Wikipedia
miwiki
https://mi.wikipedia.org/wiki/Hau_K%C4%81inga
MediaWiki 1.47.0-wmf.16
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Māori
0
575
168609
167159
2026-08-20T01:37:16Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ DEFAULTSORT:Maori
168609
wikitext
text/x-wiki
[[File:Tino_Rangatiratanga_Maori_sovereignty_movement_flag.svg|thumb|250px|Pīwari tino rangatiratanga]]{{Paetaha Māori}}
Ko ngā '''Māori''' te [[tangata whenua]] o [[Aotearoa]]; koia hoki te ingoa o tō rātou [[Reo Māori|reo]].
Ko te tikanga o te kupu Māori, he 'tangata noa', otirā, i roto i ngā kōrero pakiwaitara me ngā kōrero tuku iho ko tana mahi hei whakarerekē i ngā tāngata me ngā atua, ngā kehua rānei. He hononga ētahi i roto i ētahi atu [[reo Porinīhia]], he tauira ko te [[reo Hawai'i|Hawai'i]], ko tōna tikanga, he mea māori, he mea taketake, he tino mea. Koia hoki te ingoa o te iwi me te reo o te [[Kuki Airani]], e mōhiotia ana hei te reo o Rarotonga.
== Te iwi Māori ==
Ko te iwi '''Māori''', he iwi māia, he iwi whakaaro nui ki te hāpai i to ratōu ingoa.
=== Te take o ngā tāngata Māori ===
Ko te take o ngā tāngata Māori ko [[Ranginui]]-e-tū-nā, ko [[Papa-tū-a-nuku]]-e-takoto-nei. I noho rāua ki roto ki te pōuri. I pipiri rawa tētahi ki tētahi, nō reira kīhai te marama i puta.
Ka whakatika ko [[Tāne-mahuta]] ki te whawhai ki ōna mātua, ka panga tōna upoko ki raro, ko ōna waewae ki runga, nā, kātahi ka mawehe a [[Rangi]] rāua ko [[Papa]], aue noa ana, ka heuea te pō, ka heuea te ao, ā, ka kitea te tini tāngata e huna nei ki roto ki te arearenga o ngā poho o Rangi rāua ko Papa.
Kei te aroha tonu te wahine ki tāna Tāne, ko ia te kohu o ngā maunga e rere nā ki runga, ka ringihia hoki ngā roimata e Rangi ki runga ki a Papa.
I piri a [[Tawhiri-matea]] ki tōna pāpā ki a Rangi-nui, ko ia anō te hau. Ko ngā ingoa o āna tamariki ko ēnei:
:Ko te Hauāuru
:Ko te Tonga
:Ko te Marangai
:Ko te Tuaraki
He nui ōna uri, he nui hoki tōna whawhai ki ōna tuākana.
== Tirohia hoki ==
* [[Rārangi]]
* [[Reo Māori]]
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20060106110957/http://www.maori.org.nz/ maori.org.nz]
{{Wikify}}
{{DEFAULTSORT:Maori}}
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Tāngata whenua]]
bcnsbuf4du6i1qeixjjpzen51wggjfc
168619
168609
2026-08-20T01:56:43Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ +Category:Tāngata o Aotearoa
168619
wikitext
text/x-wiki
[[File:Tino_Rangatiratanga_Maori_sovereignty_movement_flag.svg|thumb|250px|Pīwari tino rangatiratanga]]{{Paetaha Māori}}
Ko ngā '''Māori''' te [[tangata whenua]] o [[Aotearoa]]; koia hoki te ingoa o tō rātou [[Reo Māori|reo]].
Ko te tikanga o te kupu Māori, he 'tangata noa', otirā, i roto i ngā kōrero pakiwaitara me ngā kōrero tuku iho ko tana mahi hei whakarerekē i ngā tāngata me ngā atua, ngā kehua rānei. He hononga ētahi i roto i ētahi atu [[reo Porinīhia]], he tauira ko te [[reo Hawai'i|Hawai'i]], ko tōna tikanga, he mea māori, he mea taketake, he tino mea. Koia hoki te ingoa o te iwi me te reo o te [[Kuki Airani]], e mōhiotia ana hei te reo o Rarotonga.
== Te iwi Māori ==
Ko te iwi '''Māori''', he iwi māia, he iwi whakaaro nui ki te hāpai i to ratōu ingoa.
=== Te take o ngā tāngata Māori ===
Ko te take o ngā tāngata Māori ko [[Ranginui]]-e-tū-nā, ko [[Papa-tū-a-nuku]]-e-takoto-nei. I noho rāua ki roto ki te pōuri. I pipiri rawa tētahi ki tētahi, nō reira kīhai te marama i puta.
Ka whakatika ko [[Tāne-mahuta]] ki te whawhai ki ōna mātua, ka panga tōna upoko ki raro, ko ōna waewae ki runga, nā, kātahi ka mawehe a [[Rangi]] rāua ko [[Papa]], aue noa ana, ka heuea te pō, ka heuea te ao, ā, ka kitea te tini tāngata e huna nei ki roto ki te arearenga o ngā poho o Rangi rāua ko Papa.
Kei te aroha tonu te wahine ki tāna Tāne, ko ia te kohu o ngā maunga e rere nā ki runga, ka ringihia hoki ngā roimata e Rangi ki runga ki a Papa.
I piri a [[Tawhiri-matea]] ki tōna pāpā ki a Rangi-nui, ko ia anō te hau. Ko ngā ingoa o āna tamariki ko ēnei:
:Ko te Hauāuru
:Ko te Tonga
:Ko te Marangai
:Ko te Tuaraki
He nui ōna uri, he nui hoki tōna whawhai ki ōna tuākana.
== Tirohia hoki ==
* [[Rārangi]]
* [[Reo Māori]]
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20060106110957/http://www.maori.org.nz/ maori.org.nz]
{{Wikify}}
{{DEFAULTSORT:Maori}}
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Tāngata o Aotearoa|*]]
[[Category:Tāngata whenua]]
18stvzrbtv4zpbdxrlkj829y4iu0wuk
Pākehā
0
582
168620
149699
2026-08-20T01:57:29Z
Nurg
3615
+Category:Tāngata o Aotearoa
168620
wikitext
text/x-wiki
Ko ngā '''Pākehā''' ngā tāngata i tae mai ki [[Aotearoa]] nō [[Ūropi]].
==Hoto ki waho==
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Tāngata o Aotearoa|*]]
[[Category:Ūropi]]
a42093u3ysh1pzj1vaflh5lojqb485m
Reo Māori
0
585
168686
168361
2026-08-20T06:10:29Z
Nurg
3615
Category:Reo
168686
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox language
| name = Reo Māori
| nativename =
| pronunciation = {{IPA-mi|ˈmaːɔɾi|}}
| states = [[Aotearoa]]
| region = [[Porinīhia]]
| ethnicity = [[Māori]]
| speakers = Koni ake, iti iho rānei 50,000 tāngata pūrongotia ka taea e rātou te kōrero i te reo pai, tino pai rānei.
| date = 2015
| ref = <ref name="tereoMaori">{{cite web |title= Ngā puna kōrero: Where Māori speak te reo – infographic |url= https://www.stats.govt.nz/infographics/nga-puna-korero-where-maori-speak-te-reo-infographic |publisher= Statistics New Zealand |access-date= 2 September 2017 |archive-date= 17 February 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210217115758/https://www.stats.govt.nz/infographics/nga-puna-korero-where-maori-speak-te-reo-infographic |url-status= live }}</ref>
| speakers2 = Koni ake, iti iho rānei 186,000 ngā tāngata pūrongotia kāhua mōhio o te reo. (2018)<ref name="2018 census">{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/2018-census-totals-by-topic-national-highlights-updated|title=2018 Census totals by topic – national highlights (updated)|publisher=Statistics New Zealand|date=30 April 2020|access-date=7 May 2022|archive-date=24 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220124070359/https://www.stats.govt.nz/information-releases/2018-census-totals-by-topic-national-highlights-updated|url-status=live}}</ref>
| familycolor = Austronesian
| fam2 = [[Ngā reo Marēo-Porinīhia|Whānau Marēo-Porinīhia]]
| fam3 = [[Ngā reo Oheania|Whānau Oheania]]
| fam4 = [[Ngā reo Porinīhia|Whānau Porinīhia]]
| fam5 = [[Ngā reo Porinīhia-ki-te-Rāwhiti|Whānau Porinīhia-ki-te-Rāwhiti]]
| fam6 = [[Ngā reo Tahiti|Whānau Tahiti]]
| script = [[Tuhi Rātini]] ([[Arapū Māori]])<br />[[Tuhi matapō Māori]]
| nation = {{flag|Aotearoa}}
| agency = [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]]
| iso1 = mi
| iso2b = mao
| iso2t = mri
| iso3 = mri
| glotto = maor1246
| glottorefname = Maori
| glottopedia = Maori
| lingua = 39-CAQ-a
| mapcaption =
| ietf = mi-NZ
| notice = IPA
| map = File:Idioma maorí.PNG
| mapcaption = Te tohatoha reo Māori ki roto o Aotearoa
| map2 = Lang Status 80-VU.svg
| mapcaption2 = {{center|{{small|Ko te reo Māori kua whakarōpūtia hei '''Whakaraerae''' e te [[UNESCO]] [[Atlas of the World's Languages in Danger]]}}}}
}}
Ko te '''reo Māori''' te reo o te tangata whenua o [[Aotearoa]]. Nā te ture anō i whakamana te reo Māori hei reo a te motu o Aotearoa. 160,000 ngā kaikōrero reo Māori i Aotearoa, e ai ki te tatauranga tangata o te motu i te tau 1996. Ko ngā takiwā kaha ki te mau i te reo hei reo hapori ko Te Tai-tokerau, ko Te Urewera, ko Te Tai-rāwhiti.
== He reo o Porinīhia ==
Ko te reo Māori nō te reo whānau o ngā iwi o Porinīhia ki te rāwhiti, arā he reo ka ahu mai nō te Moana-nui-a-Kiwa, me te aha, e ōrite ana te reo Māori ki te reo o Rarotonga, o Manihiki-Rakahanga, o Tahiti, ā, o ngā moutere Tuamotu anō hoki. He whanaunga āhua tawhiti anō ki te reo o Hawaii, o Nuku Hiva, o Rapa Nui me ētahi atu moutere o te Moana-nui-o-Kiwa. Ahakoa he nui atu i te kotahi mano tau i wehe mai i ērā o aua reo whanaunga, he tata tonu. I te taenga mai o [[Kāpene Kuki]] ki Aotearoa i te [[1769]], he rangatira nō Tahiti, ko Tupaea te ingoa, i runga i tana kaipuke. Ko te mahi a Tupaea, he kōrero tahi ki ngā Māori, i mārama rātou ki tana reo, kore rawa he raruraru; arā he kaiwhakamāori ia kia mōhio ai a Kuki ki ngā whakaaro o te Māori o taua wā. Mā te ripanga i raro iho nei e whakamārama ngā hononga i waenganui i ngā reo o Porinīhia:
[[File:TahuhuNgatiAwa.jpg|left|frameless|upright]]
<center>
{| class="wikitable" |
!
!Tonga
!Niue
!Hāmoa
!Rapa Nui
!Tahiti
!Rarotonga
!Māori
!Hawaii
|-
|''rangi''
|{{IPA|/laŋi/}}
|{{IPA|/laŋi/}}
|{{IPA|/laŋi/}}
|{{IPA|/ɾaŋi/}}
|{{IPA|/ɾaʔi/}}
|{{IPA|/ɾaŋi/}}
|{{IPA|/ɾaŋi/}}
|{{IPA|/lani/}}
|-
|''tokerau''
|{{IPA|/tokelau/}}
|{{IPA|/tokelau/}}
|{{IPA|/toʔelau/}}
|{{IPA|/tokeɾau/}}
|{{IPA|/toʔeɾau/}}
|{{IPA|/tokeɾau/}}
|{{IPA|/tokeɾau/}}
|{{IPA|/koʔolau/}}
|-
|''wahine''
|{{IPA|/fefine/}}
|{{IPA|/fifine/}}
|{{IPA|/fafine/}}
|{{IPA|/hahine/}}
|{{IPA|/vahine/}}
|{{IPA|/vaʔine/}}
|{{IPA|/wahine/}}
|{{IPA|/wahine/}}
|-
|''whare''
|{{IPA|/fale/}}
|{{IPA|/fale/}}
|{{IPA|/fale/}}
|{{IPA|/haɾe/}}
|{{IPA|/faɾe/}}
|{{IPA|/ʔaɾe/}}
|{{IPA|/ɸaɾe/}}
|{{IPA|/hale/}}
|-
|''matua''
|{{IPA|/motuʔa/}}
|{{IPA|/motua/}}
|{{IPA|/matua/}}
|{{IPA|/matuʔa/}}
|{{IPA|/metua/}}
|{{IPA|/metua/}}
|{{IPA|/matua/}}
|{{IPA|/makua/}}
|}
</center>
== He reo tapu, he reo whai mana ==
Ki tō te Māori whakaaro, ko te reo Māori he reo tapu, he reo tuku iho nā ngā atua ki ngā tūpuna. "He mana tō te reo, he ihi tō te reo, he tapu tō te reo. He wairua tō te reo, he mauri anō tō te reo. Mā te wairua ka rangona te reo, mā te mauri ka mana ai te reo. I kī mai ngā tūpuna, ko te reo rauriki te reo tapu o Ranginui rātou ko ngā atua; ko te reo reiuru e kōrerotia ake nei ko te reo tapu o [[Papatūānuku]]. Nā, ko te reo rauriki te reo hei kawe i te manawa tapu o ngā karakia, ā, ka whakauru atu ki roto i te tangata, kia pērā anō te mana o tana kupu i tō ngā atua ki tā rātou i whakahau mai ai i te rangi. Ko te reo reiuru, ko tōna kōrero ko te reo e taea ai e te tangata te kōrero, te mātau rānei ki ngā momo reo kē o Papatūānuku, arā te reo o ngā manu, o ngā ika, o ngā kararehe, o ngā rākau, o ngā uri katoa o Papatūānuku. Kia nei te reo wāhine hei whakaoho ake i te hunga wairua i runga anō i te tangi karanga ka whakapāoho ki runga i ngā marae. E kore e taea e te tangata te mau ki ēnei reo, mena kāhore noa e tapu pono ki ngā atua, ko te mea nui ko te reo tapu me ngā karakia tapu. Mā te reo ka manaakitia te tangata, ko taua reo anō ka kanga i te tangata; mā te reo ka piki te tangata ki ngā taumata whakahirahira, ko taua reo anō ka heke te tangata ki te pito kukume tonu o [[Whirotetupua]]. Nō reira, ko te reo tapu he tohu mana nō te tangata, he mana tūturu nō te atua, e kore e whakapōreareatia e te tangata kē" (Barlow 1991:112).
== Reo-ā-iwi ==
He rerekē te tangi me te mita o te reo o ia iwi, o ia iwi, o ia iwi; hei tauira, he rerekē te tangi mai o te reo o [[Waikato]] ki tērā o [[Te Wai-pounamu]]. Nā Te Manihera (R. Maunsell), te ātirīkona o Tāmaki Makaurau, i kōrerohia ngā reo-ā-iwi i roto i te tuawhā o ngā putanga o tana pukapuka ''Grammar of the New Zealand Language'' i te 1894. E ai ki Te Manihera, e whitu ngā reo-ā-iwi nō roto tonu i Te Ika-a-Māui. Nāna hoki te kōrero, he rerekētanga anō i roto tonu o aua reo e whitu. Mai i taua wā, nā ētahi atu tohunga wetereo e whakarerekēngia ai aua whakaaro; engari mā te ripanga nei e whakaatu ētahi o aua rerekētanga:
{|class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto"
|-
!Ngā Puhi
!Waikato
!Waipounamu
!Whanganui
!Rotorua
!Tai-rāwhiti
|-
|karani papa
|matua keke
|poua
|koro
|koroua
|morehu koroua
|-
|karani mama
|koka
|taua
|kui
|kuia
|morehu kuia
|-
|matikara
|matimati
|kaokao
|matimati
|matimati
|matikao
|-
|hangai
|whangai
|whakai
|wangai
|whangai
|whangai
|-
|manuhiri
|manuwhiri
|wihita
|manuwiri
|manuhiri
|manuhiri
|-
|kahore
|kao
|kao
|kaore
|kaore
|kare
|-
|e pehea ana koe
|e pewhea ana koe
|kei te pehea koe
|kei te pe'ea koe
|kai te aha koe
|kei te pehea koe
|-
|hakarongo
|whakarongo
|whakaroko
|w'akarongo
|whakarongo
|whakarono
|}
== Waimemehatanga ==
Nō ngā tau whakatuwhera o te [[Rautau 19]], ka tīmata te noho tahi a te Pākehā ki te Māori i Aotearoa nei. Nō te tau 1815, ka puta te pukapuka tuatahi i tāia ki te reo, ''He Korao o Niu Tireni'' nā Tāmati Kānara. Ko te whakamārama o te taitara o taua pukapuka, 'He kōrero o Aotearoa'. Nō muri ake, ka tāia e Koroneho, e Wiremu he pukapuka i roto i te reo. Ko tētahi pukapuka whaimana i tāia i taua wā ko te ''Paipera Tapu''. He kaha hoki te Māori ki te tuhituhi kōrero i te reo. Ka taea hoki te kī, i taua wā, he pai ake ngā Māori i ngā Pākēhā ki te tuhituhi.
Ko te mea whakahinapōuri kē ki te ngākau Māori, ka tahuri ngā Pākehā ki te hāpai i te mana o tō rātou ake reo. Nō te tau 1867, i kī te ture mō ngā kura Māori, kia akongia ki te reo Ingarihi i ngā kura, kia kaua ngā tamariki e kōrero i te Reo i roto i ngā kura. Ka tīmata i konei te waimemehatanga o te reo rangatira, nā te mea ki te kōrero Māori ngā tamariki i roto i ngā kura ka patua e ngā kaiako Pākehā. He raruraru nui tērā. Koia rā i mataku ai rātou ki te kōrero i te reo, ka tahuri kē ki te reo Pākehā. "Ka mōhio mai tātou, ki te kore e kōrero i te reo i roto i ngā tū āhua mahi katoa a te iwi, ia rā, ia rā, ka hohoro te ngaro, ka mate hoki te reo. Ko te mea tika me kōrero tonu te reo i ngā wā katoa, i roto i ngā karakia, i ngā wāhi mahi, i ngā toa hokohoko, i ngā wheketere, i ngā wāhi tākaro, i ngā kura; nō reira, mā ēnei whakaritenga ka tupu kaha te reo - kia kaua e ngaro. Nā reira, itiiti noa iho ngā wāhi kōrero i te reo Māori; ki ngā marae, me ētahi kura, hāhi, me ngā kohanga reo... Ahakoa, e kaha ana te Māori ki te whakamana i te reo hei reo tūturu mō ngā tāngata o tō tātou motu. E kore pea e taea kia noho ia hei reo mō ētahi taikanga motuhake i roto i te iwi, pēnei i te reo mihi i runga i ngā marae, hei reo kōrero hoki mō ētahi o ngā whānau. Ko te tumanako kia hāpaitia tonutia te reo kia kore e ngaro, engari kia pūāwai i runga i ngā tikanga o te [[Tiriti o Waitangi]], kia whakapuare huarahi kia noho pūmau tonu te reo hei taonga whakahirahira mō ake tonu atu" (Barlow 1991:113).
I whakatūhia Te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi i te marama o Whiringa-a-nuku, 1975. I puta te rangahau mō te āhuatanga o te reo Māori 1973-78 a te Kaunihera Rangahau Mātauranga o Aotearoa (NZCER) e kī ana 18-20 ōrau anake o te iwi Māori e matatau ana ki te kōrero i te reo Māori, ā, i kī anō hoki kei te noho tino mōrearea te reo Māori. I te tau 1986 i rongohia e te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi te kereme mō Te Reo Māori. Nā tēnei i tū ai [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]] i te tau 1987. Nā te mahi rangahau a te motu 1995, e pā ana ki te āhua o te reo, i whakapūmau ngā kitenga a tērā o ngā rangahau ki mua, me te tohu mai ahakoa e kōrerotia ana te reo Māori e te 59 ōrau o ngā pakeke Māori, e kitea ana ko te tokomaha (83 ōrau) o rātou he paku noa iho te matau mō te kōrero, ko ētahi kāre i paku kōrero i te reo Māori. E 8 ōrau anake o ngā pakeke Māori e tino matatau ana ki te reo Māori, ā, 33 ōrau o rātou, 60 tau te pakeke - neke atu rānei.
== Te Taura Whiri i te Reo Māori ==
I te tau 1986, i mauria atu he kerēme ki te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi, ko te kerēme mō te reo Māori. Kātahi te ture mo te Reo Māori ka pahure hei Reo atoato i Aotearoa. I taua wā tonu, ka tū Te Taura Whiri i te Reo Māori hei Tari Kawana hei whanaketanga hei tautoko hoki i te Reo, i runga i te whakaaro i tukuna kētia te kerēme mo Te Reo Māori ki te Rōpū Whakamana. Ka whakamanahia-ā-ture te [[Ture Reo Māori 1987|Ture Reo Māori]] i te Here-turi-kōkā o 1987. E toru ōna kaupapa:
* Ka whakapuaki i te reo Māori hei reo mana-ā-ture mō te motu nei o Aotearoa.
* Kei ngā kōti, kei ngā Kōmihana uiui me ngā Taraipiunara, e whakatau ake ana tēnei ture i te whakaae kia kōrero Māori i te kōti ahakoa mema kōti rānei, ko wai ake rānei o te kōti, kaituku kōrero, kaiāwhina rānei.
* Ka tū rā hoki i a ia [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]]. Ko tā Te Taura Whiri he whakatairanga i te reo Māori me ngā kaupapa reo; he hikihiki taumata mō te tuhituhi me te kōrero i te reo, arā mā te ara rūmaki, mā te whakamātautau reo, mā te niureta ia toru marama e kīa nei He Muka, ā, me ngā kōrero tautoko mai anō hoki a te hunga mahi kāwanatanga; he whakamana-ā-ture i ngā whakamātautau o te hunga e whai nei i te mahi whakamāori-ā-tuhi, ā-waha rānei; he rangahau huarahi e whakatairangatia ai, e hāpai tonutia ai te ahu whakamua o te reo; te hanga papa kupu. Kia ono anō ngā hui o Te Taura Whiri i ia tau. He tumuākī tō te hunga mahi, ka mutu ko ngā mahi he rangahau, he ārahi ture, he whakahoki tirohanga i ngā mahi whakamāori, he whakatairanga, me ērā atu mahi e homai e ngā Kaiwhiri. Whakapā mai i konei ka whiti rānei ki te wāhi whakahoki kōrero hei tuku kōrero mai rā.
== Te Wiki o te Reo Māori ==
Ko [[Te Wiki o te Reo Māori]] he kaupapa o [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]] kia whakatairangatia te whakamahia o te reo MāoriI tīmata te Wiki o te Reo Māori i te tau 1975. I te tīmatanga i whakatūhia he rā hei whakanui i te reo Māori. Ko te 14 o Mahuru 1972 te rā i whakatakotohia ki mua o te aroaro o te Pāremata te petihana mō te Reo Māori e mau ana i ngā waitohu 30,000. Nō te tau 1973 ka huri te rā hei wiki whakanui i te reo. I muri mai i tēnei ka nekehia e te Tāhuhu Mātauranga ki te marama o Hōngongoi kia hāngai ki te wāhanga kura o taua tau, ā, kei te mau tonu ki taua marama.
== Kīwaha ==
[[File:Kereru maunga.jpg|right|thumb|Ki ētahi iwi, he [[kererū]] te manu nei; ki ētahi atu, he kūkupa kē. Koia rā te āhua o te reo: ki ia iwi, ki ia iwi, ōna ake tikanga kōrero, ōna ake kīwaha.]]Ko ngā kīwaha he momo kōrero e whakaahua ana i ngā āhuatanga o ia rā, o ia rā, ā, me uaua ka kitea te tikanga tūturu i te papakupu, i te pukapuka wetereo rānei. Ki te whāia he tikanga ake o tēnā, o tēnā kupu, kāore tonu e kitea he māramatanga, i te mea kei tua kē te aronga o te kōrero. Nā Te Taura Whiri i Te Reo ēnei whakamārama:
* '''Autaia (tonu)''' - whakamahia ai tēnei kupu hei whakaatu i te pai (autaia), i te āhua pai rānei (autaia tonu) o tētahi mea. Tērā pea e hāngai ana ki te tangata (autaia koe), ki te mahi rānei a te tangata, ki tētahi atu āhuatanga rānei.
* '''E kī (rā)''' - e tohu ana tēnei i te mīharo, i te ohorere rānei o te kaikōrero ki tētahi tūāhua kātahi anō ka whakaaturia mai ki a ia.
* '''Engari mō tēnā''' - ki te rongo koe i tēnei kōrero, kua mōhio koe e tino whakahē ana te kaikōrero i te whakaaro kātahi anō ka whakapuakina e tētahi atu.
* '''Engari tonu''' - he momo whakamihi tēnei i te tangata, i tāna mahi, i tētahi kaupapa rānei, ā, e āhua whakaatu ana anō hoki i te mīharo o te kaikōrero ki tētahi tūāhua. Arā te kīwaha e āhau rite ana ki tēnei, ko te 'koia kei a koe'. Engari he wā anō tōna e whakahē ana i te kōrero a tētahi atu mēnā he rerenga whakakāhore taua kōrero, he wā anō e whakaū ana, e whakaae ana ki te kōrero a tētahi atu mēnā ehara i te rerenga whakakāhore. I ōna wā anō e tohu ana tēnei kīwaha i mōhio tonu te kaikōrero ka puta tētahi āhuatanga.
* '''He aha hoki!''' - whakamahia ai tēnei kīwaha hei whakautu i tētahi atu kōrero, ā, he momo whakakāhore i taua kōrero rā i runga i te wairua whakaiti, whakatakē, whakangahau rānei. Tērā pea e hāngai ana ki te tangata nāna tonu te kōrero, tērā rānei e hāngai ana ki tētahi atu.
* '''He aha te aha''' - ka noho mai tēnei kīwaha ki te wāhanga whakamutunga o tētahi rerenga. E tohu ana i te kore whaihua, i te moumou taima noa iho rānei o tētahi āhuatanga e whakaahuatia ana i te wāhanga tuatahi o te kōrero.
* '''Hei aha (noa iho)''' - ko tētahi tikanga o tēnei kīwaha, ko te 'kāore he take o te māharahara', pērā tonu i te 'aua atu'. Ko tētahi atu tikanga o te 'hei aha noa iho' e whakaatu ana i te whakapono o te kaikōrero kāore he take o te whai i tētahi mahi, i tētahi āhuatanga rānei.
* '''Ka wani kē''' - he whakamihi tēnei i te tangata mō tana mātau, mō tana tohungatanga rānei ki tētahi mea.
* '''Kei a koe mō te...''' - he whakanui tēnei i te pai o te tangata ki te mahi i tētahi mahi. I ētahi wā, he āhua whakahē tēnei i te tangata mō tētahi āhua ōna e hapa ana, ki tā te kaikōrero titiro.
* '''Kei a koe te tikanga''' - e tohu ana tēnei kei a wai te mana whakatau i tētahi take, pērā i te whakatau a te tangata ki tēnā, ki tēnā o ngā rārangi pōti e rua o Aotearoa nei.
* '''Kei runga noa atu koe''' - he momo whakanui tēnei i te tangata, mōna i mahi i tētahi mahi pai. Me uaua ka rangona e whakamahia ana e te tangata mōna anō, engari arā pea ētahi wā ruarua ka taea. He wā anō ka taea te whakamahi hei whakaahua i te pai o tētahi atu mea, pērā i tētahi kaupapa.
* '''Koia kei (a koe)''' - ko tā tēnei kīwaha, he whakaatu tahi i te tautoko me te āhua mīharo o te kaikōrero ki te whakaaro, ki te mahi rānei a tētahi atu. Engari i tōna wā anō, ko tā tēnei kīwaha he whakahē i te kōrero, i te mahi rānei a tētahi tangata, me te tohu anō hoki he wā ka taka, ka kai taua tangata i ana hamuti, arā, ka hoki mai ngā hua kino o tāna mahi ki runga ki a ia.
* '''Koia (rā/pū)''' - ko tā tēnei kīwaha e tohu ana, kei te tautoko, kei te whakaae rānei te kaikōrero ki te whakaaro kātahi anō ka whakapuakina e tētahi atu.
* '''(Ka/he/te) tau kē (hoki)!''' - he whakamihi anō tēnei i te pai o te tangata, o tētahi mahi, o tētahi atu āhuatanga rānei. Mehemea ko te 'tau' te kupu tuatahi, me mātua noho mai te kupu 'kē' hei hoa mōna. I ētahi atu whakamahinga, kei a koe te tikanga ina raua atu te 'kē', kāore rānei.
* '''Mai anō''' - e tohu ana tēnei i te kaha roa o te wā e mau ana tētahi āhuatanga, e mahia ana tētahi mahi.
* '''Piki, heke''' - ko tētahi tikanga o tēnei kīwaha, ko te 'kāore he take o te māharahara'; ko tā te tangata mahi mai rā anō, he kimi huarahi māna e tutuki ana tino kaupapa arā noa iho ngā āhuatanga o te wā.
* '''Te mutunga (kē) mai (nei) o te ...''' - whakamahia ai tēnei kōrero hei whakakaha ake i tētahi whakaaro, tae atu ki ngā whakaaro whakamihi i te tangata, i tētahi atu āhuatanga rānei, pērā i 'te mutunga mai o te pai'.
== Tirohia hoki ==
* [[Kuki Airani]]
* [[Takuu]]
== Tohutoro ==
{{reflist}}
== Ngā tohutoro ==
* C. Barlow, ''Tikanga Whakaaro''. Tāmaki-makau-rau, Oxford, 1991.
* M. Bartlett, 'Tūkaha Te Reo Māori!'. ''Salient'', 24 Hōngongoi 2006. URL:[https://web.archive.org/web/20061007225556/http://www.salient.org.nz/features/tukaha-te-reo-maori/].
* B.G. Biggs, ''Let's Learn Māori''. Tāmaki-makau-rau, Uniprint, 1996.
* R. Maunsell, ''Grammar of the New Zealand Language.'' Putanga tuawhā. Tāmaki-makau-rau, 1894.
* Te Taura Whiri i Te Reo Māori, ''He Kohinga Kīwaha''. Putanga tuarua. Tāmaki-makau-rau:Reed, 2005.
== Hoto ki waho ==
* [http://www.tetaurawhiri.govt.nz/ Te Taura Whiri i te Reo Māori]
* [https://web.archive.org/web/20070128213004/http://www.learningmedia.co.nz/nz/online/ngata/ Te Papakupu a Ngata]
* [https://web.archive.org/web/20051028180756/http://www.nzmaths.co.nz/maori/dictionary/ Te Reo Pāngarau]
* [http://www.maorilanguage.net/ Māori Language.net]
* [https://web.archive.org/web/20060203040206/http://www.nzreo.org.nz/ NZ Reo, NZ Pride]
* [http://www.nzdl.org/niupepa Ngā Nūpepa Māori]
* [https://web.archive.org/web/20090411122652/http://www.korero.maori.nz/forspeakers/patakakupu He Pātaka Kupu : te kai a te rangatira]
[[Category:Reo Māori]]
[[Category:Reo|*]]
[[Category:Reo-ā-kaimahi]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
fqlmhqe5few0ypxqqr6sn2nwng75h19
168697
168686
2026-08-20T06:24:37Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ cat sort
168697
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox language
| name = Reo Māori
| nativename =
| pronunciation = {{IPA-mi|ˈmaːɔɾi|}}
| states = [[Aotearoa]]
| region = [[Porinīhia]]
| ethnicity = [[Māori]]
| speakers = Koni ake, iti iho rānei 50,000 tāngata pūrongotia ka taea e rātou te kōrero i te reo pai, tino pai rānei.
| date = 2015
| ref = <ref name="tereoMaori">{{cite web |title= Ngā puna kōrero: Where Māori speak te reo – infographic |url= https://www.stats.govt.nz/infographics/nga-puna-korero-where-maori-speak-te-reo-infographic |publisher= Statistics New Zealand |access-date= 2 September 2017 |archive-date= 17 February 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210217115758/https://www.stats.govt.nz/infographics/nga-puna-korero-where-maori-speak-te-reo-infographic |url-status= live }}</ref>
| speakers2 = Koni ake, iti iho rānei 186,000 ngā tāngata pūrongotia kāhua mōhio o te reo. (2018)<ref name="2018 census">{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/2018-census-totals-by-topic-national-highlights-updated|title=2018 Census totals by topic – national highlights (updated)|publisher=Statistics New Zealand|date=30 April 2020|access-date=7 May 2022|archive-date=24 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220124070359/https://www.stats.govt.nz/information-releases/2018-census-totals-by-topic-national-highlights-updated|url-status=live}}</ref>
| familycolor = Austronesian
| fam2 = [[Ngā reo Marēo-Porinīhia|Whānau Marēo-Porinīhia]]
| fam3 = [[Ngā reo Oheania|Whānau Oheania]]
| fam4 = [[Ngā reo Porinīhia|Whānau Porinīhia]]
| fam5 = [[Ngā reo Porinīhia-ki-te-Rāwhiti|Whānau Porinīhia-ki-te-Rāwhiti]]
| fam6 = [[Ngā reo Tahiti|Whānau Tahiti]]
| script = [[Tuhi Rātini]] ([[Arapū Māori]])<br />[[Tuhi matapō Māori]]
| nation = {{flag|Aotearoa}}
| agency = [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]]
| iso1 = mi
| iso2b = mao
| iso2t = mri
| iso3 = mri
| glotto = maor1246
| glottorefname = Maori
| glottopedia = Maori
| lingua = 39-CAQ-a
| mapcaption =
| ietf = mi-NZ
| notice = IPA
| map = File:Idioma maorí.PNG
| mapcaption = Te tohatoha reo Māori ki roto o Aotearoa
| map2 = Lang Status 80-VU.svg
| mapcaption2 = {{center|{{small|Ko te reo Māori kua whakarōpūtia hei '''Whakaraerae''' e te [[UNESCO]] [[Atlas of the World's Languages in Danger]]}}}}
}}
Ko te '''reo Māori''' te reo o te tangata whenua o [[Aotearoa]]. Nā te ture anō i whakamana te reo Māori hei reo a te motu o Aotearoa. 160,000 ngā kaikōrero reo Māori i Aotearoa, e ai ki te tatauranga tangata o te motu i te tau 1996. Ko ngā takiwā kaha ki te mau i te reo hei reo hapori ko Te Tai-tokerau, ko Te Urewera, ko Te Tai-rāwhiti.
== He reo o Porinīhia ==
Ko te reo Māori nō te reo whānau o ngā iwi o Porinīhia ki te rāwhiti, arā he reo ka ahu mai nō te Moana-nui-a-Kiwa, me te aha, e ōrite ana te reo Māori ki te reo o Rarotonga, o Manihiki-Rakahanga, o Tahiti, ā, o ngā moutere Tuamotu anō hoki. He whanaunga āhua tawhiti anō ki te reo o Hawaii, o Nuku Hiva, o Rapa Nui me ētahi atu moutere o te Moana-nui-o-Kiwa. Ahakoa he nui atu i te kotahi mano tau i wehe mai i ērā o aua reo whanaunga, he tata tonu. I te taenga mai o [[Kāpene Kuki]] ki Aotearoa i te [[1769]], he rangatira nō Tahiti, ko Tupaea te ingoa, i runga i tana kaipuke. Ko te mahi a Tupaea, he kōrero tahi ki ngā Māori, i mārama rātou ki tana reo, kore rawa he raruraru; arā he kaiwhakamāori ia kia mōhio ai a Kuki ki ngā whakaaro o te Māori o taua wā. Mā te ripanga i raro iho nei e whakamārama ngā hononga i waenganui i ngā reo o Porinīhia:
[[File:TahuhuNgatiAwa.jpg|left|frameless|upright]]
<center>
{| class="wikitable" |
!
!Tonga
!Niue
!Hāmoa
!Rapa Nui
!Tahiti
!Rarotonga
!Māori
!Hawaii
|-
|''rangi''
|{{IPA|/laŋi/}}
|{{IPA|/laŋi/}}
|{{IPA|/laŋi/}}
|{{IPA|/ɾaŋi/}}
|{{IPA|/ɾaʔi/}}
|{{IPA|/ɾaŋi/}}
|{{IPA|/ɾaŋi/}}
|{{IPA|/lani/}}
|-
|''tokerau''
|{{IPA|/tokelau/}}
|{{IPA|/tokelau/}}
|{{IPA|/toʔelau/}}
|{{IPA|/tokeɾau/}}
|{{IPA|/toʔeɾau/}}
|{{IPA|/tokeɾau/}}
|{{IPA|/tokeɾau/}}
|{{IPA|/koʔolau/}}
|-
|''wahine''
|{{IPA|/fefine/}}
|{{IPA|/fifine/}}
|{{IPA|/fafine/}}
|{{IPA|/hahine/}}
|{{IPA|/vahine/}}
|{{IPA|/vaʔine/}}
|{{IPA|/wahine/}}
|{{IPA|/wahine/}}
|-
|''whare''
|{{IPA|/fale/}}
|{{IPA|/fale/}}
|{{IPA|/fale/}}
|{{IPA|/haɾe/}}
|{{IPA|/faɾe/}}
|{{IPA|/ʔaɾe/}}
|{{IPA|/ɸaɾe/}}
|{{IPA|/hale/}}
|-
|''matua''
|{{IPA|/motuʔa/}}
|{{IPA|/motua/}}
|{{IPA|/matua/}}
|{{IPA|/matuʔa/}}
|{{IPA|/metua/}}
|{{IPA|/metua/}}
|{{IPA|/matua/}}
|{{IPA|/makua/}}
|}
</center>
== He reo tapu, he reo whai mana ==
Ki tō te Māori whakaaro, ko te reo Māori he reo tapu, he reo tuku iho nā ngā atua ki ngā tūpuna. "He mana tō te reo, he ihi tō te reo, he tapu tō te reo. He wairua tō te reo, he mauri anō tō te reo. Mā te wairua ka rangona te reo, mā te mauri ka mana ai te reo. I kī mai ngā tūpuna, ko te reo rauriki te reo tapu o Ranginui rātou ko ngā atua; ko te reo reiuru e kōrerotia ake nei ko te reo tapu o [[Papatūānuku]]. Nā, ko te reo rauriki te reo hei kawe i te manawa tapu o ngā karakia, ā, ka whakauru atu ki roto i te tangata, kia pērā anō te mana o tana kupu i tō ngā atua ki tā rātou i whakahau mai ai i te rangi. Ko te reo reiuru, ko tōna kōrero ko te reo e taea ai e te tangata te kōrero, te mātau rānei ki ngā momo reo kē o Papatūānuku, arā te reo o ngā manu, o ngā ika, o ngā kararehe, o ngā rākau, o ngā uri katoa o Papatūānuku. Kia nei te reo wāhine hei whakaoho ake i te hunga wairua i runga anō i te tangi karanga ka whakapāoho ki runga i ngā marae. E kore e taea e te tangata te mau ki ēnei reo, mena kāhore noa e tapu pono ki ngā atua, ko te mea nui ko te reo tapu me ngā karakia tapu. Mā te reo ka manaakitia te tangata, ko taua reo anō ka kanga i te tangata; mā te reo ka piki te tangata ki ngā taumata whakahirahira, ko taua reo anō ka heke te tangata ki te pito kukume tonu o [[Whirotetupua]]. Nō reira, ko te reo tapu he tohu mana nō te tangata, he mana tūturu nō te atua, e kore e whakapōreareatia e te tangata kē" (Barlow 1991:112).
== Reo-ā-iwi ==
He rerekē te tangi me te mita o te reo o ia iwi, o ia iwi, o ia iwi; hei tauira, he rerekē te tangi mai o te reo o [[Waikato]] ki tērā o [[Te Wai-pounamu]]. Nā Te Manihera (R. Maunsell), te ātirīkona o Tāmaki Makaurau, i kōrerohia ngā reo-ā-iwi i roto i te tuawhā o ngā putanga o tana pukapuka ''Grammar of the New Zealand Language'' i te 1894. E ai ki Te Manihera, e whitu ngā reo-ā-iwi nō roto tonu i Te Ika-a-Māui. Nāna hoki te kōrero, he rerekētanga anō i roto tonu o aua reo e whitu. Mai i taua wā, nā ētahi atu tohunga wetereo e whakarerekēngia ai aua whakaaro; engari mā te ripanga nei e whakaatu ētahi o aua rerekētanga:
{|class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto"
|-
!Ngā Puhi
!Waikato
!Waipounamu
!Whanganui
!Rotorua
!Tai-rāwhiti
|-
|karani papa
|matua keke
|poua
|koro
|koroua
|morehu koroua
|-
|karani mama
|koka
|taua
|kui
|kuia
|morehu kuia
|-
|matikara
|matimati
|kaokao
|matimati
|matimati
|matikao
|-
|hangai
|whangai
|whakai
|wangai
|whangai
|whangai
|-
|manuhiri
|manuwhiri
|wihita
|manuwiri
|manuhiri
|manuhiri
|-
|kahore
|kao
|kao
|kaore
|kaore
|kare
|-
|e pehea ana koe
|e pewhea ana koe
|kei te pehea koe
|kei te pe'ea koe
|kai te aha koe
|kei te pehea koe
|-
|hakarongo
|whakarongo
|whakaroko
|w'akarongo
|whakarongo
|whakarono
|}
== Waimemehatanga ==
Nō ngā tau whakatuwhera o te [[Rautau 19]], ka tīmata te noho tahi a te Pākehā ki te Māori i Aotearoa nei. Nō te tau 1815, ka puta te pukapuka tuatahi i tāia ki te reo, ''He Korao o Niu Tireni'' nā Tāmati Kānara. Ko te whakamārama o te taitara o taua pukapuka, 'He kōrero o Aotearoa'. Nō muri ake, ka tāia e Koroneho, e Wiremu he pukapuka i roto i te reo. Ko tētahi pukapuka whaimana i tāia i taua wā ko te ''Paipera Tapu''. He kaha hoki te Māori ki te tuhituhi kōrero i te reo. Ka taea hoki te kī, i taua wā, he pai ake ngā Māori i ngā Pākēhā ki te tuhituhi.
Ko te mea whakahinapōuri kē ki te ngākau Māori, ka tahuri ngā Pākehā ki te hāpai i te mana o tō rātou ake reo. Nō te tau 1867, i kī te ture mō ngā kura Māori, kia akongia ki te reo Ingarihi i ngā kura, kia kaua ngā tamariki e kōrero i te Reo i roto i ngā kura. Ka tīmata i konei te waimemehatanga o te reo rangatira, nā te mea ki te kōrero Māori ngā tamariki i roto i ngā kura ka patua e ngā kaiako Pākehā. He raruraru nui tērā. Koia rā i mataku ai rātou ki te kōrero i te reo, ka tahuri kē ki te reo Pākehā. "Ka mōhio mai tātou, ki te kore e kōrero i te reo i roto i ngā tū āhua mahi katoa a te iwi, ia rā, ia rā, ka hohoro te ngaro, ka mate hoki te reo. Ko te mea tika me kōrero tonu te reo i ngā wā katoa, i roto i ngā karakia, i ngā wāhi mahi, i ngā toa hokohoko, i ngā wheketere, i ngā wāhi tākaro, i ngā kura; nō reira, mā ēnei whakaritenga ka tupu kaha te reo - kia kaua e ngaro. Nā reira, itiiti noa iho ngā wāhi kōrero i te reo Māori; ki ngā marae, me ētahi kura, hāhi, me ngā kohanga reo... Ahakoa, e kaha ana te Māori ki te whakamana i te reo hei reo tūturu mō ngā tāngata o tō tātou motu. E kore pea e taea kia noho ia hei reo mō ētahi taikanga motuhake i roto i te iwi, pēnei i te reo mihi i runga i ngā marae, hei reo kōrero hoki mō ētahi o ngā whānau. Ko te tumanako kia hāpaitia tonutia te reo kia kore e ngaro, engari kia pūāwai i runga i ngā tikanga o te [[Tiriti o Waitangi]], kia whakapuare huarahi kia noho pūmau tonu te reo hei taonga whakahirahira mō ake tonu atu" (Barlow 1991:113).
I whakatūhia Te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi i te marama o Whiringa-a-nuku, 1975. I puta te rangahau mō te āhuatanga o te reo Māori 1973-78 a te Kaunihera Rangahau Mātauranga o Aotearoa (NZCER) e kī ana 18-20 ōrau anake o te iwi Māori e matatau ana ki te kōrero i te reo Māori, ā, i kī anō hoki kei te noho tino mōrearea te reo Māori. I te tau 1986 i rongohia e te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi te kereme mō Te Reo Māori. Nā tēnei i tū ai [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]] i te tau 1987. Nā te mahi rangahau a te motu 1995, e pā ana ki te āhua o te reo, i whakapūmau ngā kitenga a tērā o ngā rangahau ki mua, me te tohu mai ahakoa e kōrerotia ana te reo Māori e te 59 ōrau o ngā pakeke Māori, e kitea ana ko te tokomaha (83 ōrau) o rātou he paku noa iho te matau mō te kōrero, ko ētahi kāre i paku kōrero i te reo Māori. E 8 ōrau anake o ngā pakeke Māori e tino matatau ana ki te reo Māori, ā, 33 ōrau o rātou, 60 tau te pakeke - neke atu rānei.
== Te Taura Whiri i te Reo Māori ==
I te tau 1986, i mauria atu he kerēme ki te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi, ko te kerēme mō te reo Māori. Kātahi te ture mo te Reo Māori ka pahure hei Reo atoato i Aotearoa. I taua wā tonu, ka tū Te Taura Whiri i te Reo Māori hei Tari Kawana hei whanaketanga hei tautoko hoki i te Reo, i runga i te whakaaro i tukuna kētia te kerēme mo Te Reo Māori ki te Rōpū Whakamana. Ka whakamanahia-ā-ture te [[Ture Reo Māori 1987|Ture Reo Māori]] i te Here-turi-kōkā o 1987. E toru ōna kaupapa:
* Ka whakapuaki i te reo Māori hei reo mana-ā-ture mō te motu nei o Aotearoa.
* Kei ngā kōti, kei ngā Kōmihana uiui me ngā Taraipiunara, e whakatau ake ana tēnei ture i te whakaae kia kōrero Māori i te kōti ahakoa mema kōti rānei, ko wai ake rānei o te kōti, kaituku kōrero, kaiāwhina rānei.
* Ka tū rā hoki i a ia [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]]. Ko tā Te Taura Whiri he whakatairanga i te reo Māori me ngā kaupapa reo; he hikihiki taumata mō te tuhituhi me te kōrero i te reo, arā mā te ara rūmaki, mā te whakamātautau reo, mā te niureta ia toru marama e kīa nei He Muka, ā, me ngā kōrero tautoko mai anō hoki a te hunga mahi kāwanatanga; he whakamana-ā-ture i ngā whakamātautau o te hunga e whai nei i te mahi whakamāori-ā-tuhi, ā-waha rānei; he rangahau huarahi e whakatairangatia ai, e hāpai tonutia ai te ahu whakamua o te reo; te hanga papa kupu. Kia ono anō ngā hui o Te Taura Whiri i ia tau. He tumuākī tō te hunga mahi, ka mutu ko ngā mahi he rangahau, he ārahi ture, he whakahoki tirohanga i ngā mahi whakamāori, he whakatairanga, me ērā atu mahi e homai e ngā Kaiwhiri. Whakapā mai i konei ka whiti rānei ki te wāhi whakahoki kōrero hei tuku kōrero mai rā.
== Te Wiki o te Reo Māori ==
Ko [[Te Wiki o te Reo Māori]] he kaupapa o [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]] kia whakatairangatia te whakamahia o te reo MāoriI tīmata te Wiki o te Reo Māori i te tau 1975. I te tīmatanga i whakatūhia he rā hei whakanui i te reo Māori. Ko te 14 o Mahuru 1972 te rā i whakatakotohia ki mua o te aroaro o te Pāremata te petihana mō te Reo Māori e mau ana i ngā waitohu 30,000. Nō te tau 1973 ka huri te rā hei wiki whakanui i te reo. I muri mai i tēnei ka nekehia e te Tāhuhu Mātauranga ki te marama o Hōngongoi kia hāngai ki te wāhanga kura o taua tau, ā, kei te mau tonu ki taua marama.
== Kīwaha ==
[[File:Kereru maunga.jpg|right|thumb|Ki ētahi iwi, he [[kererū]] te manu nei; ki ētahi atu, he kūkupa kē. Koia rā te āhua o te reo: ki ia iwi, ki ia iwi, ōna ake tikanga kōrero, ōna ake kīwaha.]]Ko ngā kīwaha he momo kōrero e whakaahua ana i ngā āhuatanga o ia rā, o ia rā, ā, me uaua ka kitea te tikanga tūturu i te papakupu, i te pukapuka wetereo rānei. Ki te whāia he tikanga ake o tēnā, o tēnā kupu, kāore tonu e kitea he māramatanga, i te mea kei tua kē te aronga o te kōrero. Nā Te Taura Whiri i Te Reo ēnei whakamārama:
* '''Autaia (tonu)''' - whakamahia ai tēnei kupu hei whakaatu i te pai (autaia), i te āhua pai rānei (autaia tonu) o tētahi mea. Tērā pea e hāngai ana ki te tangata (autaia koe), ki te mahi rānei a te tangata, ki tētahi atu āhuatanga rānei.
* '''E kī (rā)''' - e tohu ana tēnei i te mīharo, i te ohorere rānei o te kaikōrero ki tētahi tūāhua kātahi anō ka whakaaturia mai ki a ia.
* '''Engari mō tēnā''' - ki te rongo koe i tēnei kōrero, kua mōhio koe e tino whakahē ana te kaikōrero i te whakaaro kātahi anō ka whakapuakina e tētahi atu.
* '''Engari tonu''' - he momo whakamihi tēnei i te tangata, i tāna mahi, i tētahi kaupapa rānei, ā, e āhua whakaatu ana anō hoki i te mīharo o te kaikōrero ki tētahi tūāhua. Arā te kīwaha e āhau rite ana ki tēnei, ko te 'koia kei a koe'. Engari he wā anō tōna e whakahē ana i te kōrero a tētahi atu mēnā he rerenga whakakāhore taua kōrero, he wā anō e whakaū ana, e whakaae ana ki te kōrero a tētahi atu mēnā ehara i te rerenga whakakāhore. I ōna wā anō e tohu ana tēnei kīwaha i mōhio tonu te kaikōrero ka puta tētahi āhuatanga.
* '''He aha hoki!''' - whakamahia ai tēnei kīwaha hei whakautu i tētahi atu kōrero, ā, he momo whakakāhore i taua kōrero rā i runga i te wairua whakaiti, whakatakē, whakangahau rānei. Tērā pea e hāngai ana ki te tangata nāna tonu te kōrero, tērā rānei e hāngai ana ki tētahi atu.
* '''He aha te aha''' - ka noho mai tēnei kīwaha ki te wāhanga whakamutunga o tētahi rerenga. E tohu ana i te kore whaihua, i te moumou taima noa iho rānei o tētahi āhuatanga e whakaahuatia ana i te wāhanga tuatahi o te kōrero.
* '''Hei aha (noa iho)''' - ko tētahi tikanga o tēnei kīwaha, ko te 'kāore he take o te māharahara', pērā tonu i te 'aua atu'. Ko tētahi atu tikanga o te 'hei aha noa iho' e whakaatu ana i te whakapono o te kaikōrero kāore he take o te whai i tētahi mahi, i tētahi āhuatanga rānei.
* '''Ka wani kē''' - he whakamihi tēnei i te tangata mō tana mātau, mō tana tohungatanga rānei ki tētahi mea.
* '''Kei a koe mō te...''' - he whakanui tēnei i te pai o te tangata ki te mahi i tētahi mahi. I ētahi wā, he āhua whakahē tēnei i te tangata mō tētahi āhua ōna e hapa ana, ki tā te kaikōrero titiro.
* '''Kei a koe te tikanga''' - e tohu ana tēnei kei a wai te mana whakatau i tētahi take, pērā i te whakatau a te tangata ki tēnā, ki tēnā o ngā rārangi pōti e rua o Aotearoa nei.
* '''Kei runga noa atu koe''' - he momo whakanui tēnei i te tangata, mōna i mahi i tētahi mahi pai. Me uaua ka rangona e whakamahia ana e te tangata mōna anō, engari arā pea ētahi wā ruarua ka taea. He wā anō ka taea te whakamahi hei whakaahua i te pai o tētahi atu mea, pērā i tētahi kaupapa.
* '''Koia kei (a koe)''' - ko tā tēnei kīwaha, he whakaatu tahi i te tautoko me te āhua mīharo o te kaikōrero ki te whakaaro, ki te mahi rānei a tētahi atu. Engari i tōna wā anō, ko tā tēnei kīwaha he whakahē i te kōrero, i te mahi rānei a tētahi tangata, me te tohu anō hoki he wā ka taka, ka kai taua tangata i ana hamuti, arā, ka hoki mai ngā hua kino o tāna mahi ki runga ki a ia.
* '''Koia (rā/pū)''' - ko tā tēnei kīwaha e tohu ana, kei te tautoko, kei te whakaae rānei te kaikōrero ki te whakaaro kātahi anō ka whakapuakina e tētahi atu.
* '''(Ka/he/te) tau kē (hoki)!''' - he whakamihi anō tēnei i te pai o te tangata, o tētahi mahi, o tētahi atu āhuatanga rānei. Mehemea ko te 'tau' te kupu tuatahi, me mātua noho mai te kupu 'kē' hei hoa mōna. I ētahi atu whakamahinga, kei a koe te tikanga ina raua atu te 'kē', kāore rānei.
* '''Mai anō''' - e tohu ana tēnei i te kaha roa o te wā e mau ana tētahi āhuatanga, e mahia ana tētahi mahi.
* '''Piki, heke''' - ko tētahi tikanga o tēnei kīwaha, ko te 'kāore he take o te māharahara'; ko tā te tangata mahi mai rā anō, he kimi huarahi māna e tutuki ana tino kaupapa arā noa iho ngā āhuatanga o te wā.
* '''Te mutunga (kē) mai (nei) o te ...''' - whakamahia ai tēnei kōrero hei whakakaha ake i tētahi whakaaro, tae atu ki ngā whakaaro whakamihi i te tangata, i tētahi atu āhuatanga rānei, pērā i 'te mutunga mai o te pai'.
== Tirohia hoki ==
* [[Kuki Airani]]
* [[Takuu]]
== Tohutoro ==
{{reflist}}
== Ngā tohutoro ==
* C. Barlow, ''Tikanga Whakaaro''. Tāmaki-makau-rau, Oxford, 1991.
* M. Bartlett, 'Tūkaha Te Reo Māori!'. ''Salient'', 24 Hōngongoi 2006. URL:[https://web.archive.org/web/20061007225556/http://www.salient.org.nz/features/tukaha-te-reo-maori/].
* B.G. Biggs, ''Let's Learn Māori''. Tāmaki-makau-rau, Uniprint, 1996.
* R. Maunsell, ''Grammar of the New Zealand Language.'' Putanga tuawhā. Tāmaki-makau-rau, 1894.
* Te Taura Whiri i Te Reo Māori, ''He Kohinga Kīwaha''. Putanga tuarua. Tāmaki-makau-rau:Reed, 2005.
== Hoto ki waho ==
* [http://www.tetaurawhiri.govt.nz/ Te Taura Whiri i te Reo Māori]
* [https://web.archive.org/web/20070128213004/http://www.learningmedia.co.nz/nz/online/ngata/ Te Papakupu a Ngata]
* [https://web.archive.org/web/20051028180756/http://www.nzmaths.co.nz/maori/dictionary/ Te Reo Pāngarau]
* [http://www.maorilanguage.net/ Māori Language.net]
* [https://web.archive.org/web/20060203040206/http://www.nzreo.org.nz/ NZ Reo, NZ Pride]
* [http://www.nzdl.org/niupepa Ngā Nūpepa Māori]
* [https://web.archive.org/web/20090411122652/http://www.korero.maori.nz/forspeakers/patakakupu He Pātaka Kupu : te kai a te rangatira]
[[Category:Reo Māori]]
[[Category:Reo|*Reo Maori]]
[[Category:Reo-ā-kaimahi]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
n269zczk8ckli86q2n99skrl30h3nko
168745
168697
2026-08-20T10:08:02Z
Nurg
3615
fix infobox
168745
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox language
| name = Reo Māori
| nativename =
| pronunciation = {{IPA-mi|ˈmaːɔɾi|}}
| states = [[Aotearoa]]
| region = [[Porinīhia]]
| ethnicity = [[Māori]]
| speakers = Koni ake, iti iho rānei 50,000 tāngata pūrongotia ka taea e rātou te kōrero i te reo pai, tino pai rānei.
| date = 2015
| ref = <ref name="tereoMaori">{{cite web |title= Ngā puna kōrero: Where Māori speak te reo – infographic |url= https://www.stats.govt.nz/infographics/nga-puna-korero-where-maori-speak-te-reo-infographic |publisher= Statistics New Zealand |access-date= 2 September 2017 |archive-date= 17 February 2021 |archive-url= https://web.archive.org/web/20210217115758/https://www.stats.govt.nz/infographics/nga-puna-korero-where-maori-speak-te-reo-infographic |url-status= live }}</ref>
| speakers2 = Koni ake, iti iho rānei 186,000 ngā tāngata pūrongotia kāhua mōhio o te reo. (2018)<ref name="2018 census">{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/2018-census-totals-by-topic-national-highlights-updated|title=2018 Census totals by topic – national highlights (updated)|publisher=Statistics New Zealand|date=30 April 2020|access-date=7 May 2022|archive-date=24 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220124070359/https://www.stats.govt.nz/information-releases/2018-census-totals-by-topic-national-highlights-updated|url-status=live}}</ref>
| familycolor = Austronesian
| fam2 = [[Ngā reo Marēo-Porinīhia|Whānau Marēo-Porinīhia]]
| fam3 = [[Ngā reo Oheania|Whānau Oheania]]
| fam4 = [[Ngā reo Porinīhia|Whānau Porinīhia]]
| fam5 = [[Ngā reo Porinīhia-ki-te-Rāwhiti|Whānau Porinīhia-ki-te-Rāwhiti]]
| fam6 = [[Ngā reo Tahiti|Whānau Tahiti]]
| script = [[Tuhi Rātini]] ([[Arapū Māori]])<br />[[Tuhi matapō Māori]]
| nation = {{flag|Aotearoa}}
| agency = [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]]
| iso1 = mi
| iso2b = mao
| iso2t = mri
| iso3 = mri
| glotto = maor1246
| glottorefname = Maori
| glottopedia = Maori
| lingua = 39-CAQ-a
| ietf = mi-NZ
| notice = IPA
| map = File:Idioma maorí.PNG
| mapcaption = Te tohatoha reo Māori ki roto o Aotearoa
| map2 = Lang Status 80-VU.svg
| mapcaption2 = {{center|{{small|Ko te reo Māori kua whakarōpūtia hei '''Whakaraerae''' e te [[UNESCO]] [[Atlas of the World's Languages in Danger]]}}}}
}}
Ko te '''reo Māori''' te reo o te tangata whenua o [[Aotearoa]]. Nā te ture anō i whakamana te reo Māori hei reo a te motu o Aotearoa. 160,000 ngā kaikōrero reo Māori i Aotearoa, e ai ki te tatauranga tangata o te motu i te tau 1996. Ko ngā takiwā kaha ki te mau i te reo hei reo hapori ko Te Tai-tokerau, ko Te Urewera, ko Te Tai-rāwhiti.
== He reo o Porinīhia ==
Ko te reo Māori nō te reo whānau o ngā iwi o Porinīhia ki te rāwhiti, arā he reo ka ahu mai nō te Moana-nui-a-Kiwa, me te aha, e ōrite ana te reo Māori ki te reo o Rarotonga, o Manihiki-Rakahanga, o Tahiti, ā, o ngā moutere Tuamotu anō hoki. He whanaunga āhua tawhiti anō ki te reo o Hawaii, o Nuku Hiva, o Rapa Nui me ētahi atu moutere o te Moana-nui-o-Kiwa. Ahakoa he nui atu i te kotahi mano tau i wehe mai i ērā o aua reo whanaunga, he tata tonu. I te taenga mai o [[Kāpene Kuki]] ki Aotearoa i te [[1769]], he rangatira nō Tahiti, ko Tupaea te ingoa, i runga i tana kaipuke. Ko te mahi a Tupaea, he kōrero tahi ki ngā Māori, i mārama rātou ki tana reo, kore rawa he raruraru; arā he kaiwhakamāori ia kia mōhio ai a Kuki ki ngā whakaaro o te Māori o taua wā. Mā te ripanga i raro iho nei e whakamārama ngā hononga i waenganui i ngā reo o Porinīhia:
[[File:TahuhuNgatiAwa.jpg|left|frameless|upright]]
<center>
{| class="wikitable" |
!
!Tonga
!Niue
!Hāmoa
!Rapa Nui
!Tahiti
!Rarotonga
!Māori
!Hawaii
|-
|''rangi''
|{{IPA|/laŋi/}}
|{{IPA|/laŋi/}}
|{{IPA|/laŋi/}}
|{{IPA|/ɾaŋi/}}
|{{IPA|/ɾaʔi/}}
|{{IPA|/ɾaŋi/}}
|{{IPA|/ɾaŋi/}}
|{{IPA|/lani/}}
|-
|''tokerau''
|{{IPA|/tokelau/}}
|{{IPA|/tokelau/}}
|{{IPA|/toʔelau/}}
|{{IPA|/tokeɾau/}}
|{{IPA|/toʔeɾau/}}
|{{IPA|/tokeɾau/}}
|{{IPA|/tokeɾau/}}
|{{IPA|/koʔolau/}}
|-
|''wahine''
|{{IPA|/fefine/}}
|{{IPA|/fifine/}}
|{{IPA|/fafine/}}
|{{IPA|/hahine/}}
|{{IPA|/vahine/}}
|{{IPA|/vaʔine/}}
|{{IPA|/wahine/}}
|{{IPA|/wahine/}}
|-
|''whare''
|{{IPA|/fale/}}
|{{IPA|/fale/}}
|{{IPA|/fale/}}
|{{IPA|/haɾe/}}
|{{IPA|/faɾe/}}
|{{IPA|/ʔaɾe/}}
|{{IPA|/ɸaɾe/}}
|{{IPA|/hale/}}
|-
|''matua''
|{{IPA|/motuʔa/}}
|{{IPA|/motua/}}
|{{IPA|/matua/}}
|{{IPA|/matuʔa/}}
|{{IPA|/metua/}}
|{{IPA|/metua/}}
|{{IPA|/matua/}}
|{{IPA|/makua/}}
|}
</center>
== He reo tapu, he reo whai mana ==
Ki tō te Māori whakaaro, ko te reo Māori he reo tapu, he reo tuku iho nā ngā atua ki ngā tūpuna. "He mana tō te reo, he ihi tō te reo, he tapu tō te reo. He wairua tō te reo, he mauri anō tō te reo. Mā te wairua ka rangona te reo, mā te mauri ka mana ai te reo. I kī mai ngā tūpuna, ko te reo rauriki te reo tapu o Ranginui rātou ko ngā atua; ko te reo reiuru e kōrerotia ake nei ko te reo tapu o [[Papatūānuku]]. Nā, ko te reo rauriki te reo hei kawe i te manawa tapu o ngā karakia, ā, ka whakauru atu ki roto i te tangata, kia pērā anō te mana o tana kupu i tō ngā atua ki tā rātou i whakahau mai ai i te rangi. Ko te reo reiuru, ko tōna kōrero ko te reo e taea ai e te tangata te kōrero, te mātau rānei ki ngā momo reo kē o Papatūānuku, arā te reo o ngā manu, o ngā ika, o ngā kararehe, o ngā rākau, o ngā uri katoa o Papatūānuku. Kia nei te reo wāhine hei whakaoho ake i te hunga wairua i runga anō i te tangi karanga ka whakapāoho ki runga i ngā marae. E kore e taea e te tangata te mau ki ēnei reo, mena kāhore noa e tapu pono ki ngā atua, ko te mea nui ko te reo tapu me ngā karakia tapu. Mā te reo ka manaakitia te tangata, ko taua reo anō ka kanga i te tangata; mā te reo ka piki te tangata ki ngā taumata whakahirahira, ko taua reo anō ka heke te tangata ki te pito kukume tonu o [[Whirotetupua]]. Nō reira, ko te reo tapu he tohu mana nō te tangata, he mana tūturu nō te atua, e kore e whakapōreareatia e te tangata kē" (Barlow 1991:112).
