanthrope'', Kindle. * 2015: ''Le Chasseur de Songes'', Kindle. === Mikanda pona bana === # ''Abradacactus''. Sète : FLAM, 36 p. {{ISBN|978-2-37277-120-7}} # ''Glouton d'or''. Sète : FLAM, 36 p. {{ISBN|978-2-37277-131-3}} # ''Perce-neige''. Sète : FLAM, 36 p. {{ISBN|978-2-37277-140-5}} # ''Campalune''. Sète : FLAM, 36 p. {{ISBN|978-2-37277-156-6}} # ''Bavardahlia''. Sète : FLAM, 36 p. {{ISBN|978-2-37277-172-6}} # ''Mugaie''. Sète : FLAM, 36 p. {{ISBN|978-2-372-77193-1}} # ''Frissonlit''. Sète : FLAM, 36 p. {{ISBN|978-2-37277-203-7}} # ''Potironchon''. Sète : FLAM, 36 p. {{ISBN|978-2-37277-216-7}} # ''Nama''. Sète : FLAM, 36 p. {{ISBN|978-2-37277-231-0}} # ''Dododendron''. Sète : FLAM, 36 p. {{ISBN|978-2-37277-245-7}} == Mazíta o libándá == * [https://www.florafees.com/ Site officiel de l'auteur] * [https://web.archive.org/web/20200926143535/https://les-florafees.fandom.com/fr/wiki/Wiki_Les_Floraf%C3%A9es Wiki Les Floraflées] * [https://web.archive.org/web/20170728162513/http://www.hautcourant.com/H-F-Diane-Si-l-ecriture-ne-prenait,2496 Steve Rivière, interview avec H.F. Diané : « Si l’écriture ne prenait pas une telle place dans ma vie, j’aurais été jazzman », http://www.hautcourant.com, 25 novembre 2016] * [https://soundcloud.com/radioaviva88fm/comedie-du-livre-38-hf-diane-le-monde-merveilleux-des-florafees-230517 Interview sur Radio Aviva, lors de la 32{{e}} Comédie du livre de Montpellier] * [https://web.archive.org/web/20170729144700/http://thelinkfwi.wixsite.com/thelink/single-post/2017/07/11/HFDIANE-la-jeunesse-de-la-plume « H.F.DIANE, la jeunesse de la plume », ''The link fwi'', 11 juillet 2017] * [http://www.midilibre.fr/2016/03/23/h-f-diane-cree-un-monde-peuple-de-fees-et-de-fleurs,1304956.php Frédéric Mayet, « H.F. Diané crée un monde peuplé de fées et de fleurs », ''Midi libre'', 23 mars 2016] *[https://web.archive.org/web/20221202093144/https://viaoccitanie.tv/les-florafees-lunivers-enchanteur-de-diane-loukakou/ Les Florafées : L'univers enchanteur de Diané Loukakou] [[Catégorie:Mokomi wa Kongó-Brazzaville]] [[Catégorie:Mbótama na 1988]] [[Catégorie:Mozwi mbáno ya Afríka ya Adelf]] f88l57n8e8wnurq94jjy94j11rgqfg8 Maguy Rwakabuba 0 13404 135794 134099 2026-07-31T23:18:56Z InternetArchiveBot 10768 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 135794 wikitext text/x-wiki {{Infobox Biographie2 |charte=politique|nom=Maguy Rwakabuba|image=Maguy Rwakabuba - 2015 (cropped).jpg|taille image=|légende=Maguy Rwakabuba en 2015 <!-- Fonctions -->|fonction1=[[Assemblée nationale (République démocratique du Congo)|Députée nationale]]|depuis le fonction1=28 janvier 2019<br><small>({{durée|28|01|2019}})</small>|à partir du fonction1=|jusqu'au fonction1=|prédécesseur 1=|successeur 1=|élection1=[[Élections législatives de 2018 en république démocratique du Congo|Élections législatives de 2018]]|réélection1=|circonscription 1=[[Rutshuru]]|fonction2=Vice présidente du réseau des femmes parlementaires|depuis le fonction2=21 juillet 2020<br><small>({{durée|21|07|2020}})</small>|à partir du fonction2=|jusqu'au fonction2=|prédécesseur 2=|successeur 2=|fonction3=Vice-ministre du Budget|à partir du fonction3=9 mai 2017|jusqu'au fonction3=6 septembre 2019<br><small>({{durée|09|05|2017|06|09|2019}})</small>|président 3=[[Joseph Kabila]]<br>[[Félix Tshisekedi]]|premier ministre 