Wikipedia miwiki https://mi.wikipedia.org/wiki/Hau_K%C4%81inga MediaWiki 1.47.0-wmf.16 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Te Kāwanatanga o Aotearoa 0 650 168904 168602 2026-08-21T09:57:54Z Nurg 3615 Category:Kāwanatanga o Aotearoa 168904 wikitext text/x-wiki Ka whakatūria te '''kāwanatanga''' nō te tau 1840. Nō te tau 1854 i hui ai te [[Pāremata]] tuatahi ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 i hui tuatahi ai te Pāremata o Niu Tireni ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]]. Nō te marama o [[Here-turi-kōkā]] i te tau 1860, ka tū ki Kohimarama te hui tuatahi o ngā rangatira Māori katoa. E ai ki te Kāwanatanga, ko te tino hiahia o te Kāwanatanga tuatahi, o ngā Kāwanatanga nō muri mai, kia ora tonu ngā Māori hei iwi ki te ao nei. == Ngā Kāwana == === Te Kāwana tuatahi o Aotearoa === Ko Kāpene Hopihana nāna te kara o Te [[Kīngitanga Kotahi]] i whakairi i te tau 1840 ki [[Peiwhairangi]], arā, ki te takiwā i hainatia ai [[te Tiriti o Waitangi]]. === Ngā kāinga noho o te Kāwana === Ko [[Tāmaki-makau-rau]] te wāhi i nohoia e ngā Kāwana nō te tau 1842 tae noa ki te tau 1868. Ā nō muri mai ka noho rātou ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]]. == Tirohia hoki == *[[Pāremata]] *[[Rārangi Kāwana]] *[[Te Tiriti o Waitangi]] *[[Ture]] {{Maramara}} [[Category:Kāwanatanga o Aotearoa| ]] [[Category:Aotearoa]] [[Category:Kāwanatanga]] 6r694bd01q5gzigyrzyve8efbtyuy88 168924 168904 2026-08-21T10:27:06Z Nurg 3615 Category:Tōrangapū o Aotearoa 168924 wikitext text/x-wiki Ka whakatūria te '''kāwanatanga''' nō te tau 1840. Nō te tau 1854 i hui ai te [[Pāremata]] tuatahi ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 i hui tuatahi ai te Pāremata o Niu Tireni ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]]. Nō te marama o [[Here-turi-kōkā]] i te tau 1860, ka tū ki Kohimarama te hui tuatahi o ngā rangatira Māori katoa. E ai ki te Kāwanatanga, ko te tino hiahia o te Kāwanatanga tuatahi, o ngā Kāwanatanga nō muri mai, kia ora tonu ngā Māori hei iwi ki te ao nei. == Ngā Kāwana == === Te Kāwana tuatahi o Aotearoa === Ko Kāpene Hopihana nāna te kara o Te [[Kīngitanga Kotahi]] i whakairi i te tau 1840 ki [[Peiwhairangi]], arā, ki te takiwā i hainatia ai [[te Tiriti o Waitangi]]. === Ngā kāinga noho o te Kāwana === Ko [[Tāmaki-makau-rau]] te wāhi i nohoia e ngā Kāwana nō te tau 1842 tae noa ki te tau 1868. Ā nō muri mai ka noho rātou ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]]. == Tirohia hoki == *[[Pāremata]] *[[Rārangi Kāwana]] *[[Te Tiriti o Waitangi]] *[[Ture]] {{Maramara}} [[Category:Kāwanatanga o Aotearoa| ]] [[Category:Kāwanatanga]] [[Category:Tōrangapū o Aotearoa]] evgc1swb964jst7n1mrgtpfdt1darh7 Hawaiki 0 653 168797 168069 2026-08-21T01:55:55Z Nurg 3615 ed 168797 wikitext text/x-wiki I ngā kōrero tuku iho o te [[Māori]], ko '''Hawaiki''' te matapuna o ngā tūpuna Māori. Ki etehi he moutere nō [[Te Moana-nui-a-Kiwa]], engari ki etehi atu he wahi wairua. == He wahi wairua == Kua kau mai i te Po ko nga Hawaiki tapu, ko Hawaiki nui, Hawaiki roa, Hawaiki pamaomao ko Hawaiki tapu. Ko nga Hawaiki nei ko te takahanga o nga atua me nga tupuna ki te Rangi tuhaha. E ai ki te tupuna i ahu katoa mai nga mea katoa i te toi tapu i Hawaiki, ara mai te rangi ki te whenua. == He moutere no Te Moananui a Kiwa == Ko Ra'iatea tetehi moutere ki te Kahui o Tahitinui, engari ko tona ingoa tawhito ko "Havai'i fanau fenua". Koia nei te moutere i nohia nga tupuna o Tainui me Te Arawa me era tu o nga waka. Engari kaore i kotahi te Hawaiki nei. He maha nga moutere o te [[Moana-nui-a-Kiwa|Moananui a Kiwa]] kua tapaina ko Hawaiki ara ko Savai'i motu ki [[Hāmoa]], ko [[Hawai'i]] (te kahui Pae kainga o Hawaii ra) me era atu huri noa. Ko tetehi ingoa tawhito o [[te Wai-pounamu]] nei ko Hawaiki-tautau, ko [[Ika-a-Māui|Aotearoa]] nei ko Avaiki-teatea Na i penei ai nga tupuna ina hunuku ratou ki whenuahou kia noho ka tapaina taua whenua hou i nga ingoa tawhito. Ara i te ahunga mai i Savai'i ki Raiatea ka tapaina taua whenua hou ko Havai'i, ko te motu tata ki Savaii ko Upolu a kua hoatu tenei ingoa ki Tahaa moutere tata ki Raiatea. Ko te moutere o Borabora ko tona ingoa tawhito ko "Vevau", a ko Vavau tetehi moutere ki [[Tonga]] == He whenua tupuna == Kaore e kore i ahu mai nga tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki i te Uru, ara i [[Āhia]] (Asia). Nawai ra ka puta nga waka o nga tupuna nei ki te Moananui a Kiwa, tuatahi ki nga motu e tata ana ki Ahia katahi ka puta te ihu o nga waka ki waho kia tae atu ki nga motu papatea me nga motunui. Ko te reo maori he peka o te reo [[Austronesian]] he mea i korerohia e nga iwi o [[Mareia]] me ngā moutere o Āhia, tae atu ki [[Matakāhika]] me ngā motu pamaomao o te Moananui a Kiwa. I kawea mai e nga tupuna nei etehi taputapu uku e kia nei ko Lapita na reira ka mohiotia tenei iwi ko 'Ngai Lapita'. I kitea nga hanga uku nei ki [[Nūmea|Noumea]], ki [[Whenuatū]] tae noa atu ki [[Whītī]], Tonga me Hāmoa. I kitea etehi ki Hiva engari karekau nga mea i kitea ki era atu o nga motu o Poronihia. Tena pea ko nga motu tuatahi i nohoia e nga tupuna Maori ko Savaii (motu ki Hāmoa) me ngā motu e tata ana ki a ia tae atu ki Tonga, ki Whītī arā ko tēnei te Hawaiki o nga tupuna. == Maui == Ko [[Maui]] tetehi o nga tino tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki huri noa i te Moananui a Kiwa. He tupua, he atua ko wai ke te tangata kaore ano kia rangona tona ingoa. Ehara ia i te ariki, he potiki noa engari he tangata tino matatau, he angata tinihanga. Maha atu nga korero mona engari ko te mea nui ko te korero mo te Ika a Maui me aua momo mahi huri noa. I mohio ke te korero nei ki nga [[Ngā Motu Horomona|moutere o Horomona]] tae noa atu ki [[Tokerau (whenua)|Fakaofa]], ki Efate, ki Whītī, ki Fotuna, ki [[Kiripati]], ki Hawaii,ki Tuamotu, ki Huahine, ki Mangaia, ki Manihiki, ki Marquesas, ki [[Ngā Motu Māhara|Māhara]], ki [[Nauru]], ki New Hebrides, ki Aotearoa, ki Samoa, ki [[Niue]], ki Tahiti, kiTauna,ki Tikopia, ki [[Tokerau (whenua)|Tokerau]], ki Tonga, ki Whenuatū, ki Yap. Kaore e kore ko Maui tupua he tauira mo nga tangata hi ika i kitea tuatahi i nga whenua na reira te whakaaro ko te whenua he ika e kau ana ki runga. == Tawhaki == He uri ano a [[Tawhaki]] i a Maui na reira ko ia tetehi o nga tino tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki o te Moananui a Kiwa. He urukehu te tangata nei, he tangata purotu, he tangata tu marohirohi, he tangata tu rangatira, anana! ko Tawhaki Kirikura te tohu amokura, ko te puna ariki. E ai ki nga korero no Tahitinui na Tafa'i i hanga tetehi waka hourua ko Anuanua (Aniwaniwa) te ingoa. Katahi ka anionio haere taua waka kia u te taketake o nga motu pamaomao. Mai i Tahiti ka rere ki runga ki Moorea, ki Eimeo me Tetiaroa. Ka tere atu ano ki Tuamotu, ki Mangareva atu ki Havai'i-'a me Maui ara ki te kahui pae kainga o Hawaii == Rata == He mokopuna ano a [[Rata]] i a Tawhaki, ara na Tawhaki ko Wahieroa, na Wahieroa ko Rata. Ko te korero moana, he mea e pa ana ki te hanga mai o tetehi waka hourua kia whai i ona pakeke. == Hui-te-rangiora == Ko Hui-te-rangiora tetehi tupuna i mohiotia i nga tatai whakahekeheke o Tainui waka me era o nga tatai whakahekeheke i Rarotonga. E ai ki te korero ko Huiterangiora tetehi tupuna ariki i Hawaiki-raro ara ki Savai'i me ona moutere. Nana i tarai i tetehi waka hanga houtia ara ko te 'Pahi' (ara he waka nunui i hangaia ki nga papa rakau, ehara ko te rakau tikohu noa iho). Ko te ingoa o tona pahi ko "Te Ivi-o-Atea" he mea i hanga i te rakau i tapaina ko Te Tamoko-o-te-rangi, he rakau tapu no Taa-kura me Ari. Ka takariri te tokorua ra a ka whawhai raua i a Hui-te-rangiora, tokomaha ratou i tarakura penei ana. I oti i a Hui-te-rangiora i tona waka pahi katahi ka puta ia ki waho ki te moana, ko te tangata nei me ona uri ara ko Makua-ki-te-rangi, Te Rangi, Ata-o-te-rangi, Tara-o-te-rangi, Te Paku-o-te-rangi, Te Uka-o-te-rangi, Uu, Ane, Taipu, Tuna-ariki. Ko nga unga atu o tenei waka ki Hawaiki-runga (ara ko Raiatea, ko Tahiti Nui me era atu o nga moutere); ko Whiti-nui, Whiti-rangii, Whiti-anaunau, Whiti-takai-kere (arā ngā moutere o Whītī, me te kahui o Lau); Ko Tonga-nui, Tonga-ake, Tonga-piritea, Tonga-manga, Tonga-rara, Tonga-anue (ara te Kahui motu o Tonga); Ko Hawaiki-raro, ko Kuporu (‘Upolu), ko Manuka (Manu‘a); ko Vavau ko Niuafou me Niu-taputapu. E ai ki te korero kua kitea hoki a hui-te-rangiora i te Tiritiri-moana (Tasman Sea) me Hawaiki-tautau (ara nga moutere o [[Ika-a-Māui|Aotearoa]] me te Waipounamu) engari kihai tonu tona waka i u mai. Engari ia ka tae atu ia ki te Tai-rua-koko a kua kitea e ia nga pari matea me te tai-huka-a-[[pia (tipu)|pia]]. Kua kitea hoki i nga makaweroa o Hinemoana me tona kirehe kino e ruku wai ana. I whakaaro etehi ko Antartica tenei ara ko Hu-te-rangiora te tangata tuatahi kia kite i tenei pito o te Papatuanuku Ara ko Hui-te-rangiora tetehi tupuna matua nana i herea mai ona uri i Hawaiki-raro (Savaii) tae atu ki Hawaiki-runga (Havaii ara ko Raiatea) '''He kakano i Rangiatea''' [[Category:Kōrero tuku iho]] 13mu3wiqpo4n3csia8bk974cm3d4w68 Taumata-whakatangihanga-kōauau-a-Tamatea-pōkai-whenua-ki-tana-tahu 0 682 168860 158953 2026-08-21T06:35:52Z Nurg 3615 Category:Matau-a-Māui 168860 wikitext text/x-wiki [[File:Taumata sign 2006.jpg|thumb|300px|Ko te papa pānui tēnei kei te pūtake o Taumata-whakatangihanga-kōauau-a-Tamatea-pōkai-whenua-ki-tana-tahu]] Ko '''Taumata-whakatangihanga-kōauau-a-Tamatea-pōkai-whenua-ki-tana-tahu''' te ingoa o tētahi taumata puke e 305 mita te teitei, ki te taha tonga o Waipukurau, Wai-rarapa, [[Te Ika-a-Māui]]. Ko ngā wāhi e tata ana ki taua taumata ko Mangaorapa, ko Pōrangahau. Ki ētahi, ko Taumata-whakatangihanga-kōauau-o-Tamatea-turi-pūkaka-piki-maunga-horonuku-pōkai-whenua kē, koia tēnei te ingoa tino roa o te ao, e ai ki te pukapuka a Guiness. He ingoa tēnei nā Ngāti Kere, hei whakamaumaharatanga ki tō rātou tupuna, ki a Tamatea-pōkai-whenua. He maha ngā kōrero mōna; he ariki, he toa. Ko tana tama, a Kahungunu te tupuna o Ngāti Kahungunu, tērā o ngā iwi rongonui o taua rohe mai i [[Tūranga-nui-a-Kiwa]], tae noa atu ki Te Mātakitaki-a-Kupe. I a ia e haere ana ki te takiwā p Pōrangahau, ka tūpono ia ki te ope a Ngāti Hine, ka tū te pakanga i konei, ko Matanui te ingoa. Ka hinga i konei te teina a Tamatea. Ka puta te aroha o Tamatea mōna, ka noho i reira. Ko tana tikanga he noho ki te taumata rā, whakatangi kōauau ai. Ka mau tonu te waiata tangi a Tamatea, ka waiatatia tonutia ki ngā tangihanga, ki ngā hui. == Hoto ki waho == * Ngā [https://web.archive.org/web/20120716231930/http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/pub_e/conventions2.shtml tikanga whakatakoto kupu a te Taura Whiri i te Reo Māori] == Tohutoro == * Malcolm McKinnon (Kaiwhakatika), ''Ko Papatuanuku e Takoto Nei (Bateman New Zealand Historical Atlas)''. Tāmaki-makau-rau: Te Tari Taiwhenua, 1997. [[Category:Kōrero tuku iho]] [[Category:Matau-a-Māui]] eqb9zilxuo2512n0v0mcv7sgixhu2xn Rōpū Reipa o Aotearoa 0 1115 168922 161299 2026-08-21T10:23:32Z Nurg 3615 cats 168922 wikitext text/x-wiki Ko te '''Rōpū Reipa o Aotearoa''' he rōpū tōrangapū o [[Aotearoa]]. Ko [[Kirihi Hipikini]] te kaiārahi. Ko [[Carmel Sepuloni]] te tumuaki tuarua. Ko Kirihi Hipikini te pirimia o nāianei. {{Maramara}} [[Category:Rōpū tōrangapū]] [[Category:Tōrangapū o Aotearoa]] 1i2rff227002dyzb226sm1ui3stc66c Īrāna 0 1143 168809 168508 2026-08-21T04:17:20Z Thomas Norren 16611 168809 wikitext text/x-wiki {| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+<big><big>'''ایران (Tūwehe Ihirama o Īrāna)'''</big></big> |- | align=center colspan=2 | {| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 style="background:#f9f9f9;" |- | align=center width=130 | [[File:Flag of Iran.svg|125px|Kara o Īrāna]] || align=center width=130px | [[File:Coat of arms of Iran.svg|100px|Tohu o Īrāna]] |- | align=center width=130 | <small>([[Kara o Īrāna]])</small> || align=center width=130px | <small>([[Tohu o Īrāna]])</small> |} |- | align=center colspan=2 style="background:#fff;" |[[File:Iran in its region.svg|300px]] |- | '''[[Reo a te whenua]]''' || [[reo Pāhia]] |- | '''[[Tāone matua]]''' || [[Terāna]] |- | '''[[Kaihautū]]''' || [[Mojtaba Khamenei]] |- | '''[[Tumuaki]]''' || [[Masoud Pezeshkian]] |- | '''[[Rahi]]''' || 1,648,195 km² |- | '''[[Tapori]]''' || 69,018,924 |- | '''[[Moni]]''' || [[Rial Īrāna]] |- | '''[[Ngaringari a te motu]]''' || "[[Sorood-e Melli-e Jomhoori-e Eslami]]" |} Ko '''Īrāna'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/285 285] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-11}}</ref> ([[reo Pāhia]]: ایران, i ngā pūriki rātini: ''ʔiˈɾɒn'') he whenua nui ki te [[Waenganui Rāwhiti]] i [[Āhia]]; he nui rawa ngā reo o reira, nō te mea, he nui ake i te 75,330,000 te taupori o taua whenua. == Tāone nui == Ngā tāone nui me ō rātou taupori i 2016: {| class="wikitable sortable" |- | 1 || '''[[Terāna]]''' || 8,693,706 |- | 2 || [[Mahara]]|| 3,001,184 |- | 3 || [[Ihawhahana]]|| 1,961,260 |- | 4 || [[Taperihi]]|| 1.378.935 |- | 5 || [[Shiraz]] || 1,565,572 |- | 6 || [[Karaha]]|| 1,558,693 |- |7 |[[Kome]] |1,201,158 |- |8 |[[Ahvaz]] |1,184,788 |} ==Ngā tohutoro== {{reflist}} {{Maramara}} {{Countries of Asia}} [[Category:Īrāna| ]] fjd1qk90ci60v5ih64qgsascotjfbsp Te Pāti Māori 0 1155 168942 157687 2026-08-21T10:55:51Z Nurg 3615 Te Tōrangapū Māori -> Te Pāti Māori 168942 wikitext text/x-wiki Ko '''Te Pāti Māori''' he rōpū tōrangapū nā Tariana Turia rātou ko Pita Sharples mā i whakatūria nō te 2004, nō te wā i whakamanatia ai te [[Ture Takutai Moana 2004]]. I taua wā anō, ka puta a Tariana Turia i te Rōpū Reipa. ==Hoto ki waho== *[https://www.maoriparty.org.nz// Ko te paetukutuku o Te Pāti Māori] [[Category:Rōpū tōrangapū]] [[Category:Tōrangapū o Aotearoa]] {{Maramara}} 3a889wjrpzyj400lgfbepslrloym2nf 168943 168942 2026-08-21T10:56:20Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Tōrangapū Māori]] to [[Te Pāti Māori]]: update 168942 wikitext text/x-wiki Ko '''Te Pāti Māori''' he rōpū tōrangapū nā Tariana Turia rātou ko Pita Sharples mā i whakatūria nō te 2004, nō te wā i whakamanatia ai te [[Ture Takutai Moana 2004]]. I taua wā anō, ka puta a Tariana Turia i te Rōpū Reipa. ==Hoto ki waho== *[https://www.maoriparty.org.nz// Ko te paetukutuku o Te Pāti Māori] [[Category:Rōpū tōrangapū]] [[Category:Tōrangapū o Aotearoa]] {{Maramara}} 3a889wjrpzyj400lgfbepslrloym2nf Category:Marae 14 1163 168897 143019 2026-08-21T09:40:37Z Nurg 3615 Category:Ao Māori 168897 wikitext text/x-wiki Ngā [[marae]] o Aotearoa. [[Category:Ao Māori]] qdt3vi7so36a6ishiy7qqaj7g0v37x7 Rotorua-nui-a-Kahumatamomoe 0 1403 168957 159578 2026-08-21T11:46:56Z Nurg 3615 -[[Category:Aotearoa]] 168957 wikitext text/x-wiki {{Location map |North Island |label=Rotorua-nui-a-Kahumatamomoe |lat_dir=S | lat_deg=38 | lat_min=08 |lon_dir=E | lon_deg=176 | lon_min=15 |position=left |width= 150 |float=right |caption= }} Ko '''Rotorua-nui-a-Kahumatamomoe''' (Rotorua rānei) he tāone, he roto moana hoki o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]], kei te 38°05'S176°16'E, i te rohe o [[Te Arawa]]. Nā te tipuna nei a Ihenga i tapaina tēnei ingoa ki te roto moana. Kei waenganui i tēnei roto moana ko Te Motu-tapu-a-Tinirau, engari e ai uki ngā tangata o ēnei rā ko Mokoia kē te ingoa o taua moutere. == Āhuarangi == {{climate chart |[[Rotorua-nui-a-Kahumatamomoe]] | 12.5 | 23 | 106 | 12.7 | 23 | 111 | 11.4 | 21.1 | 130 | 8.8 | 18.4 | 111 | 5.9 | 15.1 | 119 | 4.1 | 12.6 | 149 | 3.1 | 12.1 | 135 | 4.2 | 13 | 158 | 5.9 | 14.7 | 135 | 7.7 | 16.7 | 127 | 9.5 | 19.1 | 115 | 11.2 | 21 | 136 |float=none |clear=both |source=[http://en.climate-data.org/location/988/] }} ==Hoto ki waho== *[https://web.archive.org/web/20120308014056/http://www.rdc.govt.nz/ Paetukutuku o te kaunihera] (Reo Pākehā) [[Category:Tāone o Te Moana-a-Toi]] {{Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)}} qxp8egzx75hte8x4dyf36914t82d5tt Te Taura Whiri i te Reo Māori 0 1430 168842 153254 2026-08-21T05:55:33Z Nurg 3615 /* Hoto ki waho */ -maramara 168842 wikitext text/x-wiki Ka whakatūria te '''Te Taura Whiri i te Reo Māori''' i runga i te [[Ture Reo Māori 1987]], hei whakatairanga i te [[Reo Māori|reo Māori]] hei reo ora, hei reo kōrerorero hoki o ia rā, o ia rā. Ko te ingoa Pākehā ko te ''Māori Language Commission''. ==Ngā whāinga== Ko ngā whāinga a Te Taura Whiri i te Reo Māori ko te rangatiratanga, arā he awhi i te Iwi Māori ki te whakaū i te Reo Māori kia pūāwai, he whakapiki i te tokomaha e mōhio ana ki te kōrero Māori, mā te whakarahi ake i ngā wāhi e tukuna ana mō te ako i te reo; ko te hiranga, arā he whakaū me te whakapiki tonu i te hiranga me to tohungatanga o te Reo Māori, hei whakahiki i te pūkenga reo Māori i te taha kōrero, taha whakarongo, taha pānui, me te taha tuhituhi anō i te reo Māori; ko te akoranga, mā te maha atu o ngā huarahi ako, ka tokomaha atu hoki te hunga kōrero Māori; ko te whakapūmautanga, he poipoia kia pūmau te reo tuku iho; he wairua auaha - mā te whānui o te kōrerotia o te Reo Māori, ka pūāwai ngā āhuatanga o te Ao Hou; he manaakitanga, he whāia kia ngākaunui mai te motu ki te Reo Rangatira. Tētahi whāinga nui e pā ana ki ngā rohe reo, kia maha ake ngā wāhi e kōrerotia ana te Reo Māori. He whakahiki i te wāhi ki te reo Māori mā te whakarahi ake i ngā wāhi e kōrerotia ai te reo Māori, he kipakipa i te haere nei o te reo e mātauria ai ia mō ngā mahi katoa o ēnei rā i te ao hurihuri nei, he penapena i te whakaaro tōtika ki te reo ki waenga i te Māori me te Pākehā, kia whakatairanga anō ai te reo ruatanga Māori-Ingarihi i Aotearoa. ==Ngā mahi a te Taura Whiri== Ko tā Te Taura Whiri he whakatairanga i te reo Māori me ngā kaupapa reo; he hikihiki taumata mō te tuhituhi me te kōrero i te reo, arā mā te ara rūmaki, mā te whakamātautau reo, mā te niureta ia toru marama e kīa nei He Muka, ā, me ngā kōrero tautoko mai anō hoki a te hunga mahi kāwanatanga; he whakamana-ā-ture i ngā whakamātautau o te hunga e whai nei i te mahi whakamāori-ā-tuhi, ā-waha rānei; he rangahau huarahi e whakatairangatia ai, e hāpai tonutia ai te ahu whakamua o te reo; te hanga papa kupu. Kia ono anō ngā hui o Te Taura Whiri i ia tau. He tumuākī tō te hunga mahi, ka mutu ko ngā mahi he rangahau, he ārahi ture, he whakahoki tirohanga i ngā mahi whakamāori, he whakatairanga, me ērā atu mahi e homai e ngā Kaiwhiri. Whakapā mai i konei ka whiti rānei ki te wāhi whakahoki kōrero hei tuku kōrero mai rā. ==Pukapuka i tāia ai== *''[[Te Matatiki]]'', 1992 *''Māori for the Office'', 1997 *''He Kohinga Kīwaha'', 1999 ==Hoto ki waho== *[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/ Paetukutuku o te Taura Whiri] (''reorua'') *[http://www.tpk.govt.nz/ Te Puni Kōkiri] [[Category:Reo Māori]] 9tz7dkxuruxfvfjnbxasiwuzzam7ldg Ahuriri 0 1494 168789 153131 2026-08-21T00:49:23Z Nurg 3615 Te Matau-a-Māui 168789 wikitext text/x-wiki [[Image:AhuririNAP.png|thumb|right|180px|Ko Ahuriri i [[Aotearoa]]]] Ko '''Ahuriri''' te tāone nui o te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 62241 te taupori o Ahuriri. Mai i te kautenui o te 2013, e 5001 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira. == Āhuarangi == {{climate chart |[[Ahuriri]] | 14 | 23 | 63.6 | 15 | 23 | 60.2 | 13 | 21 | 60.7 | 10 | 18 | 61.1 | 9 | 17 | 62.7 | 6 | 14 | 62.3 | 6 | 13 | 87.8 | 6 | 14 | 53 | 7 | 16 | 45.4 | 9 | 18 | 56.9 | 10 | 19 | 54.8 | 13 | 22 | 57.2 |float=left |clear=none |source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0025&q=Napier%2c+NZL+forecast:averagesm] }} ==Tirohia hoki== *[[Heretaunga]] ==Kupu tautoko== {{reflist}} ==Hoto ki waho== *[http://www.napier.govt.nz/ paetukutuku kaunihera] (reo Pāhekā) *[http://www.ahuriri.co.nz/ Ahuriri] (reo Pāhekā) [[Category:Tāone o Heretaunga]] {{Maramara matawhenua (Heretaunga)}} dfxv7fp5bfj0x9gnhs236dsrmf1brlu 168793 168789 2026-08-21T01:34:45Z Nurg 3615 /* Hoto ki waho */ Category:Tāone o Te Matau-a-Māui 168793 wikitext text/x-wiki [[Image:AhuririNAP.png|thumb|right|180px|Ko Ahuriri i [[Aotearoa]]]] Ko '''Ahuriri''' te tāone nui o te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 62241 te taupori o Ahuriri. Mai i te kautenui o te 2013, e 5001 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira. == Āhuarangi == {{climate chart |[[Ahuriri]] | 14 | 23 | 63.6 | 15 | 23 | 60.2 | 13 | 21 | 60.7 | 10 | 18 | 61.1 | 9 | 17 | 62.7 | 6 | 14 | 62.3 | 6 | 13 | 87.8 | 6 | 14 | 53 | 7 | 16 | 45.4 | 9 | 18 | 56.9 | 10 | 19 | 54.8 | 13 | 22 | 57.2 |float=left |clear=none |source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0025&q=Napier%2c+NZL+forecast:averagesm] }} ==Tirohia hoki== *[[Heretaunga]] ==Kupu tautoko== {{reflist}} ==Hoto ki waho== *[http://www.napier.govt.nz/ paetukutuku kaunihera] (reo Pāhekā) *[http://www.ahuriri.co.nz/ Ahuriri] (reo Pāhekā) [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] {{Maramara matawhenua (Heretaunga)}} ovef0vgsrgtnhc3xrzyvoh7lwjcjb1z 168865 168793 2026-08-21T06:43:49Z Nurg 3615 Maramara matawhenua o Aotearoa 168865 wikitext text/x-wiki [[Image:AhuririNAP.png|thumb|right|180px|Ko Ahuriri i [[Aotearoa]]]] Ko '''Ahuriri''' te tāone nui o te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 62241 te taupori o Ahuriri. Mai i te kautenui o te 2013, e 5001 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira. == Āhuarangi == {{climate chart |[[Ahuriri]] | 14 | 23 | 63.6 | 15 | 23 | 60.2 | 13 | 21 | 60.7 | 10 | 18 | 61.1 | 9 | 17 | 62.7 | 6 | 14 | 62.3 | 6 | 13 | 87.8 | 6 | 14 | 53 | 7 | 16 | 45.4 | 9 | 18 | 56.9 | 10 | 19 | 54.8 | 13 | 22 | 57.2 |float=left |clear=none |source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0025&q=Napier%2c+NZL+forecast:averagesm] }} ==Tirohia hoki== *[[Heretaunga]] ==Kupu tautoko== {{reflist}} ==Hoto ki waho== *[http://www.napier.govt.nz/ paetukutuku kaunihera] (reo Pāhekā) *[http://www.ahuriri.co.nz/ Ahuriri] (reo Pāhekā) [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] {{Maramara matawhenua o Aotearoa}} 3rrl3o4oqycxjadxbnadvp1qkqyj63y 168866 168865 2026-08-21T06:44:20Z Nurg 3615 Category:Maramara matawhenua o Aotearoa 168866 wikitext text/x-wiki [[Image:AhuririNAP.png|thumb|right|180px|Ko Ahuriri i [[Aotearoa]]]] Ko '''Ahuriri''' te tāone nui o te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 62241 te taupori o Ahuriri. Mai i te kautenui o te 2013, e 5001 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira. == Āhuarangi == {{climate chart |[[Ahuriri]] | 14 | 23 | 63.6 | 15 | 23 | 60.2 | 13 | 21 | 60.7 | 10 | 18 | 61.1 | 9 | 17 | 62.7 | 6 | 14 | 62.3 | 6 | 13 | 87.8 | 6 | 14 | 53 | 7 | 16 | 45.4 | 9 | 18 | 56.9 | 10 | 19 | 54.8 | 13 | 22 | 57.2 |float=left |clear=none |source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0025&q=Napier%2c+NZL+forecast:averagesm] }} ==Tirohia hoki== *[[Heretaunga]] ==Kupu tautoko== {{reflist}} ==Hoto ki waho== *[http://www.napier.govt.nz/ paetukutuku kaunihera] (reo Pāhekā) *[http://www.ahuriri.co.nz/ Ahuriri] (reo Pāhekā) [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] {{Category:Maramara matawhenua o Aotearoa}} j79xbb8590x5omnou2o1wy0qg3cxj0q 168869 168866 2026-08-21T06:51:06Z Nurg 3615 {{Maramara}} 168869 wikitext text/x-wiki [[Image:AhuririNAP.png|thumb|right|180px|Ko Ahuriri i [[Aotearoa]]]] Ko '''Ahuriri''' te tāone nui o te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 62241 te taupori o Ahuriri. Mai i te kautenui o te 2013, e 5001 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira. == Āhuarangi == {{climate chart |[[Ahuriri]] | 14 | 23 | 63.6 | 15 | 23 | 60.2 | 13 | 21 | 60.7 | 10 | 18 | 61.1 | 9 | 17 | 62.7 | 6 | 14 | 62.3 | 6 | 13 | 87.8 | 6 | 14 | 53 | 7 | 16 | 45.4 | 9 | 18 | 56.9 | 10 | 19 | 54.8 | 13 | 22 | 57.2 |float=left |clear=none |source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0025&q=Napier%2c+NZL+forecast:averagesm] }} ==Tirohia hoki== *[[Heretaunga]] ==Kupu tautoko== {{reflist}} ==Hoto ki waho== *[http://www.napier.govt.nz/ paetukutuku kaunihera] (reo Pāhekā) *[http://www.ahuriri.co.nz/ Ahuriri] (reo Pāhekā) [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] {{Maramara}} kvstxbvhnpa14w1dv8q7gsjn89jznxh Te Arawa 0 1531 168956 159579 2026-08-21T11:45:42Z Nurg 3615 -[[Category:Aotearoa]] 168956 wikitext text/x-wiki {{Infobox Iwi | name = {{PAGENAME}} | image = BayofPlentyA2002296.jpg | caption = Mai i Maketū ki Tongariro | rōpū nui = [[Te Arawa]] | waka = [[Te Arawa]] | rohe = [[Maketū]] ki [[Tongariro]] | moana = Taupō-nui-a-Tia, Rotorua-nui-a-Kahu | maunga = Tongariro, Ngongotahā | awa = Tongariro, Tarawera }}Ko '''Te Arawa''' te waka tupuna o [[Ngāti Pikiao]], [[Ngāti Rangiteaorere]], [[Ngāti Rangitihi]], [[Ngāti Rangiwewehi]], [[Ngāti Tahu]], [[Ngāti Tara-a-Whai]], [[Ngāti Tū]], [[Ngāti Tuara]], [[Ngāti Tūwharetoa]], [[Ngāti Uenuku Kōpako]], [[Ngāti Whakaue]], [[Ngāti Whāoa]], [[Tapuika]], me [[Tūhourangi]]. Ko Te Arawa te waka, ko Te Arawa te iwi, he iwi nō [[Te Moana-a-Toi]], tae noa ki [[Taupō-nui-a-Tia]]. Ka ahu mai ō rātou tūpuna nō [[Ngā Ohomairangi]]. == Ngā kōrero o mua == Ko [[Ngātoro-i-rangi]] te tohunga o runga o Te Arawa waka, ko Paepae-ki-Rarotonga te waka o Waitahaarikikore te matua o Hahuru. Me Timata te Whakapapa o Ngāti Tūwharetoa ki Hawaiki ki [[Puhaorangi]]. He [[tupua]] a Puhaorangi, engari ka puremutia e ia tētahi wahine Māori ko [[Kuraimonoa]] te ingoa. Ko a rāua tamaiti ko [[Ohomairangi]]. He [[ariki]]nui a [[Ohomairangi]] nō Hawaiki, he amokapua nana i whakangungu ai te marae o [[Taputapuatea]]. Nā Ohomairangi ko Muturangi. He tino tohunga a [[Muturangi]], nōna te wheke mōkaikai nā [[Kupe]] i whai mai ki Aotearoa nei patu ai - ara ko te Wheke a Muturangi. Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko Tuamatua (ki ētahi ko Atuamatua). I te wā o Tuamatua kua takina te iwi ko [[Ngā Ohomairangi]] ko to rātou kainga ko Maketu ki Hawaiki. Ka moea e Tuamatua ngā mokopuna tokowhā o Ruatapu, a ka puta ōna uri ko Rakauri, ko Tia, ko Hei, ko Houmaitawhiti, ko Oro, ko Maaka. Ko Ngatoroirangi te tamaiti a Rakauri, he tino tohunga tēnei ki Hawaiki rā, ko tōna wahine ko Kearoa. Ko Ngatoroirangi te tohunga o runga o Te Arawa waka. Nā Ngātoro-i-rangi ko Tangihia, nana ko Tangimoana, ko Kahukura, ko Rangitakumu, ko Mawakenui, ko Mawakeroa ko Mawaketaupo. Ka moe a Mawaketaupo ki Hahuru o Hapuoneone a ka puta te tamaiti nei a Manaia. ==Tirohia hoki== *[[Rārangi iwi]] ==Hoto ki waho== *[http://www.tearawa.iwi.nz/ Te Arawa Lakes Trust] {{Iwi o Te Arawa}} {{Ngā Iwi o Ngāti Kea me Ngāti Tūara}} {{Ngā Iwi o Ngāti Pikiao}} {{Ngā Iwi o Ngāti Rangiteaorere}} {{Ngā Iwi o Ngāti Rangitihi}} {{Ngā Iwi o Ngāti Rangiwewehi}} {{Ngā Iwi o Ngāti Tara-a-Whai}} {{Ngā Iwi o Ngāti Tūwharetoa}} {{Ngā Iwi o Ngāti Uenuku Kōpako}} {{Ngā Iwi o Ngāti Whakaue}} {{Ngā Iwi o Tapuika}} {{Ngā Iwi o Tūhourangi}} [[Category:Waka o ngā iwi]] [[Category:Te Arawa]] [[Category:Moana-a-Toi]] {{Maramara iwi hapū}} p0i8hfvbcwyxh579mivium6yb3okqg1 Waihōpai 0 2825 168939 161821 2026-08-21T10:46:42Z Nurg 3615 /* Āhuarangi */ -Category:Aotearoa 168939 wikitext text/x-wiki [[Image:WaihopaiINV.png|right|thumb|180px|Ko Waihōpai]] Ko '''Waihōpai''' (rānei, ko Invercargill te ingoa [[reo Pākehā]]) te tāone nui o [[Murihiku]], he takiwā ki te tonga o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]]. == Āhuarangi == {{climate chart |[[Waihopai]] | 9.7 | 18.8 | 100 | 9.5 | 19.1 | 79 | 7.9 | 17.4 | 91 | 5.9 | 15.1 | 103 | 3.7 | 12.3 | 110 | 1.5 | 9.6 | 102 | 0.8 | 9.4 | 78 | 1.8 | 10.9 | 64 | 3.7 | 13.1 | 76 | 5.6 | 14.7 | 88 | 6.8 | 15.9 | 88 | 8.6 | 17.7 | 87 |float=left |clear=none |source=[http://en.climate-data.org/location/5715/] }} [[Image:Invercargill Panorama.jpg|center|800px|Ko Waihōpai]] {{Maramara matawhenua (Murihiku)}} [[Category:Tāone o Murihiku]] dy16514xpdwjzbwetknm2bsy28s0dd3 Matau 0 3217 168931 159566 2026-08-21T10:41:00Z Nurg 3615 - [[Category:Aotearoa]] 168931 wikitext text/x-wiki Ko te '''Matau''' he awa nui ki te tonga o [[Te Wai-pounamu]], Aotearoa. Ki te Pākehā, ko ''Clutha'' kē te ingoa o taua awa. {{Maramara}} [[Category:Murihiku]] [[Category:Awa]] a235iqwwv2g2y8g2spl59460c86ir3j Waka 0 3338 168947 144091 2026-08-21T10:59:00Z Nurg 3615 [[Rārangi waka]] 168947 wikitext text/x-wiki {{Disambig}} *he waka tonu, pērā ki a [[Tainui]], ki a [[Mātaatua]] – [[Rārangi waka]] *he [[motokā]] *he waka huia, waka taonga *he [[waka rererangi]] i9yjcalugrocs7ip4wdoa2wowd79fvg Heretaunga (takiwā) 0 3350 168782 168711 2026-08-21T00:29:05Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Heretaunga, takiwā]] to [[Heretaunga (takiwā)]]: format disambiguator 168711 wikitext text/x-wiki [[Image:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Heretaunga''' he takiwā o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 166,368 te taupori o Heretaunga. Mai i te kautenui o te 2013, e 15,189 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> ==Tirohia hoki== *[[Ahuriri]] ==Kupu tautoko== {{reflist}} ==Hoto ki waho== {{Commonscat-inline|Hawke's Bay Region}} {{Takiwā o Aotearoa}} {{Maramara}} [[Category:Rohe o Aotearoa]] [[Category:Ika-a-Māui]] brmfdu3cexffjn53gbb66i0i3fak6lu 168787 168782 2026-08-21T00:42:53Z Nurg 3615 ed 168787 wikitext text/x-wiki Ko '''Heretaunga''' he takiwā i [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te [[Heretaunga|tāone o Heretaunga]] te tāone nui. ==Taone== * [[Heretaunga]] * [[Karanema]] * [[Karaewa]] * [[Haumoana]] ==Kupu tautoko== {{reflist}} ==Hoto ki waho== {{Commonscat-inline|Hastings District, New Zealand}} {{Takiwā o Aotearoa}} {{Maramara}} [[Category:Ika-a-Māui]] 47x4b3c7cv2p25kaou65clpl9kynuif 168859 168787 2026-08-21T06:33:24Z Nurg 3615 Category:Matau-a-Māui 168859 wikitext text/x-wiki Ko '''Heretaunga''' he takiwā i [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te [[Heretaunga|tāone o Heretaunga]] te tāone nui. ==Taone== * [[Heretaunga]] * [[Karanema]] * [[Karaewa]] * [[Haumoana]] ==Kupu tautoko== {{reflist}} ==Hoto ki waho== {{Commonscat-inline|Hastings District, New Zealand}} {{Takiwā o Aotearoa}} {{Maramara}} [[Category:Matau-a-Māui]] 2kd4z7rboexgx4jei9m2skv00eiijml Ika-a-Māui 0 3367 168853 168732 2026-08-21T06:23:23Z Nurg 3615 Te Matau-a-Māui 168853 wikitext text/x-wiki [[File:NZNorthIsland.png|thumb|Mapi o te ika-a-Māui]] Ko te '''Ika-a-Māui''' tētahi o ngā moutere o [[Aotearoa]]. E ai ki ngā kōrero, nā Māui i hī ake ai i te moana. Ka noho te nuinga o te taupori o Aotearoa ki te moutere nei ahakoa he rahi ake a [[Te Wai-pounamu|Te Waipounamu]]. Tekau mā rua ngā tāonenui o Aotearoa kei te Ika-a-Māui. Mai i te raki ki te tonga ko [[Whangārei]], [[Tāmaki-makau-rau|Tāmaki Makaurau]], [[Kirikiriroa]], [[Tauranga]], [[Rotoroa|Rotorua]], [[Tūranga-nui-a-Kiwa|Tūranganui-a-Kiwa]], [[Ngāmotu]], [[Ahuriri]], [[Heretaunga]], [[Whanganui]], [[Te Papa-i-oea|Te Papaioea]] me [[Te Whanga-nui-a-Tara|Pōneke]], te tāone matua o te motu kei te ūpoko o te ika. Neke atu i te 77% o te taupori o Aotearoa e noho ana ki te Ika-ā-Māui. E iwa ngā kaunihera ā-rohe mō te Ika-a-Māui: * [[Te Tai-tokerau|Te Tai Tokerau]] * [[Tāmaki-makau-rau (takiwā)|Tāmaki Makaurau]] * [[Waikato]] * [[Te Moana-a-Toi|Te Moana a Toi]] * [[Te Tai-rāwhiti|Te Tai Rāwhiti]] * [[Taranaki]] * [[Manawatū-Whanganui]] * [[Te Matau-a-Māui]] * [[Te Whanga-nui-a-Tara]] [[Category:Ika-a-Māui| ]] [[Category:Moutere o Aotearoa]] {{Maramara}} joi2yj3y8g5nt99k6o2f6q3p20jrcxu Muturangi 0 3546 168798 151020 2026-08-21T02:13:03Z Nurg 3615 ed 168798 wikitext text/x-wiki Ki tā te whakapapa o Te Arawa waka ko '''Muturangi''' te tamaiti o [[Ohomairangi]] i whānau mai i Hawaiki i mua rawa i te hekenga mai ki [[Aotearoa]] nei. He tino tohunga a Muturangi, i wanangahia ki te marae tapu i Vaitaha, ara hei hapai amorangi i te marae nei. I a ia i kaukau ana ka tupono e ia tetehi wheketoro a takoto ana ki roto i te wai. Ka whangai ka ngungu hei hoa mona. Ka tupu kia rahi ake te wheke nei ara Te Wheke o Muturangi, na Muturangi i tono te wheke ki waho ki te mau ika a nana i whakahokia mai ki te tohunga nei kai ai. Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko [[Tuamatua]] (ki etehi ko Atuamatua). == Te Kawai Whakapapa== E ai ki etehi ehara kau tenei Wheke he momo ika noa iho, engari ko tetehi kaupapa nui kia toro atu nga kawai whakahekeheke o Muturangi ki nga topito o te Moananui a Kiwa, kia tataki ano i nga kawa o nga atua o Taputapuatea == Te Kawa Tuangahuru== E ai ki etehi na Muturangi i karanga ki nga Tohunga me nga whakatere waka o nga moutere maha kia minemine mai ki Rangiatea kia whakatau i te matauranga kia whakatau i te kawa ma ratou nga Hekenga o Rangi, koia nei te Kawa Tuangahuru o te Whare Wananga ki Rangiatea. Ko Te Wheke o Muturangi te ahua o nga nga ara moana e kawe nei i nga waka e kawe i nga korero me nga reo o nga moutere maha huri noa i Rangiatea. I whanuitia te marae o Vaitaha ki rahi a ko Taputapuatea tera ko te putahi o nga ara moana ara nga kawai whakatoro o te Wheke o Muturangi. == Te Hekenga o Nga Waka == Kua rongo ano koe ki te mahi o [[Kupe]] nana i whai i te wheke o Muturangi kia patu. Anei ke tetehi korero tuturu mona. Ko Toto tetehi rangatira ki Hawaiki, e rua ana tamahine ko [[Kuramarotini]] tera, ko Rongorongo tera. I te wahinetanga o te tokorua nei ka karanga ia ki etehi tangata e toru kia hanga waka ma nga tamahine nei. Ko nga tangata i puta penei mai ko [[Turi]], Ko [[Hoturapa]] me Kupe he teina i a Hoturapa. Na ko te tikanga ka tohua nga tamahine nei ki te waka pai mana koia ka marena te tangata nana i hanga. Ka tohua e Rongorongo te waka a Turi ko [[Aotea]] te ingoa katahi ka moea a Turi. Ka tohua e Kuramarotini te waka a Hoturapa a ka moea a Hoturapa. Engari ko Kupe ka tino minaka ia ki a Kura marotini a ka puta tetehi whakatau kohuru ki a ia. Katahi ka tonoa ki a Hoturapa kia haere tahi raua ki waho ki te hi ika. Na kei tawhiti atu ka karanga ki a Hoturapa kua ruku ki raro kia tika i te punga. Ka ruku wai a Hoturapa katahi a Kupe e motu i te taura a ka hoki te waka ki uta kia ia anake ki runga kei raro tonu a Hoturapa. Ko tona ki a te whanau a Hoturapa akua ngaro te koroheke ra, kua mate. Katahi ia ka moea a Kuramarotini te poaru a Hoturapa. Engari ia ka kauhow atu a Hoturapa ki uta ki te tahi o tona whanunga a Muturangi a ka whakapaoho atu ki te mahi kohuru a Kupe. I rongo a Kupe katahi ka puta te whakaaro ki a ia kia rere tona waka ko Matawhaorua. Ko Ngahue me te waka Tawhirirangi tetehi atu e kau ana ki tona taha Na tetehi tokurua no Muturangi i whai atu i a ia ka roa ka penei te whaiwhai o nga waka i kawea e nga kawai whakatoro o te Wheke o Muturangi. Ma penei ka kite a Kupe i Aotearoa nei. [[Category:Kōrero tuku iho]] [[Category:Moana-a-Toi]] {{Maramara}} 62iwo8k57kedd2rx3w7g1g8ydyrntos 168799 168798 2026-08-21T02:14:33Z Nurg 3615 /* Te Hekenga o Nga Waka */ -maramara 168799 wikitext text/x-wiki Ki tā te whakapapa o Te Arawa waka ko '''Muturangi''' te tamaiti o [[Ohomairangi]] i whānau mai i Hawaiki i mua rawa i te hekenga mai ki [[Aotearoa]] nei. He tino tohunga a Muturangi, i wanangahia ki te marae tapu i Vaitaha, ara hei hapai amorangi i te marae nei. I a ia i kaukau ana ka tupono e ia tetehi wheketoro a takoto ana ki roto i te wai. Ka whangai ka ngungu hei hoa mona. Ka tupu kia rahi ake te wheke nei ara Te Wheke o Muturangi, na Muturangi i tono te wheke ki waho ki te mau ika a nana i whakahokia mai ki te tohunga nei kai ai. Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko [[Tuamatua]] (ki etehi ko Atuamatua). == Te Kawai Whakapapa== E ai ki etehi ehara kau tenei Wheke he momo ika noa iho, engari ko tetehi kaupapa nui kia toro atu nga kawai whakahekeheke o Muturangi ki nga topito o te Moananui a Kiwa, kia tataki ano i nga kawa o nga atua o Taputapuatea == Te Kawa Tuangahuru== E ai ki etehi na Muturangi i karanga ki nga Tohunga me nga whakatere waka o nga moutere maha kia minemine mai ki Rangiatea kia whakatau i te matauranga kia whakatau i te kawa ma ratou nga Hekenga o Rangi, koia nei te Kawa Tuangahuru o te Whare Wananga ki Rangiatea. Ko Te Wheke o Muturangi te ahua o nga nga ara moana e kawe nei i nga waka e kawe i nga korero me nga reo o nga moutere maha huri noa i Rangiatea. I whanuitia te marae o Vaitaha ki rahi a ko Taputapuatea tera ko te putahi o nga ara moana ara nga kawai whakatoro o te Wheke o Muturangi. == Te Hekenga o Nga Waka == Kua rongo ano koe ki te mahi o [[Kupe]] nana i whai i te wheke o Muturangi kia patu. Anei ke tetehi korero tuturu mona. Ko Toto tetehi rangatira ki Hawaiki, e rua ana tamahine ko [[Kuramarotini]] tera, ko Rongorongo tera. I te wahinetanga o te tokorua nei ka karanga ia ki etehi tangata e toru kia hanga waka ma nga tamahine nei. Ko nga tangata i puta penei mai ko [[Turi]], Ko [[Hoturapa]] me Kupe he teina i a Hoturapa. Na ko te tikanga ka tohua nga tamahine nei ki te waka pai mana koia ka marena te tangata nana i hanga. Ka tohua e Rongorongo te waka a Turi ko [[Aotea]] te ingoa katahi ka moea a Turi. Ka tohua e Kuramarotini te waka a Hoturapa a ka moea a Hoturapa. Engari ko Kupe ka tino minaka ia ki a Kura marotini a ka puta tetehi whakatau kohuru ki a ia. Katahi ka tonoa ki a Hoturapa kia haere tahi raua ki waho ki te hi ika. Na kei tawhiti atu ka karanga ki a Hoturapa kua ruku ki raro kia tika i te punga. Ka ruku wai a Hoturapa katahi a Kupe e motu i te taura a ka hoki te waka ki uta kia ia anake ki runga kei raro tonu a Hoturapa. Ko tona ki a te whanau a Hoturapa akua ngaro te koroheke ra, kua mate. Katahi ia ka moea a Kuramarotini te poaru a Hoturapa. Engari ia ka kauhow atu a Hoturapa ki uta ki te tahi o tona whanunga a Muturangi a ka whakapaoho atu ki te mahi kohuru a Kupe. I rongo a Kupe katahi ka puta te whakaaro ki a ia kia rere tona waka ko Matawhaorua. Ko Ngahue me te waka Tawhirirangi tetehi atu e kau ana ki tona taha Na tetehi tokurua no Muturangi i whai atu i a ia ka roa ka penei te whaiwhai o nga waka i kawea e nga kawai whakatoro o te Wheke o Muturangi. Ma penei ka kite a Kupe i Aotearoa nei. [[Category:Kōrero tuku iho]] [[Category:Moana-a-Toi]] aumyghceqzophakwk1maxp8vy80pfvk Category:Manu 14 3606 168849 141747 2026-08-21T06:10:40Z Nurg 3615 Category:Kararehe 168849 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aves}} [[Category:Kararehe]] keil78ng45zzk1yunc02fgz5rceac1u 168850 168849 2026-08-21T06:13:36Z Nurg 3615 Undid revision [[Special:Diff/168849|168849]] by [[Special:Contributions/Nurg|Nurg]] ([[User talk:Nurg|talk]]) not sure what definition of kararehe is being used 168850 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Aves}} [[Category:Mātauranga koiora]] 6bkhgfmuh9xd3h1901qar4dwx4zh5s7 Hāmoa ki te Uru 0 3645 168888 168487 2026-08-21T07:27:00Z Nurg 3615 DEFAULTSORT:Hamoa Ki Te Uru 168888 wikitext text/x-wiki {{Infobox Whenua |native_name = Hāmoa |conventional_long_name = ''Samoa'' |common_name = Hāmoa |image_flag = Flag of Samoa.svg |image_coat = |image_map = LocationSamoa.png |national_motto = kāhore kau<br /><small>''Samoa mo Samoa''</small> |national_anthem = ''Samoa Tula'i'' |capital = [[Apia]] |largest_city = Apia |official_languages = reo Hāmoa, [[Reo Pākehā|Ingarihi]] |sovereignty_type = Tū motuhake |sovereignty_note = |established_event1 = |established_date1 = 1 Hānuere, 1962 |government_type = |leader_title1 = |leader_name1 = |leader_title2 = |leader_name2 = |leader_title3 = Pirimia |leader_name3 = [[Naomi Mataʻafa]] |area_rank = 174 |area_magnitude = |area = 2,831 |areami² = 1,093 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--> |percent_water = 0.3% |population_estimate = 179,000 |population_estimate_rank = 166th |population_estimate_year = Hakikea 2009 |population_census = 179,186 |population_census_year = 2006 |population_density = 63.2 |population_densitymi² = 163.7 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]--> |population_density_rank = 134 |GDP_PPP = $1.088 piriona nui [[International dollar|USD]]<!--IMF value from GDP article--> |GDP_PPP_rank = |GDP_PPP_year = 2008 |GDP_PPP_per_capita = |GDP_PPP_per_capita_rank = |HDI = |HDI_rank = |HDI_year = |HDI_category = |currency = Tala |currency_code = WST |country_code = |time_zone = |utc_offset = - 11 |time_zone_DST = |DST_note = |utc_offset_DST = |cctld = [[.ws]] |calling_code = 685 |footnotes = }} [[File:Samoa map 800px.png|right|thumb|250px|Hāmoa]] [[File:Samoa districts named.png|right|thumb|250px|Takiwā tōrangapū o Hāmoa]] Ko '''Hāmoa'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/287 287] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-10}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/hamoa|work=Paekupu|title=Hāmoa|accessdate=2026-06-10}}</ref> he whenua i te [[Moana-nui-a-Kiwa]].<ref>{{cite web |url=http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/ |work=Pacific Islands Legal Information Institute |title=Samoa Territorial Constituencies Act 1963 |accessdate=6 January, 2009 |archivedate=2011-06-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605081449/http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/ }}</ref> He Porinīhia nga tangata. Ko te reo Hāmoa (reo Hamoa ''gagana Samoa'') te reo o nga tangata whenua. I te tau 2009, e 179,000 nga tangata e noho i roto o te whenua katoa.<ref name=pop>{{cite web |url=http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion,%20faipule%20district%202006.pdf |work=Samoa Bureau of Statistics |title=Population and Housing Census Report 2006 |date=July 2008 |accessdate=6 January, 2009 |archive-date=2011-07-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721230100/http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion%2C%20faipule%20district%202006.pdf |url-status=dead }}</ref> He tekau nga motu, ko [[Savai'i]] me [[Upolu]] nga motu nui. Ko [[Apia]] te tāone nui, e tu i Upolu, anō, te papa rererangi nui ko ''Fale'olo International Airport.'' I te tau 1962, na tutahi ai Hāmoa mai [[Aotearoa]]. He tino nui nga tangata Hāmoa e noho i nāianei ki waho o ratou motu. I te tau 2001, he 115,000 i roto o [[Aotearoa]], <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://search.stats.govt.nz/nav/ct1/population/0 |accessdate=2010-01-06 |archivedate=2009-08-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090808041338/http://search.stats.govt.nz/nav/ct1/population/0 }}</ref> me he nui hoki ngā Hāmoa ki [[Hononga-o-Amerika]], [[Hawai'i]] me [[Ahitereiria]]. Ko Silisili te maunga teitei rawa o Hāmoa, e tu ki te motu o Savai'i. E 1,858 mita te teitei. == Ngā wā ō mua == Kāore e tino mōhiotia te wā i tae atu ai ngā tāngata Porinīhia ki Hāmoa. Engari, ki nga whakatewhatewha o nga kaipūtaiao Pakeha i Hāmoa, he whakapono ratou, na tatūngia nga tangata i nga motu, mai ano 3,000 tau.<ref name=green>[https://web.archive.org/web/20110510004830/http://www.jps.auckland.ac.nz/document/Volume_98_1989/Volume_98%2C_No._3/New_information_for_the_Ferry_Berth_site%2C_Mulifanua%2C_Western_Samoa%2C_by_H._M._Leach%2C_p_319-330/p1?page=0&action=searchresult&target=]New Information for the Ferry Berth Site, Mulifanua, Western Samoa by Roger C. Green & Helen M. Leach, Journal of the Polynesian Society, Vol. 98, No. 3, 1989. Retrieved 6 Hanuere, 2009</ref> Ko [[Te Rangi Hīroa]] tētahi kaituhi na haere i Hāmoa mo tona mahi me ka tuhituhi e ia te pukapuka ''Samoa Material Culture.''<ref>{{cite web |url=http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-BucSamo-t1-body1-d2-d7-d1.html |work=NZ Electronic Text Centre, Victoria University of Wellington, NZ |title=Samoan Material Culture |first=Te Rangi Hiroa |last= |year=1930 |published=Bernice P. Bishop Museum |series= |accessdate=6 Hanuere, 2009}}</ref> Anō, ko Robert Louis Stevenson tētahi kaituhi na noho i Hāmoa ma tōna whānau ki te kāinga o Vailima. Ko te wā o tana matenga ki Hāmoa ko te tau 1894 me he nehua ia ki te maunga o Vaea ki Upolu. == Ngā motu == He 10 ngā motu o Hāmoa, ngā ahi tipua katoa. E whā ngā motu e tu ai nga kāinga, ko Upolu, Savai'i, [[Manono]] me [[Apolima]]. Kāore e tu ngā kāinga ki motu iti'iti, ko Nu'utele, Nu'ulua, Namua, Fanuatapu, Nu'ulopa me Nu'usafe'e. Ko '''Savai'i''' te motu nui rawa atu i te whenua katoa.<ref>{{cite web |url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2006AGUFM.V34B..02K |work=The Smithsonian/NASA Astrophysics Data System |title=New 40Ar/39Ar Ages for Savai'i Island Reinstate Samoa as a Hotspot Trail with a Linear Age Progression |first=Koppers, A. A.; Russell, J. A.; Staudigel, H. |last=Hart, S.R. |year=2006 |series=American Geophysical Union, Fall Meeting 2006, abstract #V34B-02 |accessdate=6 Hanuere, 2009}}</ref> E ai ki te whakataukī o reira, ko Savai'i 'te wairua o Hāmoa'. 43,103 (2006) ngā tāngata e noho ana i reira. Ehara i te tino nui ngā tāone i Savai'i; he kāinga rīriki noa iho te nuinga. Kei [[Upolu]], he motu anō, ngā tāone nunui. E rua herenga kaipuke i Savai'i, ko [[Salelologa]] te tāone nui o te motu me [[Asau (Hāmoa)|Asau]] tētehi. I Savai'i hoki ngētehi wāhi nō nehe noa atu: koia hoki te puke o Pulemele'i, ngā pehu wai tai o Taga (ko Alofa'aga tētahi ingoa), me te Tapuae o Moso. E rua tekau maero atu a Falealupo i te Rārangi Huringa Wā o te Ao, ā, koia te kāinga hauāuru rawa atu i Hāmoa. Kei roto i ngā pukapuka o Pākehā, i ngā tau tīmata o tērā atu rautau, i ngētehi wā i karangahia rā te motu ko ''Pola''. Ko Matavanu he maunga ahi tipua anō hoki i runga i a Savai'i, i hū i nga tau 1905 - 1911, ā, ka puta mai te rangitoto, ka rere iho i te tihi o te maunga. E tu ngā wāpu ki Mulifanua i Upolu me Salelologa ki Savai'i mo ngā waka tere ki waenganui o Savai'i me Upolu. == Takiwā tōrangapū == He 11 nga takiwā tōrangapū o Hāmoa; he 6 ki Savai'i me 5 ki Upolu me nga motu iti ētahi atu. Nga takiwā tōrangapū e 6 kei te raki o Savai'i ko Fa'asaleleaga, Gaga'emauga, Gaga'ifomauga, Palauli, Satupa'itea me Vaisigano. Nga takiwā tōrangapū e 5 kei te raki o Upolu ko A'ana, Aiga i le Tai, Atua, Tuamasaga me Va'a o Fonoti. Te takiwā o Aiga i le Tai tae ana nga motu o [[Manono]], [[Apolima]] me Nu'ulopa. E rua nga papakainga no Savai'i e tu i Upolu, ko Samalae'ulu me Le'ava'a. Nga papakainga e rua ēnei kua whakamōtī i te hūnga o te ahi tipua, te maunga Matavanu ki Savai'i. == Reo Hāmoa == Ko te reo Hāmoa nō te reo whānau o ngā iwi o Porinīhia, arā he reo ka ahu mai nō te Moana-nui-a-Kiwa, me te aha, e ōrite ana te reo Hāmoa ki te reo o Māori, o Tonga, ā, o ngā moutere Porinīhia anō hoki. Ko te mihinare George Pratt (1817-1894) ka tuhituhi te tikinare mataati o Hāmoa i te tau 1862.<ref name=pratt>{{cite web |url=http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-PraDict-_N65785.html |work=NZ Electronic Text Centre, Victoria University of Wellington, NZ Licence CC-BY-SA 3.0 |title=A Grammar and Dictionary of the Samoan Language, with English and Samoan vocabulary |first=George |last=Pratt |accessdate=7 Hanuere, 2009}}</ref> E 40 tau i noho ai Pratt ki Savai'i. {| class="wikitable" |Tangi iti ! colspan="10" |Ngā kupu ōrite i Porinīhia |- !Phoneme |'''Porinīhia i mua''' |'''Tonga''' |'''Niue''' |'''Hāmoa''' |'''Rapa Nui''' |'''Tahiti''' |[[Reo Māori|Māori (Aotearoa)]] |[[Kuki Airani|Māori (Kuki Airani)]] |[[Hawai'i]] |'''Reo Pākehā (Ingarihi)''' |- !{{IPA|/ŋ/}} |*taŋata |tangata |tangata |tagata |tangata |ta{{okina}}ata |tangata |tangata |kanaka |man |- !{{IPA|/s/}} |*sina |hina |hina |sina |hina |hinahina |hina |{{okina}}ina |hina |grey-haired |- !{{IPA|/h/}} |*kanahe |kanahe |kanahe |{{okina}}anae | |{{okina}}anae |kanae |kanae |{{okina}}anae |mullet |- !{{IPA|/ti/}} |*tiale |siale |tiale |tiale |tiare |tiare |tīare |tiare |kiele |Gardenia |- !{{IPA|/k/}} |*waka |vaka |vaka |va{{okina}}a |vaka |va{{okina}}a |waka |vaka |wa{{okina}}a |canoe |- !{{IPA|/f/}} |*fafine |fafine |fifine |fafine |hahine |vahine |wahine |va{{okina}}ine |wahine |woman |- !{{IPA|/ʔ/}} |*matuqa<ref>Glottal stop is represented as 'q' in reconstructed Proto-Polynesian words.</ref> |matu{{okina}}a |matua |matua |matu{{okina}}a |metua |matua |metua, matua |makua |parent |- !{{IPA|/r/}} |*rua |ua |ua |lua |rua |rua<ref>Archaic: the usual word in today's Tahitian is 'piti'.</ref> |rua |rua |lua |two |- !{{IPA|/l/}} |*tolu |tolu |tolu |tolu |toru |toru |toru |toru |kolu |three |} == Whakaahua == <center> <gallery> File:Urville-Apia-public.jpg|Roto o te wharenui Hāmoa, 1842 File:Lefaga, Return to Paradise beach, south coast Upolu Island, Samoa, 2009.jpg|I te tai o Falealupo File:Lauaki Namulauulu Mamoe.jpg|Lauati Namulu'ulu Mamoe, manukura o te motuhaketanga Mau a Pule File:Child leaning down to take a drink of water at the Mata o le Alelo fresh water pool, Matavai village, Savai'i, Samoa 2009.JPG|Te tamariki i te waipuna Sina & the Eel, Matavai File:Va'a canoe, Matavai village, Savaii, Samoa MS.JPG|''Paopao'' waka ama File:3 Samoan girls-1902.jpg|Nga kōhine, 1902 File:Savaii Village 1, Samoa, Polynesia.JPG|Papakainga File:Samoan_Paramount_chief_Mataafa_Iosefa,_1896.jpg|Mata'afa Iosefo, ariki taungaroa, 1902 File:Samoan bus savaii.jpg|Pahi ki Savai'i File:Samoan taupou girl 1896.jpg|''Taupou'' 1896 File:Fale on Manono Island.jpg|''Faleo'o'', beach fale File:Church 2, Matavai village, Savaii, Samoa.JPG|Whare karakia ki Safune </gallery> </center> == Tohutoro == <references/> {{Maramara}} {{Polynesia}} {{Commonscat|Samoa}} {{DEFAULTSORT:Hamoa Ki Te Uru}} [[Category:Hāmoa]] [[Category:Porinīhia]] aozpqsarvun6dz82af7iixkj82gh0xo Category:Mātauranga huaota 14 3825 168870 141749 2026-08-21T07:03:41Z Nurg 3615 Category:Mātauranga koiora 168870 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Botany}} [[Category:Mātauranga koiora]] qhidxenr8ljj6mdcy3r8rnfuhhoecnn Māori Party 0 3990 168949 13820 2026-08-21T11:07:25Z Nurg 3615 Te Pāti Māori 168949 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Te Pāti Māori]] mshv9zkwmko077fm6ivc9ox6gigqdja Tauranga 0 4023 168954 24642 2026-08-21T11:30:07Z Nurg 3615 copy from [[Tauranga-moana]] & ed 168954 wikitext text/x-wiki [[Image:Taurangamoana.png|thumb|right|200px|Ko Tauranga he tāone kei te tahatai o [[Te Moana-a-Toi]]]] Ko '''Tauranga''' he tāone i [[Te Moana-a-Toi]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 136713 te taupori o Tauranga. Mai i te kautenui o te 2013, e 21924 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref name=kautenui>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> == Āhuarangi == {{climate chart |[[Tauranga]] | 14.3 | 24 | 95 | 14.5 | 24 | 90 | 13.3 | 22.5 | 146 | 10.6 | 19.9 | 107 | 7.7 | 17 | 119 | 6 | 14.8 | 145 | 5 | 14.2 | 131 | 6 | 14.9 | 139 | 7.7 | 16.4 | 125 | 9.3 | 18 | 103 | 11.2 | 20.1 | 100 | 12.9 | 22 | 126 |float=left |clear=none |source=[http://en.climate-data.org/location/1037/] }} {{-}} == Tāngata (te kautenui o te tau 2018)== '''Taupori:''' 136,713 '''Mātāwaka:''' Pākehā/Ūropi 81.7%, Māori 18.2%, Āhia 7.6% '''Whenua whānau:''' Aotearoa 78.1% '''Reo:''' Ingarihi 96.6%, Māori 4.1%, Rotarota o Aotearoa 0.4% '''Hāhi:''' Karaitianatanga 35.5%, kaore 50.8%<ref name=kautenui/> ==Kupu tautoko== {{reflist}} [[Category:Tāone o Te Moana-a-Toi]] {{Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)}} gwonfi3n83xqbnh6dtlo3n8et7owh70 Category:Kāwanatanga 14 4035 168907 21967 2026-08-21T10:06:01Z Nurg 3615 Category:Tōrangapū 168907 wikitext text/x-wiki [[Category:Tikanga]] [[Category:Hapori whānui]] [[Category:Tōrangapū]] dtfejos6pen1hiubwjiado9dquq6tcn 168909 168907 2026-08-21T10:07:44Z Nurg 3615 -Category:Hapori whānui 168909 wikitext text/x-wiki [[Category:Tikanga]] [[Category:Tōrangapū]] aha2rlr2iey5ypmtxnaaclashou8gcp Papua Nūkini 0 4059 168894 168579 2026-08-21T07:36:05Z Nurg 3615 Category:Meranīhia 168894 wikitext text/x-wiki [[File:Flag of Papua New Guinea.svg|border|thumb]] [[File:Papua New Guinea (orthographic projection).svg|thumb|300px]] Ko '''Papua Nūkini'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/287 287] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-9}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/papua-nukini|work=Paekupu|title=`Papua Nūkini|accessdate=2026-06-09}}</ref> he whenua i Te Ao-o-Kiwa, he moutere nui rawa ake hoki, e noho whakararo ana i [[Ahitereiria]]. Ko ētahi o ngā moutere marara, moutere itiiti o Papua Nūkini e nohoia ana e ngā iwi Porinīhia, pērā ki ngā iwi o [[Takuu]]. He [[kina (moni)|kina]] he moni i Papua Nūkini. Ko [[Poi Moahipi]] te tāone matua. {{Maramara}} [[Category:Papua Nūkini| ]] [[Category:Meranīhia]] l7rphux89uln14kror43qf2fps0wrs3 Maori Party 0 4069 168950 15977 2026-08-21T11:07:43Z Nurg 3615 Te Pāti Māori 168950 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Te Pāti Māori]] mshv9zkwmko077fm6ivc9ox6gigqdja Aotearoa Tuatahi 0 4094 168921 168742 2026-08-21T10:23:05Z Nurg 3615 /* Hoto ki waho */ Category:Tōrangapū o Aotearoa 168921 wikitext text/x-wiki {| class="toccolours" style="float: right; margin: 0 0 .5em .5em; width: 25em; font-size: 90%;" cellspacing="5" |- | colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" | |- ! colspan="2" style="text-align: center; font-size: larger;" | '''Aotearoa Tuatahi''' |- | colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" | |- | colspan="2" style="padding: 1em 0; text-align: center;" | [[File:New Zealand First logo.png|150px]] |- | colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" | |- style="vertical-align: top; text-align: left;" | '''Kaihautū''' | Winitana Pita |- style="vertical-align: top; text-align: left;" | '''Whakaūranga''' | 1993 |- style="vertical-align: top; text-align: left;" |'''Tari matua''' | Te Whanga-nui-a-Tara |- | colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" | |- style="vertical-align: top; text-align: left;" |'''Paetukutuku''' | [https://web.archive.org/web/20080914051107/http://www.nzfirst.org.nz/ Aotearoa Tuatahi] |} Ko '''Aotearoa Tuatahi''' he rōpū tōrangapū no [[Aotearoa]]. Ka mōhiotia whānuitia āna mahi whakahē i ngā ture manene, i te [[Tiriti o Waitangi]] hoki. Nā [[Winitana Pita]] te rōpū i whakaū i te 1993, ko ia tonu te kaihautū o nāianei. E ai ki ētahi, ki te kore a Winitana, ka ngaro haere a Aotearoa Tuatahi. == Kaupapa == I te pōtitanga o 2002, e toru ngā kaupapa matua o Aotearoa Tuatahi: # he whakaheke i ngā manene e tae mai ana, mēnā ehara aua manene nō Ūropi # he ārai i te taihara, he whakaroa i ngā whiu # he whakaheke i ngā moni e utua ai mō ngā mahi e pā ana ki te Tiriti o Waitangi. == Tīmatanga == Ka puta a Aotearoa Tuatahi hei rōpū tōrangapū i te 1993, i mua i te pōtitanga o taua tau. Ko Winitana Pita te mema Pāremata mō Tauranga, ā, he minita mō ngā Māori o mua/ I whakarerea a ia te rōpū Nahinara, he tautohetohe nōna ki ngā kaihautū o Nahinara. Ka wikitoria a Winitana i te pōtitanga, ka mau ki tana turu mō Tauranga. I taua pōtitanga tonu, ka wikitoria a [[Tau Henare]] i te turu mō Te Tai-tokerau, te tuarua o ngā turu o Aotearoa Tuatahi. Nō te pōtitanga o 1996, ka whiwhi a Aotearoa i te 13% o ngā pōti, ā, kia 17 ō rātou turu. E rima ngā mema Māori o Aotearoa Tuatahi — Henare (te kaihautū tuarua o te rōpū), rātou ko [[Tukuroirangi Morgan]], ko [[Rana Waitai]], ko [[Tu Wyllie]] ko [[Tuariki John Delamere]] — arā ngā "Tight Five". I te pōtitanga o 2005, ka āhua hinga a Aotearoa Tuatahi. Ka whiwhi rātou i te 5.72% o ngā pōti, kia toru noa iho ngā turu. Ka hinga hoki a Winitana i Tauranga, ka wikitoria a Bob Clarkson o Nahinara kē. Ka haere kē a Winitana ki te Pāremata hei mema o te rārangi. Nō te 2005, ko ēnei ngā mema Pāremata o Aotearoa Tuatahi: # Winitana Pita # Peter Brown # Brian Donnelly # Ron Mark # Doug Woolerton # Barbara Stewart # Pita Paraone Nā Aotearoa Tuatahi rāua ko Reipa i whakatauria tētahi kirimana whakahaere kāwanatanga, me te aha, ka tū a Winitana hei Minita mō te Manatū Aorere. == Ngā tari i mau ai == * Kaihautū i te Pāremata: ** Winitana Pita, 1993– * Kaihautū tuarua i te Pāremata: ** Tau Henare, 1993–1998 ** Peter Brown, 1998–2009 ** Tracey Martin, 2011–2015 ** Ron Mark, 2015–2018 ** Fletcher Tabuteau, 2018– * Kaihautū rōpū: ** Doug Woolerton, 1993–2005 ** Dail Jones, 2005– == Hoto ki waho == * [https://web.archive.org/web/20080914051107/http://www.nzfirst.org.nz/ Aotearoa Tuatahi] (reo Pākehā) [[Category:Rōpū tōrangapū]] [[Category:Tōrangapū o Aotearoa]] [[Category:Tuhipānui pai]] ax3igilh53nsf5hv4qogthom5rdw5qe Category:Tōrangapū 14 4100 168908 16381 2026-08-21T10:06:59Z Nurg 3615 Category:Hapori whānui 168908 wikitext text/x-wiki [[Category:Hapori whānui]] 2y123hh0ygr436sryxtmn5guft9g4ac Category:Meranīhia 14 4101 168882 142767 2026-08-21T07:20:24Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Category:Melanesia]] to [[Category:Meranīhia]]: Misspelled title 142767 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Melanesia}} [[Category:Ao-o-Kiwa]] hknap0nld43rwvlf2sa2g97y6hqk1b5 Category:Papua Nūkini 14 4206 168884 142695 2026-08-21T07:20:53Z Nurg 3615 Meranīhia 168884 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Papua New Guinea}} [[Category:Meranīhia]] fqqiw0gweqs9rstt2t5hi12vsxn8nib Category:Reo Māori 14 4215 168898 168685 2026-08-21T09:42:40Z Nurg 3615 +Category:Māori 168898 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Maori language}} [[Category:Māori]] [[Category:Reo|*]] [[Category:Reo Porinīhia]] [[Category:Aotearoa]] eu60k1a391jxr4ae642lnd5m8wfzlrx Category:Mauwha 14 4261 168774 24564 2026-08-20T22:52:31Z Nurg 3615 typo 168774 wikitext text/x-wiki Ko ngā '''mauwha''' ngā otaota rite ki te rākau ririki ururua te tupu. [[Category:Mātauranga huaota]] neg3pzwu8vicq4frv9qytosj332dns8 Category:Kōrero tuku iho 14 4267 168800 141895 2026-08-21T02:16:28Z Nurg 3615 +Category:Ao Māori 168800 wikitext text/x-wiki [[Category:Ao Māori]] [[Category:Toi]] 5br7lcx13pagepus68tw03ljin5ybvu Category:Rākau 14 4325 168775 17678 2026-08-20T23:05:15Z Nurg 3615 DEFAULTSORT:Rakau 168775 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Rakau}} [[Category:Mātauranga huaota]] 0zchqmes0bup15y5kjz3zu2gv8wbpz1 Template:Tāone nui me takiwā o Aotearoa 10 4602 168786 161631 2026-08-21T00:32:46Z Nurg 3615 Heretaunga (takiwā) 168786 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Tāone nui me takiwā o Aotearoa |title = Ngā [[Tāone nui o Aotearoa|tāone nui]] me [[Takiwā o Aotearoa|takiwā]] o [[Aotearoa]] |state = {{{state|autocollapse}}} |listclass = hlist |group1 = [[Rārangi ngā tāone nui o Aoteaora|Tāone nui]] |list1 = {{navbox|subgroup |group1 = [[Te Ika-a-Māui]] |list1 = * ''[[Tāmaki-Makaurau]]'' * [[Kirikiriroa]] * [[Tauranga]] * [[Ahuriri]] * [[Te Papa-i-Oea]] * [[Porirua]] * [[Te Awa Kairangi ki Uta]] * [[Awakairangi|Te Awa Kairangi ki Ta]] * [[Te Whanga-nui-a-Tara]] |evenodd = swap |group2 = [[Te Waipounamu]] |list2 = * ''[[Whakatū]]'' * [[Ōtautahi]] * [[Ōtepoti]] * [[Waihōpai]] }} |group2 = [[Takiwā o Aoteaora|Takiwā]] |list2 = {{navbox|subgroup |group1 = [[Te Ika-a-Māui]] |list1 = * [[Far North District|Far North]] * [[Whangārei (takiwā)|Whangārei]] * [[Kaipara District|Kaipara]] * [[Thames-Coromandel District|Thames-Coromandel]] * [[Hauraki District|Hauraki]] * [[Waikato District|Waikato]] * [[Matamata-Piako District|Matamata-Piako]] * [[Waipa District|Waipa]] * [[South Waikato District|South Waikato]] * [[Ōtorohanga District|Ōtorohanga]] * [[Rotorua Lakes District|Rotorua Lakes]] * [[Waitomo District|Waitomo]] * [[Taupō District|Taupō]] * [[Western Bay of Plenty District|Western Bay of Plenty]] * [[Whakatāne District|Whakatāne]] * [[Kawerau District|Kawerau]] * [[Ōpōtiki District|Ōpōtiki]] * ''[[Gisborne District|Gisborne]]'' * [[Wairoa District|Wairoa]] * [[Heretaunga (takiwā)|Heretaunga]] * [[Central Hawke's Bay District|Central Hawke's Bay]] * [[New Plymouth District|New Plymouth]] * [[Stratford District, New Zealand|Stratford]] * [[South Taranaki District|South Taranaki]] * [[Ruapehu District|Ruapehu]] * [[Whanganui District|Whanganui]] * [[Rangitikei District|Rangitīkei]] * [[Manawatū District|Manawatū]] * [[Tararua District|Tararua]] * [[Horowhenua District|Horowhenua]] * [[Kapiti Coast District|Kapiti Coast]] * [[Masterton District|Masterton]] * [[Carterton District|Carterton]] * [[South Wairarapa District|South Wairarapa]] |group2 = [[Te Waipounamu]] |list2 = * ''[[Tasman District|Tasman]]'' * ''[[Marlborough District|Marlborough]]'' * [[Buller District|Buller]] * [[Grey District|Grey]] * [[Westland District|Westland]] * [[Kaikōura District|Kaikōura]] * [[Hurunui District|Hurunui]] * [[Waimakariri District|Waimakariri]] * [[Selwyn District|Selwyn]] * [[Ashburton District|Ashburton]] * [[Timaru District|Timaru]] * [[Mackenzie District|Mackenzie]] * [[Waimate District|Waimate]] * [[Waitaki District|Waitaki]] * [[Queenstown-Lakes District|Queenstown-Lakes]] * [[Central Otago District|Central Otago]] * [[Clutha District|Clutha]] * [[Gore District, New Zealand|Gore]] * [[Southland District|Southland]] }} |group3 = Waho atu |list3 = ''[[Wharekauri]]'' }}<noinclude> [[Category:Tauira whakaterenga|{{PAGENAME}}]] </noinclude> lw4h1z2kwug8rhd8rnrohm9ydjkpz27 168926 168786 2026-08-21T10:34:22Z Nurg 3615 hono 168926 wikitext text/x-wiki {{Navbox |name = Tāone nui me takiwā o Aotearoa |title = Ngā [[Tāone nui o Aotearoa|tāone nui]] me [[Takiwā o Aotearoa|takiwā]] o [[Aotearoa]] |state = {{{state|autocollapse}}} |listclass = hlist |group1 = [[Rārangi ngā tāone nui o Aoteaora|Tāone nui]] |list1 = {{navbox|subgroup |group1 = [[Te Ika-a-Māui]] |list1 = * ''[[Tāmaki-Makaurau]]'' * [[Kirikiriroa]] * [[Tauranga]] * [[Ahuriri]] * [[Te Papa-i-Oea]] * [[Porirua]] * [[Te Awa Kairangi ki Uta]] * [[Awakairangi|Te Awa Kairangi ki Ta]] * [[Te Whanga-nui-a-Tara]] |evenodd = swap |group2 = [[Te Waipounamu]] |list2 = * ''[[Whakatū]]'' * [[Ōtautahi]] * [[Ōtepoti]] * [[Waihōpai]] }} |group2 = [[Takiwā o Aoteaora|Takiwā]] |list2 = {{navbox|subgroup |group1 = [[Te Ika-a-Māui]] |list1 = * [[Far North District|Far North]] * [[Whangārei (takiwā)|Whangārei]] * [[Kaipara District|Kaipara]] * [[Thames-Coromandel District|Thames-Coromandel]] * [[Hauraki]] * [[Waikato District|Waikato]] * [[Matamata-Piako District|Matamata-Piako]] * [[Waipa District|Waipa]] * [[South Waikato District|South Waikato]] * [[Ōtorohanga District|Ōtorohanga]] * [[Rotorua Lakes District|Rotorua Lakes]] * [[Waitomo District|Waitomo]] * [[Taupō District|Taupō]] * [[Western Bay of Plenty District|Western Bay of Plenty]] * [[Whakatāne District|Whakatāne]] * [[Kawerau District|Kawerau]] * [[Ōpōtiki District|Ōpōtiki]] * ''[[Gisborne District|Gisborne]]'' * [[Wairoa District|Wairoa]] * [[Heretaunga (takiwā)|Heretaunga]] * [[Central Hawke's Bay District|Central Hawke's Bay]] * [[New Plymouth District|New Plymouth]] * [[Stratford District, New Zealand|Stratford]] * [[South Taranaki District|South Taranaki]] * [[Ruapehu District|Ruapehu]] * [[Whanganui District|Whanganui]] * [[Rangitikei District|Rangitīkei]] * [[Manawatū District|Manawatū]] * [[Tararua District|Tararua]] * [[Horowhenua District|Horowhenua]] * [[Kapiti Coast District|Kapiti Coast]] * [[Masterton District|Masterton]] * [[Carterton District|Carterton]] * [[South Wairarapa District|South Wairarapa]] |group2 = [[Te Waipounamu]] |list2 = * ''[[Tasman District|Tasman]]'' * ''[[Marlborough District|Marlborough]]'' * [[Buller District|Buller]] * [[Grey District|Grey]] * [[Westland District|Westland]] * [[Kaikōura District|Kaikōura]] * [[Hurunui District|Hurunui]] * [[Waimakariri District|Waimakariri]] * [[Selwyn District|Selwyn]] * [[Ashburton District|Ashburton]] * [[Timaru District|Timaru]] * [[Mackenzie District|Mackenzie]] * [[Waimate District|Waimate]] * [[Waitaki District|Waitaki]] * [[Queenstown-Lakes District|Queenstown-Lakes]] * [[Central Otago District|Central Otago]] * [[Clutha District|Clutha]] * [[Gore District, New Zealand|Gore]] * [[Southland District|Southland]] }} |group3 = Waho atu |list3 = ''[[Wharekauri]]'' }}<noinclude> [[Category:Tauira whakaterenga|{{PAGENAME}}]] </noinclude> 9oum17z9vlaobrkootfeyz3curdyn36 Tāmaki-makau-rau (takiwā) 0 4603 168855 168658 2026-08-21T06:29:22Z Nurg 3615 fmt 168855 wikitext text/x-wiki [[File:MiTamakiMakauRau.png|right|thumb|300px|Takiwā o Tāmaki-makau-rau]] Ko te '''takiwā o Tāmaki-makau-rau''' kei [[Te Ika-a-Māui]], i [[Aotearoa]]. Kei waenganui te tāone o [[Tāmaki-makau-rau]] i te takiwā. Koia te tāone nui o Aotearoa. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 1,571,718 te taupori o Tāmaki-makau-rau. Mai i te kautenui o te 2013, e 156,168 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> ==Kupu tautoko== {{reflist}} == Hoto ki waho == {{Commonscat-inline|Auckland Region}} {{Takiwā o Aotearoa}} {{Maramara}} {{DEFAULTSORT:Tamaki-makau-rau takiwa}} [[Category:Tāmaki-makau-rau]] [[Category:Rohe o Aotearoa]] d2zarwb3pbibgn2jny9jreumlxob3zq Tauranga-moana 0 4608 168953 159580 2026-08-21T11:13:34Z Nurg 3615 -[[Category:Aotearoa]] 168953 wikitext text/x-wiki [[Image:Taurangamoana.png|thumb|right|200px|Ko Tauranga-moana he tāone kei te tahatai o [[Te Moana-a-Toi]]]]Ko '''Tauranga-moana''' (Tauranga) he tāone i [[Te Moana-a-Toi]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 136713 te taupori o Tauranga-moana. Mai i te kautenui o te 2013, e 21924 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref name=kautenui>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> == Āhuarangi == {{climate chart |[[Tauranga-moana]] | 14.3 | 24 | 95 | 14.5 | 24 | 90 | 13.3 | 22.5 | 146 | 10.6 | 19.9 | 107 | 7.7 | 17 | 119 | 6 | 14.8 | 145 | 5 | 14.2 | 131 | 6 | 14.9 | 139 | 7.7 | 16.4 | 125 | 9.3 | 18 | 103 | 11.2 | 20.1 | 100 | 12.9 | 22 | 126 |float=left |clear=none |source=[http://en.climate-data.org/location/1037/] }} {{-}} == Tāngata (te kautenui o te tau 2018)== '''Taupori:''' 136,713 '''Mātāwaka:''' Pākehā/Ūropi 81.7%, Māori 18.2%, Āhia 7.6% '''Whenua whānau:''' Aotearoa 78.1% '''Reo:''' Ingarihi 96.6%, Māori 4.1%, Rotarota o Aotearoa 0.4% '''Hāhi:''' Karaitianatanga 35.5%, kaore 50.8%<ref name=kautenui/> ==Kupu tautoko== {{reflist}} [[Category:Tāone o Te Moana-a-Toi]] {{Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)}} rv6tp4fqz1l67pdwsk6t7rw9psibaaf 168955 168953 2026-08-21T11:34:33Z Nurg 3615 he whanga 168955 wikitext text/x-wiki [[Image:Taurangamoana.png|thumb|right|200px|Ko Tauranga-moana he whanga i [[Te Moana-a-Toi]]]] Ko '''Tauranga-moana''' he whanga i [[Te Moana-a-Toi]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. ==Kupu tautoko== {{reflist}} [[Category:Moana]] [[Category:Te Moana-a-Toi]] {{Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)}} 7gbyqfj6vegn12etzfj1i4rxle028j6 Māwhera 0 4619 168933 159558 2026-08-21T10:43:13Z Nurg 3615 cats 168933 wikitext text/x-wiki [[Image:MawheraGMTH.png|right|thumb|300px|Ko Māwhera]] Ko '''Māwhera''' te taone nui o [[Te Tai-poutini]], [[Aotearoa]]. [[Category:Tāone o Te Tai-poutini]] {{Maramara}} fjxy5h1g2dj4merfqkjn0v0bocfmzui Hauraki 0 4635 168927 159574 2026-08-21T10:34:56Z Nurg 3615 ed 168927 wikitext text/x-wiki [[Image:MiHauraki.png|thumb|300px|right|Ko Hauraki]]Ko '''Hauraki''' he takiwā ki [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. {{Takiwā o Aotearoa}} {{Maramara}} [[Category:Hauraki]] mxltuc3b7oexorkngi6fk2it8q497zq Wharekauri 0 4656 168952 164333 2026-08-21T11:12:42Z Nurg 3615 Category:Moutere o Aotearoa 168952 wikitext text/x-wiki [[Image:Chatham Islands from space ISS005-E-15265.jpg|thumb|300px|Ko Wharekauri, ko Rangiauria]] Ko '''Wharekauri''' he rōpū moutere, he takiwā motuhake o [[Aotearoa]]. Ko ngā [[Moriori]] te iwi taketake o reira. E rua ngā moutere nunui: ko 'Wharekauri', ko 'Rangiauria'. Ko 'Rēkohu' te ingoa [[Reo Moriori|Mōriori]] mō Wharekauri, ko 'Chatham' te ingoa [[Reo Pākehā|Pākehā]]; ko 'Pitt' te ingoa o Rangiauria i te reo Pākehā. He wāhi taima anō tō Wharekauri, e 45 meneti i mua o te tuawhenua o Aotearoa. {{Takiwā o Aotearoa}} [[Category:Wharekauri]] [[Category:Moutere o Aotearoa]] {{Maramara}} 8w1932gi6cdjfgwxf1eobvi8ahg5xyu Category:Kotahitanga 14 4665 168912 22041 2026-08-21T10:11:39Z Nurg 3615 Category:Tōrangapū o Aotearoa 168912 wikitext text/x-wiki [[Category:Tōrangapū o Aotearoa]] [[Category:Tikanga Māori]] 74x89ixpm6k68cp6l3oj1nofded98dl Kotahitanga 0 4683 168910 155663 2026-08-21T10:08:51Z Nurg 3615 cat sort 168910 wikitext text/x-wiki [[Image:Papawai1897.jpg|thumb|right|400px|Ko te whakatuwheratanga o te Whare Pāremata o te Kotahitanga, Pāpāwai, 1897. Tērā ko Te Hētana kei te taha mauī]]Ko te '''Kotahitanga''' he rōpū whakatū [[Pāremata Māori|pāremata Māori]] motuhake o te rautau 19 me ngā tau whakatuwhera o te rautau 20. Ko ngā tino kaupapa o taua rōpū kia whakakāhoretia te [[Kōti Whenua Māori]] me ngā ture whenua Māori katoa; kia whakatūria ngā komiti Māori ki te whakatau i ngā tautohetohe i raro i ngā tikanga Māori. I runga i te pōkaikaha o te iwi i te kore e tika o ngā mahi e pā ana ki te whenua, ka karanga hui ngā iwi o te motu i ngā tōpito maha o te whenua. I kīia ēnei hui he pāremata. I muri i ētahi hui i Waitangi me Ōrākei, ka hui tētahi rūnanga nui, pāremata rānei i kīia ai he Kotahitanga, i Waipawa, i [[Heretaunga]]. I te tau 1892 ka tū te Pāremata Maōri tuatahi, e kīa ana ko Te Kotahitanga o Te Tiriti o Waitangi. Kātahi anō he hui pērā ka karangatia kia pērā rawa te tokomaha o te tangata. Ka nukunuku haere tēnei Kotahitanga ki ētahi takiwā, i muri ka tūmau te noho ki [[Pāpāwai]], i Heretaunga. Ka kīa te pāremata o te Kīngitanga ko te Kauhanganui. Ko te whai o ēnei wāhanga e rua, he whakakotahi i te iwi Māori, engari kīhai i tutuki. Nā ngā Mema Pāremata Māori pēnei i a [[Wī Pere]] rāua ko [[Hōne Heke Ngāpua]] i whakatakoto ture, ka whakaurua ai ki te Whare Pāremata i Pōneke. Ko te whai o aua pire kia whakamanatia te Kotahitanga. Tekau tau te Kotahitanga e hui ana i ia tau. Katoa āna whakapaunga kaha kia whakamanatia tana tū e te Whare Pāremata whaimana o Aotearoa, ka parea ki rahaki e ngā kaitōrangapū tauiwi. He tokomaha anō rātou i puta atu i te taiwhanga taukumekume i te wā i ara ake ai te take nei, tē noho tonu ki te whiriwhiri, ki te whakarangatira i te kaupapa. Kāore i tutuki ō rāua hiahia, engari nā runga i ngā whakakīkī a te Kotahitanga, i te tau 1900 ka katia e [[Te Hētana]] ngā hokonga whenua Māori kua roa kē e haere ana. Nā te tū o ngā [[Kaunihera Māori]] me ngā [[Poari Whenua Māori]], ka taea e te Māori te kati i ētahi hokonga whenua me te whakataki i te hauora o te hapori. Hāunga, nō te tau 1905, i runga i ngā akiaki a ngā tāngata whai, ka huripokina ngā kaupapa here a Te Hētana e pā ana ki te Māori me tāna noho, me te aha, ka nui atu te whenua ka ngaro. I oti i ngā kaunihera ētahi take nunui te whakatika, ko te hauora tērā, ko te hoko waipiro tērā, me te whakapōturi i te hoko whenua. Engari mai i 1905, ka ngoikore haere anō ngā kaunihera i te mahi a te kāwanatanga hou nei, i eke ai hei kāwanatanga i te tau 1911. Ka tīmataria e taua Kāwanatanga tētahi kaupapa hoko whenua nui. I muri i te hurihanga o te rautau ka hohoro tonu te ngoikore haere o te Kotahitanga. ==Tohutoro== *Cox, Lindsay, ''Kotahitanga: The Search for Māori Political Unity''. Oxford University Press, Auckland, 1993. * Ngā Tāngata Taumata Rau URL:[https://web.archive.org/web/20070314152511/http://www.dnzb.govt.nz/DNZB/Maori_default.asp NZDB] [[Category:Kotahitanga| ]] [[Category:Kaitōrangapū]] [[Category:Tikanga Māori]] i7dzyv6xn88cpqsmw1hxai2wh42snsb Pāremata Māori 0 4716 168911 167414 2026-08-21T10:10:27Z Nurg 3615 -Category:Kaitōrangap 168911 wikitext text/x-wiki [[Image:PapawaiHouse1897.jpg|thumb|right|400px|Ko te Whare Pāremata o te Kotahitanga, Pāpāwai, 1897]]Ko te '''Pāremata Māori''' tērā i whakatūria ai e te [[Kotahitanga]], he rōpū whakatū pāremata Māori motuhake o te rautau 19 me ngā tau whakatuwhera o te rautau 20. Ko ngā tino kaupapa o taua rōpū kia whakakāhoretia te [[Kōti Whenua Māori]] me ngā ture whenua Māori katoa; kia whakatūria ngā komiti Māori ki te whakatau i ngā tautohetohe i raro i ngā tikanga Māori. I runga i te pōkaikaha o te iwi i te kore e tika o ngā mahi e pā ana ki te whenua, ka karanga hui ngā iwi o te motu i ngā tōpito maha o te whenua. I kīia ēnei hui he pāremata. I muri i ētahi hui i Waitangi me Ōrākei, ka hui tētahi rūnanga nui, pāremata rānei i kīia ai he Kotahitanga, i Waipawa, i [[Heretaunga]]. I te tau 1892 ka tū te Pāremata Maōri tuatahi, e kīa ana ko Te Kotahitanga o Te Tiriti o Waitangi. Kātahi anō he hui pērā ka karangatia kia pērā rawa te tokomaha o te tangata. Ka nukunuku haere tēnei Kotahitanga ki ētahi takiwā, i muri ka tūmau te noho ki [[Pāpāwai]], i Heretaunga. Ka kīa te pāremata o te Kīngitanga ko te Kauhanganui. Ko te whai o ēnei wāhanga e rua, he whakakotahi i te iwi Māori, engari kīhai i tutuki. Nā ngā Mema Pāremata Māori pēnei i a [[Wī Pere]] rāua ko [[Hōne Heke Ngāpua]] i whakatakoto ture, ka whakaurua ai ki te Whare Pāremata i Pōneke. Ko te whai o aua [[pire]] kia whakamanatia te Kotahitanga. Tekau tau ka tū ngā huihuinga o te Kotahitanga i ia tau. Katoa āna whakapaunga kaha kia whakamanatia tana tū e te Whare Pāremata whaimana o [[Aotearoa]], ka parea ki rahaki e ngā kaitōrangapū tauiwi. He tokomaha anō rātou i puta atu i te taiwhanga taukumekume i te wā i ara ake ai te take nei, tē noho tonu ki te whiriwhiri, ki te whakarangatira i te kaupapa. I tino kaha te kaupapa o Te Kotahitanga ki te rohe o Te [[Wairarapa]] ka mutu ka tū anō ngā hui ki te marae o Waipatu ki Heretaunga i te tau 1892 me te tau 1893. Kāore i tutuki ō rāua hiahia, engari nā runga i ngā whakakīkī a te Kotahitanga, i te tau 1900 ka katia e [[Te Hētana]] ngā hokonga whenua Māori kua roa kē e haere ana. Nā te tū o ngā [[Kaunihera Māori]] me ngā [[Poari Whenua Māori]], ka taea e te Māori te kati i ētahi hokonga whenua me te whakataki i te hauora o te hapori. Hāunga, nō te tau 1905, i runga i ngā akiaki a ngā tāngata whai, ka huripokina ngā kaupapa here a Te Hētana e pā ana ki te Māori me tāna noho, me te aha, ka nui atu te whenua ka ngaro. I oti i ngā kaunihera ētahi take nunui te whakatika, ko te hauora tērā, ko te hoko waipiro tērā, me te whakapōturi i te hoko whenua. Engari mai i 1905, ka ngoikore haere anō ngā kaunihera i te mahi a te kāwanatanga hou nei, i eke ai hei kāwanatanga i te tau 1911. Ka tīmataria e taua Kāwanatanga tētahi kaupapa hoko whenua nui. I muri i te hurihanga o te rautau ka hohoro tonu te ngoikore haere o te Kotahitanga. ==Tohutoro== *Cox, Lindsay, ''Kotahitanga: The Search for Māori Political Unity''. Oxford University Press, Auckland, 1993. * Ngā Tāngata Taumata Rau URL:[https://web.archive.org/web/20070314152511/http://www.dnzb.govt.nz/DNZB/Maori_default.asp NZDB] [[Category:Kotahitanga]] [[Category:Tikanga Māori]] j370n0b2trugqmgobkncgldloaqhtfo Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua 0 4717 168777 157123 2026-08-20T23:20:37Z Nurg 3615 +Category:Tuhipānui pai 168777 wikitext text/x-wiki [[Image:Repudiationparty1876.jpg|thumb|right|400px|Ko te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i Ahuriri, 1876. Ko J. R. Russell tērā e noho ana ki waenganui]]Ko te '''Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua''' i whakatūria ai i te tekau atu i 1870 ki roto o [[Tūranga-nui-a-Kiwa]]. I taua wā, ka nui haere ngā whakahē ki ngā mahi hoko whenua; ko te kaupapa o taua rōpū he whakahē, he ātete i ngā hokonga whenua katoa, he kimi utu mō ngā hoko hē i te whenua. Ko te ingoa [[reo Pākehā]] ko te 'Repudiation Movement'. Nō te tau 1873 i whakaaetia ai te [[Kōti Whenua Māori]] ki te wāwāhi i te whenua Māori. Ka mutu i reira te whakaingoa i te tekau tāngata i te taitara me te kape i te nuinga o te iwi ki waho. Mai i taua wā, me uru katoa atu ngā tāngata whai pānga ki te taitara. Ko tētahi hiahia pea o ngā kaihanga i tēnei ture, mā reira e whakapūmautia ai te pupuru a te iwi katoa i te taitara, heoi anō te mate, nā te ture nei i wāwāhi ngā taitara. Kāore he poraka nui i hoatu ki te tāngata Māori takitahi, e taea ai te whāngai i ō rātou whānau pēnei i ngā kaiahuwhenua Pākehā. I hoatu kē he hea ki a rātou i ētahi poraka, ā, i wehea aua poraka, nāwai ā, ka wehea anō kia kongakonga tonu, arā, kia takoto he wāhanga kore rawa nei e puta he hua ā-moni. He nui te moni i pau hei utu mō ngā rōia me ngā kairūri. Nā konei, nā ngā raruraru hoki o te whakatū whare me te whāngai i te whānau, i kawea te Māori kia hoko i ō rātou whenua. Ko te whakaaro kei muri i ēnei whakarerekētanga he whakapōturi i te hoko whenua o te Māori. Heoi anō, i tahuri ngā kaihoko ki te whai i ētahi tikanga mūrere. Tētahi ko te utu moni taupū ki ētahi tāngata takitahi maha o roto i tētahi poraka, mō te hia tau i ētahi wā. I muri kua tū ki mua i te Kōti ki te taunaha i te ōrautanga o te poraka e hāngai ana ki ngā hea kua hokona e rātou. Ka tino raru te iwi Māori i konei. Ko tēnei wehenga kia takoto maramara kau tētahi mate nui o ngā whenua Māori, tae noa mai ki nāianei. Nā konei i uaua ai te tiki pūtea whakapakari, i uaua ai hoki te whakamahi whenua Māori kia puta ai he hua. I tupu te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i runga i te aranga ake o ngā whakahaere ā-rūnanga, ā-iwi hoki. I te tōmuatanga o te tekau tau atu i 1870, ka tautoko a [[Henry Robert Russell]] i a [[Hēnare Matua]], he kaiārahi o te rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i Te Matau a Māui, ko tā rātou, he whai kia hurihia ngā hokonga whenua i whakapaetia he whānako. Hei āwhina i ōna hoa Māori, ka whakatūria, ka utua e ia tētahi “tari whakahētanga” i Ahuriri. Nāna hoki a [[Te Wananga]], te nūpepa reo Māori o te rōpū, i āwhina ā-pūtea. Kāore i rata ngā Pākehā ki ana mahi. Kaha te pau o ngā moni a Russell ki ēnei kaupapa. ==Tohutoro== * Ngā Tāngata Taumata Rau URL:[https://web.archive.org/web/20070314152511/http://www.dnzb.govt.nz/DNZB/Maori_default.asp NZDB] [[Category:Kaitōrangapū]] [[Category:Tikanga Māori]] [[Category:Tuhipānui pai]] i45huhbezjpc5xw6n0dmt5rfw8smd02 168778 168777 2026-08-20T23:22:46Z Nurg 3615 hono 168778 wikitext text/x-wiki [[Image:Repudiationparty1876.jpg|thumb|right|400px|Ko te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i [[Ahuriri]], 1876. Ko J. R. Russell tērā e noho ana ki waenganui]]Ko te '''Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua''' i whakatūria ai i te tekau atu i 1870 ki roto o [[Tūranga-nui-a-Kiwa]]. I taua wā, ka nui haere ngā whakahē ki ngā mahi hoko whenua; ko te kaupapa o taua rōpū he whakahē, he ātete i ngā hokonga whenua katoa, he kimi utu mō ngā hoko hē i te whenua. Ko te ingoa [[reo Pākehā]] ko te 'Repudiation Movement'. Nō te tau 1873 i whakaaetia ai te [[Kōti Whenua Māori]] ki te wāwāhi i te whenua Māori. Ka mutu i reira te whakaingoa i te tekau tāngata i te taitara me te kape i te nuinga o te iwi ki waho. Mai i taua wā, me uru katoa atu ngā tāngata whai pānga ki te taitara. Ko tētahi hiahia pea o ngā kaihanga i tēnei ture, mā reira e whakapūmautia ai te pupuru a te iwi katoa i te taitara, heoi anō te mate, nā te ture nei i wāwāhi ngā taitara. Kāore he poraka nui i hoatu ki te tāngata Māori takitahi, e taea ai te whāngai i ō rātou whānau pēnei i ngā kaiahuwhenua Pākehā. I hoatu kē he hea ki a rātou i ētahi poraka, ā, i wehea aua poraka, nāwai ā, ka wehea anō kia kongakonga tonu, arā, kia takoto he wāhanga kore rawa nei e puta he hua ā-moni. He nui te moni i pau hei utu mō ngā rōia me ngā kairūri. Nā konei, nā ngā raruraru hoki o te whakatū whare me te whāngai i te whānau, i kawea te Māori kia hoko i ō rātou whenua. Ko te whakaaro kei muri i ēnei whakarerekētanga he whakapōturi i te hoko whenua o te Māori. Heoi anō, i tahuri ngā kaihoko ki te whai i ētahi tikanga mūrere. Tētahi ko te utu moni taupū ki ētahi tāngata takitahi maha o roto i tētahi poraka, mō te hia tau i ētahi wā. I muri kua tū ki mua i te Kōti ki te taunaha i te ōrautanga o te poraka e hāngai ana ki ngā hea kua hokona e rātou. Ka tino raru te iwi Māori i konei. Ko tēnei wehenga kia takoto maramara kau tētahi mate nui o ngā whenua Māori, tae noa mai ki nāianei. Nā konei i uaua ai te tiki pūtea whakapakari, i uaua ai hoki te whakamahi whenua Māori kia puta ai he hua. I tupu te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i runga i te aranga ake o ngā whakahaere ā-rūnanga, ā-iwi hoki. I te tōmuatanga o te tekau tau atu i 1870, ka tautoko a [[Henry Robert Russell]] i a [[Hēnare Matua]], he kaiārahi o te rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i Te Matau a Māui, ko tā rātou, he whai kia hurihia ngā hokonga whenua i whakapaetia he whānako. Hei āwhina i ōna hoa Māori, ka whakatūria, ka utua e ia tētahi “tari whakahētanga” i Ahuriri. Nāna hoki a [[Te Wananga]], te nūpepa reo Māori o te rōpū, i āwhina ā-pūtea. Kāore i rata ngā Pākehā ki ana mahi. Kaha te pau o ngā moni a Russell ki ēnei kaupapa. ==Tohutoro== * Ngā Tāngata Taumata Rau URL:[https://web.archive.org/web/20070314152511/http://www.dnzb.govt.nz/DNZB/Maori_default.asp NZDB] [[Category:Kaitōrangapū]] [[Category:Tikanga Māori]] [[Category:Tuhipānui pai]] 7hsu44catvqgxitstzfmivxig0icueg Category:Manu o Aotearoa 14 4723 168876 142899 2026-08-21T07:12:29Z Nurg 3615 Category:Koiora o Aotearoa 168876 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Birds of New Zealand}} [[Category:Manu]] [[Category:Koiora o Aotearoa]] dgtu36xe7cpqybhu600i3ndn652aikj Category:Rākau o Aotearoa 14 5021 168879 168613 2026-08-21T07:13:41Z Nurg 3615 Category:Koiora o Aotearoa 168879 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Rakau o Aotearoa}} [[Category:Rākau]] [[Category:Koiora o Aotearoa]] [[Category:Mātauranga huaota]] 116jux6yzpa7022s6rqt6s4234z0zts Talk:Te Pāti Māori 1 5162 168945 25380 2026-08-21T10:56:20Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Talk:Tōrangapū Māori]] to [[Talk:Te Pāti Māori]]: update 25380 wikitext text/x-wiki ==Tūmanako== Nō te mea kua tohua tēnei o ngā tuhipānui hei maramara, kua huri ōku whakaaro ki te kōrero mō Rātā me tana rākau. Ko te tūmanako kia waiho te maramara nei mā ngā tāngata matatau ki te [[reo Māori]], ki tērā o ngā taonga o [[Aotearoa]] nei, e whakapai i runga i ngā [[Wikipedia:Tikanga Wikipedia|tikanga whakapai]], kia tupu ake hei rākau whakaruruhau mō te [[Tūī]], mō te [[Kākā]]. Tēnā, whakaputaina ō whakaaro ki [[Wikipedia:Kōrero]]. Nō reira, tēnā tātou katoa [[User:Kahuroa|Kahuroa]] 18:23, 13 Poutū-te-rangi 2007 (UTC) sx0g1nxijkzoufilp2lx36kvbqv884n Talk:Heretaunga (takiwā) 1 5317 168784 49286 2026-08-21T00:29:06Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Talk:Heretaunga, takiwā]] to [[Talk:Heretaunga (takiwā)]]: format disambiguator 49286 wikitext text/x-wiki ==Tūmanako== Nō te mea kua tohua tēnei o ngā tuhipānui hei maramara, kua huri ōku whakaaro ki te kōrero mō Rātā me tana rākau. Ko te tūmanako kia waiho te maramara nei mā ngā tāngata matatau ki te [[reo Māori]], ki tērā o ngā taonga o [[Aotearoa]] nei, e whakapai i runga i ngā [[Wikipedia:Tikanga Wikipedia|tikanga whakapai]], kia tupu ake hei rākau whakaruruhau mō te [[Tūī]], mō te [[Kākā]]. Tēnā, whakaputaina ō whakaaro ki [[Wikipedia:Kōrero]]. Nō reira, tēnā tātou katoa [[User:Kahuroa|Kahuroa]] 21:24, 13 Poutū-te-rangi 2007 (UTC) mpczxj66vfgf95wqmi9pvtq2ybfpzhh Category:Kāwana o Aotearoa 14 5540 168919 168611 2026-08-21T10:19:34Z Nurg 3615 Category:Kāwanatanga o Aotearoa 168919 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Kawana o Aotearoa}} [[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]] [[Category:Kaihautū whenua]] tozd3ykdt9zysw2i86tdqzuomu6qi3t Rārangi ingoa huaota 0 5668 168776 149531 2026-08-20T23:07:30Z Nurg 3615 de-cap 168776 wikitext text/x-wiki He mea tango tēnei '''rārangi ingoa huaota''' nō te pukapuka a [[Te Wiremu]]. Ko ngā ingoa ēnei o ngā rākau, o ngā aka, o ngā mauwha noa o [[Aotearoa]], nō te wā i mua o te taenga mai o tauiwi. {| border="1" class="sortable wikitable plainlinks" !Ingoa !! Ingoa pūtaiao !! Ingoa kē atu |- | | [[Ahikomau]]: | | ''[[Pennantia corymbosa]]'' |- | | [[Ahotea]]: | | ''[[Phyllocladus trichomanoides]]'' |- | | [[Aka]]: | | ko te aka piki rākau noa<br />''[[Metrosideros albiflora]]''<br />''[[Metrosideros perforata]]'' |- | | [[Akakaikiore]]: | | ''[[Parsonsia heterophylla]]''<br />''[[Parsonsia capsularis]]'' |- | | [[Akakaiku]], [[Akakaikuku]]: | | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''<br />''[[Clematis]] spp.'' |- | | [[Akakaimanu]]: | | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' |- | | [[Akakiekie]]: | | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te pakiaka |- | | [[Akakiore]]: | | ''[[Parsonsia heterophylla]]''<br />''[[Parsonsia capsularis]]'' |- | | [[Akakoareare]]: | | ''[[Typha muelleri]]'', ko te akakōare |- | | [[Akakopuka]]: | | ''[[Griselinia lucida]]'' |- | | [[Akakuku]]: | | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' |- | | [[Akakura]]: | | ''[[Metrosideros fulgens]]'' |- | | [[Akapirita]]: | | ''[[Ripogonum scandens]]'' |- | | [[Akapohue]]: | | ''[[Calystegia sepium]]'' |- | | [[Akapuka]]: | | ''[[Griselinia lucida]]'' |- | | [[Akatataramoa]]: | | ''[[Rubus]] spp.'' |- | | [[Akatawhiwhi]]: | | ''[[Metrosideros fulgens]]'' |- | | [[Akatea]]: | | ''[[Metrosideros albiflora]]''<br />''[[Metrosideros perforata]]'' |- | | [[Akatororaro]]: | | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' |- | | [[Akatorotoro]]: | | ''[[Metrosideros perforata]]'' |- | | [[Ake]]: | | ''[[Dodonaea viscosa]]'' |- | | [[Akeake]]: | | ''[[Dodonaea viscosa]]''<br />''[[Olearia traversii]]'' me ētahi anō |- | | [[Akepiro]]: | | ''[[Olearia furfuracea]]'' |- | | [[Akerautangi]]: | | ''[[Dodonaea viscosa]]'' |- | | [[Akewharangi]]: | | ''[[Olearia rani]]'' |- | | [[Akiraho]]: | | ''[[Olearia paniculata]]'' |- | | [[Amaru]]: | | ''[[Metrosideros fulgens]]'' |- | | [[Amoka]]: | | ''[[Podocarpus totara]]'' |- | | [[Angiangi]]: | | ''[[Coprosma repens]]'' |- | | [[Aruhe]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te pakiaka |- | | [[Atewheki]]: | | ''[[Dicksonia squarrosa]]'' |- | | [[Aute]]: | | ''[[Broussonetia papyrifera]]'' |- | | [[Autetaranga]], [[Autetauranga]]: | | ''[[Pimelea arenaria]]'' |- | | [[Emiemi]]: | | ''[[Dracophyllum latifolium]]'' |- | | [[Ewekuri]]: | | ''[[Streblus banksii]]'' |- | | [[Haekaro]]: | | ''[[Pittosporum umbellatum]]'' |- | | [[Hakeke]], [[Hakekeke]]: | | ''[[Olearia ilicifolia]]'' |- | | [[Hanea]]: | | ''[[Rorippa islandica]]'' |- | | [[Hangehange]]: | | ''[[Geniostoma ligustrifolium]]''<br />''[[Elaeocarpus dentatus]]'' |- | | [[Haraeke]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Harakeke]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Hareto]]: | | ''[[Solanum]] spp.'', ko te hua |- | | [[Hauama]]: | | ''[[Entelea arborescens]]'' |- | | [[Haumakaroa]]: | | ''[[Raukaua simplex]]'' |- | | [[Haumakoroa]], [[Haumangoroa]]: | | ''[[Raukaua edgerleyi]] '' |- | | [[Haumata]]: | | ''[[Danthonia]]'' |- | | [[Hauora]]: | | ''[[Cordyline banksii]]'' |- | | [[Heketara]]: | | ''[[Olearia rani]]'' |- | | [[Hengahenga]]: | | ''[[Geniostoma ligustrifolium]]'' |- | | [[Heruheru]]: | | ''[[Todea superba]]''<br />''[[Todea hymenophylloides]]'' |- | | [[Hinahina]]: | | ''[[Melicytus ramiflorus]]'' |- | | [[Hinarepe]]: | | ''[[Poa triodiodes]]'' |- | | [[Hīnau]]: | | ''[[Elaeocarpus dentatus]]'' |- | | [[Hine-kaikōmako]]: | | ''[[Pennantia corymbosa]]'' |- | | [[Hioi]]: | | ''[[Mentha cunninghamii]]'' |- | | [[Hohoeka]]: | | ''[[Pseudopanax crassifolium]]'' |- | | [[Hoihere]]: | | ''[[Hoheria populnea]]''<br />''[[Hoheria glabrata]]'' |- | | [[Hokokuku]]: | | ''[[Clematis]] spp.'' |- | | [[Hona]]: | | ''[[Fuchsia excorticata]]'', ko te hua |- | | [[Horahora]]: | | ''[[Astelia banksii]]'' |- | | [[Horeto]]: | | ''[[Solanum]] spp.'', ko te hua |- | | [[Horoeka]]: | | ''[[Pseudopanax crassifolium]]'' |- | | [[Horokaka]]: | | ''[[Disphyma australe]]'' |- | | [[Horokio]]: | | ''[[Blechnum capense]]'' |- | | [[Horopito]]: | | ''[[Pseudowintera axillaris]]''<br />''[[Pseudowintera colorata]]''<br />''[[Alseuosmia macrophylla]]'' |- | | [[Houama]]: | | ''[[Entelea arborescens]]'' |- | | [[Houhere]], [[Houhi]]: | | ''[[Hoheria populnea]]''<br />''[[Hoheria glabrata]]'' |- | | [[Houhi ongaonga]]: | | ''[[Hoheria populnea]]''<br />''[[Hoheria sexstylosa]]'' |- | | [[Houhi puruhi]]: | | ''[[Hoheria angustifolia]]'' |- | | [[Houhou]]: | | ''[[Pseudopanax arboreus]]'' |- | | [[Houi]]: | | ''[[Hoheria populnea]]''<br />''[[Hoheria glabrata]]'' |- | | [[Houkumara]]: | | ''[[Melicope ternata]]'' |- | | [[Houmangoroa]]: | | ''[[Raukaua edgerleyi]]'', ko te pakeke |- | | [[Houmapara]], [[Houpara]], [[Houparapara]]: | | ''[[Pseudopanax lessonii]]'' |- | | [[Houto]]: | | ''[[Solanum]] spp.'', ko te hua |- | | [[Huarangi]]: | | ''[[Dacrydium cupressinum]]'', ko te hua |- | | [[Huariki]]: | | ''[[Griselinia littoralis]]'', ko te hua |- | | [[Hue]]: | | ''[[Lagenaria vulgaris]]'' |- | | [[Hue-o-Raukatauri]]: | | ''[[Ourisia macrophylla]]'' |- | | [[Hukihuki]]: | | ''[[Coprosma tenuicaulis]]''<br />''[[Cyathodes juniperina]]'' |- | | [[Hukihukiraho]]: | | ''[[Cyathodes juniperina]]''<br />''[[Cyathodes fasciculata]]'' |- | | [[Hunangamoho]]: | | ''[[Danthonia cunninghamii]]''<br />''[[Orizopsis rigida]]'' |- | | [[Hungere]]: | | ''[[Hoheria angustifolia]]'' |- | | [[Huperei]]: | | ''[[Gastrodia cunninghamii]]'' |- | | [[Hupirau-ririki]]: | | ''[[Coprosma foetidissima]]'' |- | | [[Huruhuruhika]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Huruhuru o Hine-nui-te-po]]: | | ''[[Acaena anserinifolia]]'' |- | | [[Huruhuru o nga waewae o Paoa]]: | | ''[[Todea superba]]'' |- | | [[Huruhuru tapairu]]: | | ''[[Adiantum]] spp.'' |- | | [[Huruhuru whenua]]: | | ''[[Asplenium lucidum]]'' |- | | [[Hutiwai]]: | | ''[[Acaena anserinifolia]]'' |- | | [[Hutu]]: | | ''[[Ascarina lucida]]''<br />''[[Nothofagus fusca]]''<br />''[[Nothofagus truncata]]'' |- | | [[Hutukawa]]: | | ''[[Metrosideros excelsa]]'' |- | | [[Hututāwhai]]: | | ''[[Nothofagus fusca]]''<br />''[[Nothofagus truncata]]'' |- | | [[Ikaika]]: | | ''[[Orthoceras strictum]]'' |- | | [[Inanga (rākau)|Inaka]]: | | ''[[Dracophyllum longifolium]]'' |- | | [[Inakaporiro]]: | | ''[[Cyathodes juniperina]]'' |- | | [[Inanga (rākau)Inanga]]: | | ''[[Dracophyllum longifolium]]'' |- | | [[Inangaporiro]]: | | ''[[Cyathodes juniperina]]'' |- | | [[Irirangi]]: | | ''[[Hymenophyllum demissum]]''<br />''[[Hymenophyllum dilatatum]]'' |- | | [[Kahakaha]]: | | ''[[Collospermum hastatum]]'' |- | | [[Kahia]]: | | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' |- | | [[Kahika]]: | | ''[[Dacrycarpus dacrydioides]]''<br />''[[Metrosideros]] spp.'', ko te pua |- | | [[Kahikahika]]: | | ''[[Metrosideros fulgens]]'' |- | | [[Kahikatea]]: | | ''[[Dacrycarpus dacrydioides]]'' |- | | [[Kahikatoa]]: | | ''[[Leptospermum scoparium]]'' |- | | [[Kahikawaka]]: | | ''[[Libocedrus plumosa]]'' |- | | [[Kahikomako]]: | | ''[[Pennantia corymbosa]]'' |- | | [[Kaho]]: | | ''[[Linum monogynum]]'' |- | | [[Kahoho]]: | | ''[[Solanum aviculare]]'', ko te hua<br />''[[Solanum laciniatum]]'', ko te hua |- | | [[Kai]]: | | ''[[Prumnopitys taxifolia]]''<br />''[[Dacrycarpus dacrydioides]]'', ko te pūhouhou |- | | [[Kaia]], [[Kaiarurerure]]: | | ''[[Acaena anserinifolia]]'' |- | | [[Kaihua]]: | | ''[[Parsonsia heterophylla]]'' |- | | [[Kaihuia]]: | | ''[[Rhopalostylis sapida]]'', ko te pakeke |- | | [[Kaikaia, kaikaiarure]]: | | ''[[Acaena anserinifolia]]'' |- | | [[Kaikaiatua]]: | | ''[[Rhabdothamnus solandri]]''<br />''[[Cyathodes fasciculata]]'' |- | | [[Kaikaro]]: | | ''[[Pittosporum crassifolium]]''<br />''[[Pittosporum tenuifolium]]'' |- | | [[Kaikawaka]]: | | ''[[Libocedrus plumosa]]'' |- | | [[Kaikōmako]]: | | ''[[Pennantia corymbosa]]'' |- | | [[Kaiku]], [[Kaikuku]]: | | ''[[Parsonsia capsularis]]'' |- | | [[Kaimanu]]: | | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' |- | | [[Kaiwaka]]: | | ? ''[[Syzygium maire]]'' |- | | [[Kai-weta]]: | | ''[[Carpodetus serratus]]''<br />''[[Melicytus lanceolatus]]'' |- | | [[Kaiwhiri]]: | | ''[[Hedycarya arborea]]'' |- | | [[Kaiwhiria]]: | | ''[[Parsonsia capsularis]]''<br />''[[Hedycarya arborea]]'' |- | | [[Kakaha]]: | | ''[[Astelia nervosa]]'' |- | | [[Kakaho]]: | | ''[[Arundo conspicua]]'', ko te tātā |- | | [[Kakaka]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te tātā |- | | [[Kakai]]: | | ''[[Prumnopitys taxifolia]]'', ko te pūhouhou |- | | [[Kakaramu]], [[Kakarangu]]: | | ''[[Coprosma robusta]]'' |- | | [[Kakareao]], [[Kakarewao]]: | | ''[[Ripogonum scandens]]'' |- | | [[Kakatarahae]]: | | ''[[Cyathea medullaris]]'' |- | | [[Kama]]: | | ''[[Gaultheria oppositifolia]]'' |- | | [[Kāmahi]]: | | ''[[Weinmannia racemosa]]'' |- | | [[Kamu]]: | | ''[[Bidens pilosa]]'', ko te kākano<br />''[[Uncinia uncinata]]'' |- | | [[Kanono]], [[Kanonono]]: | | ''[[Coprosma australis]]'' |- | | [[Kānuka]]: | | ''[[Kunzea ericoides]]'' |- | | [[Kaoho]]: | | ''[[Solanum aviculare]]'', ko te hua<br />''[[Solanum laciniatum]]'', ko te hua |- | | [[Kaponga]]: | | ''[[Cyathea dealbata]]'' |- | | [[Kapu]]: | | ''[[Cordyline]] spp.'' |- | | [[Kāpuka]]: | | ''[[Griselinia littoralis]]'' |- | | [[Kapukiore]]: | | ''[[Coprosma australis]]'' |- | | [[Kapungawha]]: | | ''[[Scirpus lacustris]]'' |- | | [[Karaka]]: | | ''[[Corynocarpus laevigatus]]'' |- | | [[Karamea]]: | | ''[[Aciphylla squarrosa]]'' |- | | [[Karamu]], [[Karamuramu]]: | | ''[[Coprosma]] spp.'' |- | | [[Karamu-kueo]]: | | ''[[Coprosma australis]]'' |- | | [[Karangu]]: | | ''[[Coprosma]] spp.'' |- | | [[Karapapa]]: | | ''[[Alseuosmia macrophylla]]'' |- | | [[Kareao]]: | | ''[[Ripogonum scandens]]'' |- | | [[Karearea]]: | | ''[[Lemna minor]]'' |- | | [[Karepo]]: | | ''[[Zostera]] sp.'' |- | | [[Karerarera]]: | | ''[[Azolla rubra]]'' |- | | [[Karetu]]: | | ''[[Hierochloe antarctica]]'' |- | | [[Karewao]]: | | ''[[Ripogonum scandens]]'' |- | | [[Karito]]: | | ''[[Typha muelleri]]'', ko te rito |- | | [[Karo]]: | | ''[[Pittosporum crassifolium]]''<br />''[[Pittosporum cornifolium]]'' |- | | [[Katea]]: | | ''[[Dacrycarpus dacrydioides]]'' |- | | [[Katoa]]: | | ''[[Leptospermum scoparium]]'' |- | | [[Katote]]: | | ''[[Cyathea smithii]]'' |- | | [[Kauere]]: | | ''[[Vitex lucens]]'' |- | | [[Kauhangaroa]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Kauka]]: | | ''[[Cordyline australis]]''<br />''[[Typha muelleri]]'', ko te pakiaka |- | | [[Kauparerarera]]: | | ''[[Plantago spathulata]]'' |- | | [[Kauri]]: | | ''[[Agathis australis]]'' |- | | [[Kautara]]: | | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā mātoretore |- | | [[Kawa]]: | | ''[[Macropiper excelsum]]'' |- | | [[Kawaka]]: | | ''[[Libocedrus plumosa]]'' |- | | [[Kawakawa]]: | | ''[[Macropiper excelsum]]''<br />''[[Blechnum fluviatile]]'' |- | | [[Kawariki]]: | | ? ''[[Ranunculus]] sp.''