== Reo-ā-iwi ==
He rerekē te tangi me te mita o te reo o ia iwi, o ia iwi, o ia iwi; hei tauira, he rerekē te tangi mai o te reo o [[Waikato]] ki tērā o [[Te Wai-pounamu]]. Nā Te Manihera (R. Maunsell), te ātirīkona o Tāmaki Makaurau, i kōrerohia ngā reo-ā-iwi i roto i te tuawhā o ngā putanga o tana pukapuka ''Grammar of the New Zealand Language'' i te 1894. E ai ki Te Manihera, e whitu ngā reo-ā-iwi nō roto tonu i Te Ika-a-Māui. Nāna hoki te kōrero, he rerekētanga anō i roto tonu o aua reo e whitu. Mai i taua wā, nā ētahi atu tohunga wetereo e whakarerekēngia ai aua whakaaro; engari mā te ripanga nei e whakaatu ētahi o aua rerekētanga:
{|class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto"
|-
!Ngā Puhi
!Waikato
!Waipounamu
!Whanganui
!Rotorua
!Tai-rāwhiti
|-
|karani papa
|matua keke
|poua
|koro
|koroua
|morehu koroua
|-
|karani mama
|koka
|taua
|kui
|kuia
|morehu kuia
|-
|matikara
|matimati
|kaokao
|matimati
|matimati
|matikao
|-
|hangai
|whangai
|whakai
|wangai
|whangai
|whangai
|-
|manuhiri
|manuwhiri
|wihita
|manuwiri
|manuhiri
|manuhiri
|-
|kahore
|kao
|kao
|kaore
|kaore
|kare
|-
|e pehea ana koe
|e pewhea ana koe
|kei te pehea koe
|kei te pe'ea koe
|kai te aha koe
|kei te pehea koe
|-
|hakarongo
|whakarongo
|whakaroko
|w'akarongo
|whakarongo
|whakarono
|}
== Waimemehatanga ==
Nō ngā tau whakatuwhera o te [[Rautau 19]], ka tīmata te noho tahi a te Pākehā ki te Māori i Aotearoa nei. Nō te tau 1815, ka puta te pukapuka tuatahi i tāia ki te reo, ''He Korao o Niu Tireni'' nā Tāmati Kānara. Ko te whakamārama o te taitara o taua pukapuka, 'He kōrero o Aotearoa'. Nō muri ake, ka tāia e Koroneho, e Wiremu he pukapuka i roto i te reo. Ko tētahi pukapuka whaimana i tāia i taua wā ko te ''Paipera Tapu''. He kaha hoki te Māori ki te tuhituhi kōrero i te reo. Ka taea hoki te kī, i taua wā, he pai ake ngā Māori i ngā Pākēhā ki te tuhituhi.
Ko te mea whakahinapōuri kē ki te ngākau Māori, ka tahuri ngā Pākehā ki te hāpai i te mana o tō rātou ake reo. Nō te tau 1867, i kī te ture mō ngā kura Māori, kia akongia ki te reo Ingarihi i ngā kura, kia kaua ngā tamariki e kōrero i te Reo i roto i ngā kura. Ka tīmata i konei te waimemehatanga o te reo rangatira, nā te mea ki te kōrero Māori ngā tamariki i roto i ngā kura ka patua e ngā kaiako Pākehā. He raruraru nui tērā. Koia rā i mataku ai rātou ki te kōrero i te reo, ka tahuri kē ki te reo Pākehā. "Ka mōhio mai tātou, ki te kore e kōrero i te reo i roto i ngā tū āhua mahi katoa a te iwi, ia rā, ia rā, ka hohoro te ngaro, ka mate hoki te reo. Ko te mea tika me kōrero tonu te reo i ngā wā katoa, i roto i ngā karakia, i ngā wāhi mahi, i ngā toa hokohoko, i ngā wheketere, i ngā wāhi tākaro, i ngā kura; nō reira, mā ēnei whakaritenga ka tupu kaha te reo - kia kaua e ngaro. Nā reira, itiiti noa iho ngā wāhi kōrero i te reo Māori; ki ngā marae, me ētahi kura, hāhi, me ngā kohanga reo... Ahakoa, e kaha ana te Māori ki te whakamana i te reo hei reo tūturu mō ngā tāngata o tō tātou motu. E kore pea e taea kia noho ia hei reo mō ētahi taikanga motuhake i roto i te iwi, pēnei i te reo mihi i runga i ngā marae, hei reo kōrero hoki mō ētahi o ngā whānau. Ko te tumanako kia hāpaitia tonutia te reo kia kore e ngaro, engari kia pūāwai i runga i ngā tikanga o te [[Tiriti o Waitangi]], kia whakapuare huarahi kia noho pūmau tonu te reo hei taonga whakahirahira mō ake tonu atu" (Barlow 1991:113).
I whakatūhia Te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi i te marama o Whiringa-a-nuku, 1975. I puta te rangahau mō te āhuatanga o te reo Māori 1973-78 a te Kaunihera Rangahau Mātauranga o Aotearoa (NZCER) e kī ana 18-20 ōrau anake o te iwi Māori e matatau ana ki te kōrero i te reo Māori, ā, i kī anō hoki kei te noho tino mōrearea te reo Māori. I te tau 1986 i rongohia e te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi te kereme mō Te Reo Māori. Nā tēnei i tū ai [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]] i te tau 1987. Nā te mahi rangahau a te motu 1995, e pā ana ki te āhua o te reo, i whakapūmau ngā kitenga a tērā o ngā rangahau ki mua, me te tohu mai ahakoa e kōrerotia ana te reo Māori e te 59 ōrau o ngā pakeke Māori, e kitea ana ko te tokomaha (83 ōrau) o rātou he paku noa iho te matau mō te kōrero, ko ētahi kāre i paku kōrero i te reo Māori. E 8 ōrau anake o ngā pakeke Māori e tino matatau ana ki te reo Māori, ā, 33 ōrau o rātou, 60 tau te pakeke - neke atu rānei.
== Te Taura Whiri i te Reo Māori ==
I te tau 1986, i mauria atu he kerēme ki te Rōpū Whakamana i Te Tiriti o Waitangi, ko te kerēme mō te reo Māori. Kātahi te ture mo te Reo Māori ka pahure hei Reo atoato i Aotearoa. I taua wā tonu, ka tū Te Taura Whiri i te Reo Māori hei Tari Kawana hei whanaketanga hei tautoko hoki i te Reo, i runga i te whakaaro i tukuna kētia te kerēme mo Te Reo Māori ki te Rōpū Whakamana. Ka whakamanahia-ā-ture te [[Ture Reo Māori 1987|Ture Reo Māori]] i te Here-turi-kōkā o 1987. E toru ōna kaupapa:
* Ka whakapuaki i te reo Māori hei reo mana-ā-ture mō te motu nei o Aotearoa.
* Kei ngā kōti, kei ngā Kōmihana uiui me ngā Taraipiunara, e whakatau ake ana tēnei ture i te whakaae kia kōrero Māori i te kōti ahakoa mema kōti rānei, ko wai ake rānei o te kōti, kaituku kōrero, kaiāwhina rānei.
* Ka tū rā hoki i a ia [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]]. Ko tā Te Taura Whiri he whakatairanga i te reo Māori me ngā kaupapa reo; he hikihiki taumata mō te tuhituhi me te kōrero i te reo, arā mā te ara rūmaki, mā te whakamātautau reo, mā te niureta ia toru marama e kīa nei He Muka, ā, me ngā kōrero tautoko mai anō hoki a te hunga mahi kāwanatanga; he whakamana-ā-ture i ngā whakamātautau o te hunga e whai nei i te mahi whakamāori-ā-tuhi, ā-waha rānei; he rangahau huarahi e whakatairangatia ai, e hāpai tonutia ai te ahu whakamua o te reo; te hanga papa kupu. Kia ono anō ngā hui o Te Taura Whiri i ia tau. He tumuākī tō te hunga mahi, ka mutu ko ngā mahi he rangahau, he ārahi ture, he whakahoki tirohanga i ngā mahi whakamāori, he whakatairanga, me ērā atu mahi e homai e ngā Kaiwhiri. Whakapā mai i konei ka whiti rānei ki te wāhi whakahoki kōrero hei tuku kōrero mai rā.
== Te Wiki o te Reo Māori ==
Ko [[Te Wiki o te Reo Māori]] he kaupapa o [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]] kia whakatairangatia te whakamahia o te reo MāoriI tīmata te Wiki o te Reo Māori i te tau 1975. I te tīmatanga i whakatūhia he rā hei whakanui i te reo Māori. Ko te 14 o Mahuru 1972 te rā i whakatakotohia ki mua o te aroaro o te Pāremata te petihana mō te Reo Māori e mau ana i ngā waitohu 30,000. Nō te tau 1973 ka huri te rā hei wiki whakanui i te reo. I muri mai i tēnei ka nekehia e te Tāhuhu Mātauranga ki te marama o Hōngongoi kia hāngai ki te wāhanga kura o taua tau, ā, kei te mau tonu ki taua marama.
== Kīwaha ==
[[File:Kereru maunga.jpg|right|thumb|Ki ētahi iwi, he [[kererū]] te manu nei; ki ētahi atu, he kūkupa kē. Koia rā te āhua o te reo: ki ia iwi, ki ia iwi, ōna ake tikanga kōrero, ōna ake kīwaha.]]Ko ngā kīwaha he momo kōrero e whakaahua ana i ngā āhuatanga o ia rā, o ia rā, ā, me uaua ka kitea te tikanga tūturu i te papakupu, i te pukapuka wetereo rānei. Ki te whāia he tikanga ake o tēnā, o tēnā kupu, kāore tonu e kitea he māramatanga, i te mea kei tua kē te aronga o te kōrero. Nā Te Taura Whiri i Te Reo ēnei whakamārama:
* '''Autaia (tonu)''' - whakamahia ai tēnei kupu hei whakaatu i te pai (autaia), i te āhua pai rānei (autaia tonu) o tētahi mea. Tērā pea e hāngai ana ki te tangata (autaia koe), ki te mahi rānei a te tangata, ki tētahi atu āhuatanga rānei.
* '''E kī (rā)''' - e tohu ana tēnei i te mīharo, i te ohorere rānei o te kaikōrero ki tētahi tūāhua kātahi anō ka whakaaturia mai ki a ia.
* '''Engari mō tēnā''' - ki te rongo koe i tēnei kōrero, kua mōhio koe e tino whakahē ana te kaikōrero i te whakaaro kātahi anō ka whakapuakina e tētahi atu.
* '''Engari tonu''' - he momo whakamihi tēnei i te tangata, i tāna mahi, i tētahi kaupapa rānei, ā, e āhua whakaatu ana anō hoki i te mīharo o te kaikōrero ki tētahi tūāhua. Arā te kīwaha e āhau rite ana ki tēnei, ko te 'koia kei a koe'. Engari he wā anō tōna e whakahē ana i te kōrero a tētahi atu mēnā he rerenga whakakāhore taua kōrero, he wā anō e whakaū ana, e whakaae ana ki te kōrero a tētahi atu mēnā ehara i te rerenga whakakāhore. I ōna wā anō e tohu ana tēnei kīwaha i mōhio tonu te kaikōrero ka puta tētahi āhuatanga.
* '''He aha hoki!''' - whakamahia ai tēnei kīwaha hei whakautu i tētahi atu kōrero, ā, he momo whakakāhore i taua kōrero rā i runga i te wairua whakaiti, whakatakē, whakangahau rānei. Tērā pea e hāngai ana ki te tangata nāna tonu te kōrero, tērā rānei e hāngai ana ki tētahi atu.
* '''He aha te aha''' - ka noho mai tēnei kīwaha ki te wāhanga whakamutunga o tētahi rerenga. E tohu ana i te kore whaihua, i te moumou taima noa iho rānei o tētahi āhuatanga e whakaahuatia ana i te wāhanga tuatahi o te kōrero.
* '''Hei aha (noa iho)''' - ko tētahi tikanga o tēnei kīwaha, ko te 'kāore he take o te māharahara', pērā tonu i te 'aua atu'. Ko tētahi atu tikanga o te 'hei aha noa iho' e whakaatu ana i te whakapono o te kaikōrero kāore he take o te whai i tētahi mahi, i tētahi āhuatanga rānei.
* '''Ka wani kē''' - he whakamihi tēnei i te tangata mō tana mātau, mō tana tohungatanga rānei ki tētahi mea.
* '''Kei a koe mō te...''' - he whakanui tēnei i te pai o te tangata ki te mahi i tētahi mahi. I ētahi wā, he āhua whakahē tēnei i te tangata mō tētahi āhua ōna e hapa ana, ki tā te kaikōrero titiro.
* '''Kei a koe te tikanga''' - e tohu ana tēnei kei a wai te mana whakatau i tētahi take, pērā i te whakatau a te tangata ki tēnā, ki tēnā o ngā rārangi pōti e rua o Aotearoa nei.
* '''Kei runga noa atu koe''' - he momo whakanui tēnei i te tangata, mōna i mahi i tētahi mahi pai. Me uaua ka rangona e whakamahia ana e te tangata mōna anō, engari arā pea ētahi wā ruarua ka taea. He wā anō ka taea te whakamahi hei whakaahua i te pai o tētahi atu mea, pērā i tētahi kaupapa.
* '''Koia kei (a koe)''' - ko tā tēnei kīwaha, he whakaatu tahi i te tautoko me te āhua mīharo o te kaikōrero ki te whakaaro, ki te mahi rānei a tētahi atu. Engari i tōna wā anō, ko tā tēnei kīwaha he whakahē i te kōrero, i te mahi rānei a tētahi tangata, me te tohu anō hoki he wā ka taka, ka kai taua tangata i ana hamuti, arā, ka hoki mai ngā hua kino o tāna mahi ki runga ki a ia.
* '''Koia (rā/pū)''' - ko tā tēnei kīwaha e tohu ana, kei te tautoko, kei te whakaae rānei te kaikōrero ki te whakaaro kātahi anō ka whakapuakina e tētahi atu.
* '''(Ka/he/te) tau kē (hoki)!''' - he whakamihi anō tēnei i te pai o te tangata, o tētahi mahi, o tētahi atu āhuatanga rānei. Mehemea ko te 'tau' te kupu tuatahi, me mātua noho mai te kupu 'kē' hei hoa mōna. I ētahi atu whakamahinga, kei a koe te tikanga ina raua atu te 'kē', kāore rānei.
* '''Mai anō''' - e tohu ana tēnei i te kaha roa o te wā e mau ana tētahi āhuatanga, e mahia ana tētahi mahi.
* '''Piki, heke''' - ko tētahi tikanga o tēnei kīwaha, ko te 'kāore he take o te māharahara'; ko tā te tangata mahi mai rā anō, he kimi huarahi māna e tutuki ana tino kaupapa arā noa iho ngā āhuatanga o te wā.
* '''Te mutunga (kē) mai (nei) o te ...''' - whakamahia ai tēnei kōrero hei whakakaha ake i tētahi whakaaro, tae atu ki ngā whakaaro whakamihi i te tangata, i tētahi atu āhuatanga rānei, pērā i 'te mutunga mai o te pai'.
== Tirohia hoki ==
* [[Kuki Airani]]
* [[Takuu]]
== Tohutoro ==
{{reflist}}
== Ngā tohutoro ==
* C. Barlow, ''Tikanga Whakaaro''. Tāmaki-makau-rau, Oxford, 1991.
* M. Bartlett, 'Tūkaha Te Reo Māori!'. ''Salient'', 24 Hōngongoi 2006. URL:[https://web.archive.org/web/20061007225556/http://www.salient.org.nz/features/tukaha-te-reo-maori/].
* B.G. Biggs, ''Let's Learn Māori''. Tāmaki-makau-rau, Uniprint, 1996.
* R. Maunsell, ''Grammar of the New Zealand Language.'' Putanga tuawhā. Tāmaki-makau-rau, 1894.
* Te Taura Whiri i Te Reo Māori, ''He Kohinga Kīwaha''. Putanga tuarua. Tāmaki-makau-rau:Reed, 2005.
== Hoto ki waho ==
* [http://www.tetaurawhiri.govt.nz/ Te Taura Whiri i te Reo Māori]
* [https://web.archive.org/web/20070128213004/http://www.learningmedia.co.nz/nz/online/ngata/ Te Papakupu a Ngata]
* [https://web.archive.org/web/20051028180756/http://www.nzmaths.co.nz/maori/dictionary/ Te Reo Pāngarau]
* [http://www.maorilanguage.net/ Māori Language.net]
* [https://web.archive.org/web/20060203040206/http://www.nzreo.org.nz/ NZ Reo, NZ Pride]
* [http://www.nzdl.org/niupepa Ngā Nūpepa Māori]
* [https://web.archive.org/web/20090411122652/http://www.korero.maori.nz/forspeakers/patakakupu He Pātaka Kupu : te kai a te rangatira]
[[Category:Reo Māori]]
[[Category:Reo|*Reo Maori]]
[[Category:Reo-ā-kaimahi]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
34ro4tfpmaqwdqljwe5xd4dcczme8xa
Iwi
0
588
168623
160793
2026-08-20T02:04:15Z
Nurg
3615
/* Tohutoro */ cat sort
168623
wikitext
text/x-wiki
[[Image:IwiMap.png|right|thumb|280px|Iwi]]
Ko te '''iwi''' te tōpūtanga tāngata i te ao Māori.<ref name="teara">{{cite web |title=Ngā whakahaerenga ā-iwi |url=https://teara.govt.nz/mi/nga-whakahaerenga-a-iwi/ |website=Te Ara - Encyclopedia of New Zealand |publisher=Te Manatū Taonga}}</ref>
Kei roto i te iwi ngā [[hapū]]. Kei roto i te hapū ngā [[whānau]].<ref name="teara" />
==Tirohia hoki==
* [[Hapū]]
* [[Whānau]]
* [[Waka]]
* [[Whakapapa]]
* [[Rārangi iwi]]
* [[Rārangi marae]]
==Hoto ki waho==
*[https://web.archive.org/web/20050618023146/http://www.maori.org.nz/papa_panui/links.asp Rauemi e pā ana ki ngā iwi]
*[http://www.tuhono.net/ Tūhono]
*[https://web.archive.org/web/20050508074320/http://www.takoa.co.nz/canoe_refpg1.htm Takoa - Ngā waka o ngā takiwā]
==Tohutoro==
{{reflist}}
{{Maramara iwi hapū}}
[[Category:Iwi hapū| ]]
rgm1fhmwgiuqmuzu0y3yho5wxz5qlp1
Kōhanga Reo
0
645
168594
139327
2026-08-20T00:28:45Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
168594
wikitext
text/x-wiki
Ko te '''Kohanga reo''' he wāhi hei whakaako i te reo ki ngā tamariki mokopuna o [[Aotearoa]]. Ko te kōhanga, he wāhi mō ngā manu hei tiaki hei poipoi i ā rātou pī. Nō reira mai rā te ariā o te 'kōhanga reo', he wāhi hei tiaki hei poipoi hei manaaki i ngā tamariki ki te ako i te [[reo Māori]]. Nō reira, ko te kōhanga reo he wāhi kura rūmakitanga e whoatu ana ngā tohutohu katoa ki ngō tamariki i roto i te reo Māori anake.
I whakapūmautia ngā kōhanga i te tau 1982 i Aotearoa nei, i taua wā he mataku wehi kei ngaro atu rā te reo Māori. Nō te taenga o te pūmanawa kōhanga i whakatūria hoki ngā kura tuatahi me ngā kura tuarua ki te whai i te whāinga o te kōhanga reo - arā, kia waihangatia he wāhi hei whāngai ki ngā tamariki i te reo Māori, ko te [[reo taketake]] o Aotearoa nei.
He kōhanga reo anō hoki i ētahi atu reo o te [[Moana-nui-a-Kiwa]], he tauira ko te [[Kuki Airani|reo o Rarotonga]], me te Reo [[Hāmoa]] me te reo [[Tonga]] i Aotearoa nei.
Kua tangohia te ariā o te kōhanga reo e ētahi atu whenua. Ko tētahi tauira rongonui ko te pūmanawa [[punana leo]] i [[Hawai'i]], he mea whakatū hei tautoko i te whakaoranga o te Reo Hawai'i.
== Hoto ki waho ==
*[https://web.archive.org/web/20130323022816/http://www.kohanga.ac.nz/ Paetukutuku matua] o te Kōhanga Reo National Trust
[[Category:Reo Māori]]
{{Maramara}}
4y5p3ow9u55jfbq7sp1cjeu83axmd39
Te Kāwanatanga o Aotearoa
0
650
168590
167449
2026-08-20T00:07:55Z
Nurg
3615
/* Te Kāwana o nāianei */ out of date
168590
wikitext
text/x-wiki
Ka whakatūria te '''kāwanatanga''' nō te tau 1840.
Nō te tau 1854 i hui ai te [[Pāremata]] tuatahi ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 i hui tuatahi ai te Pāremata o Niu Tireni ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
Nō te marama o [[Here-turi-kōkā]] i te tau 1860, ka tū ki Kohimarama te hui tuatahi o ngā rangatira Māori katoa.
E ai ki te Kāwanatanga, ko te tino hiahia o te Kāwanatanga tuatahi, o ngā Kāwanatanga nō muri mai, kia ora tonu ngā Māori hei iwi ki te ao nei.
== Ngā Kāwana ==
=== Te Kāwana tuatahi o Aotearoa ===
Ko Kāpene Hopihana nāna te kara o Te [[Kīngitanga Kotahi]] i whakairi i te tau 1840 ki [[Peiwhairangi]], arā, ki te takiwā i hainatia ai [[te Tiriti o Waitangi]].
=== Ngā kāinga noho o te Kāwana ===
Ko [[Tāmaki-makau-rau]] te wāhi i nohoia e ngā Kāwana nō te tau 1842 tae noa ki te tau 1868. Ā nō muri mai ka noho rātou ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
== Tirohia hoki ==
*[[Te Kāwanatanga o Aotearoa]]
*[[Pāremata]]
*[[Rārangi Kāwana]]
*[[Te Tiriti o Waitangi]]
*[[Ture]]
{{Maramara}}
[[Category:Kāwanatanga]]
3uslur53gdocrdft9cco0yi7lr4jt56
168596
168590
2026-08-20T00:52:33Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Kāwanatanga]] to [[Te Kāwanatanga o Aotearoa]]: Mo Aotearoa
168590
wikitext
text/x-wiki
Ka whakatūria te '''kāwanatanga''' nō te tau 1840.
Nō te tau 1854 i hui ai te [[Pāremata]] tuatahi ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 i hui tuatahi ai te Pāremata o Niu Tireni ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
Nō te marama o [[Here-turi-kōkā]] i te tau 1860, ka tū ki Kohimarama te hui tuatahi o ngā rangatira Māori katoa.
E ai ki te Kāwanatanga, ko te tino hiahia o te Kāwanatanga tuatahi, o ngā Kāwanatanga nō muri mai, kia ora tonu ngā Māori hei iwi ki te ao nei.
== Ngā Kāwana ==
=== Te Kāwana tuatahi o Aotearoa ===
Ko Kāpene Hopihana nāna te kara o Te [[Kīngitanga Kotahi]] i whakairi i te tau 1840 ki [[Peiwhairangi]], arā, ki te takiwā i hainatia ai [[te Tiriti o Waitangi]].
=== Ngā kāinga noho o te Kāwana ===
Ko [[Tāmaki-makau-rau]] te wāhi i nohoia e ngā Kāwana nō te tau 1842 tae noa ki te tau 1868. Ā nō muri mai ka noho rātou ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
== Tirohia hoki ==
*[[Te Kāwanatanga o Aotearoa]]
*[[Pāremata]]
*[[Rārangi Kāwana]]
*[[Te Tiriti o Waitangi]]
*[[Ture]]
{{Maramara}}
[[Category:Kāwanatanga]]
3uslur53gdocrdft9cco0yi7lr4jt56
168600
168596
2026-08-20T00:53:10Z
Nurg
3615
/* Tirohia hoki */ rm circ link
168600
wikitext
text/x-wiki
Ka whakatūria te '''kāwanatanga''' nō te tau 1840.
Nō te tau 1854 i hui ai te [[Pāremata]] tuatahi ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 i hui tuatahi ai te Pāremata o Niu Tireni ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
Nō te marama o [[Here-turi-kōkā]] i te tau 1860, ka tū ki Kohimarama te hui tuatahi o ngā rangatira Māori katoa.
E ai ki te Kāwanatanga, ko te tino hiahia o te Kāwanatanga tuatahi, o ngā Kāwanatanga nō muri mai, kia ora tonu ngā Māori hei iwi ki te ao nei.
== Ngā Kāwana ==
=== Te Kāwana tuatahi o Aotearoa ===
Ko Kāpene Hopihana nāna te kara o Te [[Kīngitanga Kotahi]] i whakairi i te tau 1840 ki [[Peiwhairangi]], arā, ki te takiwā i hainatia ai [[te Tiriti o Waitangi]].
=== Ngā kāinga noho o te Kāwana ===
Ko [[Tāmaki-makau-rau]] te wāhi i nohoia e ngā Kāwana nō te tau 1842 tae noa ki te tau 1868. Ā nō muri mai ka noho rātou ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
== Tirohia hoki ==
*[[Pāremata]]
*[[Rārangi Kāwana]]
*[[Te Tiriti o Waitangi]]
*[[Ture]]
{{Maramara}}
[[Category:Kāwanatanga]]
po0s18irmkdjj4vnmltrmpxmdetu0e9
168602
168600
2026-08-20T00:58:42Z
Nurg
3615
/* Tirohia hoki */ +Category:Aotearoa
168602
wikitext
text/x-wiki
Ka whakatūria te '''kāwanatanga''' nō te tau 1840.
Nō te tau 1854 i hui ai te [[Pāremata]] tuatahi ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 i hui tuatahi ai te Pāremata o Niu Tireni ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
Nō te marama o [[Here-turi-kōkā]] i te tau 1860, ka tū ki Kohimarama te hui tuatahi o ngā rangatira Māori katoa.
E ai ki te Kāwanatanga, ko te tino hiahia o te Kāwanatanga tuatahi, o ngā Kāwanatanga nō muri mai, kia ora tonu ngā Māori hei iwi ki te ao nei.
== Ngā Kāwana ==
=== Te Kāwana tuatahi o Aotearoa ===
Ko Kāpene Hopihana nāna te kara o Te [[Kīngitanga Kotahi]] i whakairi i te tau 1840 ki [[Peiwhairangi]], arā, ki te takiwā i hainatia ai [[te Tiriti o Waitangi]].
=== Ngā kāinga noho o te Kāwana ===
Ko [[Tāmaki-makau-rau]] te wāhi i nohoia e ngā Kāwana nō te tau 1842 tae noa ki te tau 1868. Ā nō muri mai ka noho rātou ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
== Tirohia hoki ==
*[[Pāremata]]
*[[Rārangi Kāwana]]
*[[Te Tiriti o Waitangi]]
*[[Ture]]
{{Maramara}}
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Kāwanatanga]]
onn5gvgn7z00o02hy77a69k3yohckwl
Aotearoa
0
665
168595
166783
2026-08-20T00:48:44Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ hoto, category
168595
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Whenua
|native_name = Aotearoa
|conventional_long_name = ''New Zealand''<br />''Aotearoa/Niu Tīreni''
|common_name = Aotearoa
|image_flag = Flag of New Zealand.svg
|image_coat = Coat of arms of New Zealand.svg
|image_map = NZL orthographic NaturalEarth.svg
|national_motto = kāhore kau<br /><small>(Pepeha o mua "Onward")</small>
|national_anthem = ''[[E Ihowa Atua]]''<br />''[[God Save The King]]''{{smallsup|1}}<!--Do not remove "God Save The King" as a national anthem; see http://www.mch.govt.nz/anthem/index.htm-->
|capital = [[Te Whanganui-a-Tara]]
|latd=41 |latm=17 |latNS=S |longd=174 |longm=27 |longEW=E
|largest_city = [[Tāmaki-makau-rau]]{{smallsup|2}}
|official_languages = [[Reo Pākehā|Ingarihi]], [[Reo Māori|Māori]] me te [[Reo rotarota o Aoteroa]]{{smallsup|3}}
|sovereignty_type = [[Tū motuhake o Aotearoa|Tū motuhake]]
|sovereignty_note = i te [[Kīngitanga Kotahi]]
|established_event1 = Tominiana
|established_date1 = [[26 Mahuru]] [[1907]]{{smallsup|5}}
|government_type = [[Kīngitanga-ā-ture]]
|leader_title1 = [[Kingi o Aotearoa|Kingi]]
|leader_name1 = [[Tiāre III]]
|leader_title2 = [[Kāwana-tianara o Aotearoa|Kāwana-tianara]]
|leader_name2 = [[Cindy Kiro]]
|leader_title3 = [[Pirimia o Aotearoa|Pirimia]]
|leader_name3 = [[Christopher Luxon]] {{smallsup|4}}
|area_rank = 75
|area_magnitude = 1 E11
|area = 268,680
|areami² = 103,738 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|percent_water = 2.1
|population_estimate = 4,165,600{{smallsup|6}}
|population_estimate_rank = 124 (2005)
|population_estimate_year = Hakikea 2006
|population_census = 4,143,279{{smallsup|7}}
|population_census_year = 2006
|population_density = 15
|population_densitymi² = 39 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|population_density_rank = 193
|GDP_PPP = 101.685 miriona nui [[International dollar|USD]]{{smallsup|8}} <!--IMF value from GDP article-->
|GDP_PPP_rank = 58
|GDP_PPP_year = 2005
|GDP_PPP_per_capita = 24,797 [[Tāra merikana|USD]]{{smallsup|9}}
|GDP_PPP_per_capita_rank = 27
|HDI = {{increase}} 0.936
|HDI_rank = 20
|HDI_year = 2006
|HDI_category = <font color="#009900">nui</font>
|currency = [[Tāra]]
|currency_code = NZD
|country_code = NZ
|time_zone = [[Time in New Zealand|NZST]]{{smallsup|10}}
|utc_offset = +12
|time_zone_DST = [[Time in New Zealand|NZDT]]
|DST_note = (Whiringa-ā-nuku ki Poutū-te-rangi)
|utc_offset_DST = +13
|cctld = [[.nz]]
|calling_code = 64
|footnotes = <sup>1</sup> Ka whakatangihia ''God Save The King'' i te aroaro o te Kingi, o te Kāwana-tianara rānei. [http://www.mch.govt.nz/anthem/index.htm]<br /><sup>2</sup> Kei a [[Tāmaki-makau-rau]] te rahi tāone nui ake; koia tonu te tāone manatōpū nui hoki.<br /><sup>3</sup> Ko te reo Pākehā he reo-ā-motu ''[[de facto]]''; ko Māori rāua ko NZSL he reo-ā-motu ''[[de jure]]''.<br /><sup>4</sup> Ehara i te tino mārama ko tēhea te rā i tū motuhake ai a Aotearoa; he maha ngā rā e hāngai ana.<br /><sup>5</sup> Taupori tau whakaarohia nō te [[31 Hakihea]] [[2006]] (tau tata). [http://www.stats.govt.nz/products-and-services/hot-off-the-press/national-population-estimates/national-population-estimates-dec06qtr-hotp.htm] <br /><sup>6</sup> Tau whakamutunga o te kautenui o Aotearoa i te 2006, ehara tonu ko ngā manuhiri o tāwāhi. [http://www.stats.govt.nz/NR/rdonlyres/CCA37BF2-2E49-44D4-82AB-35538608DEFD/0/quickstatsaboutnzspopanddwellings1.pdf] <br /><sup>7</sup> E 155.763 miriona nui NZD te GDP o te tau ki Poutū-te-rangi 2006 [http://www.stats.govt.nz/products-and-services/hot-off-the-press/gross-domestic-product/gross-domestic-product-jun06qtr-hotp.htm?page=para017Master] <br /><sup>8</sup> E 37,896 NZD te GDP mā ia tangata mō te tau ki Poutū-te-rangi 2006.<br /><sup>9</sup> He wāhi taima anō tō [[Wharekauri]], e 45 meneti i mua o te tuawhenua o Aotearoa.
|largest_settlement = [[Tāmaki-makau-rau]]
}}
He whenua, he kāhui moutere a '''Aotearoa''' i [[Te Moana-nui-a-Kiwa]]. Ko ngā moutere matua ko [[Te Ika-a-Māui]] ki te raki, ko [[Te Wai-pounamu]], arā Te Waka-a-Māui ki waenganui, me [[Rakiura]] ki te tonga. Ko ngā whenua o roto o te Kīngitanga o Aotearoa ko ngā whenua moutere nei ko ngā [[Kuki Airani]], ko [[Niue]]; he kāwanatanga ake o aua whenua, engari ka mau tonu he pānga wātea ki Aotearoa; ko [[Tokerau (whenua)|Tokerau]], me ngā wāhi kerēmetia rā o Antarctica ki ngā tahatai o te Moana o Ross. Ko Aotearoa he rōpū moutere e tū mokemoke ana, e roa rawa te tawhiti ki whenua kē. E 2000 kiromita te tawhiti ki [[Ahitereiria]], ko Te Tai-o-Rehua te moana wehe i aua whenua e rua. Ko ngā whenua e tū tata ana ki te raki ko [[Niu Karetōnia]], ko [[Whītī]], ko [[Motu Nawhaka|Te Moutere Nōpoke]], ko [[Tonga]]. Nō te tau kotahi mano iwa rau mā whitu (1907), ka whakatūria a Aotearoa hei whenua āhua tū wehe.
== Ngā Ingoa ==
Ko Aotearoa te ingoa Māori o nāianei mō te motu. Engari i tērā atu rautau, ko "Aotearoa" tētahi o ngā ingoa mo Te Ika-a-Māui anakē. Koiarā i kī ai ngā tūpuna, "ki a tātou ngā iwi o Aotearoa me te Wai-pounamu". Nō ngā tau whakatūwhera o tērā rautau, arā nō te wā i mua i te Pakanga Tuatahi o te Ao, ka hurihia hei ingoa mō te motu katoa. Ko tētahi ingoa kāhore i te tino whakamahia i tēnei wā, ko '''Niu Tīreni''', arā te whakamāoritanga o "''New Zealand''". Ki ētahi, ko "Nū Tīrani" kē. Ko Aotearoa te ingoa e rangona whānuitia ana i tēnei wā.
== Ngā Reo ==
E toru ngā reo ki Aotearoa: ko te [[reo Māori]], ko te [[Reo Ingarihi]], ko te reo rotarota o Aotearoa. Engari he nunui ngā reo e kōrerotia ana e ngā tāngata maha o Aotearoa nei. Hei tauira, ko te reo [[Hāmoa]] me [[Kuki Airani|te reo Rarotonga]].
== Tāngata ==
'''Taupori''': 5,011,000 (Akuhata 2020).
'''Momo tāngata''': [[Pākehā]] – 68.0%, [[Māori]] – 14.9%, [[Tāngata Hainamana|Hainamana]] – 4.1%, [[Tangata Īniana|Īnia]] – 3.6%, [[Tāngata Hāmoa|Hāmoana]] – 3.6%, "[[New Zealanders|Aotearoana]]" – 1.6%, [[Māori Kuki Airani]] – 1.5%, [[Tāngata Tongana|Tongana]] – 1.5%, [[Tangata Piripīni|Whiripīno]] – 1.0% (Ngā Tatauranga 2013).
'''Whenua whānau''': Aotearoa – 74.8%, [[Ingarangi]] – 5.4%, [[Haina]] – 2.2%, [[Īnia]] – 1.7% [[Ahitereiria]] – 1.6%, [[Āwherika-ki-te-tonga]] – 1.4%, Whītī – 1.3%, [[Hāmoa]] – 1.3% (Ngā Tatauranga 2013).
'''Hāhi''': Katorika – 12.6%, Mihinare – 11.8%, Perehipitiriana – 8.5%, "Karaitiana" – 5.5%, Wēteriana – 2.6%, Petekoha – 1.9%, Papita – 1.4%, Mōmona – 1.0%, Rātana – 1.0%, Ringatū – 0.3%, Wheao ā-Hinaru – 2.3%, Wheao ā-Pūra – 1.5%, Wheao ā-Ihirama – 1.2%, kaore – 41.9% (Ngā Tatauranga 2013).
== Tirohia hoki ==
* [[Kāwanatanga]]
== Hoto ki waho ==
* [https://teara.govt.nz/mi Te Ara]
{{Commonscat-inline|New Zealand}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Aotearoa| ]]
[[Category:Ao-o-Kiwa]]
[[Category:Whenua]]
3xzvlvsykl9f4xe8qs4kgup6fh3l2nf
Ōtepoti
0
675
168604
159588
2026-08-20T01:02:30Z
Nurg
3615
/* Tāngata rongonui o Ōtepoti */ -Category:Aotearoa
168604
wikitext
text/x-wiki
[[Image:OtepotiDN.png|thumb|right|300px|Ko Ōtepoti te tāone nui o [[Ōtākou]]]]
Ko '''Ōtepoti''' ([[reo Pākehā]]: '''Dunedin''') te tāone nui o [[Ōtākou]], he takiwā ki te tonga o [[Te Wai-pounamu]] o [[Aotearoa]]. Ko Te Kura Tuarua o Ngā Kōtiro o Otago tētahi o ngā kura Pākehā o reira, he kura tino tawhito hoki o te tāone. E āhei ana ngā tauira o reira ki te ako i te reo Māori. Koia rā te mihi reo Māori o taua takiwā, ''Nau mai, tauti mai rā koutou katoa''.
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Ōtepoti]]
| 11.2 | 19.1 | 74
| 11.2 | 19.2 | 61
| 9.9 | 17.7 | 78
| 7.3 | 15.6 | 65
| 4.6 | 12.5 | 71
| 2.6 | 9.7 | 63
| 2.2 | 9.3 | 62
| 3.2 | 10.9 | 56
| 5.1 | 13.1 | 48
| 6.7 | 14.8 | 61
| 8.4 | 16.4 | 64
| 10.3 | 17.8 | 72
|float=left
|clear=none
|source=[http://en.climate-data.org/location/5745/] }}
{{clear}}
== Tāngata ==
'''Taupori:''' 118,500 (Pipiri 2016)
'''Momo tāngata:''' Pākehā/Ūropi 88.3%, Māori 7.7% (Ngā Tatauranga 2013)
'''Whenua whānau:''' Aotearoa 81.9%, Kingitanga Kotahi 6.3% (Ngā Tatauranga 2013)
'''Reo:''' Ingarihi 98.0%, Māori 1.8%, Rotarota o Aotearoa 0.5% (Ngā Tatauranga 2013)
'''Hāhi:''' Perehipitiriana 15.6%, Katorika 11.5%, Mihinare 7.6%, Rātana 0.2%, Ringatū 0.1%, kaore 49.5% (Ngā Tatauranga 2013)
==Tāngata rongonui o Ōtepoti==
*[[Peter Chin]]
*[[Michael Cullen]]
*[[Janet Frame]]
*[[Ralph Hotere]]
*[[Lois Muir]]
[[image:Dunedin Panorama.jpg|thumb|center|450px|Ko Ōtepoti]]
{{Maramara}}
[[Category:Tāone o Ōtākou]]
[[Category:Ōtepoti]]
6ymsxbktgk2wrll3zz3wce3itejcfi7
Rārangi maunga
0
725
168760
148090
2026-08-20T10:43:30Z
Nurg
3615
Category:Maunga o Aotearoa
168760
wikitext
text/x-wiki
'''''[[Aotearoa]]''''':
*[[Aorangi]]/[[Aoraki]]
*[[Hikurangi (Tai-rāwhiti)]]
*[[Hikurangi (Tai-tokerau)]]
*[[Hokonui]]
*[[Huiarau]]
*[[Hunua]]
*[[Kaweka]]
*[[Maungakiekie]]
*[[Maunganui]]
*[[Ngauruhoe]]
*[[Owairaka]]
*[[Pirongia]]
*[[Rangitoto]]
*[[Rimutaka]]
*[[Ruahine]]
*[[Ruapehu]]
*[[Takitimu]]
*[[Tapuaenuku]]
*[[Taranaki]]
*[[Tararua]]
*[[Tauhara]]
*[[Tongariro]]
{{Maramara}}
[[Category:Maunga]]
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
1dr397xwur94o1zphlybslrlpvkmu3a
168767
168760
2026-08-20T10:46:50Z
Nurg
3615
cat sort
168767
wikitext
text/x-wiki
'''''[[Aotearoa]]''''':
*[[Aorangi]]/[[Aoraki]]
*[[Hikurangi (Tai-rāwhiti)]]
*[[Hikurangi (Tai-tokerau)]]
*[[Hokonui]]
*[[Huiarau]]
*[[Hunua]]
*[[Kaweka]]
*[[Maungakiekie]]
*[[Maunganui]]
*[[Ngauruhoe]]
*[[Owairaka]]
*[[Pirongia]]
*[[Rangitoto]]
*[[Rimutaka]]
*[[Ruahine]]
*[[Ruapehu]]
*[[Takitimu]]
*[[Tapuaenuku]]
*[[Taranaki]]
*[[Tararua]]
*[[Tauhara]]
*[[Tongariro]]
{{Maramara}}
[[Category:Maunga|*]]
[[Category:Maunga o Aotearoa|*]]
g82oy5fz9xkcprrpugs8cigw4zub6y0
168768
168767
2026-08-20T10:47:58Z
Nurg
3615
ed
168768
wikitext
text/x-wiki
'''''[[Aotearoa]]''''':
*[[Aoraki]]/Aorangi
*[[Hikurangi (Tai-rāwhiti)]]
*[[Hikurangi (Tai-tokerau)]]
*[[Hokonui]]
*[[Huiarau]]
*[[Hunua]]
*[[Kaweka]]
*[[Maungakiekie]]
*[[Maunganui]]
*[[Ngauruhoe]]
*[[Owairaka]]
*[[Pirongia]]
*[[Rangitoto]]
*[[Rimutaka]]
*[[Ruahine]]
*[[Ruapehu]]
*[[Takitimu]]
*[[Tapuaenuku]]
*[[Taranaki]]
*[[Tararua]]
*[[Tauhara]]
*[[Tongariro]]
{{Maramara}}
[[Category:Maunga|*]]
[[Category:Maunga o Aotearoa|*]]
ei5onkhcdxwdsyhbyfujqs9v6kwls52
Rārangi waiata
0
923
168717
32544
2026-08-20T07:12:29Z
Nurg
3615
+E Ihowa Atua
168717
wikitext
text/x-wiki
He rārangi i ngā '''waiata''' [[Reo Māori|reo Māori]] ēnei:
*[[E Ihowa Atua]]
*[[E toru ngā mea]]
*[[Ehara i te mea]]
*[[Haere, haere rā e hine]]
*[[Haere rā e hine]]
*[[He pūru taitama]]
*[[He putiputi pai]]
*[[Hoki hoki tonu mai]]
*[[Mā wai rā]]
*[[Māku rā pea]]
*[[Me he manu rere]]
*[[Ngā waka e whitu]]
*[[Pā mai]]
*[[Putiputi kaneihana e]]
*[[Te aroha]]
*[[Tēnā koutou]]
*[[Tōia mai]]
*[[Tūtira mai ngā iwi]]
==Hoto ki waho==
*[http://folksong.org.nz/waiata.html He kohinga waiata]
[[Category:Rārangi]]
{{Maramara}}
k0xs6gz0m4grn2fvvtvjys3iwkpzjnc
168718
168717
2026-08-20T07:13:28Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ +Category:Waiata
168718
wikitext
text/x-wiki
He rārangi i ngā '''waiata''' [[Reo Māori|reo Māori]] ēnei:
*[[E Ihowa Atua]]
*[[E toru ngā mea]]
*[[Ehara i te mea]]
*[[Haere, haere rā e hine]]
*[[Haere rā e hine]]
*[[He pūru taitama]]
*[[He putiputi pai]]
*[[Hoki hoki tonu mai]]
*[[Mā wai rā]]
*[[Māku rā pea]]
*[[Me he manu rere]]
*[[Ngā waka e whitu]]
*[[Pā mai]]
*[[Putiputi kaneihana e]]
*[[Te aroha]]
*[[Tēnā koutou]]
*[[Tōia mai]]
*[[Tūtira mai ngā iwi]]
==Hoto ki waho==
*[http://folksong.org.nz/waiata.html He kohinga waiata]
[[Category:Waiata]]
[[Category:Rārangi]]
{{Maramara}}
rpibuf5ijpb9m3r9yrp5dgu9y6ygfef
Kāi Tahu
0
986
168622
160986
2026-08-20T02:02:56Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -Category:Aotearoa
168622
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Iwi
| name = {{PAGENAME}}
| image = IMG 6937.JPG
| caption = Aoraki
| hapū iwi rānei = iwi
| rōpū nui = [[Te Wai-pounamu]]
| waka = [[Tākitimu]]
| rohe = [[Te Wai-pounamu]]
| moana =
| maunga = Aoraki
| awa =
}}
Ko '''Kāi Tahu''' / '''Ngāi Tahu''' he [[iwi]] o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]].
==Hoto ki waho==
* {{Paetukutuku mōhiohio}}
{{Iwi o Kāi Tahu}}
{{Iwi o Tākitimu waka}}
[[Category:Iwi o Tākitimu]]
{{Maramara iwi hapū}}
[[Category:Kāi Tahu]]
se2u3pkforgm8dsf9v4jwipmw55krfl
Te Wai-pounamu
0
987
168733
159551
2026-08-20T09:25:24Z
Nurg
3615
/* Tāone */ Category:Moutere o Aotearoa
168733
wikitext
text/x-wiki
[[File:South Island.jpg|thumbnail|250px|Te Wai-pounamu, he whakaahua nā tētahi amiorangi]]
Ko '''Te Wai-pounamu''' ('''Te Wāhi Pounamu''' rānei, '''Te Waka-a-Māui''' rānei) te moutere nui o [[Aotearoa]].
== Maunga ==
* [[Aoraki]]
* [[Mihiwaka]]
* [[Tapuaeouenuku]]
== Awa ==
* [[Rakaia]]
* [[Taieri]]
== Iwi ==
* [[Ngāi Tahu]]
* [[Ngāti Māmoe]]
* [[Poutini]]
* [[Rangitāne]]
== Tāone ==
* [[Harihari]]
* [[Inangahua]]
* [[Kaiapoi]]
* [[Motueka]]
* [[Te Oha-a-Maru]]
* [[Ōtautahi]]
* [[Ōtepoti]]
* [[Rangiora (tāone)|Rangiora]]
* [[Timaru|Te Tihi-o-Maru]]
* [[Waihopai]]
[[Category:Wai-pounamu| ]]
[[Category:Moutere o Aotearoa]]
{{Maramara}}
lvq5sayrlcipuztg1m0ft1x3z8al8b4
Ōtautahi
0
996
168603
164982
2026-08-20T01:01:30Z
Nurg
3615
/* Āhuarangi */ -Category:Aotearoa
168603
wikitext
text/x-wiki
[[File:OtautahiCH.png|thumb|right|180px|Ko Ōtautahi te tāone nui o [[Waitaha]]]]
Ko '''Ōtautahi''' ([[Reo Pākehā]]: ''Christchurch'') he tāone kei [[Waitaha]], te tāone nui rawa o [[Te Wai-pounamu]] hoki; i reira te tari matua o [[Ngāi Tahu|Kāi Tahu]]. Ko Ōtautahi he tāone kei te taha rāwhiti o [[Te Wai Pounamu]], kei te tokerau o Horomaka.
==Tāngata==
'''Taupori:''' 389,700 (Pipiri 2016)
'''Momo tāngata:''' Pākehā/Ūropi 83.9%, [[Māori]] 8.5%, Āhia 9.4% (Ngā Tatauranga 2013)
'''Whenua whānau:''' [[Aotearoa]] 77.8%, [[Kingitanga Kotahi]] 6.7%, [[Haina]] 2.1% (Ngā Tatauranga 2013)
'''Reo:''' Ingarihi 96.9%, Māori 1.8%, Rotarota o Aotearoa 0.6% (Ngā Tatauranga 2013)
'''Hāhi:''' Mihinare 14.0%, Katorika 12.9%, Perehipitiriana 7.8%, [[Rātana]] 0.3%, Ringatū 0.1%, kaore 45.5% (Ngā Tatauranga 2013)
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Ōtautahi]]
| 12 | 22.1 | 43
| 11.9 | 21.8 | 39
| 10.5 | 19.9 | 53
| 7.7 | 17.2 | 56
| 4.8 | 14.2 | 66
| 2.2 | 11.4 | 52
| 1.8 | 10.8 | 68
| 3.1 | 12.1 | 57
| 5.1 | 14.5 | 37
| 7.1 | 16.9 | 44
| 8.9 | 18.9 | 45
| 10.8 | 20.8 | 44
|float=left
|clear=none
|source=[http://en.climate-data.org/location/4978/] }}
{{DEFAULTSORT:Otautahi}}
{{Maramara matawhenua (Waitaha)}}
[[Category:Tāone o Waitaha]]
aka4a9z4x0vtstphv9q4qrdcg5fsk3o
Te Atairangikaahu
0
1065
168748
167479
2026-08-20T10:21:53Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -maramara
168748
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Kīngi|majesty
| name =Te Atairangikaahu
| title =Te Arikinui
| image =[[File:Te Atairangikaahu (1975).jpg|thumb|Te Atairangikaahu (1975)]]
| caption =
| reign =23 Haratua 1966 – 15 Here-turi-kōkā [[2006]]
| coronation =23 Haratua 1966
| predecessor =[[Korokī]]
| successor =[[Tuheitia Paki]]
| suc-type =Successor
| consort =[[Whatumoana Paki]]
| issue =
| royal house =[[Te Wherowhero]]
| full name =Te Arikinui Dame Te Atairangikaahu
| othertitles =
| father =Korokī Te Rata Mahuta Tāwhiao
| mother =Te Atairangikaahu Hērangi
| date of birth =23 Hōngongoi 1931
| place of birth =[[Waahi Marae]], [[Rāhui Pōkeka]]
| date of death =15 Here-turi-kōkā 2006
| place of death =[[Tūrangawaewae Marae]], [[Ngāruawāhia]]
| date of burial =21 Here-turi-kōkā 2006
| place of burial =Taupiri maunga
|}}
Ko Te Arikinui '''Te Atairangikaahu''' te Kuīni Māori mai i te tau 1966 tae noa ki te tau 2006. I whānau mai a Te Atairangikaahu i te 23 o ngā rā o Hōngongoi i te 1931; kātahi kua mate i te 15 o ngā rā o [[Here-turi-kōkā]], 2006. Ko Te Ata, arā 'Princess Piki' te tamāhine tuarua o [[Korokī]], arā ko Korokī Te Rata Mahuta Tāwhiao Pōtatau Te Wherowhero, te Kīngi Māori tuarima.
Nō te mea he uaua rawa te whānautanga, ka mea a Korokī kia noho a Te Ata anake hei tamariki mō tāna wahine, kua mate ia. Engari, he tamariki whāngai anō ō rāua, ko Tā [[Robert Mahuta]] tētahi. He tokotoko whakawhirinaki tonu ia ki a Te Ata i ngā tau o tana kuīnitanga. He pōhara rawa ngā āhuatanga o te ao o Te Ata, i a ia e tamariki ana; he papa oneone noa iho o tō rātou whare raupō. I kuraina a Te Ata ki te kura Māori o Rākaumanga me Diocesan School, arā te kura mihinare mō ngā kōtiro ki [[Kirikiriroa]]. He tino kaha ia ki te tākaro hoari, ki te kauhoe hoki.
I te tau 1965 ka hemo te whaea a Te Ata, ko Te Atairangikaahu tonu te ingoa. Nō muri mai, i te tau 1966, ka mate a Korokī, ā, ka tū ko Te Atairangikaahu hei whakakapi, ā, koia rā i tau ai ki a ia te korowai o ōna mātua, ā, ko tana koroneihana hei Arikinui. Ko ia te wahine tuatahi i noho ki te torōna o ōna tūpuna, o Te Wherowhero mā. Ko [[Whatumoana Paki]] te hoa rangatira o Te Atairangikaahu; i haere tahi rāua ki hea whenua, ki hea whenua, ki te mahi i ngā mahi a Te Kīngitanga.
==Tohutoro==
*''New Zealand Herald'', 16 Here-turi-kōkā 2006, wh.A5
==Hoto ki waho==
*[https://web.archive.org/web/20041217141512/http://www.monumentalstories.gen.nz/bio_65.html Haurongo] ([[reo Pākehā]])
*[https://teara.govt.nz/mi/biographies/6p2/te-atairangikaahu-koroki-te-rata-mahuta-tawhiao-potatau-te-wherowhero Ngā Tāngata Taumata Rau]
{{Kīngi Māori}}
[[Category:Kāhui ariki]]
[[Category:Tai-hauāuru]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
04wdidgirhxtpwb7rkpl4cnslud64zz
Maungatautari
0
1137
168757
32599
2026-08-20T10:40:35Z
Nurg
3615
Category:Maunga o Aotearoa
168757
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Maungatautari''' he maunga i te takiwā o [[Ngāti Hauā]], [[Waikato]].
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
[[Category:Waikato]]
{{Maramara}}
0madoxfhtvrjet6lkq68ldjkabpy3sy
Marae
0
1158
168743
167442
2026-08-20T09:56:12Z
Nurg
3615
ed
168743
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Marae, Raiatea 2.jpg|thumb|Ko Taputapuātea, he marae tawhito kei [[Rangiātea|Ra'iātea]]. Ka mau tonu ngā tapu o tēnei wāhi rongonui.]]
Ko te '''marae''' te tūrangawaewae o te [[iwi]].
==I te Moana-nui-a-Kiwa==
He kupu tino tawhito tēnei kupu 'marae'. Ki ngā iwi o Te Ao-o-Kiwa, he wāhi tapu te marae, he wāhi i mahia ai ngā mahi tapu, ngā huihuinga a te iwi. I ngā reo o Tahiti, o [[Kuki Airani|Rarotonga]], he '''marae''' tēnei; ki ngā tāngata o Tonga, he '''mala'e'''; i ngā reo o [[Hāmoa]], o [[Hawai'i]], he '''malae'''. He wāhi ātea takawhā tēnei, he kōhatu, he pou rānei e tū ana ki ia taha, ki ia taha, hei wāhi mahi i ngā karakia tapu.
Nō te Rautau 19, ko te taenga mai o te whakapono karaitiana ki ngā moutere o [[Moana-nui-a-Kiwa|Te Moana-nui-a-Kiwa]], ka whakarerea ngā marae o reira, ka whakangaromia te nuinga. Ko ētahi i waiho hei wāhi mā ngā turuhi, mā ngā kaimātai whaipara tangata. Otirā, mau tonu te tapu o ngā marae. Kei ngā [[Kuki Airani]], ka mau tonu te iwi ki te whakapai o ētahi o ngā marae o reira (ko Ara-i-te-tonga, ko Vaerota, ko Taputapuatea) mō ngā karakia whakapai i ngā ariki hou.
==I Aotearoa nei==
[[Image:Tanenuiarangi.jpg|thumb|Ko Waipapa marae kei Tāmaki-makau-rau. Ko te ''marae ātea'' kei mua i te whare.]]
I [[Aotearoa]] nei, i te wā i noho ai ngā tūpuna ki ngā pā tūwatawata, he wāhi te 'marae' kei mua i tētahi whare whakairo. He ingoa anō tō taua wāhi ko te 'marae ātea'. Ka mahia i konei ngā tikanga katoa e pā ana ki te iwi, he wāhi mā ngā tohunga e mahi ngā ritenga tapu. Kei muri i te marae, he whare maihi e tū ana. Ko tēnei whare he whare tapu, he whare whakapaipai, he mea whakairo, kia mōhio ai te iwi, ko te whare o te rangatira tērā. Kāore e taea te tomo noa ki roto ki taua whare, kia mātua tohia te tangata ki te wai tapu, kia purea ia ki ngā karakia, kātahi anō ka uru ki roto.
I ēnei rā, kua āhua rerekē haere te tikanga o te kupu 'marae'. Ko ngā whare katoa e tū ana ki te papakāinga e kīa ana he marae; arā ko te wharenui i mua i te marae ātea, ko te wharekai, ko ngā whare horoi. I mua atu i ngā mahi hanga i tētahi whare hou, ka huihui ngā kaumātua o te rohe whakawhitiwhiti whakaaro ai, whiriwhiri kaupapa ai mō te marae. Ka whakaae mai rātou ki te ingoa o te wharenui, ki ngā ingoa o ngā whare katoa o te marae.
Ko te wharenui he wāhi mō ngā huihuinga, mō ngā mahi toi, mō ērā mahi atu atu. I reira moe ai ngā manuhiri ki te taha o te tangata whenua. I roto i te wharekai, ka noho tahi rātou ki te kai, ki te mahi rānei i ngā mahi a te iwi. Kei te marae ātea, ka tū te iwi ki te pōwhiri ki ngā manuhiri, ki te whāikōrero.
==Whāikōrero==
Ka tū tētahi tangata ki te marae, ki te whakapuaki i ngā whakaaro i takea mai i te hōhonutanga o tōna hinengaro, ka whakarongo te iwi ki aua kōrero, ā, mā ēnei ka taea e rātou te tatau ōna karangatanga, te wāhi mōna i roto i te iwi. Ka rangatira te whakatakoto o āna kupu, ko ia anō hei rangatira whakatau mōna. Ko tēnei ko tōna mārama ki te reo, te taonga nāna i tā te rangatira ki tōna rae. Ka whakaritea ki te korimako, he manu tino reo reka o te wao nui a Tāne. I ngā wā o mua, e āhei ai te tauira hei pū kōrero, i whāngaia ia ki taua manu kia whiwhi ai ki ōna painga. Ko te tangata i mātau ki te kōrero i huaina he korimako, ā, ka whakarongo te iwi ki te rangi, ki ngā kupu i taka mai i ōna ngutu.
Kei ngā marae anake e rongona ēnei momo kōrero, ā, kei reira anake ka taea ai te hōhonu, ahakoa kei te ia i roto i te kaikōrero ngā toto rangatira, ahakoa i heke mai ia i te aho o te waru, kāore he mea hei aukati i a ia ki te tū tōna marae, notemea he oneone tuku iho tēnei ki te iwi katoa, ki ōna i kīa rā, ki ōna whakatupuranga, ki ōna whakatupuranga, he papakāinga tēnei, te taonga tūhonohono, nāna i whakatōpū ngā whakaminenga o ngā hapū i ngā karangatanga huhua o te takiwā. He papa huinga tāngata tēnei i ngā wā o te pai, e hui ai te iwi i ōna whakatapere, e tangi ai i ngā wā o te hēmanawa, o te pouri.
==I ngā kura==
I ngā tau kua pahure ake nei, tahuri ai ngā kura, ngā kāreti, ngā whare wānanga o Aotearoa nei ki te whakatū marae mō rātou anō, hei wāhi whakaako i ngā mahi Māori, i [[Reo Māori|te reo]], i te whāikōrero. Kei Waipapa Marae, kei te marae o Te Whare Wānanga o Tāmaki-makau-rau, ka tū ko ngā whiwhinga tohu a te Tari Māori, ko ngā pōwhiri mō ngā kaimahi hou o te Whare Wānanga. Engari ka mātua whakamahia ki te whakaako i te reo, i ngā tikanga a te Māori, i te whāikōrero, me ngā pōwhiri ki ngā manuhiri tuarangi o te Whare Wānanga.
==Tirohia hoki==
*[[Rārangi marae]]
*[[Waipapa Marae]]
==Tohutoro==
*C. Barlow, ''Tikanga Whakaaro''. Tāmaki-makau-rau, Oxford, 1991.
*W. Kaa, Te O. Kaa, ''Apirana Ngata: Āna Tuhinga i te Reo Māori''. Te Whanga-nui-a-Tara: Te Whare Tā Pukapuka a Te Whare Wānanga o Te Upoko o Te Ika-a-Māui, 1996.
==Hoto ki waho==
{{commons|Marae}}
*[https://web.archive.org/web/20061003111821/http://history-nz.org/maori5.html Kōrero o mua: te marae] (reo Pākehā)
[[Category:Marae| ]]
[[Category:Porinīhia]]
[[Category:Tikanga Māori]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
9t1tj8rsb75oiq8uy56qxh9akaa50i3
Taranaki
0
1471
168644
166790
2026-08-20T04:30:17Z
Nurg
3615
+[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168644
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Taranaki''' ([[reo Pākehā]]: ''“Mount Egmont”'') — 2,518 m — he [[maunga]] ki Te Tai-hauāuru o Te Ika-a-Māui o [[Aotearoa]], he takiwā hoki.
Ko [[Ngāmotu]] te tāone nui o te takiwā.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 117561 te taupori o Taranaki. Mai i te kautenui o te 2013, e 7953 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
[[File:Mt_Taranaki.JPG|thumb|300px|Ko Taranaki maunga]]
[[File:MiTaranaki.png|thumb|300px|Ko Taranaki (takiwā)]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
* {{Commonscat-inline|Taranaki Region}}
* [http://www.virtualoceania.net/newzealand/photos/volcanic/taranaki/ He whakaahua]
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Maunga]]
[[Category:Taranaki]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
jhajjn3sfp23k7axvk4pwlu7mq4rfja
168713
168644
2026-08-20T06:54:58Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -Category:Aotearoa
168713
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Taranaki''' ([[reo Pākehā]]: ''“Mount Egmont”'') — 2,518 m — he [[maunga]] ki Te Tai-hauāuru o Te Ika-a-Māui o [[Aotearoa]], he takiwā hoki.
Ko [[Ngāmotu]] te tāone nui o te takiwā.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 117561 te taupori o Taranaki. Mai i te kautenui o te 2013, e 7953 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
[[File:Mt_Taranaki.JPG|thumb|300px|Ko Taranaki maunga]]
[[File:MiTaranaki.png|thumb|300px|Ko Taranaki (takiwā)]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
* {{Commonscat-inline|Taranaki Region}}
* [http://www.virtualoceania.net/newzealand/photos/volcanic/taranaki/ He whakaahua]
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Maunga]]
[[Category:Taranaki]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
q9ahu8rxjlbw49oa2iu5kdwbe60wjnq
168762
168713
2026-08-20T10:44:19Z
Nurg
3615
Category:Maunga o Aotearoa
168762
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Taranaki''' ([[reo Pākehā]]: ''“Mount Egmont”'') — 2,518 m — he [[maunga]] ki Te Tai-hauāuru o Te Ika-a-Māui o [[Aotearoa]], he takiwā hoki.
Ko [[Ngāmotu]] te tāone nui o te takiwā.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 117561 te taupori o Taranaki. Mai i te kautenui o te 2013, e 7953 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
[[File:Mt_Taranaki.JPG|thumb|300px|Ko Taranaki maunga]]
[[File:MiTaranaki.png|thumb|300px|Ko Taranaki (takiwā)]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
* {{Commonscat-inline|Taranaki Region}}
* [http://www.virtualoceania.net/newzealand/photos/volcanic/taranaki/ He whakaahua]
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
[[Category:Taranaki]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
13r0rfs59yqwwtqzdmsqepa2c2knkp2
Hikurangi (Tai-rāwhiti)
0
1519
168754
155297
2026-08-20T10:37:00Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ Category:Maunga o Aotearoa
168754
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Hikurangi''' he maunga ki te rāwhiti o [[Te Ika-a-Māui]] o [[Aotearoa]].
"E mahara iho ana, he waka ka urutomo;<br>
"He ika rere ki Hikurangi rā ia."
==Tirohia hoki==
*[[Hikurangi (Tai-tokerau)]]
==Hoto ki waho==
*https://web.archive.org/web/20050306083628/http://www.ngatiporou.iwi.nz/files/his02.html
*[https://web.archive.org/web/20050308162921/http://www.thread.co.nz/article/1276 'Japan Sun Over Hikurangi']
*[https://web.archive.org/web/20080122141730/http://kainga.maori.org.nz/Default.aspx?alias=kainga.maori.org.nz%2Fcoastiebeachwhanau Coastie Beach Whānau Ruatoria]
{{wikify}}
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
27z7b9u7xjjrxodphcbz5guwsbgciw2
Rangitoto
0
1545
168729
159543
2026-08-20T09:19:46Z
Nurg
3615
Category:Moutere o Aotearoa
168729
wikitext
text/x-wiki
[[File:NZ-Rangitoto.png|right|thumb|240px|Ko Rangitoto he moutere ki te Wai-te-matā]]Ko '''Rangitoto''' ("Ngā Rangi-i-totongia-a [[Tama-te-kapua]]") he moutere ahi tipua e tata ana ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Kei te taha o [[Motutapu]] e takoto ana.
[[File:Rangitoto.jpg|thumb|240px|Ko te moutere o Rangitoto, nō Maungakiekie]]
{{commons|Rangitoto Island}}
{{Maramara}}
[[Category:Moutere o Aotearoa]]
[[Category:Tāmaki-makau-rau]]
i3xjeygxz2ejf17wr6r1qrmdftwyray
Te Tihi-o-Maru
0
1580
168737
159587
2026-08-20T09:32:13Z
Nurg
3615
-Category:Aotearoa
168737
wikitext
text/x-wiki
[[File:Timaru-Stafford.St.jpg|thumb|Te tiriti Stafford i te Tihi-o-Maru]]
Ko '''Te Tihi-o-Maru''' (Timaru) he tāone nui o [[Te Wai-pounamu]], kei te taha o Kā Poupou-a-Te Rakihouia i [[Te Tai-o-Mahānui]].