3=[[Bruno Tshibala]]|gouvernement 3=[[Gouvernement Tshibala|Tshibala]]|prédécesseur 3=[[Willy Ngoposs Sunzel]]|successeur 3=[[Félix Momat Kitenge]]|fonction4=Vice-ministre de la Santé|à partir du fonction4=19 décembre 2016|jusqu'au fonction4=9 mai 2017<br><small>({{durée|19|12|2016|09|05|2017}})</small>|président 4=[[Joseph Kabila]]|premier ministre 4=[[Samy Badibanga]]|gouvernement 4=[[Gouvernement Badibanga|Badibanga]]|prédécesseur 4=|successeur 4=|fonction5=Vice-ministre de l'Énergie|à partir du fonction5=7 décembre 2014|jusqu'au fonction5=14 novembre 2016<br><small>({{durée|07|12|2014|19|12|2016}})</small>|président 5=[[Joseph Kabila]]|premier ministre 5=[[Augustin Matata Ponyo]]|gouvernement 5=[[Gouvernement Matata II|Matata II]]|prédécesseur 5=|successeur 5=[[Willy Mishiki]]|fonction6=Vice-ministre de l'Enseignement primaire, secondaire et professionnel|à partir du fonction6=6 mars 2012|jusqu'au fonction6=7 décembre 2014<br><small>({{durée|06|03|2012|07|12|2014}})</small>|président 6=[[Joseph Kabila]]|premier ministre 6=[[Augustin Matata Ponyo]]|gouvernement 6=[[Gouvernement Matata I|Matata I]]|prédécesseur 6=[[Arthur Sedea Ngamo Zabusu]]|successeur 6=<!-- Paramètres recommandés d'identification ou d'état-civil -->|nom de naissance=Maguy Rwakabuba Ribagiza|date de naissance=|lieu de naissance=[[Rutshuru (territoire)|Rutshuru]] (Congo)|date de décès=|lieu de décès=|nature du décès=|sépulture=|nationalité={{drapeau|RDC}} [[République démocratique du Congo|Congolaise]]|parti=Union des démocrates pour la concorde nationale <!-- Paramètres d'informations personnelles facultatives -->|père=[[Cyprien Rwakabuba Shinga]]|université=|profession=|féminin=oui}} '''Maguy Rwakabuba''' azali mosali politiki [[Kongó-Kinsásá|kongolais]], depite ya ekolo kobanda mokolo ya 28 Yanuali 2019 pona eteni ya Rutshuru na [[Kivu ya Nole|Nord-Kivu]] . Mokonzi ya Union des démocrates pour la concord national (UDCN), asali ba bisikaya ba ministere ebele na ba guvɛnɛmá kongolais, kati na yango oyo ya ministre ya mukie ya mosolo na guvɛnɛmá ya Tshibala (2017-2019), mpe lisusu molandi ministre ya... kolɔngɔnɔ ya nzoto na guvɛnɛmá ya Badibanga (2016-2017). Nkombo na ye mobimba Maguy Rwakabuba Ribagiza, azali mwana mwasi ya ministre ya kala [[Cyprien Rwakabuba Shinga]], oyo akufaki na 2008. Azali moto ya territoire ya Rutshuru na [[Kivu ya Nole|Nord-Kivu]] mpe awuti na ethnie Tutsi <ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.africanewsrdc.net/featured/au-nord-kivu-la-vice-ministre-du-budget-maguy-rwakabuba-preche-la-paix/|date=07 août 2017}}</ref> , <ref>{{Cite web|url=https://afridesk.org/matata-ii-un-gouvernement-de-combat-obese-et-mal-calibre-jj-wondo/|date=29 décembre 2014}}</ref> . Maguy Rwakabuba akoti na gouvernement na mars 2012 tango akomi ministre adjoint ya Éducation primaire, secondaire et professionnelle na gouvernement ya Matata I, sous présidence ya [[Joseph Kabila]] . Na décembre 2014, azalaki na kati ya gouvernement ya mibale ya [[Augustin Matata Ponyo]], mbala oyo azali ministre adjoint ya Énergie. Kobanda décembre 2016, akomi vice-ministre ya santé na gouvernement ya sika ya Badibanga <ref>{{Cite web|url=https://www.radiookapi.net/2016/12/20/actualite/politique/rdc-samy-badibanga-publie-son-gouvernement|date=20 décembre 2016}}</ref>, sima vice-ministre ya budget na gouvernement