<br />''[[Coprosma australis]]'' |- | | [[Kekereao]]: | | ''[[Ripogonum scandens]]'' |- | | [[Kiekie]]: | | ''[[Freycinetia banksii]]'' |- | | [[Kihihi]]: | | ''[[Pittosporum crassifolium]]''<br />''[[Pittosporum eugenioides]]'' |- | | [[Kiokio]]: | | ''[[Blechnum capense]]''<br />''[[Cordyline australis]]'' |- | | [[Kiwakiwa]], [[Kiwikiwi]]: | | ''[[Blechnum fluviatile]]'' |- | | [[Koare]]: | | ''[[Raukaua edgerleyi]]''<br />''[[Agathis australis]]'', ko te māhuri |- | | [[Koareare]]: | | ''[[Typha muelleri]]'', ko te akakōare<br />''[[Raukaua edgerleyi]]'' |- | | [[Koeka]]: | | ''[[Pseudopanax crassifolium]]'' |- | | [[Kohai]]: | | ''[[Sophora]] spp.''<br />''[[Geum urbanum]]''<br />''[[Potentilla anserinoides]]'' |- | | [[Kohe]]: | | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''<br />''[[Dysoxylum spectabile]]'' |- | | [[Kohekohe]]: | | ''[[Dysoxylum spectabile]]'' |- | | [[Kohepiro]]: | | ''[[Angelica rosaefolia]]'' |- | | [[Kohepu]]: | | ''[[Dysoxylum spectabile]]'', ko te pua |- | | [[Koheriki]]: | | ''[[Angelica rosaefolia]]''<br />''[[Bidens pilosa]]''<br />''[[Melicope ternata]]'' |- | | [[Kohia]]: | | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' |- | | [[Kohoho]]: | | ''[[Solanum aviculare]]'', ko te hua<br />''[[Solanum laciniatum]]'', ko te hua |- | | [[Kohuhu]]: | | ''[[Pittosporum tenuifolium]]'' |- | | [[Kohuhurangi]], [[Kohukohurangi]]: | | ''[[Senecio kirkii]]'' |- | | [[Kohukohu]]: | | ''[[Stellaria]] spp.''<br />''[[Pittosporum tenuifolium]]''<br />''[[Scleranthus]] spp.'' |- | | [[Kohuorangi]]: | | ''[[Tupeia antarctica]]'' |- | | [[Kohurangi]]: | | ''[[Senecio kirkii]]'' |- | | [[Kohutuhutu]]: | | ''[[Fuchsia excorticata]]'' |- | | [[Koihu]]: | | ''[[Pittosporum tenuifolium]]'' |- | | [[Kokaha]]: | | ''[[Collospermum hastatum]]'' |- | | [[Kokihi]]: | | ''[[Tetragonia tetragonioides]]'' |- | | [[Kokoeka]]: | | ''[[Pseudopanax crassifolium]]'' |- | | [[Kokohurangi]]: | | ''[[Senecio kirkii]]'' |- | | [[Kokomuka]]: | | ''[[Hebe salicifolia]]'' me ētahi atu |- | | [[Kokomuka taranga]]: | | ''[[Hebe parviflora]]''<br />''[[Pimelea longifolia]]'' |- | | [[Kokoromiko]], [[Kokoromuka]]: | | ''[[Hebe salicifolia]]'' me ētahi atu |- | | [[Kokotaiko]]: | | ''[[Alseuosmia macrophylla]]'' |- | | [[Komingiroa]]: | | ''[[Senecio kirkii]]'' |- | | [[Konene]]: | | ''[[Cassytha paniculata]]'', ko te hua |- | | [[Konini]]: | | ''[[Fuchsia excorticata]]'', ko te hua |- | | [[Kopakopa]]: | | ''[[Myosotidium hortensia]]''<br />''[[Trichomanes reniforme]]'' |- | | [[Kopata]]: | | ''[[Pelargonium inodorum]]''<br />''[[Geum urbanum]]'' |- | | [[Kopi]]: | | ''[[Corynocarpus laevigatus]]'' |- | | [[Kopoti]]: | | ''[[Anisotome aromatica]]'' |- | | [[Kopuka]]: | | ''[[Kunzea ericoides]]'' |- | | [[Kopukapuka]]: | | ''[[Myosotidium hortensia]]''<br />''[[Ranunculus hirtus]]'' |- | | [[Kopukupuku]]: | | ''[[Ranunculus]] sp.'' |- | | [[Kopungawha]], [[Kopupungawha]]: | | ''[[Scirpus lacustris]]''<br />''[[Typha muelleri]]''<br />''[[Juncus]] spp.'' |- | | [[Korari]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Korari tuauru]]: | | ''[[Phormium colensoi]]'' |- | | [[Korau]]: | | ''[[Cyathea medullaris]]'' |- | | [[Koreirei]]: | | ''[[Typha muelleri]]'' |- | | [[Korikori]]: | | ''[[Ranunculus insignis]]'' |- | | [[Korito]]: | | ''[[Typha muelleri]]'' |- | | [[Koro]]: | | ''[[Metrosideros perforata]]'' |- | | [[Korohiko]]: | | ''[[Hebe]] spp.'' |- | | [[Koroi]]: | | ''[[Dacrycarpus dacrydioides]]''<br />''[[Dacrycarpus dacrydioides]]'' ko te hua |- | | [[Korokio]]: | | ''[[Hebe salicifolia]]'' me ētahi atu<br />''[[Corokia buddleioides]]''<br />''[[Cordyline pumilio]]''<br />''[[Blechnum capense]]''<br />''[[Blechnum vulcanicum]]'' |- | | [[Korokio taranga]]: | | ''[[Corokia buddleioides]]'' |- | | [[Koromiko]]: | | ''[[Hebe salicifolia]]'' me ētahi atu |- | | [[Koromiko-taranga]]: | | ''[[Hebe parviflora]]''<br />''[[Pimelea longifolia]]'' |- | | [[Koromuka]]: | | ''[[Hebe salicifolia]]'' me ētahi atu |- | | [[Koropio]]: | | ''[[Blechnum capense]]'' |- | | [[Koropuka]]: | | ''[[Gaultheria]] spp.'' |- | | [[Koru]]: | | ''[[Pratia physaloides]]'' |- | | [[Korukoru]]: | | ''[[Elytranthe colensoi]]'', ? ko te hua anake |- | | [[Kotaratara]]: | | ''[[Olearia ilicifolia]]'' |- | | [[Kōtētē]]: | | ''[[Schefflera digitata]]'' |- | | [[Kōtukutuku]]: | | ''[[Fuchsia excorticata]]''<br />''[[Podocarpus totara]]'', te mea uwha |- | | [[Kouaha]]: | | ''[[Brachyglottis repanda]]'' |- | | [[Kouka]]: | | ''[[Cordyline australis]]''<br />''[[Typha muelleri]]'', ko te pakiaka |- | | [[Kowaowao]]: | | ''[[Phymatodes diversifolium]]'' |- | | [[Kowhai]]: | | ''[[Sophora]] spp.''<br />''[[Geum urbanum]]''<br />''[[Potentilla anserinoides]]'' |- | | [[Kowhai ngutu-kaka]]: | | ''[[Clianthus puniceus]]'' |- | | [[Kowhangatara]]: | | ''[[Spinifex hirsutus]]'' |- | | [[Kowharawhara]]: | | ''[[Astelia banksii]]''<br />''[[Astelia solandri]]'' |- | | [[Kowhitiwhiti]]: | | ''[[Rorippa islandica]]'' |- | | [[Kowhiwhi]]: | | ''[[Pittosporum tenuifolium]]'' |- | | [[Kueo]]: | | ''[[Coprosma australis]]'', ko te hua |- | | [[Kukuku]]: | | ''[[Cyathodes juniperina]]'' |- | | [[Kukuraho]]: | | ''[[Scirpus maritimus]]'' |- | | [[Kukuta]]: | | ''[[Scirpus lacustris]]'' |- | | [[Kumara]]: | | ''[[Ipomoea batatas]]'' |- | | [[Kumarahou]]: | | ''[[Pomaderris kumeraho]]''<br />''[[Pomaderris hamiltonii]]''<br />''[[Quintinia serrata]]''<br />''[[Olearia colensoi]]''<br />''[[Angelica rosaefolia]]'' |- | | [[Kumara-kai-torouka]]: | | ''[[Olearia furfuracea]]'' |- | | [[Kumararaunui]]: | | ''[[Olearia colensoi]]'' |- | | [[Kupapa]]: | | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' |- | | [[Kuranuipaka]]: | | ''[[Dicksonia fibrosa]]'' |- | | [[Kurikuri]]: | | ''[[Aciphylla squarrosa]]'' |- | | [[Kuripaka]]: | | ''[[Dicksonia fibrosa]]'' |- | | [[Kuta]], [[Kutakuta]], [[Kuwawa]]: | | ''[[Scirpus lacustris]]'' |- | | [[Maakoako]]: | | ''[[Samolus repens]]'' |- | | [[Mahimahi]]: | | ''[[Eleaocarpus hookerianus]]'' |- | | [[Māhoe]]: | | ''[[Melicytus ramiflorus]]'' |- | | [[Māhoe wao]]: | | ''[[Melicytus lanceolatus]]'' |- | | [[Mahunu]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te pihi hou |- | | [[Mahuri]]: | | ''[[Alternanthera denticulata]]'' |- | | [[Mai]]: | | ''[[Prumnopitys taxifolia]]'' |- | | [[Maihiihi]]: | | ''[[Griselinia littoralis]]'' |- | | [[Maika]], [[Maikaika]]: | | ''[[Orthoceras strictum]]''<br />''[[Thelymitra pulchella]]'' |- | | [[Maika ka]]: | | ''[[Arthropodium cirrhatum]]'' |- | | [[Maire]]: | | ''[[Nestegis]] spp.'' |- | | [[Maire kōtae]]: | | ''[[Nestegis montana]]'' |- | | [[Maire raunui]]: | | ''[[Nestegis cunninghamii]]'' |- | | [[Maire rauriki]]: | | ''[[Nestegis lanceolata]]'' |- | | [[Maire rōroro]]: | | ''[[Nestegis montana]]'' |- | | [[Maire hau]], [[Maireire]]: | | ''[[Phebalium nudum]]'' |- | | [[Maire taiki]]: | | ''[[Mida salicifolia]]'' |- | | [[Maire tawake]]: | | ''[[Syzygium maire]]'' |- | | [[Makaka]]: | | ''[[Plagianthus divaricatus]]''<br />''[[Lygodium articulatum]]''<br />''[[Carmichaelia]] spp.''<br />''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te pakiaka |- | | [[Makakaka]]: | | ''[[Polygonum aviculare]]'' |- | | [[Makamaka]]: | | ''[[Ackama rosaefolia]]''<br />''[[Lygodium articulatum]]'' |- | | [[Makawe o Raukatauri]]: | | ''[[Asplenium flaccidum]]'' |- | | [[Makawe tapairu]]: | | ''[[Adiantum]] sp.'' |- | | [[Makehu]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te rito hou |- | | [[Mako]], [[Makomako]]: | | ''[[Aristotelia serrata]]'' |- | | [[Makura]]: | | ''[[Carex secta]]'' me ētahi atu |- | | [[Mamaika]]: | | ''[[Orthoceras strictum]]''<br />''[[Thelymitra pulchella]]'' |- | | [[Mamaku]]: | | ''[[Cyathea medullaris]]'' |- | | [[Mamangi]]: | | ''[[Coprosma repens]]'' me ētahi atu |- | | [[Manakura]]: | | ''[[Melicytus micranthus]]'' |- | | [[Manamana]]: | | ''[[Asplenium bulbiferum]]'' |- | | [[Manatu]]: | | ''[[Plagianthus betulinus]]'' |- | | [[Manawa]]: | | ''[[Avicennia resinifera]]'' |- | | [[Manehau]]: | | ''[[Asplenium bulbiferum]]'', ko te pihi |- | | [[Manehu]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]]'' |- | | [[Manga-a-Huripapa]]: | | ''[[Libertia ixioides]]'' |- | | [[Mangeao]]: | | ''[[Litsea calicaris]]'' |- | | [[Mangemange]]: | | ''[[Lygodium articulatum]]'' |- | | [[Mangeo]]: | | ''[[Litsea calicaris]]'' |- | | [[Mania]]: | | ''[[Carex lucida]]'' |- | | [[Manihi]]: | | ''[[Potamogeton suboblongus]]''<br />''[[Potamogeton cheesemanii]]'' |- | | [[Manoao]]: | | ''[[Manoao colensoi]]''<br />''[[Halocarpus kirkii]]'' |- | | [[Manono]]: | | ''[[Coprosma australis]]'' |- | | [[Mānuka]]: | | ''[[Leptospermum scoparium]]''<br />''[[Kunzea ericoides]]'' |- | | [[Manuka rauriki]]: | | ''[[Kunzea ericoides]]''<br />''[[Cyathodes fasciculata]]'' |- | | [[Maomao]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Māota]]: | | ''[[Dysoxylum spectabile]]'' |- | | [[Mapau]]: | | ''[[Myrsine australis]]'' |- | | [[Mapere]]: | | ''[[Gahnia setifolia]]'' |- | | [[Mapou]]: | | ''[[Myrsine australis]]'' |- | | [[Maratata]]: | | ''[[Phymatodes diversifolium]]'' |- | | [[Mariri]]: | | ''[[Beilschmiedia tawa]]'', ko te hua mata |- | | [[Marohi]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]]'' |- | | [[Maru]]: | | ''[[Kunzea ericoides]]''<br />''[[Sparganium subglobosum]]''<br />''[[Carex]] sp.'' |- | | [[Maruru]]: | | ''[[Ranunculus hirtus]]'' |- | | [[Mata]]: | | ''[[Carex secta]]'' me ētahi atu<br />''[[Histiopteris incisa]]''<br />''[[Paesia scaberula]]'' |- | | [[Mataī]]: | | ''[[Prumnopitys taxifolia]]'' |- | | [[Mataira]]: | | ''[[Myrsine australis]]'' |- | | [[Matamatahuia]]: | | ''[[Linum monogynum]]'' |- | | [[Matata]]: | | ''[[Carex secta]]'' me ētahi atu<br />''[[Histiopteris incisa]]''<br />''[[Paesia scaberula]]''<br />''[[Rhabdothamnus solandri]]'' |- | | [[Matau]]: | | ''[[Uncinia]] spp.'' |- | | [[Mati]]: | | ''[[Fuchsia excorticata]]'', ko te hua |- | | [[Matiatia]], [[Matihetihe]]: | | ''[[Poa triodioides]]'' |- | | [[Matipo]]: | | ''[[Myrsine australis]]'' |- | | [[Matou]]: | | ''[[Pseudowintera axillaris]]'', ko te hua |- | | [[Matua-kumara]]: | | ''[[Geranium australe]]'' |- | | [[Matua-mauku]]: | | ''[[Hymenophyllum dilatatum]]'' |- | | [[Matua-tikumu]]: | | ''[[Celmisia spectabilis]]''<br />''[[Celmisia coriacea]]'' |- | | [[Matukuroimata]]: | | ''[[Alseuosmia]] spp.'' |- | | [[Matukutuku]]: | | ''[[Lycopodium]] spp.'' |- | | [[Maukoro]]: | | ''[[Carmichaelia]] spp.'' |- | | [[Mauku]]: | | ''[[Asplenium bulbiferum]]''<br />''[[Hymenophyllum]] spp.''<br />''[[Cordyline pumilio]]'' |- | | [[Maukuuku]]: | | ''[[Gastrodia cunninghamii]]'' |- | | [[Maurea]]: | | ''[[Carex lucida]]''<br />''[[Carex comans]]'' |- | | [[Mauri]], [[Maurikura]]: | | ''[[Astelia]] sp.'' |- | | [[Mawe]]: | | ''[[Galium umbrosum]]'' |- | | [[Māwhai]]: | | ''[[Sicyos australis]]''<br />''[[Cassytha paniculata]]'' |- | | [[Mihimihi]]: | | ''[[Persoonia toru]]'' |- | | [[Miki]]: | | ''[[Cyathodes juniperina]]'' |- | | [[Mikimiki]]: | | ''[[Cyathodes fasciculata]]'' |- | | [[Miko]]: | | ''[[Rhopalostylis sapida]]'', ko te pihi hou |- | | [[Mikoikoi]]: | | ''[[Libertia ixioides]]''<br />''[[Libertia grandiflora]]'' |- | | [[Mingi]], [[Mingimingi]]: | | ''[[Cyathodes juniperina]]''<br />''[[Cyathodes fasciculata]]''<br />''[[Coprosma propinqua]]'' |- | | [[Miro]]: | | ''[[Prumnopitys ferruginea]]'' |- | | [[Moeahu]]: | | ''[[Melicytus ramiflorus]]'' |- | | [[Mokehu]]: | | ''[[Pteridium]]'', ko te rau hou |- | | [[Moki]], [[Mokimoki]]: | | ''[[Phymatodes scandens]]'' |- | | [[Mokopiko]]: | | ''[[Libocedrus plumosa]]'' |- | | [[Monoao]]: | | ''[[Dracophyllum subulatum]]'' |- | | [[Mouki]], [[Mouku]]: | | ''[[Asplenium bulbiferum]]'' |- | | [[Mounga]]: | | ''[[Lygodium articulatum]]'' |- | | [[Muka]]: | | ''[[Rhopalostylis sapida]]'', ko te rito hou |- | | [[Mukimuki]]: | | ''[[Doodia caudata]]'' |- | | [[Munga]]: | | ''[[Rhopalostylis sapida]]'' |- | | [[Naereere]]: | | ''[[Scleranthus biflorus]]'' |- | | [[Nahinahi]]: | | ''[[Calystegia sepium]]'' |- | | [[Nahui]]: | | ''[[Alternanthera denticulata]]'' |- | | [[Namunamu]]: | | ''[[Geranium]] sp.'' |- | | [[Nana]]: | | ''[[Zostera]] sp.'' |- | | [[Nao]]: | | ''[[Linum monogynum]]'' |- | | [[Napuka]]: | | ''[[Hebe speciosa]]'' |- | | [[Nau]]: | | ''[[Lepidium oleraceum]]'' |- | | [[Naupata]]: | | ''[[Coprosma repens]]'' |- | | [[Naupiro]]: | | ''[[Coprosma foetidissima]]''<br />''[[Angelica montana]]'' |- | | [[Nehenehe]]: | | ''[[Epacris alpina]]'' |- | | [[Neinei]]: | | ''[[Dracophyllum latifolium]]''<br />''[[Carmichaelia]] sp.'' |- | | [[Neinei-kura]]: | | ''[[Cyathea smithii]]'' |- | | [[Ngaio]]: | | ''[[Myoporum laetum]]'' |- | | [[Ngakau-kiore]]: | | ''[[Clematis parviflora]]'' |- | | [[Ngarangara]]: | | ''[[Disphyma australe]]'' |- | | [[Ngawha]]: | | ''[[Typha muelleri]]'' |- | | [[Ngohungohu]]: | | ''[[Cyathodes fasciculata]]''<br />''[[Cyathodes juniperina]]'' |- | | [[Ngungu]]: | | ''[[Olearia rani]]'' |- | | [[Ngutu kakariki]], [[Ngutungutu]], [[Ngutungutu kiwi]]: | | ''[[Todea superba]]'' |- | | [[Nīkau]]: | | ''[[Rhopalostylis sapida]]'' |- | | [[Niko]]: | | ''[[Phyllocladus trichomanoides]]'' |- | | [[Nini]]: | | ''[[Blechnum lanceolatum]]'' |- | | [[Niniao]]: | | ''[[Helichrysum glomeratum]]'' |- | | [[Niniwa]]: | | ''[[Gaultheria oppositifolia]]'' |- | | [[Nohi]]: | | ''[[Luzuriaga parviflora]]'' |- | | [[Nonokia]]: | | ''[[Pomaderris apetala]]'' |- | | [[Nonorangi]]: | | ? ''[[Pomaderris apetala]]'' |- | | [[Ohoeka]]: | | ''[[Pseudopanax crassifolium]]'' |- | | [[Oioi]]: | | ''[[Leptocarpus simplex]]'' |- | | [[Ongaonga]]: | | ''[[Urtica ferox]]''<br />''[[Urtica australis]]''<br />''[[Hoheria populnea]]'' |- | | [[Oramarama]]: | | ''[[Pseudowintera colorata]]'' |- | | [[Orewa]]: | | ''[[Planchonella novo-zelandica]]'' |- | | [[Orihou]]: | | ''[[Pseudopanax colensoi]]'' |- | | [[Orooro]]: | | ''[[Senecio kirkii]]'' |- | | [[Oru]]: | | ''[[Pratia physaloides]]'' |- | | [[Oue]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Paetai]]: | | ''[[Avicennia resinifera]]'' |- | | [[Pāhautea]]: | | ''[[Libocedrus bidwillii]]'' |- | | [[Pahengahenga]]: | | ''[[Geniostoma ligustrifolium]]'' |- | | [[Pakauroharoha]]: | | ''[[Thelypteris pennigera]]'' |- | | [[Panahi]]: | | ''[[Calystegia sepium]]''<br />''[[Calystegia soldanella]]''<br />''[[Ipomaea palmata]]'' |- | | [[Panake]]: | | ''[[Calystegia sepium]]'' |- | | [[Panakenake]]: | | ''[[Pratia angulata]]'' |- | | [[Panako]]: | | ''[[Asplenium obtusatum]]'' |- | | [[Pananehu]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te pihi hou |- | | [[Panapana]]: | | ''[[Cardamine heterophylla]]'' |- | | [[Paopao]]: | | ''[[Scirpus lacustris]]'' |- | | [[Papa]], [[Papahenga]]: | | ''[[Geniostoma ligustrifolium]]'' |- | | [[Papai]]: | | ''[[Aciphylla squarrosa]]'' me ētahi atu |- | | [[Papakoura]]: | | ''[[Epilobium microphyllum]]'' |- | | [[Papao]]: | | ''[[Scirpus lacustris]]'' |- | | [[Papapa]]: | | ''[[Pomaderris elliptica]]''<br />''[[Gaultheria antipoda]]'' |- | | [[Papapakoura]]: | | ''[[Epilobium microphyllum]]'' |- | | [[Papataniwhaniwha]]: | | ''[[Lagenophora pumila]]'' |- | | [[Pāpāuma]]: | | ''[[Griselinia lucida]]''<br />''[[Coprosma australis]]'' |- | | [[Para]]: | | ''[[Marattia salicina]]''<br />''[[Gastrodia cunninghamii]]'', ko te kōpura<br />''[[Orthoceras strictum]]'', ko te kōpura |- | | [[Paraha]], [[Paraharaha]]: | | ''[[Phymatodes diversifolium]]'' |- | | [[Parahia]]: | | ''[[Chenopodium allanii]]'' |- | | [[Paranako]]: | | ''[[Asplenium obtusatum]]'' |- | | [[Parani]]: | | ''[[Lagenophora petiolata]]'' |- | | [[Parapara]]: | | ''[[Pisonia brunoniana]]''<br />''[[Pseudopanax lessonii]]'' |- | | [[Paraparauma]]: | | ''[[Griselinia littoralis]]'' |- | | [[Parara]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te akakōare |- | | [[Parareka]]: | | ''[[Marattia salicina]]'' |- | | [[Parataniwha]], [[Parataniwhaniwha]]: | | ''[[Elatostema rugosum]]'' |- | | [[Paratawhiti]]: | | ''[[Orthoceras strictum]]''<br />''[[Marattia salicina]]'' |- | | [[Parenako]]: | | ''[[Asplenium obtusatum]]''<br />''[[Asplenium lucidum]]'' |- | | [[Parerarera]]: | | ''[[Plantago]] sp.'' |- | | [[Paretao]]: | | ''[[Asplenium obtusatum]]''<br />''[[Asplenium lucidum]]'' |- | | [[Paritaniwha]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Pata]]: | | ''[[Leptospermum scoparium]]'' |- | | [[Patangatanga]]: | | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te hua |- | | [[Patatē]], [[Patē]], [[Pātētē]]: | | ''[[Schefflera digitata]]'' |- | | [[Patiti]]: | | ''[[Microlaena stipoides]]'' |- | | [[Patiti taranui]]: | | ''[[Agropyron scabrum]]'' |- | | [[Patotara]]: | | ''[[Cyathodes juniperina]]''<br />''[[Cyathodes fraseri]]''<br />''[[Botrychium australe]]'' |- | | [[Patutiketike]]: | | ''[[Coprosma australis]]''<br />''[[Coprosma lucida]]'' |- | | [[Pehiakura]]: | | ''[[Dicksonia squarrosa]]'' |- | | [[Peia]]: | | ''[[Freycinetia banksii]]'' |- | | [[Peka-a-waka]]: | | ''[[Earina mucronata]]'' |- | | [[Pekapeka]]: | | ''[[Erechtites quadridentata]]'' |- | | [[Pekepeke]]: | | ''[[Celmisia longifolia]]'' |- | | [[Peoi]]: | | ''[[Solanum aviculare]]''<br />''[[Solanum laciniatum]]'' |- | | [[Pepepe]]: | | ''[[Vincentia anceps]]'' |- | | [[Pere]]: | | ''[[Alseuosmia macrophylla]]''<br />''[[Alseuosmia linariifolia]]'' |- | | [[Perehia]]: | | ''[[Deyeuxia filiformis]]''<br />''[[Deyeuxia billardieri]]'' |- | | [[Perei]]: | | ''[[Gastrodia cunninghamii]]''<br />''[[Orthoceras strictum]]'' |- | | [[Peretao]]: | | ''[[Blechnum patersonii]]''<br />''[[Asplenium falcatum]]'' |- | | [[Petako]]: | | ''[[Asplenium falcatum]]'' |- | | [[Petako paraharaha]], [[Petako rauriki]]: | | ''[[Asplenium]] spp.'' |- | | [[Petipeti]]: | | ''[[Blechnum discolor]]'' |- | | [[Piaka]]: | | ''[[Avicennia resinifera]]'', ko te pihi hou<br />''[[Typha muelleri]]'', ko te akakōare |- | | [[Pikiarero]]: | | ''[[Clematis paniculata]]'' me ētahi atu |- | | [[Pikirangi]]: | | ''[[Elytranthe tetrapetala]]'' |- | | [[Pikoko]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Pikopiko]]: | | ''[[Polystichum richardii]]'' |- | | [[Pinaki]]: | | ''[[Daucus glochidiatus]]'' |- | | [[Pinakitere]]: | | ''[[Anisotome]] sp.''<br />''[[Geranium australe]]'' |- | | [[Pinao]]: | | ''[[Desmoschoenus spiralis]]'' |- | | [[Pinatoro]]: | | ''[[Pimelea prostrata]]'' |- | | [[Pingao]]: | | ''[[Desmoschoenus spiralis]]'' |- | | [[Piopio]]: | | ''[[Dianella intermedia]]'' |- | | [[Pipiro]]: | | ''[[Coprosma foetidissima]]'' |- | | [[Pirikahu]]: | | ''[[Acaena anserinifolia]]'' |- | | [[Pirinoa]]: | | ''[[Loranthus micranthus]]''<br />''[[Elytranthe]] spp.''<br />''[[Tupeia antarctica]]'' |- | | [[Piripiri]]: | | ''[[Aceana anserinifolia]]''<br />''[[Hymenophyllum sanguinolentum]]''<br />''[[Hymenophyllum demissum]]''<br />''[[Haloragis incana]]''<br />''[[Haloragis micrantha]]''<br />''[[Bulbophyllum pygmaeum]]'' |- | | [[Piripiriwhata]]: | | ''[[Carpodetus serratus]]'' |- | | [[Pirirangi]]: | | ''[[Elytranthe tetrapetala]]'' |- | | [[Pirita]]: | | ''[[Ripogonum scandens]]''<br />''[[Loranthus micranthus]]''<br />''[[Elytranthe]] spp.''<br />''[[Tupeia antarctica]]'' |- | | [[Piriwhetau]]: | | ''[[Acaena anserinifolia]]'' |- | | [[Pirori]]: | | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te hua |- | | [[Piupiu]]: | | ''[[Blechnum capense]]''<br />''[[Blechnum discolor]]''<br />''[[Thelypteris pennigera]]'' |- | | [[Poananga]]: | | ''[[Clematis]] spp.'' |- | | [[Poapoa tautaua]]: | | ''[[Parsonsia heterophylla]]'' |- | | [[Poataniwha]]: | | ''[[Melicope simplex]]'' |- | | [[Pohiri]]: | | ''[[Pittosporum tenuifolium]]'' |- | | [[Pohue]], [[Pohuehue]]: | | ''[[Calystegia sepium]]''<br />''[[Clematis]] spp.''<br />''[[Muehlenbeckia complexa]]''<br />''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' me ētahi aka anō |- | | [[Pohuhe]]: | | ''[[Calystegia sepium]]'' |- | | [[Pōhutukawa]]: | | ''[[Metrosideros excelsa]]'' |- | | [[Poipapa]]: | | ''[[Chenopodium allanii]]'' |- | | [[Pokaka]]: | | ''[[Elaeocarpus dentatus]]''<br />''[[Elaeocarpus hookerianus]]'' |- | | [[Pokere]], [[Pokerehu]]: | | ''[[Beilschmiedia tawa]]'', ko te hua |- | | [[Pokopoko]], [[Pokopoko-nui-a-hura]]: | | ''[[Clematis parviflora]]'' |- | | [[Poniu]]: | | ''[[Rorippa islandica]]'' |- | | [[Ponga]]: | | ''[[Cyathea dealbata]]'' |- | | [[Popohue]]: | | ''[[Calystegia sepium]]''<br />''[[Clematis]] spp.''<br />''[[Muehlenbeckia complexa]]''<br />''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' me ētahi aka anō |- | | [[Popoko-nui-a-hura]]: | | ''[[Clematis parviflora]]''<br />''[[Clematis paniculata]]'' |- | | [[Poporo]]: | | ''[[Solanum]] spp.'' |- | | [[Poporokaiwhiri]], [[Porokaiwhiri]], [[Porokaiwhiria]]: | | ''[[Hedycarya arborea]]'' |- | | [[Poroporo]]: | | ''[[Solanum]] spp.'' |- | | [[Poroporokaiwhiria]]: | | ''[[Hedycarya arborea]]'' |- | | [[Poroporo tanguru]]: | | ''[[Solanum aviculare]]''<br />''[[Solanum laciniatum]]'' |- | | [[Potaetae]]: | | ''[[Clematis]] spp.'' |- | | [[Potango]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Pou]]: | | ''[[Planchonella novo-zelandica]]'' |- | | [[Pouaka]]: | | ''[[Poa triodioides]]'' |- | | [[Pouwhiwhi]]: | | ''tirohia'' powhiwhi |- | | [[Powhiri]]: | | ''[[Pittosporum tenuifolium]]'' |- | | [[Powhiwhi]]: | | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''<br />''[[Calystegia tuguriorum]]''<br />''[[Ipomaea palmata]]'' me ētahi atu aka anō |- | | [[Puahou]]: | | ''[[Pseudopanax arboreus]]'' |- | | [[Puaka]]: | | ''[[Dacrydium cupressinum]]'' |- | | [[Puakaito]]: | | ''[[Celmisia spectabilis]]'' |- | | [[Puakarimu]]: | | ''[[Lycopodium deuterodensum]]'' |- | | [[Puananga]], [[Puapua]]: | | ''[[Clematis paniculata]]'' |- | | [[Puarangi]]: | | ''[[Hibiscus trionum]]'' |- | | [[Puarangitoto]]: | | ''[[Senecio perdicioides]]'' |- | | [[Pua o te reinga]], [[Pua reinga]]: | | ''[[Dactylanthus taylori]]'' |- | | [[Puatataua]], [[Puataua]], [[Puatautaua]]: | | ''[[Clematis paniculata]]'' me ētahi atu |- | | [[Puatawhiwhi]]: | | ''[[Metrosideros fulgens]]'' |- | | [[Puatea]]: | | ''[[Gnaphalium keriense]]''<br />''[[Craspedia]] spp.'' |- | | [[Puatororaro]]: | | ''[[Clematis]] spp.'' me ētahi atu aka anō |- | | [[Puawananga]], [[Puawhanganga]]: | | ''[[Clematis paniculata]]'' |- | | [[Puha]]: | | ''[[Sonchus]] spp.'' me ētahi atu |- | | [[Puha pororua]]: | | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā māeneene |- | | [[Puharetaiko]]: | | ''[[Senecio reinoldii]]''<br />''[[Celmisia spectabilis]]'' |- | | [[Puha tiotio]]: | | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā mātoretore |- | | [[Puhaureroa]]: | | ''[[Pisonia brunoniana]]''<br />''[[Senecio solandri]]'' |- | | [[Puheretaiko]]: | | ''[[Senecio reinoldii]]''<br />''[[Celmisia spectabilis]]'' |- | | [[Puhikawa]]: | | ''[[Pseudowintera axillaris]]'' |- | | [[Puhina]]: | | ''[[Cordyline]] spp.'', ko te pua |- | | [[Puhou]]: | | ''[[Coriaria arborea]]'' |- | | [[Puka]]: | | ''[[Meryta sinclairii]]''<br />''[[Griselinia lucida]]''<br />''[[Syzygium maire]]''<br />''[[Muehlenbeckia australis]]'' |- | | [[Pukanui]]: | | ''[[Meryta sinclairii]]'' |- | | [[Pukapuka]]: | | ''[[Brachyglottis repanda]]'' |- | | [[Pukariao]]: | | ''[[Streblus banksii]]'' |- | | [[Pukatea]], [[Puketea]]: | | ''[[Laurelia novae-zelandiae]]''<br />''[[Gnaphalium]] sp.'' |- | | [[Pukio]]: | | ''[[Carex secta]]'' me ētahi atu |- | | [[Pukupuku]]: | | ''[[Pelargonium inodorum]]''<br />''[[Doodia media]]'' |- | | [[Punawaru]]: | | ''[[Siegesbeckia orientalis]]'' |- | | [[Punaweta]]: | | ''[[Carpodetus serratus]]'' |- | | [[Puniu]]: | | ''[[Todea superba]]''<br />''[[Polystichum vestitum]]'' |- | | [[Punui]]: | | ''[[Stilbocarpa lyallii]]''<br />''[[Stilbocarpa polaris]]''<br />''[[Cyathea cunninghamii]]''<br />''[[Dicksonia fibrosa]]''<br />''[[Todea superba]]'' |- | | [[Pungai]]: | | ''[[Rhopalostylis sapida]]'', ko te pūtake o te rau |- | | [[Purei]], [[Pureirei]], [[Purekireki]]: | | ''[[Carex secta]]'' me ētahi atu |- | | [[Pūriri]]: | | ''[[Vitex lucens]]'' |- | | [[Putaputaweta]], [[Putaweta]]: | | ''[[Carpodetus serratus]]'' |- | | [[Puwatawata]]: | | ''[[Luzuriaga parviflora]]'' |- | | [[Puwha]]: | | ''[[Sonchus]] spp.'' me ētahi atu |- | | [[Puwhakahara]]: | | ''[[Nestegis]] sp.'' |- | | [[Puwhara]], [[Puwharawhara]]: | | ''[[Astelia banksii]]'' |- | | [[Puwharetaiko]]: | | ''[[Senecio reinoldii]]''<br />''[[Celmisia spectabilis]]'' |- | | [[Puwhaureroa]]: | | ''[[Pisonia brunoniana]]''<br />''[[Senecio solandri]]'' |- | | [[Rahurahu]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]]'' |- | | [[Ramarama]]: | | ''[[Lophomyrtus bullata]]''<br />''[[Pseudowintera colorata]]'' |- | | [[Rangiora]]: | | ''[[Brachyglottis repanda]]'' |- | | [[Raoriki]]: | | ''[[Ranunculus macropus]]''<br />''[[Ranunculus rivularis]]'' |- | | [[Rarahu]], [[Rarauhe]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]]'' |- | | [[Rarotawake]]: | | ''[[Calystegia sepium]]'', ko te pakiaka |- | | [[Rātā (Te Ika-a-Māui)]]: | | ''[[Metrosideros robusta]]'' |- | | [[Rātā (Te Wai-pounamu)]]: | | ''[[Metrosideros umbellata]]'' |- | | [[Rata-piki]]: | | ''[[Metrosideros fulgens]]'' |- | | [[Rauaruhe]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te rau |- | | [[Rauhuia]]: | | ''[[Linum monogynum]]'' |- | | [[Rauiri]]: | | ''[[Kunzea ericoides]]''<br />''[[Leptospermum scoparium]]'' |- | | [[Raukatauri]]: | | ''[[Asplenium flaccidum]]'' |- | | [[Raukawa (rākau)|Raukawa]]: | | ''[[Raukaua edgerleyi]]'' |- | | [[Raukumara]]: | | ''[[Senecio perdicioides]]'' |- | | [[Raumanga]]: | | ''[[Phymatodes diversifolium]]'' |- | | [[Raumangu]]: | | ''[[Selliera radicans]]'' |- | | [[Raumoa]]: | | ''[[Spinifex hirsutus]]'' |- | | [[Rauparaha]]: | | ''[[Calystegia sepium]]'' |- | | [[Raupeka]]: | | ''[[Earina autumnalis]]'' |- | | [[Raupeti]]: | | ''[[Solanum nudiflorum]]'' me ētahi atu |- | | [[Raupo]]: | | ''[[Typha muelleri]]'' |- | | [[Raupotaranga]]: | | ''[[Xeronema callistemon]]'' |- | | [[Raurakau]], [[Raurekau]]: | | ''[[Brachyglottis repanda]]''<br />''[[Coprosma australis]]'' |- | | [[Raurenga]]: | | ''[[Trichomanes reniforme]]'' |- | | [[Rauriki]]: | | ''[[Sonchus]] spp.'' |- | | [[Rauroroa]]: | | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā mātoretore |- | | [[Rautahi]]: | | ''[[Carex ternaria]]'' |- | | [[Rautao]]: | | ''[[Blechnum capense]]'' |- | | [[Rautawhiri]]: | | ''[[Pittosporum tenuifolium]]'' |- | | [[Rautini]]: | | ''[[Senecio huntii]]'' |- | | [[Rauwiri]]: | | ''[[Kunzea ericoides]]''<br />''[[Leptospermum scoparium]]'' |- | | [[Rekoreko]], [[Remuremu]]: | | ''[[Selliera radicans]]'' |- | | [[Remuroa]]: | | ''[[Solanum nudiflorum]]'' me ētahi atu |- | | [[Rengamutu]]: | | ''[[Tetragonia tetragonioides]]'' |- | | [[Rengarenga]]: | | ''[[Arthropodium cirrhatum]]''<br />''[[Tetragonia tetragonioides]]'' |- | | [[Repehia]], [[Repehina]]: | | ''[[Deyeuxia filiformis]]'' |- | | [[Repehinapapa]]: | | ''[[Arthropodium candidum]]'' |- | | [[Rereti]]: | | ''[[Blechnum lanceolatum]]'' |- | | [[Rerewai]]: | | ''[[Potamogeton suboblongus]]''<br />''[[Potamogeton cheesemanii]]'' |- | | [[Retoreto]], [[Returetu]]: | | ''[[Azolla rubra]]'' |- | | [[Reua]]: | | ''[[Dianella intermedia]]'' |- | | [[Rewa]]: | | ''[[Knightia excelsa]]'', ko te pua |- | | [[Rewarewa]]: | | ''[[Knightia excelsa]]'' |- | | [[Rimu]]: | | ''[[Dacrydium cupressinum]]'' |- | | [[Rimurehia]]: | | ''[[Zostera]] sp.'' |- | | [[Ririwaka]]: | | ''[[Scirpus maritimus]]'' |- | | [[Roeroe]]: | | ''[[Elytranthe]] sp.'' |- | | [[Rohutu]]: | | ''[[Neomyrtus pedunculata]]''<br />''[[Lophomyrtus obcordata]]'' |- | | [[Roi]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te akakōare |- | | [[Roniu]]: | | ''[[Brachycome radicata]]'' |- | | [[Rongotainui]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Rororo]]: | | ''[[Nestegis montana]]'' |- | | [[Routu]]: | | ''[[Neomyrtus pedunculata]]''<br />''[[Lophomyrtus obcordata]]'' |- | | [[Ruerueke]]: | | ''[[Disphyma australe]]'' |- | | [[Runa]]: | | ''[[Rumex flexuosus]]''<br />''[[Plagianthus divaricatus]]'' |- | | [[Taihinu]]: | | ''[[Pomaderris phylicifolia]]'' |- | | [[Taiko]]: | | ''[[Mida salicifolia]]'' |- | | [[Tainoka]]: | | ''[[Carmichaelia cunninghamii]]'' me ētahi atu |- | | [[Tainui (mauwha)|Tainui]]: | | ''[[Pomaderris apetala]]'' |- | | [[Taiore]]: | | ''[[Ripogonum scandens]]'' |- | | [[Takahakaha]]: | | ''[[Collospermum hastatum]]'', i te wā puawaitanga |- | | [[Takahikahi]]: | | ''[[Gahnia]] sp.'' |- | | [[Takaka]]: | | ''[[Pteridium aquilinum]]'' |- | | [[Takapo]]: | | ''[[Gaultheria antipoda]]'' |- | | [[Takapou]]: | | ''[[Myrsine australis]]'' |- | | [[Takawa]]: | | ''[[Macropiper excelsum]]'' ko te hua<br />''[[Fuchsia excorticata]]'' ko te hua |- | | [[Tamure]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Taneawai]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Tānekaha]]: | | ''[[Phyllocladus trichomanoides]]'' |- | | [[Tangeao]], [[Tangeo]]: | | ''[[Litsea calicaris]]'' |- | | [[Tanguru]]: | | ''[[Olearia furfuracea]]''<br />''[[Olearia albida]]'' |- | | [[Taniwhaniwha]]: | | ''[[Blechnum discolor]]'' |- | | [[Tapairu]]: | | ''[[Senecio kirkii]]'' |- | | [[Tapatapauma]]: | | ''[[Coprosma australis]]''<br />''[[Griselinia littoralis]]'' |- | | [[Tapia]]: | | ''[[Tupeia antarctica]]'' |- | | [[Tapitapi]]: | | ''[[Alectryon excelsus]]'' |- | | [[Tapuwae kotuku]]: | | ''[[Gleichenia cunninghamii]]'' |- | | [[Tara-a-Maui]]: | | ''[[Pseudopanax crassifolium]]'' |- | | [[Taraheke]]: | | ''[[Rubus cissoides]]''<br />''[[Rubus australis]]''<br />''[[Olearia]] spp.'' |- | | [[Taraire]]: | | ''[[Beilschmiedia tarairi]]'' |- | | [[Tarakoi]]: | | ''[[Paspalum scrobiculatum]]'' |- | | [[Tarakupenga]]: | | ''[[Coprosma acerosa]]''<br />''[[Lycopodium]] sp.'' |- | | [[Taramea]]: | | ''[[Aciphylla]] spp.'' |- | | [[Taramoa]]: | | ''[[Rubus cissoides]]''<br />''[[Rubus schmidelioides]]''<br />''[[Rubus australis]]'' |- | | [[Taranui]]: | | ''[[Paspalum scrobiculatum]]'' |- | | [[Taranga]]: | | ''[[Melicytus lanceolatus]]''<br />''[[Pimelea longifolia]]'' |- | | [[Tarangahape]]: | | ''[[Carmichaelia]] spp.'' |- | | [[Tarangarara]]: | | ''[[Gahnia lacera]]'' |- | | [[Taraonga]], [[Taraongaonga]]: | | ''[[Urtica ferox]]''<br />''[[Urtica australis]]'' |- | | [[Tarapapa]]: | | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te pua |- | | [[Tarata]]: | | ''[[Pittosporum eugenioides]]'' |- | | [[Tarawera]]: | | ''[[Pellaea rotundifolia]]'' |- | | [[Taritari awha]]: | | ''[[Dracophyllum latifolium]]'' |- | | [[Taro]]: | | ''[[Colocasia antiquorum]]'' |- | | [[Tataka]]: | | ''[[Melicope ternata]]'' |- | | [[Tatangi]]: | | ''[[Gahnia lacera]]'' |- | | [[Tataraheke]]: | | ''[[Rubus cissoides]]''<br />''[[Rubus australis]]''<br />''[[Olearia]] spp.'' |- | | [[Tataramoa]]: | | ''[[Rubus cissoides]]''<br />''[[Rubus schmidelioides]]''<br />''[[Rubus australis]]'' |- | | [[Tauhinu]]: | | ''[[Pomaderris phylicifolia]]''<br />''[[Cassinia leptophylla]]'' |- | | [[Tauhinu-korokio]], [[Tauhinu-koromiko]]: | | ''[[Cassinia leptophylla]]'' |- | | [[Taumingi]]: | | ''[[Cyathodes juniperina]]'' |- | | [[Taunoka]]: | | ''[[Carmichaelia cunninghamii]]'' me ētahi atu |- | | [[Tauparapara]]: | | ''[[Pseudopanax arboreus]]'' |- | | [[Taupata]]: | | ''[[Coprosma repens]]'' |- | | [[Taupuka]]: | | ''[[Gaultheria antipoda]]'' |- | | [[Taurepo]]: | | ''[[Rhabdothamnus solandri]]'' |- | | [[Tawa]]: | | ''[[Beilschmiedia tawa]]'' |- | | [[Tawai]]: | | ''[[Nothofagus]] spp.'' |- | | [[Tawaiwai]]: | | ''[[Phyllocladus trichomanoides]]'' |- | | [[Tawao]]: | | ''[[Taraxacum]] spp.''