[[Category:Tāone o Waitaha]]
{{Maramara matawhenua (Waitaha)}}
mnp3ebijo17r2gpx9g19ou45yb7evqk
Turakina Maori Girls College
0
1631
168671
157656
2026-08-20T04:53:10Z
Nurg
3615
Category:Manawatū-Whanganui
168671
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Turakina Māori Girls College''' he kura tuarua mō ngā kōtiro Māori ki Marton, ki te hauāuru o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]].
Ko Turakina Māori Girls’ College he kura o te Hāhi Perehipitiriana. Nā te Hāhi Perehipitiriana o Aotearoa i hoko tētehi o ngā whare tawhito o Turakina mō te kura hou. I whakatūria tēnei kura e te Minita, H.J. Fletcher, mō ngā kōhine Māori i te tau 1905, ā, nā te Pirimia, R.J. Seddon i huakina. Toru tekau noa iho ngā tauira i tīmata ai i te tau tuatahi, ā, ka noho a A.G. Hamilton hei tumuaki me tana hoa wahine hei kaiwhakahaere ō te whare noho. I tapaina te kāreti ki te taone iti ō Turakina, ā, i noho ai te kura ki reira tae atu ki te tau 1928. Ko te pūtake o te kura kia whakaako atu ki ngā kōhine Māori i ngā mahi a te kāinga, te matauranga hākirikiri me te whakapono Karaitiana.
Nā te tawhito o te whare ki Turakina, ā, nā te ngaringari hoki a nga tauira i haere ana ki te kāreti, ka hūnuku ai te kura ki te taone o Marton i te tau 1928. I konā tētehi whare pai ake hei nohonga mō te kura. Ko tētehi o ngā mea pai o te taone o Marton ko te rerewe o Marton Junction, kia taea ai e ngā tauira te haere mā runga tereina ki te kura mai i o rātou kāinga huri noa i te motu.
Tae atu noa ki te tau 1980, i noho a Turakina Māori Girls’ College hei kāreti umanga ake. I te 26 Whiringa-a-Rangi 1980, i whakakotahi te kura ki raro i te maru o te Kāwanatanga. Ahakoa tēnei, i mau pūmau tonu te kura ki ōna uaratanga; arā ko te Mana Māori, Mana Wairua, Mana Wahine me te Mana Mātauranga. Ko Turakina Ngā Hara te pepeha o te kāreti.
E whā ngā whare mō ngā tauira. Ko Manawa (whero), ko Rangiora (kahurangi), ko Kōwhai (kōwhai) me Taupata(kākāriki).
Nā reira me mutu noa iho ēnei kōrero i konei. Ko te mea nui, kua kite tātou i te tupunga ake o te kāreti kōhine Māori a Turakina mai i tētehi kura hei wāhi ako mō ngā mahi o te kāinga anake, ki tētehi kura e whakananaotia ana i ngā wahine toa.
==Hoto ki waho==
*[https://web.archive.org/web/20050405172919/http://www.tmgc.school.nz/ Paetukutuku o te kāreti] (reo Pākehā)
*Matthews, N. (2005). He kura Māori, he kura hāhi. World Indigenous Peoples Conference on Education, 27 Nov - 1 Dec 2005. Hamilton, New Zealand.
*New Zealand Department of Education (1980). Turakina Māori girls’ college integration agreement. Wellington, New Zealand.
*Turakina Māori Girls’ College (1984). Turakina Māori girls’ college. Marton, New Zealand: the college, Turakina, New Zealand.
*Turakina Māori Girls’ College. (2009). Historical background. Retrieved March 12, 2009, from https://web.archive.org/web/20100524091926/http://tmgc.school.nz/history.html
*Wilson, M.W. (1952). Turakina, the story of a country parish 1852-1952. Christchurch, New Zealand: Presbyterian Bookroom.
[[Category:Manawatū-Whanganui]]
[[Category:Kura Māori]]
edz1r5r3anzwnfr9rz8rr160t3k9e5n
Category:Aotearoa
14
1646
168624
139503
2026-08-20T02:06:17Z
Nurg
3615
layout
168624
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|New Zealand}}
Ko te tuhi pānui matua: [[Aotearoa]].
[[Category:Ao-o-Kiwa]]
twcq72dkumff2xq5zarxjkffbmupzml
Category:Whenua
14
1835
168636
139547
2026-08-20T04:18:05Z
Nurg
3615
layout
168636
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Countries}}
Ngā whenua
[[Category:Mātai matawhenua]]
2y271xpwbey9ztvgvd6457xfqktnkat
Tiritiri Matangi
0
1901
168728
36404
2026-08-20T09:19:19Z
Nurg
3615
Category:Moutere o Aotearoa
168728
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Tiritiri Matangi''' he moutere e tūtata ana ki [[Whangapāraoa (Tāmaki-makau-rau)]], he moutere e whakapaingia ana e Te Papa Atawhai hei kāinga noho mō ngā manu o Aotearoa.
[[Category:Moutere o Aotearoa]]
{{Maramara}}
82n22wm2kohl5vc0t49dqmf683fk9gk
Pūtere ārai kiore
0
1902
168731
22896
2026-08-20T09:21:24Z
Nurg
3615
Category:Moutere o Aotearoa
168731
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Bay of Islands.jpg|thumb|450px|Ko ētahi ēnei o ngā moutere o Pēwhairangi. Ko Waewaetorea kei waengarahi tonu, ko Urupukapuka ki te taha matau]]Ko te ''pūtere ārai kiore'' he rōpū kairangahau kei te [[Whare Wānanga o Tāmaki-makau-rau]]. Tā rātou mahi he titiro ki ngā āhuatanga o te noho a te [[kiore]] ki o [[Aotearoa]] nei, me ōna moutere rikiriki atu anō, he rapu tikanga ārai i ngā kararehe nanakia nei. Ko ngā moutere e rangahautia e rātou, ko:
*Ōkahu, he moutere ki Pēwhairangi, ki Te Tai-tokerau.
*Urupukapuka, he moutere ki roto i Pēwhairangi. He maha rawa ngā kiore o reira.
*Motuarohia, he moutere e tata ana ki Urupukapuka. E rua ngā kāinga o reira. Tokorua pea ngā tāngata o taua motu ināianei.
*Moturua, he moutere e tata ana ki Urupukapuka.
*Waewaetorea, he moutere e tata ana ki Urupukapuka.
==Hoto ki waho==
*[http://www.stat.auckland.ac.nz/research/rodent-invasion/ Pūtere ārai kiore]
{{Maramara}}
[[Category:Moutere o Aotearoa]]
[[Category:Taiao]]
[[Category:Tai-tokerau]]
cnna518hf4e43bukx7mzdjosxzrx3su
Motutapu
0
1903
168730
159544
2026-08-20T09:20:08Z
Nurg
3615
Category:Moutere o Aotearoa
168730
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MotutapuLOCNZMaori.png|right|thumb|240px|Ko Motutapu he moutere ki te Wai-te-matā]]Ko '''Motutapu''' he moutere i te Te [[Waitematā]] ki [[Tāmaki-makau-rau]], i te taha tonu o [[Rangitoto]].
{{Maramara}}
[[Category:Moutere o Aotearoa]]
[[Category:Tāmaki-makau-rau]]
4m9hgbt2iovv1ltgcia5u0nnyccwypj
Category:Ūropi
14
1953
168632
143192
2026-08-20T04:11:06Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
168632
wikitext
text/x-wiki
[[File:Europe_satellite_globe.jpg|thumb|250px|Mahere whenua o Ūropi]]
Ko [[Ūropi]] he [[whenua rahi]] nō te [[tuakoi raki]].
{{Commonscat|Europe}}
{{DEFAULTSORT:Uropi}}
[[Category:Whenua]]
ovq12vkl3n3whhcfgm242jf1lgjs1s3
Aoraki
0
2606
168741
167483
2026-08-20T09:52:55Z
Nurg
3615
/* Tohutoro */ -{{Maramara}}
168741
wikitext
text/x-wiki
[[File:Mtcook1600x1200.jpg|400px|right|thumb|Ko Aoraki te maunga teitei o Ngā Puke-māeroero]]
Ko '''Aoraki''' te [[maunga]] teitei rawa o Ngā Puke-māeroero, te tino pae maunga kei te [[Te Wai-pounamu]]. E 3724 mita te teitei. Ki tō ngā iwi o Te Ika-a-Māui whakahua ko Aorangi kē; ki te Pākehā, ko Mount Cook te ingoa.
:''Kia tuohu koe,''
:''Me he mauka teitei,''
:''Ko Aoraki anake''.
== He tupuna kē a Aoraki ==
I ngā wā o mua, i pōhēhē ētahi mō te aronga o te ingoa o tēnei maunga rangatira. I pōhēhē rātou ‘ko te maunga e titi ana ki ngā rangi’. Heoi, e ai ki ngā tohunga whakapapa o [[Kāi Tahu]], he tangata kē a Aoraki, he tino tupuna nō rātou, kei [[Hawaiki]] e noho ana. Tērā te wā e hoe ana a Aoraki me ana teina, tuākana i Te Moananui-a-Kiwa; ka tūpoki tō rātou waka. I te tahuritanga o te waka, ka piki a Aoraki ki te takere. Tērā tētahi ingoa tawhito mō Te Wai Pounamu, ko te Waka o Aoraki. Ka tae ki te wā ka hiahia rātou ki te hoki ki [[Hawaiki]], engari, kua kore e taea e Aoraki te whakahua i te karakia tika kia hoki rātou. Nā wai rā, kua huri tō rātou waka ki Te Wai-pounamu, kua huri hoki ngā kaihoe hei maunga. Nā te mea ko Aorangi te rangatira koia te maunga teitei rawa atu, a, ko ōna hoa ērā kei tōna taha.
== Tohutoro ==
* Te Maire Tau. 'Ngāi Tahu', ''Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand''. Tuhinga: 26-09-2006. URL: [https://teara.govt.nz/mi/ngai-tahu Te Ara: Ngāi Tahu]
{{Commonscat|Aoraki/Mount Cook}}
[[Category:Maunga]]
[[Category:Wai-pounamu]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
[[Category:Aotearoa]]
izg1pcqlrejmono4s0f9a8s53fz15zv
168752
168741
2026-08-20T10:35:33Z
Nurg
3615
/* Tohutoro */ [[Category:Maunga o Aotearoa]]
168752
wikitext
text/x-wiki
[[File:Mtcook1600x1200.jpg|400px|right|thumb|Ko Aoraki te maunga teitei o Ngā Puke-māeroero]]
Ko '''Aoraki''' te [[maunga]] teitei rawa o Ngā Puke-māeroero, te tino pae maunga kei te [[Te Wai-pounamu]]. E 3724 mita te teitei. Ki tō ngā iwi o Te Ika-a-Māui whakahua ko Aorangi kē; ki te Pākehā, ko Mount Cook te ingoa.
:''Kia tuohu koe,''
:''Me he mauka teitei,''
:''Ko Aoraki anake''.
== He tupuna kē a Aoraki ==
I ngā wā o mua, i pōhēhē ētahi mō te aronga o te ingoa o tēnei maunga rangatira. I pōhēhē rātou ‘ko te maunga e titi ana ki ngā rangi’. Heoi, e ai ki ngā tohunga whakapapa o [[Kāi Tahu]], he tangata kē a Aoraki, he tino tupuna nō rātou, kei [[Hawaiki]] e noho ana. Tērā te wā e hoe ana a Aoraki me ana teina, tuākana i Te Moananui-a-Kiwa; ka tūpoki tō rātou waka. I te tahuritanga o te waka, ka piki a Aoraki ki te takere. Tērā tētahi ingoa tawhito mō Te Wai Pounamu, ko te Waka o Aoraki. Ka tae ki te wā ka hiahia rātou ki te hoki ki [[Hawaiki]], engari, kua kore e taea e Aoraki te whakahua i te karakia tika kia hoki rātou. Nā wai rā, kua huri tō rātou waka ki Te Wai-pounamu, kua huri hoki ngā kaihoe hei maunga. Nā te mea ko Aorangi te rangatira koia te maunga teitei rawa atu, a, ko ōna hoa ērā kei tōna taha.
== Tohutoro ==
* Te Maire Tau. 'Ngāi Tahu', ''Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand''. Tuhinga: 26-09-2006. URL: [https://teara.govt.nz/mi/ngai-tahu Te Ara: Ngāi Tahu]
{{Commonscat|Aoraki/Mount Cook}}
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
[[Category:Wai-pounamu]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
971ldzcs5wun6ids512sygoyywo7qo3
Mauao
0
2633
168756
32715
2026-08-20T10:39:16Z
Nurg
3615
cats
168756
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Mauao''' he maunga e tū ana ki [[Tauranga]] Moana i te [[Moana-a-Toi]]; ko 'Mount Maunganui' tētahi atu ingoa ōna. Ki tā ētahi, he pēnei te whakamāramatanga o te ingoa, o 'Mauao': - kua ''mau'' te ''ao''.
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
[[Category:Moana-a-Toi]]
9q2zvc5729s2pli7vhjzykfu33n7vc7
Nga Kaiwhakaatu o Ihowa
0
2650
168674
167043
2026-08-20T05:17:41Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ Category:Karaitianatanga
168674
wikitext
text/x-wiki
{{Karaitiana}}
Ko '''Ngā Kaiwhakaatu o Ihowa''' (Jehovah's Witnesses) he hāhi nō Te Hononga o Amerika.
[[File:Jehova witnesses in Lvov.jpg|thumb|300px|right|Kei ngā tiriti o [[Lvov]], i Ūkareinga ēnei o ngā Kaiwhakaatu o Ihowa e kauwhau ana.]]
== Hoto ki waho ==
* [https://www.jw.org/mi/ Paetukutuku o te hāhi]
{{Maramara}}
[[Category:Hāhi]]
[[Category:Karaitianatanga]]
aqpfvhp7clfg9zgogbsg2buv972w9z0
168680
168674
2026-08-20T05:52:30Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -Category:Karaitianatanga
168680
wikitext
text/x-wiki
{{Karaitiana}}
Ko '''Ngā Kaiwhakaatu o Ihowa''' (Jehovah's Witnesses) he hāhi nō Te Hononga o Amerika.
[[File:Jehova witnesses in Lvov.jpg|thumb|300px|right|Kei ngā tiriti o [[Lvov]], i Ūkareinga ēnei o ngā Kaiwhakaatu o Ihowa e kauwhau ana.]]
== Hoto ki waho ==
* [https://www.jw.org/mi/ Paetukutuku o te hāhi]
{{Maramara}}
[[Category:Hāhi]]
h1xv2ur63f733hd72zn9sabmmck2xun
Category:Mema Pāremata
14
2666
168750
16427
2026-08-20T10:25:23Z
Nurg
3615
+Category:Kaitōrangapū
168750
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Haurongo]]
[[Category:Kaitōrangapū]]
1db5yks2f07lugfvkwnfsdg6zhchsbd
Murihiku
0
2671
168652
159553
2026-08-20T04:33:27Z
Nurg
3615
/* Kupu tautoko */ [[Category:Rohe o Aotearoa]]
168652
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiMurihiku.png|right|thumb|300px|Ko Murihiku]]
Ko '''Murihiku''' he takiwā ki te tonga o [[Te Wai-pounamu|Te Waipounamu]]. Ko [[Waihopai]] te tāone nui o reira.
[[Image:Winter Landscape in Western Southland.jpg|250px|right]]
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 97,467 te taupori o Murihiku. Mai i te kautenui o te 2013, e 4,125 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
{{Commonscat|Southland Region|Murihiku}}
[[Category:Murihiku|*]]
{{Maramara}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
r2tb1k8vaa98hjmzwe8gyci29bpqtr5
Te Aroha
0
3058
168765
147513
2026-08-20T10:45:14Z
Nurg
3615
Category:Maunga o Aotearoa
168765
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Dibsell's Landing, Te Aroha, watercolour by John Philemon Backhouse, 1881.jpg|right|thumb|450px|Ko Te Aroha i te tau 1881, me ngā tēneti o ngā kaikeri koura.<BR><small>Whakaahua nō te Alexander Turnbull Library, Whanganui a Tara, Aotearoa Ref:E-052-q-008 1</small>]]Ko '''Te Aroha''' tētahi o ngā maunga o [[Hauraki]]; ko ia tonu te maunga nui o te paehua maunga e kīa nei ko ngā Kaimai. Kei reira hoki te tāone o Te Aroha kei te pūtake o Te Aroha maunga e tū ana.
==Te Aroha maunga==
Ki ngā iwi o Hauraki, he maunga tapu a Te Aroha. Ko Te Aroha te maunga, ko [[Marutūāhu]] te iwi. I ngā wā o mua, he nunui rawa ngā kai o te whenua kei te pūtake o Te Aroha maunga; ngā kai o te ngahere, me ngā kai o ngā awa. Kātahi te reka o ngā kererū, me ngā manu katoa o te ngahere; kī tonu ngā repo, ki te tuna. Hau atu ai te rongo mō; te mōmona o ngā manu, te maha o te harakeke e tupua nei e tēnei whenua, te reka me te nui o ngā ika o ngā awa me ngā tuna o ngā repo o Te Aroha. Tētahi nui o tērā maunga i ngā wā o mua ko ngā waiariki. Haere ai ki reira ngā tāngata haere-tokotoko, haere-hape, ki ngā ngāwhā o Te Aroha; ā, koiarā te mana o aua waiariki ki te whakamahu i ngā mate. Koirā te mana o taua maunga ki te taha Māori; ko te mana o tērā maunga ki te taha Pākehā i tērā atu rautau ko ngā tahua koura e kerikeria mai nei i ngā hiwi i runga atu o te awa o Waihou, te kōngutu i tapā nei e ngā Māori ko [[Waiorongomai]].
==Te Aroha-ki-tai, Te Aroha-ki-uta==
E rua ngā tihi kei runga tonu o Te Aroha maunga: ko Te Aroha-ki-tai, ko Te Aroha-ki-uta. He maha ngā kōrero mō aua ingoa. E ai ki Te Arawa, i tapā te maunga e [[Kahumatamomoe]] (Kahu, Te Momoe) ki te ingoa ''Te Aroha-o-Kahu''. Ka mihi a Kahu ki te tai, ki Moehau, ki te maunga i moe ai a [[Tamatekapua]], koiarā a ''Te Aroha-ki-tai''. Ka huri, ka mihi ki te whenua, ki te wāhi i noho ai ōna whanaunga a Tia rāua ko Maaka, koiarā a ''Te Aroha-ki-uta'' (tirohia Stafford 1967:38). E ai ki Waikato ko Kahu he wahine kē, arā ko Kahupeka, te whaea o Raka-maomao (Jones 1995:58). E ai ki Taimoana Turoa o Hauraki, nā [[Rāhiri]] o [[Mātaatua]] waka aua ingoa. I a Rāhiri e noho ana ki Te Tai-tokerau, ka puta tana whakaaro kia hoki ia ki Whakatāne, ki tōna kāinga tuatahi i Aotearoa nei. Ka haere, ka tae ki Hauraki, ka piki, ka kake, ā, ka kite i tōna kāinga tawhito, ka puta te aroha i a ia. Ka tae ki te wā i haere tonu ai ia ki Whakatane, i waiho i a ia ētahi o ōna tāngata ki reira, koiarā a Ngāti Rāhiri e noho tonu nei ki te pūtake o Te Aroha maunga (Turoa 1997:20).
==He Waiata mō Te Aroha==
He maha ngā waiata mō Te Aroha; koianei tētahi:
===E piki ana i te pikitanga===
[[Image:MountTe ArohaNZ.jpg|right|240px|thumb|Ko Te Aroha maunga me te whare o Cadman i te tau 1915 pea]]
:''E piki ana i te pikitanga,''
:''Ka whano ka tautuku aku turi,''
:''Ki konei hoki koe e te tau,''
:''Ki konei au whakamau ai i te auahi i nā''
:''Rā runga o te utu mana ki Te Aroha i''
:''Nā reira taku wairua,''
:''Moe rawa iho nei ki te pō,''
:''Me he wai au e maringi ana.''
:''E kei whea te tau i ngā rangi rā?''
:''E whano mawehe ana;''
:''Tēnei, ka eke nei au i te huirangi,''
:''Kia kauria te wā-moana,''
:''Ki a Pakaurangi i te tai-tonga,''
:''Nōna pea e te wairua,''
:''Haramai nei whakaoho rawa i taku moe''
:''Kia whiti rere hoki atu i waho nā''
:''Ka kitea tō kino e te tau ki ahau i ia.''
==He kōrero o mua mō Te Aroha maunga==
* [[Ruatāne]]
==Hoto ki waho==
*[http://www.tearohanz.co.nz Whakamōhiotanga tūruhi] (reo Pākehā)
==Tohutoro==
* Jones, Pei Te Hurinui, and Bruce Biggs, (1995) ''Nga Iwi o Tainui''. Auckland: Auckland University Press.
* Stafford, D.M., (1967). ''Te Arawa, A History of the Arawa People''. Auckland: Reed.
* Turoa, Taimoana, (1997). ''Nga Iwi o Hauraki, The Iwi of Hauraki''. Paeroa: Hauraki Māori Trust Board.
* ''Te Korimako'', Vol 1: No.37, p.6, 16 Hui-tanguru, 1885
[[Category:Tāone o Waikato]]
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
[[Category:Hauraki]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
37tbdifs2k8e31p3hfk3u271kjy23w1
Tapuaeouenuku
0
3184
168761
159593
2026-08-20T10:43:52Z
Nurg
3615
Category:Maunga o Aotearoa
168761
wikitext
text/x-wiki
[[File:Tapuae o Uenuku.jpg|thumb]]
Ko '''Tapuaeouenuku''' arā Tapuae-o-uenuku he maunga teitei kei [[Te Wai-pounamu]].
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
[[Category:Wai-pounamu]]
3xct9h2d3tuqf5u28efxsaa6irx5chc
Te Rangi Hīroa
0
3292
168749
168175
2026-08-20T10:23:02Z
Nurg
3615
-Maramara
168749
wikitext
text/x-wiki
[[Image:RangiHiroa1904.jpg|right|210px|thumb|Ko Te Rangi Hīroa i a ia e whai tohu ana i te 1904<ref>Whakaahua nō te Alexander Turnbull Library, Te Whanga-nui-a-Tara, Aotearoa, #1/2-037931-F</ref>]]Ko '''Te Rangi Hīroa''' (Tā Peter Henry Buck), Oketopa 1877? - 1 Tīhema 1951, nō [[Ngāti Mutunga]] o [[Taranaki]]; he tākuta, he ngārahu taua, he āpiha hauora, he kaitōrangapū, he tohunga tikanga tangata, he tumuaki whare taonga.
==Mahi Pāremata, Tākuta==
I kuraina ia ki te kāreti o [[Te Aute]]; nō te 1904 ka puta i te kura tākuta ki [[Ōtepoti]].<ref>Buck, P. H. (1910). [[hdl:10523/10413|Medicine amongst the Maoris in ancient and modern times]] (Thesis, Doctor of Medicine). University of Otago. Retrieved from <nowiki>http://hdl.handle.net/10523/10413</nowiki></ref>
Nō te tau 1905 ka tīmata tana mahi ki te taha o [[Māui Pōmare]] hei āpiha hauora mō te Māori. Ka mahi tahi rāua ki te whakapaipai i ngā kāinga, kia piki te hauora ki te iwi Māori, ahakoa he nunui tonu ngā rangatira kāore i rata ki ā rāua mahi.
Ka tū a Te Rangi Hīroa hei Mema Pāremata Māori mō Te Tai Tokerau i te tau 1909, ā ka wikitoria. I a ia i te [[Pāremata]], he mema ia o te Komiti mō ngā Take Māori. Nō te 1914, ka tū ia mō te rohe Pākehā o Pēwhairangi, ka hinga i tētahi Pākehā. Ko te mutunga tērā o tana mahi ki te Pāremata.
Ka whakapau kaha a Te Rangi Hīroa, i te wā o te Pakanga Tuatahi o te Ao, ki te whakahau i ngā Māori kia kuhu hei hōia. Ka haere ia ki Īhipa, ki Karipori, ki Wīwī, ko tana mahi he āpiha hauora. E rua ngā wā ka whakaingoatia ia mō tōna māia e ōna āpiha i ngā tuhituhi ki ō rātou āpiha teitei, ā, ka whakawhiwhia ia ki te tohu DSO. Ka mutu ngā riri, kua kake ia hei meiha.
==Āpiha hauora Māori==
[[Image:RangiHiroa1930s.jpg|right|210px|thumb|Ko Te Rangi Hīroa e mau taiaha ana, i ngā tau 1930<ref>Whakaahua nō te Alexander Turnbull Library, Te Whanga-nui-a-Tara, Aotearoa, #1/2-078259-F</ref>]]Ko tana hokinga mai ki [[Aotearoa]], ka tahuri ia ki te tūranga hou hei kaiwhakahaere mō te hauora Māori i raro i te Tari Hauora. Nō te tau 1918, he tokomaha rawa ngā Māori i mate i te urutā rewharewha. Me te aha, ko te mahinga tahitanga a ngā rangatira Māori me ngā āpiha hauora ki te tāmi i ngā urutā tērā ka pā; ā, ka māmā ake ngā mahi a Te Rangi Hīroa.
==Mātauranga tikanga tangata==
I tōna pakeketanga ka noho ia ki tāwāhi mahi ai ki te mātauranga tikanga tangata, ki te tuhituhi pukapuka hoki mō ngā tikanga Māori. He maha ngā tohu tākuta hōnore i whakawhiwhia ki a ia, e te Whare Wānanga o Aotearoa, e te Whare Wānanga o Yale, e wai atu, e wai atu. I te tau 1946 ko tau mai te taitara Tā ki runga i a ia. Ka hemo a Te Rangi Hīroa i te 1951 ki [[Hawai'i]].
==Kupu tautoko==
<references/>
==Tohutoro==
*Sorrenson, M. P. K. ''Buck, Peter Henry 1877? - 1951''. Dictionary of New Zealand Biography, he mea whakahou i te 7-4-2006. [https://teara.govt.nz/mi/biographies/3b54/buck-peter-henry Hoto mātāpuna]
{{Kaihautū}}
{{DEFAULTSORT:Te Rangi Hiroa}}
[[Category:Mema Pāremata]]
[[Category:Taranaki]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
t2lmqg0saabi99386wpj470q7qx50zm
Hikurangi (Tai-tokerau)
0
3345
168755
164205
2026-08-20T10:37:48Z
Nurg
3615
Category:Maunga o Aotearoa
168755
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement
|name = Hikurangi
|population_total = 1413
|population_as_of =
|coordinates_display = inline,title
|coordinates_region = NZ
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[Aotearoa]]
|subdivision_type1= Rohe
|subdivision_name1= [[Te Tai-tokerau]]
|subdivision_type2= Takiwā
|subdivision_name2= [[Whangarei]]
|pushpin_map = Northland
|latd = 35
|latm = 35
|lats = 54
|latNS = S
|longd = 174
|longm = 17
|longs = 12
|longEW = E
}}
Ko '''Hikurangi''' tētahi tāone i te rohe o [[Te Tai-tokerau]], [[Aotearoa]]. E noho ana te tāonenui o [[Whangārei-terenga-paraoa|Whangārei]] e 17 kiromita ki te tonga, me te tāone o [[Kawakawa]] e 39 kiromita ki te uru-mā-raki.<ref>Peter Dowling (ētita) (2004). ''Reed New Zealand Atlas''. Reed Books. map 5. ISBN 0-7900-0952-8.</ref><ref>Roger Smith, GeographX (2005). ''The Geographic Atlas of New Zealand''. Robbie Burton. map 24. ISBN 1-877333-20-4</ref> E noho ana te waoku o Glenbervie ki te tonga-mā-rāwhiti. I mua i tū te Huarahi Matua 1 ki waenganui i te tāone, ā, ināianei e tū ana ki te hauāuru o te tāone. 365 mita te teitei o Hikurangi maunga e tū ana ki te hauāuru o te tāone. 1.2 miriona ōna tau, ā, he hononga tōna ki a Parakiore maunga, tata ki a [[Kamo]] rāua ko Parihaka i Whangārei.<ref>Bruce Hayward, Mike Isaac, Keith Miller and Bernhard Spörli (2002). "Introduction to Whangarei geology" (PDF). Geological Society of New Zealand. p. 27</ref>
I tae te taupori ki te 1,413 i te Kautetanga o 2013, he hekenga toko 9 mai i 2001. He tāone whai ratonga a Hikurangi mō ngā pāmu kau o taua wāhi.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/AboutAPlace/SnapShot.aspx?id=3504300 |access-date=2014-12-26 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304034047/http://www.stats.govt.nz/Census/2006CensusHomePage/QuickStats/AboutAPlace/SnapShot.aspx?id=3504300 |url-status=dead }}</ref>
==Tirohia hoki==
*[[Hikurangi (Tai-rāwhiti)]]
==Tohutoro==
<references/>
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
[[Category:Tāone o Te Tai-tokerau]]
{{Maramara}}
6prosx298hwx3t42qu2qta9pjj11zlm
Tarawera
0
3349
168763
32743
2026-08-20T10:44:37Z
Nurg
3615
Category:Maunga o Aotearoa
168763
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Tarawera''' he maunga ki te takiwā o Te Arawa.
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
{{Maramara}}
oiryy20c05556kvwag3efn6jf5c6kvk
Heretaunga, takiwā
0
3350
168643
159582
2026-08-20T04:29:57Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168643
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Heretaunga''' he takiwā o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 166,368 te taupori o Heretaunga. Mai i te kautenui o te 2013, e 15,189 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Tirohia hoki==
*[[Ahuriri]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
{{Commonscat-inline|Hawke's Bay Region}}
[[Category:Ika-a-Māui]]
{{Maramara}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[category:Aotearoa]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
akod7a0zkg1g0oakdoyhy963gnsjtx7
168711
168643
2026-08-20T06:53:54Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -category:Aotearoa
168711
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Heretaunga''' he takiwā o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 166,368 te taupori o Heretaunga. Mai i te kautenui o te 2013, e 15,189 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Tirohia hoki==
*[[Ahuriri]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
{{Commonscat-inline|Hawke's Bay Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
[[Category:Ika-a-Māui]]
brmfdu3cexffjn53gbb66i0i3fak6lu
Te Whanga-nui-a-Tara
0
3360
168657
159585
2026-08-20T04:40:38Z
Nurg
3615
/* Tohutoro */ [[Category:Rohe o Aotearoa]]
168657
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
<!--See Template:Infobox Settlement for additional fields that may be available-->
<!--See the Table at Infobox Settlement for all fields and descriptions of usage-->
<!-- Basic info ---------------->
|name = Te Whanga-nui-a-Tara <!-- at least one of the first two fields must be filled in -->
|official_name =
|other_name = Wellington
|native_name =
|nickname =
|settlement_type = [[tāone nui]]
|total_type = Katoa<!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
<!-- images and maps ----------->
|image_skyline = Wellington.JPG
|imagesize =
|image_caption = Ko te tāone o Te Whanga-nui-a-Tara
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = TeWhanganuiataraWGTN.png
|mapsize = 150px
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[Aotearoa]]
|subdivision_type1 = Takiwā
|subdivision_name1 = [[Te Whanga-nui-a-Tara|Te Whanga-nui-a-Tara]]
|subdivision_type2 = Mana-a-rohe
|subdivision_name2 = [[Te Whanga-nui-a-Tara|Te Whanga-nui-a-Tara]]<br />[[Awakairangi]]<br />[[Whakatiki]]<br />[[Porirua]]
<!-- Smaller parts (e.g. boroughs of a city) and seat of government -->
|seat_type =
|seat =
|parts_type =
|parts_style =
|parts =
|p1 =
|p2 =
|p3=
|p4=
|p5=
|p6=
|p7=<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|established_title = Whakanohoia
|established_date = 1839
|established_title1 = Tāone matua
|established_date1 = 1865
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 =<!--Region--> <!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = 8049.44<!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi =
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
|area_blank1_title =
|area_blank1_km2 =
|area_blank1_sq_mi =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use<ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of =2018<ref name="kautenui o te tau 2018"/>
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total =506,814
|population_density_km2 =
|population_density_sq_mi =
|population_blank1_title =Mana-a-rohe
|population_blank1 = <table class="infobox" style="float:left;border:none 0px;margin:0 0 0 0;padding:0 0 0 0">
<tr><td style="padding:0;margin:0">Te Whanganui-a-Tara</td><td style="text-align:right">189,700</td></tr>
<tr><td style="padding:0;margin:0">Awakairangi</td><td style="text-align:right">100,900</td></tr>
<tr><td style="padding:0;margin:0">Whakatiki</td><td style="text-align:right">37,900</td></tr>
<tr><td style="padding:0;margin:0">Porirua</td><td style="text-align:right">50,600</td></tr>
</table>
<!-- General information --------------->
|timezone = [[Time in New Zealand|NZST]]
|utc_offset = +12
|timezone_DST = NZDT
|utc_offset_DST = +13
|coor_type =
|latd=41 |latm=17 |lats=20 |latNS=S
|longd=174|longm=46 |longs=38 |longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = Tohu karere
|postal_code = 6000 ki 6999
|area_code = +64-4
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
[[File:MiWhanganuiaTara.png|right|thumb|200px|He takiwā hoki a Te Whanga-nui-a-Tara]]
[[File:Wellington landsat labelled.jpg|right|thumb|200px|]]
Ko '''Te Whanga-nui-a-Tara''' ('''Pōneke''') (ko '''Wellington''' i te reo Pākehā) te [[tāone matua]] o [[Aotearoa]], ki Te-Upoko-O-[[Te Ika-a-Māui]].
== Takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara, otira o te takiwa o Te-Upoko-O-Te-Ika ==
Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei Te-Upoko-O [[Te Ika-a-Māui]]. Ko te takiwa o te taone matua (Mai i Terawhiti huri rawa ake ki Te Motukairangi, ki Nga-Uranga, tae rawa mai ki Tawa, ki Rangituhi. Heke ake ki Pipinui hoki rawa ake ki Terawhiti) Ko te rohe matua o Te-Upoko-O-Te-Ika mai i Te-Whanganui-A-Tara, tae noa ki [[Ōtaki]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 506,814 te taupori o Te Whanga-nui-a-Tara. Mai i te kautenui o te 2013, e 35,499 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref name="kautenui o te tau 2018">{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tirohia hoki ==
* [[Awakairangi]]
* {{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
== Hoto ki waho ==
* {{Commonscat-inline|Wellington Region}}
* [http://www.wellington.govt.nz/ Paetukutuku o te Kaunihera]
== Tohutoro ==
{{reflist}}
* [https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
* {{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara matawhenua (Whanga-nui-a-Tara)}}
[[Category:Tāone o Te Whanga-nui-a-Tara]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
ifqjfxyzedegawez0634ixg8mqn2vgy
Tongariro
0
3362
168766
139639
2026-08-20T10:45:36Z
Nurg
3615
Category:Maunga o Aotearoa
168766
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Tongariro Crossing Emerald Lakes Blue Lake.jpg|right|thumb|400px|Ko Tongariro maunga]]Tērā ko '''Tongariro''' maunga e tū rangatira ana ki te mātāpuna awa o [[Te Ika-a-Māui]], he maunga puia, he maunga hukarere, he maunga tipua ē! Ko Tongariro maunga te puna wai o te Ika a Māui, te romi o ngā awa e rere ana ki ngā tōpito e whā o te motu, arā ko [[Waikato]], ko [[Whanganui]], ko [[Rangitikei]]. Ka tū a Tongariro ki te te mātāpuna o ngā awa nunui o Te Ika-a-Māui, i te 39.1S, 175.7E. Ko te teitei o te maunga nei, e 1,978 mita.
==Ngā maunga e tū tata ana==
Ka tū rārangi ana keokeonga, arā ko Tongariro, ko Ngāuruhoe, ko Paretetaitonga, ko Ruapehu. He maunga ikeike ēnei, ngaro katoa i te hukarere. Ko ngā mea orohia e piri ana ki te taha ko Hauhangatahi, ko Maungakatote, ko Pukeonake. He rua puia anō ko Ōhākune. Ko ngā keokeonga e tū tata ana ki raro ko Kakaramea, ko Pihanga. Ko Rotoaira te puna wai i waenganui. ''Tū ana he maunga, takoto ana he raorao, heke ana he awaawa'', koia nā ko te raorao e pōkaitia ana i a Tongariro he awaawa, he oneone, he parangahu, he pungapunga, he pungarehu.
== Ngā kōrero o mua ==
He maunga tapu ēnei e tū ana ki te puku o te whenua, he tupua, he atua. Me hoki anō ki te ao kohatu, i aua rā ka minemine ngā maunga ki te mātāpuna: ko Tongariro, ko [[Taranaki]], ko Tauhara, ko Putauaki, ko Pihanga me ērā atu o ngā maunga, ngā puke, ngā hiwi me ngā kohatu. Ka nui te aroha o Tongariro ki a Pihanga engari ka pūhaehae ērā atu o ngā maunga, ā ka puta te riri i a rātou. Nā ka huaki te riri a Taranaki, a Putauaki ki a Tongariro, haruru ana te whenua, ka pō te rangi, aue, taukuri e!
== Te awa o Tongariro ==
I ngā rā o mua i mōhiotia katoatia tēnei awa ko 'Waikato'. Otiia i tēnei wā, kua huaina te wāhanga i rere mai i Tongariro maunga ki Taupō moana ko Tongariro te awa. Ka rere te awa nei ki Nukuhau, kātahi ka puta ko Waikato-taniwha-rau.
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
jak63kb4sg4n4y6bg9myax9t8zi5ow8
Ika-a-Māui
0
3367
168732
164172
2026-08-20T09:24:08Z
Nurg
3615
cats
168732
wikitext
text/x-wiki
[[File:NZNorthIsland.png|thumb|Mapi o te ika-a-Māui]]
Ko te '''Ika-a-Māui''' tētahi o ngā moutere o [[Aotearoa]]. E ai ki ngā kōrero, nā Māui i hī ake ai i te moana. Ka noho te nuinga o te taupori o Aotearoa ki te moutere nei ahakoa he rahi ake a [[Te Wai-pounamu|Te Waipounamu]].
Tekau mā rua ngā tāonenui o Aotearoa kei te Ika-a-Māui. Mai i te raki ki te tonga ko [[Whangārei]], [[Tāmaki-makau-rau|Tāmaki Makaurau]], [[Kirikiriroa]], [[Tauranga]], [[Rotoroa|Rotorua]], [[Tūranga-nui-a-Kiwa|Tūranganui-a-Kiwa]], [[Ngāmotu]], [[Ahuriri]], [[Heretaunga]], [[Whanganui]], [[Te Papa-i-oea|Te Papaioea]] me [[Te Whanga-nui-a-Tara|Pōneke]], te tāone matua o te motu kei te ūpoko o te ika. Neke atu i te 77% o te taupori o Aotearoa e noho ana ki te Ika-ā-Māui.
E iwa ngā kaunihera ā-rohe mō te Ika-a-Māui:
* [[Te Tai-tokerau|Te Tai Tokerau]]
* [[Tāmaki-makau-rau (takiwā)|Tāmaki Makaurau]]
* [[Waikato]]
* [[Te Moana-a-Toi|Te Moana a Toi]]
* [[Te Tai-rāwhiti|Te Tai Rāwhiti]]
* [[Taranaki]]
* [[Manawatū-Whanganui]]
* [[Te Matau a Māui]]
* [[Te Whanga-nui-a-Tara]]
[[Category:Ika-a-Māui| ]]
[[Category:Moutere o Aotearoa]]
{{Maramara}}
qjkh1iwxy8ad9ypumyosq0vqfptu5y4
Category:Tāngata o Aotearoa
14
3458
168614
21965
2026-08-20T01:40:54Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
168614
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Tangata o Aotearoa}}
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Haurongo]]
[[Category:Tāngata]]
kn9u4hw3gr5vc1j7xvtolov7jpg985n
Taieri
0
3477
168735
159564
2026-08-20T09:28:15Z
Nurg
3615
Category:Ōtākou
168735
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Taieri''' he awa nui ki te tonga o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]].
{{Maramara}}
[[Category:Awa]]
[[Category:Ōtākou]]
14p2ad2jlhtn6sak4t5dlmp1vugronl
Raukahikatea
0
3570
168675
57988
2026-08-20T05:18:36Z
Nurg
3615
Category:Karaitianatanga
168675
wikitext
text/x-wiki
[[Image:2Williams1Cowie.jpg|thumb|right|240px|Kei te taha mauī ko Renata Wiremu (1829-1916); kei waenganui ko Pīhopa Wiremu Kātene Cowie (1831-1902); kei te taha matau ko Kēnana Hāmuera Wiremu (1822-1907), he minita o te Hāhi Mihingare]]Ko '''Te Raukahikatea''' he kura o te [[Hāhi Mihingare]], he kura mō ngā minita Māori. Kua whakaatūria i roto i Te Kopara kua huri ake nei ngā ingoa o ngā minita i te whakanohoanga tuatahi tonu o te Kura i te tau 1883. Timata mai i te tau 1884 tae noa ki te tau 1894 i te takiwa ko Renata Wiremu te kaumatua o te Kura, koia ēnei ko ngā tangata i akona i motuhia mō te mahi minita:
Matenga Waaka, Herewini Nopera Paerata, Hone Piwaka, Temuera Tokoaitua, Hone Waitoa, Nikora Tautau, Eruera Kawhia, Ranapia Mokena Hape, Piripi Te Awarau, Hoeta Te Hata, Wiremu Paratene Te Waaka, Hone Teri Paerata, Hakaraia Pahewa, Rameka Haumia, Taimona Hapimana, Aperahama Tataikoko Tamihere, Hare Maihi Ruarangi, Tawhai Timutimu, Ratema Te Awekotuku, Reihana Ngatote, Katene Manahi, Tiopira Nopera Pirika Paerata, Timoti Kiriwi, Hemi Pititi Huata.
Ka kapi katoa te motu nei i tēnei rarangi ingoa, ko te nuinga kua moe i te moenga roa, otirā tērā anō ētahi kei te mahi tonu inaianei. Ko tētahi mea whakamīharo ko te tokomaha rawa o ngā akonga apiti atu hoki ki ngā wahine, i aua wā. Inahoki i te tau 1889 ko te kaute o ngā akonga 18, apiti atu ki ngā wahine ka 28 katoa ai. Koia anō tēnei ko te tokomaha i te tau 1898. Tētahi whakanohoanga nui anō i te tau 1901, e 21 ngā akonga 10 ngā wāhine.
==He kaumātua hou==
I te tau 1889 ka tu ko Rev. Hapata Wiremu te kaiwhakaako i raro i tōna papa, a i te tokomaha o ngā akonga i taua tau, ka noho ētahi i te whare i hanga nei ki tērā taha o Berry Street (koia nei te whare Perehi inaianei) ka noho ētahi ki " Wai-kahua," ko ētahi i te Kura tonu.
I ērā wā he nui ngā wahine nā reira i a rātou katoa te tikanga mō te whakamaoa kai. Hei a whakatepe haere, tokorua ngā wahine ki te kuki i te rā kotahi. Haere ai ngā akonga i ngā Ratapu katoa ki te karakia haere tokorua, tokorua i ngā kainga anō e haerea nei inaianei, engari e taea ana a Pouawa me Whangara i aua wā.
I te tau 1895 ka tū te Rev. Hapata Wiremu hei kaumātua mō te Kura tae noa ki te tau 1901. Ko ngā akonga i raro i a ia ko ia ēnei:
Turuturu Ngaki, Reweti Kohere, Ehekiera Manawanui, Iwiora Tamaiparea, Mokai Kereru, Tuahangata Tamihana Pereiha, Wiremu Keretene Poihipi Kohere, Te Ropere Tahuriorangi, Reweti Kerehoma Taukiri, Karira Arama Karaka, Paraone Turei, Makoare Tepana Taurere, Pene Hakiwai, Henare Te Wainohu.
==Te wā i a Te Tiatitana==
I te tau 1902 ka tu ko te Rev. F. W. Chatterton hei kaumatua mō te Kura. He maha tonu ngā tangata i raro i a Hapata, i noho ki raro i a Tiatitana, a i whakapangia i raro i a ia. Ara a:-
Te Ropere, a Makoare, a Kerehoma Taukiri, a Poihipi Kohere, a Te Pereiha, Karira Karaka, Paraone Turei, Pene Hakiwai, Henare W. Te Wainohu, Hori Raiti. Tae noa ki te tau 1918 ko te Tiatitana te kaumātua o te Kura. He Kaumatua ngohengohe, humarika, kai-ngākau ki ngā akonga i raro i a ia. I roto i ēnei tau 16 i noho ai ia i roto o Turanga, i tae te painga o ana mahi me ana whakahaere ki ngā tangata katoa ahakoa rangatira rawakore rānei. Nā konei ka kaingakautia ia e ngā tangata katoa i mōhio ki a ia, me ngā akonga katoa hoki i noho ki ōna waewae. Koia ēnei ko ngā mea i akongia i raro i a ia:
Ko Wi Paraire Rangihuna, Hetekia Heke, Peni Topi, Hoani Paerata, Hoani Wi Kaipo, Matene Keepa Pine Tamahori, [[Mutu Kapa]], Henare Keremeneta, Hemipiri Manaro Tame Katene, Hone Karaka, Keina Poata, Rewi Wikiriwhi, Patihana Kokiri, Manihera Manahi, Paora Temuera, Wiremu Waaka, Tamati Te Kanapu, Ereatara M. Eruini, Henare Paraone, Wiremu Tureia Puha, Tokoroa Poihipi, Metera Aomarere, Makarewete Wharehuia, Waewae Ratapahi, Waata Kopae, Nepia Hotene, Hohaia Taurau, Wi Pere Mataira.
I roto o tēnei rarangi ingoa, he nui ngā mea i hinga i roto i te mate uruta ka huri ake nei. Ko te nuinga o ngā mea i tangohia ko ngā mea e timata hou atu ana ki te mahi. Inahoki a Nepia Hotene rāua ko Waata Kopae, nō te tau 1917 ka whakapangia, nō te tau 1918 ka moe i te moengaroa. A Metera Aomarere nō te tau 1916 ka whakapangia, i mate i te mate uruta i te tau 1918. A Tame Katene i whakapangia i te tau 1911, i hinga anō i te mate uruta i te tau 1918. A Hetekia Heke nō te tau 1919 ka moe i te moengaroa, i mate aitua noaiho, i whakapangia i te tau 1908. He tangata taitamariki katoa ēnei, he tangata papai, kaha ki te whakahaere tikanga, otirā i te timatanga tonu atu o te mahi kua tangohia, ko ētahi kīhai i kite i te hua o ngā purapura i ruia e rātou.
==Ka mutu a Te Rau==
Ko te tikanga ia e mutu ana a Te Rau i te tau 1918. Kua rite ngā mea katoa koia rā hei tau whakamutunga mō te Kura ki konei. Nō konei ka whakatūria te Rev. [[F.W. Chatterton]] hei minita pākehā mō Rotorua, hei kai-whakahaere hoki mō te rohe katoa o te Pei o Pereti ki te taha Māori. Otirā i runga i te piki o te utu o ngā mea katoa kīhai rawa i taea kia oti te [[Kura o Hoani]], [[Tāmaki-makau-rau]], hei tukunga atu mō ngā akonga. Nā reira ka whakaritea me waiho tonu a Te Rau mō ngā tau e rua, kia whai wahi ai ngā kai-hanga o te Kura i Tāmaki-makau-rau ki te whakaoti i ta rātou mahi. Nō konei ka whakaritea ko te Rev. Alfred Nield hei kaumatua mō te Kura. He tangata mātauranga tēnei i puta mai i roto i ngā Kura nunui o [[Ingarani]]. Kua maha rawa ngā tau inaianei ōna ki [[Aotearoa]] nei. He maha ngā tau ko ia te kaumatua o te Kareti o Herewini, Ōtepoti, Waipounamu, he kareti ako i ngā pākehā e haere ana mō ngā mahi minita. I muri mai i tēnei ka tu ia hei Atirikona mō [[Meranīhia]], a koia nei tōna turanga ka haere mai nei ia ki konei.
Nā reira me mutu noa iho ēnei kōrero i konei. Ko te mea nui tēnei ki a tātou kua kite tātou i te tupunga ake o Te Rau i roto i ēnei tau e 36 e tu ana ia i roto i te riu o [[Tūranga]]. Kua kite tātou i ngā hua o Te Raukahikatea kei tēnā wahi horapa noa te motu nei. Kati kei te mu te Hahi i tēnei mu hou i runga i te whakaaro kia piki te āhua o to tātou whakapono. E te Hahi Māori, waiho tēnei hei putake whakaaroaro mau inoi hoki mau. Ehara tēnei i te wā e whakawa ai koe kei te he rānei kei te tika rānei tēnei mu hou. Kua tau te mea, nō reira homai to awhina homai hoki to inoi nō roto i te takere o te ngākau.
[[Category:Karaitianatanga]]
[[Category:Kura Māori]]
4kuqadk8ruclygu7p3hduefm6vtn9m9
168709
168675
2026-08-20T06:48:48Z
Nurg
3615
+Category:Tai-rāwhiti
168709
wikitext
text/x-wiki
[[Image:2Williams1Cowie.jpg|thumb|right|240px|Kei te taha mauī ko Renata Wiremu (1829-1916); kei waenganui ko Pīhopa Wiremu Kātene Cowie (1831-1902); kei te taha matau ko Kēnana Hāmuera Wiremu (1822-1907), he minita o te Hāhi Mihingare]]Ko '''Te Raukahikatea''' he kura o te [[Hāhi Mihingare]], he kura mō ngā minita Māori. Kua whakaatūria i roto i Te Kopara kua huri ake nei ngā ingoa o ngā minita i te whakanohoanga tuatahi tonu o te Kura i te tau 1883. Timata mai i te tau 1884 tae noa ki te tau 1894 i te takiwa ko Renata Wiremu te kaumatua o te Kura, koia ēnei ko ngā tangata i akona i motuhia mō te mahi minita:
Matenga Waaka, Herewini Nopera Paerata, Hone Piwaka, Temuera Tokoaitua, Hone Waitoa, Nikora Tautau, Eruera Kawhia, Ranapia Mokena Hape, Piripi Te Awarau, Hoeta Te Hata, Wiremu Paratene Te Waaka, Hone Teri Paerata, Hakaraia Pahewa, Rameka Haumia, Taimona Hapimana, Aperahama Tataikoko Tamihere, Hare Maihi Ruarangi, Tawhai Timutimu, Ratema Te Awekotuku, Reihana Ngatote, Katene Manahi, Tiopira Nopera Pirika Paerata, Timoti Kiriwi, Hemi Pititi Huata.
Ka kapi katoa te motu nei i tēnei rarangi ingoa, ko te nuinga kua moe i te moenga roa, otirā tērā anō ētahi kei te mahi tonu inaianei. Ko tētahi mea whakamīharo ko te tokomaha rawa o ngā akonga apiti atu hoki ki ngā wahine, i aua wā. Inahoki i te tau 1889 ko te kaute o ngā akonga 18, apiti atu ki ngā wahine ka 28 katoa ai. Koia anō tēnei ko te tokomaha i te tau 1898. Tētahi whakanohoanga nui anō i te tau 1901, e 21 ngā akonga 10 ngā wāhine.
==He kaumātua hou==
I te tau 1889 ka tu ko Rev. Hapata Wiremu te kaiwhakaako i raro i tōna papa, a i te tokomaha o ngā akonga i taua tau, ka noho ētahi i te whare i hanga nei ki tērā taha o Berry Street (koia nei te whare Perehi inaianei) ka noho ētahi ki " Wai-kahua," ko ētahi i te Kura tonu.
I ērā wā he nui ngā wahine nā reira i a rātou katoa te tikanga mō te whakamaoa kai. Hei a whakatepe haere, tokorua ngā wahine ki te kuki i te rā kotahi. Haere ai ngā akonga i ngā Ratapu katoa ki te karakia haere tokorua, tokorua i ngā kainga anō e haerea nei inaianei, engari e taea ana a Pouawa me Whangara i aua wā.
I te tau 1895 ka tū te Rev. Hapata Wiremu hei kaumātua mō te Kura tae noa ki te tau 1901. Ko ngā akonga i raro i a ia ko ia ēnei:
Turuturu Ngaki, Reweti Kohere, Ehekiera Manawanui, Iwiora Tamaiparea, Mokai Kereru, Tuahangata Tamihana Pereiha, Wiremu Keretene Poihipi Kohere, Te Ropere Tahuriorangi, Reweti Kerehoma Taukiri, Karira Arama Karaka, Paraone Turei, Makoare Tepana Taurere, Pene Hakiwai, Henare Te Wainohu.
==Te wā i a Te Tiatitana==
I te tau 1902 ka tu ko te Rev. F. W. Chatterton hei kaumatua mō te Kura. He maha tonu ngā tangata i raro i a Hapata, i noho ki raro i a Tiatitana, a i whakapangia i raro i a ia. Ara a:-
Te Ropere, a Makoare, a Kerehoma Taukiri, a Poihipi Kohere, a Te Pereiha, Karira Karaka, Paraone Turei, Pene Hakiwai, Henare W. Te Wainohu, Hori Raiti. Tae noa ki te tau 1918 ko te Tiatitana te kaumātua o te Kura. He Kaumatua ngohengohe, humarika, kai-ngākau ki ngā akonga i raro i a ia. I roto i ēnei tau 16 i noho ai ia i roto o Turanga, i tae te painga o ana mahi me ana whakahaere ki ngā tangata katoa ahakoa rangatira rawakore rānei. Nā konei ka kaingakautia ia e ngā tangata katoa i mōhio ki a ia, me ngā akonga katoa hoki i noho ki ōna waewae. Koia ēnei ko ngā mea i akongia i raro i a ia:
Ko Wi Paraire Rangihuna, Hetekia Heke, Peni Topi, Hoani Paerata, Hoani Wi Kaipo, Matene Keepa Pine Tamahori, [[Mutu Kapa]], Henare Keremeneta, Hemipiri Manaro Tame Katene, Hone Karaka, Keina Poata, Rewi Wikiriwhi, Patihana Kokiri, Manihera Manahi, Paora Temuera, Wiremu Waaka, Tamati Te Kanapu, Ereatara M. Eruini, Henare Paraone, Wiremu Tureia Puha, Tokoroa Poihipi, Metera Aomarere, Makarewete Wharehuia, Waewae Ratapahi, Waata Kopae, Nepia Hotene, Hohaia Taurau, Wi Pere Mataira.
I roto o tēnei rarangi ingoa, he nui ngā mea i hinga i roto i te mate uruta ka huri ake nei. Ko te nuinga o ngā mea i tangohia ko ngā mea e timata hou atu ana ki te mahi. Inahoki a Nepia Hotene rāua ko Waata Kopae, nō te tau 1917 ka whakapangia, nō te tau 1918 ka moe i te moengaroa. A Metera Aomarere nō te tau 1916 ka whakapangia, i mate i te mate uruta i te tau 1918. A Tame Katene i whakapangia i te tau 1911, i hinga anō i te mate uruta i te tau 1918. A Hetekia Heke nō te tau 1919 ka moe i te moengaroa, i mate aitua noaiho, i whakapangia i te tau 1908. He tangata taitamariki katoa ēnei, he tangata papai, kaha ki te whakahaere tikanga, otirā i te timatanga tonu atu o te mahi kua tangohia, ko ētahi kīhai i kite i te hua o ngā purapura i ruia e rātou.
==Ka mutu a Te Rau==
Ko te tikanga ia e mutu ana a Te Rau i te tau 1918. Kua rite ngā mea katoa koia rā hei tau whakamutunga mō te Kura ki konei. Nō konei ka whakatūria te Rev. [[F.W. Chatterton]] hei minita pākehā mō Rotorua, hei kai-whakahaere hoki mō te rohe katoa o te Pei o Pereti ki te taha Māori. Otirā i runga i te piki o te utu o ngā mea katoa kīhai rawa i taea kia oti te [[Kura o Hoani]], [[Tāmaki-makau-rau]], hei tukunga atu mō ngā akonga. Nā reira ka whakaritea me waiho tonu a Te Rau mō ngā tau e rua, kia whai wahi ai ngā kai-hanga o te Kura i Tāmaki-makau-rau ki te whakaoti i ta rātou mahi. Nō konei ka whakaritea ko te Rev. Alfred Nield hei kaumatua mō te Kura. He tangata mātauranga tēnei i puta mai i roto i ngā Kura nunui o [[Ingarani]]. Kua maha rawa ngā tau inaianei ōna ki [[Aotearoa]] nei. He maha ngā tau ko ia te kaumatua o te Kareti o Herewini, Ōtepoti, Waipounamu, he kareti ako i ngā pākehā e haere ana mō ngā mahi minita. I muri mai i tēnei ka tu ia hei Atirikona mō [[Meranīhia]], a koia nei tōna turanga ka haere mai nei ia ki konei.
Nā reira me mutu noa iho ēnei kōrero i konei. Ko te mea nui tēnei ki a tātou kua kite tātou i te tupunga ake o Te Rau i roto i ēnei tau e 36 e tu ana ia i roto i te riu o [[Tūranga]]. Kua kite tātou i ngā hua o Te Raukahikatea kei tēnā wahi horapa noa te motu nei. Kati kei te mu te Hahi i tēnei mu hou i runga i te whakaaro kia piki te āhua o to tātou whakapono. E te Hahi Māori, waiho tēnei hei putake whakaaroaro mau inoi hoki mau. Ehara tēnei i te wā e whakawa ai koe kei te he rānei kei te tika rānei tēnei mu hou. Kua tau te mea, nō reira homai to awhina homai hoki to inoi nō roto i te takere o te ngākau.
[[Category:Karaitianatanga]]
[[Category:Kura Māori]]
[[Category:Tai-rāwhiti]]
gpr3zl8pj4uhhkuu7sobnexfp1ognr8
168710
168709
2026-08-20T06:51:00Z
Nurg
3615
+Category:Mātauranga
168710
wikitext
text/x-wiki
[[Image:2Williams1Cowie.jpg|thumb|right|240px|Kei te taha mauī ko Renata Wiremu (1829-1916); kei waenganui ko Pīhopa Wiremu Kātene Cowie (1831-1902); kei te taha matau ko Kēnana Hāmuera Wiremu (1822-1907), he minita o te Hāhi Mihingare]]Ko '''Te Raukahikatea''' he kura o te [[Hāhi Mihingare]], he kura mō ngā minita Māori. Kua whakaatūria i roto i Te Kopara kua huri ake nei ngā ingoa o ngā minita i te whakanohoanga tuatahi tonu o te Kura i te tau 1883. Timata mai i te tau 1884 tae noa ki te tau 1894 i te takiwa ko Renata Wiremu te kaumatua o te Kura, koia ēnei ko ngā tangata i akona i motuhia mō te mahi minita:
Matenga Waaka, Herewini Nopera Paerata, Hone Piwaka, Temuera Tokoaitua, Hone Waitoa, Nikora Tautau, Eruera Kawhia, Ranapia Mokena Hape, Piripi Te Awarau, Hoeta Te Hata, Wiremu Paratene Te Waaka, Hone Teri Paerata, Hakaraia Pahewa, Rameka Haumia, Taimona Hapimana, Aperahama Tataikoko Tamihere, Hare Maihi Ruarangi, Tawhai Timutimu, Ratema Te Awekotuku, Reihana Ngatote, Katene Manahi, Tiopira Nopera Pirika Paerata, Timoti Kiriwi, Hemi Pititi Huata.
Ka kapi katoa te motu nei i tēnei rarangi ingoa, ko te nuinga kua moe i te moenga roa, otirā tērā anō ētahi kei te mahi tonu inaianei. Ko tētahi mea whakamīharo ko te tokomaha rawa o ngā akonga apiti atu hoki ki ngā wahine, i aua wā. Inahoki i te tau 1889 ko te kaute o ngā akonga 18, apiti atu ki ngā wahine ka 28 katoa ai. Koia anō tēnei ko te tokomaha i te tau 1898. Tētahi whakanohoanga nui anō i te tau 1901, e 21 ngā akonga 10 ngā wāhine.
==He kaumātua hou==
I te tau 1889 ka tu ko Rev. Hapata Wiremu te kaiwhakaako i raro i tōna papa, a i te tokomaha o ngā akonga i taua tau, ka noho ētahi i te whare i hanga nei ki tērā taha o Berry Street (koia nei te whare Perehi inaianei) ka noho ētahi ki " Wai-kahua," ko ētahi i te Kura tonu.
I ērā wā he nui ngā wahine nā reira i a rātou katoa te tikanga mō te whakamaoa kai. Hei a whakatepe haere, tokorua ngā wahine ki te kuki i te rā kotahi. Haere ai ngā akonga i ngā Ratapu katoa ki te karakia haere tokorua, tokorua i ngā kainga anō e haerea nei inaianei, engari e taea ana a Pouawa me Whangara i aua wā.
I te tau 1895 ka tū te Rev. Hapata Wiremu hei kaumātua mō te Kura tae noa ki te tau 1901. Ko ngā akonga i raro i a ia ko ia ēnei:
Turuturu Ngaki, Reweti Kohere, Ehekiera Manawanui, Iwiora Tamaiparea, Mokai Kereru, Tuahangata Tamihana Pereiha, Wiremu Keretene Poihipi Kohere, Te Ropere Tahuriorangi, Reweti Kerehoma Taukiri, Karira Arama Karaka, Paraone Turei, Makoare Tepana Taurere, Pene Hakiwai, Henare Te Wainohu.
==Te wā i a Te Tiatitana==
I te tau 1902 ka tu ko te Rev. F. W. Chatterton hei kaumatua mō te Kura. He maha tonu ngā tangata i raro i a Hapata, i noho ki raro i a Tiatitana, a i whakapangia i raro i a ia. Ara a:-
Te Ropere, a Makoare, a Kerehoma Taukiri, a Poihipi Kohere, a Te Pereiha, Karira Karaka, Paraone Turei, Pene Hakiwai, Henare W. Te Wainohu, Hori Raiti. Tae noa ki te tau 1918 ko te Tiatitana te kaumātua o te Kura. He Kaumatua ngohengohe, humarika, kai-ngākau ki ngā akonga i raro i a ia. I roto i ēnei tau 16 i noho ai ia i roto o Turanga, i tae te painga o ana mahi me ana whakahaere ki ngā tangata katoa ahakoa rangatira rawakore rānei. Nā konei ka kaingakautia ia e ngā tangata katoa i mōhio ki a ia, me ngā akonga katoa hoki i noho ki ōna waewae. Koia ēnei ko ngā mea i akongia i raro i a ia:
Ko Wi Paraire Rangihuna, Hetekia Heke, Peni Topi, Hoani Paerata, Hoani Wi Kaipo, Matene Keepa Pine Tamahori, [[Mutu Kapa]], Henare Keremeneta, Hemipiri Manaro Tame Katene, Hone Karaka, Keina Poata, Rewi Wikiriwhi, Patihana Kokiri, Manihera Manahi, Paora Temuera, Wiremu Waaka, Tamati Te Kanapu, Ereatara M. Eruini, Henare Paraone, Wiremu Tureia Puha, Tokoroa Poihipi, Metera Aomarere, Makarewete Wharehuia, Waewae Ratapahi, Waata Kopae, Nepia Hotene, Hohaia Taurau, Wi Pere Mataira.
I roto o tēnei rarangi ingoa, he nui ngā mea i hinga i roto i te mate uruta ka huri ake nei. Ko te nuinga o ngā mea i tangohia ko ngā mea e timata hou atu ana ki te mahi. Inahoki a Nepia Hotene rāua ko Waata Kopae, nō te tau 1917 ka whakapangia, nō te tau 1918 ka moe i te moengaroa. A Metera Aomarere nō te tau 1916 ka whakapangia, i mate i te mate uruta i te tau 1918. A Tame Katene i whakapangia i te tau 1911, i hinga anō i te mate uruta i te tau 1918. A Hetekia Heke nō te tau 1919 ka moe i te moengaroa, i mate aitua noaiho, i whakapangia i te tau 1908. He tangata taitamariki katoa ēnei, he tangata papai, kaha ki te whakahaere tikanga, otirā i te timatanga tonu atu o te mahi kua tangohia, ko ētahi kīhai i kite i te hua o ngā purapura i ruia e rātou.
==Ka mutu a Te Rau==
Ko te tikanga ia e mutu ana a Te Rau i te tau 1918. Kua rite ngā mea katoa koia rā hei tau whakamutunga mō te Kura ki konei. Nō konei ka whakatūria te Rev. [[F.W. Chatterton]] hei minita pākehā mō Rotorua, hei kai-whakahaere hoki mō te rohe katoa o te Pei o Pereti ki te taha Māori. Otirā i runga i te piki o te utu o ngā mea katoa kīhai rawa i taea kia oti te [[Kura o Hoani]], [[Tāmaki-makau-rau]], hei tukunga atu mō ngā akonga. Nā reira ka whakaritea me waiho tonu a Te Rau mō ngā tau e rua, kia whai wahi ai ngā kai-hanga o te Kura i Tāmaki-makau-rau ki te whakaoti i ta rātou mahi. Nō konei ka whakaritea ko te Rev. Alfred Nield hei kaumatua mō te Kura. He tangata mātauranga tēnei i puta mai i roto i ngā Kura nunui o [[Ingarani]]. Kua maha rawa ngā tau inaianei ōna ki [[Aotearoa]] nei. He maha ngā tau ko ia te kaumatua o te Kareti o Herewini, Ōtepoti, Waipounamu, he kareti ako i ngā pākehā e haere ana mō ngā mahi minita. I muri mai i tēnei ka tu ia hei Atirikona mō [[Meranīhia]], a koia nei tōna turanga ka haere mai nei ia ki konei.