ya Tshibala kobanda mai 2017 <ref>{{Cite web|url=https://deboutcongolaises.org/femmes-ne-franchissent-portes-gouvernement/|date=|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-18|archivedate=2024-08-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20240818172546/https://deboutcongolaises.org/femmes-ne-franchissent-portes-gouvernement/}}</ref> . Na 2018, azalaki moko na ba membres ya gouvernement oyo magazine ''Jeune Afrique'' e single mpo na kozala na double nationalité atako mibeko ya Congo epekisi yango. Zulunalo yango elobi polele ete ministre-molandi azali na ekólo Belgique banda mokolo ya 12 Ɔkɔtɔbɛ 2001 <ref>{{Cite web|url=https://www.jeuneafrique.com/mag/561018/politique/rd-congo-double-nationalite-le-bal-des-hypocrites/|date=28 mai 2018}}</ref> . Président ya parti politique Union des démocrates pour la concord national (UDCN) <ref>{{Cite web|url=https://linterview.cd/tueries-de-7-personnes-a-rutshuru-maguy-rwakabuba-lance-un-message-de-paix/|date=16 janvier 2020|title=Kopi ya archive|access-date=2024-08-18|archivedate=2025-02-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20250223134902/https://linterview.cd/tueries-de-7-personnes-a-rutshuru-maguy-rwakabuba-lance-un-message-de-paix/}}</ref> , <ref name=":2"/>, Maguy Rwakabuba aponami député national mpo na territoire ya Rutshuru na [[Kivu ya Nole|Nord-Kivu]] na maponami ya mibeko ya 2018 <ref name=":0">{{Cite web|url=https://actualite.cd/2020/07/21/rdc-maguy-rwakabuba-designee-vice-presidente-du-reseau-des-femmes-parlementaires|date=21 juillet 2020}}</ref> . Le 21 juillet 2020 <ref name=":1">{{Cite web|url=https://congosynthese.com/rdc-la-deputee-maguy-rwakabuba-designee-vice-presidente-du-reseau-des-femmes-parlementaires/|date=July 21, 2020|title=Kopi ya archive|access-date=August 18, 2024|archivedate=June 21, 2022|archiveurl=https://web.archive.org/web/20220621152436/https://congosynthese.com/rdc-la-deputee-maguy-rwakabuba-designee-vice-presidente-du-reseau-des-femmes-parlementaires/}}</ref> <ref>{{Cite web|url=https://pourelle.info/?p=19573|date=22 juillet 2020}}</ref> président ya Réseau ya basi ya ba parlementaires na Assemblée nationale , == Makomi na nse ya lokasa == {{Références}} 9tgo09d888vg7mwswdppuv6txjj7zqr Ebale ya congo 0 15270 135789 2026-07-31T13:42:12Z Jacques RADJABU 14442 LIKWE YA MOKUSE 135789 wikitext text/x-wiki Kongo ezalí [[ebale]] na Afrika ya ntei oyo emati na bisika ya likoló oyo ezali na ndelo ya Afrika ya Sudi, ekɔtisaka mai na bikólo ebele (liboso mpenza na République démocratique du Congo), mpe ekɔtaka na Mbu Atlantike. Esali eteni ya ndelo ya Ekolo Congo démocratique, République du Congo, na Angola. Bisika na yango ya likolo babengaka yango Lwalaba to Lualaba, mpe kati ya bambula ya 1970 na 1990 (na eleko ya Zaïrianisation), ebale mobimba ezalaki kobengama Zaïre. Na bolai ya kilomɛtrɛ 4.700, ezali ebale ya mwambe na molai koleka na mokili mobimba, kasi na esika ya mibale nsima ya Amazonie na oyo etali débit maximale, ekomi na 80.832 m3/s. Bassin na yango ya drainage, oyo ezali na etando ya 3.680.000 km2, ezali ya mibale na monene na mokili mobimba. Soki ba vérifications mosusu, ba enquêtes bathymétriques ya sonar oyo esalemaki na 2008 ekoki kosala que ezala ebale ya mozindo koleka na mokili mobimba, na bozindo koleka 220 mètres na ndenge ya ba canyons oyo ezindi na mayi; mai na yango kutu ebombaka banyama ya libulu mozindo, ntango mosusu esukolamaka kino na likolo na mpasi mpo na makama ya mbalakaka ya décompression oyo euti na nguya ya ba courants .