<br />''[[Carmichaelia]] sp.'' |- | | [[Tawapou]]: | | ''[[Planchonella novo-zelandica]]'' |- | | [[Tawari]]: | | ''[[Ixerba brexioides]]'' |- | | [[Tawatawa]]: | | ''[[Adiantum]] sp.'' |- | | [[Taweke]]: | | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā mātoretore<br /> ''[[Nothofagus]] '' |- | | [[Taweku]]: | | ''[[Coriaria arborea]]'' |- | | [[Tawiniwini]]: | | ''[[Gaultheria antipoda]]'' |- | | [[Tawhai]]: | | ''[[Nothofagus]] spp.'' |- | | [[Tawhai maunga]]: | | ''[[Nothofagus solandri var. cliffortioides]]'' |- | | [[Tāwhai raunui]]: | | ''[[Nothofagus fusca]]''<br />''[[Nothofagus truncata]]'' |- | | [[Tāwhai rauriki]]: | | ''[[Nothofagus solandri]]''<br />''[[Nothofagus solandri var. cliffortioides]]'' |- | | [[Tawhara]]: | | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te pua |- | | [[Tawheowheo]]: | | ''[[Quintinia serrata]]'' |- | | [[Tawhero]]: | | ''[[Weinmannia racemosa]]''<br />''[[Weinmannia silvicola]]'' |- | | [[Tawhiri]]: | | ''[[Pittosporum tenuifolium]]'' |- | | [[Tawhiri karo]]: | | ''[[Pittosporum cornifolium]]'' |- | | [[Tawhiwhi]]: | | ''[[Pittosporum tenuifolium]]''<br />''[[Parsonsia heterophylla]]'' |- | | [[Tete]]: | | ''[[Todea superba]]'' |- | | [[Teteaweka]]: | | ''[[Olearia angustifolia]]'' |- | | [[Tete-kura]]: | | ''[[Todea superba]]'' |- | | [[Teure]]: | | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te hua |- | | [[Ti]]: | | ''[[Cordyline]] spp.'' |- | | [[Ti awe]]: | | ''[[Cordyline australis]]''<br /> ''[[Cordyline banksii]]'' |- | | [[Tihore]]: | | ''[[Phormium tenax]]'', ko te harakeke pai te muka |- | | [[Tika]]: | | ''[[Phormium tenax]]'', ko te harakeke o te repo |- | | [[Ti kapu]]: | | ''[[Cordyline indivisa]]''<br />sts ''[[Cordyline banksii]]'' |- | | [[Ti kauka]]: | | ''[[Cordyline australis]]'' |- | | [[Ti koraha]]: | | ''[[Cordyline pumilio]]'' |- | | [[Ti kouka]]: | | ''[[Cordyline australis]]'' |- | | [[Tikumu]]: | | ''[[Celmisia spectabilis]]''<br />''[[Celmisia coriacea]]'' me ētahi atu |- | | [[Ti kupenga]], [[Ti matuku-tai]]: | | ''[[Cordyline indivisa]]'' |- | | [[Ti ngahere]]: | | ''[[Cordyline banksii]]'' |- | | [[Tio]]: | | ''[[Dicksonia squarrosa]]'' |- | | [[Ti papa]]: | | ''[[Cordyline pumilio]]'' |- | | [[Ti parae]]: | | ''[[Cordyline banksii]]'' |- | | [[Tipau]]: | | ''[[Myrsine australis]]'' |- | | [[Ti pore]]: | | ''[[Cordyline terminalis]]'' |- | | [[Ti pua]], [[Ti rakau]]: | | ''[[Cordyline australis]]'' |- | | [[Ti rauriki]]: | | ''[[Cordyline pumilio]]'' |- | | [[Tirawa]]: | | ''[[Dicksonia squarrosa]]'' |- | | [[Tirori]]: | | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te hua |- | | [[Titirangi]]: | | ''[[Hebe speciosa]]'' |- | | [[Ti toi]]: | | ''[[Cordyline indivisa]]'' |- | | [[Tītoki]], [[Titongi]]: | | ''[[Alectryon excelsus]]'' |- | | [[Titoonewai]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Ti torere]]: | | ''[[Cordyline banksii]]'' |- | | [[Ti whanake]]: | | ''[[Cordyline australis]]'' |- | | [[Toatoa]]: | | ''[[Phyllocladus trichomanoides]]''<br />''[[Phyllocladus glaucus]]''<br />''[[Haloragis erecta]]'' |- | | [[Toetoe]]: | | ''[[Arundo conspicua]]'', me ētahi atu pātiti anō |- | | [[Toetoe hunangamoho]]: | | ''[[Danthonia cunninghamii]]'' |- | | [[Toetoe kakaho]]: | | ''[[Arundo conspicua]]'' |- | | [[Toetoe kiwi]]: | | ''[[Gahnia lacera]]'' |- | | [[Toetoe mata]]: | | ''[[Carex diandra]]'' me ētahi atu<br />''[[Gahnia lacera]]'' |- | | [[Toetoe mokoro]]: | | ''[[Arundo conspicua]]'' |- | | [[Toetoe ngaungau]]: | | ''[[Gahnia lacera]]'' |- | | [[Toetoe rakau]]: | | ''[[Arundo conspicua]]'' |- | | [[Toetoe rautahi]]: | | ''[[Carex ternaria]]'' |- | | [[Toetoe tara-ngarara]]: | | ''[[Gahnia]] sp.'' |- | | [[Toetoe tuhara]]: | | ''[[Vincentia anceps]]'' |- | | [[Toetoe upoko-tangata]], [[Toetoe whatumanu]], [[Whatu-pakau]]: | | ''[[Mariscus ustulatus]]'' |- | | [[Toheraoa]]: | | ''[[Deyeuxia filiformis]]'' , me ētahi atu pātiti anō<br />''[[Coprosma australis]]'' |- | | [[Tohetaka]], [[Tohetake]], [[Tohetea]]: | | ''[[Taraxacum magellanicum]]'' |- | | [[Toi]]: | | ''[[Cordyline indivisa]]'' |- | | [[Tokitoki]]: | | ''[[Alectryon excelsus]]'' |- | | [[Tope]]: | | ''[[Pteridium aquilinum var. esculentum]]'', ko te tupu hou |- | | [[Topitopi]]: | | ''[[Alectryon excelsus]]'' |- | | [[Toro]]: | | ''[[Persoonia toru]]''<br />''[[Myrsine salicina]]'' |- | | [[Toroheke]]: | | ''[[Pimelea arenaria]]'' |- | | [[Toromiro]]: | | ''[[Prumnopitys ferruginea]]'' |- | | [[Toropapa]]: | | ''[[Alseuosmia macrophylla]]''<br />''[[Alseuosmia quercifolia]]'' |- | | [[Toroputa]]: | | ''[[Gaultheria]] sp.'' |- | | [[Tororaro]]: | | ''[[Muehlenbeckia complexa]]'' |- | | [[Torotoro]]: | | ''[[Metrosideros perforata]]'' |- | | [[Tōtara]]: | | ''[[Podocarpus totara]]''<br />''[[Cyathodes fraseri]]'' |- | | [[Totara kiri kotukutuku]]: | | ''[[Libocedrus plumosa]]'' |- | | [[Totara papa]], [[Totara parae]], [[Totara tahuna]]: | | ''[[Cyathodes fraseri]]'' |- | | [[Totoroene]], [[Totorowene]]: | | ''[[Parsonsia capsularis]]'' |- | | [[Totorowhiti]]: | | ''[[Dracophyllum strictum]]'' |- | | [[Tōwai]]: | | ''[[Weinmannia racemosa]]''<br />''[[Weinmannia silvicola]]''<br />''[[Streblus banksii]]'' |- | | [[Tuakura]]: | | ''[[Dicksonia squarrosa]]''<br />''[[Dicksonia lanata]]'' |- | | [[Tuhara]]: | | ''[[Vincentia anceps]]'' |- | | [[Tuhuhi]]: | | ''[[Syzygium maire]]'' |- | | [[Tuhui]]: | | ''[[Paspalum scrobiculatum]]'' |- | | [[Tukauki]]: | | ''[[Libertia ixioides]]'' |- | | [[Tukirunga]]: | | ''[[Dicksonia fibrosa]]'' |- | | [[Tukorehu]]: | | ''[[Plantago raoulii]]'' |- | | [[Tumatakuru]]: | | ''[[Discaria toumatou]]''<br />''[[Aciphylla squarrosa]]'' |- | | [[Tumingi]]: | | ''[[Cyathodes juniperina]]''<br />''[[Cyathodes fasciculata]]''<br />''[[Epacris pauciflora]]''<br />''[[Gaultheria]] spp.'' |- | | [[Tuokura]]: | | ''[[Dicksonia squarrosa]]''<br />''[[Dicksonia lanata]]'' |- | | [[Tupakihi]]: | | ''[[Coriaria]] spp.'' |- | | [[Tupare]]: | | ''[[Olearia colensoi]]'', me ētahi atu |- | | [[Tupari]]: | | ''[[Blechnum capense]]'' |- | | [[Tupari maunga]]: | | ''[[Gahnia xanthocarpa]]'' |- | | [[Tupere]]: | | ''[[Celmisia lindsayi]]'' |- | | [[Tupurupuru]]: | | ''[[Solanum]] sp.'' |- | | [[Turepo]]: | | ''[[Streblus banksii]]''<br />''[[Streblus heterophyllus]]'' |- | | [[Turikakoa]]: | | ''[[Spinifex hirsutus]]'' |- | | [[Turikoka]]: | | ''[[Deyeuxia filiformis]]'' |- | | [[Turukio]]: | | ''[[Blechnum discolor]]'' |- | | [[Turutu]]: | | ''[[Dianella intermedia]]''<br />''[[Libertia ixioides]]'' |- | | [[Tutae-ikamoana]]: | | ''[[Tetragonia tetragonioides]]'' |- | | [[Tutae-kahu]], [[Tutae-kaka]]: | | ''[[Oxalis lactea]]'' |- | | [[Tutae-kereru]]: | | ''[[Parsonsia heterophylla]]'' |- | | [[Tutae-kiore]]: | | ''[[Euphrasia cuneata]]'' |- | | [[Tutae-koau]]: | | ''[[Apium australe]]'' |- | | [[Tutae-kuri]]: | | ''[[Agropyron multiflorum]]'' |- | | [[Tutoke]]: | | ''[[Polystichum richardii]]'' |- | | [[Tutu]]: | | ''[[Coriaria arborea]]'', me ētahi atu |- | | [[Tutu-heuheu]]: | | ''[[Coriaria thymifolia]]'' |- | | [[Tutukiwi]]: | | ''[[Pterostylis banksii]]'' |- | | [[Tutumako]]: | | ''[[Euphrasia cuneata]]'' |- | | [[Tutunawai]]: | | ''[[Polygonum decipiens]]'' |- | | [[Tutu-papa]]: | | ''[[Coriaria thymifolia]]'' |- | | [[Tuturi]]: | | ''[[Discaria toumatou]]'' |- | | [[Uhi]]: | | ''tirohia'' uwhi |- | | [[Uhi perei]]: | | ''[[Gastrodia cunninghamii]]'' |- | | [[Upokonui-a-ura]], [[Upoko-o-te-ura]]: | | ''[[Clematis]] sp.'' |- | | [[Upokotangata]]: | | ''[[Mariscus ustulatus]]'' |- | | [[Ureure]]: | | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te hua |- | | [[Uruuruwhenua]]: | | ''[[Dicksonia squarrosa]]'' |- | | [[Uwhi]]: | | ''[[Dioscorea]] sp.'' me ētahi atu |- | | [[Uwhi para]]: | | ''[[Marattia salicina]]'' |- | | [[Waekahu]]: | | ''[[Muehlenbeckia complexa]]'' |- | | [[Waekura]]: | | ''[[Gleichenia cunninghamii]]'' |- | | [[Waewae-kaka]], [[Waewae-kotuku]], [[Waewaematuku]]: | | ''[[Gleichenia microphylla]]'' |- | | [[Waewae-koukou]]: | | ''[[Lycopodium deuterodensum]]''<br />''[[Lycopodium volubile]]'' |- | | [[Wahu]]: | | ''[[Drosera]] spp.'' |- | | [[Waikure]]: | | ''[[Avicennia resinifera]]'' |- | | [[Waiu-atua]]: | | ''[[Rhabdothamus solandri]]''<br />''[[Euphorbia glauca]]''<br />''[[Gaultheria oppositifolia]]'' |- | | [[Waiu-o-Kahukura]]: | | ''[[Euphorbia glauca]]'' |- | | [[Waoriki]]: | | ''[[Ranunculus rivularis]]''<br />''[[Ranunculus macropus]]'' |- | | [[Wawa]]: | | ''[[Scirpus lacustris]]'' |- | | [[Wekeweke]]: | | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā mātoretore |- | | [[Wenewene]]: | | ''[[Lagenaria vulgaris]]'' me ētahi atu aka anō |- | | [[Whakapiopio]]: | | ''[[Metrosideros perforata]]'' |- | | [[Whakataka]]: | | ''[[Corokia buddleioides]]''<br />''[[Corokia macrocarpa]]'' |- | | [[Whakatangitangi]]: | | ''[[Metrosideros fulgens]]'' |- | | [[Whakou]]: | | ''[[Ixerba brexioides]]'', i te wā puawaitanga |- | | [[Whawhakou]]: | | ''[[Ixerba brexioides]]''<br />''[[Syzygium maire]]'' |- | | [[Whanake]]: | | ''[[Cordyline australis]]'' |- | | [[Whangewhange]]: | | ''[[Geniostoma ligustrifolium]]'' |- | | [[Wharangi]]: | | ''[[Brachyglottis repanda]]''<br />''[[Melicope ternata]]'' |- | | [[Wharangi kura]]: | | ''[[Olearia macrodonta]]'' |- | | [[Wharangi-piro]]: | | ''[[Olearia rani]]''<br />''[[Olearia furfuracea]]''<br />''[[Melicope ternata]]'' |- | | [[Whararahi]]: | | ''[[Phormium tenax]]'' |- | | [[Wharariki]]: | | ''[[Phormium colensoi]]'' |- | | [[Wharawhara]]: | | ''[[Astelia banksii]]'' |- | | [[Whareatua]]: | | ''[[Lycopodium]] sp.'' |- | | [[Wharekohu]]: | | ''[[Dracophyllum urvilleanum]]'' |- | | [[Wharengarara]]: | | ''[[Pimelea prostrata]]'' |- | | [[Wharewhareatua]]: | | ''[[Pittosporum cornifolium]]'' |- | | [[Whatitiri]]: | | ''[[Pomaderris phylicifolia]]'' |- | | [[Whau]]: | | ''[[Entelea arborescens]]''<br />''[[Pseudopanax arboreus]]'' |- | | [[Whauama]]: | | ''[[Entelea arborescens]]'' |- | | [[Whaupaku]]: | | ''[[Pseudopanax arboreus]]'' |- | | [[Whauwhau]]: | | ''[[Pseudopanax arboreus]]''<br />''[[Pseudopanax lessonii]]''<br />''[[Hoheria glabrata]]'' |- | | [[Whauwhaupaku]]: | | ''[[Pseudopanax arboreus]]'' |- | | [[Whauwhi]]: | | ''[[Hoheria populnea]]''<br />''[[Hoheria glabrata]]''<br />''[[Plagianthus betulinus]]'' |- | | [[Whawhakou]]: | | ''[[Syzygium maire]]'' |- | | [[Whe]]: | | ''[[Cyathea smithii]]'' |- | | [[Wheki]]: | | ''[[Dicksonia squarrosa]]'' |- | | [[Wheki-kohunga]], [[Wheki-ponga]]: | | ''[[Dicksonia fibrosa]]'' |- | | [[Wheuhi]]: | | ''[[Hoheria populnea]]'' |- | | [[Whīnau]]: | | ''[[Elaeocarpus dentatus]]'' |- | | [[Whinau-puka]]: | | ''[[Elaeocarpus hookerianus]]'' |- | | [[Whiri o Raukatauri]]: | | ''[[Asplenium flaccidum]]'' me ētahi atu<br />''[[Lycopodium billardieri]]'' |- | | [[Wi]]: | | ''[[Poa caespitosa]]''<br />''[[Juncus polyanthemos]]'' me ētahi atu |- | | [[Wi kura]]: | | ''[[Danthonia raoulii]]'' |- | | [[Wiwi]]: | | ''[[Juncus polyanthemos]]''<br />''[[Juncus maritimus]]'' me ētahi atu<br /> | |} ==Tohutoro== * Allan, H. H., ''Flora of New Zealand, Volume I, Indigenous Tracheophyta''. Kaiwhakatā o te Kāwanatanga, Te Whanga-nui-a-Tara, 1982. [[Category:Rārangi]] [[Category:Mātauranga huaota]] gh1pd5izvpxjdjulcgjdhyaz862ueu4 Category:Whakangote 14 5823 168843 165034 2026-08-21T05:59:52Z Nurg 3615 Undid revision [[Special:Diff/165034|165034]] by [[Special:Contributions/2001:E68:5409:DAD2:70CE:534:2A9E:BA64|2001:E68:5409:DAD2:70CE:534:2A9E:BA64]] ([[User talk:2001:E68:5409:DAD2:70CE:534:2A9E:BA64|talk]]) template doesn't seem to exist 168843 wikitext text/x-wiki [[Category:Kararehe]] qlzvzurrafql3k2dyomdsolgaupg8y9 Category:Tipu o Aotearoa 14 5861 168880 111936 2026-08-21T07:14:11Z Nurg 3615 Category:Koiora o Aotearoa 168880 wikitext text/x-wiki [[Category:Tipu]] [[Category:Koiora o Aotearoa]] m3cuq2sou965mupmfablc8o44soa3pr Category:Pēpeke o Aotearoa 14 5862 168878 168612 2026-08-21T07:13:01Z Nurg 3615 Category:Koiora o Aotearoa 168878 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Insects of New Zealand}} {{DEFAULTSORT:Pepeke o Aotearoa}} [[Category:Pēpeke]] [[Category:Koiora o Aotearoa]] pmh5rf53f5xzroj2j4p74xlzu0btdrl Category:Ika o Aotearoa 14 5863 168873 142906 2026-08-21T07:11:31Z Nurg 3615 Category:Koiora o Aotearoa 168873 wikitext text/x-wiki [[Category:Ika]] [[Category:Koiora o Aotearoa]] cs1j9jl913f2vt65ufikwstxypqwvxq Category:Ika oneone o Aotearoa 14 5864 168874 142822 2026-08-21T07:11:48Z Nurg 3615 Category:Koiora o Aotearoa 168874 wikitext text/x-wiki [[Category:Ika oneone]] [[Category:Koiora o Aotearoa ]] 6s98589yunueeo68sxobk8jw6kltwac Category:Ngārara o Aotearoa 14 5865 168844 142924 2026-08-21T06:01:13Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Category:Ngārara o Aoteroa]] to [[Category:Ngārara o Aotearoa]]: Misspelled title 142924 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Reptiles of New Zealand}} [[Category:Ngārara]] [[Category:Aotearoa]] 5o6agdik0xbswck5buaeb0z174n5w84 168877 168844 2026-08-21T07:12:45Z Nurg 3615 Category:Koiora o Aotearoa 168877 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Reptiles of New Zealand}} [[Category:Ngārara]] [[Category:Koiora o Aotearoa]] s3ovc3q3b2fg773mlrwj62qwf6m3obk Category:Whakangote o Aotearoa 14 5867 168838 142914 2026-08-21T05:50:15Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Category:Whakangote o Aoteroa]] to [[Category:Whakangote o Aotearoa]]: Misspelled title 142914 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Mammals of New Zealand}} [[Category:Whakangote]] [[Category:Aotearoa]] maiqb7wkbi6gdbf1bl7eyx6fwnd29w7 168871 168838 2026-08-21T07:10:33Z Nurg 3615 [[Category:Koiora o Aotearoa]] 168871 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Mammals of New Zealand}} [[Category:Koiora o Aotearoa]] [[Category:Whakangote]] jvnlmf4jrvm14ms89dnsf08ijb5ecjm Category:Hātaretare o Aotearoa 14 5868 168881 143028 2026-08-21T07:15:03Z Nurg 3615 Category:Koiora o Aotearoa 168881 wikitext text/x-wiki [[Category:Hātaretare]] [[Category:Koiora o Aotearoa]] 70nlb6ups5hq2lnt6hkhp8iuzg3ae1r Category:Kararehe o Aotearoa 14 5869 168875 45264 2026-08-21T07:12:10Z Nurg 3615 Category:Koiora o Aotearoa 168875 wikitext text/x-wiki [[Category:Kararehe]] [[Category:Koiora o Aotearoa]] 811ll5y7s7zbgzannfpyt6c9zwkc94g Template:Infobox Iwi 10 5870 168959 163978 2026-08-21T11:53:22Z Nurg 3615 format 168959 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Infobox/style.css" /> {| class="infobox" style="width: 23em; font-size: small; text-align: left;" ! colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccccff; font-size: 11pt;" |{{{name}}} |- {{#if: {{{rōpū nui|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} He wāhanga o {{{rōpū nui}}} {{!}}- }} |- {{#if:{{{image<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-bottom: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption}}}}} }} |- {{#if:{{{rohe<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Rohe: <!-- -->{{!}} {{{rohe}}} }} |- {{#if:{{{waka<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Waka: <!-- -->{{!}} {{{waka}}} }} |- {{#if:{{{maunga<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Maunga: <!-- -->{{!}} {{{maunga}}} }} |- {{#if:{{{moana<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Moana: <!-- -->{{!}} {{{moana}}} }} |- {{#if:{{{awa<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Awa: <!-- -->{{!}} {{{awa}}} }} |- {{#if:{{{pepeha<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Pepeha: <!-- -->{{!}} ''{{{pepeha}}}'' }} |- {{#if:{{{taupori<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Taupori: <!-- -->{{!}} {{{taupori}}} }} |- {{#if:{{{paetukutuku<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Paetukutuku: <!-- -->{{!}} {{{paetukutuku}}} }} |- |'''Tohutoro matua:''' |<!-- -->{{!}}[http://iwihapu.natlib.govt.nz/iwi-hapu/index.htm Rārangi Iwi-Hapū] |- {{#if:{{{image_2<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image_2<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption_2<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption_2}}}}} }} |- {{#if:{{{map<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{map<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{map_caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{map_caption}}}}} }} |}<noinclude> {{clear}} ---- {{esoteric}} == Usage == <pre>{{Infobox Iwi | name = | image = | caption = | rōpū nui = | waka = | rohe = | moana = | maunga = | awa = | pepeha = | taupori = | paetukutuku = <!-- {{URL|example.iwi.nz}} --> | image_2 = | caption_2 = | map = | map_caption = }}</pre> [[Category:Tauira iwi hapū]] </noinclude> 2ipakdtew4pdx9zhwfw5yowruu5zki1 168960 168959 2026-08-21T11:54:36Z Nurg 3615 fmt 168960 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Infobox/style.css" /> {| class="infobox" style="width: 23em; font-size: small; text-align: left;" ! colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccccff; font-size: 11pt;" |{{{name}}} |- {{#if: {{{rōpū nui|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} He wāhanga o {{{rōpū nui}}} {{!}}- }} |- {{#if:{{{image<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-bottom: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption}}}}} }} |- {{#if:{{{rohe<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Rohe: <!-- -->{{!}} {{{rohe}}} }} |- {{#if:{{{waka<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Waka: <!-- -->{{!}} {{{waka}}} }} |- {{#if:{{{maunga<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Maunga: <!-- -->{{!}} {{{maunga}}} }} |- {{#if:{{{moana<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Moana: <!-- -->{{!}} {{{moana}}} }} |- {{#if:{{{awa<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Awa: <!-- -->{{!}} {{{awa}}} }} |- {{#if:{{{pepeha<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Pepeha: <!-- -->{{!}} {{{pepeha}}} }} |- {{#if:{{{taupori<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Taupori: <!-- -->{{!}} {{{taupori}}} }} |- {{#if:{{{paetukutuku<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Paetukutuku: <!-- -->{{!}} {{{paetukutuku}}} }} |- |'''Tohutoro matua:''' |<!-- -->{{!}}[http://iwihapu.natlib.govt.nz/iwi-hapu/index.htm Rārangi Iwi-Hapū] |- {{#if:{{{image_2<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image_2<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption_2<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption_2}}}}} }} |- {{#if:{{{map<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{map<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{map_caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{map_caption}}}}} }} |}<noinclude> {{clear}} ---- {{esoteric}} == Usage == <pre>{{Infobox Iwi | name = | image = | caption = | rōpū nui = | waka = | rohe = | moana = | maunga = | awa = | pepeha = | taupori = | paetukutuku = <!-- {{URL|example.iwi.nz}} --> | image_2 = | caption_2 = | map = | map_caption = }}</pre> [[Category:Tauira iwi hapū]] </noinclude> 5qq6obqrpd5bh1o3owklgv60nbbuw5h 168961 168960 2026-08-21T11:56:30Z Nurg 3615 upd url 168961 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Infobox/style.css" /> {| class="infobox" style="width: 23em; font-size: small; text-align: left;" ! colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccccff; font-size: 11pt;" |{{{name}}} |- {{#if: {{{rōpū nui|<noinclude>-</noinclude>}}} | {{!}} colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} He wāhanga o {{{rōpū nui}}} {{!}}- }} |- {{#if:{{{image<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-bottom: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption}}}}} }} |- {{#if:{{{rohe<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Rohe: <!-- -->{{!}} {{{rohe}}} }} |- {{#if:{{{waka<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Waka: <!-- -->{{!}} {{{waka}}} }} |- {{#if:{{{maunga<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Maunga: <!-- -->{{!}} {{{maunga}}} }} |- {{#if:{{{moana<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Moana: <!-- -->{{!}} {{{moana}}} }} |- {{#if:{{{awa<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Awa: <!-- -->{{!}} {{{awa}}} }} |- {{#if:{{{pepeha<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Pepeha: <!-- -->{{!}} {{{pepeha}}} }} |- {{#if:{{{taupori<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Taupori: <!-- -->{{!}} {{{taupori}}} }} |- {{#if:{{{paetukutuku<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->! Paetukutuku: <!-- -->{{!}} {{{paetukutuku}}} }} |- |'''Tohutoro matua:''' |<!-- -->{{!}}[https://natlib.govt.nz/librarians/iwi-hapu-names Rārangi Iwi-Hapū] |- {{#if:{{{image_2<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image_2<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption_2<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption_2}}}}} }} |- {{#if:{{{map<includeonly>|</includeonly>}}}| <!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{map<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{map_caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{map_caption}}}}} }} |}<noinclude> {{clear}} ---- {{esoteric}} == Usage == <pre>{{Infobox Iwi | name = | image = | caption = | rōpū nui = | waka = | rohe = | moana = | maunga = | awa = | pepeha = | taupori = | paetukutuku = <!-- {{URL|example.iwi.nz}} --> | image_2 = | caption_2 = | map = | map_caption = }}</pre> [[Category:Tauira iwi hapū]] </noinclude> 5ra265nd51vgt3s6b9ke8hlqe464wdy Kakanui 0 9162 168928 159561 2026-08-21T10:36:06Z Nurg 3615 /* Tohutoro */ - [[Category:Aotearoa]] 168928 wikitext text/x-wiki Ko '''Kakanui''' he nohanga o te takiwā o [[Tāmaki-makau-rau (takiwā)|Tāmaki-makau-rau]], i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko [[Tāmaki-makau-rau (takiwā)|Tāmaki-makau-rau]] tētahi o ngā takiwā o [[Aotearoa]], kei [[Te Ika-a-Māui]] taua takiwā. ==Tohutoro== * [https://web.archive.org/web/20070926235826/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html?name=Kakanui&submit_name=Find&radius=2+Km&north=&east= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} [[Category:Nohanga o Tāmaki-makau-rau (takiwā)]] {{Maramara matawhenua (Tāmaki-makau-rau)}} lsns0r2ldoky8k3m7g7ergp6guhvtd0 Wairoa 0 9824 168790 164970 2026-08-21T00:51:36Z Nurg 3615 Te Matau-a-Māui 168790 wikitext text/x-wiki Ko '''Wairoa''' he tāone i te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Nō te 2023, kua tae te taupori ki te 5,020. Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira. [[Category:Tāone o Heretaunga]] {{Maramara matawhenua (Heretaunga)}} np4iquvoji8etknce1l2dynz765w3d1 168794 168790 2026-08-21T01:35:07Z Nurg 3615 Category:Tāone o Te Matau-a-Māui 168794 wikitext text/x-wiki Ko '''Wairoa''' he tāone i te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Nō te 2023, kua tae te taupori ki te 5,020. Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira. [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] {{Maramara matawhenua (Heretaunga)}} rnqn7kqy5ikstjfiieo19a4xeyijghm 168864 168794 2026-08-21T06:42:35Z Nurg 3615 Category:Maramara matawhenua o Aotearoa 168864 wikitext text/x-wiki Ko '''Wairoa''' he tāone i te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Nō te 2023, kua tae te taupori ki te 5,020. Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira. [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] {{Category:Maramara matawhenua o Aotearoa}} rc38qvtihveyv4qh1zi0c4yg7wcrtpt 168868 168864 2026-08-21T06:50:41Z Nurg 3615 {{Maramara}} 168868 wikitext text/x-wiki Ko '''Wairoa''' he tāone i te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Nō te 2023, kua tae te taupori ki te 5,020. Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira. [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] {{Maramara}} eafsjzbs8j7fswc4tbnkgr977c26dak Category:Nohanga o Heretaunga 14 10222 168796 149588 2026-08-21T01:36:14Z Nurg 3615 Category:Tāone o Te Matau-a-Māui 168796 wikitext text/x-wiki [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] [[Category:Nohanga o Aotearoa|Heretaunga]] panqylthuk7bnogi1klhz3f8zbhxu6h 168867 168796 2026-08-21T06:46:00Z Nurg 3615 +Category:Matau-a-Māui 168867 wikitext text/x-wiki [[Category:Matau-a-Māui]] [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] [[Category:Nohanga o Aotearoa|Heretaunga]] serdt2bbtbsbdv6sv5yoc7sp0lhvdgv Category:Tāone o Te Matau-a-Māui 14 10223 168791 36448 2026-08-21T01:33:51Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Category:Tāone o Heretaunga]] to [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]: for Hawke's Bay not just Hastings District 36448 wikitext text/x-wiki [[Category:Tāone o Aotearoa]] [[Category:Heretaunga]] jcsf1a931xmkjwr6bw50zmiljryaz76 168858 168791 2026-08-21T06:32:31Z Nurg 3615 Category:Matau-a-Māui 168858 wikitext text/x-wiki [[Category:Matau-a-Māui]] bxc43vm6sqcbqrnylez9ot0t6f386uq Waipātiki 0 10566 168780 157891 2026-08-21T00:10:21Z Nurg 3615 DEFAULTSORT:Waipatiki 168780 wikitext text/x-wiki [[Image:MiHeretaunga.png|right|thumb|160px|Kei roto a Waipātiki i te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Waipātiki''' he nohanga o te takiwā o [[Heretaunga]], e 5 kiromita pea ki te raki o [[Weber]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. ==Takiwā o Heretaunga== Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o [[Te Ika-a-Māui]]; ko [[Ahuriri]] te tāone nui. ==Tirohia hoki== *{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }} ==Tohutoro== *[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} {{DEFAULTSORT:Waipatiki}} [[Category:Nohanga o Heretaunga]] {{Maramara matawhenua (Heretaunga)}} pzuqyvd4jrvclgrzwu03tkx3yjdwn92 Aramoana 0 10610 168925 159570 2026-08-21T10:32:58Z Nurg 3615 ed 168925 wikitext text/x-wiki [[Image:MiHeretaunga.png|right|thumb|160px|Kei roto a Aramoana i te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Aramoana''' he nohanga o te takiwā o [[Heretaunga]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. ==Takiwā o Heretaunga== Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o [[Te Ika-a-Māui]]. ==Tirohia hoki== *{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }} ==Tohutoro== *[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} [[Category:Nohanga o Heretaunga]] {{Maramara matawhenua (Heretaunga)}} j4rficlbfvcof5sfm2t7f0a30ef1gad Category:Maramara matawhenua (Ōtākou) 14 10747 168861 37391 2026-08-21T06:39:10Z Nurg 3615 DEFAULTSORT:Maramara matawhenua Otakou 168861 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Maramara matawhenua Otakou} [[Category:Maramara matawhenua o Aotearoa]] [[Category:Ōtākou]] hq69yxm4kzedeh1w0ae5r9nag8djtao 168862 168861 2026-08-21T06:39:42Z Nurg 3615 typo 168862 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Maramara matawhenua Otakou}} [[Category:Maramara matawhenua o Aotearoa]] [[Category:Ōtākou]] 97ldnp1ji4xrd1sj34tt0uojnhi34fz 168863 168862 2026-08-21T06:41:01Z Nurg 3615 try this 168863 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Maramara matawhenua (Otakou}} [[Category:Maramara matawhenua o Aotearoa]] [[Category:Ōtākou]] q8h46q7wwouwqwejnoz7u0crjh5ng47 Waipahi 0 11215 168940 159563 2026-08-21T10:47:11Z Nurg 3615 -Category:Aotearoa 168940 wikitext text/x-wiki [[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Waipahi i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Waipahi''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. ==Takiwā o Ōtākou== Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui. ==Tirohia hoki== *{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }} ==Tohutoro== *[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} [[Category:Nohanga o Ōtākou]] {{Maramara matawhenua (Ōtākou)}} 5xizvgdzi9w9evktvvdpl2luh4uw8s5 Pomahaka 0 11217 168935 159565 2026-08-21T10:44:41Z Nurg 3615 -Category:Aotearoa 168935 wikitext text/x-wiki [[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Pomahaka i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Pomahaka''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. ==Takiwā o Ōtākou== Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui. ==Tirohia hoki== *{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }} ==Tohutoro== *[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} [[Category:Nohanga o Ōtākou]] {{Maramara matawhenua (Ōtākou)}} g3eqbwvvuqk2swcdjb9l6vgj8aw7ieg Pūrākaunui 0 11243 168937 159569 2026-08-21T10:45:40Z Nurg 3615 -Category:Aotearoa 168937 wikitext text/x-wiki [[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Purakaunui i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Pūrākaunui''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. ==Takiwā o Ōtākou== Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui. ==Tirohia hoki== *{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }} ==Tohutoro== *[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} [[Category:Nohanga o Ōtākou]] {{Maramara matawhenua (Ōtākou)}} hu7zsjq5tg0ys9ymr2o3o5h24ijn3l2 Waipori 0 11278 168941 159562 2026-08-21T10:47:41Z Nurg 3615 -Category:Aotearoa 168941 wikitext text/x-wiki [[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Waipori i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Waipori''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. ==Takiwā o Ōtākou== Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui. ==Tirohia hoki== *{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }} ==Tohutoro== *[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} [[Category:Nohanga o Ōtākou]] {{Maramara matawhenua (Ōtākou)}} 61hsszbut8d1x2bc73h1qg3drn83edj Waihola 0 11284 168938 159568 2026-08-21T10:46:16Z Nurg 3615 -Category:Aotearoa 168938 wikitext text/x-wiki [[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Waihola i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Waihola''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. ==Takiwā o Ōtākou== Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui. ==Tirohia hoki== *{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }} ==Tohutoro== *[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} [[Category:Nohanga o Ōtākou]] {{Maramara matawhenua (Ōtākou)}} silkstekkr2n224mgu4xo4wv23shrlc Moeraki 0 11454 168932 159571 2026-08-21T10:42:04Z Nurg 3615 - [[Category:Aotearoa]] 168932 wikitext text/x-wiki [[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Moeraki i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Moeraki''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. ==Takiwā o Ōtākou== Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui. ==Tirohia hoki== *{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }} ==Tohutoro== *[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} [[Category:Nohanga o Ōtākou]] {{Maramara matawhenua (Ōtākou)}} pxc2beam1jkp86r2sp19nxx10a81fea Pounawea 0 11464 168936 159572 2026-08-21T10:45:11Z Nurg 3615 -Category:Aotearoa 168936 wikitext text/x-wiki [[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Pounawea i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Pounawea''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā. ==Takiwā o Ōtākou== Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui. ==Tirohia hoki== *{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }} ==Tohutoro== *[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} [[Category:Nohanga o Ōtākou]] {{Maramara matawhenua (Ōtākou)}} 8fn5yu9cfr3zq3d8e8ufsmi29422l06 Taputapuatea 0 12145 168801 51383 2026-08-21T02:18:59Z Nurg 3615 /* Te Hokinga Mai o Nga Waka */ whakatika 168801 wikitext text/x-wiki Ko Taputapuatea te marae tino tapu rawa o te Moananui-a-kiwa e tu ana ki te papa whenua o Opoa ki te paerangi o [[Rangiātea]] (Ra'iatea). Ko te marae tuatahi o konei ko Vai-otaha, no te 1200 pea ka whakawhanauihia, ka hanga te marae nui nei a Taputapuatea. E ai ki etehi na Kainuku Ariki me ona taina a Mahuta me Paea i kawekawe mai i nga papakohatu mai i Aitutaki me era o nga moutere kia hanga ai te tuahu o tenei marae nui e tu ana i te tahatai e ahu ana ki Avamo'a me te Moananui a Kiwa. == Marae ātea == [[Image:Marae, Raiatea 2.jpg|thumb|left|390px|Marae o Tamatoa i Taputapuatea, i whakahoutia i 1994.]] He maha nga tahua paekiri, nga tuahu me era atu mea hanga kohatu ki Taputapuatea nei. Ko Taputapuatea me tona ahu te mea nuinui engari kei te taha e tu ana ko Havini. te marae o Tamatoa arii, me era atu o nga piringa marae. Hei ahakoa ka whakaahua i raro nei te ahua o te Marae nui o Taputapuatea hei tauira. Ko te ahua o te marae nui nei he tahua paekiri kua horangia ki te papakohatu. Kei tetehi pito e tu ana te tuahu me te "ofai ti'a" (he kohatu tapua rawa). 