Nā reira me mutu noa iho ēnei kōrero i konei. Ko te mea nui tēnei ki a tātou kua kite tātou i te tupunga ake o Te Rau i roto i ēnei tau e 36 e tu ana ia i roto i te riu o [[Tūranga]]. Kua kite tātou i ngā hua o Te Raukahikatea kei tēnā wahi horapa noa te motu nei. Kati kei te mu te Hahi i tēnei mu hou i runga i te whakaaro kia piki te āhua o to tātou whakapono. E te Hahi Māori, waiho tēnei hei putake whakaaroaro mau inoi hoki mau. Ehara tēnei i te wā e whakawa ai koe kei te he rānei kei te tika rānei tēnei mu hou. Kua tau te mea, nō reira homai to awhina homai hoki to inoi nō roto i te takere o te ngākau.
[[Category:Karaitianatanga]]
[[Category:Kura Māori]]
[[Category:Mātauranga]]
[[Category:Tai-rāwhiti]]
3ugp30kkmx5yxx82gkv7qydhy63re71
Kīngitanga o Hura
0
3623
168677
164276
2026-08-20T05:40:06Z
Nurg
3615
ed
168677
wikitext
text/x-wiki
{{wikify}}
== Ngā kīngi o Hura ==
[[File:Levant 800.png|thumb|280px|]]
{| border=1 cellpadding="3" cellspacing="0"
|-----
! |
Te kīngi
! |
Tau
! |
Ko ngā tau i kīngi ai ia ki [[Hiruharama (City)|Hiruharama]]
! |
|-----
| Rehopoama || tekau mā whitu ōna tau || 931 - 913 Mua Karaiti (Before Christ)||
|-----
| Apiama || toru ngā tau || 913 - 911 Mua Karaiti ||
|-----
| Aha || whā tekau tahi ngā tau || 911 - 870 Mua Karaiti ||
|-----
| Iehohapata || rua tekau mā rima ngā tau || 870 - 848 Mua Karaiti ||
|-----
| Iorama || waru ngā tau || 848 - 841 Mua Karaiti ||
|-----
| Ahatia || kotahi ōna tau || 841 - 841 Mua Karaiti ||
|-----
| Ataria || ono ngā tau || 841 - 835 Mua Karaiti ||
|-----
| Ioaha || whā tekau ōna tau || 835 - 796 Mua Karaiti ||
|-----
| Amatia || rua tekau mā iwa ngā tau|| 796 - 781 Mua Karaiti ||
|-----
| Ataria (Utia) || rima tekau mā rua ngā tau || 781 - 740 Mua Karaiti ||
|-----
| Iotama || tekau mā ono ngā tau || 740 - 736 Mua Karaiti ||
|-----
| Ahata || tekau mā ono ngā tau || 736 - 716 Mua Karaiti ||
|-----
| Hetekia || rua tekau mā iwa ngā tau || 716 - 687 Mua Karaiti ||
|-----
| Manahi || rima tekau mā rima ngā tau || 687 - 642 Mua Karaiti ||
|-----
| Amono || rua ngā tau || 642 - 640 Mua Karaiti ||
|-----
| Hohia || toru tekau mā tahi ngā tau || 640 - 609 Mua Karaiti ||
|-----
| Iehoahata || toru ngā marama || 609 - 609 Mua Karaiti ||
|-----
| Iehoiakimi || tekau mā tahi ngā tau || 609 - 598 Mua Karaiti ||
|-----
| Iehoiakini || toru ngā marama || 598 - 598 Mua Karaiti ||
|-----
| Terekia || tekau mā tahi ngā tau || 598 - 587 Mua Karaiti ||
|}
</div>
== Tirohia hoki ==
* [[Kīngitanga o Iharaira]]
{{Maramara}}
[[Category:Paipera]]
[[Category:Iharaira]]
[[Category:Karaitianatanga]]
hdf0nu7dzz6340dwxg1c87l9c4ioscc
Category:Mātauranga
14
3642
168707
145603
2026-08-20T06:41:12Z
Nurg
3615
Category:Mōhio
168707
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Education}}
[[Category:Hapori whānui]]
[[Category:Mōhio]]
lmnq1v47cv602ymmqsi34cbu0ra8kuc
Mātāpunenga
0
3693
168676
168411
2026-08-20T05:27:26Z
Nurg
3615
hono
168676
wikitext
text/x-wiki
[[File:Brockhaus Lexikon.jpg|thumb]]
He '''mātāpunenga''' he pukapuka kohikohinga mātauranga. Ko ētahi o ngā mātāpunenga rongonui ko te Encyclopedia Brittanica, ko te Encyclopedia Americana. Ko 'mātāpunenga' he kupu nā te [[Taura Whiri i te Reo Māori]] nō tō rātou papakupu kupu hou, nō [[Te Matatiki]]. I ēnei wā, ka taea te kohikohi mātauranga ki runga ki te ipurangi, ki tētahi paetukutuku pēnei i te [[Wikipedia]] Māori nei.
==Ingoa atu==
*Papa mātauranga whānui<ref>Te Whare Hiko Rongo Kōrerotanga Modern Usage Māori Dictionary</ref>
*Pukapuka taki mātauranga<ref>Ngata dictionary, Te Whare Hiko Rongo Kōrerotanga Modern Usage Māori Dictionary</ref>
==Kupu tautoko==
<references/>
==Tohutoro==
*Māori Language Commission, Te Taura Whiri i te Reo Māori, ''Te Matataki: Contemporary Māori Words''. Oxford University Press: Auckland, 1996.
[[Category:Mōhio]]
{{Maramara}}
lsy3563sz4av6th20731w13i9ufblbt
168722
168676
2026-08-20T08:21:20Z
~2026-44623-57
23561
/* Ingoa atu */
168722
wikitext
text/x-wiki
[[File:Brockhaus Lexikon.jpg|thumb]]
He '''mātāpunenga''' he pukapuka kohikohinga mātauranga. Ko ētahi o ngā mātāpunenga rongonui ko te Encyclopedia Brittanica, ko te Encyclopedia Americana. Ko 'mātāpunenga' he kupu nā te [[Taura Whiri i te Reo Māori]] nō tō rātou papakupu kupu hou, nō [[Te Matatiki]]. I ēnei wā, ka taea te kohikohi mātauranga ki runga ki te ipurangi, ki tētahi paetukutuku pēnei i te [[Wikipedia]] Māori nei.
==Ingoa atu==
*Papa mātauranga whānui<ref>Te Whare Hiko Rongo Kōrerotanga Modern Usage Māori Dictionary</ref>
*Pukapuka taki mātauranga<ref>Ngata dictionary, Te Whare Hiko Rongo Kōrerotanga Modern Usage Māori Dictionary</ref>
[[Denise Biellmann]] muss SCHEISSEN jetzt!
==Kupu tautoko==
<references/>
==Tohutoro==
*Māori Language Commission, Te Taura Whiri i te Reo Māori, ''Te Matataki: Contemporary Māori Words''. Oxford University Press: Auckland, 1996.
[[Category:Mōhio]]
{{Maramara}}
a0xh6tmsvrors4077ll10hafvjnnrky
168723
168722
2026-08-20T08:26:28Z
Der-Wir-Ing
22451
Undid edits by [[Special:Contribs/~2026-44623-57|~2026-44623-57]] ([[User talk:~2026-44623-57|talk]]) to last version by Nurg: reverting vandalism
168723
wikitext
text/x-wiki
[[File:Brockhaus Lexikon.jpg|thumb]]
He '''mātāpunenga''' he pukapuka kohikohinga mātauranga. Ko ētahi o ngā mātāpunenga rongonui ko te Encyclopedia Brittanica, ko te Encyclopedia Americana. Ko 'mātāpunenga' he kupu nā te [[Taura Whiri i te Reo Māori]] nō tō rātou papakupu kupu hou, nō [[Te Matatiki]]. I ēnei wā, ka taea te kohikohi mātauranga ki runga ki te ipurangi, ki tētahi paetukutuku pēnei i te [[Wikipedia]] Māori nei.
==Ingoa atu==
*Papa mātauranga whānui<ref>Te Whare Hiko Rongo Kōrerotanga Modern Usage Māori Dictionary</ref>
*Pukapuka taki mātauranga<ref>Ngata dictionary, Te Whare Hiko Rongo Kōrerotanga Modern Usage Māori Dictionary</ref>
==Kupu tautoko==
<references/>
==Tohutoro==
*Māori Language Commission, Te Taura Whiri i te Reo Māori, ''Te Matataki: Contemporary Māori Words''. Oxford University Press: Auckland, 1996.
[[Category:Mōhio]]
{{Maramara}}
lsy3563sz4av6th20731w13i9ufblbt
Hoani Nahe
0
3731
168739
168324
2026-08-20T09:51:03Z
Nurg
3615
nga hono
168739
wikitext
text/x-wiki
[[Image:HoaniNahe1877.jpg|right|thumb|200px|Ko Hoani Nahe i te 1877, he mema o te kāwanatanga o [[Hōri Kerei]]]]<div align="justify">
Ko '''Hoani Nahe''' (1834?-1894) he pūkorero, he kaitōrangapū nō roto o ngā tātai rangatira o [[Hauraki]]. E taea ana e ia te whakaheke i a ia anō i ngā tama tokorima o Marutūāhu.
Nō te wā tonu i whānau mai ia, ka whakatū te teihana o ngā mihinare ki [[Pārāwai]]. Ko ngā tāngata i whai wāhi ki te ako i a ia i a ia e tamariki ana, ko [[Te Pirihi]] (James Preece), te mihinare, me [[Wiremu Turipona]], tētahi o ngā minita Māori. I haere hoki a Hoani ki te kura a W.C. Dudley, he minita anō. Nō te 1852 ko tana haerenga ki te Kāreti o Hoani Te Kaikauwhau i [[Tāmaki-makau-rau]]. Nā te taumaha pea o ngā tikanga ako, ka oma. Engari ka tīkina e Pihopa Herewini i runga i tana kaha hiahia kia noho a Hoani hei pononga mā te Hāhi. Ahakoa tana kaha ki te mahi, ka noho tonu a Hoani hei reimana.
I ngā tau mai i 1850, ka tīmata tana mahi kohikohi i ngā kōrero tuku iho me ngā whakapapa o Hauraki. He nui ōna tuhinga i tāia ki ngā pukapuka a te Pākehā, pērā i te ''Journal of the Polynesian Society'' me ngā pukapuka a Hoani Waiti. Engari, kāhore i pai ki a Nahe ngā mahi whakarerekē a Waiti i āna kōrero, me te whakauruuru i ngā kōrero a ētahi kē ki āna; ka puta ana amuamu ki a Te Mete (S. Percy Smith) i āna reta.
I te tau 1876, ka tū a Hoani hei Mema [[Pāremata]] mō Te Hauāuru. Kua whai wāhi a Hoani i roto i rūnanga o te kāwanatanga o [[Hōri Kerei]]. I a ia i te Whare Pāremata, he tapatahi ia ki te tautoko i ngā kaupapa a te Māori, engari i tōmuri āna mahi nā tana kore e āta mōhio ki te reo Pākehā, engari he mate tērā i pā ki te nuinga o ngā mema Māori. Nō te 1879, ka heke iho a Hoani i tana tūranga mema mō Te Hauāuru, ka noho ki Hōterene, ā, nō muri iho, ki Pārāwai.
Nō te hūnga o [[Tarawera]] maunga i te 10 o ngā rā o Pipiri, 1886, ka mitikia te whenua e ngā āheihei o te rangi, ka ngaro kau atu te oranga o Ngāti Tūhourangi. Kāhore kau he kai mā te iwi, mā ō rātou kararehe, ā, ka kino te noho o te iwi. Ka rere rātou ki Whakarewarewa, ki Ōhinemutu. Nā Hoani Nahe rāua ko [[Wīrope Hōterene Taipari]] i tuku whenua ki a rātou, ngaki kai ai ki reira. Kei Tairua aua whenua.
Ka mate a Hoani i te tau 1894 i a ia e noho ana ki Pārāwai, ki te whare o Wīrope Hōterene Taipari.
</div>
==Herenga whakapapa==
* Ngāti Maru
* Ngāti Tamaterā
* Ngāti Whanaunga
* Ngāti Hauāuru
* Ngāti Te Aute
* Ngāti Kotinga
==Tirohia hoki==
*[[Hotunui]]
*[[Marutūāhu]]
==Tohutoro==
*A. Ballara, 'Nahe, Hoani', ''Ngā Tāngata Taumata Rau 1870-1900''. Wellington: Te Tari Taiwhenua, Bridget Williams Books, 1994:58-61. [https://teara.govt.nz/mi/biographies/2n1/nahe-hoani URL: DNZB]
* Biography: Mita Taupopoki. ''The Story of Tarawera, The Landscape Renovator'' URL:[https://web.archive.org/web/20070310150523/http://www.anheizen.com/biographies/index.php?content=mita.php www.anheizen.com/biographies/index.php?content=mita.php]. Accessed 24.05.2006.
{{Kaihautū}}
[[Category:Pūkōrero]]
[[Category:Kaitōrangapū]]
[[Category:Hauraki]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
78qcr0c2mea30gt1szy1w7o9t1taq40
168751
168739
2026-08-20T10:26:34Z
Nurg
3615
Category:Mema Pāremata
168751
wikitext
text/x-wiki
[[Image:HoaniNahe1877.jpg|right|thumb|200px|Ko Hoani Nahe i te 1877, he mema o te kāwanatanga o [[Hōri Kerei]]]]<div align="justify">
Ko '''Hoani Nahe''' (1834?-1894) he pūkorero, he kaitōrangapū nō roto o ngā tātai rangatira o [[Hauraki]]. E taea ana e ia te whakaheke i a ia anō i ngā tama tokorima o Marutūāhu.
Nō te wā tonu i whānau mai ia, ka whakatū te teihana o ngā mihinare ki [[Pārāwai]]. Ko ngā tāngata i whai wāhi ki te ako i a ia i a ia e tamariki ana, ko [[Te Pirihi]] (James Preece), te mihinare, me [[Wiremu Turipona]], tētahi o ngā minita Māori. I haere hoki a Hoani ki te kura a W.C. Dudley, he minita anō. Nō te 1852 ko tana haerenga ki te Kāreti o Hoani Te Kaikauwhau i [[Tāmaki-makau-rau]]. Nā te taumaha pea o ngā tikanga ako, ka oma. Engari ka tīkina e Pihopa Herewini i runga i tana kaha hiahia kia noho a Hoani hei pononga mā te Hāhi. Ahakoa tana kaha ki te mahi, ka noho tonu a Hoani hei reimana.
I ngā tau mai i 1850, ka tīmata tana mahi kohikohi i ngā kōrero tuku iho me ngā whakapapa o Hauraki. He nui ōna tuhinga i tāia ki ngā pukapuka a te Pākehā, pērā i te ''Journal of the Polynesian Society'' me ngā pukapuka a Hoani Waiti. Engari, kāhore i pai ki a Nahe ngā mahi whakarerekē a Waiti i āna kōrero, me te whakauruuru i ngā kōrero a ētahi kē ki āna; ka puta ana amuamu ki a Te Mete (S. Percy Smith) i āna reta.
I te tau 1876, ka tū a Hoani hei Mema [[Pāremata]] mō Te Hauāuru. Kua whai wāhi a Hoani i roto i rūnanga o te kāwanatanga o [[Hōri Kerei]]. I a ia i te Whare Pāremata, he tapatahi ia ki te tautoko i ngā kaupapa a te Māori, engari i tōmuri āna mahi nā tana kore e āta mōhio ki te reo Pākehā, engari he mate tērā i pā ki te nuinga o ngā mema Māori. Nō te 1879, ka heke iho a Hoani i tana tūranga mema mō Te Hauāuru, ka noho ki Hōterene, ā, nō muri iho, ki Pārāwai.
Nō te hūnga o [[Tarawera]] maunga i te 10 o ngā rā o Pipiri, 1886, ka mitikia te whenua e ngā āheihei o te rangi, ka ngaro kau atu te oranga o Ngāti Tūhourangi. Kāhore kau he kai mā te iwi, mā ō rātou kararehe, ā, ka kino te noho o te iwi. Ka rere rātou ki Whakarewarewa, ki Ōhinemutu. Nā Hoani Nahe rāua ko [[Wīrope Hōterene Taipari]] i tuku whenua ki a rātou, ngaki kai ai ki reira. Kei Tairua aua whenua.
Ka mate a Hoani i te tau 1894 i a ia e noho ana ki Pārāwai, ki te whare o Wīrope Hōterene Taipari.
</div>
==Herenga whakapapa==
* Ngāti Maru
* Ngāti Tamaterā
* Ngāti Whanaunga
* Ngāti Hauāuru
* Ngāti Te Aute
* Ngāti Kotinga
==Tirohia hoki==
*[[Hotunui]]
*[[Marutūāhu]]
==Tohutoro==
*A. Ballara, 'Nahe, Hoani', ''Ngā Tāngata Taumata Rau 1870-1900''. Wellington: Te Tari Taiwhenua, Bridget Williams Books, 1994:58-61. [https://teara.govt.nz/mi/biographies/2n1/nahe-hoani URL: DNZB]
* Biography: Mita Taupopoki. ''The Story of Tarawera, The Landscape Renovator'' URL:[https://web.archive.org/web/20070310150523/http://www.anheizen.com/biographies/index.php?content=mita.php www.anheizen.com/biographies/index.php?content=mita.php]. Accessed 24.05.2006.
{{Kaihautū}}
[[Category:Pūkōrero]]
[[Category:Mema Pāremata]]
[[Category:Hauraki]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
0abyicy7ilysiyanmhw9dvi4otenfn1
Rakaia
0
3798
168724
159592
2026-08-20T08:45:36Z
Nurg
3615
Category:Waitaha
168724
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Rakaia''' he awa ki [[Waitaha]], ki [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]]. E noho ana te tāone e kīa nei ko Rakaia ki te taha tonga o te awa.
{{Maramara}}
[[Category:Awa]]
[[Category:Waitaha]]
nmbpl5didxcjks10sgax3wozorrhvuh
Category:Awa
14
3806
168736
18276
2026-08-20T09:30:55Z
Nurg
3615
[[Awa]]
168736
wikitext
text/x-wiki
[[Awa]]
[[category:Mātai matawhenua]]
ddc58v7js3ur8gzedxbnu34u44v5xab
Template:Wikify
10
3966
168608
19440
2026-08-20T01:36:35Z
Nurg
3615
typo
168608
wikitext
text/x-wiki
<div class="messagebox cleanup metadata">
Kāhore anō kia tae te tuhipānui nei ki te whakatakotoranga pai. Tēnā whakapaingia kia taurite ai ki ngā [[Wikipedia:Tikanga Wikipedia|tikanga o te Wikipedia]]. Tirohia hoki tēnei o ngā whārangi o te Wikipedia reo Ingarihi: [[:en:Wikipedia:Guide to layout|Guide to layout]].</div><includeonly>[[Category:Whakatakotoranga hē]]</includeonly>
sv8nlfi7rsvbff5ku4tr7pdwr0bmydz
Category:Māori
14
3995
168610
143126
2026-08-20T01:37:57Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Maori
168610
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Maori language}}
{{DEFAULTSORT:Maori}}
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Porinīhia]]
6qjtei9egakhv1vdh9y3r4dzk5ymkc6
168770
168610
2026-08-20T11:32:25Z
Nurg
3615
copy desc from [[Māori]]
168770
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Maori language}}
Ko ngā '''Māori''' te [[tangata whenua]] o [[Aotearoa]].
{{DEFAULTSORT:Maori}}
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Porinīhia]]
q5j0z6uafs5bucs5bd1sjposrary0ov
168771
168770
2026-08-20T11:36:01Z
Nurg
3615
+Category:Tāngata o Aotearoa
168771
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Maori language}}
Ko ngā '''Māori''' te [[tangata whenua]] o [[Aotearoa]].
{{DEFAULTSORT:Maori}}
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Porinīhia]]
[[Category:Tāngata o Aotearoa]]
1kgokrjscdbsftfm4tlujd8p2jjayre
Mihiwaka
0
4045
168758
159594
2026-08-20T10:41:34Z
Nurg
3615
cats
168758
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Mihiwaka''' he maunga e tū ana ki te taha o te tāone o [[Ōtepoti]]. Ki ētahi , ko Mihiwaka te ingoa tūturu o te paeroa kē, ā, ko te ingoa o te maunga ko Kapukataumahaka. Ki te nuinga, ko Mihiwaka te ingoa i tapaina ai ki tētahi puke mā runga i te huarahi mai i Kōpūtai ki Waitete.
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
[[Category:Ōtākou]]
{{Maramara}}
5uuaeji3u2cboin57n4jhd3x1089xrt
Aotearoa Tuatahi
0
4094
168742
168371
2026-08-20T09:53:35Z
Nurg
3615
space
168742
wikitext
text/x-wiki
{| class="toccolours" style="float: right; margin: 0 0 .5em .5em; width: 25em; font-size: 90%;" cellspacing="5"
|-
| colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" |
|-
! colspan="2" style="text-align: center; font-size: larger;" | '''Aotearoa Tuatahi'''
|-
| colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" |
|-
| colspan="2" style="padding: 1em 0; text-align: center;" | [[File:New Zealand First logo.png|150px]]
|-
| colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" |
|- style="vertical-align: top; text-align: left;"
| '''Kaihautū'''
| Winitana Pita
|- style="vertical-align: top; text-align: left;"
| '''Whakaūranga'''
| 1993
|- style="vertical-align: top; text-align: left;"
|'''Tari matua'''
| Te Whanga-nui-a-Tara
|-
| colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" |
|- style="vertical-align: top; text-align: left;"
|'''Paetukutuku'''
| [https://web.archive.org/web/20080914051107/http://www.nzfirst.org.nz/ Aotearoa Tuatahi]
|}
Ko '''Aotearoa Tuatahi''' he rōpū tōrangapū no [[Aotearoa]]. Ka mōhiotia whānuitia āna mahi whakahē i ngā ture manene, i te [[Tiriti o Waitangi]] hoki. Nā [[Winitana Pita]] te rōpū i whakaū i te 1993, ko ia tonu te kaihautū o nāianei. E ai ki ētahi, ki te kore a Winitana, ka ngaro haere a Aotearoa Tuatahi.
== Kaupapa ==
I te pōtitanga o 2002, e toru ngā kaupapa matua o Aotearoa Tuatahi:
# he whakaheke i ngā manene e tae mai ana, mēnā ehara aua manene nō Ūropi
# he ārai i te taihara, he whakaroa i ngā whiu
# he whakaheke i ngā moni e utua ai mō ngā mahi e pā ana ki te Tiriti o Waitangi.
== Tīmatanga ==
Ka puta a Aotearoa Tuatahi hei rōpū tōrangapū i te 1993, i mua i te pōtitanga o taua tau. Ko Winitana Pita te mema Pāremata mō Tauranga, ā, he minita mō ngā Māori o mua/ I whakarerea a ia te rōpū Nahinara, he tautohetohe nōna ki ngā kaihautū o Nahinara. Ka wikitoria a Winitana i te pōtitanga, ka mau ki tana turu mō Tauranga.
I taua pōtitanga tonu, ka wikitoria a [[Tau Henare]] i te turu mō Te Tai-tokerau, te tuarua o ngā turu o Aotearoa Tuatahi. Nō te pōtitanga o 1996, ka whiwhi a Aotearoa i te 13% o ngā pōti, ā, kia 17 ō rātou turu. E rima ngā mema Māori o Aotearoa Tuatahi — Henare (te kaihautū tuarua o te rōpū), rātou ko [[Tukuroirangi Morgan]], ko [[Rana Waitai]], ko [[Tu Wyllie]] ko [[Tuariki John Delamere]] — arā ngā "Tight Five".
I te pōtitanga o 2005, ka āhua hinga a Aotearoa Tuatahi. Ka whiwhi rātou i te 5.72% o ngā pōti, kia toru noa iho ngā turu. Ka hinga hoki a Winitana i Tauranga, ka wikitoria a Bob Clarkson o Nahinara kē. Ka haere kē a Winitana ki te Pāremata hei mema o te rārangi. Nō te 2005, ko ēnei ngā mema Pāremata o Aotearoa Tuatahi:
# Winitana Pita
# Peter Brown
# Brian Donnelly
# Ron Mark
# Doug Woolerton
# Barbara Stewart
# Pita Paraone
Nā Aotearoa Tuatahi rāua ko Reipa i whakatauria tētahi kirimana whakahaere kāwanatanga, me te aha, ka tū a Winitana hei Minita mō te Manatū Aorere.
== Ngā tari i mau ai ==
* Kaihautū i te Pāremata:
** Winitana Pita, 1993–
* Kaihautū tuarua i te Pāremata:
** Tau Henare, 1993–1998
** Peter Brown, 1998–2009
** Tracey Martin, 2011–2015
** Ron Mark, 2015–2018
** Fletcher Tabuteau, 2018–
* Kaihautū rōpū:
** Doug Woolerton, 1993–2005
** Dail Jones, 2005–
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20080914051107/http://www.nzfirst.org.nz/ Aotearoa Tuatahi] (reo Pākehā)
[[Category:Rōpū tōrangapū]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
o6aedcpv4tyl2qet6u5wjqezmh3etmf
Category:Īrāna
14
4194
168631
148487
2026-08-20T04:10:34Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
168631
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Iran}}
{{DEFAULTSORT:Irana}}
[[Category:Āhia]]
[[Category:Whenua]]
aovrdem83bfgqxfgogdf0nbuyd900lj
Category:Reo Māori
14
4215
168685
142915
2026-08-20T06:07:38Z
Nurg
3615
[[Category:Reo
168685
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Maori language}}
[[Category:Reo|*]]
[[Category:Reo Porinīhia]]
[[Category:Aotearoa]]
b1a617y4ctje26d1fniz0rgw64d3gxm
Category:Hāhi
14
4244
168678
145396
2026-08-20T05:51:13Z
Nurg
3615
Category:Karaitianatanga - I'm assuming Hāhi here refers to Christian denominations & churches
168678
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Churches}}
[[Category:Karaitianatanga]]
[[ln:Catégorie:Ndáko ya Nzámbe]]
fdbotwp4nmftap2fiqrrvcp5qzrjkn3
Category:Pūtaiao
14
4258
168684
147137
2026-08-20T06:03:13Z
Nurg
3615
Category:Mōhio
168684
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Science}}
[[Category:Mōhio]]
[[fiu-vro:Katõgooria:Tiidüseq]]
43t416pbw8mfabecixcilpd9o7v78oi
Category:Tikanga Māori
14
4278
168772
142917
2026-08-20T11:38:15Z
Nurg
3615
+Category:Ao Māori
168772
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Ao Māori]]
[[Category:Tikanga]]
guouhalg3a0eucg4cwy1w1rrvva3r9m
Category:Tikanga
14
4303
168769
17422
2026-08-20T11:24:05Z
Nurg
3615
+Category:Hapori whānui
168769
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Hapori whānui]]
[[Category:Mōhio]]
c7nohalqjskesd5b8p515dlc87vzymr
Category:Tai-rāwhiti
14
4304
168669
17929
2026-08-20T04:49:25Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168669
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
rtohwjflyif8c3mwto4ldp8cvy3aeb7
Category:Tai-tokerau
14
4309
168638
17930
2026-08-20T04:26:49Z
Nurg
3615
+[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168638
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
rtohwjflyif8c3mwto4ldp8cvy3aeb7
Category:Tāone o Aotearoa
14
4311
168615
149706
2026-08-20T01:41:37Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Taone o Aotearoa
168615
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Cities in New Zealand}}
{{DEFAULTSORT:Taone o Aotearoa}}
[[Category:Nohanga o Aotearoa|*]]
[[Category:Tāone|Taone o Aotearoa]]
[[Category:Aotearoa]]
[[be-x-old:Катэгорыя:Гарады Новай Зэляндыі]]
[[en:Category:Main urban areas in New Zealand]]
[[fa:رده:شهرهای نیوزیلند]]
[[nl:Categorie:Stad in Nieuw-Zeeland]]
[[ru:Категория:Города Новой Зеландии]]
[[tr:Kategori:Yeni Zelanda'daki şehirler]]
lkb4ytre02d68qo8fc1r5snvxcvgih1
Category:Taranaki
14
4322
168664
17931
2026-08-20T04:47:39Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168664
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
rtohwjflyif8c3mwto4ldp8cvy3aeb7
Category:Murihiku
14
4334
168662
17942
2026-08-20T04:45:39Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168662
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
[[Category:Wai-pounamu]]
qbtbh9qxdfo079acyik4auc3ey823zy
Category:Moana-a-Toi
14
4352
168666
17962
2026-08-20T04:48:25Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168666
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
rtohwjflyif8c3mwto4ldp8cvy3aeb7
Whakaheke ngaru
0
4479
168740
165940
2026-08-20T09:52:19Z
Nurg
3615
/* Tohutoro */ -maramara
168740
wikitext
text/x-wiki
[[File:Piha6.jpg|right|260px|thumb|Te whakaheke ngaru kei Pīhā, Aotearoa]]
Ko te '''whakaheke ngaru''' he tākaro tino tawhito o Te [[Moana-nui-a-Kiwa]]. Kua hipa pea te 4000 tau i tīmata ai ngā tāngata o [[Ao-o-Kiwa|Porinīhia]] ki te whakaheke [[ngaru]] i runga papa rākau.
== Ki Hawai'i ==
I te taenga o ngā tūpuna ki [[Hawai'i]], (400 AD), i hangaia ngā papa kia roa ake. I tino ngākaunui rātou ki tēnei tākaro, tāne mai, wāhine mai, tamariki mai, rangatira mai. I mīharo rawa atu ngā Pākehā tae tuatahi atu ki Hawai'i i tō rātou kitenga i te hanga nei e whakahaere pērā ana. Tae noa ki ngā tau whakatuwhera o te rautau tekau mā iwa, ruarua noa iho te hunga o Hawai'i i te mahi tonu. Engari ka mau aua ruarua i ki ērā o ngā mahi a ō rātou tūpuna.
== Ki Aotearoa nei ==
[[File:Two surfers.jpg|right|260px|thumb|He ngākaunui ngā kaiwhakaheke ngaru]]Ahakoa ko ngā Hawai'i ngā tino tohunga ki ēnei mahi, he tākaro i whakahaerea e ngā iwi katoa o Te Moana-nui-a-Kiwa. I [[Aotearoa]] nei, i whakaheke ngaru ngā tūpuna o te Māori; ko tō rātou tikanga takahi ngaru he [[waka]], he [[kōpapa]], he pōhā, tae noa atu ki ō rātou ake tinana noa iho. I riri ngā mihinare i tō rātou taenga tuatahi mai ki Aotearoa, he whakaaro tō rātou he hara te mahi a ngā Māori ki te whakaheke ngaru he iti noa iho nga kākahu. Koia rā i ngaro haere ērā mahi.
I te tau 1907 nā George Freeth te tākaro nei i mau ki [[Karapōnia]]. I te 1911 nā Duke Kahanamoku, nā te toa o te ao i ngā Taumāhekeheke o te Ao ki te kauhoe, i whakaatu tēnei mahi i reira. I whakaaturia e ia tēnei mahi ki [[Ahitereiria]] i te tau 1914, ki Aotearoa i te tau 1915.
Kāore i roa, ka puta ngā kaiwhakahaere whakaheke ngaru ki ngā takutai moana o Aotearoa. Tae noa ki ngā tau 1950 i tae mai te tokorua nō Karipōnia, a Rick Stoner rāua ko Bing Copeland kimi ngaru nunui ai. Kātahi anō ka kitea i i te one i [[Pīhā]] ā rāua kōpapa 'Malibu'; nā ēnei momo kōpapa i taea ai te hunga whakaheke ngaru te hōkai ngaru. Nō muri mai, i tino mahia te mahi whakaheke i konei.
I ngā tau tīmatanga o ngā tau 1960 e 300 ngā kaiwhakaheke ngaru i Niu Tīreni. Ināianei, tata ana ki te 240,000. E ai ki ngā tatauranga a te Kōmihana ā Hillary, he nui kē atu te hunga whakaheke ngaru i te hunga purei whutupōro, 75,000 te nui atu i ngā mea purei whutupōro.
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20070927005411/http://tpo.tepapa.govt.nz/ViewTopicExhibitDetail.asp?TopicFileID=MINZ_t7&Language=Maori Tai awatea: te mahi whakahere ngaru]
== Tohutoro ==
* Finney, Ben and James Houston (1996). ''Surfing - A History of the Ancient Hawaiian Sport''. San Francisco: Pomegranate Artbooks
* Pearson, Kent (1979). ''Surfing Subcultures of Australia & New Zealand''. University of Queensland Press
* Williamson, Luke (2000). ''Gone Surfing - The Golden Years of Surfing in New Zealand, 1950-1970''. Tāmaki-makau-rau: Penguin Books
[[Category:Tākaro]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
r1aiq6lal6t69omh5btj7sny0hksvo3
Ōtākou
0
4486
168651
159560
2026-08-20T04:33:03Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ [[Category:Rohe o Aotearoa]]
168651
wikitext
text/x-wiki
[[File:miOtakou.png|thumb|right|300px|Ko Ōtākou]]Ko '''Ōtākou''' he takiwā ki te tonga o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 225,186 te taupori o Ōtākou. Mai i te kautenui o te 2013, e 22,716 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tāone ==
* Ko [[Ōtepoti]] te tāone nui o reira.
* [[Aramoana]]
* [[Areketānara]]
* [[Balclutha]]
* [[Cromwell]]
* [[Kaitangata]]
* [[Karitane]]
* [[Moeraki]]
* [[Mōmōna]]
* [[Mosgiel]]
* [[Ōmarama]]
* [[Ōwaka]]
* [[Palmerston]]
* [[Pounawea]]
* [[Pūrākaunui]]
* [[Queenstown]]
* [[Ranfurly]]
* [[Roxburgh]]
* [[Te Oha-a-Maru]]
* [[Waitati]]
== Kūrae ==
* [[Taiaroa]]
== Maunga ==
* [[Tititea]]
== Awa ==
* [[Kakanui]]
* [[Kawarau]]
* [[Manuherikia]]
* [[Matau]]
* [[Pomahaka]]
* [[Taieri]]
* [[Waikouaiti]]
* [[Waipahi]]
* [[Waipori]]
* [[Waitahuna]]
* [[Waitaki]]
== Roto/moana ==
* [[Hawea]]
* [[Dunstan (Roto)]]
* [[Roxburgh (Roto)]]
* [[Mahinerangi]]
* [[Waihola]]
* [[Wakatipu]]
* [[Wanaka]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
{{Commonscat|Otago Region|Õtãkou}}
* [https://web.archive.org/web/20061205061424/http://orc.govt.nz/Portal.asp Kaunihera o te rohe] (reo Pākehā)
* [[:en:History of Otago|Ngā kōrero o mua mō Ōtākou]] (Wikipedia Pākehā)
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Ōtākou|*]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
iosmzdz47krhfa0wkwrpoo7cr42m16b
168653
168651
2026-08-20T04:34:20Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Otakou
168653
wikitext
text/x-wiki
[[File:miOtakou.png|thumb|right|300px|Ko Ōtākou]]Ko '''Ōtākou''' he takiwā ki te tonga o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 225,186 te taupori o Ōtākou. Mai i te kautenui o te 2013, e 22,716 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tāone ==
* Ko [[Ōtepoti]] te tāone nui o reira.
* [[Aramoana]]
* [[Areketānara]]
* [[Balclutha]]
* [[Cromwell]]
* [[Kaitangata]]
* [[Karitane]]
* [[Moeraki]]
* [[Mōmōna]]
* [[Mosgiel]]
* [[Ōmarama]]
* [[Ōwaka]]
* [[Palmerston]]
* [[Pounawea]]
* [[Pūrākaunui]]
* [[Queenstown]]
* [[Ranfurly]]
* [[Roxburgh]]
* [[Te Oha-a-Maru]]
* [[Waitati]]
== Kūrae ==
* [[Taiaroa]]
== Maunga ==
* [[Tititea]]
== Awa ==
* [[Kakanui]]
* [[Kawarau]]
* [[Manuherikia]]
* [[Matau]]
* [[Pomahaka]]
* [[Taieri]]
* [[Waikouaiti]]
* [[Waipahi]]
* [[Waipori]]
* [[Waitahuna]]
* [[Waitaki]]
== Roto/moana ==
* [[Hawea]]
* [[Dunstan (Roto)]]
* [[Roxburgh (Roto)]]
* [[Mahinerangi]]
* [[Waihola]]
* [[Wakatipu]]
* [[Wanaka]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
{{Commonscat|Otago Region|Õtãkou}}
* [https://web.archive.org/web/20061205061424/http://orc.govt.nz/Portal.asp Kaunihera o te rohe] (reo Pākehā)
* [[:en:History of Otago|Ngā kōrero o mua mō Ōtākou]] (Wikipedia Pākehā)
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
{{DEFAULTSORT:Otakou}}
[[Category:Ōtākou|*]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
m849bn4h45y5c6m0owvam3awvvjvp24
168734
168653
2026-08-20T09:27:21Z
Nurg
3615
cat sort
168734
wikitext
text/x-wiki
[[File:miOtakou.png|thumb|right|300px|Ko Ōtākou]]Ko '''Ōtākou''' he takiwā ki te tonga o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 225,186 te taupori o Ōtākou. Mai i te kautenui o te 2013, e 22,716 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tāone ==
* Ko [[Ōtepoti]] te tāone nui o reira.
* [[Aramoana]]
* [[Areketānara]]
* [[Balclutha]]
* [[Cromwell]]
* [[Kaitangata]]
* [[Karitane]]
* [[Moeraki]]
* [[Mōmōna]]
* [[Mosgiel]]
* [[Ōmarama]]
* [[Ōwaka]]
* [[Palmerston]]
* [[Pounawea]]
* [[Pūrākaunui]]
* [[Queenstown]]
* [[Ranfurly]]
* [[Roxburgh]]
* [[Te Oha-a-Maru]]
* [[Waitati]]
== Kūrae ==
* [[Taiaroa]]
== Maunga ==
* [[Tititea]]
== Awa ==
* [[Kakanui]]
* [[Kawarau]]
* [[Manuherikia]]
* [[Matau]]
* [[Pomahaka]]
* [[Taieri]]
* [[Waikouaiti]]
* [[Waipahi]]
* [[Waipori]]
* [[Waitahuna]]
* [[Waitaki]]
== Roto/moana ==
* [[Hawea]]
* [[Dunstan (Roto)]]
* [[Roxburgh (Roto)]]
* [[Mahinerangi]]
* [[Waihola]]
* [[Wakatipu]]
* [[Wanaka]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
{{Commonscat|Otago Region|Õtãkou}}
* [https://web.archive.org/web/20061205061424/http://orc.govt.nz/Portal.asp Kaunihera o te rohe] (reo Pākehā)
* [[:en:History of Otago|Ngā kōrero o mua mō Ōtākou]] (Wikipedia Pākehā)
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
{{DEFAULTSORT:Otakou}}
[[Category:Ōtākou| ]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
b5jq07kv40sucvvdo9w4ee0312pwo66
E Ihowa Atua
0
4491
168719
148612
2026-08-20T07:14:30Z
Nurg
3615
+Category:Waiata
168719
wikitext
text/x-wiki
Ko '''E Ihowa Atua ''' te [[ngaringari a te motu]] o [[Aotearoa]].
== Ko ngā kupu ==
E rima ngā whiti o te waiata nei. Nā Thomas Bracken ngā kupu pākehā i tuhituhi i ngā tau 1870. Nō te tau 1876, ka tū tētahi whakataetae ki te titonga o te rangi; mā te toa e whiwhi i te tekau pauna, me te tekau herengi. Nā John Joseph Woods te rangi; nāna i tuhituhi i te ahiahi i tae mai ai te rongo mō te whakataetae nei. Nō te tau 1848, ka pau te manatārua ki ngā kupu reo Pākehā.
<br clear="all" />
<div style="float:left;margin:0 0 .5em 1em;" class="toccolours">
<center>'''E Ihowa Atua'''</center>
{| cellpadding=1 style="background:transparent;"
|-
|<poem>
E Ihowā Atua
O ngā iwi mātou rā
Āta whakarongona
Me [[aroha]] noa
Kia hua ko te pai
Kia tau tō atawhai
Manaakitia mai
[[Aotearoa]]
Ōna mano tāngata
Kiri whero, kiri mā
[[Iwi]] [[Māori]] [[Pākehā]]
Rūpeke katoa
Nei ka tono ko ngā hē
Māu e whakaahu kē
Kia ora mārire
Aotearoa
Tōna mana kia tū
Tōna kaha kia ū
Tōna rongo hei pakū
Ki te ao katoa
Aua rawa ngā whawhai
Ngā tutū a tata mai
Kia tupu nui ai
Aotearoa
Waiho tona takiwā
Ko te ao mārama
Kia whiti tōna rā
Taiāwhio noa
Ko te hae me te ngangau
Meinga kia kore kau
Waiho i te rongo mau
Aotearoa
Tōna pai me toitū
Tika rawa, pono pū
Tōna noho, tana tū
Iwi nō Ihowā
Kaua mōna whakamā
Kia hau te ingoa
Kia tū hei tauira
Aotearoa
</poem>
|}
</div>
<br clear="all" />
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Waiata]]
j5n1ume35pwyz1gikwki5djfuhtufv0
Category:Ōtākou
14
4589
168663
21685
2026-08-20T04:46:39Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168663
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Otakou}}
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
[[Category:Wai-pounamu]]
bymz0wvtgs2o3rg0824js257x933790
Te Moana-a-Toi
0
4601
168641
159577
2026-08-20T04:29:08Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ +[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168641
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Position of Bay of Plenty.png|right|thumb|300px|Ko Te Moana-a-Toi]]
Ko te '''Moana-a-Toi''' he takiwā, he moana o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te roanga o te ingoa ko te Moana-a-Toi-te-huitahi.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 308,499 te taupori o Te Moana-a-Toi. Mai i te kautenui o te 2013, e 40,758 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tāone nunui ==
* [[Tauranga-moana]] 155,200 (2021)
* [[Rotorua]] 58,400
* [[Whakatāne]] 16,700
* [[Te Puke]] 9,780
* [[Kawerau]] 7,670
* [[Katikati]] 5,460
* [[Ōpōtiki]] 5,240
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
*{{Commonscat-inline|Bay of Plenty Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Moana-a-Toi]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
qj96ld5cyjyxadgb9pl95hy0abd6ibc
168714
168641
2026-08-20T06:55:20Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -Category:Aotearoa
168714
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Position of Bay of Plenty.png|right|thumb|300px|Ko Te Moana-a-Toi]]
Ko te '''Moana-a-Toi''' he takiwā, he moana o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te roanga o te ingoa ko te Moana-a-Toi-te-huitahi.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 308,499 te taupori o Te Moana-a-Toi. Mai i te kautenui o te 2013, e 40,758 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tāone nunui ==
* [[Tauranga-moana]] 155,200 (2021)
* [[Rotorua]] 58,400
* [[Whakatāne]] 16,700
* [[Te Puke]] 9,780
* [[Kawerau]] 7,670
* [[Katikati]] 5,460
* [[Ōpōtiki]] 5,240
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
*{{Commonscat-inline|Bay of Plenty Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Moana-a-Toi]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
i0gou40i919e0qqt2kojk43dmpfdnv4
Tāmaki-makau-rau (takiwā)
0
4603
168654
159545
2026-08-20T04:35:59Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168654
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiTamakiMakauRau.png|right|thumb|300px|''Takiwā o Tāmaki-makau-rau'']]
Ko te '''takiwā o Tāmaki-makau-rau''' kei [[Te Ika-a-Māui]], i [[Aotearoa]]. Kei waenganui te tāone o [[Tāmaki-makau-rau]] i te takiwā. Koia te tāone nui o Aotearoa.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 1,571,718 te taupori o Tāmaki-makau-rau. Mai i te kautenui o te 2013, e 156,168 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
{{Commonscat-inline|Auckland Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Tāmaki-makau-rau]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
sjasnv49o5xoa17f2l58zyftd9hxnyj
168658
168654
2026-08-20T04:42:04Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Tamaki-makau-rau takiwa
168658
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiTamakiMakauRau.png|right|thumb|300px|''Takiwā o Tāmaki-makau-rau'']]
Ko te '''takiwā o Tāmaki-makau-rau''' kei [[Te Ika-a-Māui]], i [[Aotearoa]]. Kei waenganui te tāone o [[Tāmaki-makau-rau]] i te takiwā. Koia te tāone nui o Aotearoa.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 1,571,718 te taupori o Tāmaki-makau-rau. Mai i te kautenui o te 2013, e 156,168 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
{{Commonscat-inline|Auckland Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
{{DEFAULTSORT:Tamaki-makau-rau takiwa}}
[[Category:Tāmaki-makau-rau]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
529drl2mfipznbynspx28cedd1r2eke
Tai-tokerau
0
4605
168637
160203
2026-08-20T04:25:59Z
Nurg
3615
cat sort
168637
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiTeTaiTokerau.png|right|thumb|300px|Ko te Tai-tokerau]]
[[File:Kauri Te Matua Ngahere.jpg|300px|right|thumb|Ko te Matua Ngahere, tētahi o ngā taonga rongonui o te Tai-Tokerau]]
Ko te '''Tai Tokerau''' he takiwā kei te raki o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te Tai Tokerau te rohe whakateraki o ngā rohe 16 o ngā rohe kāwanatanga ā-kāinga o Aotearoa. Nā te pai o te ahuarangi kua huaina te rohe te Raki Hōtoke Kore. Ko te tāone nui rawa ko [[Whangārei-terenga-paraoa|Whangārei]], ā, ko [[Kerikeri]] te tāone tuarua.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 179,076 te taupori o te Tai-tokerau. Mai i te kautenui o te 2013, e 27,387 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Kāwanatanga ==
Nō te tau [[1989]] kua noho Te Kaunihera ā-rohe o te Tai Tokerau hei mana whakahaere mō te rohe whānui. Kei Whangārei te nohoanga a te kaunihera. E toru ngā mana whakahaere i te rohe:
* Te Kaunihera ā-rohe o te Tai Tokerau ki te Raki, kei Kaikohe
* Te Kaunihera ā-rohe o Whangārei, kei Whangārei tonu
* Te Kaunihera ā-rohe o Kaipara, kei Tākiwira
Tae atu ki te tau 1989 i raro te mana o te Tai Tokerau i ētahi atu kaunihera maha. Kei reira ia i te Kāwanatanga o Tāmaki Makaurau nō te 1853 tae atu ki te whakahononga a ngā kāwanatanga ā-kāinga i te tau 1876. Ka huaina te rohe ko [[Tāmaki-makau-rau|Ākarana]] ki te Raki.
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
{{Commonscat-inline|Northland Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Tai-tokerau| ]]
[[Category:Aotearoa]]
71qqe4r9yt6z4ik5s0e4s18s1cd0oyt
168660
168637
2026-08-20T04:44:14Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168660
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiTeTaiTokerau.png|right|thumb|300px|Ko te Tai-tokerau]]
[[File:Kauri Te Matua Ngahere.jpg|300px|right|thumb|Ko te Matua Ngahere, tētahi o ngā taonga rongonui o te Tai-Tokerau]]
Ko te '''Tai Tokerau''' he takiwā kei te raki o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te Tai Tokerau te rohe whakateraki o ngā rohe 16 o ngā rohe kāwanatanga ā-kāinga o Aotearoa. Nā te pai o te ahuarangi kua huaina te rohe te Raki Hōtoke Kore. Ko te tāone nui rawa ko [[Whangārei-terenga-paraoa|Whangārei]], ā, ko [[Kerikeri]] te tāone tuarua.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 179,076 te taupori o te Tai-tokerau. Mai i te kautenui o te 2013, e 27,387 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Kāwanatanga ==
Nō te tau [[1989]] kua noho Te Kaunihera ā-rohe o te Tai Tokerau hei mana whakahaere mō te rohe whānui. Kei Whangārei te nohoanga a te kaunihera. E toru ngā mana whakahaere i te rohe:
* Te Kaunihera ā-rohe o te Tai Tokerau ki te Raki, kei Kaikohe
* Te Kaunihera ā-rohe o Whangārei, kei Whangārei tonu
* Te Kaunihera ā-rohe o Kaipara, kei Tākiwira
Tae atu ki te tau 1989 i raro te mana o te Tai Tokerau i ētahi atu kaunihera maha. Kei reira ia i te Kāwanatanga o Tāmaki Makaurau nō te 1853 tae atu ki te whakahononga a ngā kāwanatanga ā-kāinga i te tau 1876. Ka huaina te rohe ko [[Tāmaki-makau-rau|Ākarana]] ki te Raki.
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
{{Commonscat-inline|Northland Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Tai-tokerau| ]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
l22w8pqzq7x0kj57mcmqsqjmfuz5c6h
168725
168660
2026-08-20T09:05:04Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ +nrc.govt.nz
168725
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiTeTaiTokerau.png|right|thumb|300px|Ko te Tai-tokerau]]
[[File:Kauri Te Matua Ngahere.jpg|300px|right|thumb|Ko te Matua Ngahere, tētahi o ngā taonga rongonui o te Tai-Tokerau]]
Ko te '''Tai Tokerau''' he takiwā kei te raki o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te Tai Tokerau te rohe whakateraki o ngā rohe 16 o ngā rohe kāwanatanga ā-kāinga o Aotearoa. Nā te pai o te ahuarangi kua huaina te rohe te Raki Hōtoke Kore. Ko te tāone nui rawa ko [[Whangārei-terenga-paraoa|Whangārei]], ā, ko [[Kerikeri]] te tāone tuarua.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 179,076 te taupori o te Tai-tokerau. Mai i te kautenui o te 2013, e 27,387 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Kāwanatanga ==
Nō te tau [[1989]] kua noho Te Kaunihera ā-rohe o te Tai Tokerau hei mana whakahaere mō te rohe whānui. Kei Whangārei te nohoanga a te kaunihera. E toru ngā mana whakahaere i te rohe:
* Te Kaunihera ā-rohe o te Tai Tokerau ki te Raki, kei Kaikohe
* Te Kaunihera ā-rohe o Whangārei, kei Whangārei tonu
* Te Kaunihera ā-rohe o Kaipara, kei Tākiwira
Tae atu ki te tau 1989 i raro te mana o te Tai Tokerau i ētahi atu kaunihera maha. Kei reira ia i te Kāwanatanga o Tāmaki Makaurau nō te 1853 tae atu ki te whakahononga a ngā kāwanatanga ā-kāinga i te tau 1876. Ka huaina te rohe ko [[Tāmaki-makau-rau|Ākarana]] ki te Raki.
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
* [https://www.nrc.govt.nz/ Te Kaunihera ā-rohe o Te Taitokerau]
{{Commonscat-inline|Northland Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Tai-tokerau| ]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
bq2z9zfgils0q34590cus2nl8mkxww4
Waitaha
0
4607
168650
159559
2026-08-20T04:32:42Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ [[Category:Rohe o Aotearoa]]
168650
wikitext
text/x-wiki
[[File:miWaitaha.png|right|thumb|300px|Ko Waitaha he takiwā o [[Te Wai-pounamu]]]]
Ko '''Waitaha''' he takiwā o [[Te Wai-pounamu]]. Ko [[Ōtautahi]] te taone nui o taua takiwā.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 599,694 te taupori o Waitaha. Mai i te kautenui o te 2013, e 60,261 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
*{{Commonscat-inline|Canterbury Region}}
*[[:en:History of Canterbury|Ngā kōrero o mua mō Waitaha]] (Wikipedia Pākehā)
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Waitaha]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
80el0q4s365yqz1e5n4c3yhw8en78lm
Manawatū-Whanganui
0
4610
168645
165992
2026-08-20T04:30:33Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ [[Category:Rohe o Aotearoa]]
168645
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiManawatuWhanganui.png|right|thumb|180px|Ko Manawatū-Whanganui]]
Ko '''Manawatū-Whanganui''' he takiwā ki [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko [[Te Papa-i-oea]] te taone nui o taua takiwā.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 238,797 te taupori o Manawatū-Whanganui. Mai i te kautenui o te 2013, e 16,125 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tirohia hoki ==
* {{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand) |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
* {{Commonscat-inline|Manawatu-Whanganui Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Manawatū-Whanganui]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
4w46c2n4jea1yo6pebp3feb3jwsc781
168712
168645
2026-08-20T06:54:26Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -Category:Aotearoa
168712
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiManawatuWhanganui.png|right|thumb|180px|Ko Manawatū-Whanganui]]
Ko '''Manawatū-Whanganui''' he takiwā ki [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko [[Te Papa-i-oea]] te taone nui o taua takiwā.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 238,797 te taupori o Manawatū-Whanganui. Mai i te kautenui o te 2013, e 16,125 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tirohia hoki ==
* {{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand) |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
* {{Commonscat-inline|Manawatu-Whanganui Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Manawatū-Whanganui]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
m1rtw87edktma9n8yzv7bdgcfrogi5i
Te Tai-poutini
0
4618
168649
159557
2026-08-20T04:32:23Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ [[Category:Rohe o Aotearoa]]
168649
wikitext
text/x-wiki
[[File:Position of West Coast.png|right|thumb|300px|Ko Te Tai-poutini]]
Ko '''Te Tai-poutini''' he takiwā o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]]. Ko [[Māwhera]] te taone nui.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 31,575 te taupori o Te Tai-poutini. Mai i te kautenui o te 2013, e 573 te hekenga iho o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
{{Commonscat-inline|West Coast Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Tai-poutini]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
2xvynhvdveca6qld45zaonjerpamgda
168721
168649
2026-08-20T07:16:24Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -Category:Aotearoa
168721
wikitext
text/x-wiki
[[File:Position of West Coast.png|right|thumb|300px|Ko Te Tai-poutini]]
Ko '''Te Tai-poutini''' he takiwā o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]]. Ko [[Māwhera]] te taone nui.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 31,575 te taupori o Te Tai-poutini. Mai i te kautenui o te 2013, e 573 te hekenga iho o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
{{Commonscat-inline|West Coast Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Tai-poutini]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
mjz96xi6hz0mpgyc459yndqj5rjmbu6
Whakatū
0
4620
168647
139742
2026-08-20T04:31:51Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168647
wikitext
text/x-wiki
[[Image:WhakatuNLSN.png|right|thumb|180px|Ko Whakatū]]
Ko '''Whakatū''' he taone o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]].
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Whakatū]]
| 13 | 21 | 81
| 13 | 22 | 74
| 12 | 21 | 98
| 9 | 18 | 104
| 6 | 15 | 124
| 3 | 13 | 89
| 2 | 12 | 100
| 4 | 13 | 107
| 6 | 15 | 89
| 8 | 17 | 99
| 10 | 19 | 100
| 12 | 20 | 88
|float=left
|clear=none
|source=[http://www.weather2travel.com/climate-guides/new-zealand/nelson.php] }}
{{Maramara matawhenua (Tai-o-Aorere)}}
[[Category:Tai-o-Aorere]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
2omqy2sfck4msv8h2gnb3hnivaxpzj5
Te Tai-rāwhiti
0
4622
168642
153090
2026-08-20T04:29:31Z
Nurg
3615
/* Kupu tautoko */ +[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168642
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MiTaiRawhiti.png|thumb|300px|Ko Te Tai-rāwhiti]]
Ko '''Te Tai-rāwhiti''' he takiwā ki [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko [[Tūranga-nui-a-Kiwa]] te tāone nui o te takiwā.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 47,517 te taupori o Te Tai-rāwhiti. Mai i te kautenui o te 2013, e 3,864 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Tai-rāwhiti]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
{{Maramara}}
igrltn8thkueral5mbq4t3qevwc45rs
168708
168642
2026-08-20T06:44:53Z
Nurg
3615
/* Kupu tautoko */ cat sort
168708
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MiTaiRawhiti.png|thumb|300px|Ko Te Tai-rāwhiti]]
Ko '''Te Tai-rāwhiti''' he takiwā ki [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko [[Tūranga-nui-a-Kiwa]] te tāone nui o te takiwā.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 47,517 te taupori o Te Tai-rāwhiti. Mai i te kautenui o te 2013, e 3,864 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Tai-rāwhiti| ]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
{{Maramara}}
00qbpcc5glh1xx7kjnra15ggs79m013
Category:Tauihu
14
4641
168665
21953
2026-08-20T04:48:06Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168665
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
[[Category:Wai-pounamu]]
qbtbh9qxdfo079acyik4auc3ey823zy
Tauihu
0
4644
168648
159556
2026-08-20T04:32:07Z
Nurg
3615
/* Kupu tautoko */ [[Category:Rohe o Aotearoa]]
168648
wikitext
text/x-wiki
[[File:miTauihu.png|thumb|right|180px|Ko Te Tauihu-o-te-waka-a-Māui]]Ko '''Tauihu''' (Te Tauihu-o-te-waka) he takiwā ki te raki o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 47,340 te taupori o Tauihu. Mai i te kautenui o te 2013, e 3,924 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Tauihu]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
c3fj59it4o6nfde8ac47p68yzupnf6y
168720
168648
2026-08-20T07:15:50Z
Nurg
3615
/* Kupu tautoko */ -Category:Aotearoa
168720
wikitext
text/x-wiki
[[File:miTauihu.png|thumb|right|180px|Ko Te Tauihu-o-te-waka-a-Māui]]Ko '''Tauihu''' (Te Tauihu-o-te-waka) he takiwā ki te raki o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 47,340 te taupori o Tauihu. Mai i te kautenui o te 2013, e 3,924 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Tauihu]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
pbvt36ho7ioasyuioposwtv3m6y45sh
Category:Tai-poutini
14
4645
168668
142893
2026-08-20T04:49:03Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168668
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|West Coast Region}}
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
[[Category:Wai-pounamu]]
5qw3xf8klki149niw9uo2sy8xthrf2p
Category:Manawatū-Whanganui
14
4648
168661
21983
2026-08-20T04:45:14Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168661
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
rtohwjflyif8c3mwto4ldp8cvy3aeb7
Waikato
0
4666
168640
153088
2026-08-20T04:28:44Z
Nurg
3615
+[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168640
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiWaikato.png|thumb|240px|right|Ko te takiwā o Waikato]][[File:Taupiri.jpg|thumb|left|240px|Kei te pūtake o [[Taupiri]] maunga te pā o Te Wherowhero, Kīngi Māori tuatahi]]Ko '''Waikato''' he takiwā ki [[Te Ika-a-Māui]], Aotearoa. Ko [[Hauraki]], ko [[Te Tai-hauāuru]] he takiwā anō ki roto i taua takiwā, i Waikato.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 458,202 te taupori o Waikato. Mai i te kautenui o te 2013, e 54,561 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
{{Commonscat-inline|Waikato Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
h9vtcrbgvgb2r7k5lp49wib9tcq5eaa
Template:Kīngi o Hawaii
10
4677
168744
99726
2026-08-20T10:02:48Z
Nurg
3615
whakatika i te hono pakaru
168744
wikitext
text/x-wiki
{| class="toccolours" align="center" width="100%" style="text-align:center; font-size:87%; clear:both"
|-
! width=100% bgcolor="#BBAADD" style="padding:0 0 0 50px;" |[[Kīngi o Hawai'i]]
| width="50px" | [[Image:Royal Coat of Arms of Hawaii.svg|25px]]
|-
|
{| style="background:none;" align = "center"
| style="font-size: 90%;" | [[Kamehameha I]] • [[Kamehameha II]] • [[Kamehameha III]] • [[Kamehameha IV]] • [[Kamehameha V]] • [[Lunalilo]] • [[Kalākaua]] • [[Lili'uokalani]]
|}
|}
<noinclude>
[[Category:Tauira|{{PAGENAME}}]]
</noinclude>
59mw3kyn7erjs5v6h69l5bc6ut89x27
Kiwi
0
4736
168587
168586
2026-08-19T18:25:33Z
FedeMewing
23552
/* */
168587
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = pink
| name = Kiwi
| status = VU
| image = Karuwai at August 2005 Health Check.JPG
| image_width = 250px
| regnum = [[Kararehe|Animalia]]
| phylum = [[Angaroto|Chordata]]
| classis = [[Manu|Aves]]
| ordo = [[Struthioniformes]]
| familia = '''Apterygidae'''
| familia_authority = G.R. Gray, 1840
| genus = '''''Apteryx'''''
| species = ''A. australis<br>A. mantelli<br>A. haastii<br>A. owenii<br>A. rowi''<br>† ''A. littoralis''
| binomial = ''A. australis''
| genus_authority = [[George Shaw|Shaw]], 1813
| range_map = NZ-kiwimap-mi.png
| range_map_width = 250px
| range_map_caption = Ko te whānui o ngā momo kiwi
|domain=[[Eukaryota]]|status_system=IUCN3.1|fossil_range=}}
Ko te '''kiwi''' he [[manu]] ngahere nō [[Aotearoa]]. He manu haere pō, kāore e rere. He hāura ngā huruhuru, e whatungia ana ki ngā kākahu rangatira. Ko ''Apteryx australis'' te ingoa pūtaiao.
== Tohutoro ==
* Robertson, C. J. R. (ētita), 1985. ''Reader's Digest Complete Book of New Zealand Birds''. Poihākena: Reader's Digest.
{{Manu o Aotearoa}}{{Maramara}}
[[Category:Manu ngahere o Aotearoa]]
nhjtk9rwghhpumho69lohorrpmah4gf
Taupiri
0
5005
168764
142617
2026-08-20T10:44:55Z
Nurg
3615
Category:Maunga o Aotearoa
168764
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Taupiri.jpg|thumb|right|260px|1846: ko te pā o Te Wherowhero, Kīngi Māori tuatahi, kei te pūtake o Taupiri maunga]]Ko '''Taupiri''' he maunga tapu i te takiwā o [[Waikato]]. Kei reira anō te urupā o ngā tino rangatira o [[Tainui]]. Kei te pūtake o te maunga ko te tāone o [[Taupiri (tāone)|Taupiri]].
==Ngā tāngata rongonui e moe ana ki reira==
* Ko Te Arikinui Dame [[Te Atairangikaahu]] (Kuīni Māori) 23 Hōngongoi 1931 - 15 Here-turi-kōkā 2006
* Ko Koroki [[Te Rata]] Mahuta Tāwhiao Pōtatau Te Wherowhero (Kīngi Māori) 1909 - 18 Haratua 1966
* Ko [[Tāwhaio]] (Kīngi Māori) May 1822 - 26 Here-turi-kōkā 1894
* Ko [[Billy T James]] (Pukuhohe/Kaiwhakakatakata) 1948 - 7 Here-turi-kōkā 1991
{{Maramara}}
[[Category:Maunga o Aotearoa]]
[[Category:Waikato]]
muntdcsspxo57u2lxnojd5hqdi78s6n
Category:Rākau o Aotearoa
14
5021
168613
24558
2026-08-20T01:40:10Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
168613
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Rakau o Aotearoa}}
[[Category:Rākau]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Mātauranga huaota]]
9de34cr4s4phluiwhli50lhmdag2msz
Category:Waitaha
14
5031
168670
142810
2026-08-20T04:50:15Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168670
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Canterbury Region}}
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
[[Category:Wai-pounamu]]
5tpx9n1gdzxrqyz6h4j8zoqw0tn34ew
Talk:Te Kāwanatanga o Aotearoa
1
5079
168598
25295
2026-08-20T00:52:33Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Talk:Kāwanatanga]] to [[Talk:Te Kāwanatanga o Aotearoa]]: Mo Aotearoa
25295
wikitext
text/x-wiki
==Tūmanako==
Nō te mea kua tohua tēnei o ngā tuhipānui hei maramara, kua huri ōku whakaaro ki te kōrero mō Rātā me tana rākau. Ko te tūmanako kia waiho te maramara nei mā ngā tāngata matatau ki te [[reo Māori]], ki tērā o ngā taonga o [[Aotearoa]] nei, e whakapai i runga i ngā [[Wikipedia:Tikanga Wikipedia|tikanga whakapai]], kia tupu ake hei rākau whakaruruhau, hei [[Tōtara]], hei [[Kauri]] rānei i te wao-nui-a-Tāne. Tēnā, whakaputaina ō whakaaro ki [[Wikipedia:Kōrero]]. Nō reira, tēnā tātou katoa [[User:Kahuroa|Kahuroa]] 08:50, 13 Poutū-te-rangi 2007 (UTC)
bsdpaiibt2ogbp3o4zlk89hatw7lxc4
Category:Kāwana o Aotearoa
14
5540
168611
26223
2026-08-20T01:38:47Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Kawana o Aotearoa
168611
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Kawana o Aotearoa}}
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Kaihautū whenua]]
qrebq5qkb3ridxs16h6dypl2zc0btt0
Hāhi Tika o Ihu
0
5751
168673
145632
2026-08-20T05:16:32Z
Nurg
3615
Category:Karaitianatanga
168673
wikitext
text/x-wiki
{{karaitiana}}
Ko te '''Hāhi Tika o Ihu''' ([[Reo Pākehā]]: True Jesus Church) he hāhi tū wehe i whakatūria i Peihinga, Haina i te 1917. Ināianei, kua tae ki te 1.5 miriona ngā mema i ngā whenua whā tekau. I puta mai te hāhi hei rerenga hainamana o ngā hāhi e kīa nei he hāhi petekoha. Ka puta mai aua tūmomo hāhi i ngā tau whakatuwhera o tērā rautau. Ka whakahē te hāhi ki te tikanga o te tokotoru tapu; ka piri kē ki te whakaakoranga o te Ingoa o Ihu. Nō te 1990, ka poua te hāhi i [[Aotearoa]] e ngā tāngata manene i tau mai i [[Taiwana]], he whenua i [[Āhia-ki-te-Rāwhiti]]. Kāhore e whakanuia e ngā mema o te hāhi ngā rā o te kirihimete, o te aranga rānei, i tō rātou whakaaro he rā mohoao ērā.