<ref>https://www.usgs.gov/hydroacoustics</ref><ref>https://www.usgs.gov/hydroacoustics</ref> == Toponymi ya bato == Tango Diogo Cão, explorateur portugais, atalaki monɔkɔ ya ebale Congo na 1482, atelemisaki likonzí ya mabanga na libongo mpo na kotya elembo na bokutani na ye. Yango nde ndenge ebale yango ezwaki nkombo na ebandeli Rio do Padrão ("Ebale ya Likonzí"). Bozali ya Bokonzi ya kala ya Kongo, oyo ezalaki na likolo ya mai, etindaki ba Portugais bapesa ebale yango nkombo Congo. Nzokande, bato ya mboka ya bokonzi bazalaki kobenga ebale yango Nzadi ("ebale") to, na lokótá, Nzaï. Liloba oyo ebongolamaki na ba Portugais na siècle ya 16 na kombo ya Zaïre, kombo oyo Mobutu asalelaki mpo na kopesa kombo ya République démocratique du Congo mpe ebale yango moko kobanda 1971 tee na 1997. Kongo ezalaki kobengama kala Barbila na tango ya kala, mpe bisika ya likolo ya ebale yango babengaka yango Lwalaba to Lualaba.<ref>https://fr.wikipedia.org/wiki/Louis_Deroy</ref> == Bolukiluki ya bolukiluki == Sima ya exploration ya liboso ya Diogo Cão na portugais ya monoko ya ebale Congo na suka ya 15e siècle, ezalaki kaka na 1816 nde expédition britannique oyo ekambamaki na James Kingston Tuckey ematamaki na Congo tii na Isangila. Henry Morton Stanley azalaki moto ya liboso ya Mpoto oyo atambolaki na ebale yango. Ayebisaki ete Lualaba (nkombo mosusu ya ebale yango) nde eutaka te ebale Nil, ndenge bazalaki kopesa likanisi ntango mosusu na ntango wana. Na 1884, Institut national géographique na Bruxelles ezuaki ba explorateurs mibale, Eugen Zintgraff (allemand) na Josef Chavanne (austriais), mpo na kosala carte ya ebale Congo kobanda na monoko na yango tii na Stanley Pool. Chavanne na mosungi na ye ba explorer esika oyo ezali zinga zinga ya Nsumba mpe bakomaki na Plateau ya Yellala. Basala mosala ya triangulation kati ya Punta da Lenha na Boma, ba déterminer ba positions géographiques ya Boma na Banana, basalaki carte na yango pe ba installaki observatoire météorologique na Boma.<ref>https://www.kaowarsom.be/fr/notices_chavanne_joseph</ref> Grâce na ba enquêtes na bango, ba établir carte ya liboso ya cours inférieur ya ebale Congo. == Role ya nkita == Atako Chutes Livingstone epekisi nzela ya kokota uta na mbu, ebale Congo ekoki kotambola na biteni, mingi mingi kati ya Kinshasa/Brazzaville mpe Kisangani (ntaka ya 2.495 km). Sikawa banzela ya engbunduka ezali koleka na chutes, mpe mombongo mingi ya Afrika ya ntei elekaka na ebale yango, na ndakisa kwivre, mafuta ya mbila, sukali, kafe mpe coton. Ebale yango ezali mpe liziba ya nguya ya mai, mpe barrage ya Inga oyo ezali na nse ya Piscine Malebo nde esalelaki makoki yango ya liboso. Na sanza ya mibale 2005, société nationale ya courant ya Afrique du Sud, Eskom, esakolaki likanisi ya komatisaka makasi makoki ya Inga na kobongisaka ba infrastructures oyo ezali mpe kotonga barrage hydroélectrique ya sika. Engebene na baye basalaki yango, mosala yango elingaki komatisaka bobimisi ya likolo ya izini kino kino na 40 GW, mbala mibale koleka ya barrage ya Three Gorges na Chine. <ref>https://www.theguardian.com/congo/story/0</ref> pxtrebh7kga2b9hq824b9w149m9a75y