140 putu pea te roanga o te paepae i mua i te ahu, kua 10 putu pea te teitei o nga papakohatu kua titia kia tu hei paepae mo nga atua me nga ariki. Kua piri ano ki te paepae etehi papa whakairo e kia nei he "unu" == Te Korero o te Marae nei == Ko wai ka mohio inahea i hanga tuatahi mai te Marae Taputapuatea, i whakatapua ano. Kua tawhito rawa te marae nei i nga rautau 1200, koina ko tenei wahi tetehi o nga kohanga o tatou nga uri o Hawaiki huri noa. Ko te tikanga ko Taputapuatea te wahi i whakaminemine ai ngā tohunga me ngā [[whakatere waka]] kia whakatau i te wānanga kia whakatakato ano i nga ara moana mai i konei ki nga topito e wha o te Moanaui a Kiwa me ona motu. E ai ki nga tangata o Opoa ka noho tonu te tahu'a (Tohunga) o Taputapuatea ki reira engari ka taea e ia te tohu kei hea nga motu katoa o te Moananui a Kiwa, me te ara tika kia tae pai ki reira. Ki ta etehi korero i nehera kua whakatapua a Taputapuatea ki te atua Tangaaroa, nawai ra ka tu ko Oro, atua o te riri hei atua matua ki Taputapuatea nei. Ko Oro te mea i mohiotia inaianei. Mai i konei ka toro atu nga pononga o Oro ki era atu o nga moutere ara ki Moorea, ki Tahiti, ki Rarotonga tae atu ki Hawaii. Na ratou e kawe atu tetehi kohatu mai i Taputapuatea hei mauri kia hanga mai he marae ano ki era atu moutere. == Fa'atau Aroha == <blockquote> Na ni'a Te-ao-uri, na raro te-ao-tea E to roa te manu e. </blockquote> Ko te Hui Fa'atau Aroha (ara Whakatau Aroha) te hononga o nga iwi me nga moutere i runga o Taputapuatea nei. E ai ki etehi na Hironui (ara ko Whironui) te tangata nana i karangahia tenei huihuinga, ara nana e whakatere atu i tona waka ki nga moutere E rua nga minenga i whakatau mai nei ki tenei Hui Faatau Aroha ara te '''Te Aouri''' me te '''Te Aotea'''. Ko nga motu Aouri era ki te tairawhiti i Raiatea ara ko Tahiti, tae atu ki Tuamotu, ki Rapa. Ko nga motu '''Aotea''' era ki te taiuru i Raiatea ara ko Taha'a ko Porapora peka atu ki Rarotonga me era atu tae noa atu ki Aotearoa me Rotuma E ai ki Tu'au o Raiatea (Teuira Henry (1928, 119-128)) i timata ai te Fa'atau Aroha nei na te tamau o Poiriri, rangatira no Rotuma me Te'ura, wahine no Porapora. I tamaua ke ratou ki Opoa a ka hui mai nga ariki o nga moutere kia whakatau te aroha o ratou kia ratou. == Te Hara i Awarua == <blockquote> Tenei ano nga whakatauki o mua- Toia e Rongorongo "Aotea," ka tere ki te moana. Ko te hara ki Awarua i whiti mai ai i Hawaiki </blockquote> Ko wai ka mohio te roanga o te Fa'atau Aroha ki Taputaopuatea nei. Ka penei tonu te whakaminemine mai o nga ariki, tohunga me nga matatoa kia tu te pure me nga tokotoko. Ko nga moutere o te Aouri me nga moutere o te Aotea nga mea i hui penei, e rua hoki nga amorangi e kia nei ko te Paoa-tea me te Paoa-uri. Nawai ra ka puta te riri o tetehi o Paoa-uri a ka patua rawatia a Paoa-tea (tangata no Rarotonga) kia mate, ka patua hoki a Paoa-uri. Katahi ra ka rere atu Aotea. Kihai rawa ratou i puta ma Avamo'a, engari ma Avarua ka puta a na tenei ka aukati te ara i Avamo'a, ka aukati ano i te Fa'atau Aroha. == Te Tangihanga o te Manu Mo'a == I te tau 1823 i kohikohi ano ia Teuira Henry tetehi korero mai i etehi tohunga e rua no Bora-Bora nei ko Auna-iti, ko Vai-aui te ingoa, kua tuhia ke ki tona pukapuka 'Ancient Tahiti' E ai ki te tokorua ra "I Opoa, i te whakaminenga o te 'Hau-pahu-nui' i miharo tonu te minenga i te takanga mai o tetehi aitua. I te mutunga o nga ritenga o te pa'i-atua ka puta mai he hau awhiowhio (whirlwind) a ka katohia te kauru o tetehi rakau tamanu ko Paruru-mata'i-i-a'ana kia tu kau noa te tumu (trunk). He mea miharo tonu, he rakau taikaha te tamanu nei d. Miharo tonu te iwi, nawai ra ka tu mai a Vaita tah'u no Opoa me te ki "''E homa, eaha ta outou e feruri nei?'' (''feruri = wherori'') Ko te whakautu "''Te feruri nei matou i te tapa'o o teie ra'au i motu nei, a'ita te ra'au nei i motu mai te po au'iu'i mai'' (''tapa'o = tapako; teia = tenei; au'iu'i = tau ukiuki'')," katahi ra ka whakamaoritia e Vaita tona i kite ai "''Te ite nei au, tei mua i au nei te aura'a o teie nei peu maere rahi! Tena mai te fanau'a 'una'una na te Tumu, e haere mai e hi'o i teie uru ra'au i Taputapuatea nei. E tino 'e to ratou e tino 'e to tatou, ho'e ana'e ra huru, no te Tumu mai, e e riro teie nei fenua ia ratou. E mou teie ha'apaoraa tahito nei, e e tae te manu mo'a o te moana, e te fenua nei, e haere mai e ta'ihaa i ta teie ra'au i motu e ha'api'i nei''." Ka aue tonu nga tohunga ki tenei kupu ui atu ratou kia Vaita no whea tonu te fanau'a 'una'una na te Tumu Ki ta Vaita "Te haere mai nei na ni'a i te ho'e paha ama 'ore (Haramai ratou ma runga waka ama-kore)," Tautohe noa nga tohunga o te Hau-pahu-nui i a Vaita, e ai ki te tah'u o Huahine a Tereroa kua porangi ke a Vaita ko nga tahu'a a Opoa a Hua-tere me Fa'aarahia ka tautohe kia huri ona whakaaro nawai ra ka tauwehe nga tangata ra. Engari kua tae te rongo ki a Tamatoa ariki, a nana i tono kia Vaita ki haramai ki tona taha whakamaoritia ai; kei reira tonu te iwi e whakarongo ana. Ka riri tonu nga tohunga nei engari ko Fa'aarahia me Tamatoa ariki ka rongo raua ki a Vaita. Ka wehe takariri nga tohunga me te whakaaro kia taka te utu ki runga i Vaita ki kore e puta tona e korero. Engari ia kihai i taro ka puta mai tetehi waka ama-kore ara te waka o te pakeha me te haerenga mai o te Pakeha ki Matavai. Ki etehi ko te kupu o Vaita he mea mo te haerenga mai o te Paipera tapu. Ana ko te Tumu ko te Atua, ko te (whanaunga)fanau'a 'una'una na te Tumu, te Mihinare me tona reo kunanu kua riro ia ratou te whenua a kua mutu te paopao o nga kawa tahito. Kua aukati nga kawa tahito o Taputapuatea tu kau ana nga papa kohatu ko nga manu mo'a o te moana nga mea e tangi ana i runga [[Category:Marae]] == Te Hokinga Mai o Nga Waka == Mohio katoatia tatou kua mutu katoa nga whakawhithwiti mai o nga waka hourua o te Moananui a Kiwa, e hia noa nga tau penei tae noa ki nga rautai 1800. Muri iho i te taenga mai o Pakeha ka timata ano nga tangata o te Moananui a Kiwa ki te whakawhiti atu ki whenua ke, pera kia Paora Tuhaere me ona haerenga ki Rarotonga me era atu. Ehara maku te korero mo te Whakapehitanga o te Ao Pakeha, me nga huringa o nga tangata ki nga mea hou, a kua wareware ano tatou i nga ahuatanga o nga tupuna, pakaru haere te marae tapu nei a Taputapuatea. I te tau 1929 i haramai a [[Te Rangihiroa]] ki Taputapuatea nei, a ka tuhia e ia nga kupu penei <blockquote> I had made my pilgrimage to Taputapu-atea, but the dead could not speak to me. It was sad to the verge of tears. I felt a profound regret, a regret for-I knew not what. Was it for the beating of the temple drums or the shouting of the populace as the king was raised on high? Was it for the human sacrifices of olden times? It was for none of these individually but for something at the back of them all, some living spirit and divine courage that existed in ancient times of which Taputapu-atea was a mute symbol. It was something that we Polynesians have lost and cannot find, something that we yearn for and cannot recreate. The background in which that spirit was engendered has changed beyond recovery. The bleak wind of oblivion had swept over Opoa. Foreign weeds grew over the untended courtyard, and stones had fallen from the sacred altar of Taputapu-atea. The gods had long ago departed. (Buck 1938, 81-82) </blockquote> Ka roa ka penei te ahua ka tangi noa nga manu i runga o Taputapuatea. Hei ahakoa i te tau 1976 i hoki ano mai a Hokulea o Hawaii ki Raiatea a ka tau atu ratou ki Taputapuatea. Ka whakatau ano ratou ki te marae ra engari ka tu tetehi tangata ko Parau Rahi te ingoa kohetehete noa i a ratou, notemea i uru mai a Hokulea ma Avarua ehara ma Avamoa, te awa tapu Katahi ra ka puta te whakaaro ki te ngakau o etehi kia hoki ano mai nga waka kia hiki te tapu i Avamoa. Ko Pierre Sham Koua o Raiatea tetehi tangata kaha rawa kia tutuki pai i tenei kaupapa I te tau 1995 i rau mai nga kahui waka hourua mai i Hawaii, i Aotearoa, i Rarotonga me Tahiti ki Avamoa mo te Faatau aroha i Taputapuatea. Ko tenei rau waka te whakahokinga mai o nga whakatere waka o te Moananui a Kiwa ki tenei marae tapu, he timatanga ano mo te wahi nei ki tu hei Marae Tapu no te Ao. Ko [[Te Aurere]] o Aotearoa te waka tuatahi kia tomo ano mai ki Avamoa. Ka karakia haeremai te waka nei kia hiki te tapu kua takotoria i te Hara i Awarua, a ma penei ka tu ano te ara tapu i Taputapuatea kia tu ano te Fa'atau Aroha. == Te Marae Tapu no te Ao == Kua whakahoutia ano te marae Taputapuatea nei e ona uri ki Opoa. A Kua whakaturia tetehi roopu ko [[Na Papa e Vau]] hei kaitiaki mona. Ko tetehi tikanga nui ma ratou kia tohua te Marae Taputapuatea nei hei World Heritage Site i raro i te kawenata o Unesco. Koia ra i te 12 Hepetema 2007 i hui ano nga ariki o te Moananui a Kiwa ki Taputapuatea kia korerohia o ratou ake take. I hui mai nga kahui ariki o Tahiti Nui, o Tonga, o Hamoa, o Hawaii, o Rarotonga. Ko Tuheitia te kingi maori, me Te Heuheu ariki o Ngati Tuwharetoa nga mea i ahu mai i Aotearoa nei. I te 24 o Mahuru 2007 i hainatia tetehi tatau pounamu (he Natira'a ki to te reo o Tahiti Nui) i waenganui i te Marae Taputapuatea me nga piringa marae o [[Ngati Tuwharetoa]]. Ko te hainatanga tuatahi penei kia whakahonore te kaupapa kia tautapa Marae Taputapuatea hei Marae tapu no te Ao katoa. h162jl0w134oik7s59g6svniif1gfih 168896 168801 2026-08-21T09:38:34Z Nurg 3615 Category:Ra'iātea 168896 wikitext text/x-wiki Ko Taputapuatea te marae tino tapu rawa o te Moananui-a-kiwa e tu ana ki te papa whenua o Opoa ki te paerangi o [[Rangiātea]] (Ra'iatea). Ko te marae tuatahi o konei ko Vai-otaha, no te 1200 pea ka whakawhanauihia, ka hanga te marae nui nei a Taputapuatea. E ai ki etehi na Kainuku Ariki me ona taina a Mahuta me Paea i kawekawe mai i nga papakohatu mai i Aitutaki me era o nga moutere kia hanga ai te tuahu o tenei marae nui e tu ana i te tahatai e ahu ana ki Avamo'a me te Moananui a Kiwa. == Marae ātea == [[Image:Marae, Raiatea 2.jpg|thumb|left|390px|Marae o Tamatoa i Taputapuatea, i whakahoutia i 1994.]] He maha nga tahua paekiri, nga tuahu me era atu mea hanga kohatu ki Taputapuatea nei. Ko Taputapuatea me tona ahu te mea nuinui engari kei te taha e tu ana ko Havini. te marae o Tamatoa arii, me era atu o nga piringa marae. Hei ahakoa ka whakaahua i raro nei te ahua o te Marae nui o Taputapuatea hei tauira. Ko te ahua o te marae nui nei he tahua paekiri kua horangia ki te papakohatu. Kei tetehi pito e tu ana te tuahu me te "ofai ti'a" (he kohatu tapua rawa). 140 putu pea te roanga o te paepae i mua i te ahu, kua 10 putu pea te teitei o nga papakohatu kua titia kia tu hei paepae mo nga atua me nga ariki. Kua piri ano ki te paepae etehi papa whakairo e kia nei he "unu" == Te Korero o te Marae nei == Ko wai ka mohio inahea i hanga tuatahi mai te Marae Taputapuatea, i whakatapua ano. Kua tawhito rawa te marae nei i nga rautau 1200, koina ko tenei wahi tetehi o nga kohanga o tatou nga uri o Hawaiki huri noa. Ko te tikanga ko Taputapuatea te wahi i whakaminemine ai ngā tohunga me ngā [[whakatere waka]] kia whakatau i te wānanga kia whakatakato ano i nga ara moana mai i konei ki nga topito e wha o te Moanaui a Kiwa me ona motu. E ai ki nga tangata o Opoa ka noho tonu te tahu'a (Tohunga) o Taputapuatea ki reira engari ka taea e ia te tohu kei hea nga motu katoa o te Moananui a Kiwa, me te ara tika kia tae pai ki reira. Ki ta etehi korero i nehera kua whakatapua a Taputapuatea ki te atua Tangaaroa, nawai ra ka tu ko Oro, atua o te riri hei atua matua ki Taputapuatea nei. Ko Oro te mea i mohiotia inaianei. Mai i konei ka toro atu nga pononga o Oro ki era atu o nga moutere ara ki Moorea, ki Tahiti, ki Rarotonga tae atu ki Hawaii. Na ratou e kawe atu tetehi kohatu mai i Taputapuatea hei mauri kia hanga mai he marae ano ki era atu moutere. == Fa'atau Aroha == <blockquote> Na ni'a Te-ao-uri, na raro te-ao-tea E to roa te manu e. </blockquote> Ko te Hui Fa'atau Aroha (ara Whakatau Aroha) te hononga o nga iwi me nga moutere i runga o Taputapuatea nei. E ai ki etehi na Hironui (ara ko Whironui) te tangata nana i karangahia tenei huihuinga, ara nana e whakatere atu i tona waka ki nga moutere E rua nga minenga i whakatau mai nei ki tenei Hui Faatau Aroha ara te '''Te Aouri''' me te '''Te Aotea'''. Ko nga motu Aouri era ki te tairawhiti i Raiatea ara ko Tahiti, tae atu ki Tuamotu, ki Rapa. Ko nga motu '''Aotea''' era ki te taiuru i Raiatea ara ko Taha'a ko Porapora peka atu ki Rarotonga me era atu tae noa atu ki Aotearoa me Rotuma E ai ki Tu'au o Raiatea (Teuira Henry (1928, 119-128)) i timata ai te Fa'atau Aroha nei na te tamau o Poiriri, rangatira no Rotuma me Te'ura, wahine no Porapora. I tamaua ke ratou ki Opoa a ka hui mai nga ariki o nga moutere kia whakatau te aroha o ratou kia ratou. == Te Hara i Awarua == <blockquote> Tenei ano nga whakatauki o mua- Toia e Rongorongo "Aotea," ka tere ki te moana. Ko te hara ki Awarua i whiti mai ai i Hawaiki </blockquote> Ko wai ka mohio te roanga o te Fa'atau Aroha ki Taputaopuatea nei. Ka penei tonu te whakaminemine mai o nga ariki, tohunga me nga matatoa kia tu te pure me nga tokotoko. Ko nga moutere o te Aouri me nga moutere o te Aotea nga mea i hui penei, e rua hoki nga amorangi e kia nei ko te Paoa-tea me te Paoa-uri. Nawai ra ka puta te riri o tetehi o Paoa-uri a ka patua rawatia a Paoa-tea (tangata no Rarotonga) kia mate, ka patua hoki a Paoa-uri. Katahi ra ka rere atu Aotea. Kihai rawa ratou i puta ma Avamo'a, engari ma Avarua ka puta a na tenei ka aukati te ara i Avamo'a, ka aukati ano i te Fa'atau Aroha. == Te Tangihanga o te Manu Mo'a == I te tau 1823 i kohikohi ano ia Teuira Henry tetehi korero mai i etehi tohunga e rua no Bora-Bora nei ko Auna-iti, ko Vai-aui te ingoa, kua tuhia ke ki tona pukapuka 'Ancient Tahiti' E ai ki te tokorua ra "I Opoa, i te whakaminenga o te 'Hau-pahu-nui' i miharo tonu te minenga i te takanga mai o tetehi aitua. I te mutunga o nga ritenga o te pa'i-atua ka puta mai he hau awhiowhio (whirlwind) a ka katohia te kauru o tetehi rakau tamanu ko Paruru-mata'i-i-a'ana kia tu kau noa te tumu (trunk). He mea miharo tonu, he rakau taikaha te tamanu nei d. Miharo tonu te iwi, nawai ra ka tu mai a Vaita tah'u no Opoa me te ki "''E homa, eaha ta outou e feruri nei?'' (''feruri = wherori'') Ko te whakautu "''Te feruri nei matou i te tapa'o o teie ra'au i motu nei, a'ita te ra'au nei i motu mai te po au'iu'i mai'' (''tapa'o = tapako; teia = tenei; au'iu'i = tau ukiuki'')," katahi ra ka whakamaoritia e Vaita tona i kite ai "''Te ite nei au, tei mua i au nei te aura'a o teie nei peu maere rahi! Tena mai te fanau'a 'una'una na te Tumu, e haere mai e hi'o i teie uru ra'au i Taputapuatea nei. E tino 'e to ratou e tino 'e to tatou, ho'e ana'e ra huru, no te Tumu mai, e e riro teie nei fenua ia ratou. E mou teie ha'apaoraa tahito nei, e e tae te manu mo'a o te moana, e te fenua nei, e haere mai e ta'ihaa i ta teie ra'au i motu e ha'api'i nei''." Ka aue tonu nga tohunga ki tenei kupu ui atu ratou kia Vaita no whea tonu te fanau'a 'una'una na te Tumu Ki ta Vaita "Te haere mai nei na ni'a i te ho'e paha ama 'ore (Haramai ratou ma runga waka ama-kore)," Tautohe noa nga tohunga o te Hau-pahu-nui i a Vaita, e ai ki te tah'u o Huahine a Tereroa kua porangi ke a Vaita ko nga tahu'a a Opoa a Hua-tere me Fa'aarahia ka tautohe kia huri ona whakaaro nawai ra ka tauwehe nga tangata ra. Engari kua tae te rongo ki a Tamatoa ariki, a nana i tono kia Vaita ki haramai ki tona taha whakamaoritia ai; kei reira tonu te iwi e whakarongo ana. Ka riri tonu nga tohunga nei engari ko Fa'aarahia me Tamatoa ariki ka rongo raua ki a Vaita. Ka wehe takariri nga tohunga me te whakaaro kia taka te utu ki runga i Vaita ki kore e puta tona e korero. Engari ia kihai i taro ka puta mai tetehi waka ama-kore ara te waka o te pakeha me te haerenga mai o te Pakeha ki Matavai. Ki etehi ko te kupu o Vaita he mea mo te haerenga mai o te Paipera tapu. Ana ko te Tumu ko te Atua, ko te (whanaunga)fanau'a 'una'una na te Tumu, te Mihinare me tona reo kunanu kua riro ia ratou te whenua a kua mutu te paopao o nga kawa tahito. Kua aukati nga kawa tahito o Taputapuatea tu kau ana nga papa kohatu ko nga manu mo'a o te moana nga mea e tangi ana i runga. == Te Hokinga Mai o Nga Waka == Mohio katoatia tatou kua mutu katoa nga whakawhithwiti mai o nga waka hourua o te Moananui a Kiwa, e hia noa nga tau penei tae noa ki nga rautai 1800. Muri iho i te taenga mai o Pakeha ka timata ano nga tangata o te Moananui a Kiwa ki te whakawhiti atu ki whenua ke, pera kia Paora Tuhaere me ona haerenga ki Rarotonga me era atu. Ehara maku te korero mo te Whakapehitanga o te Ao Pakeha, me nga huringa o nga tangata ki nga mea hou, a kua wareware ano tatou i nga ahuatanga o nga tupuna, pakaru haere te marae tapu nei a Taputapuatea. I te tau 1929 i haramai a [[Te Rangihiroa]] ki Taputapuatea nei, a ka tuhia e ia nga kupu penei <blockquote> I had made my pilgrimage to Taputapu-atea, but the dead could not speak to me. It was sad to the verge of tears. I felt a profound regret, a regret for-I knew not what. Was it for the beating of the temple drums or the shouting of the populace as the king was raised on high? Was it for the human sacrifices of olden times? It was for none of these individually but for something at the back of them all, some living spirit and divine courage that existed in ancient times of which Taputapu-atea was a mute symbol. It was something that we Polynesians have lost and cannot find, something that we yearn for and cannot recreate. The background in which that spirit was engendered has changed beyond recovery. The bleak wind of oblivion had swept over Opoa. Foreign weeds grew over the untended courtyard, and stones had fallen from the sacred altar of Taputapu-atea. The gods had long ago departed. (Buck 1938, 81-82) </blockquote> Ka roa ka penei te ahua ka tangi noa nga manu i runga o Taputapuatea. Hei ahakoa i te tau 1976 i hoki ano mai a Hokulea o Hawaii ki Raiatea a ka tau atu ratou ki Taputapuatea. Ka whakatau ano ratou ki te marae ra engari ka tu tetehi tangata ko Parau Rahi te ingoa kohetehete noa i a ratou, notemea i uru mai a Hokulea ma Avarua ehara ma Avamoa, te awa tapu Katahi ra ka puta te whakaaro ki te ngakau o etehi kia hoki ano mai nga waka kia hiki te tapu i Avamoa. Ko Pierre Sham Koua o Raiatea tetehi tangata kaha rawa kia tutuki pai i tenei kaupapa I te tau 1995 i rau mai nga kahui waka hourua mai i Hawaii, i Aotearoa, i Rarotonga me Tahiti ki Avamoa mo te Faatau aroha i Taputapuatea. Ko tenei rau waka te whakahokinga mai o nga whakatere waka o te Moananui a Kiwa ki tenei marae tapu, he timatanga ano mo te wahi nei ki tu hei Marae Tapu no te Ao. Ko [[Te Aurere]] o Aotearoa te waka tuatahi kia tomo ano mai ki Avamoa. Ka karakia haeremai te waka nei kia hiki te tapu kua takotoria i te Hara i Awarua, a ma penei ka tu ano te ara tapu i Taputapuatea kia tu ano te Fa'atau Aroha. == Te Marae Tapu no te Ao == Kua whakahoutia ano te marae Taputapuatea nei e ona uri ki Opoa. A Kua whakaturia tetehi roopu ko [[Na Papa e Vau]] hei kaitiaki mona. Ko tetehi tikanga nui ma ratou kia tohua te Marae Taputapuatea nei hei World Heritage Site i raro i te kawenata o Unesco. Koia ra i te 12 Hepetema 2007 i hui ano nga ariki o te Moananui a Kiwa ki Taputapuatea kia korerohia o ratou ake take. I hui mai nga kahui ariki o Tahiti Nui, o Tonga, o Hamoa, o Hawaii, o Rarotonga. Ko Tuheitia te kingi maori, me Te Heuheu ariki o Ngati Tuwharetoa nga mea i ahu mai i Aotearoa nei. I te 24 o Mahuru 2007 i hainatia tetehi tatau pounamu (he Natira'a ki to te reo o Tahiti Nui) i waenganui i te Marae Taputapuatea me nga piringa marae o [[Ngati Tuwharetoa]]. Ko te hainatanga tuatahi penei kia whakahonore te kaupapa kia tautapa Marae Taputapuatea hei Marae tapu no te Ao katoa. [[Category:Marae]] [[Category:Ra'iātea]] dk8p72yu6k36u9fq9n79wckyltld79j Heretaunga 0 12475 168788 144914 2026-08-21T00:45:23Z Nurg 3615 hono 168788 wikitext text/x-wiki [[File:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Heretaunga''' ([[Reo Pākehā]]: ''Hastings'') he tāone i te [[Heretaunga (takiwā)|takiwā o Heretaunga]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. He he te taupori o 67,800 rite o te tatatia Pipiri 2014 == Āhuarangi == {{climate chart |[[Heretaunga]] | 14 | 23 | 63.6 | 15 | 23 | 60.2 | 13 | 21 | 60.7 | 10 | 18 | 61.1 | 9 | 17 | 62.7 | 6 | 14 | 62.3 | 6 | 13 | 87.8 | 6 | 14 | 53 | 7 | 16 | 45.4 | 9 | 18 | 56.9 | 10 | 19 | 54.8 | 13 | 22 | 57.2 |float=left |clear=none |source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0014&q=Hastings%2c+NZL+forecast:averagesm] }} == Tirohia hoki == * [[Ahuriri]] {{Maramara matawhenua (Heretaunga)}} [[Category:Tāone o Heretaunga]] 2alzcf61hwf9ar3lizf3okghg4vrm17 168795 168788 2026-08-21T01:35:27Z Nurg 3615 Category:Tāone o Te Matau-a-Māui 168795 wikitext text/x-wiki [[File:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Heretaunga''' ([[Reo Pākehā]]: ''Hastings'') he tāone i te [[Heretaunga (takiwā)|takiwā o Heretaunga]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. He he te taupori o 67,800 rite o te tatatia Pipiri 2014 == Āhuarangi == {{climate chart |[[Heretaunga]] | 14 | 23 | 63.6 | 15 | 23 | 60.2 | 13 | 21 | 60.7 | 10 | 18 | 61.1 | 9 | 17 | 62.7 | 6 | 14 | 62.3 | 6 | 13 | 87.8 | 6 | 14 | 53 | 7 | 16 | 45.4 | 9 | 18 | 56.9 | 10 | 19 | 54.8 | 13 | 22 | 57.2 |float=left |clear=none |source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0014&q=Hastings%2c+NZL+forecast:averagesm] }} == Tirohia hoki == * [[Ahuriri]] {{Maramara matawhenua (Heretaunga)}} [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] 5s98l77zqv92f3eiiy2xa21wf46j92g Ngāmotu 0 12482 168934 159547 2026-08-21T10:44:05Z Nurg 3615 -Category:Aotearoa 168934 wikitext text/x-wiki [[File:Across New Plymouth to Mt. Taranaki.jpg|thumb|Ngāmotu nō te rangi]] Ko '''Ngāmotu''' ([[reo Pākehā]]: New Plymouth) he tāone i [[Taranaki]], [[Aotearoa]]. == Āhuarangi == {{climate chart |[[Ngāmotu]] | 14 | 21 | 54.3 | 14 | 22 | 36 | 13 | 21 | 69.3 | 10 | 18 | 60 | 9 | 16 | 42.7 | 7 | 14 | 66.7 | 6 | 13 | 64 | 7 | 14 | 51 | 8 | 15 | 38.9 | 10 | 16 | 59.1 | 11 | 18 | 41.9 | 13 | 20 | 46.2 |float=left |clear=none |source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:23141&q=New+Plymouth%2c+NZL+forecast:averagesm] }} ==Tohutoro== * [https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04. *{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }} {{Maramara matawhenua (Taranaki)}} [[Category:Tāone o Taranaki]] a2b2q5m821e7m2780ih7hk37nupshwj Rangitāne 0 12558 168958 159590 2026-08-21T11:48:32Z Nurg 3615 -[[Category:Aotearoa]] 168958 wikitext text/x-wiki {{Infobox Iwi | name = {{PAGENAME}} | image = Rangitane guardians Palmerston North.jpg | caption = Ko ngā tīpuna kaitiaki o Rangitāne | rōpū nui = [[Kurahaupō]] | waka = [[Kurahaupō]] | rohe = [[Manawatū-Whanganui|Manawatū]], [[Wairarapa]]<br>[[Te Whanganui-a-Tara]] | moana = | maunga =Tararua | awa = Manawatū | pepeha =Tini whetū ki te rangi<br>Ko Tānenui-a-rangi ki te whenua |map =Rangitane.png |map_caption = |image_2 =Manawatu River.jpg |caption_2 =Ko Manawatū te awa }} Ko '''Rangitāne''' ngā uri a [[Whātonga]], tētahi o ngā rangatira tokotoru o te waka o [[Kurahaupō]]. Ka tau te waka rā ki [[Nukutaurua]], ki [[Te Māhia]], i te tau 1350. Ka ū ki reira, ka whakakōhatuhia e te tohunga e Hau. Nāwai ā, kei Heretaunga te kāinga noho o Whātonga. Ka moea e ia a Hotuwaipara, ka puta mai tā rāua tama, ko Tarataraika te ingoa. Ko ia te tipunao [[Ngāi Tara]] o [[Te Whanganui-a-Tara]]. Ka whānau mai ki tana murimanu a Reretua, tā rāua tama a Tautoki me tā rāua tamāhine a Rerekitaiari. Ko Tautoki ka moe i a Waipuna, te mokopuna tuarua a te kaumoana nui o Te Moananui-a-Kiwa, a [[Kupe]]. Ko tā rāua tama ko Rangitāne e mōhiotia anō ko Rangitānenui, ko Tāne-nui-a-rangi, ko Rangitānenui-ā-rangi rānei – nāna, ko Rangitāne. ==Te Nohoanga o te iwi== Heke iho i ngā whakatipuranga, ka heke te iwi o Rangitāne ki [[Tāmaki-nui-a-Rua]] (ko te tāone o nāianei o [[Dannevirke]]), ki ngā rohe o Te [[Wairarapa]], [[Te Wairau]], [[Te Whanga-nui-a-Tara]] i te tonga, tae atu ki ngā rohe o [[Manawatū]] me [[Horowhenua]] i te uru. E toitū tonu ana te mana o Rangitāne ki ngā takiwā nei. I te rau tau 1800 ka tutū te puehu ki a Rangitāne, nō te ekenga o ngā iwi o te raki ki ngā rohe whenua o te iwi ki te uru. Nō muri mai, ka riro i te Pākehā te nuinga o ngā whenua o te iwi ki Manawatū me [[Tāmaki-nui-a-Rua]]. Ahakoa i huri ngā tāngata o Rangitāne ki ngā mahi ahuwhenua i te rau tau 1900, nā te heke o te ōhanga o te ao, ka hokona ō rātou pāmu, ka neke rātou ki ngā tāone noho ai. ==Ngā rangatira== I te rau tau 1800, i kaha ngā kaiārahi o te iwi ki te arataki i te iwi i roto i ngā nekenekehanga o te ao hurihuri. Nā rātou te iwi i whakahau kia mahi ngātahi ki te Pākehā. I te rau tau 1900 he tokomaha ngā rangatira o Rangitāne i hōu ki roto i ngā mahi tōrangapū o te rohe me te motu hoki. ==Te ao hōu, ngā tikanga tuku iho== Nō te tau 1988 whakatūria ai Te Rūnanganui o Rangitāne, hei huinga mō ngā rūnanga o te iwi. E whitu ngā marae o te iwi, ko ētahi, nō ngā tau tata nei i whakatūria ai. ==Hoto ki waho== * [http://www.rangitane.org.nz/ Te Runanga a Rangitāne] * [http://www.rangitane.co.nz/ Rangitāne o Tāmaki-nui-a-Rua] {{Iwi o Rangitāne}} {{Iwi o Kurahaupō}} {{Maramara iwi hapū}} [[Category:Rangitāne]] 0ettvw1j3guos23zju2enr0ki88r0sz 168962 168958 2026-08-21T11:57:18Z Nurg 3615 /* Hoto ki waho */ -maramara 168962 wikitext text/x-wiki {{Infobox Iwi | name = {{PAGENAME}} | image = Rangitane guardians Palmerston North.jpg | caption = Ko ngā tīpuna kaitiaki o Rangitāne | rōpū nui = [[Kurahaupō]] | waka = [[Kurahaupō]] | rohe = [[Manawatū-Whanganui|Manawatū]], [[Wairarapa]]<br>[[Te Whanganui-a-Tara]] | moana = | maunga =Tararua | awa = Manawatū | pepeha =Tini whetū ki te rangi<br>Ko Tānenui-a-rangi ki te whenua |map =Rangitane.png |map_caption = |image_2 =Manawatu River.jpg |caption_2 =Ko Manawatū te awa }} Ko '''Rangitāne''' ngā uri a [[Whātonga]], tētahi o ngā rangatira tokotoru o te waka o [[Kurahaupō]]. Ka tau te waka rā ki [[Nukutaurua]], ki [[Te Māhia]], i te tau 1350. Ka ū ki reira, ka whakakōhatuhia e te tohunga e Hau. Nāwai ā, kei Heretaunga te kāinga noho o Whātonga. Ka moea e ia a Hotuwaipara, ka puta mai tā rāua tama, ko Tarataraika te ingoa. Ko ia te tipunao [[Ngāi Tara]] o [[Te Whanganui-a-Tara]]. Ka whānau mai ki tana murimanu a Reretua, tā rāua tama a Tautoki me tā rāua tamāhine a Rerekitaiari. Ko Tautoki ka moe i a Waipuna, te mokopuna tuarua a te kaumoana nui o Te Moananui-a-Kiwa, a [[Kupe]]. Ko tā rāua tama ko Rangitāne e mōhiotia anō ko Rangitānenui, ko Tāne-nui-a-rangi, ko Rangitānenui-ā-rangi rānei – nāna, ko Rangitāne. ==Te Nohoanga o te iwi== Heke iho i ngā whakatipuranga, ka heke te iwi o Rangitāne ki [[Tāmaki-nui-a-Rua]] (ko te tāone o nāianei o [[Dannevirke]]), ki ngā rohe o Te [[Wairarapa]], [[Te Wairau]], [[Te Whanga-nui-a-Tara]] i te tonga, tae atu ki ngā rohe o [[Manawatū]] me [[Horowhenua]] i te uru. E toitū tonu ana te mana o Rangitāne ki ngā takiwā nei. I te rau tau 1800 ka tutū te puehu ki a Rangitāne, nō te ekenga o ngā iwi o te raki ki ngā rohe whenua o te iwi ki te uru. Nō muri mai, ka riro i te Pākehā te nuinga o ngā whenua o te iwi ki Manawatū me [[Tāmaki-nui-a-Rua]]. Ahakoa i huri ngā tāngata o Rangitāne ki ngā mahi ahuwhenua i te rau tau 1900, nā te heke o te ōhanga o te ao, ka hokona ō rātou pāmu, ka neke rātou ki ngā tāone noho ai. ==Ngā rangatira== I te rau tau 1800, i kaha ngā kaiārahi o te iwi ki te arataki i te iwi i roto i ngā nekenekehanga o te ao hurihuri. Nā rātou te iwi i whakahau kia mahi ngātahi ki te Pākehā. I te rau tau 1900 he tokomaha ngā rangatira o Rangitāne i hōu ki roto i ngā mahi tōrangapū o te rohe me te motu hoki. ==Te ao hōu, ngā tikanga tuku iho== Nō te tau 1988 whakatūria ai Te Rūnanganui o Rangitāne, hei huinga mō ngā rūnanga o te iwi. E whitu ngā marae o te iwi, ko ētahi, nō ngā tau tata nei i whakatūria ai. ==Hoto ki waho== * [http://www.rangitane.org.nz/ Te Runanga a Rangitāne] * [http://www.rangitane.co.nz/ Rangitāne o Tāmaki-nui-a-Rua] {{Iwi o Rangitāne}} {{Iwi o Kurahaupō}} [[Category:Rangitāne]] 8x9ch41qilz56ju5cwxxx7ica0e5jlp Karāti 0 13875 168829 168584 2026-08-21T04:24:50Z Thomas Norren 16611 168829 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Karāti / کراچی / ڪراچي |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Karāti te tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Karachi-Pakistan.