Nga Whakapono o te Hāhi:
# “Ko te whiwhitanga i te [[Wairua Tapu]] mā te reo kē, he kī taurangi o tō tātou whakawhiwhinga ki te [[Rangatiratanga o Te Atua]].”
# “Ko te [[iriiritanga]] ki te wai te hākarameta hei muru i ngā hara, hei “whakaora anō i te tangata”. Ka iriiria te tangata i roto i te wai ora, wai tūturu pēnei i te [[awa]], te [[moana]], te puna rānei. Ka whakahaeretia te iriiritanga e tētahi Kaiiriiri kua iriiri kētia ki te wai, kua whiwhi kē i te [[Wairua Tapu]], i runga anō i te ingoa o te Ariki [[Ihu Karaiti]]. Me rumaki katoa te kaiwhiwhi iriiritanga ki te wai, me te tupou, te anga whakararo hoki, o tōna māhunga.”
# “Mā te hakarameta o te horoi wae ka whai wāhi ai te tangata ki a Ihu Te Ariki. Hei whakamaumahara tonu rā ia me whiwhi e te tangata te [[aroha]], te [[tapu]], te [[whakaiti]], te murunga hara, me te tūmautanga. Ko ia ka iriiritia ki te wai, kia horoia ōna wae ki te ingoa o [[Ihu Karaiti]]. Me whai ngā tikanga o te wā me te wāhi te horoia o ngā wae o tētahi e tōna hoa, me ō tōna hoa e ia.”
# “Ko te [[Kai Hapa]] he hakarameta hei whakanui i te matenga o Te Ariki [[Ihu Karaiti]]. Mā reira tātou ka kai ai i te kikokiko me te toto o tō tātou Ariki, ka noho pātata ai ki a Ia kia whai oranga mutungakore ai tātou, kia ara ake ai tātou i te Rā Whakamutunga. Me tū taua hakarameta nei I ngā wā ka taea. Kia kotahi te parāoa rēwena-kore, me te inu kerepi.”
# “Ko te [[Hāpati]], te rā tuawhitu o te wiki ([[Rāhoroi]]) he Rā Tapu, nā Te Atua i whakatapu, nāna i whakapai. He mea whai i raro i te tohu aroha o Te Ariki, hei whakamaumaharatanga i te orokohanganga me te whakaoratanga a Te [[Atua]], ā, ki te tūmanako hoki o te whakangā mutungakore o te ao kei te haere mai.”
# “Ko te kupu ko [[Ihu Karaiti]] nāna i whakakikokiko a tinana, nāna tonu i mate rīpeka kia murua ai ngā hara o te hunga mau a hara, nō te rā tuatoru, nāna hoki i whakaora ai, i whakairia ki te rangi tūhāhā. Koia anake te ōranga o te ira tangata, te kaihanga o te rangi me te whenua, te atua tupono o ngā atua katoa.”
# “Ko Te [[Paipera|Paipera Tapu]], arā Te [[Kawenata Tawhito]] me Te [[Kawenata Hōu]], he ranga wairua nā Te Atua. Ko ia anake te pono ā-karaipiture, kei a ia anake ngā ritenga mō te ao [[Karaitiana]].”
# “Ko te hāhi tika o Ihu i whakatūria ai e tō mātou Ariki e Ihu Karaiti mā te Wairua Tapu i te wā o te ‘ua o muri’ te whare karakia pono i whakahoungia ai i te wā āpotoro.”
# “Ma te whakapono ki a Te Atua, ka tukuna mai e ia te aroha me te whakaoranga. Me whirinaki atu nga tangata whakapono ki te wairua tapu ki te whai i te tapuranga, ki te whakahonore i a Te Atua, me te aroha ki te tangata.”
# “Ko Te [[Rā Whakamutunga]], ko te Hokinga Tuaruatanga o Te Atua ina heke mai ia i te rangi ki te wharite, whakawā i ngā iwi katoa; ka whakawhiwhia te hunga tika ki te oranga tonutanga, ka peia te hunga kino mō ake, ake, ake.”
== Hoto ki waho ==
* [http://www.canadiancontent.net/dir/Top/Society/Religion_and_Spirituality/Christianity/Denominations/Pentecostalism/True_Jesus_Church/ Paetukutuku o te Hāhi Tika o Ihu]
[[Category:Hāhi]]
[[Category:Karaitianatanga]]
[[Category:Maramara]]
28yshp5jasa4u9dlbxegqksb832u6sf
168679
168673
2026-08-20T05:51:59Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -Category:Karaitianatanga
168679
wikitext
text/x-wiki
{{karaitiana}}
Ko te '''Hāhi Tika o Ihu''' ([[Reo Pākehā]]: True Jesus Church) he hāhi tū wehe i whakatūria i Peihinga, Haina i te 1917. Ināianei, kua tae ki te 1.5 miriona ngā mema i ngā whenua whā tekau. I puta mai te hāhi hei rerenga hainamana o ngā hāhi e kīa nei he hāhi petekoha. Ka puta mai aua tūmomo hāhi i ngā tau whakatuwhera o tērā rautau. Ka whakahē te hāhi ki te tikanga o te tokotoru tapu; ka piri kē ki te whakaakoranga o te Ingoa o Ihu. Nō te 1990, ka poua te hāhi i [[Aotearoa]] e ngā tāngata manene i tau mai i [[Taiwana]], he whenua i [[Āhia-ki-te-Rāwhiti]]. Kāhore e whakanuia e ngā mema o te hāhi ngā rā o te kirihimete, o te aranga rānei, i tō rātou whakaaro he rā mohoao ērā.
Nga Whakapono o te Hāhi:
# “Ko te whiwhitanga i te [[Wairua Tapu]] mā te reo kē, he kī taurangi o tō tātou whakawhiwhinga ki te [[Rangatiratanga o Te Atua]].”
# “Ko te [[iriiritanga]] ki te wai te hākarameta hei muru i ngā hara, hei “whakaora anō i te tangata”. Ka iriiria te tangata i roto i te wai ora, wai tūturu pēnei i te [[awa]], te [[moana]], te puna rānei. Ka whakahaeretia te iriiritanga e tētahi Kaiiriiri kua iriiri kētia ki te wai, kua whiwhi kē i te [[Wairua Tapu]], i runga anō i te ingoa o te Ariki [[Ihu Karaiti]]. Me rumaki katoa te kaiwhiwhi iriiritanga ki te wai, me te tupou, te anga whakararo hoki, o tōna māhunga.”
# “Mā te hakarameta o te horoi wae ka whai wāhi ai te tangata ki a Ihu Te Ariki. Hei whakamaumahara tonu rā ia me whiwhi e te tangata te [[aroha]], te [[tapu]], te [[whakaiti]], te murunga hara, me te tūmautanga. Ko ia ka iriiritia ki te wai, kia horoia ōna wae ki te ingoa o [[Ihu Karaiti]]. Me whai ngā tikanga o te wā me te wāhi te horoia o ngā wae o tētahi e tōna hoa, me ō tōna hoa e ia.”
# “Ko te [[Kai Hapa]] he hakarameta hei whakanui i te matenga o Te Ariki [[Ihu Karaiti]]. Mā reira tātou ka kai ai i te kikokiko me te toto o tō tātou Ariki, ka noho pātata ai ki a Ia kia whai oranga mutungakore ai tātou, kia ara ake ai tātou i te Rā Whakamutunga. Me tū taua hakarameta nei I ngā wā ka taea. Kia kotahi te parāoa rēwena-kore, me te inu kerepi.”
# “Ko te [[Hāpati]], te rā tuawhitu o te wiki ([[Rāhoroi]]) he Rā Tapu, nā Te Atua i whakatapu, nāna i whakapai. He mea whai i raro i te tohu aroha o Te Ariki, hei whakamaumaharatanga i te orokohanganga me te whakaoratanga a Te [[Atua]], ā, ki te tūmanako hoki o te whakangā mutungakore o te ao kei te haere mai.”
# “Ko te kupu ko [[Ihu Karaiti]] nāna i whakakikokiko a tinana, nāna tonu i mate rīpeka kia murua ai ngā hara o te hunga mau a hara, nō te rā tuatoru, nāna hoki i whakaora ai, i whakairia ki te rangi tūhāhā. Koia anake te ōranga o te ira tangata, te kaihanga o te rangi me te whenua, te atua tupono o ngā atua katoa.”
# “Ko Te [[Paipera|Paipera Tapu]], arā Te [[Kawenata Tawhito]] me Te [[Kawenata Hōu]], he ranga wairua nā Te Atua. Ko ia anake te pono ā-karaipiture, kei a ia anake ngā ritenga mō te ao [[Karaitiana]].”
# “Ko te hāhi tika o Ihu i whakatūria ai e tō mātou Ariki e Ihu Karaiti mā te Wairua Tapu i te wā o te ‘ua o muri’ te whare karakia pono i whakahoungia ai i te wā āpotoro.”
# “Ma te whakapono ki a Te Atua, ka tukuna mai e ia te aroha me te whakaoranga. Me whirinaki atu nga tangata whakapono ki te wairua tapu ki te whai i te tapuranga, ki te whakahonore i a Te Atua, me te aroha ki te tangata.”
# “Ko Te [[Rā Whakamutunga]], ko te Hokinga Tuaruatanga o Te Atua ina heke mai ia i te rangi ki te wharite, whakawā i ngā iwi katoa; ka whakawhiwhia te hunga tika ki te oranga tonutanga, ka peia te hunga kino mō ake, ake, ake.”
== Hoto ki waho ==
* [http://www.canadiancontent.net/dir/Top/Society/Religion_and_Spirituality/Christianity/Denominations/Pentecostalism/True_Jesus_Church/ Paetukutuku o te Hāhi Tika o Ihu]
[[Category:Hāhi]]
[[Category:Maramara]]
j7dvtz96lyq9h6fxbsgn70v17owvwzh
Kohekohe
0
5755
168593
168363
2026-08-20T00:27:56Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
168593
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = lightgreen
| name = ''Kohekohe''
| image = Kohekohe267trees.jpg
| regnum = [[Plant]]ae
| divisio = [[Flowering plant|Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Sapindales]]
| familia = [[Meliaceae]]
| genus = ''[[Dysoxylum]]''
| species = '''''D. spectabile'''''
| binomial = ''Dysoxylum spectabile''
}}
[[Image:Kohekohe967flowers.jpg|thumb|left|200px|Puta tonu ake ngā ngā kohepu, arā, ngā hua, i te tīwai]][[Image:Kohekohe2757leaves.jpg|thumb|left|200px|He mōhinuhinu, he rarahi ngā rau]]Ko te '''''Kohekohe''''' he rākau whakauru o [[Aotearoa]]. He mōhinuhinu, he tawherawhā, he tawheraono ngā rau rarahi o te rākau ātaahua nei. He tino rite ana ki ngā rākau o ngā whenua mahana o tea o. Puta tonu ake ngā ngā kohepu, arā, ngā hua o te Kohekohe, i te tīwai. Kia māoa te hua, ka tītore, ka kitea he whero te kiko. Ki ētahi, he ingoa [[reo Māori]] anō, arā he ''Kohe'', he ''Māota''. Ko te ingoa o "kohekohe" tūātia ka maumahara ki ngā tātā "[[kohe]]", te ingoa o mua mō te momo tipu ''Schizostachyum glaucifolium'' whakatuputupu ki ngā motu pārūrū o te [[Ao-o-Kiwa]].<ref name=":0">[https://web.archive.org/web/20240716174946/https://www.temarareo.org/PPN-Kofe.html Proto-Polynesian Etymologies: *Kohe, Kohe]. ''Te Māra Reo: The Language Garden''. Benton Family Trust. 2024.</ref> Ko te ingoa pūtaiao he ''Dysoxylum spectabile'',<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:578324-1 "''Dysoxylum spectabile'' <small>(G.Forst.) Hook.f.</small>"]. Plants of the World Online. 2024.</ref> ko te ingoa [[reo Pākehā]] he ''New Zealand Mahogany''.
==Hoto ki waho==
{{Commons-inline|Dysoxylum spectabile|Kohekohe}}
==Ngā tohutoro==
<references />
*{{cite web |title=''Dysoxylum spectabile'' |work=New Zealand Plant Conservation Network |url=http://www.nzpcn.org.nz/vascular_plants/detail.asp?PlantID=1871 |accessdate=2007-06-20 |archivedate=2007-12-18 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071218152355/http://www.nzpcn.org.nz/vascular_plants/detail.asp?PlantID=1871 }}
*{{cite web |title=''Dysoxylum spectabile'' |work=Flora of New Zealand |url=http://floraseries.landcareresearch.co.nz/pages/Taxon.aspx?id=_2bfc8ce8-69b1-41bf-bc90-b007763e8b70&fileName=Flora%201.xml|accessdate=2007-06-20 }}
*{{cite web |title=Kohekohe |work=An Encyclopaedia of New Zealand, 1966 |url=http://www.teara.govt.nz/1966/K/Kohekohe/Kohekohe/en |accessdate=2007-06-20 |archive-date=2007-06-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070626095503/http://www.teara.govt.nz/1966/K/Kohekohe/Kohekohe/en |url-status=dead }}
*Metcalf, Laurie, 2002. ''A Photographic Guide to Trees of New Zealand''. Tāmaki-makau-rau: New Holland.
*Salmon, J.T., 1986. ''The Native Trees of New Zealand''. Te Whanga-nui-a-Tara: Heinneman Reed.
{{Rākau o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Rākau whakauru o Aotearoa]]
p77r6bn69sss98jtb9ebpsk7ysh0lc5
Kohe
0
5756
168592
166362
2026-08-20T00:27:51Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
168592
wikitext
text/x-wiki
[[File:Poaceae - Schizostachyum glaucifolium.jpg|thumb|Pā kohe]]
Ko te kupu '''kohe''' (i te [[reo Tonga]]: ''kofe'', i te [[reo Hāmoa]]: ''ʻofe'', i te [[reo Hawaii]]: ''ʻohe'')<ref name=":0">[https://web.archive.org/web/20240716174946/https://www.temarareo.org/PPN-Kofe.html Proto-Polynesian Etymologies: *Kohe, Kohe]. ''Te Māra Reo: The Language Garden''. Benton Family Trust. 2024.</ref> he ingoa o mua ō tētahi [[:en:species|momo]] tipu whakatuputupu ki tētahi ngā motu [[:en:Tropics|pārūrū]] ki te [[Ao-o-Kiwa]]. Ko te ingoa pūtaiao o tēnei momo he '''''Schizostachyum glaucifolium'''.''<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:421008-1 "''Schizostachyum glaucifolium'' <small>(Rupr.) Munro</small>"]. Plants of the World Online. 2024.</ref><ref name=":1" /> He ponapona ngā kakau ō tēnei tipu.
Ka whakamahia tēnei momo tipu mai ngā tangata o ngā motu pērā i te [[Tonga]], te [[Porinīhia Wīwī]] me ngā motu [[Hawaii]] mō te ipu wai inu, mō ngā taputapu tao, me te hanga [[whare]].<ref>Art Whistler (2011). ''The Rare Plants of Tonga''. Tonga Trust Ltd. Ng. wh. 172–173.</ref><ref>Malcolm Ross, Andrew Pawley & Meredith Osmond (2008). ''The Lexicon of Proto Oceanic: The culture and environment of ancestral Oceanic society''. Pukapuka tua-3: Plants. Ng. wh. 398-399. ISBN 9780858835894.</ref><ref>Art Whistler (Hune 2011). [https://bts.nzpcn.org.nz/site/assets/files/23951/ak_bot_soc_journal_66_1_jun_2011_1-6.pdf "Plants of The Canoe People"]. ''Auckland Botanical Society Journal''. '''66''' (1). Ng. wh. 1-6.</ref><ref name=":1">[http://data.bishopmuseum.org/ethnobotanydb/ethnobotany.php?b=d&ID=ohe "‘Ohe"]{{Dead link|date=Pipiri 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. ''Hawaiian Ethnobotany Online Database''. Bishop Museum. 2024.</ref> Kāore he tipu ''Schizostachyum glaucifolium'' i Aotearoa nei, nō reira ko te ingoa o tipu "[[kohekohe]]" tūātia ka maumahara ki ngā tātā mātotoru me pupuhi ō tērā tipu.<ref name=":0" />
== Ngā tohutoro ==
5hen4202qrbvpeghntdiefe9v2ijf7s
Category:Pēpeke o Aotearoa
14
5862
168612
142912
2026-08-20T01:39:30Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
168612
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Insects of New Zealand}}
{{DEFAULTSORT:Pepeke o Aotearoa}}
[[Category:Pēpeke]]
[[Category:Aotearoa]]
d4tkk9jfqbwd2dhtxrc2cq6yex5fz1w
Tokerau
0
9651
168589
164118
2026-08-19T19:49:36Z
~2026-45186-11
23545
Ngā kōrero tāpiri mō ngā nūpepa ā-rohe
168589
wikitext
text/x-wiki
[[File:New Zealand on the globe (Tokelau special) (small islands magnified) (Polynesia centered).svg|thumb| Tokerau.]]
Ko '''Tokerau''' he nohanga o [[Te Moana-a-Toi]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. Ko Te Moana-a-Toi he takiwā o [[Aotearoa]]; kei [[Te Ika-a-Māui]] taua takiwā.
I te moutere wheo o Nukunonu, he wāhanga nō [[Tokerau (whenua)|Tokerau]], e whakaputaina ana te nupepa [[Te Ulugā Talafau|"Te Ulugā Talafau"]] mai i te tau 2018.
==Tohutoro==
* [https://web.archive.org/web/20071013173541/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html?name=Tokerau&submit_name=Find&radius=2+Km&north=&east= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
[[Category:Nohanga o Te Moana-a-Toi]]
{{Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)}}
{{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}}
aowctwoo9q7mx3dfgwb6fztwqd4aojx
Te Tai-o-Aorere
0
11883
168646
159555
2026-08-20T04:31:11Z
Nurg
3615
/* Kupu tautoko */ [[Category:Rohe o Aotearoa]]
168646
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MiTasmanNelson.png|thumb|right|180px|Ko Te Tai-o-Aorere]]Ko '''Te Tai-o-Aorere''' he takiwā ki te raki o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]]. Ki te [[Reo Pākehā]], ko Tasman, ko Nelson ngā takiwā o roto.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 103,269 te taupori o Te Tai-o-Aorere. Mai i te kautenui o te 2013, e 9,675 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref><!-- This is the populations for Tasman and Nelson combined -->
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Tai-o-Aorere]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
21z8er64n6kroxgf85j0ps15shtc4np
168715
168646
2026-08-20T06:55:45Z
Nurg
3615
/* Kupu tautoko */ -Category:Aotearoa
168715
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MiTasmanNelson.png|thumb|right|180px|Ko Te Tai-o-Aorere]]Ko '''Te Tai-o-Aorere''' he takiwā ki te raki o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]]. Ki te [[Reo Pākehā]], ko Tasman, ko Nelson ngā takiwā o roto.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 103,269 te taupori o Te Tai-o-Aorere. Mai i te kautenui o te 2013, e 9,675 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref><!-- This is the populations for Tasman and Nelson combined -->
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Tai-o-Aorere]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
5e9jzvqmfjfhp08bstngnln8dq31p0b
Category:Tai-o-Aorere
14
11885
168667
38668
2026-08-20T04:48:44Z
Nurg
3615
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
168667
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
[[Category:Wai-pounamu]]
qbtbh9qxdfo079acyik4auc3ey823zy
Ngā reo Ahiteronīhia
0
12252
168689
167694
2026-08-20T06:14:25Z
Nurg
3615
/* Tohutoro */ cat sort
168689
wikitext
text/x-wiki
[[File:Te mapi o ngā reo ahiteronīhia.png|thumb|'''Te mapi o ngā reo ahiteronīhia''']]
Ko '''ngā reo Ahiteronīhia''' te kahui reo nunui o te ao, a koia tonu te matapuna o te [[reo Māori]]. 1268 ngā reo o tenei kahui i korerohia mai i [[Marakāhia]] i te uru, tae atu ki [[Moutere Aranga|Rapanui]] ki te rāwhiti, ko ngā moutere o [[Initonīhia]] kei waenganui.
Ko te matapuna o tenei iwi e kia nei ko ngā reo Ahiteronīhia ko te motu o Whoromoha ([[Taiwana]]). I ahu mai etehi tāngata no [[Āhia]] ki Taiwana i ngā tau 10,000-6000 B.C, a na te wehenga i era atu iwi ka puta mai he reo hou me ngā tikanga.<ref>(Blust,1988)</ref>.
Tēnā pea na te whakarea o te iwi ka timata mai i ngā tau 5000-2500 B.C. te marere o te iwi nei ki whenua ke. Tuatahi ki ngā [[Piripīni]], katahi ka toro atu ki ngā moutere o [[Motu Sulawesi|Sulawesi]], o [[Motu Poronio|Poronio]], o [[Motu Maluku|Maluku]] me [[Hawa]].
Mai i Maluku ka huri ngā waka ki te Moananui a Kiwa mai i ngā tau 1200 B.C. ki 500 B.C. Ko etehi atu ka huri te ihu o te waka ki te ra-to tae atu ki [[Humatā]], ki te kuititanga o [[Marēhia]] me te tai tonga o [[Whitināmu]]. Ka whakawhiti ano tetehi waka i te Moananui o [[Īnia]] tae atu ki Marakāhia
I te tau 1000 B.C. pea ka tae atu etehi o enei ki Savaii me era atu o ngā moutere e kia nei o ngai tatou te Iwi Māori.
== Ahurea ==
Ma te whakatauriterite i ngā tikanga me te taritari i te reo me rangahau ka tuhurahura etehi wahanga o te ahurea o ratou ngā tūpuna onamata.
Ko te hapu te mana whakahaere o te iwi reo-a-Kiwa nei, he whai rangatira no te taha wahine. Ka whai ano ratou i te tikanga o te tuakana, taina.
He iwi whakatere waka, a kāore e kore kei a ratou te putake o te matauranga tatai arorangi me te whakatere waka.
Ko te matu o te whakaaro ko te purua tanga ara ko te Rangi me te whenua, ara ko te rere ki uta ko te rere ki tai.
He kiri waituhi to ngā tāngata nei, a ka tuhi ano te kiri o te uku me era atu o ngā taputapu.
== Te Marara Reo ==
E toru pea ngā wehenga ki to te kahui reo nei ara te reo Whoromoha, te [[reo Marēo]] me te reo o te Moananui a Kiwa.
Ko Foromosa te mea tawhito i korerohia e ngā tāngata whenua o Taiwana, kei reira e noho tonu ana etehi uri ki uta. Ko te reo Marēhia me ngā reo o Te Moananui a Kiwa he reo kotahi.
Ara i te wehenga i ngā moutere o Maluka ka haere etehi ki te uru ko ratou ngā tāngata Marēhia, ka haere etehi ki te rawhiti ki te Moananui a Kiwa. Ko ngā tāngata Marēhia hoki ratou e haere tawhiti atu ki Marakāhia
I te taenga mai o ngā tāngata-a-Kiwa ki ngā moutere tata ki Āhia ka tuponohia tetehi iwi ke ara ko Ngā Papua, he tangata hema, kiri pango.
Ka moea ngā iwi e rua nei a ko ngā uri ko te iwi e kia nei ko Ngai Lapita ara ko ngā tūpuna o tatou ngā uri o Hawaiki. Ko ngā me atata ki Papua ko ngā Melanesian ko ngā mea a puta atu ki te Moananui a Kiwa ko ngai tatou o Poronīhia. Ko Etehi ka huri ki ngā motupapatea a ka moea ano ngā uri o Piripīni kia puta ngā uri o Maikoronihia.
== Ngā whānau reo ==
=== ''[[reo Rukai]]'' ([[Rukai|Iwi Rukai]]): ngā reo ā-iwi o Mantauran, Tona, me Maga ===
=== [[Ngā reo Tsou]] ([[Tsou|Iwi Tsou]]) ===
* [[reo Tsou|''reo Tsou'']]
* Tsou-ki-te-tonga
** [[Reo Kanakanavu|''reo Kanakanavu'']]
** [[Reo Saaroa|''reo Saaroa'']]
=== ''[[reo Puaiuma]] (Puyuma)'' ===
=== [[Whoromoha-ki-te-raki-mā-uru]] (Northwest Formosan) ===
* [[reo Saisiyat:]] ngā reo ā-iwi o Taai me Tungho
* [[reo Pazeh]] me [[reo Kulun]]
=== [[Mānia-ki-te-uru]] (Western Plains) ===
* [[reo Tawa]] ([[Iwi Thao]]) <abbr>rānei</abbr> reo Sao: ngā reo ā-iwi o Brawbaw me Shtafari [[Waenganui Mānia-ki-te-uru]] (Central Western Plains)
* [[reo Babuza]]; [[reo Favorlang tawhito]]: ngā reo ā-iwi o Taokas me Poavosa
* [[reo Papora-Hoanya]]: ngā reo ā-iwi o Papora me Hoanya
=== [[Ataiara]] (Atayalic) ===
* [[reo Ataiara]] (Atayal)
* [[reo Seediq]] rānei reo Truku / reo Taroko
=== [[Whoromoha-ki-te-rāwhiti]] (East Formosan) ===
* [[Ngā reo Kavalanic]] (raki)
** [[reo Basay]]: ngā reo ā-iwi o Trobiawa me Linaw-Qauqaut
** [[reo Kavalan]]
** [[reo Ketagalan]], rānei reo Ketangala
* Waenganui ([[Reo Ami|Ami]])
** [[reo Ami]] (Amis)
** [[reo Sakizaya]]
* [[reo Siraya]]
=== ''[[reo Bunun]]'' ===
=== ''[[reo Paiwana]] (Paiwan)'' ===
=== [[Marēhia-Poronīhia]] (Malayo-Polynesian) ===
* [[Marēhia-Poronīhia-ki-te-uru]] (Western Malayo-Polynesian)
** [[Ngā reo Piripīni]] (Philippine)
*** [[Ngā reo Batanic]] (Batanic)
**** [[Reo Yami|''reo Yami'']] (rānei reo Tao) i [[Motu Orchid]]
***** [[Imurud reo ā-iwi|''Imurud reo ā-iwi'']]
***** [[Iraralay reo ā-iwi|''Iraralay reo ā-iwi'']]
***** [[Iranumilek reo ā-iwi|''Iranumilek reo ā-iwi'']]
**** [[Reo Itbayat|''reo'' ''Itbayat'']] i [[Motu Itbayat]]
**** ''[[reo Ivatan]]''
***** [[Ivasay reo ā-iwi|''Ivasay'' ''reo ā-iwi'']] (= Basco Ivatan) i [[Motu Batan]]
***** [[Isamurung reo ā-iwi|''Isamurung'' ''reo ā-iwi'']] (= Ivatan-ki-te-tonga) i Motu Batan (wāhanga-ki-te-tonga), Sabtang
**** [[reo Ibatan]] (rānei reo Babuyan) i [[Ngā Motu Babuyan]]
*** [[Luzon-ki-te-raki]] (Northern Luzon)
**** ''[[reo Ilocano]]''
**** [[Ngā reo Cagayan Valley]]
***** ''[[reo Isnag]]''
***** [[Ngā reo Ibanagic]]
****** ''[[reo Atta]]''
****** ''[[reo Ibanag]]''
****** ''[[reo Itawis]]''
****** ''[[reo Yogad]]''
***** [[Ngā reo Gaddang-Cagayan]]
****** ''[[reo Waenganui Cagayan Agta]]''
****** ''[[reo Gaddang]]''
****** ''[[reo ā-iwi Ga'dang]]''
**** [[Ngā reo Meso-Cordilleran]]
***** ''[[reo Alta-ki-te-raki]]''
***** ''[[reo Alta-ki-te-tonga]]''
***** Ngā reo waenganui-ki-te-tonga Cordilleran
****** [[Ngā reo waenganui Cordilleran]]
******* ''[[reo Isinai]]''
******* Ngā reo waenganui-ki-te-raki Cordilleran
******** Ngā reo Kalinga-Itneg
********* ''[[reo Itneg]]''
********* ''[[reo Kalinga]]''
******** Waenganui Cordilleran
********* ''[[reo Ifugao]]''
********* ''[[reo Balangao]]''
********* Bontok-Kankanaey
********** ''[[reo Bontok-Finallig]]''
********** ''[[reo Kankanaey]]''
******** [[Cordilleran-ki-te-tonga]]
********* ''[[reo Bugkalot]]''
********* Cordilleran-ki-te-tonga-mā-uru
********** ''[[reo Pangasinan]]''
********** Waenganui-ki-te-tonga Cordilleran
*********** ''[[reo Ibaloi]]''
*********** ''[[reo Iwaak]]''
*********** ''[[reo Kallahan]]''
*********** ''[[reo Karao]]''
**** [[Luzon-ki-te-raki-mā-rāwhiti]] (Northeastern Luzon)
***** ''[[reo Dupaningan Agta]]''
***** (Waenganui)
****** ''[[reo Dinapigue Agta]]''
****** ''[[reo Casiguran Agta]]'', ''[[reo Nagtipunan Agta]]''
****** ''[[reo Pahanan Agta]]'', ''[[reo Paranan]]''
**** ''[[reo Dicamay Agta]]''
**** ''[[reo Arta]]''
*** [[Waenganui Luzon]] (Central Luzon)
**** ''[[reo Kapampangan]]''
**** [[Sambalic]]
***** ''[[reo Abellen]]''
***** ''[[reo Ambala]]''
***** ''[[reo Bolinao]]''
***** ''[[reo Botolan]]''
***** ''[[reo Mag-antsi]]''
***** ''[[reo Mag-indi]]''
***** ''[[reo Mariveleño]]''
***** ''[[reo Sambali]]''
**** ''[[reo Sinauna]]''
*** [[Mangyan-ki-te-raki]] (North Mangyan)
**** ''[[reo Alangan]]''
**** ''[[reo Iraya]]''
**** ''[[reo Tadyawan]]''
*** [[Reo Umiray Dumaget|''reo Umiray Dumaget'']]
*** [[Ngā reo Manide-Alabat]] (Manide–Alabat)
**** [[reo Manide]]
**** [[reo Alabat]]
*** [[Ngā reo Waenganui Piripīni Nui Atu]] (Greater Central Philippine)
**** [[Waenganui Piripīni]] (Central Philippine)
***** ''[[reo Tagalog]]''
***** [[Bikol]]
****** [[Bikol-ki-te-moana]] (Coastal Bikol)
******* ''[[reo Isarog Agta]]''
******* ''[[reo Maunga Iraya Agta]]'' (Mount Iraya Agta)
******* ''[[reo Waenganui Bikol]]'' (Central Bikol)
******** ''[[Canaman reo ā-iwi]]'' (ōkawa)
******** ''[[Naga Tāone reo ā-iwi]]'' (Naga City)
******** ''Partido reo ā-iwi''
******** ''Tabaco–Legazpi–Sorsogon (TLS) reo ā-iwi''
******** ''Daet reo ā-iwi''
******* ''[[reo Catanduanes Bikol-ki-te-tonga]]'' (Southern Catanduanes Bikol)
****** [[Inland Bikol-ki-te-tuawhenua]] (Inland Bikol)
******* ''[[reo Maunga Iriga Agta]]'' (Mount Iriga Agta language)
******* [[Albay Bikol]]
******** reo Buhinon
******** reo Libon
******** reo Miraya-ki-te-uru (West Miraya)
******** reo Miraya-ki-te-rāwhiti (East Miraya)
******* ''[[reo Rinconada Bikol]]''
******** ''Sinabukid reo ā-iwi''
********* ''Agta reo ā-iwi''
********* ''Iriga reo ā-iwi'' (ōkawa)
******** ''Sinaranəw reo ā-iwi''
********* ''Baao reo ā-iwi''
********* ''Bato reo ā-iwi''
********* ''Bula–Pili reo ā-iwi''
********* ''Nabua–Balatan reo ā-iwi''
****** [[Reo Pandan Bikol|''reo Pandan Bikol'']]
***** [[Mansakan]]
****** ''[[reo Dabawenyo]]''
****** Mandayan
******* ''[[reo Mansaka]]''
******* ''[[reo Mandaya]]''
****** ''[[reo Kamayo]]''
****** ''[[reo Kalagan]]''
****** ''[[reo Mamanwa]]''
***** [[Bisayan]]
****** ''[[reo Asi]]''
****** [[reo Hepu]] (Cebuan)
****** Waenganui Bisayan
******* ''[[reo Warai]] (Waray)''
******* ''[[reo Paiapaiango]]'' (Baybayanon)
******* ''[[reo Kapariango]] (Kabalian)''
******* ''[[reo Hilikaingo]]'' (Hiligaynon)
******* ''[[reo Kapihingo]]'' (Capiznon)
******* ''[[reo Romopuromango]]'' (Romblomanon)
******* ''[[reo Panataiango]]'' (Bantayanon)
******* ''[[reo Porohango]]'' (Porohanon)
******* ''[[reo Ati]]''
******* ''[[reo Mahapatengo]]'' (Masbateño)
******* ''[[reo Horohokongo-ki-te-tonga]]'' (Southern Sorsogon)
******* ''[[reo Horohokongo-ki-te-raki]]'' (Northern Sorsogon)
****** Bisayan-ki-te-uru
******* ''[[reo Kuiongo]]'' (Cuyonon)
******* ''[[reo Karuiango]]'' (Caluyanon)
******* ''[[reo Akarango]]'' (Aklanon)
******* ''[[reo Karaia]]'' (Karay-a)
******* ''[[reo Inonohango]]'' (Inonhan)
******* ''[[reo Ratakango]]'' (Ratagnon)
****** Bisayan-ki-te-tonga
******* ''[[reo Hurikaongo]]'' (Surigaonon)
******* ''[[reo Putuango]]'' (Butuanon)
******* ''[[reo Tauhungo]]'' (Tausug)
**** [[Mangyan-ki-te-tonga]] (South Mangyan)
***** ''[[reo Buhid]]''
***** ''[[reo Tawbuid]]''
***** ''[[reo Hanunoko]]'' (Hanuno'o)
**** [[Palawanic]]
***** [[Palawano]]
****** reo Quezon Palawano rānei reo Central Palawano / reo Brooke's Point Palawano
****** reo Bugsuk Palawano reo ā-iwi rānei reo Palawano-ki-te-tonga
****** Palawano-ki-te-tonga-mā-uru
***** ''[[reo Aborlan Tagbanwa]]''
***** ''[[reo Waenganui Tagbanwa]]'' (kāore [[Kalamian Tagbanwa]])
***** ''[[reo Batak]]'' (kāore [[Ngā reo Batak]])
***** ''[[reo Taukutu Patu]]'' (Tau't Batu)
***** ''[[reo Molbog]]?''
**** [[Subanen]]
***** Subanen-ki-te-uru
****** ''[[reo Subanen-ki-te-uru]]''
****** ''Kolibugan-ki-te-uru''
***** Waenganui Subanen
****** Waenganui-ki-te-uru
******* ''Tawlet-Kalibugan Subanen''
******* ''Salug-Godod Subanen''
****** Waenganui-ki-te-rāwhiti
******* ''Subanen-ki-te-tonga''
******* ''Waenganui Subanen''
******* ''Subanen-ki-te-raki''
******* ''Subanen-ki-te-rāwhiti''
**** [[Danao]]
***** ''[[reo Iranun]]''
***** ''[[reo Maguindanao]]''
***** ''[[reo Maranao]]''
**** [[Manobo]]
***** Manobo-ki-te-raki
****** ''[[reo Cagayano]]'' (o te [[Motu Cagayancillo]])
****** ''[[reo Kinamigin]]'' (o te [[Motu Camiguin]]), ''[[reo Binukid]]'' (o waenganui Mindanao)
***** (Waenganui)
****** Manobo-ki-te-tonga
******* ''[[reo Tagabawa]]''
******* ''[[reo Sarangani Manobo]]''
******* ''[[reo Tasaday]]'', ''[[reo Cotabato Manobo]]''
****** Manobo-ki-te-rāwhiti, uru me waenganui
******* Uru
******** ''[[reo Obo]]''
******** ''[[reo Ilianen]] Manobo''
******** ''[[reo Bukidnon-ki-te-uru]] Manobo'', ''Livunganen'' (a dialect spoken in [[Libungan]], north of [[Midsayap]], Cotabato)
******* Rāwhiti-waenganui
******** Rāwhiti
********* ''[[reo Agusan]] Manobo''
********* ''[[reo Dibabawon]] Manobo''
******** Waenganui
********* ''[[reo Ata]] o Davao''
********* ''[[reo Matig Salug]]'', ''Tigwa Manobo''
**** [[Gorontalo–Mongondow]]
***** Gorontalic
****** ''[[reo Bolango]]''
****** ''[[reo Buol]]''
****** ''[[reo Bintauna]]''
****** ''[[reo Gorontalo]]''
****** ''[[reo Kaidipang]]''
****** ''[[reo Lolak]]''
****** ''[[reo Suwawa]]''
***** Mongondowic
****** ''[[reo Mongondow]]''
****** ''[[reo Ponosakan]]''
*** [[Reo Ati|''reo Ati'']]
*** [[Ngā reo Kalamian]] (Kalamian)
**** ''[[reo Agutaynen]]''
**** ''[[reo Calamian Tagbanwa]]''
*** [[Mindanao-ki-te-tonga]] (South Mindanao)
**** ''[[reo Buhid]]''
**** ''[[reo Hanunoo]]''
**** ''[[reo Tawbuid]]''
*** [[Reo Klata|''reo Klata'']]
*** [[Ngā reo Minahasan]] (Minahasan)
**** [[reo Tombulu]]
**** [[reo Tondano]]
**** [[reo Tonsawang]]
**** [[reo Tonsea]]
**** [[reo Tontemboan]]
*** [[Ngā reo Sangiric]] (Sangiric)
**** ''[[reo Bantik]]''
**** ''[[reo Ratahan]]''
**** ''[[reo Sangirese]]''
**** ''[[reo Talaud]]''
** [[Poronio-ki-te-raki me Barito]] (North Bornean + Barito)
*** [[Poronio-ki-te-raki nui]]
**** Poronio-ki-te-raki
***** [[Sabah-ki-te-raki-mā-rāwhiti]]
****** ''[[reo Ida'an]]''
****** ''[[reo Bonggi]]''
****** ''[[reo Molbog]] ?''
***** [[Sabah-ki-te-tonga-mā-uru]]
****** Dusunic Nui
******* Bisaya–Lotud
******** ''[[reo Brunei Bisaya]]''
******** ''[[reo Lotud]]''
******* [[Dusunic]]
******** ''[[reo Kadazandusun]]''
********* ''[[reo Waenganui Dusun]]''
********* ''[[reo Kadazan-ki-te-Uta]]''
******** ''[[reo Kuijau]]''
******** ''[[reo Kadazan-ki-te-rāwhiti]]''
******** ''[[reo Kota Marudu Talantang]]''
******** [[Reo Rungus|''reo Rungus'' / reo Momogun]]
******** ''[[reo Klias Awa Kadazan]]''
******* [[Paitanic]]
******** ''[[reo Tombonuwo]]''
******** ''[[reo Kinabatangan]]''
******** ''[[reo Abai Sungai]]''
******** ''[[reo Serudung]]''
****** Greater Murutic
******* ''[[reo Tatana]]'' ?
******* ''[[reo Papar]]''
******* [[Murutic]]
******** ''[[reo Tagol]]''
******** ''[[reoTimugon]]''
******** ''[[reo Keningau]]''
******** ''[[reo Selungai]]''
******** ''[[reo Sembakung]]''
******** ''[[reo Baukan]]''
******** ''[[reo Okolod]]''
******** ''[[reo Paluan]]''
******** ''[[reo Gana']]''
******** ''[[reo Kalabakan]]''
******** ''[[reo Nonukan Tidong]]''
******** ''[[reo Sesayap Tidong]]''
***** [[Sarawak-ki-te-raki]]
****** [[Reo Kenyah|''reo Kenyah / reo Bakung'']]
****** ''[[reo Sebob]]''
****** [[Reo Tutoh|''reo Tutoh'']]
****** ''[[reo Uma' Lasan]]''
****** ''[[reo Wahau Kenyah]]''
****** ''[[reo Penan ?]]''
****** ''[[reo Kelabit]]''
****** ''[[reo Lengilu]]''
****** ''[[reo Lundayeh]]''
****** ''[[reo Sa'ban]]''
****** ''[[reo Tring]]''
****** ''[[reo Berawan]]''
****** ''[[reo Belait]]''
****** ''[[reo Kiput]]''
****** [[Reo Narom|''reo Narom'']]
****** ''[[reo Tutong]]''
****** ''[[reo Bintulu]]''
**** [[Waenganui Sarawak]]
***** ''[[reo Kajaman]]''
***** ''[[reo Lahanan]]''
***** ''[[reo Sekapan]]''
***** ''[[reo Daro-Matu]]''
***** ''[[reo Kanowit-Tanjong]]''
***** ''[[reo Melanau]]''
***** ''[[reo Bukitan]]''
***** ''[[reo Punan Batu]]''
***** ''[[reo Sian]]''
***** ''[[reo Ukit]]''
***** ''[[reo Burusu]]''
***** ''[[reo Bah-Biau Punan]]''
***** ''[[reo Sajau]]''
***** ''[[reo Punan Merap]]''
***** ''[[reo Bukat]]''
***** ''[[reo Seru]] †''
***** ''[[reo Lelak]] †''
**** [[Kayanic]]
***** ''[[reo Kayan]]''
***** ''[[reo Bahau]]''
***** ''[[reo Modang]]''
***** ''[[reo Segai]]''
***** ''[[reo Hovongan]]''
***** ''[[reo Aoheng]]''
***** ''[[reo Aput]]''
***** ''[[reo Punan]]''
***** ''[[reo Krio Dayak]]''
***** ''[[reo Murik]]''
**** [[Dayak-ki-te-tuawhenua]]
***** ''[[reo Bekati']]''
***** ''[[reo Sara]]''
***** ''[[reo Lara']]''
***** ''[[reo Bukar Sadong]]''
***** ''[[reo Biatah]]''
***** ''[[reo Tringgus]]''
***** ''[[reo Jagoi]]''
***** ''[[reo Jangkang]]''
***** ''[[reo Kembayan]]''
***** ''[[reo Semandang]]''
***** ''[[reo Ribun]]''
***** ''[[reo Benyadu']]''
***** ''[[reo Sanggau]]''
**** Whānau Marēo–Tiama
***** [[Aceh–Chamic|Whānau Atiehe–Tiama]]
****** ''[[reo Aceh|reo Atiehe]]''
****** ''[[reo Cham|reo Tiama]]''
****** ''[[reo Chru]]''
****** ''[[reo Haroi]]''
****** ''[[reo Jarai]]''
****** ''[[reo Rade]]''
****** ''[[reo Roglai]]''
****** ''[[reo Tsat (Utsat)]]''
***** Whānau Ipana–Marēo
****** [[Ngā reo Marēo]]
******* ''[[reo Marēo]]''
******** ''[[reo Marēo Marēhia]]''
******** ''[[reo Initonīhia]]''
******* ''[[reo Minangkabau]]''
******* ''[[reo Brunei/Kedayan Marēhia]]''
******* ''[[reo Bamayo]]''
******* ''[[reo Banjar]]''
******* ''[[reo Berau Marēhia]]''
******* ''[[reo Bangka Marēhia]]''
******* ''[[reo Bengkulu]]''
******* ''[[reo Col]]''
******* ''[[reo Duano']]''
******* ''[[reo Haji]]''
******* ''[[reo Jambi Marēhia]]''
******* ''[[reo Jakun]]''
******* ''[[reo Kedah Marēhia]]''
******* ''[[Reo Kendayan|reo Kendayan / reo Selako]] ?''
******* ''[[reo Kutai Marēhia]]''
******* ''[[reo Kaur]]''
******* ''[[reo Kerinci]]''
******* ''[[reo Kelantan-Pattani Marēhia]]''
******* ''[[reo Kubu]]''
******* ''[[reo Orang Laut]]''
******* ''[[reo Lubu]]''
******* ''[[reo Musi]]''
******* ''[[reo Negeri Sembilan Marēhia]]''
******* ''[[reo Orang Kanaq]]''
******* ''[[reo Orang Seletar]]''
******* ''[[reo Pahang Marēhia]]''
******* ''[[reo Pekal]]''
******* ''[[reo Perak Marēhia]]''
******* ''[[reo Pontianak Marēhia]]''
******* ''[[reo Sarawak Marēhia]]''
******* ''[[reo Temuan]]''
******* [[Reo Terengganu Marēhia|''reo Terengganu Marēhia'']]
******* [[Reo Urak Lawoi'|''reo Urak Lawoi''']]
******* [[Ibanic|Whānau Ipana]]
******** ''[[reo Iban|reo Ipana]]''
******** ''[[reo Keninjal]]'' ?
******** ''[[reo Mualang]]''
******** ''[[reo Remun]]''
******** ''[[reo Seberuang]]''
**** ''[[Reo Seberuang|reo Hunara]]'' ''[[Reo Seberuang|(Sundanese)]]''
***** ''[[Reo Seberuang|reo Hunara Tawhito]]'' ''[[Reo Seberuang|†]]'' (Old Sundanese)
***** ''[[Reo Seberuang|reo Baduy]]''
***** ''[[Reo Seberuang|reo Panate]]'' ''[[Reo Seberuang|(Bantenese)]]''
***** ''[[Reo Seberuang|reo Kirepo]]'' ''[[Reo Seberuang|(Cirebonese)]]''
**** Rejang ?
***** ''[[reo Rejang]]''
**** Moklenic ?
***** ''[[reo Moken]]''
***** ''[[reo Moklen]]''
*** [[Barito]]
**** [[Barito-ki-te-rāwhiti]]
***** Waenganui–Tonga
****** ''[[reo Dusun Deyah]]''
****** Tonga:
******* ''[[reo Dusun Malang]]''
******* ''[[reo Dusun Witu]]''
******* ''[[reo Ma'anyan]]''
******* ''[[reo Paku]]''
***** [[reo Marakāhia]] (me [[Bushi reo ā-iwi]] i [[Mayotte]])
***** Raki:
****** ''[[reo Lawangan]]''
****** ''[[reo Tawoyan]]''
**** [[Barito-ki-te-uru]]
***** Raki:
****** ''[[reo Kohin]]''
****** ''[[reo Dohoi]] (Ot Danum)''
****** ''[[reo Siang]]''
***** Tonga:
****** ''[[reo Mendawai]]''
****** ''[[reo Bakumpai]]''
****** ''[[reo Ngaju]]''
**** [[Mahakam]]
***** ''[[reo Ampanang]]''
***** ''[[reo Tunjung]]''
**** [[Sama–Bajaw]]
***** ''[[reo Bajau-ki-te-tai-uru]]''
****** [[Kota Belud reo ā-iwi|''Kota Belud'' ''reo ā-iwi'']]
****** ''[[Putatan reo ā-iwi]]''
****** [[Papar reo ā-iwi|''Papar reo ā-iwi'']]
****** [[Banggi reo ā-iwi|''Banggi reo ā-iwi'']]
****** ''[[Sandakan reo ā-iwi]]''
****** ''[[Pitas reo ā-iwi]]''
****** [[Kawang reo ā-iwi|''Kawang reo ā-iwi'']]
***** ''[[reo Initonīhia Bajau]]''
****** ''[[Jampea reo ā-iwi]]''
****** ''[[Same’ reo ā-iwi]]''
****** ''[[Matalaang reo ā-iwi]]''
****** [[Sulamu reo ā-iwi|''Sulamu reo ā-iwi'']]
****** [[Kajoa reo ā-iwi|''Kajoa reo ā-iwi'']]
****** [[Roti reo ā-iwi|''Roti reo ā-iwi'']]
****** [[Jaya Bakti reo ā-iwi|''Jaya Bakti reo ā-iwi'']]
****** [[Poso reo ā-iwi|''Poso reo ā-iwi'']]
****** ''[[Togian 1 reo ā-iwi]]''
****** [[Togian 2 reo ā-iwi|''Togian 2 reo ā-iwi'']]
****** [[Wallace reo ā-iwi|''Wallace reo ā-iwi'']]
***** ''[[reo Inabaknon]]''
***** ''[[reo Yakan]]''
****** ''[[Yakan-ki-te-raki reo ā-iwi]]''
****** ''[[Yakan-ki-te-tonga reo ā-iwi]]''
***** ''[[reo Pangutaran Sama]]''
****** [[Sama Pangutaran reo ā-iwi|''Sama Pangutaran reo ā-iwi'']]
****** ''[[Sama Ubihan reo ā-iwi]] rānei a'a ubian, a'a sowang buna' reo ā-iwi''
***** ''Sulu Sama-ki-roto rakau''
****** ''[[Sama-ki-te-raki]]''
******* [[Lutangan (Lutango) reo ā-iwi|''Lutangan (Lutango) reo ā-iwi'']]
******* [[Sibuco-Vitali (Sibuku’) reo ā-iwi|''Sibuco-Vitali (Sibuku’) reo ā-iwi'']] ''rānei sama bitali', sama nawan reo ā-iwi''
******* [[Sibuguey (Batuan) reo ā-iwi|''Sibuguey (Batuan) reo ā-iwi'']]
******* ''Balangingireo ā-iwi''
******* [[Daongdung (Sama Daongdong) reo ā-iwi|''Daongdung (Sama Daongdong) reo ā-iwi'']]
******* ''[[Kabinga’an reo ā-iwi]]''
******* ''T[[agtabun Balangingi’ reo ā-iwi]] rānei bahasa bāngingi' (bāngingi', a'a tagtabun) reo ā-iwi''
******* [[Tongquil Balangingi’ reo ā-iwi|''Tongquil Balangingi’ reo ā-iwi'']] ''rānei sama tongkil reo ā-iwi''
******* [[Linungan reo ā-iwi|''Linungan reo ā-iwi'']]
******* [[Panigayan Balangingi’ reo ā-iwi|''Panigayan Balangingi’ reo ā-iwi'']] ''rānei bahasa balangingi' (sama bāngingi') reo ā-iwi''
******* [[Landang-Gua’ reo ā-iwi|''Landang-Gua’ reo ā-iwi'']] ''rānei a'a landang-gua' reo ā-iwi''
******* ''[[Mati reo ā-iwi]]''
******* ''[[Kawit Balangingi’ reo ā-iwi]]''
******* [[Karundung reo ā-iwi|''Karundung reo ā-iwi'']]
******* [[Pilas reo ā-iwi|''Pilas reo ā-iwi'']]
****** ''[[reo Waenganui Sama]]''
******* ''[[Sama Deya reo ā-iwi]]''
******* ''[[Sama Dilaut reo ā-iwi]] rānei sama to'ongan / sama pagūng / sama pala'u reo ā-iwi''
******* ''[[Sama Siasi reo ā-iwi]]''
******* [[Sama Laminusa reo ā-iwi|''Sama Laminusa reo ā-iwi'']]
******* ''[[Sama Tabawan reo ā-iwi]]''
******* [[Sama Kaulungan reo ā-iwi|''Sama Kaulungan reo ā-iwi'']]
******* [[Sama Musu’ reo ā-iwi|''Sama Musu’ reo ā-iwi'']]
******* [[Sama Balimbing reo ā-iwi|''Sama Balimbing reo ā-iwi'']]
******* [[Sama Bannaran reo ā-iwi|''Sama Bannaran reo ā-iwi'']]
******* [[Sama Bangaw-Bangaw reo ā-iwi|''Sama Bangaw-Bangaw reo ā-iwi'']]
******* [[Ubihan-ki-te-tonga reo ā-iwi|''Ubihan-ki-te-tonga reo ā-iwi'']]
****** ''[[reo Sama-ki-te-tonga]]''
******* [[Sibutu’ (Sama Sibutu) reo ā-iwi|''Sibutu’ (Sama Sibutu) reo ā-iwi'']]
******* [[Simunul reo ā-iwi|''Simunul reo ā-iwi'']] ''rānei sama səddopan reo ā-iwi''
******* [[Tandubas (Tandu’-baas) reo ā-iwi|''Tandubas (Tandu’-baas) reo ā-iwi'']] ''rānei a'a tandu'-bās / a'a ungus matata reo ā-iwi''
******* ''[[Obian reo ā-iwi]]''
******* ''[[Bongao reo ā-iwi]]''
******* ''[[Sitangkai reo ā-iwi]]''
******* ''[[Languyan reo ā-iwi]]''
******* ''[[Sapa-Sapa reo ā-iwi]]''
******* [[Sama Pahut reo ā-iwi|''Sama Pahut reo ā-iwi'']]
******* [[Sama Sampulna’ reo ā-iwi|''Sama Sampulna’ reo ā-iwi'']]
******* [[Berau reo ā-iwi|''Berau reo ā-iwi'']]
***** ''[[reo Mapun]]''
***** ''[[reo Bajau Sabah-ki-te-tai-uru]]''
****** ''[[Kota Belud reo ā-iwi]]''
****** ''[[Tuaran reo ā-iwi]]''
****** ''[[Kudat reo ā-iwi]]''
***** ''[[reo Bajau Initonīhia]]''
****** ''[[Gorontalo Torosiaje reo ā-iwi]]''
****** ''[[Popayato reo ā-iwi]]''
****** ''[[Pohuwato reo ā-iwi]]''
** [[Waenganui Marēhia-Poronīhia]] (Central Malayo-Polynesian)
*** ''[[reo Bima]]''
*** [[Sumba–Flores]]
**** [[Sumba–Hawu]]
***** [[Savu]]
****** [[reo Hawu]]
****** [[reo Dhao]]
***** [[Sumba]]
****** ''[[reo Kambera]]''
****** ''[[reo Mamboru]]''
****** ''[[reo Anakalangu]]''
****** ''[[reo Wanukaka]]''
****** ''[[reo Pondok]]''
****** ''[[reo Baliledo]]''
****** ''[[reo Wejewa]]''
****** ''[[reo Lamboya]]''
****** ''[[Reo Kodi|reo Kodi (Gaura)]]''
**** Western Flores
***** ''[[reo Komodo]]''
***** ''[[reo Manggarai]]''
***** ''[[reo Riung]]''
***** ''[[reo Rembong]]''
***** ''[[reo Rajong]]''
***** ''[[reo Kepoʼ]]''
***** ''[[reo Wae Rana]]''
***** ''[[reo Palu'e]]''
***** ''[[reo Ende]]''
***** ''[[reo Lio]]''
***** ''[[reo Nagé-Kéo]]''
***** ''[[reo Ngadha]]''
***** ''[[reo Rongga]]''
***** ''[[reo Soʼa]]''
*** [[Flores–Lembata]]
**** ''[[reo Sika]]''
**** ''[[reo Kedang]]''
**** Lamaholot
***** ''[[reo Lamaholot]]''
***** ''[[reo Alorese]]''
***** ''[[reo Lamatuka]]''
***** ''[[reo Lewo Eleng]]''
***** ''[[reo Levuka]]''
***** ''[[reo Lembata-ki-te-tonga]]''
***** ''[[reo Lamalera]]''
***** ''[[reo Lewotobi]]''
***** ''[[reo Adonara]]''
***** ''[[reo Ile Ape]]''
***** ''[[reo Mingar]]''
*** [[Selaru]]
**** ''[[reo Selaru]]''
**** ''[[reo Seluwasan]]''
*** [[Kei–Tanimbar]] ?
**** ''[[reo Kei]]''
**** ''[[reo Fordata]]''
**** ''[[reo Yamdena]]''
**** ''[[reo Onin]]''
**** ''[[reo Sekar]]''
**** ''[[reo Uruangnirin]]''
*** [[Aru]]
**** ''[[reo Barakai]]''
**** ''[[reo Batuley]]''
**** ''[[reo Dobel]]''
**** ''[[reo Karey]]''
**** ''[[reo Koba]]''
**** ''[[reo Kola]]''
**** ''[[reo Lola]]''
**** ''[[reo Lorang]]''
**** ''[[reo Manombai]]''
**** ''[[reo Mariri]]''
**** ''[[reo Tarangan]]''
**** ''[[reo Ujir]]''
*** [[Timoric]]
**** ''[[reo Helong]]''
**** ''[[reo Tetum]]''
**** ''[[reo Uab Meto]]''
**** ''[[reo Amarasi]]''
**** Central Timor
***** ''[[reo Kemak]]''
***** ''[[reo Tukudede]]''
***** ''[[reo Mambai]]''
***** ''[[reo Bekais]]''
**** Wetar–Galoli ?
***** ''[[reo Wetar]]''
***** ''[[reo Galoli]]''
**** [[Kawaimina]]
***** [[reo Kairui]]
***** [[reo Waimoa]]
***** [[reo Midiki]]
***** [[reo Naueti]] ?
***** [[reo Habun]] ?
**** Luangic–Kisaric ?
***** ''[[reo Romang]]''
***** ''[[reo Kisar]]''
***** ''[[reo Leti]]''
***** ''[[reo Luang]]''
***** ''[[reo Makuva]]''
**** Rote–Meto
***** ''[[reo Bilba]]''
***** ''[[reo Dengka]]''
***** ''[[reo Lole]]''
***** ''[[reo Ringgou]]''
***** ''[[reo Dela-Oenale]]''
***** ''[[reo Termanu]]''
***** ''[[reo Tii]]''
**** [[Babar]]
***** ''[[reo Idalaka]]''
***** ''[[reo Damar-ki-te-uru]]''
***** ''[[reo Dawera-Daweloor]]''
***** ''[[reo Babar-ki-te-raki]]''
***** ''[[reo Dai]]''
***** ''[[reo Masela]]''
***** ''[[reo Serili]]''
***** ''[[reo Babar-ki-te-tonga-mā-rāwhiti]]''
***** ''[[reo Emplawas]]''
***** ''[[reo Imroing]]''
***** ''[[reo Telaʼa]]''
**** Southwest Maluku
***** ''[[reo East Damar]]''
***** ''[[reo Teun]]''
***** ''[[reo Nila]]''
***** ''[[reo Serua]]''
*** ''[[reo Kowiai]]'' ?
*** [[Central Maluku]]
**** ''[[reo Teor-Kur]]''
**** Uru
***** ''[[reo Ambelau]]''
***** ''[[reo Buru]]''
***** ''[[reo Lisela]]''
***** ''[[reo Hukumina]] †''
***** ''[[reo Moksela]] †''
***** ''[[reo Sula]]''
***** ''[[reo Mangole]]''
***** ''[[reo Taliabo]]''
**** Rāwhiti
***** ''[[reo Banda]]''
***** ''[[reo Bati]]''
***** ''[[reo Geser]]''
***** ''[[reo Watubela]]''
***** ''[[reo Bobot]]''
***** ''[[reo Masiwang]]''
***** ''[[reo Hoti]] †''
***** ''[[reo Benggoi]]''
***** ''[[reo Salas]]''
***** ''[[reo Liana]]''
***** [[Nunusaku]]
****** ''[[reo Kayeli]] †''
****** ''[[reo Nuaulu]]''
****** ''[[reo Huaulu]]''
****** ''[[reo Manusela]]''
****** ''[[reo Wemale]]''
****** ''[[reo Yalahatan]]''
****** [[Piru Bay]] ?
******* ''[[reo Asilulu]]''
******* ''[[reo Luhu]]''
******* ''[[reo Manipa]]''
******* ''[[reo Wakasihu]]''
******* ''[[reo Boano]]''
******* ''[[reo Sepa-Teluti]]''
******* ''[[reo Paulohi]]''
******* ''[[reo Kaibobo]]''
******* ''[[reo Hitu]]''
******* ''[[reo Tulehu]]''
******* ''[[reo Laha]]''
******* ''[[reo Seit-Kaitetu]]''
******* ''[[reo Kamarian]] †''
******* ''[[reo Haruku]]''
******* ''[[reo Amahai]]''
******* ''[[reo Nusa Laut]]''
******* ''[[reo Saparua]]''
******* ''[[reo Latu]]''
** [[Halmahera-ki-te-ronga-Nūkini-ki-te-uru]] (South Halmahera–West New Guinea)
*** [[Moana Halmahera]]
**** [[Halmahera-ki-te-tonga]]
***** Makian-ki-te-rāwhiti – Gane
****** [[Reo Gane|''reo Gane'']] (Gimán; reo-ā-iwi: Saketa)
****** [[Reo Taba|''reo Taba'']] (Makian-ki-te-rāwhiti, Makian Dalam; reo-ā-iwi: Kayoa, Southeast Makian-ki-te-tonga-mā-rāwhiti)
***** Buli
****** ''[[reo Buli]]'' (reo ā-iwi: Wayamli)
****** ''[[reo Maba]]'' (Bicoli)
****** ''[[reo Patani]]''
****** ''[[reo Sawai]]'' (Weda)
***** ''[[reo Gebe]]'' (reo ā-iwi: Minyaifuin)
**** Ambel–Biga:
***** ''[[reo Waigeo]] (Ambel)''
***** ''[[reo Biga]]''
**** ''[[reo As]]''
**** ''[[reo Maden]]''
**** Maya–Matbat:
***** ''[[reo Matbat]]''
***** ''[[reo Ma'ya]]'' (Salawati, Laganyan (Legenyem), Wauyai, Kawe, Batanta; perhaps distinct languages)
*** [[Kokoru Cenderawasih]]
**** Biakic
***** ''[[reo Biak]] (Numfor)''
***** ''[[reo Dusner]]''
***** ''[[reo Meoswar]]''
***** ''[[reo Roon]]''
**** Yapen
***** Rāwhiti
****** ''[[reo Kurudu]]''
****** ''[[reo Wabo]]''
***** Waenganui–Uru:
****** ''[[reo Ambai]]''
****** ''[[reo Ansus]]''
****** ''[[reo Busami]]''
****** ''[[reo Munggui]]''
****** ''[[reo Marau]]''
****** ''[[reo Pom]]''
****** ''[[reo Papuma]]''
****** ''[[reo Serui-Laut]]''
****** ''[[reo Wandamen]]''
****** ''[[reo Woi]]''
**** Tonga-mā-uru
***** ''[[reo Yaur–Iresim]]''
***** ''[[reo Yeretuar]]''
*** Irarutu–Nabi
**** ''[[reo Irarutu]]''
**** ''[[reo Nabi]]''
*** Bedoanas–Erokwanas ("Bomberai")
**** Kei–Fordata
***** ''[[reo Kei]]''
***** ''[[reo Fordata]]''
**** Yamdena–North Bomberai
***** ''[[reo Yamdena]]''
***** Bomberai-ki-te-raki
****** ''[[reo Onin]]''
****** ''[[reo Sekar]]''
****** ''[[reo Uruangnirin]]'' Poa ēnei reo atu (Grimes & Edwards)
**** [[Teor-Kur]]
***** ''[[reo Teor]] (Tio’or)''
***** ''[[reo Kur]]''
**** Irarutu–Nabi
***** ''[[reo Irarutu]]''
***** ''[[reo Kuri]] (Nabi)''
**** Bedoanas–Erokwanas
***** ''[[reo Arguni]]''
***** ''[[reo Bedoanas]]''
***** ''[[reo Erokwanas]]''
*** ''[[reo Mor]]''
*** ''[[reo Tandia]]''
*** ''[[reo Waropen]]''
*** Lower Mamberamo ? (Poa i te reo-whanau Papua)
**** ''[[reo Warembori]]''
**** ''[[reo Yoke]]''
* [[Marēhia-Poronīhia-ki-te-moana]]