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Pakistan.svg |20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Fazal ur Rehman |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 3527<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 1361 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2011 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 18052000 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=24 |latm=51 |lats= 36|latNS=N |longd=67|longm=0 |longs= 36|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = [http://www.karachicity.gov.pk/ www.karachicity.gov.pk] |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Karāti'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/285 285] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-2}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/karati|title=Karāti|accessdate=2026-06-02}}</ref> ([[reo Ūru]]: کراچی, ''kəˈɾɑːt͡ʃiː,'' [[reo Sindhi]]: ''ڪراچي)'' he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 18,052,000 te taupori i te 2011. E 3,527 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == [https://web.archive.org/web/20020325142014/http://www.karachicity.gov.pk/ www.karachicity.gov.pk] {{Commons|Category:Karachi}} == Tohutoro == <references/> {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Karāti]] lqu7ihcf2lt63beq9iz69e5i6h5adwc Lahore 0 13878 168826 155704 2026-08-21T04:23:51Z Thomas Norren 16611 168826 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Lahore / لاہور / لہور |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Lahore he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Lahore Punjab Pakistan.PNG |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Ahad Khan Cheema |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 1772<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 684 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2009 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 10000000 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=31 |latm=32 |lats= 59|latNS=N |longd=74|longm=20 |longs= 37|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = [http://web.archive.org/web/20080822063507/http://www.lahore.gov.pk www.lahore.gov.pk] |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Lahore''' ([[reo Ūru]]: لاہور, [[Reo Punjabi|reo Punjabi]]: لہور) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 10,000,000 te taupori i te 2009. E 1,772 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == [https://web.archive.org/web/20080822063507/http://www.lahore.gov.pk/ www.lahore.gov.pk] {{Commons|Category:Lahore}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Lahore]] 1gb4f5fe9l62cjywp6s7i895u478j06 Faisalabad 0 13879 168821 158898 2026-08-21T04:21:59Z Thomas Norren 16611 168821 wikitext text/x-wiki [[File:Clocktower Faisalabad, Panorama.jpg|thumb|350px|Faisalabad]] {{Infobox Settlement |name = Faisalabad / فیصل آباد |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Faisalabad he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Pakistan - Punjab - Faisalabad.svg |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Awais Asghar |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 1280<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 494 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 4177246 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=31 |latm=21 |lats= 52|latNS=N |longd=72|longm=59 |longs= 40|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = [http://www.faisalabad.gov.pk/ www.faisalabad.gov.pk] |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Faisalabad''' ([[reo Ūru]]: فیصل آباد) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 10,000,000 te taupori i te 2009. E 1,772 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == [https://web.archive.org/web/20060813061805/http://www.faisalabad.gov.pk/ www.faisalabad.gov.pk] {{Commons|Category:Faisalabad}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Faisalabad]] fdqha3l33kzse5igl6upht35hp55vng Rawalpindi 0 13880 168822 159550 2026-08-21T04:22:18Z Thomas Norren 16611 168822 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Rawalpindi / راولپنڈی |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Gulshan Dadn Khan Maseet, Rawalpindi.JPG |imagesize = 220px |image_caption = Ko Rawalpindi he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = PakistanRawalpindiMap.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 108<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 67 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2008 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 3252123 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=33 |latm=36 |lats= 00|latNS=N |longd=73|longm=02 |longs= 40|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = [http://www.rawalpindi.gov.pk/ www.rawalpindi.gov.pk] |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Rawalpindi''' ([[reo Ūru]]: راولپنڈی) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 10,000,000 te taupori i te 2009. E 1,772 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == [https://web.archive.org/web/20080313180203/http://www.rawalpindi.gov.pk/ www.rawalpindi.gov.pk] {{Commons|Category:Rawalpindi}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Rawalpindi]] bfbxw7uf667a0r5mm4qh33v92fo55e3 Multan 0 13881 168823 158775 2026-08-21T04:22:35Z Thomas Norren 16611 168823 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Multan / مُلتان |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Multan he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Pk-map.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 3721<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 1436 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 2606481 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=30 |latm=12 |lats= 00|latNS=N |longd=71|longm=25 |longs= 40|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = [http://www.multan.gov.pk/ www.multan.gov.pk] |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Multan''' (reo Ūru: مُلتان) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 2,606,481 te taupori i te 2010. E 3,721 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == [https://web.archive.org/web/20110304003135/http://www.multan.gov.pk/ www.multan.gov.pk] {{Commons|Category:Multan}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Multan]] 7d3y0udtfps3jwkprhkrfpvx8ld4b9q 168824 168823 2026-08-21T04:22:45Z Thomas Norren 16611 168824 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Multan / مُلتان |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Multan he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Pk-map.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 3721<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 1436 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 2606481 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=30 |latm=12 |lats= 00|latNS=N |longd=71|longm=25 |longs= 40|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = [http://www.multan.gov.pk/ www.multan.gov.pk] |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Multan''' ([[reo Ūru]]: مُلتان) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 2,606,481 te taupori i te 2010. E 3,721 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == [https://web.archive.org/web/20110304003135/http://www.multan.gov.pk/ www.multan.gov.pk] {{Commons|Category:Multan}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Multan]] o80o314ws0xileuoxbj4j9wxh9hxuca Hyderabad (Pakistan) 0 13882 168825 155395 2026-08-21T04:23:03Z Thomas Norren 16611 168825 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Hyderabad / حیدرآباد |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Hyderabad he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Pakistan - Sindh - Hyderabad.svg |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Aftab Khatri |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 3198<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 1234 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 3034890 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=25 |latm=22 |lats= 45|latNS=N |longd=68|longm=22 |longs= 06|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = [http://www.hyderabad.gov.pk/ www.hyderabad.gov.pk] |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Hyderabad''' ([[reo Ūru]]: حیدرآباد) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 2,606,481 te taupori i te 2010. E 3,721 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == [https://web.archive.org/web/20080522161244/http://www.hyderabad.gov.pk/ www.hyderabad.gov.pk] {{Commons|Category:Hyderabad, Sindh}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Hyderabad]] 0e5ni84vxq5uw2mov65x486n050ml3x Gujranwala 0 13883 168819 148772 2026-08-21T04:21:25Z Thomas Norren 16611 168819 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Gujranwala / گوجرانوالہ |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Gujranwala he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Pakistan - Punjab - Gujranwala.svg |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 3198<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 1234 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2011 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 1961360 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=32 |latm=9 |lats= 00|latNS=N |longd=74|longm=11 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Gujranwala''' ([[reo Ūru]]: گوجرانوالہ) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 1,961,360 te taupori i te 2011. E 3198 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Gujranwala}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Gujranwala]] jg8ly774dg9f62bmjp9ccpba9nog9zv Peshawar 0 13884 168816 144019 2026-08-21T04:20:06Z Thomas Norren 16611 168816 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Peshāwar / پشاور / پېښور / پِشور |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Peshāwar he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Peshawar.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Asya Abbas |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 1257<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 485 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 3625000 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=34 |latm=01 |lats= 00|latNS=N |longd=71|longm=35 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Peshāwar''' ([[Reo Urdu|reo Urdu]]: پشاور, [[reo Pahitū]]: پېښور, [[Reo Hindko|reo Hindko]]: پِشور) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 3,625,000 te taupori i te 2010. E 1,257 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Peshāwar}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Peshāwar]] l7d7zceo3uffozqc80ohazkyebug9y2 168828 168816 2026-08-21T04:24:26Z Thomas Norren 16611 168828 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Peshāwar / پشاور / پېښور / پِشور |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Peshāwar he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Peshawar.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Asya Abbas |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 1257<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 485 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 3625000 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=34 |latm=01 |lats= 00|latNS=N |longd=71|longm=35 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Peshāwar''' ([[reo Ūru]]: پشاور, [[reo Pahitū]]: پېښور, [[Reo Hindko|reo Hindko]]: پِشور) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 3,625,000 te taupori i te 2010. E 1,257 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Peshāwar}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Peshāwar]] 1s77r1spgef0s6cmmuxnwtipollvemn Quetta 0 13885 168815 160188 2026-08-21T04:19:39Z Thomas Norren 16611 168815 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Quetta / کوټه / کوئٹہ |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Quetta he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Pk-map.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Mir Maqbool Ahmed Lehri |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 2653<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 1024 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 896090 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=30 |latm=12 |lats= 38|latNS=N |longd=67|longm=1 |longs= 8|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = [http://www.balochistan.gov.pk/ www.balochistan.gov.pk] |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Quetta''' ([[Reo Urdu|reo Urdu]]: کوئٹہ, [[reo Pahitū]]: کوټه) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 896,090 te taupori i te 2010. E 2653 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == [https://web.archive.org/web/20171026101813/http://www.balochistan.gov.pk/DistrictProfile/DDP%20Final%202012/Harnai/Harnai.pdf www.balochistan.gov.pk] {{Commons|Category: Quetta}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category: Quetta]] 38g89zxelg4bp62nng4y4t0vosw5lki 168827 168815 2026-08-21T04:24:09Z Thomas Norren 16611 168827 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Quetta / کوټه / کوئٹہ |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Quetta he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Pk-map.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Mir Maqbool Ahmed Lehri |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 2653<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 1024 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 896090 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=30 |latm=12 |lats= 38|latNS=N |longd=67|longm=1 |longs= 8|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = [http://www.balochistan.gov.pk/ www.balochistan.gov.pk] |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Quetta''' ([[reo Ūru]]: کوئٹہ, [[reo Pahitū]]: کوټه) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 896,090 te taupori i te 2010. E 2653 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == [https://web.archive.org/web/20171026101813/http://www.balochistan.gov.pk/DistrictProfile/DDP%20Final%202012/Harnai/Harnai.pdf www.balochistan.gov.pk] {{Commons|Category: Quetta}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category: Quetta]] qt9ydntsjkwvez44g699x55v9g31dyu Sargodha 0 13886 168820 144588 2026-08-21T04:21:42Z Thomas Norren 16611 168820 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Sargodha / سرگودھا |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = PAF Public School Sargodha HQ 2003.jpg |imagesize = 220px |image_caption = Ko Sargodha he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Pk-map.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 5854<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 2260 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 1023000 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=32 |latm=5 |lats= 1|latNS=N |longd=72|longm=40 |longs= 16|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Sargodha''' ([[reo Ūru]]: سرگودھا) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 1,023,000 te taupori i te 2010. E 5,854 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Sargodha}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Sargodha]] ncgo9qs65ezkb9o4bfj4zc86j5db03t Bahawalpur 0 13887 168818 144001 2026-08-21T04:21:02Z Thomas Norren 16611 168818 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Bahawalpur / بہاولپور |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 220px |image_caption = Ko Bahawalpur he tāone nui o Pakitāne. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Pk-map.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 2372<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 915 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2011 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 855509 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +5 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +6 |coor_type = |latd=29 |latm=23 |lats= 44|latNS=N |longd=71|longm=41 |longs= 01|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Bahawalpur''' ([[reo Ūru]]: بہاولپور) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 855,509 te taupori i te 2011. E 915 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Bahawalpur}} {{maramara}} [[Category:Pakitāne]] [[Category:Bahawalpur]] 0geyhqoqvoljqxe6w0tk3udarqls1z3 Reo Ūru 0 13888 168830 163018 2026-08-21T04:30:38Z Thomas Norren 16611 168830 wikitext text/x-wiki [[File:Distribution of Urdu as a first, second, and third largest mother tongue by district in Pakistan.jpg|thumb|Ngā rohe i Pakitāne hei hea te reo Ūru i kōrerotia mō reo te tuatahi, tuarua rānei tuatoru nui rawa reo matua. Kautetanga Pakitāne 2023. ]] Ko te '''reo''' '''Ūru''' (اردو) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] me te reo matua o [[Pakitāne]]. {| class="wikitable" ! Reo Ūru !! Arapū Rātini !! Reo Māori |- | !سلام || salam! || Kia ora! |- | کیا حال ہے؟ || kya Hal Hai? || Kei te pēhea koe? |- | ہاں || hā || Ae |- | نہ || nā || Kāo |- | آپ كا نام كيا ەے؟ || āapka nam kiya hai? || Ko wai tōu ingoa? |- | آپ كەاں سے ەيں؟ || āp kaha se hai? || Nō hea koe? |- | کیا آپ انگریزی بولتے ہیں؟ || kya āp angrezī bolte hai? || He reo Pākeha tōu? |- | شُکریہ || shukrīā || Kia ora (thank you) |- | ایک || aik || tahi |- | دو || dou || rua |- | تین || teen || toru |- | چار || char || whā |- | پانچ || paanch || rima |- | چھ || chhe || ono |- | سات || saat || whitu |- | آٹھ || aath || waru |- | نو || nau || iwa |- | دس || das|| tekau |- |} == Hoto ki waho == * [http://www.linguanaut.com/english_urdu.htm Linguanaut] * [http://www.omniglot.com/language/phrases/urdu.php Omniglot] {{Maramara}} [[Category:Reo|Urdu]] [[Category:Pakitāne]] e17z8wz2u5vsroall3pjqonb0qkre73 Kandahar 0 13974 168810 147434 2026-08-21T04:18:10Z Thomas Norren 16611 168810 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Kandahar / کندهار |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Buildings in Kandahar4.jpg |imagesize = 220px |image_caption = Ko Kandahar he tāone o Āwhekenetāna. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg|20px|border]] [[Āwhekenetāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 295<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 113.9 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2006 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 512200 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +4:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=31 |latm=37 |lats= 01|latNS=N |longd=65|longm=43 |longs= 01|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Kandahar''' ([[reo Pahitū]]: کندهار, ''Kābəl'') te [[tāone]] rua o [[Āwhekenetāna]]. E 512,200 te taupori i te 2006. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Kandahar}} {{maramara}} [[Category:Āwhekenetāna]] [[Category:Kandahar]] jwsco4cj0xzkpylvn1hxidzz6p2womb Herat 0 13975 168811 155284 2026-08-21T04:18:32Z Thomas Norren 16611 168811 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Herat / هرات |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Herat monument.jpg |imagesize = 220px |image_caption = Ko Herat he tāone nui o Āwhekenetāna. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 21 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2006 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 397456 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +4:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=34 |latm=20 |lats= 31|latNS=N |longd=62|longm=12 |longs= 11|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Herat''' ([[reo Pahitū]]: هرات) he tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 397,456 te taupori i te 2006. == Hoto ki waho == [https://web.archive.org/web/20080522161244/http://www.hyderabad.gov.pk/ www.hyderabad.gov.pk] {{Commons|Category:Herat}} {{maramara}} [[Category:Āwhekenetāna]] [[Category:Herat]] aqy4ky5ozb9m8m68rgxomhj1wt84irx Mazar-i-Sharif 0 13978 168806 147432 2026-08-21T04:16:05Z Thomas Norren 16611 168806 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Mazar-i-Sharif / مزارِ شریف |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Mazar-e sharif - Steve Evans.jpg |imagesize = 220px |image_caption = Ko Mazar-i-Sharif he tāone nui o Āwhekenetāna. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 21 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2006 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 375181 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +4:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=36 |latm=42 |lats= 00|latNS=N |longd=67|longm=07 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Mazār-i-Sharīf, Mazār-e Sharīf''' ([[Reo Pashto|reo Pashto]], [[reo Pāhia]]: مزارِ شریف) he tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 375,181 te taupori i te 2006. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Mazar-i-Sharif}} {{maramara}} [[Category:Āwhekenetāna]] [[Category:Mazar-i-Sharif]] ttx2o9seff9y77i3xbumtgy5lkre3j0 168814 168806 2026-08-21T04:19:21Z Thomas Norren 16611 168814 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Mazar-i-Sharif / مزارِ شریف |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Mazar-e sharif - Steve Evans.jpg |imagesize = 220px |image_caption = Ko Mazar-i-Sharif he tāone nui o Āwhekenetāna. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 21 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2006 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 375181 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +4:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=36 |latm=42 |lats= 00|latNS=N |longd=67|longm=07 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Mazār-i-Sharīf, Mazār-e Sharīf''' ([[reo Pahitū]], [[reo Pāhia]]: مزارِ شریف) he tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 375,181 te taupori i te 2006. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Mazar-i-Sharif}} {{maramara}} [[Category:Āwhekenetāna]] [[Category:Mazar-i-Sharif]] gm3abq3639mjgtxbapphkjettb2z4h0 Kunduz 0 13979 168803 159482 2026-08-21T04:14:49Z Thomas Norren 16611 168803 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Kunduz / کندز |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Afghan Business School Kunduz.jpg |imagesize = 220px |image_caption = Ko Kunduz he tāone o Āwhekenetāna. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 21 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2002 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 95000 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +4:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=36 |latm=44 |lats= 00|latNS=N |longd=68|longm=52 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Kunduz, Kondoz''' ([[Reo Pashto|reo Pashto]]: کندز, [[reo Pāhia]]: قندوز) tētahi tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 95,000 te taupori i te 2002. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Kunduz}} {{maramara}} [[Category:Āwhekenetāna]] [[Category:Kunduz]] 9afmdgpkayk37mx3z5px55fnjxivqz6 168812 168803 2026-08-21T04:18:48Z Thomas Norren 16611 168812 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Kunduz / کندز |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Afghan Business School Kunduz.jpg |imagesize = 220px |image_caption = Ko Kunduz he tāone o Āwhekenetāna. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 21 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2002 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 95000 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +4:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=36 |latm=44 |lats= 00|latNS=N |longd=68|longm=52 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Kunduz, Kondoz''' (reo Pahitū: کندز, [[reo Pāhia]]: قندوز) tētahi tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 95,000 te taupori i te 2002. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Kunduz}} {{maramara}} [[Category:Āwhekenetāna]] [[Category:Kunduz]] 3ww22k50i4vqjtxcb74c875kcbe15o4 168813 168812 2026-08-21T04:19:00Z Thomas Norren 16611 168813 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Kunduz / کندز |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Afghan Business School Kunduz.jpg |imagesize = 220px |image_caption = Ko Kunduz he tāone o Āwhekenetāna. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 21 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2002 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 95000 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +4:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=36 |latm=44 |lats= 00|latNS=N |longd=68|longm=52 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Kunduz, Kondoz''' ([[reo Pahitū]]: کندز, [[reo Pāhia]]: قندوز) tētahi tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 95,000 te taupori i te 2002. == Hoto ki waho == {{Commons|Category:Kunduz}} {{maramara}} [[Category:Āwhekenetāna]] [[Category:Kunduz]] 9k70n3dff4fwbuhqeat4fkzv3fpofb0 Reo Pahitū 0 13980 168817 162966 2026-08-21T04:20:31Z Thomas Norren 16611 168817 wikitext text/x-wiki [[File:Map of Pashto-speaking areas in Afghanistan and Pakistan (no text).svg|thumb|He mapi o ngā whenua Pahitū]] Ko te '''reo Pahitū''' ('''پښتو ''', paʂˈto) he reo [[take Īrāna]] me te reo matua o [[Āwhekenetāna]] me tētahi reo nui i [[Pakitāne]]. {| class="wikitable" ! Reo Pahitū !! Arapū Rātini !! Reo Māori |- | سلام || salaam || Kia ora! |- | څنگه يې؟ || tsenga yee? || Kei te pēhea koe? |- | هو || ho || Āe |- | نه || na || Kāo |- | ستا نون څه|| staa num tsa dhe? || Ko wai tōu ingoa? |- | ته د كوم خاى يې؟ || ta da kom zaee ye? || Nō hea koe? |- | ته په انگليسي خبرې کولای شي؟ || ta pe inglisee khabaree kawaley shee?|| He reo Pākeha tōu? |- | مننه || manana || Kia ora (thank you) |- | يو || yaw || tahi |- | دوه || dwa || rua |- | درې || dre || toru |- | څلور || khalor || whā |- | پنځۀ || pinja || rima |- | شپږ || shpazh || ono |- | اووۀ || oova || whitu |- | اتۀ || ata || waru |- | نهۀ || nah || iwa |- | لس || las|| tekau |- |} == Hoto ki waho == * [http://en.wikivoyage.org/wiki/Pashto_phrasebook Wikivoyage] * [http://www.omniglot.com/language/phrases/pashto.php Omniglot] {{Maramara}} [[Category:Reo|Pashto]] [[Category:Āwhekenetāna]] [[Category:Pakitāne]] j70a79g7f199nn8s4u80ct2tu060e5j Terāna 0 14007 168802 168497 2026-08-21T04:14:13Z Thomas Norren 16611 168802 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Terāna/ تهران |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone matua |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Tehran skyline- Alborz Mountains on background-20150401.jpg |imagesize = 300px |image_caption = Whakaatunga o Terāna |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Tehran.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Iran.svg|20px|border]] [[Īrāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Mohammad-Bagher Ghalibaf محمدباقر قالیباف |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 7630<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 281.9 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 9110347 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +3:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=35 |latm=41 |lats= 46|latNS=N |longd=51|longm=25 |longs= 23|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Terāna'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/288 288] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-11}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/tarana|work=Paekupu|title=Terāna|accessdate=2026-06-11}}</ref> ([[reo Pāhia]]: تهران, i ngā reta rātini: ''Tehrān'') te tāone matua o [[Īrāna]] me tōna porowini; [[Teherane Porowini|Terāna Porowini]]. Ka tautohu Terāna ki te raki o te whenua kei te tahatika o te [[Moana Caspian]]. E 9,110,347 te taupori i te 2011. E 730 km² tōna rahinga whenua. == Hoto ki waho == * [http://www.tehran.ir/ www.tehran.ir] {{Commons|Category:Tehran}} ==Ngā tohutoro== {{reflist}} {{maramara}} [[Category:Īrāna]] [[Category:Teherane Porowini]] b30jill4a86srqmxqc2si6s6ri6kj8d Mahara 0 14008 168807 167333 2026-08-21T04:16:35Z Thomas Norren 16611 168807 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Mahara / مشهد |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 300px |image_caption = Ko Mahara he tāone nui o Īrāna. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Iran-CIA WFB Map.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Iran.svg|20px|border]] [[Īrāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Mohammad Pejman |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 458<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 176.8 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 2907316 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +3:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=36 |latm=18 |lats= 00|latNS=N |longd=59|longm=36 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Mahara''' (reo Pāhia: مشهد, ''Mashhad‎'', [[Reo Māori|reo Māori]]: ''Te paenga o nga mātāika'') te [[tāone]] rua o [[Īrāna]]. E 2,907,316 te taupori i te 2011. E 458 km² tōna rahinga whenua. Ko Mahara te tāone matua o [[Razavi Korahana Porowini]]. == Hoto ki waho == * [https://web.archive.org/web/20070609235645/http://www.mashhad.ir/ www.mashhad.ir] {{Commons|Category:Mashhad}} {{maramara}} [[Category:Īrāna]] [[Category:Razavi Korahana Porowini]] l4tghfjwum9h28ub0y5iei6nkxmdl65 168808 168807 2026-08-21T04:16:44Z Thomas Norren 16611 168808 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Mahara / مشهد |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = |imagesize = 300px |image_caption = Ko Mahara he tāone nui o Īrāna. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Iran-CIA WFB Map.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Iran.svg|20px|border]] [[Īrāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Mohammad Pejman |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 458<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 176.8 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2010 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 2907316 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +3:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=36 |latm=18 |lats= 00|latNS=N |longd=59|longm=36 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Mahara''' ([[reo Pāhia]]: مشهد, ''Mashhad‎'', [[Reo Māori|reo Māori]]: ''Te paenga o nga mātāika'') te [[tāone]] rua o [[Īrāna]]. E 2,907,316 te taupori i te 2011. E 458 km² tōna rahinga whenua. Ko Mahara te tāone matua o [[Razavi Korahana Porowini]]. == Hoto ki waho == * [https://web.archive.org/web/20070609235645/http://www.mashhad.ir/ www.mashhad.ir] {{Commons|Category:Mashhad}} {{maramara}} [[Category:Īrāna]] [[Category:Razavi Korahana Porowini]] sboygp8b9707xq2p9wqb9ecs8bsv0vd Ihawhahana 0 14009 168804 162460 2026-08-21T04:15:19Z Thomas Norren 16611 168804 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Ihawhahana / اصفهان |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Esfahan Logo.jpg |imagesize = 300px |image_caption = Whakaatunga o Ihawhahana. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Iran-CIA WFB Map.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Iran.svg|20px|border]] [[Īrāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Morteza Saqaeian Nejad |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 106179<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 40995 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2006 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 1583609 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +3:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=32 |latm=38 |lats= 00|latNS=N |longd=51|longm=39 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Ihawhahana''' ([[reo Pāhia]]: اصفهان, ''Esfahān'') he [[tāone]] o [[Īrāna]]. E 1,583,609 te taupori i te 2011. E 106,179 km² tōna rahinga whenua. Ko Ihawhahana te tāone matua o [[Ihawhahana Porowini]]. == Hoto ki waho == * [https://web.archive.org/web/20100309070147/http://www.isfahan.ir/ www.isfahan.ir] {{Commons|Category:Isfahan}} {{maramara}} [[Category:Īrāna]] [[Category:Ihawhahana Porowini]] dpkvx8h9g5a8ckb8t2mk1qunv4b9ivx Shiraz 0 14012 168805 162430 2026-08-21T04:15:43Z Thomas Norren 16611 168805 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement |name = Shiraz / شیراز |official_name = |other_name = |nickname = |settlement_type = Tāone nui |total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows --> |motto = |image_skyline = Hafeziyeh 0386.JPG |imagesize = 300px |image_caption = Ko Shiraz tētahi tāone nui i Īrāna. |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = Iran-CIA WFB Map.png |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none --> |pushpin_map_caption = |pushpin_mapsize = <!