** Admiralties me Yapese
*** ''[[reo Yap]] ?''
*** Motu Admiralty
**** ''[[reo Yap]] ?''
**** ''Motu Admiralty-ki-te-rāwhiti''
***** [[Manus]]
****** Manus-ki-te-uru:
******* ''[[reo Nyindrou]]''
******* ''[[reo Sori-Harengan]]''
******* ''[[reo Hermit]] (†)''
******* ''[[reo Bipi]]''
******** ''[[reo Mondropolon]]''
******** ''[[reo Tulu-Bohuai]]''
******** ''[[reo Khehek]] (Drehet, Levei)''
******** ''[[reo Likum]]''
****** Intermediate
******* Loniu–Mokerang
******** [[Reo Loniu|''reo Loniu'']]
******** ''[[reo Mokerang]]''
******* ''[[Pak-Tong]]''
****** Manus-ki-te-rāwhiti:
******* ''[[reo Andra-Hus]]''
******* ''[[reo Elu]]''
******* ''[[reo Leipon]]''
******* ''[[reo Papitalai]]''
******* ''[[reo Ponam]]''
******* Ere–Kele–Kurti
******** ''[[reo Ere]]''
******** ''[[reo Kele]]''
******** ''[[reo Kurti]]''
******* Koro–Lele–Nali–Titan
******** ''[[reo Koro]]''
******** ''[[reo Lele]]''
******** ''[[reo Nali]]''
******** ''[[reo Titan]]''
***** Tonga-mā-rāwhiti
****** ''[[reo Baluan-Pam]]''
****** ''[[reo Lenkau]]''
****** ''[[reo Lou]]''
****** ''[[reo Nauna]]''
****** ''[[reo Penchal]]''
**** ''Motu Admiralty-ki-te-uru''
***** ''[[reo Kaniet-ki-te-raki]] (†)''
***** ''[[reo Kaniet-ki-te-tonga]] (†)''
***** ''[[reo Wuvulu-Aua]]''
***** ''[[reo Seimat]]''
***** ''[[reo Yap]] ?''
***** ''[[reo Nguluwan]] ?''
** St Matthias
*** ''[[reo Mussau-Emira]]''
*** ''[[reo Tenis]]''
** [[Moana-ki-te-uru]]
*** [[Nūkini-ki-te-raki linkage]]
**** ? Sarmi–Jayapura whanau
***** ''[[reo Anus]]''
***** ''[[reo Bonggo]]''
***** ''[[reo Kayupulau]]''
***** ''[[reo Liki]]''
***** ''[[reo Masimasi]]''
***** ''[[reo Ormu]]''
***** ''[[reo Podena]]''
***** ''[[reo Kaptiau]]''
***** ''[[reo Sobei]]''
***** ''[[reo Tarpia]]''
***** ''[[reo Tobati]]''
***** ''[[reo Wakde]]''
***** ''[[reo Yamna]]''
**** Schouten linkage
***** Siau
****** ''[[reo Arop-Sissano]]''
****** ''[[reo Sera]]''
****** ''[[reo Sissano]]''
****** ''[[reo Ulau-Suain]]''
****** ''[[reo Tumleo]]''
****** ''[[reo Yakamul]]''
***** Kairiru
****** ''[[reo Kaiep]]''
****** ''[[reo Kairiru]]''
****** ''[[reo Terebu]]''
***** Manam
****** ''[[reo Biem]]''
****** ''[[reo Kis]]''
****** ''[[reo Manam]]''
****** ''[[reo Medebur]]''
****** ''[[reo Sepa]]''
****** ''[[reo Wogeo]]''
**** [[Huon Gulf Whanau]]
***** [[Huon Gulf-ki-te-raki]]
****** ''[[reo Bukawa]]''
****** ''[[reo Kela]]''
****** ''[[reo Yabem]]''
***** [[Markham]]
****** ''[[reo Aribwatsa]]''
****** ''[[reo Aribwaung]]''
****** ''[[reo Adzera]]''
****** ''[[reo Dangal]]''
****** ''[[reo Duwet]]''
****** ''[[reo Labu]]''
****** ''[[reo Maralango]]''
****** ''[[reo Hop (Mari)]]''
****** ''[[reo Musom]]''
****** ''[[reo Nafi]]''
****** ''[[reo Silisili]]''
****** ''[[reo Wampar]]''
****** ''[[reo Wampur]]''
***** [[Huon Gulf-ki-te-tonga]]
****** ''[[reo Hote]]''
****** ''[[reo Iwal]]''
****** ''[[reo Kapin]]''
****** ''[[reo Kumalu]]''
****** ''[[reo Mangga Buang]]''
****** ''[[reo Mapos Buang]]''
****** ''[[reo Mumeng]]''
****** ''[[reo Piu]]''
****** ''[[reo Vehes]]''
****** ''[[reo Yamap]]''
***** Ētahi Atu
****** [[Reo Numbami|''reo Numbami'']]
**** [[Ngero–Vitiaz linkage]]
***** Ngero
****** ''[[reo Bariai]]''
****** ''[[reo Gitua]]''
****** ''[[reo Kove]]''
****** ''[[reo Lusi]]''
****** ''[[reo Malalamai]]''
****** ''[[reo Mutu]]''
***** Bel
****** ''[[reo Awad Bing]]''
****** ''[[reo Bilibil]]''
****** ''[[reo Gedaged]]''
****** ''[[reo Marik]]''
****** ''[[reo Matukar]]''
****** ''[[reo Mindiri]]''
****** ''[[Reo Takiareo Wab|reo Takia]]''
****** ''[[Reo Takiareo Wab|reo Wab]]''
***** Bibling
****** ''[[reo Lamogai]]''
****** ''[[reo Mouk-Aria]]''
***** Pasismanua
****** ''[[reo Aigon]]''
****** ''[[reo Karore]]''
****** ''[[reo Kaulong]]''
****** ''[[reo Miu]]''
****** ''[[reo Sengseng]]''
***** Arawe
****** ''[[reo Aiklep]]''
****** ''[[reo Akolet]]''
****** ''[[reo Apalik]]''
****** ''[[reo Avau]]''
****** ''[[reo Bebeli]]''
****** ''[[reo Gimi]]''
****** ''[[reo Lesing-Gelimi]]''
****** ''[[reo Mangseng]]''
****** ''[[reo Solong]]''
***** Mengen
****** ''[[reo Lote]]''
****** ''[[reo Mamusi]]''
****** ''[[reo Mengen]]''
***** Korap
****** ''[[reo Arop-Lukep]]''
****** ''[[reo Karnai]]''
****** ''[[reo Malasanga]]''
****** ''[[reo Mur Pano]]''
***** Roinji–Nenaya
****** ''[[reo Mato]]''
****** ''[[reo Ronji]]''
***** Ētahi Atu
****** ''[[reo Amara]]''
****** ''[[reo Maleu]]''
****** ''[[reo Mbula]]''
****** ''[[reo Sio]]''
****** ''[[reo Tami]]''
*** Meso-Melanesian linkage
**** Willaumez
***** ''[[reo Bola]]''
***** ''[[reo Bulu]]''
***** ''[[reo Meramera]]''
***** ''[[reo Nakanai]]''
**** Bali-Vitu
***** ''[[reo Uneapa]]''
***** ''[[reo Vitu]]''
**** Niu Airangi–Solomonic-ki-te-raki-mā-uru
***** ''[[reo Tomoip]]''
***** Tungag–Nalik
****** ''[[reo Kara]]''
****** ''[[reo Laxudumau]]''
****** ''[[reo Nalik]]''
****** ''[[reo Tiang]]''
****** ''[[reo Tigak]]''
****** ''[[reo Tungag]]''
***** Tabar
****** ''[[reo Lihir]]''
****** ''[[reo Madara]]''
****** ''[[reo Notsi]]''
***** Madak
****** ''[[reo Barok]]''
****** ''[[reo Lavatbura–Lamusong]]''
****** ''[[reo Madak]]''
***** St. George
****** ''[[reo Bilur]]''
****** ''[[reo Fanamaket]]''
****** ''[[reo Kandas]]''
****** ''[[reo Konomala]]''
****** ''[[reo Label]]''
****** ''[[reo Lungalunga]]''
****** ''[[reo Niwer Mil]]''
****** ''[[reo Patpatar]]''
****** ''[[reo Ramoaaina]]''
****** ''[[reo Siar]]''
****** ''[[reo Sursurunga]]''
****** ''[[reo Tolai]]''
****** ''[[reo Warwar Feni]]''
***** [[Solomonic-ki-te-raki-mā-uru]]
****** ''[[reo Hahon]]''
****** ''[[reo Hakö]]''
****** ''[[reo Halia]]''
****** ''[[reo Nehan]]''
****** ''[[reo Papapana]]''
****** ''[[reo Petats]]''
****** ''[[reo Saposa]]''
****** ''[[reo Solos]]''
****** ''[[reo Teop]]''
****** ''[[reo Tinputz]]''
****** ''[[reo Bannoni]]''
****** ''[[reo Piva]]''
****** ''[[reo Mono-Alu]]''
****** ''[[reo Torau]]''
****** ''[[reo Uruava]]''
****** ''[[reo Babatana]]''
****** ''[[reo Ririo]]''
****** ''[[reo Varisi]]''
****** ''[[reo Vaghua]]''
****** ''[[reo Ghanongga]]''
****** ''[[reo Hoava]]''
****** ''[[reo Kusaghe]]''
****** ''[[reo Lungga]]''
****** ''[[reo Marovo]]''
****** ''[[reo Nduke]]''
****** ''[[reo Roviana]]''
****** ''[[reo Simbo]]''
****** ''[[reo Ughele]]''
****** ''[[reo Vangunu]]''
****** ''[[reo Blablanga]]''
****** ''[[reo Cheke Holo]]''
****** ''[[reo Gao]]''
****** ''[[reo Kokota]]''
****** ''[[reo Laghu]]''
****** ''[[reo Zabana]]''
****** ''[[reo Zazao]]''
*** [[Papua Tip linkage]]
**** Waenganui Papua Tip linkage
***** Suauic linkage:
****** ''[[reo Buhutu]]''
****** ''[[reo 'Auhelawa]]''
****** ''[[reo Oya'oya]]''
****** ''[[reo Unubahe]]''
****** ''[[reo Saliba]]''
****** ''[[reo Suau]]''
****** ''[[reo Bwanabwana]]''
****** ''[[reo Wagawaga]]''
***** Bwaidoga
****** ''[[reo Bwaidoka]]''
****** ''[[reo Diodio]]''
****** ''[[reo Iamalele]]''
****** ''[[reo Iduna]]''
****** ''[[reo Koluwawa]]''
****** ''[[reo Maiadomu]]''
***** Dobu–Duau
****** ''[[reo Bunama]]''
****** ''[[reo Boselewa]]''
****** ''[[reo Dobu]]''
****** ''[[reo Duau]]''
****** ''[[reo Galeya]]''
****** ''[[reo Molima]]''
****** ''[[reo Mwatebu]]''
****** ''[[reo Sewa Bay]]''
***** Kakabai
****** ''[[reo Dawawa]]''
****** ''[[reo Kakabai]]''
***** Are
****** ''[[reo Are]]''
****** ''[[reo Arifama-Miniafia]]''
****** ''[[reo Doga]]''
****** ''[[reo Gapapaiwa]]''
****** ''[[reo Ghayavi]]''
****** ''[[reo Kaninuwa]]''
****** ''[[reo Ubir]]''
***** Taupota
****** ''[[reo Gweda]]''
****** ''[[reo Haigwai]]''
****** ''[[reo Maiwala]]''
****** ''[[reo Minaveha]]''
****** ''[[reo Taupota]]''
****** ''[[reo Tawala]]''
****** ''[[reo Yakaikeke]]''
***** Ētahi Atu
****** ''[[reo Anuki]]''
****** ''[[reo Gumawana]]''
**** Central Papuan Tip
***** Oumic
****** ''[[reo Bina]]''
****** ''[[reo Magori]]''
****** ''[[reo Ouma]]''
****** ''[[reo Yoba]]''
***** Sinagoro–Keapara
****** ''[[reo Keapara]]''
****** ''[[reo Sinaugoro]]''
***** Waenganui-ki-te-uru
****** ''[[reo Abadi]]''
****** ''[[reo Kuni]]''
****** ''[[reo Lala]]''
****** ''[[reo Mekeo]]''
****** ''[[reo Motu]]''
****** ''[[reo Toura]]''
****** ''[[reo Waima]]''
**** Ētahi Atu Papua Tip
***** Kilivila–Misima
****** ''[[reo Budibud]]''
****** ''[[reo Kilivila]]''
****** ''[[reo Misima]]''
****** ''[[reo Muyuw]]''
***** Nimoa–Sudest
****** ''[[reo Nimoa]]''
****** ''[[reo Sudest]]''
** Temotu
*** ''[[reo Amba]]''
*** ''[[reo Asubuo]]''
*** ''[[reo Äiwoo]]''
*** ''[[reo Lovono]]''
*** ''[[reo Nanggu]]''
*** ''[[reo Natügu]]''
*** ''[[reo Tanema]]''
*** ''[[reo Tanimbili]]''
*** ''[[reo Teanu]]''
** Solomons-ki-te-tonga-mā-rāwhiti
*** ''[[reo 'Are'are]]''
*** ''[[reo Arosi]]''
*** ''[[reo Baeggu]]''
*** ''[[reo Baelelea]]''
*** ''[[reo Bauro]]''
*** ''[[reo Birao]]''
*** ''[[reo Bughotu]]''
*** ''[[reo Dori'o]]''
*** ''[[reo Fagani]]''
*** ''[[reo Fataleka]]''
*** ''[[reo Gela]]''
*** ''[[reo Ghari]]''
*** ''[[reo Gula'alaa]]''
*** ''[[reo Kahua]]''
*** ''[[reo Kwaio]]''
*** ''[[reo Kwara'ae]]''
*** ''[[reo Lau]]''
*** ''[[reo Lengo]]''
*** ''[[reo Longgu]]''
*** ''[[reo Malango]]''
*** ''[[reo Oroha]]''
*** ''[[reo Owa]]''
*** ''[[reo Sa'a]]''
*** ''[[reo Talise]]''
*** ''[[reo To’abaita]]''
*** ''[[reo Wala]]''
** [[Moana-ki-te-tonga]]
*** [[Whenuatū-ki-te-raki]]
**** [[Torres–Banks]]
***** ''[[reo Hiw]]''
***** ''[[reo Lo-Toga]]''
***** ''[[reo Lehali]]''
***** ''[[reo Löyöp]]''
***** ''[[reo Mwotlap]]''
***** ''[[reo Volow]]''
***** ''[[reo Lemerig]]''
***** ''[[reo Vera’a]]''
***** ''[[reo Vurës]]''
***** ''[[reo Mwesen]]''
***** ''[[reo Mota]]''
***** ''[[reo Nume]]''
***** ''[[reo Dorig]]''
***** ''[[reo Koro]]''
***** ''[[reo Olrat]]''
***** ''[[reo Lakon]]''
***** ''[[reo Mwerlap]]''
**** Maewo–Ambae–Pentecost-ki-te-raki
***** ''[[reo Sun̄wadia]]''
***** ''[[reo Sun̄wadaga]]''
***** ''[[reo Baetora]]''
***** ''[[reo Duidui]]''
***** ''[[reo Ambae-ki-te-raki-mā-rāwhiti]]''
***** ''[[reo Raga]]''
**** Pentecost-ki-te-tonga
***** ''[[reo Ske]]''
***** ''[[reo Apma]]''
***** ''[[reo Sa]]''
**** [[Espiritu Santo]]
***** ''[[reo Valpei]] ([[reo Nokuku]])''
***** ''[[reo Tolomako]]''
***** ''[[reo Wusi]]''
***** ''[[reo Akei]]''
***** ''[[reo Tasiriki]]''
***** ''[[reo Tangoa]]''
***** ''[[reo Araki]]''
***** ''[[reo Tiale]]''
***** ''[[reo Merei]]''
***** ''[[reo Kiai]]''
***** ''[[reo M̈av̈ea]]''
***** ''[[reo Tutuba]]''
***** ''[[reo Aore]]''
***** ''[[reo Tamambo]]''
***** ''[[reo Mores]]''
***** ''[[reo Shark Bay]]''
***** ''[[reo Sakao]]''
*** [[Waenganui-ki-te-tonga Moana]] (Nuclear Southern Oceanic)
**** [[Waenganui Whenuatū]]
***** ''[[reo Malakula-ki-te-raki-mā-rāwhiti]]''
***** ''[[reo Vao]]''
***** ''[[reo Vovo]]''
***** ''[[reo Mpotovoro]]''
***** ''[[reo Dirak]]''
***** ''[[reo Kokoru Malua]]''
***** ''[[reo V’ënen Taut]]''
***** ''[[reo Tape]]''
***** ''[[reo Larevat]]''
***** ''[[reo Neve’ei]]''
***** ''[[reo Naman]]''
***** ''[[reo Navava]]''
***** ''[[reo Nevwervwer]]''
***** ''[[reo Unua]]''
***** ''[[reo Pangkumu]]''
***** ''[[reo Banam Bay]]''
***** ''[[reo Aulua]]''
***** ''[[reo Lendamboi]]''
***** ''[[reo Nasarian]]''
***** ''[[reo Axamb]]''
***** ''[[reo Avok]]''
***** ''[[reo Maskelynes]]''
***** ''[[reo Sandwich Wāpu]]''
***** ''[[reo Sinesip]]''
***** ''[[reo Naha’ai]]''
***** ''[[reo Ninde]]''
***** ''[[reo Ambrym-ki-te-raki]]''
***** ''[[reo Ambrym-ki-te-uru]]''
***** ''[[reo Ambrym-ki-te-tonga]]''
***** ''[[reo Lewo]]''
***** ''[[reo Lamen]]''
***** ''[[reo Bierebo]]''
***** ''[[reo Baki]]''
***** ''[[reo Mkir]]''
***** ''[[reo Bieria]]''
***** ''[[reo Nakanamanga]]''
***** ''[[reo Nguna]]''
***** ''[[reo Namakir]]''
***** ''[[reo Efate-ki-te-tonga]]''
**** Whenuatū-ki-te-tonga
***** ''[[reo Aneityum]]''
***** Erromango
****** ''[[Reo Erromangan|reo Sie / reo Erromangan]]''
****** ''[[reo Sorung]] †''
****** ''[[reo Ifo]] (Utaha) †''
****** ''[[reo Ura]]''
***** Tanna
****** [[Reo Kwamera|''reo Kwamera (Tanna-ki-te-tonga)'']]
****** [[Reo Tanna-ki-te-tonga-mā-uru|''reo Tanna-ki-te-tonga-mā-uru'']]
****** ''[[Reo Lenakel|reo Lenakel (Tanna-ki-te-uru)]]''
****** ''[[reo Whitesands (Tanna-ki-te-rāwhiti)]]''
****** ''[[reo Tanna-ki-te-raki]]''
**** Loyalties–Niu Karetōnia
***** Motu Loyalty
****** ''[[reo Drehu]]''
****** ''[[reo Iaai]]''
****** ''[[reo Nengone]]''
***** Niu Karetōnia
****** Niu Karetōnia-ki-te-tonga
******* ''[[reo Ndrumbea]]''
******* ''[[reo Numèè]]''
******* ''[[reo Xârâcùù]]''
******* ''[[reo Xârâgurè]]''
******* ''[[reo Tîrî]]''
******* ''[[reo Zire]] †''
******* ''[[reo Ajië]]''
******* ''[[reo Arhö]]''
******* ''[[reo Arhâ]]''
******* ''[[reo Neku]]''
******* ''[[reo Orowe]]''
****** Niu Karetōnia-ki-te-raki
******* ''[[reo Vamale]]''
******* ''[[reo Haveke]]''
******* ''[[reo Haeke]]''
******* ''[[reo Cèmuhî]]''
******* ''[[reo Paicî]]''
******* ''[[reo Pwaamei]]''
******* ''[[reo Pwapwa]]''
******* ''[[reo Bwatoo]]''
******* ''[[reo Hmwaveke]]''
******* ''[[reo Waamwang]]''
******* ''[[reo Fwâi]]''
******* ''[[reo Jawe]]''
******* ''[[reo Nemi]]''
******* ''[[reo Pije]]''
******* ''[[reo Caac]]''
******* ''[[reo Kumak]]''
******* ''[[reo Yuanga]]''
******* ''[[reo Nyâlayu]]''
** [[Ngā reo Maikoronihia|Maikoronihia]]
*** [[Reo Nauru|''reo Nauru'']]
*** Waenganui Maikoronihia
**** ''[[reo Kosraean]]''
**** ''[[reo Kiribati]]''
**** ''[[reo Māhara]]''
**** [[Chuukic–Pohnpeic]]
***** [[Chuukic]]
****** ''[[reo Sonsorol]]''
****** ''[[reo Tobian]]''
****** ''[[reo Chuukese]]''
****** ''[[reo Woleaian]]''
****** ''[[reo Ulithian]]''
****** ''[[reo Puluwatese]]''
****** ''[[reo Namonuito]]''
****** ''[[reo Tanapag]]''
****** ''[[reo Carolinian]]''
****** ''[[reo Satawalese]]''
****** ''[[reo Mortlockese]]''
****** ''[[reo Pááfang]]''
****** ''[[reo Mapia]] †''
***** [[Pohnpeic]]
****** ''[[reo Mokilese]]''
****** ''[[reo Pingelapese]]''
****** ''[[reo Pohnpeian]]''
****** ''[[reo Ngatikese]]''
** [[Waenganui reo-a-Kiwa]]
** Uru
*** ''[[reo Rotuman]]''
*** ''[[reo Namosi-Naitasiri-Serua]]''
*** [[reo Waia|''reo Waia'']] ''(Wayan)''
** Rāwhiti
*** [[reo Whītī]]
*** [[reo Gone Dau]]
*** [[reo Lauan]]
*** [[reo Lomaiviti]]
*** Ngā [[reo Poronīhia]]
**** [[Waenganui Poronīhia]]
***** ''[[reo Tuvalua]]''
***** ''[[reo Sikaiana]]''
***** ''[[reo Ontong Java]]''
***** ''[[reo Nukumanu]]''
***** ''[[reo Takū]]''
***** ''[[reo Nuguria]]''
***** ''[[reo Kapingamarangi]]''
***** ''[[reo Nukuoro]]''
***** ''[[reo Pukapukan]]''
***** Hāmoa
****** [[reo Hāmoa|''reo Hāmoa'']]
****** ''[[reo Tokerau]]''
****** ''[[reo Niuatoputapu]] †''
***** Rāwhiti
****** ''[[reo Hawaii]]''
****** ''[[reo Marquesan]]''
****** ''[[reo Mangarevan]]''
****** ''[[reo Tahiti]]''
****** ''[[reo Austral]]''
****** ''[[reo Rapa]]''
****** ''[[reo Tuamotu]]''
****** [[reo Māori Kuki Airani|''reo Māori Kuki Airani'']]
****** ''[[reo Rakahanga-Manihiki]]''
****** ''[[reo Tongareva]]''
****** ''[[reo Māori]]''
******* ''[[reo Moriori]] †''
****** ''[[reo Rapa Nui]]''
***** Futunic
****** ''[[reo Wallis]] (Uvean-ki-te-rāwhiti)''
****** [[Reo Uvean-ki-te-uru|''reo Uvean-ki-te-uru'']]
****** ''[[reo Futuna]] (East Futuna-ki-te-rāwhiti)''
****** ''[[reo Futuna-Aniwa]] (Futuna-ki-te-uru)''
****** ''[[reo Pukapuka]]''
****** ''[[reo Anuta]]''
****** ''[[reo Rennellese]]''
****** ''[[reo Tikopia]]''
****** ''[[reo Mele-Fila]]''
****** ''[[reo Emae]]''
**** Tongic
***** [[reo Tonga]]
***** [[reo Niuafoʻou]] (on Niuafoʻou Island, Tonga)
***** [[reo Niuē]]
== Tohutoro ==
<references/>
{{DEFAULTSORT:Nga reo Ahiteronihia}}
[[Category:Reo|Ahiteronihia]]
iq64m91suaxf6dypodxyyns44607mtc
Pikirakatahi
0
13452
168759
142748
2026-08-20T10:42:33Z
Nurg
3615
cats
168759
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Pikirakatahi''' he maunga i te [[Tiritiri o te Moana]]; ki te Pākehā, ko Mount Earnslaw te ingoa. E 2819 mita te teitei.
[[Category:Ōtākou]]
[[Category:Wai-pounamu]
{{Maramara}}
st0k9434sci09psrxdiygzs5mgel2ri
Kuching
0
13837
168747
162931
2026-08-20T10:19:06Z
Nurg
3615
ed
168747
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Kuching
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type =
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = KuchingFortMargherita.JPG
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Kuching he tāone nui o Initonīhia.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Map Kuching in Malaysia.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Malaysia.svg |20px|border]] [[Marēhia]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = James Chan Khay Syn
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 431.01<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 166.4
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 1125763
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +8
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = not observed
|coor_type =
|latd=1 |latm=33 |lats= 36|latNS=N
|longd=110|longm=20 |longs= 42|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://www.dbku.sarawak.gov.my/modules/web/ www.dbku.sarawak.gov.my (Kuching-ki-te-raki)],
[http://www.mbks.gov.my/ www.dbku.sarawak.gov.my (Kuching-ki-te-tonga)]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Kuching''' ([[Reo Hainamana|reo Hainamana]]: 古晋) he tāone nui o [[Marēhia]]. E 1,125,763 te taupori i te [[2010]]. E 431.01 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20110925005329/http://www.dbku.sarawak.gov.my/modules/web/ Kuching-ki-te-raki]
[http://www.mbks.gov.my/ Kuching-ki-te-tonga]
{{Commons|Category:Kuching}}
{{maramara}}
[[Category:Marēhia]]
[[Category:Kuching]]
t62dyaq1zbf9qeorvvmggydx4x4lk9c
Category:Āwherika
14
13900
168629
146273
2026-08-20T04:08:34Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Awherika
168629
wikitext
text/x-wiki
'''Āwherika'''
{{DEFAULTSORT:Awherika}}
[[Category:Whenua]]
i96injp6b83ew9gz9c5gl958epm8w72
Reo Huahīri
0
13915
168693
167796
2026-08-20T06:17:11Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ whakamaoritia
168693
wikitext
text/x-wiki
[[File:Keniakaart.png|thumb|Kenia]]
[[File:Mapa Tanzanie.png |thumb|Tānahia]]
[[File:Kaart Oeganda.png|thumb|Ukānga]]
Ko te '''reo Huahīri''' (reo Huahīri: ''Kiswahili'') te reo matua o [[Tānahia]], ko [[Kenia]], ko [[Ukānga]].
{| class="wikitable"
! Reo Swahili !! Reo Māori || Reo Pākehā
|-
| Jambo! || Kia ora! || Hello
|-
| Habari yako? || Kei te pēhea koe? || How are you?
|-
| Ndiyo || Āe || Yes
|-
| Hapana || Kāo || No
|-
| Jina lako nani? || Ko wai tōu ingoa? || What is your name?
|-
| Unatoka wapi? || Nō hea koe? || Where are you from?
|-
| Unazungumza kiingereza? || He te reo Pākeha tōu? || Do you speak English?
|-
| Asante || Kia ora || Thank you
|-
| Moja || Tahi || One
|-
| Mbili || Rua || Two
|-
| Tatu || Toru || Three
|-
| Nne || Whā || Four
|-
| Tano || Rima || Five
|-
| Sita || Ono || Six
|-
| Saba || Whitu || Seven
|-
| Nane || Waru || Eight
|-
| Tisa || Iwa || Nine
|-
| Kumi || Tekau || Ten
|-
|}
[[File:Maeneo penye wasemaji wa Kiswahili.png|thumb|left|Reo Swahili]]
== Hoto ki waho ==
* [http://www.omniglot.com/language/phrases/swahili.php Omniglot]
* [http://www.glcom.com/hassan/lessons/useful_swahili_words.html Swahili language adn culture]
{{Maramara}}
[[Category:Reo|Huahiri]]
[[Category:Tānahia]]
[[Category:Kenia]]
[[Category:Ukānga]]
npwyps48pptql6baa47sizo9bxcs9qp
Reo Penekara
0
13961
168691
167084
2026-08-20T06:15:50Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ whakamaoritia
168691
wikitext
text/x-wiki
[[file:Idioma bengalí.png|frameless|right]]
Ko te '''reo Penekara''' ('''বাংলা''', Bangla) te reo matua o [[Pākaratēhi]] me [[Pākaratēhi-ki-te-uru Wāhanga Whenua]].
{| class="wikitable"
! Reo Bengali !! Arapū Rātini !! Reo Māori
|-
| আসসালামু আলাইকুম! || ''Assalamu alaikum''! || Kia ora!
|-
| আপনি কেমন আছেন? || Apni kemon achen?|| Kei te pēhea koe?
|-
| হ্যাঁ || Hae || Āe
|-
| না || Na || Kāo
|-
| আপনার নাম কি?|| Apnar nam ki?|| Ko wai tōu ingoa?
|-
| আপনি কোথা থেকে আসছেন? || Apni kotha theke ashchhen?|| Nō hea koe?
|-
| আপনি ইংরেজি বলতে পারেন?|| Apni ingreji bolte paren?|| He reo pākeha tōu?
|-
| ধন্যবাদ || Dhonnobad || Kia ora (Thank You)
|-
| এক || aek || tahi
|-
| দুই || dui || rua
|-
| তিন || tin || toru
|-
| চার || char || whā
|-
| পাঁচ || pach || rima
|-
| ছয় || choy || ono
|-
| সাত || sat || whitu
|-
| আট || aat || waru
|-
| নয় || noy || iwa
|-
| দশ || dosh|| tekau
|-
|}
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20111123141638/http://www.bengali-dictionary.com/english-bengali-words-phrases-contents.html#Bengali phrases Bilingual Dictionary of Words & Phrases]
* [http://www.omniglot.com/language/phrases/bengali.php Omniglot]
{{Maramara}}
[[Category:Reo|Penekara]]
[[Category:Pākaratēhi]]
[[Category:Pākaratēhi-ki-te-uru Wāhanga Whenua]]
o7ahx9ml4urgkb65inyk7u1vg5ishox
Reo Pāhia
0
13981
168692
167091
2026-08-20T06:16:27Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ whakamaoritia
168692
wikitext
text/x-wiki
[[file:Persian Language Location Map.svg|frameless|right]]
[[File:Iran map.png|thumb|Īrāna]]
[[File:CIA map of Afghanistan in 2007.gif|thumb|Āwhekenetāna]]
Ko te '''reo Pāhia''' ('''ارسی''', fɒːɾˈsiː) rānei '''reo Whārihi''' he reo [[take Īrāna]] me te reo matua o [[Īrāna]], ko [[Āwhekenetāna]].
{| class="wikitable"
! Reo Pāhia !! Arapū Rātini !! Reo Māori
|-
| سلام || salam || Kia ora!
|-
| شما چطور هستین || Shoma chetur hastin? || Kei te pēhea kōrua?
Kei te pēhea koutou?
|-
| بله || baleh || Āe
|-
| نه || na || Kāo
|-
| نام شما چیست ؟ || Nam shoma chist? || Ko wai tōu ingoa?
|-
| اسم شما چیست؟ || shoma ahleh koja hastid? || Nō hea koe?
|-
| اينگيلسی حرف ميزنی؟ || ingili si harf mizani?|| He reo Pākeha tōu?
|-
| ممنون || Mamnoon || Kia ora (thank you)
|-
| یک || yek || tahi
|-
| دو || do || rua
|-
| سه || seh || toru
|-
| چهار || chehār || whā
|-
| پنج || penej || rima
|-
| شش || shesh || ono
|-
| هفت || hefet || whitu
|-
| هشت || heshet || waru
|-
| نه || neh || iwa
|-
| نه || deh|| tekau
|-
|}
== Hoto ki waho ==
* [http://www.linguanaut.com/english_farsi.htm Linguanaut]
* [https://web.archive.org/web/20111211050557/http://mylanguages.org/farsi_phrases.php Mylanguages]
{{Maramara}}
[[Category:Reo|Pahia]]
[[Category:Īrāna]]
[[Category:Āwhekenetāna]]
eq2hq0wor9t5rhz8btrbaeavhwlysnq
Reo Ārapi
0
13999
168687
167949
2026-08-20T06:11:17Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Reo Arapi
168687
wikitext
text/x-wiki
[[image:Arabic speaking world.svg|thumb|upright=1.25|Reo Ārapi]]
Ko te reo Ārapi (العربية, ''al-ʿarabiyyah'') te reo matua ko [[Hauri Arāpia]], ko [[Īrāki]], ko [[Īhipa]], ko [[Hōrano]], ko [[Ripia]], ko [[Moroko]], ko [[Hūmārie]], ko [[Hūtāne]], ko [[Hiria]], ko [[Tūnihia]], ko [[Iharaira]].
.
{| class="wikitable"
! Reo Ārapi !! Arapū Rātini !! Reo Māori
|-
| سلام || salam! || Kia ora!
|-
| كيف حالك؟|| kaifa haloka? || Kei te pēhea koe?
|-
| نعم || naʿam || Āe
|-
| لا || lā || Kāo
|-
| ما إسمك؟|| ma esmouk?|| Ko wai tōu ingoa?
|-
| من أين أنت؟|| men ayna anta|| Nō hea koe?
|-
| هل تتكلم اللغة الإنجليزية؟|| hal tatakallamu alloghah alenjleziah? || He reo Pākeha tōu?
|-
| شكرا || hokran || Kia ora (thank you)
|-
| اواحد || wāḥid || tahi
|-
| اثنان || iṯnān || rua
|-
| ثلاثة || ṯalāṯah || toru
|-
| أربعة || ʾarbaʿah || whā
|-
| خمسة || ḫamsah || rima
|-
| ستة || sittah || ono
|-
| سبعة || sabʿah || whitu
|-
| ثمانية || ṯamāniya || waru
|-
| ثمانية || tisʿah || iwa
|-
| عشرة || ʿašarah|| tekau
|-
|}
== Hoto ki waho ==
* [http://www.linguanaut.com/english_arabic.htm Linguanaut]
* [http://www.omniglot.com/language/phrases/arabic.php Omniglot]
{{Maramara}}
{{DEFAULTSORT:Reo Arapi}}
[[Category:Reo|Ārapi]]
[[Category:Hauri Arāpia]]
[[Category:Īrāki]]
[[Category:Īhipa]]
[[Category:Hōrano]]
[[Category:Ripia]]
[[Category:Moroko]]
[[Category:Hūmārie]]
[[Category:Hūtāne]]
[[Category:Hiria]]
[[Category:Tūnihia]]
[[Category:Iharaira]]
eeyl1n88kazbq0l9g6kjtgfe3phh80m
168688
168687
2026-08-20T06:12:44Z
Nurg
3615
cat sort
168688
wikitext
text/x-wiki
[[image:Arabic speaking world.svg|thumb|upright=1.25|Reo Ārapi]]
Ko te reo Ārapi (العربية, ''al-ʿarabiyyah'') te reo matua ko [[Hauri Arāpia]], ko [[Īrāki]], ko [[Īhipa]], ko [[Hōrano]], ko [[Ripia]], ko [[Moroko]], ko [[Hūmārie]], ko [[Hūtāne]], ko [[Hiria]], ko [[Tūnihia]], ko [[Iharaira]].
.
{| class="wikitable"
! Reo Ārapi !! Arapū Rātini !! Reo Māori
|-
| سلام || salam! || Kia ora!
|-
| كيف حالك؟|| kaifa haloka? || Kei te pēhea koe?
|-
| نعم || naʿam || Āe
|-
| لا || lā || Kāo
|-
| ما إسمك؟|| ma esmouk?|| Ko wai tōu ingoa?
|-
| من أين أنت؟|| men ayna anta|| Nō hea koe?
|-
| هل تتكلم اللغة الإنجليزية؟|| hal tatakallamu alloghah alenjleziah? || He reo Pākeha tōu?
|-
| شكرا || hokran || Kia ora (thank you)
|-
| اواحد || wāḥid || tahi
|-
| اثنان || iṯnān || rua
|-
| ثلاثة || ṯalāṯah || toru
|-
| أربعة || ʾarbaʿah || whā
|-
| خمسة || ḫamsah || rima
|-
| ستة || sittah || ono
|-
| سبعة || sabʿah || whitu
|-
| ثمانية || ṯamāniya || waru
|-
| ثمانية || tisʿah || iwa
|-
| عشرة || ʿašarah|| tekau
|-
|}
== Hoto ki waho ==
* [http://www.linguanaut.com/english_arabic.htm Linguanaut]
* [http://www.omniglot.com/language/phrases/arabic.php Omniglot]
{{Maramara}}
{{DEFAULTSORT:Reo Arapi}}
[[Category:Reo|Arapi]]
[[Category:Hauri Arāpia]]
[[Category:Īrāki]]
[[Category:Īhipa]]
[[Category:Hōrano]]
[[Category:Ripia]]
[[Category:Moroko]]
[[Category:Hūmārie]]
[[Category:Hūtāne]]
[[Category:Hiria]]
[[Category:Tūnihia]]
[[Category:Iharaira]]
b7zs3990xgghtzek4mv3nv5e4m1uqs0
Category:Amerika ki te Tonga
14
14054
168635
148477
2026-08-20T04:17:02Z
Nurg
3615
Category:Whenua
168635
wikitext
text/x-wiki
'''Amerika ki te Tonga'''
[[Category:Whenua]]
5k9f49b9jhrf8uyce8wwx85z6sm0ewh
Reo Keitua
0
14082
168698
163021
2026-08-20T06:27:28Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ cat sort
168698
wikitext
text/x-wiki
[[File:Quechuan langs map.svg |thumb|upright=1.5|reo Runa Simi]]
Ko te '''reo Keitua''' (''Runa Simi'') he reo o [[Āketina]], ko [[Ekuatoa]], ko [[Perū]], ko [[Poriwia]].
{| class="wikitable"
! Reo Runa Simi !! Reo Māori
|-
| Rimaykullayk! || Kia ora!
|-
| Allillanchu? || Kei te pēhea koe?
|-
| Arí || Āe
|-
| mana || Kāo
|-
| Ima sutiiki? || Ko wai tōu ingoa?
|-
| Maymanta kanki? || Nō hea koe?
|-
| Inlista rimankichu? || He reo Pākeha tōu?
|-
| Yusulpayk.|| Kia ora (thank you)
|-
| juk || tahi
|-
| iskay|| rua
|-
| kimsa || toru
|-
| tawa || whā
|-
| pichq'a || rima
|-
| soqta || ono
|-
| k'anchis || whitu
|-
| pusaq || waru
|-
| isk'un || iwa
|-
| chunka || tekau
|-
|}
== Hoto ki waho ==
* [http://www.andes.org/q_index.html Cultures of the Andes]
* [http://www.omniglot.com/language/phrases/quechua.php Omniglot]
{{Maramara}}
[[Category:Reo|Runa Keitua]]
[[Category:Perū]]
[[Category:Āketina]]
[[Category:Ekuatoa]]
[[Category:Poriwia]]
lqidwfgqj3qyth6p0n0rgjw50omvtf2
168702
168698
2026-08-20T06:30:02Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ cat sort
168702
wikitext
text/x-wiki
[[File:Quechuan langs map.svg |thumb|upright=1.5|reo Runa Simi]]
Ko te '''reo Keitua''' (''Runa Simi'') he reo o [[Āketina]], ko [[Ekuatoa]], ko [[Perū]], ko [[Poriwia]].
{| class="wikitable"
! Reo Runa Simi !! Reo Māori
|-
| Rimaykullayk! || Kia ora!
|-
| Allillanchu? || Kei te pēhea koe?
|-
| Arí || Āe
|-
| mana || Kāo
|-
| Ima sutiiki? || Ko wai tōu ingoa?
|-
| Maymanta kanki? || Nō hea koe?
|-
| Inlista rimankichu? || He reo Pākeha tōu?
|-
| Yusulpayk.|| Kia ora (thank you)
|-
| juk || tahi
|-
| iskay|| rua
|-
| kimsa || toru
|-
| tawa || whā
|-
| pichq'a || rima
|-
| soqta || ono
|-
| k'anchis || whitu
|-
| pusaq || waru
|-
| isk'un || iwa
|-
| chunka || tekau
|-
|}
== Hoto ki waho ==
* [http://www.andes.org/q_index.html Cultures of the Andes]
* [http://www.omniglot.com/language/phrases/quechua.php Omniglot]
{{Maramara}}
[[Category:Reo|Keitua]]
[[Category:Perū]]
[[Category:Āketina]]
[[Category:Ekuatoa]]
[[Category:Poriwia]]
eqbu4w3j1em3hzxa1nzalipipsh4rdd
Reo Aimāra
0
14083
168690
162962
2026-08-20T06:15:07Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ cat sort
168690
wikitext
text/x-wiki
[[File:Aymara-language-domain-en-001.svg|thumb|reo Aymara]]
Ko te '''reo Aymara''' (''Aymar aru'') he reo o [[Perū]], ko [[Poriwia]], ko [[Hiri]].
{| class="wikitable"
! Reo Aymara !! Reo Māori || Reo Pākehā
|-
| Laphi! || Kia ora! || Hello
|-
| Kamisaraki? || Kei te pēhea koe? || How are you?
|-
| Jisa || Āe || Yes
|-
| Janiwa || Kāo || No
|-
| Kunas sutimaj? || Ko wai tōu ingoa? || What is your name?
|-
| Janiwa entindkti. || Kāore au e mārama. || I don't understand.
|-
| Yuspagara || Kia ora || Thank you
|-
| Maya || Tahi || One
|-
| Payay || Rua || Two
|-
| Quimsa || Toru || Three
|-
| Pusi || Whā || Four
|-
| Pesca || Rima || Five
|-
| Zo'hta || Ono || Six
|-
| Pakalko || Whitu || Seven
|-
| Quimsakalko || Waru || Eight
|-
| Yatunca || Iwa || Nine
|-
| Tunca || Tekau || Ten
|-
|}
== Hoto ki waho ==
* [http://www.guidebolivia.com/pratique/gb_quechua_aymara.htm Guide Bolivia]
{{Maramara}}
[[Category:Reo|Aimara]]
[[Category:Perū]]
[[Category:Poriwia]]
[[Category:Hiri]]
pj55d9lkscugdi3wzooxlj5a8cwz11p
Iharaira
0
14738
168683
168464
2026-08-20T05:57:17Z
Nurg
3615
/* Tohutoro */ cat sort
168683
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Whenua
|native_name =
|conventional_long_name =
|common_name = ''Iharaira''
|image_flag = Flag of Israel.svg
|image_coat = Emblem of Israel.svg
|image_map = LocationIsrael.svg
|national_motto =
|national_anthem =
|capital = [[Hiruharama, Iharaira|Hiruharama]]
|latd= |latm= |latNS=S |longd= |longm= |longEW=E
|largest_city =
|official_languages =
|sovereignty_type =
|sovereignty_note =
|established_event1 =
|established_date1 =
|government_type =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|leader_title2 =
|leader_name2 =
|leader_title3 =
|leader_name3 =
|area_rank =
|area_magnitude =
|area =
|areami² =
|percent_water =
|population_estimate =
|population_estimate_rank =
|population_estimate_year =
|population_census =
|population_census_year =
|population_density =
|population_densitymi² =
|population_density_rank =
|GDP_PPP =
|GDP_PPP_rank =
|GDP_PPP_year =
|GDP_PPP_per_capita =
|GDP_PPP_per_capita_rank =
|HDI =
|HDI_rank =
|HDI_year =
|HDI_category =
|currency =
|currency_code =
|country_code = IL
|time_zone =
|utc_offset = +2
|time_zone_DST =
|DST_note =
|utc_offset_DST =
|cctld =
|calling_code =
|footnotes =
}}
Ko '''Iharaira'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/285 285] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-2}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/iharaira|title=Iharaira|accessdate=2026-05-26}}</ref> ([[reo Hīperu]]: יִשְׂרָאֵל, ''Yīsrāʾēl''; [[reo Ārapia]]: إِسْرَائِيل,''ʾIsrāʾīl'', rānei te whenua o Iharaira; reo Hīperu: מְדִינַת יִשְׂרָאֵל, ''Medīnat Yīsrāʾēl''; reo Ārapia: دَوْلَة إِسْرَائِيل, ''Dawlat ʾIsrāʾīl'') te whenua i te [[Waenganui Rawhiti]] i [[Āhia]] i runga i te taha ki te rawhiti o te moana nui. Ka Iharaira hei whenua motuhake i roto i te tau 1948. Iharaira, ko te whenua o nga Hurai anake, me nga Hurai katoa i runga i te ao whakaaro o Iharaira kia rite ki to ratou kainga i te pae varua. Ko te taupori o Iharaira 8.1 miriona te iwi i roto i te 2013 me te 6,04 miriona nga Hurai he. Tata ki te katoa i te atu tangata o Iharaira e nga Arapi (1.6 miriona) me ngā Mahometa, Karaitiana, Druze, a Hamari. Hiruharama Ko te whakapaipai o Iharaira, me te pa nui.
A Iharaira, ko te whenua iti, engari kua maunga, koraha, takutai, awaawa, me te mania. Ko te wera me te maroke i roto i nga raumati, a, me te hauhautanga ua i roto i te toetoe i te āhuarangi.
E Iharaira ruarua rauemi māori, me te Kawemai atu taonga atu i hoko te reira. E te paerewa āhua nui o te ora me te tūmanako ora. Tata ki te katoa o ona iwi ka taea e pānui me te tuhituhi.
== Hoto ki waho ==
{{Commonscat|Israel}}
* [https://www.gov.il/en Israel Government Portal] (English)
== Tohutoro ==
<references/>
{{Countries of Asia}}
[[Category:Iharaira| ]]
[[Category:Whenua]]
[[Category:Maramara]]
n6lvllsnh6pnr4z43zlxaq01evvm3d1
Edirne
0
15916
168746
165630
2026-08-20T10:10:19Z
Nurg
3615
fix
168746
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name= Edirne
|other_name=Adrianopolis
|official_name= Edirne
|native_name= Hadrianopolis
|native_name_lang= LA
|nickname =
|settlement_type = [[Roto]]
|total_type =
|motto=
|image_skyline=
|imagesize=
|image_caption=
|image_flag=
|flag_size=
|image_seal=
|seal_size=
|image_shield=
|shield_size=
|image_blank_emblem=
|blank_emblem_type=
|blank_emblem_size=
|image_map= Edirne Turkey Provinces locator.gif
|mapsize=
|map_caption=
|image_map1=
|mapsize1=
|map_caption1=
|image_dot_map=
|dot_mapsize=
|dot_map_caption=
|dot_x= |dot_y=
|pushpin_map= <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:LocationMap -->
|pushpin_label_position= <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption=
|pushpin_mapsize=
<!-- Location -->
|subdivision_type= Whenua
|subdivision_name= [[File:Flag of Turkey.svg|25px|Border]] [[Tākei]]
|subdivision_type1 = [[Nga rohe o Tākei|Nga rohe]]
|subdivision_name1 = [[Rohe Marmara|Marmara]]
|subdivision_type2 = [[Tuhinga o mua o Tākei|Kāwanatanga]]
|subdivision_name2 = [[Te Rohe o Edirne|Edirne]]
|subdivision_type3 = [[Te raarangi o nga rohe o Turkey|Nga Rohe]]
|subdivision_name3 = [[Takiwa o Edirne|Edirne]]
|seat_type= Taone nui
|seat= [[Edirne]]
|parts_type= [[rohe]]
|parts_style= coll
|parts= List
|p1=[[Edirne]]
|p2=[[Enez]]
|p3=[[Havsa]]
|p4=[[İpsala]]
|p5=[[Keşan]]
|p6=[[Lalapaşa]]
|p7=[[Meriç]]
|p8=[[Süloğlu]]
|p9=[[Uzunköprü]]
<!-- Politics ----------------->
|established_title = Nawaa
|established_date = 125 BC
|founder= [[Hadrian]]
|government_type=
|governing_body=
|leader_party=
|leader_title =Mea
|leader_name= [[Recep Gürkan]] [[Republican People's Party (Turkey)|CHP]]
|leader_title1 = Kāwana
|leader_name1= [[Dursun Ali Şahin]]
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude=
|unit_pref=
|area_total_km2 = 44.1
|area_footnotes =
|area_land_km2 =
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi=
|area_land_sq_mi=
|area_water_sq_mi=
|area_water_percent=
<!-- Population ----------------------->
|population_density =196.7
|population_footnotes =
|population_total =165.979
|population_urban=
|population_metro=
|population_as_of = 2019
|population_est =400.280
|pop_est_as_of= 2019
|population_density_km2=844
|population_density_sq_mi=2.190
|population_demonym=
<!-- General information --------------->
|timezone =[[Eastern European Time|EET]]
|utc_offset =+2
|timezone_DST =[[Eastern European Summer Time|EEST]]
|utc_offset_DST =+3
|latd= 41|latm= 40|lats= 37|latNS= N
|longd= 26|longm= 33|longs= 20|longEW= E
|coor_pinpoint=
|coordinates_region=TR-22
|coordinates_type=type:city(1600000)_region:TR
|coordinates_display=yes
|coordinates_format=dms
|coordinates_footnotes=
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_m =42
|elevation_ft =138
|elevation_footnotes=
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type=Waehere poutāpeta
|postal_code=22000
|area_code_type= [[Telephone numbering plan|Area code(s)]]
|area_code= (+90) 284
|iso_code= TR-22
|twin1=
|registration_plate = 22
|website =[http://www.edirne.bel.tr/ www.edirne.bel.tr]
|blank_name_sec1=[[ISO 3166-2:TR|ISO 3166-2]]
|blank_info_sec1=TR-22
|footnotes =
}}
Ko '''Edirne''' ([[reo Tākei]]: Edirne), i mua '''Adrianople''' rānei '''Hadrianopolis''' ([[reo Kariki]]: Άδριανούπολις, [[reo Purukāria]]: Одрин (Odrin)) he tāone i roto i te rohe Europa o [[Tākei]].
== Hoto ki waho ==
{{commonscat|Edirne}}
* [http://www.edirne.bel.tr/ www.edirne.bel.tr]
* [http://www.edirne.gov.tr/ www.edirne.gov.tr]
[[Category:Tākei]]
{{maramara}}
hafftgesjwfask97h9tlurrha6524ky
Category:Nohanga o Aotearoa
14
16129
168659
149617
2026-08-20T04:42:56Z
Nurg
3615
+[[Category:Mātai matawhenua]]
168659
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Mātai matawhenua]]
ka0tiyzyodz2co1dij7l5hm1zk48n0r
Reo Wēra
0
16813
168703
166664
2026-08-20T06:31:13Z
Nurg
3615
cat sort
168703
wikitext
text/x-wiki
[[File:Welsh speakers in the 2011 census.png|thumb|Kei hea i kōrerohia te reo Wēra ki Wēra. ]]
Ko te '''reo Wēra''' (reo Wēra: ''Cymraeg'') he [[reo Kereti]] e kōrerohia ana ki [[Wēra]]. Kei te kōrerohia i roto ki [[Patakōnia]] ki [[Āketina]] (tirohia [[reo Wēra Patakōnia]]). Ko te reo Wēra (me te [[reo Pākehā]]) he reo mana i Wēra. Ko 538,300 tāna kaikōrero (2021 kautetanga).
{| class="wikitable"
! Reo Wēra !! Reo Māori || Reo Pākehā
|-
| Helo! || Kia ora! || Hello!
|-
| Sut wyt ti? (ōpaki) || Kei te pēhea koe? || How are you?
|-
|Sut dych chi? (ōkawa)
|Kei te pēhea koe?
|How are you?
|-
| Ae || Āe || Yes
|-
| Na || Kāo || No
|-
| Beth yw dy enw? || Ko wai tōu ingoa? || What is your name?
|-
| Dwi ddim yn deall. || Kāore au e mārama. || I don't understand.
|-
| Diolch || Kia ora || Thank you
|-
| Un || Tahi || One
|-
| Dau || Rua || Two
|-
| Tri || Toru || Three
|-
| Pedwar || Whā || Four
|-
| Pump || Rima || Five
|-
| Chwech || Ono || Six
|-
| Saith || Whitu || Seven
|-
| Wyth || Waru || Eight
|-
| Naw || Iwa || Nine
|-
| Deg || Tekau || Ten
|}
{{Reo-stub}}
[[Category:Reo|Wera]]
[[Category:Wēra]]
[[Category:Kereti]]
bs8lw0249mlrwqkxnbcyzzcfdxjwgg3
Tokerau (whenua)
0
17120
168716
152847
2026-08-20T07:08:58Z
Nurg
3615
+reo Tokerau
168716
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of Tokelau.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Tokerau''' (reo Tokerau: ''Tokelau'') he rōpū motu i [[Ao-o-Kiwa]] me he rohe o [[Aotearoa]].
{{Maramara}}
[[Category:Ao-o-Kiwa]]
[[Category:Aotearoa]]
7sap6wsloxt7mnkkf6660ws6aygsboo
Īhipa
0
17121
168630
164672
2026-08-20T04:09:31Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Ihipa
168630
wikitext
text/x-wiki
[[File:Egypt (orthographic projection).svg|thumb|Īhipa i te mapi]]
[[File:Flag of Egypt.svg|thumb|Te [[Pīwari o Īhipa]]]]
Ko '''Īhipa''' he whenua i [[Āwherika]].
== Tāone nui ==
Nā ō rātou taupori i 2006
# [[Kairo]] - tāone nui me te tāone matua
# [[Arekahārania]]
# [[Gizeh]]
# [[Shubra El-Kheima]]
# [[Wāpu Said]]
# [[Suez]]
# [[Luxor]]
# [[al-Mansura]]
# [[El-Mahalla El-Kubra]]
# [[Tanta]]
# [[Asyut]]
# [[Ismailia]]
# [[Fayyum]]
# [[Zagazig]]
# [[Hewene]]
{{Maramara}}
{{DEFAULTSORT:Ihipa}}
[[Category:Whenua]]
[[Category:Āwherika]]
[[Category:Īhipa| ]]
gbm8wtk8h5eeb44790js2l0xt4sf67u
Ōmana
0
17134
168634
168576
2026-08-20T04:13:32Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
168634
wikitext
text/x-wiki
{{distinguish|Omana}}
[[File:Flag of Oman.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Ōmana'''<ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/omana|work=Paekupu|title=Ōmana|accessdate=2026-06-05}}</ref> he whenua i [[Āhia]]. Ko [[Muhukata]]<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/286 286] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-5}}</ref> te [[tāone matua]].
==Ngā tohutoro==
{{reflist}}
{{Maramara}}
{{DEFAULTSORT:Omana}}
[[Category:Whenua]]
[[Category:Āhia]]
[[Category:Ōmana]]
f0gf3ee3sjmo15d9gz58f450wgx5sii
Īmene
0
17143
168633
168471
2026-08-20T04:12:18Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
168633
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of Yemen.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Īmene'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/289 289] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-16}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/imene|work=Paekupu|title=Īmene|accessdate=2026-06-16}}</ref> he whenua i [[Āhia]]. Ko [[Hanaka]] te [[tāone matua]].
==Ngā tohutoro==
{{reflist}}
{{Countries of Asia}}
{{Maramara}}
{{DEFAULTSORT:Imene}}
[[Category:Whenua]]
[[Category:Āhia]]
[[Category:Īemene]]
hv6yd86iq4utj74ijzdil3llnuouop9
Whakatāne
0
17316
168627
159581
2026-08-20T02:11:24Z
Nurg
3615
Category:Tāone o Te Moana-a-Toi
168627
wikitext
text/x-wiki
[[File:Whakatane harbourside.jpg|250px|right|thumb|Whakatāne.]]
Ko '''Whakatāne''' he tāone i [[Te Moana-a-Toi]], [[Aotearoa]].
{{Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)}}
[[Category:Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)]]
[[Category:Tāone o Te Moana-a-Toi]]
slpsvndh0c0n5nnn1dvr6ytgx37fcp6
Reo Hawaii
0
17539
168705
160163
2026-08-20T06:33:19Z
Nurg
3615
cat sort
168705
wikitext
text/x-wiki
[[File:Book of Mormon - Hawaiian.jpg|thumb|Ko te [[pukapuka a Moromona]] i te reo Hawaii]]
Ko '''te reo Hawaii''' (ka ʻōlelo Hawaiʻi) te reo māori o [[Hawai'i|Hawaii]]. E rua mano ngā kaikōrero māori. He reo [[Poronīhia]] te reo Hawaii.
{| class="wikitable"
|+Kīanga
|Aloha
|Kia ora
|-
|Pehea ʻoe?
|Kei te pēhea koe?
|-
|Maikaʻi au.
|Kei te pai ahau.
|-
|ʻAe
| rowspan="2" |Āe
|-
|ʻĒ
|-
|ʻAʻole
|Kāo
|-
|Mahalo
|Ngā mihi
|}
== Pūnaha tātaki kupu ==
13 ngā reta o te arapū Hawaii. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki [[Te Arapū Oromotu Tāwāhi]].
{| class="wikitable"
|+Arapū
!Reta
|A
|E
|I
|O
|U
|H
|K
|L
|M
|N
|P
|W
|ʻ
|-
!Oro
|/a/
|/e/
|/i/
|/o/
|/u/
|/h/
|/k/
|/l/
|/m/
|/n/
|/p/
|/v/
|/ʔ/
|}
Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.
== Oromotu ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Orokati
!
!Ngutu
!Niho
!Takamuri
!Korokoro
|-
!Whakamutu
|p
|
|k
|ʔ
|-
!Iho
|m
|n
|
|
|-
!Tiotio
|v
|
|
|h
|-
!Tata
|
|l
|
|
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Oropuare
!
!Takamua
!Takamuri
|-
!Tata
|i iː
|u uː
|-
!Waenga
|e eː
|o oː
|-
!Tuwhera
| colspan="2" |a aː
|}
== Wetereo ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takirua
!Takitini
|-
! rowspan="2" |Kiritūnei
!Kauawhi
|
|kāua
|kākou
|-
!Kaupare
|au, wau
|māua
|mākou
|-
! colspan="2" |Kiritūnā
|ʻoe
|ʻōlua
|ʻoukou
|-
! colspan="2" |Kiritūrā
|ia
|lāua
|lākou
|-
! colspan="2" |Hokinga
| colspan="3" |(ai)
|}
* Ka tāpirihia te “ʻo” ki mua o te “ia”, o ngā ingoa hoki, mehemea he tohukore te kīanga. Engari, kāore te “ʻo”, e whakamahia ki te “ia”, mehemea ehara te mea i te hākori.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūkapi riro
! colspan="2" |
!Whānui
!Kaupapa
!Tuku, whaioranga
|-
! rowspan="2" |Whānui
!“A”
|kā
|a
|na
|-
!“O”
|kō
|o
|no
|-
! rowspan="3" |Kiritūnei takitahi
!“A”
|kaʻu
|aʻu
|naʻu
|-
!“O”
|koʻu
|oʻu
|noʻu
|-
!Aroha
|kuʻu
|
|
|-
! rowspan="3" |Kiritūnā takitahi
!“A”
|kāu
|āu
|nāu
|-
!“O”
|kou
|ou
|nou
|-
!Aroha
|kō
|
|
|-
! rowspan="2" |Kiritūrā takitahi
!“A”
|kāna
|āna
|nāna
|-
!“O”
|kona
|ona
|nona
|}
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Pūtohu
! colspan="2" |
!Takitahi
!Takitini
|-
! colspan="2" |Pū tautuhi
|ka, ke
|nā
|-
! rowspan="2" |Pūnoa
!Whānui
| colspan="2" |he
|-
!Tētahi
| colspan="2" |kekahi
|}
* Ka whakamahia te “ke” (ehara i te “ka”), ina tīmatahia te kupu, e whai ake rā, ki te “a”, ki te “e”, ki te “o”, ki te “k” rānei.
* Ka taea te tāpiri te “mau” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
{| class="wikitable" style="text-align:center"
|+Tūwāhi
! rowspan="2" |
! rowspan="2" |Mea
! colspan="2" |Wāhi
! rowspan="2" |Hātepe
|-
!Tūkapi
!Tūkē
|-
!Whānui
|
|ʻō
|
|
|-
!Tū nei
|kēia
|ʻaneʻi
|nei
|pēia, penei
|-
!Tū nā
|kēnā
|
| rowspan="2" |lā
| rowspan="2" |pēlā
|-
!Tū rā
|kēlā
|
|-
!Hokinga
|ia
|laila
|
|
|}
{| class="wikitable"
|+Tūwāhi
|luna
|runga
|-
|lalo
|raro
|-
|loko
|roto
|-
|waho
|waho
|-
|mua
|mua
|-
|hope
| rowspan="2" |muri
|-
|muli
|-
|waena
|waenga
|-
|waenakonu
|waenganui
|-
|ka ʻaoʻao
|te taha
|}
{| class="wikitable"
|+Pūhono
|i
|i, ki, kei
|Ka whakamahia te “iā” i te wā, ka whakamahi ai ki ngā ingoa, ki ngā tūkapi rānei. Ka kōmitimitihia ki te “au”, ka puta ai te “iaʻu”.
|-
|ma
|i, kei
|
|-
|mai
|mai i
|
|-
|a, o
|a, o
|
|-
|na, no
|nā, mā, nō, mō
|
|-
|me
|me
|Ka kīia te “au” pērā me te “aʻu” i muri i te “me”.
|-
|ē
|e (hei kupukiri)
|
|-
|koe
|kua toe te
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakarerekē
|ʻē
|kē
|-
|mau
|mō ake tonu
|-
|nui
|nui
|-
|loa, nō
|rawa
|-
|mai(la)
|mai
|-
|aku(la)
|atu
|-
|aʻe(la)
|ake
|-
|iho(la)
|iho
|-
|pū
|tahi
|-
|āpau
|katoa
|-
|hou
|anō
|-
|hoʻi
|hoki
|-
|wale (nō)
|noa
|-
|paha
|pea
|-
|ʻia
| -tia
|-
|ʻana
| -tanga
|}
Ko te “hoʻo-” te kūmua pūtake.
{| class="wikitable"
|+Tūpātai
|aha
|aha
|-
|wai
|wai
|-
|hea
|hea
|-
|ināhea
|inahea
|-
|āhea
|āhea
|-
|pehea
|pēhea
|-
|ʻehia
|hia
|}
{| class="wikitable"
|+Wāmahi
|i
|i
|
|-
|ke
|kei te
|Ka whakamahia hoki te “nei” i muri i te tūmahi.
|-
|e
|e, ka
|Ka whakamahia hoki te “ana” i muri i te tūmahi, mehemea mō te motukore.
|-
|ua
|kua
|Ka tangohia i te nui o te wā.
|-
|inā
|ina, mehemea
|
|}
{| class="wikitable"
|+Whakakore
|ʻaʻole
|kāore, ehara
|-
|ʻaʻohe
|kāore he
|-
|ʻole
|kore
|-
|mai
|kaua
|}
{| class="wikitable"
|+Ētahi atu kīanga
|ā
|ā
|-
|ā i ʻole
|rānei
|-
|akā
|engari
|-
|ʻoiai
|ahakoa
|-
|no laila
|nō reira
|-
|no ka mea
|nō te mea
|-
|like me
|ōrite ki
|-
|ā hiki i
|tae noa ki
|-
|pēlā paha
|tērā pea
|-
|mehe mea lā
|te āhua nei
|}
[[category:reo|Hawaii]]
[[Category:Hawaii]]
a5e4pi577jai0b3ui4yaivgd4hglpmk
Reo Ūkareinga
0
17953
168699
159628
2026-08-20T06:28:14Z
Nurg
3615
cat sort
168699
wikitext
text/x-wiki
[[File:Idioma ucraniano.png|thumb|Hea i kōrero te reo Ūkareinga]]
Ko te '''reo''' '''Ūkareinga''' (украї́нська мо́ва, ''ukrainska mova'', <small>IPA:</small> [ʊkrɐˈjinʲsʲkɐ ˈmɔʋɐ]) tētahi reo take [[Slavic-ki-te-rawhiti]] take te whanau o reo [[Īnia-Ūropi]]. Ko te reo te reo o 40 miriona tangata me te reo matua o [[Ūkareinga]]. Ko te reo i tuhi me [[Arapū Ūkareinga|ngā pūāhua Ūkareinga]] o te [[arapū Cyrillic]].
[[category:reo|Ukareinga]]
[[Category:Ūkareinga]]
4alj24jx7nbw91x3nbzyzu5757zfcsg
Ihirama
0
17978
168681
165458
2026-08-20T05:53:43Z
Nurg
3615
Category:Whakapono
168681
wikitext
text/x-wiki
[[File:The Kaaba during Hajj.jpg|thumb|Te Kaaba i te Hajj]]
Ko '''Ihirama''' ([[reo Ārapia]]: الإسلام, ''al-ʿIslām'' [ɪsˈlaːm], whakamāoritanga "Irotanga [ki te atua]") tētahi Abrahamic kotahi-atua hāhi i waenganui mō te [[Kuranu Tapu]], tētahi tuhinga hāhi i whakaaro nā ngā wheao a Ihirama pēnei te kōrero nō te atua o [[Aperahama]] (rānei ''Allah'') pēnei i kōrero ki [[Mōhāmeta]], te poropiti matua me te poropiti whakamutunga o Ihirama. Ko te tuarua hāhi o te ao i muri [[Karaitianatanga]] me waenga 1-1.8 piriona wheao a Ihirama, rānei tētahi hauwhā o te taupori o te ao katoa.
[[Category:Whakapono]]
2q1abvutxqqozovnvltpov2zrpmltuc
Beach Haven, Aotearoa
0
18072
168625
162712
2026-08-20T02:08:52Z
Nurg
3615
Category:Nohanga o Tāmaki-makau-rau (takiwā)
168625
wikitext
text/x-wiki
[[File:Beach_Haven_Wharf.jpg|thumb|tirohanga o te tātahi i Beach Haven nō Beach Haven Wharf.]]
Ko '''Beach Haven''' he noho tata i te Uta-mā-raki o [[Tāmaki-makau-rau]], [[Aotearoa]].
== Hītori ==
I te tuawhā o Hune, 2022 i 5.30 i te ata, i puhi ruarua puhinga i Mirage Place nō te mea te pakanga o ngā tokomatua i Tāmaki-makau-rau katoa nā te [[Killer Beez]] me te [[Tribesmen]], kāore he tangata i whara.
[[Category:Nohanga o Tāmaki-makau-rau (takiwā)]]
mecgdrzlcllupgigv8i2h7k9sh8h3xd
Pīhopa Pomepariea
0
18107
168626
164264
2026-08-20T02:09:55Z
Nurg
3615
Category:Tāngata o Aotearoa
168626
wikitext
text/x-wiki
[[File:Pompallier_portrait_(cropped).jpg|thumb|Pīhopa Pomepariea, tuatahi Pīhopa o [[Tāmaki-makau-rau|Tāmaki]].]]
Ko '''Pīhopa Pomepariea''' ([[reo Wīwī]]: '''Jean-Baptiste François Pompallier''') (11 Tīhema 1801 – 21 Tīhema 1871) i te tuarahi Pīhopa Katorika Rōmana i [[Aotearoa]]. Me ngā pirihi me parata o te [[Tohu Marist]], i whakahaere ia te Whare Karakia i Aotearoa katoa. I whererei ia i [[Lyon]], [[Wīwī]]. I tae ia i Aotearoa i 1838 mō Vicar āpotoro o te [[Moana-nui-a-Kiwa]]-ki-te-uru, engari i hanga Aotearoa mō tōna papa taunga o tōna Mīhana Katorika.
[[Category:Tāngata o Aotearoa]]
[[Category:Wīwī]]
[[Category:Karaitianatanga]]
1c1jx1z3xi9w2pwp1vvlgpclxk28xli
Rohe o Aotearoa
0
18370
168628
161559
2026-08-20T03:46:25Z
Nurg
3615
ed
168628
wikitext
text/x-wiki
He rārangi tēnei o '''ngā rohe o [[Aotearoa]]''' ({{lang-en|regions of New Zealand}}).
==Rārangi rohe==
{| class="wikitable sortable" width="100%"
|-
! bgcolor="#efefef" width="3%" |
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Ingoa (te reo Māori)<br /><small>Ingoa (te re Pākehā)</small>
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Te Kaunihera ā rohe
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | E hia āu kaikaunihera?
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Ā kāinga
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Moutere
! align="right" bgcolor="#f2f2f4" | E hia āu whenua?
! align="right" bgcolor="#f2f2f4" | E hia āu tangata?
! Apiapi
(pop./km<sup>2</sup>)
! align="right" bgcolor="#f2f2f4" | Waehere (ISO 3166-2)
|-
| align="center" | 1
| '''[[Te Tai Tokerau]]'''<br />{{lang|en|Northland Region}}
| [[Te Kaunihera a-Rohe o Te Tai Tokerau]]
| 9
| [[Whangārei]]
| [[Te Ika-a-Māui]]
|
|
|
| <code>NZ-NTL</code>
|-
| align="center" | 2
| '''[[Tāmaki-makau-rau]]'''<br />{{lang|en|Auckland Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Tāmaki Makaurau]]
| 21
| [[Tāmaki-Makaurau]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-AUK</code>
|-
| 3
| '''[[Waikato]]'''<br />{{lang|en|Waikato Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Waikato]]
| 14
| [[Kirikiriroa]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-NTL</code>
|-
| 4
| '''[[Te Moana-a-Toi]]'''<br />{{lang|en|Bay of Plenty Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Te Moana-a-Toi]]
| 14
| [[Whakatāne]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-BOP</code>
|-
| align="center" | 5
| '''[[Te Tairāwhiti]]'''<br />{{lang|en|Gisborne District}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Tairāwhiti]]
| 14
| [[Tūranga-nui-a-Kiwa]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-GIS</code>
|-
| align="center" | 6
| '''[[Te Matau-a-Māui]]'''<br />{{lang|en|Hawke's Bay Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Te Matau-a-Māui]]
| 9
| [[Ahuriri]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-HKB</code>
|-
| align="center" | 7
| '''[[Taranaki]]'''<br />{{lang|en|Taranaki Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Taranaki]]
| 11
| [[Ngāmotu]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-TKI</code>
|-
| align="center" | 8
| '''[[Manawatū-Whanganui]]'''<br />{{lang|en|Manawatū-Whanganui Region}}
| [[Horizons Regional Council]]
| 12
| [[Te Papa-i-Oea]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-MWT</code>
|-
| align="center" | 9
| '''[[Te Upoko o te Ika]]'''<br />{{lang|en|Wellington Region}}
| [[Te Pane Matua Taiao]]
| 13
| [[Te Whanganui-a-Tara]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-WGN</code>
|-
| align="center" | 10
| '''[[Te Tai-o-Aorere]]'''<br />{{lang|en|Tasman District}}
| [[Te Kaunihera o Te Tai o Aorere]]
| 13
| [[Waimea]]
| [[Te Waipounamu]]
|
|
|
| <code>NZ-TAS</code>
|-
| align="center" | 11
| '''[[Whakatū]]'''<br />{{lang|en|Nelson}}
| [[Te Kaunihera o Whakatū]]
| 13
| [[Whakatū]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-NSN</code>
|-
| align="center" | 12
| '''[[Te Tauihu-o-te-waka]]'''<br />{{lang|en|Marlborough District}}
| [[Te Kaunihera ā-Rohe o Te Tauihu-o-te-waka]]
| 14
| [[Waiharakeke]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-MBH</code>
|-
| align="center" | 13
| '''[[Te Tai Poutini]]'''<br />{{lang|en|West Coast Region}}
| [[Te Kaunihera Whakakotahi o Te Tai Poutini]]
| 7
| [[Māwhera]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-WTC</code>
|-
| align="center" | 14
| '''[[Waitaha]]'''<br />{{lang|en|Canterbury Region}}
| [[Kaunihera Taiao ki Waitaha]]
| 14
| [[Ōtautahi]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-CAN</code>
|-
| align="center" | 15
| '''[[Ōtākou]]'''<br />{{lang|en|Otago}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Ōtākou]]
| 12
| [[Ōtepoti]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-OTA</code>
|-
| align="center" | 16
| '''[[Murihiku]]'''<br />{{lang|en|Southland Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Murihiku]]
| 12
| [[Waihōpai]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-STL</code>
|-
|}
==Mapi rohe==
<imagemap>
Image:Regions_of_NZ_Numbered.svg|Regions of New Zealand
poly 190 55 177 64 150 27 153 21 138 4 152 2 151 10 157 16 183 25 190 46 186 49 [[Te Tai Tokerau]]
poly 190 55 177 65 190 90 206 85 204 73 195 73 197 60 [[Tāmaki-makau-rau]]
rect 148 67 160 82 [[Tāmaki-makau-rau]]
poly 214 64 214 56 209 51 199 56 201 61 [[Tāmaki-makau-rau]]
poly 206 85 190 90 193 106 188 136 195 138 211 127 211 122 215 134 213 144 217 144 217 146 209 150 209 156 220 150 220 146 229 142 231 136 236 126 222 113 222 103 218 96 222 94 221 70 207 65 210 86 [[Waikato]]
poly 223 93 217 97 222 104 222 112 235 124 235 129 231 136 232 142 235 144 237 139 243 141 256 133 255 125 274 112 274 98 258 112 229 101 [[Te Moana-a-Toi]]
poly 273 98 274 112 255 125 255 132 270 144 272 136 282 129 283 110 287 102 281 97 [[Te Tairāwhiti]]
poly 274 147 256 133 241 141 237 137 235 144 224 143 220 147 219 151 230 162 228 176 234 188 240 190 251 163 247 162 247 154 258 147 269 147 269 154 [[Te Matau-a-Māui]]
poly 194 137 188 136 184 143 178 143 168 150 168 157 175 163 181 163 191 172 199 166 199 159 194 156 191 148 [[Taranaki]]
poly 212 124 211 128 195 138 191 148 199 160 198 166 193 172 203 180 204 188 202 198 205 200 215 192 213 198 219 201 229 198 231 202 240 190 233 188 227 176 229 163 224 159 223 153 219 151 209 156 209 150 217 146 217 143 212 143 217 130 [[Manawatū-Whanganui]]
poly 231 201 229 198 219 201 212 194 204 199 201 199 189 218 197 223 204 222 204 229 223 218 [[Te Whanga-nui-a-Tara]]
poly 156 218 137 246 130 230 141 223 144 209 138 192 145 189 143 196 150 198 [[Tasman Region|Tasman]]
rect 114 169 135 186 [[Te Tai-o-Aorere]]
rect 165 173 184 190 [[Whakatū]]
poly 171 194 166 197 165 206 156 216 142 239 153 251 167 233 175 233 180 227 173 217 182 207 172 201 [[Te Tauihu-o-te-waka]]
rect 180 239 201 256 [[Te Tauihu-o-te-waka]]
poly 136 192 143 210 140 224 129 229 137 246 123 261 76 301 61 301 54 305 53 312 37 311 48 301 55 301 92 270 109 252 113 228 125 221 127 201 [[Te Tai Poutini]]
rect 65 241 86 259 [[Te Tai Poutini]]
poly 176 233 167 233 152 251 142 240 123 261 76 301 73 319 69 319 69 325 83 325 86 332 92 331 94 338 99 330 110 331 112 311 145 294 154 296 155 289 152 286 147 286 147 272 158 266 [[Waitaha]]
poly 75 301 61 300 54 304 53 311 42 312 41 335 45 345 58 350 63 345 66 347 61 358 66 382 71 388 82 383 94 364 102 363 104 361 100 357 105 349 111 330 98 331 95 338 92 338 92 331 85 331 82 323 69 324 69 319 73 318 [[Ōtākou]]
poly 42 312 37 312 12 341 3 359 2 369 8 376 24 378 28 375 32 377 32 381 44 382 43 386 48 390 57 387 64 391 70 388 65 382 61 358 66 347 62 343 58 350 45 345 41 335 43 325 [[Murihiku]]
poly 30 394 34 398 25 412 34 412 47 405 47 398 40 391 [[Murihiku]]
</imagemap>
==Tirohia hoki==
* [[Takiwā o Aotearoa]]
* [[Tāone nui o Aotearoa]]
* [[Tāone o Aotearoa]]
* [[Kaunihera o Aotearoa]]
==Tohutoro==
{{reflist}}
[[Category:Rārangi]]
33z4cqa8bbk9slf3hcj90p377do142v
168655
168628
2026-08-20T04:36:42Z
Nurg
3615
/* Rārangi rohe */ Tāmaki-makau-rau (takiwā)
168655
wikitext
text/x-wiki
He rārangi tēnei o '''ngā rohe o [[Aotearoa]]''' ({{lang-en|regions of New Zealand}}).
==Rārangi rohe==
{| class="wikitable sortable" width="100%"
|-
! bgcolor="#efefef" width="3%" |
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Ingoa (te reo Māori)<br /><small>Ingoa (te re Pākehā)</small>
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Te Kaunihera ā rohe
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | E hia āu kaikaunihera?
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Ā kāinga
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Moutere
! align="right" bgcolor="#f2f2f4" | E hia āu whenua?
! align="right" bgcolor="#f2f2f4" | E hia āu tangata?
! Apiapi
(pop./km<sup>2</sup>)
! align="right" bgcolor="#f2f2f4" | Waehere (ISO 3166-2)
|-
| align="center" | 1
| '''[[Te Tai Tokerau]]'''<br />{{lang|en|Northland Region}}
| [[Te Kaunihera a-Rohe o Te Tai Tokerau]]
| 9
| [[Whangārei]]
| [[Te Ika-a-Māui]]
|
|
|
| <code>NZ-NTL</code>
|-
| align="center" | 2
| '''[[Tāmaki-makau-rau (takiwā)|Tāmaki-makau-rau]]'''<br />{{lang|en|Auckland Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Tāmaki Makaurau]]
| 21
| [[Tāmaki-Makaurau]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-AUK</code>
|-
| 3
| '''[[Waikato]]'''<br />{{lang|en|Waikato Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Waikato]]
| 14
| [[Kirikiriroa]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-NTL</code>
|-
| 4
| '''[[Te Moana-a-Toi]]'''<br />{{lang|en|Bay of Plenty Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Te Moana-a-Toi]]
| 14
| [[Whakatāne]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-BOP</code>
|-
| align="center" | 5
| '''[[Te Tairāwhiti]]'''<br />{{lang|en|Gisborne District}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Tairāwhiti]]
| 14
| [[Tūranga-nui-a-Kiwa]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-GIS</code>
|-
| align="center" | 6
| '''[[Te Matau-a-Māui]]'''<br />{{lang|en|Hawke's Bay Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Te Matau-a-Māui]]
| 9
| [[Ahuriri]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-HKB</code>
|-
| align="center" | 7
| '''[[Taranaki]]'''<br />{{lang|en|Taranaki Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Taranaki]]
| 11
| [[Ngāmotu]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-TKI</code>
|-
| align="center" | 8
| '''[[Manawatū-Whanganui]]'''<br />{{lang|en|Manawatū-Whanganui Region}}
| [[Horizons Regional Council]]
| 12
| [[Te Papa-i-Oea]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-MWT</code>
|-
| align="center" | 9
| '''[[Te Upoko o te Ika]]'''<br />{{lang|en|Wellington Region}}
| [[Te Pane Matua Taiao]]
| 13
| [[Te Whanganui-a-Tara]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-WGN</code>
|-
| align="center" | 10
| '''[[Te Tai-o-Aorere]]'''<br />{{lang|en|Tasman District}}
| [[Te Kaunihera o Te Tai o Aorere]]
| 13
| [[Waimea]]
| [[Te Waipounamu]]
|
|
|
| <code>NZ-TAS</code>
|-
| align="center" | 11
| '''[[Whakatū]]'''<br />{{lang|en|Nelson}}
| [[Te Kaunihera o Whakatū]]
| 13
| [[Whakatū]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-NSN</code>
|-
| align="center" | 12
| '''[[Te Tauihu-o-te-waka]]'''<br />{{lang|en|Marlborough District}}
| [[Te Kaunihera ā-Rohe o Te Tauihu-o-te-waka]]
| 14
| [[Waiharakeke]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-MBH</code>
|-
| align="center" | 13
| '''[[Te Tai Poutini]]'''<br />{{lang|en|West Coast Region}}
| [[Te Kaunihera Whakakotahi o Te Tai Poutini]]
| 7
| [[Māwhera]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-WTC</code>
|-
| align="center" | 14
| '''[[Waitaha]]'''<br />{{lang|en|Canterbury Region}}
| [[Kaunihera Taiao ki Waitaha]]
| 14
| [[Ōtautahi]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-CAN</code>
|-
| align="center" | 15
| '''[[Ōtākou]]'''<br />{{lang|en|Otago}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Ōtākou]]
| 12
| [[Ōtepoti]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-OTA</code>
|-
| align="center" | 16
| '''[[Murihiku]]'''<br />{{lang|en|Southland Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Murihiku]]
| 12
| [[Waihōpai]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-STL</code>
|-
|}
==Mapi rohe==
<imagemap>
Image:Regions_of_NZ_Numbered.svg|Regions of New Zealand
poly 190 55 177 64 150 27 153 21 138 4 152 2 151 10 157 16 183 25 190 46 186 49 [[Te Tai Tokerau]]
poly 190 55 177 65 190 90 206 85 204 73 195 73 197 60 [[Tāmaki-makau-rau]]
rect 148 67 160 82 [[Tāmaki-makau-rau]]
poly 214 64 214 56 209 51 199 56 201 61 [[Tāmaki-makau-rau]]
poly 206 85 190 90 193 106 188 136 195 138 211 127 211 122 215 134 213 144 217 144 217 146 209 150 209 156 220 150 220 146 229 142 231 136 236 126 222 113 222 103 218 96 222 94 221 70 207 65 210 86 [[Waikato]]
poly 223 93 217 97 222 104 222 112 235 124 235 129 231 136 232 142 235 144 237 139 243 141 256 133 255 125 274 112 274 98 258 112 229 101 [[Te Moana-a-Toi]]
poly 273 98 274 112 255 125 255 132 270 144 272 136 282 129 283 110 287 102 281 97 [[Te Tairāwhiti]]
poly 274 147 256 133 241 141 237 137 235 144 224 143 220 147 219 151 230 162 228 176 234 188 240 190 251 163 247 162 247 154 258 147 269 147 269 154 [[Te Matau-a-Māui]]
poly 194 137 188 136 184 143 178 143 168 150 168 157 175 163 181 163 191 172 199 166 199 159 194 156 191 148 [[Taranaki]]
poly 212 124 211 128 195 138 191 148 199 160 198 166 193 172 203 180 204 188 202 198 205 200 215 192 213 198 219 201 229 198 231 202 240 190 233 188 227 176 229 163 224 159 223 153 219 151 209 156 209 150 217 146 217 143 212 143 217 130 [[Manawatū-Whanganui]]
poly 231 201 229 198 219 201 212 194 204 199 201 199 189 218 197 223 204 222 204 229 223 218 [[Te Whanga-nui-a-Tara]]
poly 156 218 137 246 130 230 141 223 144 209 138 192 145 189 143 196 150 198 [[Tasman Region|Tasman]]
rect 114 169 135 186 [[Te Tai-o-Aorere]]
rect 165 173 184 190 [[Whakatū]]
poly 171 194 166 197 165 206 156 216 142 239 153 251 167 233 175 233 180 227 173 217 182 207 172 201 [[Te Tauihu-o-te-waka]]
rect 180 239 201 256 [[Te Tauihu-o-te-waka]]
poly 136 192 143 210 140 224 129 229 137 246 123 261 76 301 61 301 54 305 53 312 37 311 48 301 55 301 92 270 109 252 113 228 125 221 127 201 [[Te Tai Poutini]]
rect 65 241 86 259 [[Te Tai Poutini]]
poly 176 233 167 233 152 251 142 240 123 261 76 301 73 319 69 319 69 325 83 325 86 332 92 331 94 338 99 330 110 331 112 311 145 294 154 296 155 289 152 286 147 286 147 272 158 266 [[Waitaha]]
poly 75 301 61 300 54 304 53 311 42 312 41 335 45 345 58 350 63 345 66 347 61 358 66 382 71 388 82 383 94 364 102 363 104 361 100 357 105 349 111 330 98 331 95 338 92 338 92 331 85 331 82 323 69 324 69 319 73 318 [[Ōtākou]]
poly 42 312 37 312 12 341 3 359 2 369 8 376 24 378 28 375 32 377 32 381 44 382 43 386 48 390 57 387 64 391 70 388 65 382 61 358 66 347 62 343 58 350 45 345 41 335 43 325 [[Murihiku]]
poly 30 394 34 398 25 412 34 412 47 405 47 398 40 391 [[Murihiku]]
</imagemap>
==Tirohia hoki==
* [[Takiwā o Aotearoa]]
* [[Tāone nui o Aotearoa]]
* [[Tāone o Aotearoa]]
* [[Kaunihera o Aotearoa]]
==Tohutoro==
{{reflist}}
[[Category:Rārangi]]
i6v567wmf1984qzg8ys0sa9aflxlfmy
168656
168655
2026-08-20T04:37:52Z
Nurg
3615
/* Tohutoro */ Category:Rohe o Aotearoa
168656
wikitext
text/x-wiki
He rārangi tēnei o '''ngā rohe o [[Aotearoa]]''' ({{lang-en|regions of New Zealand}}).
==Rārangi rohe==
{| class="wikitable sortable" width="100%"
|-
! bgcolor="#efefef" width="3%" |
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Ingoa (te reo Māori)<br /><small>Ingoa (te re Pākehā)</small>
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Te Kaunihera ā rohe
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | E hia āu kaikaunihera?
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Ā kāinga
! align="left" bgcolor="#f2f2f4" | Moutere
! align="right" bgcolor="#f2f2f4" | E hia āu whenua?
! align="right" bgcolor="#f2f2f4" | E hia āu tangata?
! Apiapi
(pop./km<sup>2</sup>)
! align="right" bgcolor="#f2f2f4" | Waehere (ISO 3166-2)
|-
| align="center" | 1
| '''[[Te Tai Tokerau]]'''<br />{{lang|en|Northland Region}}
| [[Te Kaunihera a-Rohe o Te Tai Tokerau]]
| 9
| [[Whangārei]]
| [[Te Ika-a-Māui]]
|
|
|
| <code>NZ-NTL</code>
|-
| align="center" | 2
| '''[[Tāmaki-makau-rau (takiwā)|Tāmaki-makau-rau]]'''<br />{{lang|en|Auckland Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Tāmaki Makaurau]]
| 21
| [[Tāmaki-Makaurau]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-AUK</code>
|-
| 3
| '''[[Waikato]]'''<br />{{lang|en|Waikato Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Waikato]]
| 14
| [[Kirikiriroa]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-NTL</code>
|-
| 4
| '''[[Te Moana-a-Toi]]'''<br />{{lang|en|Bay of Plenty Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Te Moana-a-Toi]]
| 14
| [[Whakatāne]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-BOP</code>
|-
| align="center" | 5
| '''[[Te Tairāwhiti]]'''<br />{{lang|en|Gisborne District}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Tairāwhiti]]
| 14
| [[Tūranga-nui-a-Kiwa]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-GIS</code>
|-
| align="center" | 6
| '''[[Te Matau-a-Māui]]'''<br />{{lang|en|Hawke's Bay Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Te Matau-a-Māui]]
| 9
| [[Ahuriri]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-HKB</code>
|-
| align="center" | 7
| '''[[Taranaki]]'''<br />{{lang|en|Taranaki Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Taranaki]]
| 11
| [[Ngāmotu]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-TKI</code>
|-
| align="center" | 8
| '''[[Manawatū-Whanganui]]'''<br />{{lang|en|Manawatū-Whanganui Region}}
| [[Horizons Regional Council]]
| 12
| [[Te Papa-i-Oea]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-MWT</code>
|-
| align="center" | 9
| '''[[Te Upoko o te Ika]]'''<br />{{lang|en|Wellington Region}}
| [[Te Pane Matua Taiao]]
| 13
| [[Te Whanganui-a-Tara]]
| Te Ika-a-Māui
|
|
|
| <code>NZ-WGN</code>
|-
| align="center" | 10
| '''[[Te Tai-o-Aorere]]'''<br />{{lang|en|Tasman District}}
| [[Te Kaunihera o Te Tai o Aorere]]
| 13
| [[Waimea]]
| [[Te Waipounamu]]
|
|
|
| <code>NZ-TAS</code>
|-
| align="center" | 11
| '''[[Whakatū]]'''<br />{{lang|en|Nelson}}
| [[Te Kaunihera o Whakatū]]
| 13
| [[Whakatū]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-NSN</code>
|-
| align="center" | 12
| '''[[Te Tauihu-o-te-waka]]'''<br />{{lang|en|Marlborough District}}
| [[Te Kaunihera ā-Rohe o Te Tauihu-o-te-waka]]
| 14
| [[Waiharakeke]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-MBH</code>
|-
| align="center" | 13
| '''[[Te Tai Poutini]]'''<br />{{lang|en|West Coast Region}}
| [[Te Kaunihera Whakakotahi o Te Tai Poutini]]
| 7
| [[Māwhera]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-WTC</code>
|-
| align="center" | 14
| '''[[Waitaha]]'''<br />{{lang|en|Canterbury Region}}
| [[Kaunihera Taiao ki Waitaha]]
| 14
| [[Ōtautahi]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-CAN</code>
|-
| align="center" | 15
| '''[[Ōtākou]]'''<br />{{lang|en|Otago}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Ōtākou]]
| 12
| [[Ōtepoti]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-OTA</code>
|-
| align="center" | 16
| '''[[Murihiku]]'''<br />{{lang|en|Southland Region}}
| [[Te Kaunihera ā rohe o Murihiku]]
| 12
| [[Waihōpai]]
| Te Waipounamu
|
|
|
| <code>NZ-STL</code>
|-
|}
==Mapi rohe==
<imagemap>
Image:Regions_of_NZ_Numbered.svg|Regions of New Zealand
poly 190 55 177 64 150 27 153 21 138 4 152 2 151 10 157 16 183 25 190 46 186 49 [[Te Tai Tokerau]]
poly 190 55 177 65 190 90 206 85 204 73 195 73 197 60 [[Tāmaki-makau-rau]]
rect 148 67 160 82 [[Tāmaki-makau-rau]]
poly 214 64 214 56 209 51 199 56 201 61 [[Tāmaki-makau-rau]]
poly 206 85 190 90 193 106 188 136 195 138 211 127 211 122 215 134 213 144 217 144 217 146 209 150 209 156 220 150 220 146 229 142 231 136 236 126 222 113 222 103 218 96 222 94 221 70 207 65 210 86 [[Waikato]]
poly 223 93 217 97 222 104 222 112 235 124 235 129 231 136 232 142 235 144 237 139 243 141 256 133 255 125 274 112 274 98 258 112 229 101 [[Te Moana-a-Toi]]
poly 273 98 274 112 255 125 255 132 270 144 272 136 282 129 283 110 287 102 281 97 [[Te Tairāwhiti]]
poly 274 147 256 133 241 141 237 137 235 144 224 143 220 147 219 151 230 162 228 176 234 188 240 190 251 163 247 162 247 154 258 147 269 147 269 154 [[Te Matau-a-Māui]]
poly 194 137 188 136 184 143 178 143 168 150 168 157 175 163 181 163 191 172 199 166 199 159 194 156 191 148 [[Taranaki]]
poly 212 124 211 128 195 138 191 148 199 160 198 166 193 172 203 180 204 188 202 198 205 200 215 192 213 198 219 201 229 198 231 202 240 190 233 188 227 176 229 163 224 159 223 153 219 151 209 156 209 150 217 146 217 143 212 143 217 130 [[Manawatū-Whanganui]]
poly 231 201 229 198 219 201 212 194 204 199 201 199 189 218 197 223 204 222 204 229 223 218 [[Te Whanga-nui-a-Tara]]
poly 156 218 137 246 130 230 141 223 144 209 138 192 145 189 143 196 150 198 [[Tasman Region|Tasman]]
rect 114 169 135 186 [[Te Tai-o-Aorere]]
rect 165 173 184 190 [[Whakatū]]
poly 171 194 166 197 165 206 156 216 142 239 153 251 167 233 175 233 180 227 173 217 182 207 172 201 [[Te Tauihu-o-te-waka]]
rect 180 239 201 256 [[Te Tauihu-o-te-waka]]
poly 136 192 143 210 140 224 129 229 137 246 123 261 76 301 61 301 54 305 53 312 37 311 48 301 55 301 92 270 109 252 113 228 125 221 127 201 [[Te Tai Poutini]]
rect 65 241 86 259 [[Te Tai Poutini]]
poly 176 233 167 233 152 251 142 240 123 261 76 301 73 319 69 319 69 325 83 325 86 332 92 331 94 338 99 330 110 331 112 311 145 294 154 296 155 289 152 286 147 286 147 272 158 266 [[Waitaha]]
poly 75 301 61 300 54 304 53 311 42 312 41 335 45 345 58 350 63 345 66 347 61 358 66 382 71 388 82 383 94 364 102 363 104 361 100 357 105 349 111 330 98 331 95 338 92 338 92 331 85 331 82 323 69 324 69 319 73 318 [[Ōtākou]]
poly 42 312 37 312 12 341 3 359 2 369 8 376 24 378 28 375 32 377 32 381 44 382 43 386 48 390 57 387 64 391 70 388 65 382 61 358 66 347 62 343 58 350 45 345 41 335 43 325 [[Murihiku]]
poly 30 394 34 398 25 412 34 412 47 405 47 398 40 391 [[Murihiku]]
</imagemap>
==Tirohia hoki==
* [[Takiwā o Aotearoa]]
* [[Tāone nui o Aotearoa]]
* [[Tāone o Aotearoa]]
* [[Kaunihera o Aotearoa]]
==Tohutoro==
{{reflist}}
[[Category:Rārangi]]
[[Category:Rohe o Aotearoa| ]]
l75pzuonu2cuo6z477n6hkyof1v29fa
Te Kaunihera a-Rohe o Te Tai Tokerau
0
18387
168726
161602
2026-08-20T09:07:49Z
Nurg
3615
tohutō
168726
wikitext
text/x-wiki
{{infobox
| title = Ngāpuhi / Ngāti Kahu ki Whaingaroa
| abovestyle =
| above =
| image1 =
| caption =
| headerstyle =
| label1 =
| data1 =
| label2 =
| data2 =
| label3 =
| data3 =
| label4 =
| data4 = {{url|http://www.nrc.govt.nz/}}
}}
Ko '''Te Kaunihera ā-Rohe o Te Tai Tokerau''' ({{lang-en|Northland Regional Council}}) he [[kaunihera-a-rohe]] ki te [[Tai-tokerau]], [[Aotearoa]].<ref name="govtaz">{{cite web |title=Te Kāwanatanga o Aotearoa Government A-Z |url=https://www.govt.nz/organisations/northland-regional-council/ |website=Te Kāwanatanga o Aotearoa |publisher=govt.nz}}</ref><ref name="official">{{cite web |title=Northland Regional Council |url=https://www.nrc.govt.nz/ |website=Northland Regional Council |publisher=nrc.govt.nz}}</ref>
==Ngā kaikaunihera==
===2022-2025===
* Tui Shortland (heamana)
* Jack Craw (heamana kaitiriwā)
* Marty Robinson
* Amy Macdonald
* Rick Stolwerk
* Joe Carr
* John Blackwell
* Geoff Crawfor
* Peter-Lucas Jones
==References==
{{reflist}}
{{Kaunihera o Aotearoa}}
[[Category:Tai-tokerau]]
[[Category:Kaunihera o Aotearoa|Tai Tokerau]]
nczh3wyup2izcrvsuuny3v5seyfaf9e
168727
168726
2026-08-20T09:09:19Z
Nurg
3615
ed
168727
wikitext
text/x-wiki
{{infobox
| title = Ngāpuhi / Ngāti Kahu ki Whaingaroa
| abovestyle =
| above =
| image1 =
| caption =
| headerstyle =
| label1 =
| data1 =
| label2 =
| data2 =
| label3 =
| data3 =
| label4 =
| data4 = {{url|http://www.nrc.govt.nz/}}
}}
Ko '''Te Kaunihera ā-Rohe o Te Tai Tokerau''' ({{lang-en|Northland Regional Council}}) he [[Kaunihera o Aotearoa|kaunihera-ā-rohe]] ki te [[Tai-tokerau]], [[Aotearoa]].<ref name="govtaz">{{cite web |title=Te Kāwanatanga o Aotearoa Government A-Z |url=https://www.govt.nz/organisations/northland-regional-council/ |website=Te Kāwanatanga o Aotearoa |publisher=govt.nz}}</ref><ref name="official">{{cite web |title=Northland Regional Council |url=https://www.nrc.govt.nz/ |website=Northland Regional Council |publisher=nrc.govt.nz}}</ref>
==Ngā kaikaunihera==
===2022-2025===
* Tui Shortland (heamana)
* Jack Craw (heamana kaitiriwā)
* Marty Robinson
* Amy Macdonald
* Rick Stolwerk
* Joe Carr
* John Blackwell
* Geoff Crawfor
* Peter-Lucas Jones
==References==
{{reflist}}
{{Kaunihera o Aotearoa}}
[[Category:Tai-tokerau]]
[[Category:Kaunihera o Aotearoa|Tai Tokerau]]
d4v2lozf33i9lkbim5ag572ks65poby
Reo Īnia-Īrāna
0
18722
168700
162773
2026-08-20T06:29:04Z
Nurg
3615
/* Ngā rakau o te reo-whanau: */ cat sort
168700
wikitext
text/x-wiki
[[File:Lenguas indoiranias.PNG|thumb|He mapi o ngā reo Īnia-Īrāna.]]
Ko ngā '''reo''' '''Īnia-Īrāna''' he rakau i te reo-whanau [[Reo Īnia-Ūropi|Īnia-Ūropi]].
== Ngā rakau o te reo-whanau: ==
* [[Take Īrāna]]
* [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]]
* [[Nuristani]]
[[category:reo|Inia-Irana]]
fecdwdg1ws132zd22jpd2whhiyrge4c
Reo Īnia-Ūropi
0
18724
168701
164079
2026-08-20T06:29:32Z
Nurg
3615
/* Ngā rakau o te reo-whanau: */ cat sort
168701
wikitext
text/x-wiki
[[File:Indo-European Language Family Branches in Eurasia.png|thumb|He mapi o ngā rakau o te reo-whanau Īnia-Ūropi.]]
Ko ngā '''reo Īnia-Ūropi''' (RIU) he reo-whanau ki [[Ūropi]] me [[Āhia]].
== Ngā rakau o te reo-whanau: ==
* [[Reo Arapeinia]] (ōrangitea i te mapi)
* [[Reo Āmenia]] (waiporoporo i te mapi ([[Āmenia]]))
* [[Reo Paratika]] (kikorangi i te mapi)
* [[Reo Slavic]] (kākāriki i te mapi ([[Ūropi]] + [[Haipīria]]))
* [[Reo Kereti]] (karaka i te mapi)
* [[Take Tiamani|Reo take Tiamani]] (whero i te mapi)
* [[Reo Kariki]] (kōwhai i te mapi)
* [[Take Īrāna]] (ōrangiuri i te mapi)
* [[Reo Īnia-Aryan]] (waiporoporo i te mapi ([[Āhia-ki-te-tonga]]))
* [[Reo Nuristani]] (kākāriki i te mapi ([[Āhia-ki-te-tonga]]))
* [[Reo Rōmana]] (pākākā i te mapi)
[[category:reo|Inia-Uropi]]
buarxxxkaa0opgiyea2qu2tkrj2rgdi
Reo Tahiki
0
18726
168704
168213
2026-08-20T06:31:48Z
Nurg
3615
cat sort
168704
wikitext
text/x-wiki
[[File:Tajik Language.gif|thumb|Reo Tahiki i Tahikitāna]]
Ko te '''reo Tahiki''' (Забони тоҷикӣ, ''Zaboni tojikī'', [z̪a̝ˈbɔ̝(ː)ni̞ t̞ʰɔ̝dʒiˈkʰiː]) he reo [[take Īrāna]], te reo o matua o [[Tahikitāna]] me he reo nui i [[Uhipeketāne]].
[[category:reo|Tahiki]]
[[Category:Takiritānga]]
[[Category:Uhipeketāne]]
mvoa90se7u3ffprc6nrv8pf5dn72wlq
Pene Kaute
0
19357
168618
164244
2026-08-20T01:45:41Z
Nurg
3615
Category:Tāngata o Aotearoa
168618
wikitext
text/x-wiki
[[File:Ben Couch All Black 1947 - 1949.jpg|thumb|Kaiōpango 1947 - 1949]]
Ko '''Manuera Benjamin Rīwai Couch''' rānei '''Pene Kaute''' ([[reo Pākehā]]: Ben Couch) i he kaitōrangapū Aotearoa mō te [[Tari Māori]] me he kaitākaro whutupōro i te rōpū [[Ōpango]].
[[Category:Tāngata o Aotearoa]]
[[Category:Ōpango]]
[[Category:Whutupōro]]
[[Category:Tari Māori]]
tw1j8t7rpflon044cfswqkai5pd6jll
Pererika Pēneti
0
19367
168617
164263
2026-08-20T01:45:14Z
Nurg
3615
Category:Tāngata o Aotearoa
168617
wikitext
text/x-wiki
[[File:Bennett 1928.jpg|thumb|Bennett i 1928]]
Ko '''Pererika Pēneti''' ([[reo Pākehā]]: ''Frederick Bennett'' rānei ''Frederick Augustus Bennett'') i he [[Mihinare]] [[Suffragan Pīhopa]] ko wai i te tuatahi [[Pīhopa o Aotearoa]] nō [[1928]] āpānoa 1950. I whanau ia te 15 Noema [[1871]] i [[Ohinemutu]], T[[e Rotorua nui ā Kahumatamomoe]]. I mate ia te 16 Hepetema [[1950]] i [[Kohupatiki]], [[Te Matau-a-Māui]].
[[Category:Tāngata o Aotearoa]]
[[Category:Karaitianatanga]]
5gpspl5tqxeqtydho7ijyyg5la3vgmv
Category:Karaitianatanga
14
19370
168672
164265
2026-08-20T05:15:15Z
Nurg
3615
Category:Hāhi
168672
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Hāhi]]
joracir0z3ejb5gb2wkv81wr2fpijzd
168682
168672
2026-08-20T05:54:51Z
Nurg
3615
Category:Whakapono
168682
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Whakapono]]
1qw728kxedc42qq58kaqpa9mr6w7jdf
Reo ā-iwi
0
19394
168694
164369
2026-08-20T06:18:21Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ cat sort
168694
wikitext
text/x-wiki
'''Reo ā-iwi''' (nō te kupu ‘reo’, arā, "[https://hepatakakupu.nz/search?idiom=&phrase=&proverb=&loan=&histLoanWords=&keywords=reo Ngā oro ka whakaputaina ina kōrero, ina waiata rānei te tangata, te aha atu]" me te kupu ‘iwi’ "[https://hepatakakupu.nz/search?idiom=&phrase=&proverb=&loan=&histLoanWords=&keywords=iwi He huinga whānau, he huinga hapū, ka heke mai ō rātou kāwai whakapapa i te tupuna kotahi]"), ā, e rua ngā momo hononga reo rerekē mārika e pā ana ki te kupu nei.
Ko te whakamahinga auraki ake o te kupukiri nei e pā ana ki tētehi momo reo e tautohu ana i tētehi rōpū kaikōrero o te reo. [1] Ko ngā reo ā-iwi, ngā tūreo rānei o tētehi reo e kōpūtahi ana, ā, ahakoa ngā rerekētanga, i te nuinga o te wā e taea ana te mārama, ina koa rā mehemea e piritata ā-matwhenua ana tētehi ki tētehi i tētehi auroatanga reo ā-iwi.
== Hoto ki waho ==
* [http://www.bl.uk/soundsfamiliar Sounds Familiar?] – Whakarongo ki ngā mita ā-rohe me ngā reo ā-iwi o Ingarangi i te paetukutuku a te British Library ko 'Sounds Familiar' te ingoa
* [https://web.archive.org/web/20070821112901/http://web.ku.edu/idea/ International Dialects of English Archive Since 1997]
* [https://web.archive.org/web/20181224033902/http://www.thedialectdictionary.com/ thedialectdictionary.com] – He kohinga Reo ā-Iwi nō ngā hau e whā huri noa i te ao
* [http://www.unii.ac.jp/~chitsuko/english/index.html A site for announcements and downloading the SEAL System]
[[Category:Kupukiri Wetereo]]
[[Category:Mātai Punakupu]]
[[Category:Reo|*]]
[[Category:Reo ā-iwi]]
[[Category:Ngā tūreo me ngā hā]]
sxib5t5ham5wemznsk8yxfxl6ffcvkx
168695
168694
2026-08-20T06:23:25Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ DEFAULTSORT:Reo A-Iwi
168695
wikitext
text/x-wiki
'''Reo ā-iwi''' (nō te kupu ‘reo’, arā, "[https://hepatakakupu.nz/search?idiom=&phrase=&proverb=&loan=&histLoanWords=&keywords=reo Ngā oro ka whakaputaina ina kōrero, ina waiata rānei te tangata, te aha atu]" me te kupu ‘iwi’ "[https://hepatakakupu.nz/search?idiom=&phrase=&proverb=&loan=&histLoanWords=&keywords=iwi He huinga whānau, he huinga hapū, ka heke mai ō rātou kāwai whakapapa i te tupuna kotahi]"), ā, e rua ngā momo hononga reo rerekē mārika e pā ana ki te kupu nei.
Ko te whakamahinga auraki ake o te kupukiri nei e pā ana ki tētehi momo reo e tautohu ana i tētehi rōpū kaikōrero o te reo. [1] Ko ngā reo ā-iwi, ngā tūreo rānei o tētehi reo e kōpūtahi ana, ā, ahakoa ngā rerekētanga, i te nuinga o te wā e taea ana te mārama, ina koa rā mehemea e piritata ā-matwhenua ana tētehi ki tētehi i tētehi auroatanga reo ā-iwi.
== Hoto ki waho ==
* [http://www.bl.uk/soundsfamiliar Sounds Familiar?] – Whakarongo ki ngā mita ā-rohe me ngā reo ā-iwi o Ingarangi i te paetukutuku a te British Library ko 'Sounds Familiar' te ingoa
* [https://web.archive.org/web/20070821112901/http://web.ku.edu/idea/ International Dialects of English Archive Since 1997]
* [https://web.archive.org/web/20181224033902/http://www.thedialectdictionary.com/ thedialectdictionary.com] – He kohinga Reo ā-Iwi nō ngā hau e whā huri noa i te ao
* [http://www.unii.ac.jp/~chitsuko/english/index.html A site for announcements and downloading the SEAL System]
{{DEFAULTSORT:Reo A-Iwi}}
[[Category:Kupukiri Wetereo]]
[[Category:Mātai Punakupu]]
[[Category:Reo|*]]
[[Category:Reo ā-iwi]]
[[Category:Ngā tūreo me ngā hā]]
kln01e1skrq8vpr1lba9p17g05qq27u
168696
168695
2026-08-20T06:24:02Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ cat sort
168696
wikitext
text/x-wiki
'''Reo ā-iwi''' (nō te kupu ‘reo’, arā, "[https://hepatakakupu.nz/search?idiom=&phrase=&proverb=&loan=&histLoanWords=&keywords=reo Ngā oro ka whakaputaina ina kōrero, ina waiata rānei te tangata, te aha atu]" me te kupu ‘iwi’ "[https://hepatakakupu.nz/search?idiom=&phrase=&proverb=&loan=&histLoanWords=&keywords=iwi He huinga whānau, he huinga hapū, ka heke mai ō rātou kāwai whakapapa i te tupuna kotahi]"), ā, e rua ngā momo hononga reo rerekē mārika e pā ana ki te kupu nei.
Ko te whakamahinga auraki ake o te kupukiri nei e pā ana ki tētehi momo reo e tautohu ana i tētehi rōpū kaikōrero o te reo. [1] Ko ngā reo ā-iwi, ngā tūreo rānei o tētehi reo e kōpūtahi ana, ā, ahakoa ngā rerekētanga, i te nuinga o te wā e taea ana te mārama, ina koa rā mehemea e piritata ā-matwhenua ana tētehi ki tētehi i tētehi auroatanga reo ā-iwi.
== Hoto ki waho ==
* [http://www.bl.uk/soundsfamiliar Sounds Familiar?] – Whakarongo ki ngā mita ā-rohe me ngā reo ā-iwi o Ingarangi i te paetukutuku a te British Library ko 'Sounds Familiar' te ingoa
* [https://web.archive.org/web/20070821112901/http://web.ku.edu/idea/ International Dialects of English Archive Since 1997]
* [https://web.archive.org/web/20181224033902/http://www.thedialectdictionary.com/ thedialectdictionary.com] – He kohinga Reo ā-Iwi nō ngā hau e whā huri noa i te ao
* [http://www.unii.ac.jp/~chitsuko/english/index.html A site for announcements and downloading the SEAL System]
{{DEFAULTSORT:Reo A-Iwi}}
[[Category:Kupukiri Wetereo]]
[[Category:Mātai Punakupu]]
[[Category:Reo|*Reo A-Iwi]]
[[Category:Reo ā-iwi]]
[[Category:Ngā tūreo me ngā hā]]
7a3lkdtkll3i14palvnjtkapdornnw9
Hinu
0
19654
168591
166804
2026-08-20T00:24:00Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
168591
wikitext
text/x-wiki
[[File:Coconut and oil.jpg|thumb|He ipu o te hinu kakano niu]]
Ko te '''hinu''' he mea pārengorengo me kanapa. Ka taea te hinu mai te whakawhiri ki ngā [[kakano]] tipu ētahi (pērā i te [[tītoki]],<ref>[https://web.archive.org/web/20250122083850/https://www.temarareo.org/TMR-Titoki.html "Titoki"]. ''Te Māra Reo''. Benton Family Trust.</ref> te [[niu]],<ref>Sreeranjini Sundrasegaran, Siau Hui Mah (2020). [https://iadns.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2991/efood.k.201106.001 Extraction Methods of Virgin Coconut Oil and Palm‐pressed Mesocarp Oil and their Phytonutrients]. ''eFood''. '''1'''(6) : 381–391. doi:[https://iadns.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2991/efood.k.201106.001 10.2991/efood.k.201106.001]</ref> me te [[ōriwa]]<ref>[https://web.archive.org/web/20201230164238/https://www.lpglobal.eu/pdf/Olive%20Oil%20Process%20Handbook%20LPGlobal.pdf "Olive Oil Process Handbook".] L&P GLOBAL BV.</ref>), mai te taona ki ngā [[mona]] ā-[[kararehe]] ētahi.
== Ngā whakaahua ==
<gallery>
File:9129Processing and cooking of coconut healing oil in the Philippines 45.jpg|Te tātari o te hinu taona nō te [[Roro (kai)|roro]] takea mai te tatau ki te kakano niu, i [[Piripīni]]
File:Crushing olives with fragment of ancient column, at Beit Jibrin LCCN99402539.jpg|Te whakahuri o ngā hua ōriwa hei taenga o te hinu i Paiti Tipirīni<!-- Bayt Jibrin -->, [[Parihitini]]
File:Olive paste being applied to fiber map.JPG|Te whakahuri ki ngā kiko ōriwa pēpē hei taenga o te hinu, i [[Itāria]]
</gallery>
== Ngā tohutoru ==
{{reflist}}
tmhm3gtmcr67pt16zletoeft5cimc5x
Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui-a-Tara
0
19775
168706
167249
2026-08-20T06:39:42Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -cats
168706
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox school
| name = Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui-a-Tara <br> <small> Wellington College </small>
| image =
| image_size =
| alt =
| caption =
| seal_image =
| motto = Tiaho te ao, tiaho te ao mārama, Lumen accipe et imperti
| motto_translation =
| former_names = Wellington Grammar School
| type = Kura Tuarua Tūmatanui
| gender = Tāne
| established = 1867; {{years ago|1867}} tau ki muri
| sister_school = [[Te Kāreti Kōtiro o Pōneke|Wellington Girls' College]], [[Te Kāreti o Rongotai|Rongotai College]]
| address = 15 Dufferin Street, [[Tangi-te-keo|Mount Victoria]]
| city = [[Te Whanganui-a-Tara]]
| postal_code = 6021
| country = [[Aotearoa]]
| coordinates = {{coord|41|18|13|S|174|46|57|E|type:edu_scale:1000_region:NZ |display=inline,title}}
| headmaster = [[Glen Denham]]
| enrollment = {{NZ school roll data|275|y||y}} <small>({{NZ school roll data|||y}})</small>
| colors = Pango me te Koura <br /> {{color box|#000000}} {{color box|#ffd700}}
| decile = 10Z
| publication = The Wellingtonian
| MOE = 275
| grades_label = Ngā tau
| grades = [[Tau 9|9]] – [[Tau 13|13]]
| alumni =
| website = {{URL|https://www.wellington-college.school.nz/}}
}}
Ko '''Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui-a-Tara''' ([[Reo Pākehā|reo Ingarihi]]: Wellington College) he kura tuarua ā te Kāwanatanga mō ngā tama tāne kei [[Te Whanga-nui-a-Tara|Te Whanganui-a-Tara]], Aotearoa. Kei runga i ngā 12 heketea o te whenua kākāriki te kāreti, kei te takiwā nohonoho o Matairangi (Mount Victoria), tata atu ki te papa whutupōro o Basin Reserve me te Whare o te Karauna. I whakatūngia te kura i te tau 1867 mā te kirimana whakawhiwhi pūtea nā [[Hōri Kerei]], te Kāwana o Aotearoa i taua wā.
Ko Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui-a-Tara tētahi o ngā kura tuarua tawhito rawa atu mō ngā tama tāne i Aotearoa. Nā tona hītori me tana mana nui, kua riro ia he kura rongonui i roto i ngā kōrero ā-motu, ā, he nui ngā tauira rongonui o tēnei kura pēnei ia Arthur Coningham, ia Bernard Freyberg rāua ko ia William Pickering. E mōhiotia ana te kura puta noa i te motu mō ōna angitū mātauranga, me te tokomaha o ngā mahi hākinakina e whakahaeretia ana ki reira.
E tata ana ki te 1750 ngā tama e rēhita ana ki te kura. Ko [[Glen Denham]] te tumuaki o nāianei.<ref>{{cite news|title='Everyone has a place here': Aroha in education vital, new college principal says|url=https://www.stuff.co.nz/national/education/128525086/everyone-has-a-place-here-aroha-in-education-vital-new-college-principal-says|access-date=7 May 2022|work=[[Stuff (website)|Stuff]]|date=7 May 2022|language=en}}</ref>
== Hītōri ==
[[File:Opening_of_the_Memorial_Hall,_Wellington_College.jpg|left|thumb|233x233px|Te whakatuwheratanga o te Whare Whakamaharatanga o te Pakanga, Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui‑a‑Tara]]
[[File:Wellington_College_"Old_Wooden_Building"_circa_1880.png|left|thumb|181x181px|Te “Whare Rākau Tawhito” o Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui‑a‑Tara, ā‑tau 1880]]
[[File:Wellington_College_with_cricket_game_in_progress,_ca_1900.jpg|left|thumb|185x185px|Tākaro kirikiti i Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui‑a‑Tara, ā‑tau 1900]]
I tuwhera a Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui-a-Tara i te tau 1867 hei ''Wellington Grammar School'' i te Tiriti o Woodward, ahakoa nā [[Hōri Kerei]], ko ia te Kāwana o Aotearoa i taua wā, i tuku tētahi kirimana whakawhiwhi pūtea ki te kura i te tau 1853. I te tau 1869 ka neke te kura ki tētahi whare rākau hou, he tūaha tōna tuanui, i ngā puke kei runga ake o te tāone nui i Clifton Terrace; ka kitea ai te whare i ngā wāhi maha o Te Whanganui-a-Tara.<ref>William Main, ''Wellington Through a Victorian lens revisited'', Steele Roberts Publishers, Wellington, 2011, p. 25, the endpapers and the dustjacket.</ref> I te tau 1874 ka tuwhera anō te kāreti ki tētahi whare nui ake i tōna wāhi e noho nei ināianei.<ref>William Main, ''Wellington Through a Victorian lens revisited'', Steele Roberts Publishers, Wellington, 2011, p. 25, the endpapers and the dustjacket.</ref> Ko te whare nahanaha tawhito o te kāreti, arā ko Firth House, i tapaina ki te ingoa o Joseph Firth, ko ia te tumuaki mai i te tau 1892 ki te 1921.<ref>{{cite book|last=Beasley|first=A.W.|title=The Light Accepted : 125 Years of Wellington College|year=1992|location=Wellington|publisher=Board of Trustees of Wellington College|isbn=1869340329|page=92}}</ref>
I whakatuwheratia te ''Pavilion'' o te Kāreti, Firth House, me te Taiwhanga Mātai a Gifford i te 1 o Hakihea 1924. I whakatuwheratia te Whare Whakamaharatanga o te Pakanga i te 2 o Poutū-te-rangi 1928, nā te tautoko ā-pūtea £6000 a te Rōpū o ngā Tāne Kura Tawhito.<ref>[http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-WarEarl-t1-body-d21-d6-d2.html Wellington College. ]</ref> I whakangaroa e te Manatū Mahi te Whare Whakamaharatanga o te Pakanga me ōna taha akomanga, ā, i te tekau tau o te 1960 i whakakapia ki tētahi whare huihou me tētahi pou akomanga he whitu papa, nā te mea kāore tōna hanganga i whakakaha ki ngā wiri o te whenua.{{sfn|Beasley|1992|pages=189–193}} Kei mua i te whare huihou nei he matapihi karawhiu nō mua o te Whare Whakamaharatanga o te Pakanga.
I ngā tau 1960, i hangaia te Whare Hākinakina o ngā Tāne Kura Tawhito i te taha rāwhiti o te papa kura hei whakakapi i te puna kaukau. I ngā tau 1970, i whakatuwheratia ngā poraka Pāngarau, Puna Kōrero me Hangarau hei whakakapi i ngā toenga o te Whare Whakamaharatanga o te Pakanga me ōna taha akomanga i whakatuwheratia i te tau 1928.{{Sfn|Beasley|1992}}
I te tau 1980 ka whakangaroa a Firth House hei whakarite i tētahi whare hākinakina hou i tuwheratia i te tau 1982. I te tau 1988 ka tuwheratia te poraka Toi me Waiata, me te Whare Tapere o Brierley i tapaina ki te ingoa o tētahi tauira kura tawhito, ko Ron Brierley. {{Sfn|Beasley|1992}}
I te tau 1994 i tuwheratia ngā rūma rorohiko tuatahi o te kāreti, i roto i tētahi whare hou kei muri o te whare huihuinga o te kura.
I te tau 2001 ka tuwheratia te poraka Pūtaiao i te taha hauāuru o te papa kura. I te tau 2008 ka tuwheratia hoki te poraka Reo, kei te taha hauāuru anō.
E maha ana hoki ngā whare hangarite i te papa kura, ā, ko ētahi o ēnei e tū ana hei tari, hei akomanga rānei.
Ko ngā whare anake e toe ana i tēnei papa kura hei wāhi hītori ko Firth Hall, te ''Pavilion'' me te Taiwhanga Mātai a Gifford.
[[File:Wellington_college.jpg|right|thumb|Firth Hall kei te taha mauī, ko te Whare Hui Tawhito kei te taha matau]]
I te tau 2016, i whakangaroa te Whare Hui o te Kāreti hei whakarite i tētahi Whare Hui Nui ake me tētahi Pokapū Toi Whakaari, kia taea ai e te kura katoa te huihui i runga i tōna tipu haere. Hei whakarite mō tēnei kaupapa, i whakawhiti te rūma kaimahi ki Firth Hall, ka whakatuwheratia he toa kākahu kura hou i te taha o te whare pukapuka, ā, i tuwheratia te Poraka Rorohiko ki te papa tuatahi o te Tower Block. Ka tīmata te hanga i te whare hou i te marama o Mahuru 2016, ā, i whakatuwheratia e [[Hahinira Ātena]] i te tau 2018.<ref>{{cite web|title=The allan Gibbs Centre|work=The Lampstand|year=2018|publisher=Wellington College Old Boys' Association|pages=5–19|oclc=1023414230|url=https://issuu.com/wellingtoncollege/docs/lampstand_2018_november}}</ref>
== Mō te Kāreti ==
Kei roto i te rohe rēhitatanga o Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui-a-Tara te nuinga o ngā tāone o te pokapū me te hauāuru o Te Whanganui-a-Tara (ko Te Kāreti o Rongotai e tiaki ana i ngā tāone o te tonga-rāwhiti, ā, ko Te Kāreti o Onslow e tiaki ana i ngā tāone o te raki). Ka whakataetae hoki te kura ki tētahi whakataetae ā-rohe hākinakina e kiia nei ko te “McEvedy Shield”, me St. Patrick’s College (Town), St. Patrick’s College (Silverstream) rāua ko Te Kāreti o Rongotai.<ref>{{cite web|title=History of the McEvedy Shield|url=http://www.wellington-college.school.nz/node/273/sports/mcevedy-shield/history-of-the-mcevedy-shield|website=Wellington College|archive-url=https://web.archive.org/web/20170707044404/http://www.wellington-college.school.nz/node/273/sports/mcevedy-shield/history-of-the-mcevedy-shield|archive-date=7 July 2017}}</ref> I roto i te hītori o tēnei whakataetae, ko Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui-a-Tara te kura kua toa ake i ngā wā maha atu i ngā kura kē atu katoa. E tata ana hoki ki a Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui-a-Tara a Te Kura Kōhine o te Rāwhiti o Te Upoko o Te Ika, kei Matairangi anō, ā, e tohaina tahi ana e ngā kāreti e rua te Taiwhanga Mātai a Gifford. Ahakoa e tata ana a Te Kāreti Tamatāne ki Te Kura Kōhine o te Rāwhiti o Te Upoko o Te Ika, ko tōna kura tuahine ko Te Kāreti Kōtiro o te Whanganui-a-Tara kei Thorndon. I ngā tau 2011, 2012, me 2013, ko Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui-a-Tara te kura i whiwhi i te tokomaha rawa atu o ngā tohu tāurangi i ngā whakamātautau tāurangi o Aotearoa.<ref>{{cite news|title=Wgtn College's stunning results|url=http://www.stuff.co.nz/dominion-post/news/local-papers/the-wellingtonian/8362283/Wgtn-Colleges-stunning-results|access-date=5 August 2021|work=[[Stuff (website)|Stuff]]|date=27 February 2013|language=en}}</ref>
[[File:Firth_House,_Wellington_College_04.jpg|thumb|Te Whare Nahanaha o Firth]]
== Poari Kaitiaki ==
Ko te Poari Kaitiaki o Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui-a-Tara he tekau mā rua ngā mema kua pōti, kua tohua hoki. Ināianei ko Cameron Harland te Heamana o te Poari, ko ia hoki te Manukura Matua o [[Irirangi Te Motu]].<ref>{{cite web|title=Board of Trustees|url=https://www.wellington-college.school.nz/community-whanau/colls-people/bot|website=Wellington College|access-date=5 August 2021}}{{Dead link|date=Here-turi-kōkā 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>{{Cite web|last=digitaljourney|title=Our Board|url=https://www.wellington-college.school.nz/our-board/|access-date=2024-01-04|website=Wellington College|language=en}}</ref>
== Ngā tauira rongonui ==
=== Ngā Toi ===
* John Beaglehole – tohunga hītori
* Colin Beyer – rōia, kaihokohoko
* Roy Cowan – kaihanga ipu, kaihoahoa whakaahua, kaihoahoa tā
* Maxwell Fernie – kaiwhakatangi orihāna, kaiārahi puoro, kaiako puoro
* Alexander Grant – kaitākaro ballet, kaiako, tumuaki whakahaere
* W. Gray Young – kaihanga whare
* Jonathan Harlen – kaituhi
* Dai Henwood – kaiwhakatakata
* Raybon Kan – kaituhi, kaiwhakatakata
* Bret McKenzie – kaituhi waiata i toa i te Tohu Academy, mema nō Flight of the Conchords
* Gordon McLauchlan – kaituhi
* John Mulgan – kaiwhakatika, kaituhi, kairīpoata, āpiha hōia
* Clive Matthew‑Wilson – kaituhi
* David Mitchell – poeta
* Don Peebles – kaihanga toi
* Robert J. Pope – kaihanga waiata, poeta, kaitākaro kirikiti
* Jack Shallcrass – kaituhi, kaiako, kaiwhakawhanake ā-tangata
* Burton Silver – kaihoahoa kātiunu, kaiparori, kaituhi
* Charles Treadwell – rōia, hōia, kaituhi, tōrangapū
* Karl Urban – kaiāhua
* Clement Gordon Watson – kaiwhakatika, kairīpoata, hōia, kaiwhawhai komonitā
* Kenneth Athol Webster – kaiwhakarau, kaihoko tuhinga rangitaki, toi whai-kounga, me ngā taonga ā-ahurea o ngā iwi o Te Moana-nui-a-Kiwa
=== Pāpāho me te Pūrongo ===
* Edward George Honey – kairīpoata Ahitereiria i whakapaetia e ētahi ko ia te kaitiaki tuatahi o te tikanga Hū Meneti Rua
* John Campbell – kairīpoata, tangata rongonui o te reo irirangi me te pouaka whakaata
* Graeme Moody – kaiwhakapāho hākinakina
* Keith Quinn – kaiwhakapāho hākinakina pouaka whakaata me te reo irirangi
* Chris Spence – kairīpoata
* Selwyn Toogood – tangata rongonui o te reo irirangi me te pouaka whakaata
* Bryan Waddle – kaitātaki kōrero kirikiti, kaiwhakapāho reo irirangi
=== Pakihi ===
* Ron Brierley – kaihokohoko
* George Burnes – kaihokohoko, kaitākaro kirikiti tuatahi
* Stewart Duff – kaihokohoko, kaitautoko hapori, tōrangapū
* Alan Gibbs – kaihokohoko
* Saul Goldsmith – kaiwhakauru hua, kaihokohoko
* Michael Hirschfeld – kaihokohoko; i noho hei Perehitini o te Rōpū Mahi o Aotearoa i waenga i te tau 1995 me 1999
* Arthur Myers – kaihokohoko, tōrangapū
* Steve Outtrim – kaihokohoko
* Frank Renouf – kaihokohoko
* Stephen Town – tumu whakarae
=== Ratonga tūmatanui ===
* Henry Avery – Quartermaster General o Niu Tīreni i te Pakanga Tuarua, me he tākuta All Black rānei
* Grafton Francis Bothamley – Tiamana o Te Whare Pāremata o Aotearoa
* George T. Bolt – kaimahi tūmatanui, i ārahi i te Komihana Ratonga Tūmatanui
* Alfred Brandon (mēra) – Mēra o Te Whanganui-a-Tara
* Alfred Brandon (āpiha RAF) – rōia, kaitangata rererangi hōia i te Pakanga Tuatahi o te Ao
* Edmund Percy Bunny – Mēra o Te Awa Kato (Lower Hutt)
* John Gibbs Churchill – rangatira uniana, tōrangapū ā-rohe
* Arthur Coningham – āpiha whakahaere i te Pakanga Tuarua o te Ao, Air Ace i te Pakanga Tuatahi; i whakaaturia ki te kiriata Patton
* Ken Douglas – rangatira uniana, tōrangapū
* James Lloyd Findlay – hōia, āpiha ope rererangi i ngā pakanga e rua
* Bernard Freyberg – Ārahi-Manu Koeke (Governor‑General), toa VC i te Pakanga Tuatahi, āpiha i te Pakanga Tuarua
* Les Gandar – tōrangapū o te Rōpū National
* William Gaudin – tōrangapū
* Thomas Gault – Kaituku Ture o Te Kooti Mana Nui o Aotearoa
* William Gentry – āpiha whakahaere i te Pakanga Tuarua
* Thomas Goddard – kaimiwhi ture
* Lord Grey of Naunton – Kāwana Whakamutunga o Mātāwaka ki te Raki (Northern Ireland)
* Hamish Hancock – MP o te Rōpū National mō Horowhenua, rōia hoki
* Frederick Hanson – āpiha whakahaere i te Pakanga Tuarua, i muri mai ko Komihana Mahi i te Manatū Mahi
* Michael Hardie Boys – Ārahi-Manu Koeke o Aotearoa
* Thomas Hislop – Mēra o Te Whanganui-a-Tara i te tau 1931–1945
* Don Hunn CNZM – kaimahi matua ā-mahinga o Aotearoa, a te Manatū Tau
* Thomas Jordan – Mēra o Masterton i waenga i te 1925–1944; kaiako, kātahi rōia
* John Larkindale – kaimahi tūmatanui, amepā o Aotearoa
* Ngātata Love – akonga, kaikōkiri whakatau Tiriti
* John Levy MacDuff – rōia, kaiwāhi ture
* Aussie Malcolm – tōrangapū o te Rōpū National
* Peter Malone – hōhipera kararehe, tōrangapū
* Rex Mason – tōrangapū
* Colin McLeod – kaihanga hōtaka pāmu; i noho hei Komihana Mahi i te tau 1973–1981
* Frank Moore – kaitāpiri tōrangapū
* Norman Harold Moss – Mēra o Stratford i te tau 1947–1957
* Michael Myers – kōti
* Humphrey O’Leary – Tumu Kōti o Aotearoa i te tau 1946–1953
* Matthew Oram – rōia, tōrangapū, Kaiārahi Pāremata
* Graham Beresford Parkinson – āpiha whakahaere i te Pakanga Tuarua
* Paul Reeves – Ārahi-Manu Koeke o Aotearoa
* Adrian G. Rodda – kaimahi matua ā-mahinga, Heamana o te Komihana Tau
* Eric Roussell – Tiamana o Te Whare Pāremata o Aotearoa
* Rino Tirikatene – tōrangapū me tētahi wā MP mō te Rōpū Labour
* Alastair Scott – tōrangapū
* Tom Seddon – tōrangapū o te Rōpū Liberal, rōia i Greymouth
* Charles Skerrett – Tumu Kōti tuarima o Aotearoa i te tau 1926–1929
* Ron Smith – kaimahi tūmatanui, kaiwhawhai komonitā, kaitautoko rangimarie
* Duncan Stout – rata, hōia, kaituhi
* William Ball Sutch – kaimahi tūmatanui, i whakamātauria mō te rīpene
* Geoff Thompson – tōrangapū o te Rōpū National
* Ray Wallace – Mēra o Te Awa Kato i te tau 2010–2019
* Thomas Wilford – tōrangapū
* Hugh Williams – perehitini o te Komihana Pōtitanga o Aotearoa, ā, kotahi te kōti teitei; i tū hei Tumu Kōti o ngā Moutere o Kuki Airani i te tau 2016–2022
* Bill Young – tōrangapū mō te Rōpū National
=== Pūtaiao ===
* George Leslie Adkin – kaiāhuwhenua, kairākau pāka, kaikōpaki ā-Iwi, kaihopiata, kaihapori taiao
* Brian Barratt‑Boyes – āpiha tūpāpaku aorta-kokowhiti
* David Beaglehole – kairangahau pāngarau
* David Benney – he pūkeretari emeritus, ārahi o Te Tari Pāngarau i MIT
* Ian Foster – kairangahau rorohiko
* Murray Hill – kairangahau pūāhua kākano
* Diamond Jenness – kaituhi ahurea o Kanada
* William Pickering – tumuaki o NASA Jet Propulsion Laboratory (kairangahau ātea)
* Philip Robertson – kemia, pouako whare wānanga, kaituhi
* John Salmon – kaihopiata, kaituhituhi pepe, kairangahau tiaki taiao, kaituhi
* Jonathan Sarfati – kairangahau hanga, kairangahau, Toa Perehitanga Tahi o Aotearoa
* Fred White – kairangahau Ahitereiria, kaihopiata manu, he Tiamana o CSIRO
=== Hākinakina ===
* Leni Apisai – kaitākaro whutupōro rugby
* Ernest Beechey – kaitākaro kirikiti
* Charles Benbow – kaitākaro kirikiti
* Ernest Bezzant – kaitākaro kirikiti
* James Blackwell – kaitākaro whutupōro rugby
* Perry Freshwater – kaitākaro whutupōro rugby mō Leicester Tigers me Ingarangi
* Nelson Asofa‑Solomona – kaitākaro rīki liga mō Melbourne Storm
* Trevor Barber – kaitākaro kirikiti
* Wally Barclay – kaitākaro kirikiti
* Tom Blundell – kaitākaro kirikiti mō Wellington Firebirds me New Zealand Black Caps
* Leo Bertos – kaitākaro whutupōro pōro mō Wellington Phoenix, Rochdale A.F.C., Perth Glory FC, All Whites
* Harry Boam – kaitākaro kirikiti mō Wellington Firebirds
* Craig Bradshaw – kaitākaro pōro pāpori tōrangapū, mema o New Zealand Tall Blacks
* George Bridgewater – kaitākaro rīpani
* Tim Brown – kaitākaro pōro pāpori mō Wellington Phoenix, All Whites, hoa whakatū Allbirds
* Ralph Caulton – All Black
* Dane Coles – All Black
* David Collins – kaitākaro kirikiti
* Ambrose Curtis – kaitākaro whutupōro rugby
* Victor du Château – kaitākaro kirikiti
* Ernie Dodd – kaitākaro whutupōro rugby
* Quentin Donald – kaitākaro whutupōro rugby
* Ross Durant – kaitākaro pōro mō All Whites
* Bill Dustin – kaitākaro kirikiti
* Simon Elliott – kaitākaro pōro pūmau mō Los Angeles Galaxy, San Jose Earthquakes, All Whites
* Ken Elliott – All Black
* Marc Ellis – All Black, kaiwhakaari, kaihokohoko
* James Franklin – kaitākaro kirikiti mō Black Caps, Wellington Firebirds
* Wilfred Findlay – kaitākaro kirikiti, hōia, kaihokohoko
* Henry Foley – kaitākaro kirikiti
* Wes Goosen – kaitākaro whutupōro rugby mō Hurricanes
* Reggie Goodes – kaitākaro whutupōro rugby nō Awherika ki te Tonga
* Frank Glasgow – kaitākaro whutupōro rugby
* Hāmi Grace – kaitākaro kirikiti
* Christian Gray – kaitākaro whutupōro whakahaere
* Ken Gray – All Black
* Bernard Griffiths – kaitākaro kirikiti
* Jack Griffiths – kaitākaro whutupōro rugby
* Charlie Gubb – kaitākaro rīki liga mō New Zealand Warriors
* Everett Hales – kaitākaro kirikiti
* Brian Hastings – kaitākaro kirikiti
* Kemara Hauiti‑Parapara – kaitākaro whutupōro rugby
* TJ Ioane – kaitākaro whutupōro rugby
* Frank Joplin – kaitākaro kirikiti
* Joe Latta – kaitākaro whutupōro rugby
* Tiny Leys – kaitākaro whutupōro rugby
* Martin Luckie – kaitākaro kirikiti
* Frank Luxford – kaitākaro kirikiti
* Brian Marris – kaitākaro kirikiti
* Onny Parun – kaitākaro tenipis
* Dion Prewster – kaitākaro pōro pāpori, mema o New Zealand Tall Blacks
* Euan Robertson – kaitākaro oma tawhiti
* Lima Sopoaga – All Black
* Peter Taylor – kaitākaro rīpani
* Neemia Tialata – All Black
* Filo Tiatia – All Black
* Ian Uttley – All Black
* Phillip Wilson – kaitākaro rīpani toa koura o ngā kēmu Olympics
== Ngā Tumuaki ==
{| class="wikitable"
!Wā
!Tumuaki<ref>{{Cite web|last=O'Dwyer|first=Ellen|date=2022-02-22|title=Basketball great and celebrated principal appointed as new Wellington College headmaster|url=https://www.stuff.co.nz/national/127861776/basketball-great-and-celebrated-principal-appointed-as-new-wellington-college-headmaster|access-date=2022-06-01|website=Stuff|language=en}}</ref>
|-
|1867
|Henry Tuckey me William Hamilton
|-
|1869–1874
|Thomas Bowden
|-
|1874–1881
|Kenneth Wilson
|-
|1881–1892
|Joseph Mackay
|-
|1892–1921
|Joseph Firth, CMG
|-
|1921–1928
|Thomas Cresswell
|-
|1928–1943
|William Armour
|-
|1943–1951
|Edward Hogben
|-
|1951–1963
|Harold Heron
|-
|1963–1979
|Seddon Hill
|-
|1979–1995
|Harvey Rees‑Thomas
|-
|1995–2018
|Roger Moses, CNZM<ref>{{Cite web|last=Dooney|first=Laura|date=2017-07-25|title=Wellington College headmaster Roger Moses to retire next year|url=https://www.stuff.co.nz/national/education/95077680/wellington-college-headmaster-roger-moses-to-retire-next-year|access-date=2022-06-01|website=Stuff|language=en}}</ref>
|-
|2018–2021
|Gregor Fountain<ref>{{Cite web|last=Dooney|first=Laura|date=2017-07-25|title=Wellington College headmaster Roger Moses to retire next year|url=https://www.stuff.co.nz/national/education/95077680/wellington-college-headmaster-roger-moses-to-retire-next-year|access-date=2022-06-01|website=Stuff|language=en}}</ref>
|-
|2022–
|[[Glen Denham]]<ref>{{Cite web|last=O'Dwyer|first=Ellen|date=2022-02-22|title=Basketball great and celebrated principal appointed as new Wellington College headmaster|url=https://www.stuff.co.nz/national/127861776/basketball-great-and-celebrated-principal-appointed-as-new-wellington-college-headmaster|access-date=2022-06-01|website=Stuff|language=en}}</ref>
|}
== He hoahoa mana ==
'''Whakamanatanga'''
I whakawhiwhia i te 7 o Oketopa 1987 e te Lord Lyon King of Arms. I whakapuaretia ngā utu whakapānga e K. Rees‑Thomas, he tauira kura tawhito, ā, he pāpā hoki nō te tumuaki H. G. Rees‑Thomas.
'''Pouapa (Crest)'''
He rāranga mō ngā ritenga ārai (Liveries) e tautoko ana i tētahi tūāpapa i whakapaipaihia i te āhua o Sheraton Argent, ā, kei runga he rama ā-ringa e rite ana ki tā te hoahoa ārai.
'''Hēmi (Helm)'''
He hēmi sallet tūturu (Proper) kua raina whero (Gules), me tētahi kirikiri (Mantling) pango (Sable) kua tāpiritia te kōkōwai kōura (Or) ki roto.
'''Papa ārai (Escutcheon)'''
'''Or''', he pukapuka tuwhera tūturu, he here me ngā taha whero (Gules), kei runga he rama ā-ringa kua kīia, e hī ana, kei te taha mauī o te pukapuka he tohu tohu whero (Gules) me ngā poroiwa rima (plates) kei runga, kua whakarārangi ā-saltire; kei te pito runga (chief Sable) he whetū whā i te tae o te papa ārai.
'''Kupu Whakahau'''
[[Reo Rātini]]: Lumen accipe et imperti
[[Reo Pākehā|Reo Ingarihi]]: Receive the Light and Pass It On
[[Reo Māori]]: Tiaho te ao, tiaho te ao mārama
'''Tikanga'''
* Ko te hoahoa mana o Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui‑a‑Tara he mea tūnga i runga i te hoahoa a Bernard Freyberg: he rama hinu, i whakamahia i runga i te tohu ārai o te kura mai i te tau 1873, me tētahi pukapuka hei tohu mātauranga.
* Ko ngā poroiwa rima kei te tohu i ngā hoahoa ārai a te Duke of Wellington.
* Ko te sallet he momo hēmi e tohatohahia ana ki ngā rōpū umanga i ngā āhuatanga karetiera o Hōtana.
== Rārangi tohutoro ==
{{Reflist}}
== Hoto ki waho ==
* [https://www.wellington-college.school.nz/ Paetukutuku Mana]
* [http://www.nzqa.govt.nz/qualifications/ssq/statistics/school-stats.do?pc=275 Ngā Hua Whakamātautau o te Mana Tohu Mātauranga o Aotearoa (NZQA)]
* [http://www.nzhistory.net.nz/media/photo/wellington-college Te Kāreti Tamatāne o Te Whanganui‑a‑Tara me te Pakanga Tuatahi o te Ao (nō Manatū Taonga / Ministry for Culture and Heritage)]
[[Category:Kura o Aotearoa]]
49y0a91k1louhaagdd7xfuo0rn1fuyy
Allen Curnow
0
19798
168616
166600
2026-08-20T01:44:14Z
Nurg
3615
/* Tohutoro */ Category:Tāngata o Aotearoa
168616
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Thomas Allen Monro Curnow''' ONZ CBE (17 Hune 1911 – 23 Hepetema 2001) i he kaimōteatea rāua he kairīpoata nō [[Aotearoa]].
== Tāna ora ==
I whānau ia ki [[Te Tihi-o-Maru]] nā he whānau take [[Kerenowa]]. Kei te whakamāori tāna mutuingoa "Curnow" mō "Kerenowa" nō te [[reo Kerenowa]].<ref>White, G. Pawley, A Handbook of Cornish Surnames. (I whakahua Rowse Allen Curnow nā ingoa)</ref>
== Tohutoro ==
[[Category:Tāngata o Aotearoa]]
[[category:kaimōteatea]]
[[category:Kerenowa]]
j2s5qkq5ixhxmmdcbpfmeg6qw2xsdzr
Maunga
0
19845
168738
166796
2026-08-20T09:33:15Z
Nurg
3615
cat sort
168738
wikitext
text/x-wiki
[[File:Egmont National Park, December 2015, New Zealand (1).JPG|thumb|Te [[Taranaki|Maunga Taranaki]]]]
Ko te '''maunga''' he tētahi ihu tiketike me paripari kei runga i te [[whenua]]. He pūrei ētahi, he huia ki ngā [[Pae maunga|pae]] ētahi.<ref>Julia A., Jackson. (1997). "Mountain". ''Glossary of Geology''. American Geological Institute. ISBN 0922152349.</ref> Ka rei te [[hukarere]] ki ētahi maunga i tairanga teitei.<ref>S. Blyth, B. Groombridge, I. Lysenko, L. Miles & A. Newton (2002). [https://wayback.archive-it.org/all/20080511044709/http://www.unep-wcmc.org/mountains/mountain_watch/pdfs/WholeReport.pdf ''Mountain Watch'']. UNEP World Conservation Monitoring Centre. ISBN 1 899628 20 7. Wh. 12.</ref>
== Ngā tohutoro ==
{{reflist}}
[[Category:Maunga| ]]
[[Category:Mātai matawhenua]]
fv215xmsyffasohfk1umggtvdpu9cjs
Template:Paetaha Māori
10
19892
168607
167158
2026-08-20T01:29:30Z
Nurg
3615
There's no portal AFAICS
168607
wikitext
text/x-wiki
{{#invoke:Sidebar
| collapsible
| titlestyle = border-bottom:2px solid #c00;
| title = [[Māori|Kaupapa Māori]]
| imagestyle = padding-bottom:0.7em;
| image = [[File:Maori-rafter1.svg|250px|Tārai Māori|link=]]
| listtitlestyle = text-align:center;
| liststyle = border-top:1px solid #c00; padding-bottom:0.7em;
| style = border-width:2px; border-style:solid; border-color:#c00;
<!---------------------- History -------------------------->
| list1name = history
| list1title = [[Hītori Māori|Hītori]]
| list1 = {{hlist
| [[Whakatere Wāhi-kore|Whakatere Polynesia]]
| [[Waka hekenga Māori]]
| [[Ngā Pakanga Pū]]
| [[Tiriti o Waitangi]]
| [[Ngā Pakanga o Aotearoa]]
| [[Raupatu whenua|Ngā raupatu whenua]]
| [[Ngā nekeneke Māori|Ngā kaupapa porotēhi Māori]]
}}
<!---------------------- Culture -------------------------->
| list2name = culture
| list2title = [[Ahurea Māori|Ahurea]]
| list2 = {{hlist
| [[Kai Māori|Kai]]
| [[Tangihanga]]
| [[Kapa haka]]
| [[Mātauranga Māori]]
| [[Puoro Māori|Puoro]]
| [[Pūrākau Māori|Pūrākau]]
| [[Tikanga tapa ingoa Māori|Tikanga tapa ingoa]]
| [[Waiata Māori|Waiata / Pēpeha / Rotarota]]
| [[Whakapono Māori|Whakapono]]
| [[Taha Māori]]
| [[Tapu]]
| [[Kākahu Māori|Kākahu tuku iho]]
| [[Tikanga Māori]]
| [[Whakapapa]]
}}
<!---------------------- Politics ------------------------->
| list3name = politics
| list3title = [[Tōrangapū Māori|Tōrangapū]]
| list3 = {{hlist
| [[Mana Motuhake]]
| [[Mana Movement]]
| [[Ngā rohe pōti Māori]]
| [[Kīngitanga]]
| [[Ngā ward me ngā takiwā Māori]]
| [[Te Pāti Māori]]
| [[Te Puni Kōkiri]]
{{hlist
| [[Minita Whanaketanga Māori]]
}}
| [[Tino rangatiratanga]]
| [[Ngā kerēme Tiriti me ngā whakataunga]]
| [[Tiritiri mana whakahaere|Mana whakahaere ngātahi]]
}}
<!---------------------- Language --------------------------->
| list4name = language
| list4title = [[Te reo Māori|Reo]]
| list4 = {{hlist
| [[Te reo Māori i te reo Pākehā o Aotearoa|Ngā pānga ki te reo Pākehā]]
| [[Kura Kaupapa Māori]]
| [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]]
| [[Whakaoranga o te reo Māori]]
| [[Te Wiki o te Reo Māori]]
| [[Whakaata Māori]]
}}
<!--------------------- Society --------------------------->
| list5name = society
| list5title = Hapori
| list5 = {{hlist
| [[Māori me te tiaki taiao|Tiaki taiao]]
| [[Hauora]]
| [[Iwi]]
| [[Hapū]]
| [[Marae]]
| [[Tangata whenua]]
| [[Whānau]]
}}
<!----------------------- Lists --------------------------->
| list6name = lists
| list6title = Rārangi
| list6 = {{hlist
| [[Rārangi tāngata o Aotearoa#Māori|Rārangi Māori]]
| [[Rārangi iwi]]
| [[Rārangi waka Māori]]
}}
| belowstyle = padding:0.3em 0.4em; border-top:1px solid #c00; border-bottom:1px solid #c00; font-weight:bold;
| below =
}}
<noinclude>
{{collapsible option}}
[[Category:Ngā tauira Māori|*]]
</noinclude>
2r684d6aqnzkk8xcmk7qq4gkwqe6s53
Template:Hītori o Aotearoa
10
19894
168606
167161
2026-08-20T01:28:36Z
Nurg
3615
There's no portal AFAICS
168606
wikitext
text/x-wiki
{{sidebar
| name = Hītori o Aotearoa
| title = {{region history sidebar title
| country = Aotearoa
| linkoverride = [[Hītori o Aotearoa]]
| image = [[File:A Maori man and Joseph Banks exchanging a crayfish for a piece of cloth, c. 1769.jpg|220px|He Māori me tētahi āpiha Naval e hokohoko ana, ā, tata ki te tau 1769]] }}
| style = border-width:2px;border-style:ridge;border-color:grey;
| headingstyle = background:#EEE;padding:0.1em 0;
| contentstyle =
| bodyclass = hlist
| wraplinks = true
| above = [[Rārangi wā o te hītori o Aotearoa|Rārangi wā]]
| heading1 = Ngā kaupapa whānui
| content1 =
* [[Rārangi wā o ngā hononga o Aotearoa ki Antarctica|Antarctica]]
* [[Te tāone matua o Aotearoa|Tāone matua]]
* [[Hītori ōhanga o Aotearoa|Ōhanga]]
* [[Hītori mātauranga o Aotearoa|Mātauranga]]
* [[Rārangi wā o te taiao o Aotearoa|Taiao]]
* [[Hītori Māori|Māori]]
* [[Hītori hōia o Aotearoa|Hōia]]
* [[Hītori taiao o Aotearoa|Taiao māori]]
* [[Hītori tōrangapū o Aotearoa|Tōrangapū]]
** [[Hītori pōti o Aotearoa|Pōti]]
* [[Ngā pane me te hītori mēra o Aotearoa|Mēra]]
* [[Transport reriwe i Aotearoa#Hītori|Transport reriwe]]
| heading2 = [[I mua i te 1800 i Aotearoa|I mua i te 1800]]
| content2 =
* [[Hītori taiao o Aotearoa|Hītori taiao]]
* [[Whaipara tangata o Aotearoa|Whaipara tangata]]
| heading3 = Rautau 19
| content3 =
* [[Ngā kainoho Pākehā i Aotearoa|Ngā kainoho Pākehā]]
* [[New Zealand Company]]
* [[Ngā Pakanga Pū]]
* [[Tiriti o Waitangi]]
* [[Koroni o Aotearoa|Koroni Piritene]]
* [[Ngā Pakanga o Aotearoa]]
* [[Raupatu whenua|Ngā raupatu whenua]]
* [[Te Wā o Vogel]]
* [[Nekeneke waipiro i Aotearoa|Nekeneke waipiro]]
* [[Tautika wāhine i Aotearoa|Tautika wāhine]]
| heading4 = Ngā wāhanga o te [[Motuhake o Aotearoa|motuhake]]
| content4 =
* [[1856 Sewell Ministry|Kāwanatanga haepapa]]
* [[Dominion o Aotearoa|Tūnga Dominion]]
* [[Statute of Westminster Adoption Act 1947]]
| heading5 = Ngā Pakanga o te Ao
| content5 =
* [[Hītori hōia o Aotearoa i te Pakanga Tuatahi o te Ao|Pakanga Tuatahi o te Ao]]
* [[Hītori hōia o Aotearoa i te Pakanga Tuarua o te Ao|Pakanga Tuarua o te Ao]]
| heading6 = Hītori o muri i te pakanga, o nāianei hoki
| content6 =
* [[Te pikinga huruhuru hipi o Aotearoa|Te pikinga huruhuru hipi]]
* [[Ngā nekeneke porotēhi Māori]]
* [[Think Big]]
* [[Rogernomics]]
* [[Rohe kore‑karihi o Aotearoa|Rohe kore‑karihi]]
* [[Tautohe takutai me te papa moana o Aotearoa|Tautohe takutai me te papa moana]] (2004)
* Ngā raruraru ā-motu o Ōtautahi (2010s)
** [[Te rū whenua o Waitaha 2010|Hepetema 2010]] me [[Te rū whenua o Ōtautahi 2011|Pēpuere]]/[[Te rū whenua o Ōtautahi Pipiri 2011|Pipiri 2011]]
** [[Ngā pūmatā o ngā whare karakia o Ōtautahi|Te kōhurutanga 2019]]
* [[Te aituā o te maina o Pike River]] (2010)
* [[Mate urutā COVID‑19 i Aotearoa|Mate urutā COVID‑19]] (2020–2022)
| heading7 = Tirohia anō
| content7 =
* [[Rārangi pukapuka o te hītori o Aotearoa|Rārangi pukapuka]]
* [[Rārangi tau i Aotearoa]]
| belowstyle = border-top:#aaa 1px solid; border-bottom:#aaa 1px solid;
| below =
}}
<noinclude>
{{clear}}
== Tirohia anō ==
{{Ngā tauira Hītori o Te Moana-nui-a-Kiwa}}
[[Category:Ngā paetaha o Aotearoa]]
[[Category:Ngā paetaha hītori mā ngā whenua|Aotearoa]]
</noinclude>
gv1cnkdkhr8v9313twnic43hvoyur4t
Infinityplusone
0
19922
168621
167258
2026-08-20T02:01:05Z
Nurg
3615
/* Ngā Tohutoro */ -Category:Aotearoa
168621
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox YouTube personality
| name = Supaha Tiānara K <br> <small> Subash Chandar K </small>
| image =
| caption =
| birth_date = 1981, 1982 rānei
| birth_place = [[Kenai]], [[Īnia]]
| nationality = [[Īnia]]-[[Aotearoa]]
| occupation = Kaiako pāngarau, Kaiwhakamahi [[Tiriata]]
| spouse = (Kua mārena)
| channel_name = infinityplusone
| years_active = 2013–ianei
| genre = Mātauranga (Pāngarau)
| subscribers = 66,700
| subscriber_date = Oketopa 2025
| silver_button = no
| gold_button = no
| stats_update = Oketopa 2025
| extra_information = Toa ā-Rohe o te Tau (2025)
}}
{{Lowercase title}}He kaiako pāngarau [[Īnia]]-[[Aotearoa]] a '''Supaha Tiānara K''' ('''Subash Chandar K''', [[reo Tamira]]: சுபாஷ் சந்தர் கே, [[reo Hīni]]: '''सुभाष चन्द्र के॰'''; i whānau mai i te tau 1981, 1982 rānei) i [[Tāmaki-makau-rau|Tāmaki Makaurau]]. E whakahaere ana ia i tētahi hongere [[Tiriata]] ko '''infinityplusone''' te ingoa, ā, i reira ka whakaako ia i ngā ākonga kura tuarua me te whakarite i a rātou mō ngā whakamātautau [[Tohu Mātauranga o Aotearoa]] (NCEA). I te tau 2025 i whakawhiwhia a Chandar K ki te tohu Toa ā-Rohe o te Tau i ngā [[Tohu Tangata o te Tau o Aotearoa]].
== Haurongo ==
I nuku mai a Chandar K ki Aotearoa mai i [[Kenai]], i Īnia, i te 12 o ōna tau. He ahorangi pāngarau tōna whaea i Kenai.<ref name=":2">{{Cite news|date=8 October 2023|title=From New Zealand to India, a maths teacher helps students crack entrance exams — using YouTube|url=https://indianexpress.com/article/cities/kolkata/new-zealand-to-india-maths-teacher-entrance-exams-youtube-8967965/|access-date=21 March 2025|work=[[The Indian Express]]}}</ref> I te tau 2025, e noho ana a Chandar K ki Tāmaki Makaurau, ā, e whakaako ana i te Kura Tuarua Teina o Ormiston i [[Flat Bush]].<ref name=":0">{{Cite news|date=21 March 2025|title=Maths teacher, Local Hero of the Year winner's message to students and parents|url=https://www.rnz.co.nz/news/national/545539/maths-teacher-local-hero-of-the-year-winner-s-message-to-students-and-parents|access-date=21 March 2025|work=[[RNZ]]}}</ref>
E 66,700 ngā kaiohauru ki tōna hongere Tiriata ki a infinityplusone i te marama o Oketopa 2025, ā, i tapaia tēnei i runga i te nui o tōna aroha ki tana wahine.<ref name=":02">{{Cite news|date=21 March 2025|title=Maths teacher, Local Hero of the Year winner's message to students and parents|url=https://www.rnz.co.nz/news/national/545539/maths-teacher-local-hero-of-the-year-winner-s-message-to-students-and-parents|access-date=21 March 2025|work=[[RNZ]]}}</ref> I te hongere nei, ka āwhina ia i ngā ākonga ki te whakarite mō ngā whakamātautau [[Tohu Mātauranga o Aotearoa|NCEA]] mā te mahi whakapāho mataora i ngā pō i mua i ngā whakamātautau, ā, ka hanga ataata hoki e whakamārama ana i te whakamahinga o ngā whārite me ngā tātaitai.<ref>{{Cite news|date=11 September 2023|title=New Zealand internet sensation Subash Chandar helps 33,000 students with NCEA maths|url=https://www.stuff.co.nz/nz-news/350478424/new-zealand-internet-sensation-subash-chandar-helps-33-000-students-with-ncea-maths|access-date=21 March 2025|work=[[Newshub]]|publisher=[[Stuff (website)|Stuff]]}}</ref> I tīmatahia te hongere i te tau 2013 nā te mea i kite a Chandar K i te korenga o ngā ataata pāngarau i hoahoatia mā ngā tamariki. Ko tana whakapāho mataora tuatahi i te tau 2018.<ref name=":1">{{Cite news|date=30 January 2025|title=Kiwi teacher finalist in million dollar teaching prize|url=https://www.stuff.co.nz/nz-news/360564063/kiwi-teacher-finalist-million-dollar-teaching-prize|access-date=21 March 2025|work=[[Stuff (website)|Stuff]]}}</ref><ref>{{Cite news|date=22 February 2019|title=Auckland mathematics teacher using technology to inspire students wins national teaching award in Wellington|url=https://www.stuff.co.nz/national/education/110694934/auckland-mathematics-teacher-using-technology-to-inspire-students-wins-national-teaching-award-in-wellington|access-date=21 March 2025|work=[[Stuff (website)|Stuff]]}}</ref>
I te tau 2018 i riro i a Chandar K te hōnore nui rawa o ngā Tohu Kairangi ā-Motu mō te Mātauranga. I te marama o Hānuere 2025 ka eke a Chandar K hei tētahi o ngā whiringa toa e 10 mō te Tohu Pouako o te Ao. I kī a Chandar K, i muri i tana kitenga i te tohu nei i te tau 2017, ka tīmata tana whai kia eke ki taua taumata.<ref name=":12">{{Cite news|date=30 January 2025|title=Kiwi teacher finalist in million dollar teaching prize|url=https://www.stuff.co.nz/nz-news/360564063/kiwi-teacher-finalist-million-dollar-teaching-prize|access-date=21 March 2025|work=[[Stuff (website)|Stuff]]}}</ref> I te marama o Maehe 2025 i whakawhiwhia a Chandar K ki te tohu Toa ā-Rohe o te Tau i ngā Tohu Tangata o te Tau o Aotearoa.<ref name=":03">{{Cite news|date=21 March 2025|title=Maths teacher, Local Hero of the Year winner's message to students and parents|url=https://www.rnz.co.nz/news/national/545539/maths-teacher-local-hero-of-the-year-winner-s-message-to-students-and-parents|access-date=21 March 2025|work=[[RNZ]]}}</ref>
== Ngā Tohutoro ==
{{Reflist}}
[[Category:Kura]]
[[Category:Tāmaki-makau-rau]]
[[Category:Tāngata o Aotearoa]]
[[Category:Kaiako]]
2pbwfgofrwejw0xbxnz456scst4sp3e
Template:Infobox YouTube personality
10
19925
168605
167246
2026-08-20T01:12:13Z
Nurg
3615
de-bold
168605
wikitext
text/x-wiki
<includeonly>{{Infobox
| child = {{Yesno|{{{subbox|{{{embed|}}}}}}}}
| templatestyles = Template:Infobox YouTube personality/styles.css
| bodyclass = ib-youtube biography vcard
| title = {{#if:{{Yesno|{{{subbox|{a{{embed|}}}}}}}}|<div {{#if:{{Yesno|{{{subbox|}}}}}|class="ib-youtube-title"}}>Mōhiohio YouTube</div>}}
| aboveclass = ib-youtube-above
| above = {{#if:{{Yesno|{{{subbox|{{{embed|}}}}}}}}||{{br separated entries
|1={{#if:{{{honorific_prefix|{{{honorific prefix|}}}}}}|<span class="honorific-prefix">{{{honorific_prefix|{{{honorific prefix|}}}}}}</span>}}
|2=<span class="fn">{{{name|{{PAGENAMEBASE}}}}}</span>
|3={{#if:{{{honorific_suffix|{{{honorific suffix|}}}}}}|<span class="honorific-suffix">{{{honorific_suffix|{{{honorific suffix|}}}}}}</span>}}
}}
}}
| image = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{logo|}}}|size={{{logo_size|}}}|sizedefault=250px|alt={{{logo_alt|}}}}}
| caption = {{{logo_caption|{{{logo caption|}}}}}}
| image2 = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{image|}}}|size={{{image_size|{{{image size|{{{imagesize|}}}}}}}}}|sizedefault=frameless|upright={{{image_upright|{{{upright|1}}}}}}|alt={{{alt|}}}|suppressplaceholder=yes}}
| caption2 = {{{image_caption|{{{caption|{{{image caption|}}}}}}}}}
| headerclass = ib-youtube-header
| header1 = {{#if:{{{birth_name|}}}{{{birth_date|}}}{{{birth_place|}}}{{{death_date|}}}{{{death_place|}}}{{{nationality|}}}{{{occupation|{{{occupations|}}}}}}|Mōhiohio whaiaro}}
| label2 = Whānautanga
| data2 = {{br separated entries|1={{#if:{{{birth_name|}}}|<div class="nickname">{{{birth_name}}}</div>}}|2={{{birth_date|}}}|3={{#if:{{{birth_place|}}}|<div class="birthplace">{{{birth_place|}}}</div>}}}}
| label3 = Matenga
| data3 = {{br separated entries|1={{{death_date|}}}|2={{#if:{{{death_place|}}}|<div class="deathplace">{{{death_place|}}}</div>}}}}
| label4 = Takenga
| data4 = {{{origin|}}}
| label5 = Kirirarau
| data5 = {{{nationality|}}}
| class5 = category
| label6 = Ingoa kē
| data6 = {{{other_names|}}}
| class6 = nickname
| label7 = Mātauranga
| data7 = {{{education|}}}
| label8 = Mahi
| data8 = {{{occupation|{{{occupations|}}}}}}
| class8 = role
| label9 = Hoa rangatira
| data9 = {{{spouse|{{{spouses|}}}}}}
| label10 = Hoa pūmau
| data10 = {{{partner|{{{partners|}}}}}}
| label11 = Tamariki
| data11 = {{{children|}}}
| label12 = Mātua
| data12 = {{#if:{{{parent|{{{parents|}}}}}}|{{{parent|{{{parents}}}}}}|{{Unbulleted list|{{#if:{{{father|}}}|{{{father}}} (pāpā)}}|{{#if:{{{mother|}}}|{{{mother}}} (māmā)}}}}}}
| label13 = Whanaunga
| data13 = {{{relatives|}}}
| label14 = Rōpū
| data14 = {{{organization|{{{organisation|{{{organizations|{{{organisations|}}}}}}}}}}}}
| class14 = org
| label15 = Waitohu
| data15 = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{signature|}}}|size={{{signature_size|}}}|sizedefault=150px|alt={{{signature_alt|{{{signature alt|}}}}}}}}
| label16 = Paetukutuku
| data16 = {{{website|{{{homepage|{{{URL|}}}}}}}}}
| data17 = {{{module_personal|}}}
| header20 = {{#if:{{Yesno|{{{subbox|{{{embed|}}}}}}}}||{{#if:{{{pseudonym|}}}{{{channel_name|}}}{{{channel_url|}}}{{{channel_direct_url|}}}{{{channels|}}}{{{years_active|{{{years active|{{{yearsactive|}}}}}}}}}{{{genre|{{{genres|}}}}}}{{#switch:{{#invoke:YouTubeSubscribers|subCountNice}}|-404|-412|-424={{{subscribers|}}}|{{#invoke:YouTubeSubscribers|subCountNice}}}}{{{views|}}}{{{network|}}}{{{associated_acts|}}}|Mōhiohio hongere YouTube}}}}
| label21 = Ingoa tākaro
| data21 = {{{pseudonym|}}}
| class21 = nickname
| label22 = Hongere{{#if:{{{channels|}}}{{{channel_name2|}}}{{{channel_url2|}}}{{{channel_direct_url2|}}}|}}
| data22 = {{#if:{{{channel_name|}}}{{{channel_url|}}}{{{channel_direct_url|}}}|{{flatlist|
* [https://www.youtube.com/{{#switch:{{if empty|{{{channel_name|}}}|{{{channel_url|}}}|{{{channel_direct_url|}}}}}|{{{channel_name}}}=user/{{{channel_name}}}|{{{channel_url}}}=channel/{{{channel_url}}}|{{{channel_direct_url}}}}} {{if empty|{{{channel_display_name|}}}|{{{channel_name|}}}|{{{channel_direct_url|}}}|Hongere YouTube}}]{{#if:{{{channel_name2|}}}{{{channel_url2|}}}{{{channel_direct_url2|}}}|
* [https://www.youtube.com/{{#switch:{{if empty|{{{channel_name2|}}}|{{{channel_url2|}}}|{{{channel_direct_url2|}}}}}|{{{channel_name2}}}=user/{{{channel_name2}}}|{{{channel_url2}}}=channel/{{{channel_url2}}}|{{{channel_direct_url2}}}}} {{if empty|{{{channel_display_name2|}}}|{{{channel_name2|}}}|{{{channel_direct_url2|}}}|Hongere YouTube}}]{{#if:{{{channel_name3|}}}{{{channel_url3|}}}{{{channel_direct_url3|}}}|
* [https://www.youtube.com/{{#switch:{{if empty|{{{channel_name3|}}}|{{{channel_url3|}}}|{{{channel_direct_url3|}}}}}|{{{channel_name3}}}=user/{{{channel_name3}}}|{{{channel_url3}}}=channel/{{{channel_url3}}}|{{{channel_direct_url3}}}}} {{if empty|{{{channel_display_name3|}}}|{{{channel_name3|}}}|{{{channel_direct_url3|}}}|Hongere YouTube}}]}} }} }}|{{{channels|}}} }}
| label23 = Kaihanga
| data23 = {{{creator|{{{creators|{{{created_by|}}}}}}}}}
| label24 = Kaiwhakataki
| data24 = {{{presenter|{{{presenters|{{{presented_by|}}}}}}}}}
| label25 = Wāhi
| data25 = {{{location|}}}
| label26 = Ngā tau mahi
| data26 = {{{years_active|{{{years active|{{{yearsactive|}}}}}}}}}
| label27 = Momo
| data27 = {{{genre|{{{genres|}}}}}}
| label28 = Kaiohauru
| data28 = {{#if:{{#switch:{{#invoke:YouTubeSubscribers|subCountNice}}|-404|-412|-424={{{subscribers|}}}|{{#invoke:YouTubeSubscribers|subCountNice}}}}|{{br separated entries|1={{#if:{{{subscribers|}}}|{{{subscribers}}}|{{#switch:{{#invoke:YouTubeSubscribers|subCountNice}}|-404|-412|-424={{main other|[[Category:Pages with YouTubeSubscribers module errors]]}}|{{#invoke:YouTubeSubscribers|subCountNice}}}}}}{{#if:{{{channel_name|}}}{{{channel_url|}}}{{{channel_direct_url|}}}|{{#tag:ref|{{Cite web|title=Mō {{if empty|{{{channel_display_name|}}}|{{{channel_name|}}}|{{{channel_direct_url|}}}|Hongere YouTube}}|url=https://www.youtube.com/{{#switch:{{if empty|{{{channel_name|}}}|{{{channel_url|}}}|{{{channel_direct_url|}}}}}|{{{channel_name}}}=user/{{{channel_name}}}|{{{channel_url}}}=channel/{{{channel_url}}}|{{{channel_direct_url}}}}}/about |publisher=[[YouTube]]}}|name="YouTubeStats{{Plain text|{{if empty|{{{channel_display_name|}}}|{{{channel_name|}}}|{{{name|}}}}}}}"}} }}|2={{#if:{{{subscriber_date|}}}|({{{subscriber_date}}})|{{#if:{{{subscribers|}}}||{{#iferror:{{#invoke:YouTubeSubscribers|dateNice}}||({{#invoke:YouTubeSubscribers|dateNice}})}}}}}}}}}}
| label29 = Katoa ngā tirohanga
| data29 = {{#if:{{{views|}}}|{{br separated entries|1={{{views}}}{{if both|{{#switch:{{#invoke:YouTubeSubscribers|subCountNice}}|-404|-412|-424={{{subscribers|}}}|{{#invoke:YouTubeSubscribers|subCountNice}}}}|{{{channel_name|}}}{{{channel_url|}}}{{{channel_direct_url|}}}|{{#tag:ref||name="YouTubeStats{{Plain text|{{if empty|{{{channel_display_name|}}}|{{{channel_name|}}}|{{{name|}}}}}}}"}} }}|2={{#if:{{{view_date|}}}|({{{view_date|}}})}} }} }}
| label30 = [[Maha-hongere whatunga|Whatunga]]
| data30 = {{{network|}}}
| label31 = Reo
| data31 = {{{language|}}}
| label32 = Mahi pātahi
| data32 = {{{associated_acts|}}}
| label33 = Paetukutuku
| data33 = {{{channel_website|}}}
| rowcellstyle42 = padding: 0
| data42 = {{#if:{{{silver_button|}}}{{{gold_button|}}}{{{diamond_button|}}}{{{ruby_button|}}}{{{red_diamond_button|}}}|
<table class="mw-collapsible {{#if:{{{expand|}}}||mw-collapsed}}" style="width:100%;display:inline-table;"><tr><th colspan="3" style="text-align: center; background-color: {{#if:{{{embed|}}}|{{{header-color|transparent}}}|#B60000; color: white}};width:100%;"><div style="margin: 0 4em;">[[Tohu kaihanga YouTube|<span {{#if:{{{embed|}}}||style="color:white;"}}>Tohu Kaihanga</span>]]</div></tr>
{{#if:{{Yesno|{{{silver_button|}}}}}|
<tr>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">[[File:YouTube Silver Play Button 2.svg|32px|link=]]</td>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">100,000 kaiohauru</td>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">{{{silver_year|}}}</td>
</tr>}}
{{#if:{{Yesno|{{{gold_button|}}}}}|
<tr>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">[[File:YouTube Gold Play Button 2.svg|32px|link=]]</td>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">1,000,000 kaiohauru</td>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">{{{gold_year|}}}</td>
</tr>}}
{{#if:{{Yesno|{{{diamond_button|}}}}}|
<tr>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">[[File:YouTube Diamond Play Button.svg|32px|link=]]</td>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">10,000,000 kaiohauru</td>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">{{{diamond_year|}}}</td>
</tr>}}
{{#if:{{Yesno|{{{ruby_button|}}}}}|
<tr>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">[[File:YouTube Ruby Play Button 2.svg|32px|link=]]</td>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">50,000,000 kaiohauru</td>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">{{{ruby_year|}}}</td>
</tr>}}
{{#if:{{Yesno|{{{red_diamond_button|}}}}}|
<tr>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">[[File:YouTube Red Diamond Play Button.svg|32px|link=]]</td>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">100,000,000 kaiohauru</td>
<td style="padding: 2px; vertical-align: middle;">{{{red_diamond_year|}}}</td>
</tr>}}
</table>
}}
| data52 = {{{module|}}}
| belowclass = ib-youtube-below
| below = {{#if:{{{stats_update|}}}|{{hr}}''Whakahoutanga whakamutunga:'' {{{stats_update}}}}}{{#if:{{{extra_information|}}}|{{hr}}{{{extra_information}}}}}
}}</includeonly>
gancy2qjglm5v7n1bh3ysgedbkbro4m
Sergei Karaß
0
20128
168601
168445
2026-08-20T00:57:03Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
168601
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Sergei Karaß''' (Rūhia: ''Сергей Игоревич Карась''; Reo Ukrainian: ''Сєргєй Ігорєвіч Карась'' i whānau mai i te 24 o Hūrae 1990 i Gus-Khrustalny) he kairīpoata, he tangata hākinakina, he tangata tūmatanui, he kaituhi whiti, he kaituhi pukapuka hoki nō Ūkareinga me Rūhia.
== Ngā tau tōmua ==
I whānau mai a Sergei Karaß i te 24 o Hūrae 1990 i Gus-Khrustalny. Mai i te tau 1 ki te 5, i kuraina ia ki te kura nama 4, ā, mai i te tau 5 ki te 9, ki te kura nama 10 o te tāone<ref>{{cite news|url=http://val.ua/uk/site/news/94721|title=Я ОРГАНІЗОВУВАВ МЕГАМАРШ У ВИШИВАНКАХ У РОСІЇ. У МЕНЕ АКЦЕНТ. ПРОБАЧТЕ|author=Карась, Сєргєй|publisher=val.ua|accessdate=2018-01-27}}</ref>. I muri i te mutunga o te tau 9, i uru ia ki te Kāreti Karaihe o Gusev (Gusevsky Glass College) mō te tohu "Aunoatanga o ngā tukanga hangarau me te whakaputa". I muri i te tau tuatahi, i whakawhiti ia ki te "Pūtaiao Rorohiko Whakamahi". I puta ia i te tau 2009 me te tohu "kaihanga hangarau". I te wā e ako ana ia, i whai wāhi ki ngā mahi auaha, i waiata rapa, ā, i uru ki te rōpū tuhinga "Rodnichok". I te tau 2008, i tāngia āna whiti tuatahi ki te kohinga "Ngā tupu tuatahi" (Pervye vshody)<ref>{{cite news|title=Первые всходы. Стихи студентов Гусевского стекольного колледжа|publisher=Гусь-Хрустальный|date=2008}}</ref>.
I te tau 2009, i uru ia ki te whakataetae "Mr. College", i riro i a ia te tūranga tuarua ōpaki me te taitara "Mr. Positive", i muri i a Roman Diev, te kaiwaiata o te rōpū "Ox4D"<ref>{{cite web|url=https://pp.userapi.com/c824503/v824503320/97a05/JVs2YC8PzDo.jpg|title=Мистер колледж|date=2009-03}}</ref>. I taua tau anō, ka whakawhiwhia ia ki te paraihe a Akim Maltsov (te kaiwhakatu o Gus-Khrustalny). I te tau 2009, i tāngia tana whiti "Black Hole" ki te kohinga "Meshchera Land".
== Te ako i te Whare Wānanga ==
I te tau 2009, i uru ia ki te VlGU (Vladimir State University) ki te tohu "Kairīpoata". He kaituhi ia, he ētita mō te kaupapa pouaka whakaata o te whare wānanga "E oma, e te whare wānanga, e oma!" (Run, uni, run!) mō te Universiade 2013<ref>{{cite web|url=https://salt.zone/post/4485|title=Журналисты психолога|author=Карась, Сергей Игоревич|date=2016-10-26|publisher=SALT.ZONE|accessdate=2018-01-27}}</ref>. I eke ia ki roto i ngā ākonga 10 i whiwhi i te karahipi tuatahi a A.A. Voznesensky<ref>{{cite web|url=http://www.edu.ru/db-mon/mo/Data/d_13/prm1285-1.htm|title=ПЕРЕЧЕНЬ студентов... на получение персональных стипендий имени А.А. Вознесенского|publisher=www.edu.ru|accessdate=2018-01-27}}</ref>. I te tau 2012, i whiwhi ia i te karahipi o te Kotahitanga Kairīpoata o te rohe o Vladimir<ref>{{cite web|url=http://www.murom.ru/node/5728|title=Союз журналистов области после Бала прессы - о журналистских итогах-2011|publisher=MUROM.RU|accessdate=2018-01-27}}</ref><ref>{{cite news|url=https://issuu.com/Uninstaller/docs/2018_____4________1-8|title=Сила у русі!|author=Карась, Сєргєй|publisher=Деснянська правда №4 (28619)}}</ref>.
I te tau 2014, i parea e ia tana tuhinga whakapae "Te Āhua o Rūhia i roto i ngā pāpāho Ūkareinga i te wā o Euromaidan"<ref>{{cite web|url=http://www.durov.com/study/1406047563-2252.html|title=Дипломная работа|publisher=www.durov.com|accessdate=2018-01-25}}</ref>.
== Ngā mahi tūmatanui ==
I te tau 2010, nāna i whakatu te hapori "Ngā Ūkareinga o VlGU"<ref>{{cite web|url=https://vk.com/wall-19499996?day=03112011|title=Українці ВлГУ}}</ref>. Nāna tētahi o ngā kaiwhakahaere o te porotēhi "Mō ngā pōtitanga tika" (Za chestnye vybory) i Vladimir, koia tētahi o ngā porotēhi nui rawa atu o te hītori hou o taua tāone<ref>{{cite web|url=https://vk.com/photo-31700159_274119301|title=Уведомление}}</ref><ref>{{cite news|url=https://provladimir.ru/news/obshestvo/na-miting-k-navalnomu-prishla-tysyacha-vladimircev|title=На митинг к Навальному пришла тысяча владимирцев|author=Резников, Дмитрий|publisher=ПроВладимир|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I kaha tana whai wāhi ki te kaupapa "rīpene mā" (white ribbon), ā, i haere hoki ki te "Hīkoi o Ngā Miriona" i Mohikau i te 12 o Haratua 2012<ref>{{cite web|url=https://djohnni.livejournal.com/6730.html|title=Сюрреализм - это по путински|author=djohnni|date=2012-05-09|publisher=Сила в русі|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I ngā tau 2012 me te 2013, i whai wāhi ki te rua me te toru o ngā Huinga Rangatahi Ūkareinga i Rūhia (UMFR) i Pushkino, ā, i te roto o Seliger<ref>{{cite web|url=http://djohnni.livejournal.com/9627.html|title=2 Український молодіжний форум Росії|author=djohnni|date=2012-10-11|publisher=Сила в русі|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te tau 2012, i riro i a ia te taitara "Mr. Beach" e ai ki te hongere whakaata "Mir TV"<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=J9Z9WvXcX4U|title=Фотокастинг|publisher=Призыв ТВ|date=2012-08-08|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I taua tau anō, i tuhi, ā, i tāngia tana whakaari pōhewa "Woe from the Code" mō te Uniana Whutupōro o Rūhia<ref>{{cite web|url=https://www.sports.ru/tribuna/blogs/liriks_blog/360360.html|title=Горе от Кодекса. Действие шестое. Не финальный финал|publisher=Sports.ru|accessdate=2018-01-27}}</ref>.
I te tau 2013, i uru ia ki te Huihuinga Tuatahi o te Ao mō ngā Whakahaere Rangatahi Ūkareinga (SKUMO)<ref>{{cite web|url=http://kobza.com.ua/ukrajinski-molodizhni-organizaciji-rosiji/4639-faina-kraina-moia-ukraina.html|title=Файна країна моя Україна|author=myshka|publisher=kobza.com.ua|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I tae hoki ki ngā huinga i Ivano-Frankivsk (2014) me Odesa (2015). Heoi, i muri i te raru i te huinga o Odesa<ref>{{cite news|url=https://www.ukrinform.ua/rubric-other_news/1882772-molod_sku___v_poloti_chi_proloti_2093853.html|title=Молодь СКУ - в польоті чи прольоті?|accessdate=2018-01-26}}</ref>, ka mutu tana mahi tahi me SKUMO, ā, i tuhi i ētahi kōrero whakahē mō te whakahaere<ref>{{cite web|url=http://gorod.dp.ua/blog/blog.php?id=12298|title="Дніпро 2017". Форум з поганим запахом|author=Карась, Сєргєй|publisher=gorod.dp.ua|accessdate=2018-01-27}}</ref>. I whai wāhi hoki ia ki ngā mīhana tirotiro mō ngā pōtitanga o te Whare Pāremata o Ūkareinga. I whakakorengia tana haere e ngā kaitiaki rohe o Ūkareinga i te tau 2014<ref>{{cite web|url=https://djohnni.livejournal.com/13774.html|title=Конотопський бар'єр|author=djohnni|date=2014-11-05|publisher=Сила в русі|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I te tau 2013, i whakahaere ia i tētahi o ngā hīkoi nui tuatahi o te vyshyvanka ki Rūhia<ref>{{cite web|url=http://kobza.com.ua/ukrajinci-v-rosiji/4545-mehamarsh-u-rosii-v-mene-bula-hrupa-anty-pidtrymky.html|title=Мегамарш у Росії: в мене була група анти підтримки|author=Administrator|publisher=kobza.com.ua|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te Hakihea 2013 i Gus-Khrustalny, i whakahaere ia i tētahi porotēhi takitahi hei tautoko i a Euromaidan<ref>{{cite news|url=http://www.mk.ru/social/news/2013/12/14/959740-zhitel-gushrustalnogo-ustroil-odinochnyiy-piket-v-podderzhku-evromaydana.html|title=Житель Гусь-Хрустального устроил одиночный пикет в поддержку Евромайдана|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I tono hoki ia ki a FIFA me UEFA kia whakakorengia te mana o Rūhia ki te whakahaere i te Ipu o te Ao, nā te whakauru o ngā karapu nō Crimea ki te Rīki o Rūhia<ref>{{cite web|url=http://blog.isport.ua/sport_dynamo/football/80958.html|title=Напиши лист Блаттеру та Платіні|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I te Hakihea 2015 i whakaputaina e ia te upoko tuatahi o tana pukapuka "Te Ara o te Manapori Rangatira" mō ngā pōtitanga o te Whare Pāremata o Rūhia (Duma) i te tau 2011<ref>{{cite web|url=http://litkonkurs.com/?dr=45&tid=350389&pid=0|title=Что хочет автор. Литературные конкурсы|publisher=litkonkurs.com|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te tau 2017 ka puta he tautohetohe whai muri i tana whakaputa i tētahi tuhinga e kī ana ko te takikupu tika o tōna ingoa ki te reo Ūkareinga ko "Карась Сєргєй Ігорєвіч". I whakapuaki te Rōpū Poirewa o Ūkareinga ko "Sergei" he putanga Rūhia, ā, ko te māngai pāremata a Yuriy Botnar i kī "ko ia Sergei he paku Lavrov"<ref>{{cite web|url=http://pik.cn.ua/blog/343/788/pravo-na-imya-abo-ne-vse-tak-ochevidno/|title=Право на ім'я, або не все так очевидно|author=Карась, Cєргєй|publisher=pik.cn.ua|accessdate=2018-01-27}}</ref><ref>{{cite web|url=http://pik.cn.ua/blog/343/800/diaspora-i-turbota-narodnih-deputativ-odna-istoriya/|title=Діаспора і турбота Народних депутатів. Одна історія|author=Карась, Cєргєй|publisher=pik.cn.ua|accessdate=2018-01-27}}</ref>.
== Te mahi kairīpoata ==
Mai i te tau 2008, i mahi tahi ia me te nūpepa "Gusevskie vesti", ā, i tuhi i ngā tuhinga tautoko-Ūkareinga<ref>{{cite news|url=http://vesti33.pro/article/56141/|title=Единство, чтобы созидать|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te Whiringa-ā-rangi 2014, i tuhi ia: "E karanga ana ahau ki ngā whakaaro wera kia kaua e haere ki te rāwhiti o Ūkareinga... E karanga ana ahau mō te rongo mau"<ref>{{cite news|url=http://vesti33.pro/article/53218/|title=Я призываю к миру - Статьи|date=2015-01-01|publisher=vesti33.pro|accessdate=2018-01-26|archive-date=2014-12-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20141231113521/http://vesti33.pro/article/53218/|url-status=dead}}</ref>. Mai i te tau 2015 ki te 2017, i mahi ki te nūpepa "Afisha" (Gus-Khrustalny), me te tūmau ipurangi "Znaj.ua". I te Maehe 2016 i tāngia he tuhinga tautoko mō Nadiya Savchenko ki te pae tukutuku a "Tomiks"<ref>{{cite web|url=http://tomiks33.ru/vg/avtorskaya-kolonka/nadezhda-dolzhna-zhit/|title=Надежда должна жить|publisher=tomiks33.ru|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I ngā tau 2014 me te 2015, i ngana ia ki te nuku ki Kyiv, engari kāore i whai mahi<ref>{{cite news|url=https://issuu.com/Uninstaller/docs/2017_____52________1-8|title=Українець Росії. Рік на Сіверщині|author=Карась, Сєргєй|publisher=Деснянська правда № 52 (28615)}}</ref>. I te tau 2016 i roto i te kaupapa #26vUkraini i tūtaki ia ki tana hoa wahine a Maria, ā, i nuku ki Chernihiv i te Hakihea 2016<ref>{{cite web|url=http://djohnni.livejournal.com/15491.html|title=ПОБАЧИТИ УКРАЇНУ І НЕ ПОМЕРТИ АБО ПРОЕКТ #26ВУКРАЇНІ|author=Карась, Сєргєй|date=2016-08-10|publisher=Сила в русі|accessdate=2018-01-27}}</ref>. I mahi ia mā te hongere ipurangi o Chernihiv "Garmata TV", heoi, i amuamu ētahi kaimātakitaki mō tana mita Rūhia<ref>{{cite web|url=http://language-policy.info/2017/06/ukrajinets-iz-rosiji-ya-hovoryu-ukrajinskoyu-ale-mij-aktsent-dratuje-rosijskomovnyh-ukrajintsiv/|title=Українець із Росії: “Я говорю українською, але мій акцент дратує...|date=2017-06-03|publisher=Портал мовної політики|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
Mai i a Akuhata 2017 e mahi ana ki te nūpepa "Desnyanska pravda"<ref>{{cite news|url=https://issuu.com/Uninstaller/docs/2017_____52________1-8|title=Українець Росії. Рік на Сіверщині|author=Карась, Сєргєй|publisher=Деснянська правда № 52 (28615)}}</ref>. I te Whiringa-ā-rangi 2017 i toa ia i te whakataetae kairīpoata o te rohe o Chernihiv, ko te "Golden Pen"<ref>{{cite news|url=http://val.ua/uk/98594.html|title=У Чернігові назвали переможців літературного конкурсу «Золоте перо — 2017»|publisher=Val.ua|accessdate=2018-01-26}}</ref>. Mō āna tuhinga e tautoko ana i ngā kapa hākinakina o Ūkareinga, i uru ia ki ngā kairīpoata whakamutunga 11 mō te tohu Chornovil<ref>{{cite web|url=http://comin.kmu.gov.ua/control/uk/publish/article?art_id=137030&cat_id=88994|title=Державний комітет телебачення і радіомовлення України|publisher=comin.kmu.gov.ua|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I mua tata i ngā Hākinakina [[Ngā Orimipia|Ōrimpika Hotoke o te tau 2026]], i whakaputaina e Sergei Karaß te kōrero mō te tūkinotanga o ngā kaipōro rere nō Ūkareinga, a [[Mykyta Kaliberda]] me [[Mykola Kushnaryov]], i mauhereheretia e ngā kaiwhakaeke Rūhia me Pierarūhia i te wā o te pakanga i waenganui i a Rūhia me Ūkareinga <ref>{{Cite web |url=https://djohnni.medium.com/mentre-gli-atleti-russi-competevano-alle-olimpiadi-di-parigi-la-russia-torturava-i-giocatori-di-3b5aa6ea015b?source=user_profile_page---------3-------------19f95b0833dc---------------------- |title=Mentre gli atleti russi competevano alle Olimpiadi di Parigi, la Russia torturava i giocatori di pallavolo ucraini |accessdate=19 o Pēpuere, 2026 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
I te tau 2025, i uru ia ki te rārangi whānui o ngā kaitono mō te tohu AIPS Sport Media Awards<ref>{{Cite web |url=https://www.aipsawards.com/single-news?id=20429 |title=Longlist Writing Best Colour Piece 2024 |accessdate=30 Maehe, 2025 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
== Te mahi hākinakina ==
[[Image:Олена Вергун (крайня ліворуч).jpg|thumb|right|300px|Ko Sergei Karaß (i waenganui) me [[Poitūkohu|ngā kaipōtūkohu wāhine]] nō [[Ūkareinga|Ūkareinga]] a Olena Verhun (i te taha mauī) me Inna Kutyna (i te taha matau) i te ahurei "Muzhyk-Fest". Kyiv. Te 19 o Mahuru 2015."]]
I te tau 2006/07 i tākaro poiwhiti-iti (mini-football) mā te karapu "Lokomotiv-West" i Gus-Khrustalny<ref>{{cite web|url=https://vk.com/lokomotiv_west|title=Люди игравшие в мини-футбольном клубе "Локомотив - Вест"|publisher=vk.com|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te tau 2011 i toa ia i te kauhoe tānga i ngā wai tuwhera. I te tau 2012 i uru ki te omaoma i te rohe o Vladimir<ref>{{cite web|url=http://docplayer.ru/37855592-Pdf-created-with-pdffactory-pro-trial-version-yunoshi-2001-g-r-i-molozhe-1500-metrov.html|title=Юноши 2001 г.р. и моложе 1500 метров - PDF|publisher=docplayer.ru|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te tau 2015 i whakangungu ia me te kapa poikiri one o "Dynamo"<ref>{{cite web|url=http://blog.isport.ua/sport_dynamo/football/88073.html|title="Трансфер року" зірвався! Сєргєй Карась не буде грати за "Динамо"|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te Oketopa 2016 i hanga e ia te kapa "Ukraine" i te omaoma "Crystal Trail" i Gus-Khrustalny<ref>{{cite web|url=http://blog.isport.ua/sport_dynamo/other/96327.html|title=Україна завоювала медаль на змаганнях в Росії. Враження з перших вуст|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te 3 o Mahuru 2017 i uru ia ki te poitūkohu huarahi (streetball) ki Chernihiv<ref>{{cite news|title=Ювілейна гра чернігівських стрітболістів|author=Карась, Сергій|publisher=Деснянська правда № 36|date=2017-09-07}}</ref>.
I te marama o Paenga-whāwhā o te tau 2019, i oti i a ia te haurua-maratone i te tāone o Slavutych, i Ūkareinga <ref>{{Cite web |url=https://timingevents.com/sertificate.php?info=bdGWc2NlfHw4OHx8fOKElnx8NDc0fHx8YXRsZXR8fNCh0ZTRgNCz0ZTQuSA8YnIgLz7QmtCw0YDQsNGB0Yx8fHxhYnNvbHl1dHx8MTAyfHx8a2F0ZWdvctGWeWF8fDE5LTM5fHx8bdGWc3RvfHzQk9GD0YHRjC3QpdGA0YPRgdGC0LDQu9GM0L3QuNC5fHx8a2x1Ynx80KLQntCSICfQp9C10YDQvdGW0LPRltCy0YHRjNC60LAg0JTQtdGB0L3Rj9C90YHRjNC60LAg0L%2FRgNCw0LLQtNCwJ3x8fHRlbXB8fDU6MTl8fHxjaGlwIHRpbWV8fDE6NTE6NTh8fHxnYXB8fCs0NDowNXx8fHJlenVsdGF0fHwxOjUyOjA2fHx8ZHlzdGFuY2V8fDIx0LrQvA%3D%3D&key=5d70027e20b857b01f10299971133aac |title=20 квітня 2019 Славутич ХХХ ПРОБІГ ПАМ'ЯТІ ГЕРОЇВ ЧОРНОБИЛЯ СЕРТИФІКАТ |accessdate=20 o Paenga-whāwhā, 2019 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
== Kaiwaiata reper Semar ==
Nō te tau 2004 e tito waiata rapa ana, engari ko te waiata tuatahi "Diss on Guf" i hopukina i te tau 2011<ref>{{cite web|url=https://iomedia.ru/djohnni_%D0%BA%D0%B0%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%8C/%D0%B4%D0%B8%D1%81%D1%81_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D0%B5%D1%81%D0%BD%D1%8E_guf_a/|title=Djohnni Карась – Дисс на песню Guf'a|publisher=iomedia.ru|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I uru ki te whakataetae tuaiwa a Hip-hop.ru<ref>{{cite web|url=http://battle9.hip-hop.ru/round/1/votes/id/1211|title=Девятый официальный баттл Hip-Hop.Ru|publisher=battle9.hip-hop.ru|accessdate=2018-01-26}}</ref>. Ko tana waiata "Ka whakahoki mātou i ngā tīkiti" i uru ki te "Belyi albom" (White album), te puka waiata whakahē<ref>{{cite web|url=http://music-sbornik.ru/skachat-rok/1321-belyj-albom-prodlzhenie-2012.html|title=Белый альбом. Продолжение (2012)|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I ngā tau 2015-2016 i whai wāhi ia i raro i te ingoa Semar ki te whakataetae "Poyushchiy gorod" i Gus-Khrustalny. I waiata ia i ngā waiata Ūkareinga pērā i a "Crazy Hohols" ("Ot Vinta") me te "Ya ne znayu" ("Tartak")<ref>{{cite web|url=https://vk.com/wall-26580741_73|title=Йоу, йоу, йоу, йоу, чикули и братули!...|author=Djohnni Karaß aka Семар|publisher=vk.com|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te rauna tuatahi i waiata ia i te "Nichenkoyu temnoyu" a Oleksandr Ponomaryov i whakatapua ki a Nadiya Savchenko, i whakawākia i taua wā i Donetsk (Rūhia). I muri i tana tangohanga e ngā kaiwhakawā, ka whakapuakina e ia kua mutu tana mahi takitahi<ref>{{cite web|url=https://vk.com/wall-26580741_79|title=Йоу, йоу, йоу, чикули и братули! Вот и закончился путь Семара в шоубизе...|author=Djohnni Karaß aka Семар|publisher=vk.com|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I te tau 2024, i tango ia i te ingoa ātāmira "MC Bastard Sergei" (ki te reo Ūkareinga: "MC бастард Сєргєй")<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=eodDemv7QY0 |title=MC бастард Сєргєй & Yung Logos - Мамо, не роби ти з мене байстрюка! |accessdate=22 o Hune, 2024 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
==Mahi tuhituhi==
I te tau 2019, i whakaputaina e ia te pūrākau roa "Ngā Kōrero o te Tūmanako Ngaro: Te Ara o te Manapori Rangatira", e kōrero ana mō te kaupapa i kīia ko te "kaupapa rīpene mā" nō Rūhia i te wā o ngā tau 2011-2012<ref>{{Cite web |url=https://www.jarmart.info/knyha-karas-cernihiv/ |title=Хроніки втраченого шансу |accessdate=Hakihea 21, 2019 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
== Ngā tohutoro ==
<references />
[[Category:Kairīpoata o Ūkareinga]]
[[Category:Kaituhi]]
[[Category:Tāngata nō Rūhia]]
[[Category:Tāngata hākinakina]]
[[Category:Kaiwaiata]]
i0xc1x37dso68ku81wc1f33sfxyrzw4
Te Ulugā Talafau
0
20131
168588
2026-08-19T19:43:40Z
~2026-45186-11
23545
Te waihanga i ngā mōhiohio mō te nūpepa
168588
wikitext
text/x-wiki
'''''Te Ulugā Talafau''''' {{IPA|te uluŋaː talafau}} he nupepa puta ia marama e whakaputaina ana i te moutere wheo o Nukunonu ki [[Tokerau (whenua)|Tokerau]], mai i te marama o Hūrae o te tau 2018.
Ko tēnei te nupepa tuatahi mō tētahi moutere wheo takitahi. E whakaputaina ana ki te [[reo Pākehā]].
[[Category:Nohanga o Te Moana-a-Toi]]
o2wal5hu2u258h8zv88g00b3wvlgw3z
Kāwanatanga
0
20132
168597
2026-08-20T00:52:33Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Kāwanatanga]] to [[Te Kāwanatanga o Aotearoa]]: Mo Aotearoa
168597
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Te Kāwanatanga o Aotearoa]]
i31rudkozt5w9ssb8fitnb31byoxqnd
Talk:Kāwanatanga
1
20133
168599
2026-08-20T00:52:33Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Talk:Kāwanatanga]] to [[Talk:Te Kāwanatanga o Aotearoa]]: Mo Aotearoa
168599
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Talk:Te Kāwanatanga o Aotearoa]]
rmle1irnnpfycy8viz4mnz8cwz2tzsc
Category:Rohe o Aotearoa
14
20134
168639
2026-08-20T04:27:13Z
Nurg
3615
Created page with "[[Category:Aotearoa]] [[Category:Mātai matawhenua]]"
168639
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Mātai matawhenua]]
ka0tiyzyodz2co1dij7l5hm1zk48n0r
Category:Maunga o Aotearoa
14
20135
168753
2026-08-20T10:36:01Z
Nurg
3615
hou
168753
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Maunga]]
[[Category:Aotearoa]]
i61yw3u02vbd5dtlmx9whqto4g5i6hq