-- Location ------------------> |subdivision_type = Whenua |subdivision_name = [[File:Flag of Iran.svg|20px|border]] [[Īrāna]] |subdivision_type1 = |subdivision_name1 = |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |seat_type = |seat = |parts_type =Mana rohe |parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format) Default is list if up to 5 items, coll if more than 5--> |parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list --> |p1=[[Mitte]] |p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]] |p3=[[Pankow]] |p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]] |p5=[[Spandau]] |p6=[[Steglitz-Zehlendorf]] |p7=[[Tempelhof-Schöneberg]] |p8=[[Neukölln]] |p9=[[Treptow-Köpenick]] |p10=[[Marzahn-Hellersdorf]] |p11=[[Lichtenberg]] |p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed--> <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = Kahika |leader_name = Mehran E'temadi |leader_title1 = |leader_name1 = |established_title = |established_date = |established_title1 = |established_date1 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric--> |area_footnotes = |area_total_km2 = 178<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion--> |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = 36 |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = <!-- Elevation --------------------------> |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = |elevation_max_m = |elevation_max_ft = |elevation_min_m = |elevation_min_ft = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = 2009 |population_footnotes = |population_note = |population_total = 1455073 |population_density_km2 =auto |population_density_sq_mi =auto |population_blank1_title = |population_blank1 = <!-- General information ---------------> |timezone = [[CET]] |utc_offset = +3:30 |timezone_DST = [[CEST]] |utc_offset_DST = +4:30 |coor_type = |latd=29 |latm=37 |lats= 00|latNS=N |longd=52|longm=32 |longs= 00|longEW=E <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |website = |footnotes = |blank_name = |blank_info = }} Ko '''Shiraz''' ([[reo Pāhia]]: شیراز, ''Shīrāz'') he [[tāone]] o [[Īrāna]]. E 1,455,073 te taupori i te 2009. E 178 km² tōna rahinga whenua. Ko Shiraz te tāone matua o [[Fars Porowini]]. == Hoto ki waho == * [https://web.archive.org/web/20111230015005/http://www.shiraz.ir/main/fa/index www.shiraz.ir] {{Commons|Category:Shiraz}} {{maramara}} [[Category:Īrāna]] [[Category:Fars Porowini]] ayu5ucdf4yqo4vi24i0nt0f2o1hndte Rōpū Nāhinara o Aotearoa 0 14754 168923 149733 2026-08-21T10:24:31Z Nurg 3615 outdated info. cats 168923 wikitext text/x-wiki Ko te '''Rōpū Nāhinara o Aotearoa''' he rōpū tōrangapū o Aotearoa. Ko [[Peter Goodfellow]] te perehitana. {{maramara}} [[Category:Rōpū tōrangapū]] [[Category:Tōrangapū o Aotearoa]] r8lj4rkie4sbxtmcpgxfmcuqj99qt3h Ao-o-Kiwa 0 15263 168885 168073 2026-08-21T07:22:13Z Nurg 3615 cat sort 168885 wikitext text/x-wiki {{Infobox Continent |title = Ao-o-Kiwa |image = [[File:Oceania (centered orthographic projection).svg|200px|An orthographic projection of geopolitical Oceania.]]<br>Ao-o-Kiwa ā-Tōrangapū |area = {{convert|8,525,989|km2|abbr=on}} |population = 36,659,000 (2010, [[Rārangi paparahi ā-taupori|<sup>t</sup>6]]) |density = {{convert|4.19|/km2|abbr=on}} |demonym = Ao-o-Kiwa |countries = {{Collapsible list | title = 15 ([[Rārangi wehenga motuhake, takiwā whirinaki o te Ao-o-Kiwa|rārangi whenua]]) | {{flag|Ahitereiria}} |{{flag|Whītī}} |{{flag|Initonīhia}} |{{flag|Kiripati}} |{{flag|Moutere Māhara}} |{{flag|Mana Tōpu o Maikoronihia}} |{{flag|Nauru}} |{{flag|Aotearoa}} |{{flag|Pārau}} |{{flag|Papua Nūkini}} |{{flag|Hāmoa}} |{{flag|Motu Horomona}} |{{flag|Tonga}} |{{flag|Tūwaru}} |{{flag|Whenuatū}}}} {{Collapsible list | title = Piringa (2) ([[Rārangi wehenga motuhake, takiwā whirinaki o te Ao-o-Kiwa#Wehenga ehara i te peke Kotahitanga Aorere|rārangi]]) |{{flag|Kuki Airani}} |{{flag|Niue}}}} |list_countries = |dependencies = {{Collapsible list | title = Ōwaho (21) ([[Rārangi wehenga motuhake, takiwā whirinaki o te Ao-o-Kiwa#Takiwā anō|rārangi]]) | [[Hāmoa-Amerika]] |[[Moutere Ashmore mi Cartier]] |[[Moutere Baker]] |[[Moutere Clipperton]] |[[Moutere o Kirihimete]] |[[Motu Koko (Kārini)]] |[[Moutere Moana Coral]] |[[Porinihia Wīwī]] |[[Kuamu]] | [[Moutere Howland]] | [[Moutere Jarvis]] | [[Johnston Atoll]] |[[Kingman Reef]] |[[Midway Atoll]] |[[Niu Karetōnia]] |[[Moutere Nōpoke]] |[[Moutere Mariana-ki-te-Raki]] |[[Pitikeina]] |[[Tokerau]] |[[Moutere Wake]] |[[Motu o Warihi me Whutuna]]}} {{Collapsible list | title = Ōroto (4) ([[Rārangi wehenga motuhake, takiwā whirinaki o te Ao-o-Kiwa#Takiwā anō|rārangi]]) | [[Moutere te Aranga]] |[[Hawai'i]], [[Hononga-o-Amerika]]| [[Moutere Juan Fernández]] |[[Palmyra Atoll]]}} |languages = {{Collapsible list | title = 29 |(whaimana me whaimana-kore) |[[Bislama]] |[[Carolinian language|Carolinian]] |[[Chamorro language|Chamorro]] |[[Reo Kuki Airani]] |[[Reo Pākehā]] |[[Reo Whītī]] |[[Reo Wīwī]] |[[Futunan language|Futunan]] |[[Gilbertese language|Gilbertese]] |[[Reo Hawai'i]] |[[Hindi]] |[[Hiri Motu language|Hiri Motu]] |[[Reo Initonīhia]] |[[Reo Māori]] |[[Reo Moutere Māhara]] |[[Reo Nauru]] |[[Reo Niue]] |[[Reo Pārau]] |[[Reo Pitikeina]] |[[Rotuman language|Rotuman]] |[[Reo Hāmoa]] |[[Reo Pāniora]] |[[Reo Tahiti]] |[[Reo Tokerau]] |[[Reo Tonga]] |[[Tok Pisin]] |[[Reo Tūwaru]] |[[Reo Warihi]]}} |unrecognized = |time = [[UTC+14]] ([[Kiribati]]) ki [[UTC-11]] ([[Hāmoa-Amerika]] me [[Niue]]) (uru ki te whiti) |cities = [[Rārangi rohe metropolitan ki Ao-o-Kiwa]]<br />[[Poihākena]], Ahitereiria<br />[[Poipiripi]], Ahitereiria<br />[[Piripane]], Ahitereiria<br />[[Peraha]], Ahitereiria<br />[[Tāmaki-makau-rau]], Aotearoa<br />[[Whanga-nui-a-Tara]], Aotearoa<br />[[Honoruru]], Hawai‘i, Hononga-o-Amerika<br />[[Ātaraita]], Ahitereiria <br />[[Niukāhera]], Ahitereiria <br />[[Kānapera]], Ahitereiria<br /> [[Ōtautahi]], Aotearoa<br />[[Poi Moahipi]], Papua Nūkini<br />[[Nouméa]], Niu Karetōnia<br />[[Te Tai Koura]], Ahitereiria }} [[File:Pacific_Culture_Areas.jpg|thumb|Mahere whenua ā-ahurea ō te Ao-o-Kiwa]] [[File:Map OC-Oceania.PNG|thumb|right|Mahere mātai whenua o ngā moutere o te Ao-o-Kiwa]] Ko te '''Ao-o-Kiwa''' tētahi rohe whakakotahi i ngā moutere pārūrū o te [[Moananui-a-Kiwa]]. He maha ngā whakamāramatanga rerekē mō te taka o te rohe nei tae ana ki te tauira: * whāiti: ngā iho-rohe e toru a [[Meranīhia]], [[Maikoronīhia]] me [[Poronīhia]] anake; * whānui: ngā wāhanga moutere katoa i waenganui i [[Āhia Paeroa]] me [[Amerika]], tae rā anō ki [[Ahitereiria]] me te [[Tinimoutere Mareia]]. I ētahi wā, ka tapaina hokia te Ao-o-Kiwa hei [[paparahi]] tuawhitu, arā, te mea riki rawa ā-raupapa o te [[Paparahi#tukanga tatau|tauira pararahi whitu]]. == Mātaipori == <!-- The Philippines and Indonesia (except: West Papua) is not oceania continent. --> Whakaatu ai te ripanga mātaipori ō raro i ngā wāwāhanga me ngā whenua o te Ao-o-Kiwa ā-tōrangapū.<ref name="unsd-m49">{{cite web |url=http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm#oceania |title=United Nations Statistics Division&nbsp;– Countries of Oceania |publisher=Millenniumindicators.un.org |accessdate=2009-04-17 |archive-date=2011-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713041240/http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm#oceania |url-status=dead }}</ref> Ka whakarōpūhia ngā whenua me ngā takiwā o tēnei ripanga e ai ki ngā wāwāhanga rohe ka whakamahia e te Kotahitanga Aorere. <!--NOTE: The countries and territories in this table are categorised according to the scheme for geographic subregions used by the United Nations, and data included are per sources in cross-referenced articles. Where they differ, provisos are clearly indicated. If you have arguments or evidence to the contrary, please provide them on the talk page and await until a consensus supports making proposed edits. Thank you!--> {| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #aaa; font-size:90%;" |- style="background:#ececec;"| ! Ingoa rohe,<br>takiwā, me ngā [[pīwari]] ! data-sort-type="number" | [[Rārangi whenua, takiwā whirinaki ā-rahinga|Rahinga]]<br/>(km²) ! data-sort-type="number" | [[Rārangi whenua ā-taupori|Taupori]] ! data-sort-type="number" | [[Taupori kiato]]<br />ia km² ! [[Ūpokonga]] ! [[ISO 3166-1 alpha-2|ISO 3166-1]] |- | colspan="6" style="background:#eee; text-align:center;"|'''[[Australasia]]'''<ref name="Australasia">The use and scope of this term varies. The UN designation for this subregion is "Australia and New Zealand."</ref> |- | '''{{flag|Ahitereiria}}''' | style="text-align:right;"| 7,686,850 | style="text-align:right;"| 23,034,879 | style="text-align:right;"| 2.7 | [[Kānapera]] | AU |- | '''{{flag|Aotearoa}}'''<ref name="nzpol">[[Aotearoa]] is often considered part of [[Poronihia]] rather than [[Australasia]].<br /></ref> | style="text-align:right;"| 268,680 | style="text-align:right;"| 4,465,900 | style="text-align:right;"| 16.5 | [[Te Whanga-nui-a-Tara]] | NZ |- | {{noflag|[[Moutere Ashmore me Cartier]]}} ([[Ahitereiria]]) | style="text-align:right;"| 199 | style="text-align:right;"| | style="text-align:right;"| | | |- | {{noflag|[[Moutere Coral Sea]]}} (Ahitereiria) | style="text-align:right;"| 10 | style="text-align:right;"| 4 | style="text-align:right;"| | | |- | {{flag|Moutere o Kirihimete}}<ref name="ccau">He [[Wehenga me takiwā o Ahitereiria|takiwā Ahitereiria rāwaho]] te [[Moutere o Kirihimete]] me ngā [[Motu Koko (Kārini)]] i te [[Moana Īnia]], ki te awanga o [[Initonīhia]].<br /></ref> (Ahitereiria) | style="text-align:right;"| 135 | style="text-align:right;"| 1,493 | style="text-align:right;"| 3.5 | [[Flying Fish Cove]] | CX |- | {{flag|Motu Koko (Kārini)}}<ref name="ccau" /> (Ahitereiria) | style="text-align:right;"| 14 | style="text-align:right;"| 628 | style="text-align:right;"| 45.1 | [[Moutere ki te Uru, Motu Koko (Kārini)]] | CC |- | {{flagicon|Te Moutere Nōpoke}} [[Motu Nawhaka|Nōpoki]] (Ahitereiria) | style="text-align:right;"| 35 | style="text-align:right;"| 2,302 | style="text-align:right;"| 61.9 | [[Kingston, Te Moutere Nōpoke|Kingston]] | NF |- | colspan="6" style="background:#eee; text-align:center;"| '''[[Meranīhia]]'''<ref name="Melanesia">Excludes parts of Indonesia, island territories in [[Southeast Asia]] (UN region) frequently reckoned in this region.<br /></ref> |- | '''{{flag|Motu Horomona}}''' | style="text-align:right;"| 28,450 | style="text-align:right;"| 494,786 | style="text-align:right;"| 17.4 | [[Honiara]] | SB |- | {{noflag|[[Moutere Maluku]]}} ([[Initonīhia]]) | style="text-align:right;"| 74,505 | style="text-align:right;"| 1,895,000 | style="text-align:right;"| | | ML |- | '''{{flag|Niu Karetōnia|local}}''' ([[Wīwī]]) | style="text-align:right;"| 19,060 | style="text-align:right;"| 240,390 | style="text-align:right;"| 12.6 | [[Nūmea]] | NC |- | {{flag|Papua}} (Initonīhia) | style="text-align:right;"| 319,036 | style="text-align:right;"| 3,486,432 | style="text-align:right;"| 11 | [[Jayapura]] | PA |- | {{flag|Papua ki te Uru}} (Initonīhia) | style="text-align:right;"| 140,375 | style="text-align:right;"| 760,855 | style="text-align:right;"| 5.4 | [[Manokwari]] | PB |- | '''{{flag|Papua Nūkini}}'''<ref name="pngaus">[[Papua Nūkini]] is often considered part of [[Australasia]] and [[Meranīhia]]. It is sometimes included in the [[Malay Archipelago]] of [[Southeast Asia]].<br /></ref> | style="text-align:right;"| 462,840 | style="text-align:right;"| 5,172,033 | style="text-align:right;"| 11.2 | [[Poi Moahipi]] | PG |- | |- | '''{{flag|Whenuatū}}''' | style="text-align:right;"| 12,200 | style="text-align:right;"| 240,000 | style="text-align:right;"| 19.7 | [[Poi Whira]] | VU |- | '''{{flag|Whītī}}''' | style="text-align:right;"| 18,270 | style="text-align:right;"| 856,346 | style="text-align:right;"| 46.9 | [[Suva]] | FJ |- | colspan="6" style="background:#eee; text-align:center;"| '''[[Maikoronihia]]''' |- | '''{{flag|Kiripati}}''' | style="text-align:right;"| 811 | style="text-align:right;"| 96,335 | style="text-align:right;"| 118.8 | [[South Tarawa]] | KI |- | {{flag|Kuamu}} ([[Hononga-o-Amerika]]) | style="text-align:right;"| 549 | style="text-align:right;"| 160,796 | style="text-align:right;"| 292.9 | [[Hagåtña]] | GU |- | '''{{flag|Mana Tōpu o Maikoronihia}}''' | style="text-align:right;"| 702 | style="text-align:right;"| 135,869 | style="text-align:right;"| 193.5 | [[Palikir]] | FM |- | '''{{flag|Moutere Māhara}}''' | style="text-align:right;"| 181 | style="text-align:right;"| 73,630 | style="text-align:right;"| 406.8 | [[Majuro]] | MH |- | {{flag|Moutere Mariana ki te Raki}} (Hononga-o-Amerika) | style="text-align:right;"| 477 | style="text-align:right;"| 77,311 | style="text-align:right;"| 162.1 | [[Saipan]] | MP |- | {{flagicon|Moutere Wake}} [[Moutere Wake]] (Hononga-o-Amerika) | style="text-align:right;"| 2 | style="text-align:right;"| 150 | style="text-align:right;"| | [[Moutere Wake]] | UM |- | '''{{flag|Nauru}}''' | style="text-align:right;"| 21 | style="text-align:right;"| 12,329 | style="text-align:right;"| 587.1 | [[Yaren District|Yaren]] <small>(''de facto'')</small> | NR |- | '''{{flag|Pārau}}''' | style="text-align:right;"| 458 | style="text-align:right;"| 19,409 | style="text-align:right;"| 42.4 | [[Ngerulmud]]<ref name="Palau">On 7 October 2006, government officials moved their offices in the former capital of [[Koror]] to [[Ngerulmud]] in the state of [[Melekeok]], located {{convert|20|km|0|abbr=on}} northeast of Koror on [[Babeldaob|Babelthuap Island]].<br /></ref> | PW |- | colspan="6" style="background:#eee; text-align:center;"| '''[[Poronihia]]''' |- | '''{{flag|Hāmoa}}''' | style="text-align:right;"| 2,944 | style="text-align:right;"| 179,000 | style="text-align:right;"| 63.2 | [[Apia]] | WS |- | {{flag|Hāmoa-Amerika}} (Hononga-o-Amerika) | style="text-align:right;"| 199 | style="text-align:right;"| 68,688 | style="text-align:right;"| 345.2 | [[Pago Pago]], [[Fagatogo]]<ref name="ASamoa">[[Fagatogo]] is the seat of government of [[Hāmoa-Amerika]].<br /></ref> | AS |- | {{flag|Hawai'i}} (Hononga-o-Amerika) | style="text-align:right;"| 16,636 | style="text-align:right;"| 1,360,301 | style="text-align:right;"| 81.8 | [[Honoruru]] | US |- | {{flag|Kuki Airani}} (Aotearoa) | style="text-align:right;"| 240 | style="text-align:right;"| 20,811 | style="text-align:right;"| 86.7 | [[Avarua]] | CK |- | {{flag|Motu o Warihi me Whutuna|local}} (Wīwī) | style="text-align:right;"| 274 | style="text-align:right;"| 15,585 | style="text-align:right;"| 56.9 | [[Mata-Utu]] | WF |- | {{flag|Moutere te Aranga}} ([[Hiri]]) | style="text-align:right;"| 164 | style="text-align:right;"| 5,761 | style="text-align:right;"| 31 | [[Hanga Roa]] | CL |- | {{flag|Niue}} (Aotearoa) | style="text-align:right;"| 260 | style="text-align:right;"| 2,134 | style="text-align:right;"| 8.2 | [[Alofi]] | NU |- | {{flag|Pitikeina}} ([[Kīngitanga Kotahi]]) | style="text-align:right;"| 5 | style="text-align:right;"| 47 | style="text-align:right;"| 10 | [[Adamstown]] | PN |- | {{flag|Porinihia Wīwī}} (Wīwī) | style="text-align:right;"| 4,167 | style="text-align:right;"| 257,847 | style="text-align:right;"| 61.9 | [[Papeete]] | PF |- | {{flag|Tokerau}} (Aotearoa) | style="text-align:right;"| 10 | style="text-align:right;"| 1,431 | style="text-align:right;"| 143.1 | [[Nukunonu]] | TK |- | '''{{flag|Tonga}}''' | style="text-align:right;"| 748 | style="text-align:right;"| 106,137 | style="text-align:right;"| 141.9 | [[Nukuʻalofa|Nuku{{Okina}}alofa]] | TO |- | '''{{flag|Tūwaru}}''' | style="text-align:right;"| 26 | style="text-align:right;"| 11,146 | style="text-align:right;"| 428.7 | [[Funafuti]] | TV |- | |- style="font-weight:bold;" | Tapeke | style="text-align:right;"| 8,919,530 | style="text-align:right;"| 41,050,699 | style="text-align:right;"| 4.4 | rowspan=2 colspan=2| |- style="font-weight:bold;" | ''Tapeke (tango te tuawhenua Ahitereiria)'' | style="text-align:right;"| 1,232,680 | style="text-align:right;"| 19,022,699 | style="text-align:right;"| 14.8 |} {| class="wikitable" style="margin:1em auto 1em auto;" |- |<center>{{Oceania Labelled Map}}</center> |- align=center |<center>'''Mahere whenua o ngā wehenga me ngā takiwā o te Ao-o-Kiwa<br><small>Tae ana ki ngā [[Moutere Maluku]], [[Ahitereiria]] me [[Aotearoa]]</small>'''</center> |} <div style="float: right; margin: 0 0 1em 2em; width: 20em; text-align: right; font-size: 0.86em; line-height: normal;"><!-- start of floated right section --> <div style="border: 1px solid #ccd2d9; background: #f0f6fa; text-align: left; padding: 0.5em 1em; text-align: center;"><!-- start of slate grey box --> <big>'''Ao-o-Kiwa'''</big> <div align=center> [[File:Oceania, broad (orthographic projection).svg|200px|An orthographic projection of geographic Oceania.]]<br>Ao-o-Kiwa Whānui (ā-Mātai Whenua). <br><small>Tē kitea te nuinga o ngā whenua o te Ao-o-Kiwa me te āwhata pēnei. Aua atu rā, ka kitea Hawai'i ki te paerangi rāwhiti.</small> </div> {| style="background:none; text-align:left; table-layout:auto; border-collapse:collapse; padding:0; font-size:100%;" cellspacing="0" cellpadding="0" ! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Rahi | style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | {{convert|10975600|km2|abbr=on}} |- ! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Taupori | style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | 37.8 miriona (2010) |- ! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Wāhiwā | style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | [[UTC+7]] ([[Initonīhia ki te Uru]]) ki [[UTC-6]] ([[Moutere te Aranga]]) |- ! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Ētahi atu tāone hira | style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | [[Tiakāta]]<br>[[Manira]]<br>[[Poihākena]]<br>[[Panatanga]]<br>[[Poipiripi]]<br>[[Hurapaia]] [[Meta]] |} </div> <div style="border: 1px solid #ccd2d9; background: #f0f6fa; text-align: left; padding: 0.5em 1em; text-align: center;"><!-- start of slate grey box --> <div align=center> [[File:Oceania, narrow (orthographic projection).svg|200px|Narrower Geographic Oceania.]]<br>Ao-o-Kiwa Whāiti (ā-Mātai Whenua). <br><small>[[Moutere Meranīhia]], Maikoronīhia, me Poronēhia (hāunga Aotearoa)</small> </div> {| style="background:none; text-align:left; table-layout:auto; border-collapse:collapse; padding:0; font-size:100%;" cellspacing="0" cellpadding="0" ! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Rahi | style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | {{convert|183000|km2|abbr=on}}<!--includes 63~64,000 from island PNG and 1000 for the Chathams--> |- ! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Taupori | style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | 5.2 miriona (2008)<!--Date in that of Hawaii, the largest contributor. Includes 876,000 for island PNG from the 2000 census--> |- ! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Wāhiwā | style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | [[UTC+9]] ([[Pārau]]) ki [[UTC-6]] ([[Moutere te Aranga]]) |- ! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Ētahi atu tāone hira | style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | [[Honoruru]]<br>[[Nūmea]]<br>[[Suva]]<br>[[Papeete]]<br>[[Honiara]] |} </div></div> ==Kupu tautoko== <references /> {{Navboxes |title = Tuhipānui whaipānga ki te Ao-o-Kiwa |list = {{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}} {{List of Oceanian capitals by region}} {{Rohe o te ao}} {{Paparahi o te ao|state=collapsed}} }} [[Category:Ao-o-Kiwa| ]] pvj6gbtmfd26xj427uhn8n7aed6b2jj Template:Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa 10 15397 168891 168066 2026-08-21T07:32:05Z Nurg 3615 Hononga-o-Amerika 168891 wikitext text/x-wiki {{Navbox | name = Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa | state = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}} | bodyclass = hlist | title = [[Rārangi wehenga motuhake, takiwā whirinaki o te Ao-o-Kiwa|Whenua, takiwā]] o te [[Ao-o-Kiwa]] | image = [[File:Oceania (orthographic projection).svg|150px|link=Ao-o-Kiwa]] | group1 = Wehenga<br />[[Wehenga motuhake|motuhake]] | list1 = {{Navbox |child |groupstyle=font-weight:normal; | group1 = Katoa | list1 = * [[Ahitereiria]] * [[Aotearoa]] * [[Hāmoa]] * [[Kiripāti]] * [[Motu Horomona]] * [[Ngā Motu Māhara]] * [[Nauru]] * [[Papua Nūkini]] * [[Pārau]] * [[Tonga]] * [[Tūwaru]] * [[Wehenga Whakaminenga o Maikoronīhia]] * [[Whenuatū]] * [[Whītī]] | group2 = Wāhanga | list2 = * [[Hiri]] ** {{smaller|[[Moutere Aranga]]}} ** {{smaller|[[Moutere Juan Fernández]]}} * [[Initonīhia]] ** {{smaller|[[Papua-ki-te-Uru (porowini)|Papua-ki-te-Uru]]}} ** {{smaller|[[Papua (porowini)|Papua]]}} * [[Nipono]] ** {{smaller|[[Ogasawara, Tokyo|Ogasawara]]}} * [[Hononga-o-Amerika]] ** {{smaller|[[Hawai'i]]}} ** {{smaller|[[Pītaka Palmyra]]}} }} <!---group2 omitted to main alternating list backgrounds---> | group3 = {{longitem|[[Realm of New Zealand|Wehenga piringa<br/>o Aotearoa]]}} | list3 = * [[Kuki Airani]] * [[Niue]] | group4 = {{longitem|[[Takiwā whirinaki|Whirinaki]],<br/> takiwā anō}} | list4 = {{Navbox |child |groupstyle=font-weight:normal; |evenodd=swap | group1 = Ahitereiria | list1 = * [[Ngā Motu Ahimoa me Kātia]] * [[Motu Kirihimete]] * [[Ngā Motu Koko]] * [[Motu Rōre Hau]] * [[Ngā Motu Moana Wheo]] * [[Motu Nōpoke]] | group2 = [[Hononga-o-Amerika]] | list2 = * [[Hāmoa-Amerika]] * [[Kīngimana Ākau]] * [[Kuamu]] * [[Motu Pēka]] * [[Motu Haurani]] * [[Motu Harawihi]] * [[Ngā Motu Mariana-ki-te-Raki]] * [[Motu Weke]] * [[Pītaka Hoanitihana]] * [[Pītaka Waenganui]] | group3 = Ērā atu | list3 = * [[Porinīhia Wīwī]]{{\}}[[Niu Karetōnia]]{{\}}[[Wārihi me Whutuna]] ** {{smaller|[[Wīwī]]}} * [[Tokerau]] ** {{smaller|[[Aotearoa]]}} * [[Ngā Motu Pitikeni]] ** {{smaller|[[Kīngitanga Kotahi]]}} }} }}<noinclude> {{documentation}} <!---Please add metadata to the <includeonly> section at the bottom of the /doc subpage--> </noinclude> ok1387iyw8267f9j6h4yhbuc6cohxm9 Pāti Māori 0 15694 168951 147161 2026-08-21T11:08:04Z Nurg 3615 Te Pāti Māori 168951 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Te Pāti Māori]] mshv9zkwmko077fm6ivc9ox6gigqdja Āmiorangi 0 15720 168852 161340 2026-08-21T06:17:10Z Nurg 3615 DEFAULTSORT:Amiorangi 168852 wikitext text/x-wiki [[File:Sputnik_asm.jpg|thumb|Ko Sputnik, te āmiorangi tuatahi]] I te horopaki rere tuarangi, ko te āmiorangi tētahi mea e hangā ana e te tangata, e whakatakototia ana ki tētahi āmio, arā ko tētahi ara e taiāwhio ana i tētahi whetū, aorangi rānei. {{DEFAULTSORT:Amiorangi}} [[Category:Pūtaiao]] dx0o9ehmytnadaaubgkjgd5274pdeq6 Manuherikia 0 15764 168929 159567 2026-08-21T10:39:25Z Nurg 3615 ed 168929 wikitext text/x-wiki [[File:State_Highway_8_bridge_Alexandra,_New_Zealand.jpg|right|thumb|300px|Manuherikia]] Ko '''Manuherikia''' he nohanga i roto i te rohe [[Ōtākou]] o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]]. Kei runga i nga tahatika o te awa o [[Matau]], i runga i ara kāwanatanga e waru, 188 kiromita i te ara i [[Ōtepoti]] me toru tekau toru kiromita tonga o Mōkihi. I te wa o te tatauranga 2013, ko te taupori tūturu 4,800, he hekenga o 24 mai i te tau 2006. 27.1 ōrau o te taupori i neke ki runga 65. [[Category:Nohanga o Ōtākoua]] tr0da0uq5dpgvzj1fddvy1yqrg10ezj 168930 168929 2026-08-21T10:39:41Z Nurg 3615 typo 168930 wikitext text/x-wiki [[File:State_Highway_8_bridge_Alexandra,_New_Zealand.jpg|right|thumb|300px|Manuherikia]] Ko '''Manuherikia''' he nohanga i roto i te rohe [[Ōtākou]] o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]]. Kei runga i nga tahatika o te awa o [[Matau]], i runga i ara kāwanatanga e waru, 188 kiromita i te ara i [[Ōtepoti]] me toru tekau toru kiromita tonga o Mōkihi. I te wa o te tatauranga 2013, ko te taupori tūturu 4,800, he hekenga o 24 mai i te tau 2006. 27.1 ōrau o te taupori i neke ki runga 65. [[Category:Nohanga o Ōtākou]] nky99i0vh2rs8c482g8dfks0xaegtv9 Aotearoa (ingoa) 0 16669 168902 151104 2026-08-21T09:48:06Z Nurg 3615 Category:Reo Māori 168902 wikitext text/x-wiki {{Stub}} He kupu [[reo Māori]] a '''[[Aotearoa]]''' te tikanga mo ''te whenua o te kapua roa ma''. I whakakapi i te kupu koroni a ''Niu Tireni'' hei ingoa mo te whenua e mohiotia ana i te [[reo Pākehā]] ko ''New Zealand''. [[Category:Reo Māori]] [[Category:Aotearoa]] osq04xm8jqj9d1671mt2v0lkruw376w Niu Karetōnia 0 16912 168892 164119 2026-08-21T07:34:03Z Nurg 3615 Category:Meranīhia 168892 wikitext text/x-wiki [[File:Flag of New Caledonia.svg|250px|right|thumb|Ngā pīwari o Niu Karetōnia (te pīwari Wīwī ki te mauī me te pīwari o Niu Karetōnia ki te matau).]] Ko '''Niu Karetōnia''' ({{lang-fr|Nouvelle-Calédonie}}) he rohe [[Wīwī]] me tetahi moutere i te [[Moananui-a-Kiwa]]. Ko [[Nūmea]] tōna [[tāone matua]]. Kei te taha o te takutai o [[Kuīnirani]] i [[Ahitereiria]]. Ko ngā [[Kanaki]] te iwi taketake o [[Niu Karetōnia]]. He rohe motuhake tera o Wīwī me ko tona ake [[Whare Pāremata o Niu Karetōnia|Whare Pāremata]] te kawanatanga. {{Maramara}} {{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}} [[Category:Moutere]] [[Category:Wīwī]] [[Category:Niu Karetōnia| ]] [[Category:Meranīhia]] a10ie7pgnkf8v0kvhjfj4qra5qv3uhu Category:Pirimia o Aotearoa 14 17011 168906 153763 2026-08-21T10:00:09Z Nurg 3615 Category:Kāwanatanga o Aotearoa 168906 wikitext text/x-wiki [[Category:Pirimia]] [[Category:Tōrangapū]] [[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]] ipd2phs0g5wwrklb0yr719pkqjvmcmy 168917 168906 2026-08-21T10:16:40Z Nurg 3615 -[[Category:Tōrangapū]] 168917 wikitext text/x-wiki [[Category:Pirimia]] [[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]] aeut2jb8sa0z00ixqcpo7v8y9y5lfw5 Tonga 0 17067 168890 168520 2026-08-21T07:28:54Z Nurg 3615 Category:Porinīhia 168890 wikitext text/x-wiki [[File:Flag of Tonga.svg|250px|right|thumb|Te haki.]] Ko '''Tonga'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/288 288] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-5}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/tonga-2|work=Paekupu|title=Tonga|accessdate=2026-06-05}}</ref> ({{lang-en|Tonga}}) he whenua motu ki [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Nukuaroha]]<ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/https://paekupu.co.nz/word/nukuaroha|work=Paekupu|title=Nukuaroha|accessdate=2026-06-05}}</ref> te [[tāone matua]]. ==Ngā tohutoro== {{reflist}} {{Maramara}} {{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}} [[Category:Porinīhia]] 1lybuiq2nwg4wv6swaleonrvb2o14pj Tūwaru 0 17070 168895 153829 2026-08-21T09:33:10Z Nurg 3615 Category:Porinīhia 168895 wikitext text/x-wiki [[File:Flag of Tuvalu.svg|250px|right|thumb|Te haki.]] Ko '''Tūwaru''' ({{lang-en|Tuvalu}}) he whenua motu ki te [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Whunawhuti]] te [[tāone matua]]. {{Maramara}} {{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}} [[Category:Porinīhia]] arnlctmcswgtotlhgddcph376ks2s8g Niue 0 17073 168893 168570 2026-08-21T07:34:46Z Nurg 3615 Category:Porinīhia 168893 wikitext text/x-wiki [[File:Flag of Niue.svg|250px|right|thumb|Te haki.]] Ko '''Niue'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/286 286] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-5}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/niue|work=Paekupu|title=Niue|accessdate=2026-06-05}}</ref> ({{lang-en|Niue}}) he rohe motu ki [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Arowhi]] he te [[tāone matua]]. ==Ngā tohutoro== {{reflist}} {{Maramara}} {{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}} [[Category:Porinīhia]] [[Category:Aotearoa]] gssttjhtnnzmgzps9ecasuolefp3aor Hāmoa-Amerika 0 17075 168887 168064 2026-08-21T07:26:03Z Nurg 3615 Category:Porinīhia 168887 wikitext text/x-wiki [[File:Flag of American Samoa.svg|250px|right|thumb|Te haki.]] Ko '''Hāmoa-Amerika'''<ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/hamoa-amerika|work=Paekupu|title=Hāmoa-Amerika|accessdate=2026-06-10}}</ref> ({{lang-en|American Samoa}}, [[reo Hāmoa]]: ''Amerika Sāmoa'') he rohe motu ki te [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Pango Pango]] te tāone matua. ==Ngā tohutoro== {{reflist}} {{Maramara}} {{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}} [[Category:Porinīhia]] [[Category:Hononga-o-Amerika]] 7jxt1jl5fbornlabepxrprmy303kzz6 168889 168887 2026-08-21T07:27:50Z Nurg 3615 DEFAULTSORT:Hamoa-Amerika 168889 wikitext text/x-wiki [[File:Flag of American Samoa.svg|250px|right|thumb|Te haki.]] Ko '''Hāmoa-Amerika'''<ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/hamoa-amerika|work=Paekupu|title=Hāmoa-Amerika|accessdate=2026-06-10}}</ref> ({{lang-en|American Samoa}}, [[reo Hāmoa]]: ''Amerika Sāmoa'') he rohe motu ki te [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Pango Pango]] te tāone matua. ==Ngā tohutoro== {{reflist}} {{Maramara}} {{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}} {{DEFAULTSORT:Hamoa-Amerika}} [[Category:Porinīhia]] [[Category:Hononga-o-Amerika]] btq74cxvyw9etguj833pv6i29u376gx Tokerau (whenua) 0 17120 168886 168716 2026-08-21T07:25:15Z Nurg 3615 Category:Porinīhia 168886 wikitext text/x-wiki [[File:Flag of Tokelau.svg|250px|right|thumb|Te haki.]] Ko '''Tokerau''' (reo Tokerau: ''Tokelau'') he rōpū motu i [[Ao-o-Kiwa]] me he rohe o [[Aotearoa]]. {{Maramara}} [[Category:Porinīhia]] [[Category:Aotearoa]] eq9s2oo6flszggksxi8uae2kwmhhapm Kurī 0 17288 168841 165072 2026-08-21T05:52:22Z Nurg 3615 Category:Whakangote o Aotearoa 168841 wikitext text/x-wiki [[File:NICO in letterbox.jpg|250px|right|thumb|Kurī.]] Ko te '''kurī''' he momo kararehe, he hononga tata ki te [[wuruhi]]. He maha ngā tāngata e pupuri ana i ngā kurī hei mokai. {{Maramara}} [[Category:Whakangote o Aotearoa]] [[Category:Kurī| ]] 5gc1dsw6yb5zqi88pi7gzdq3i8wy7z0 Te Matau-a-Māui 0 18172 168781 160766 2026-08-21T00:19:10Z Nurg 3615 whakahou 168781 wikitext text/x-wiki [[File:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te rohe o Te Matau-a-Māui]] Ko '''Te Matau-a-Māui''' he [[Rohe o Aotearoa|rohe]] ki [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 166,368 te taupori o Te Matau-a-Māui. Mai i te kautenui o te 2013, e 15,189 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> == Tāone nunui == * [[Ahuriri]] * [[Heretaunga]] * [[Karanema]] * [[Waipukurau]] * [[Wairoa]] * [[Waipawa]] ==Kupu tautoko== {{reflist}} ==Hoto ki waho== {{Commonscat-inline|Hawke's Bay Region}} [[Category:Rohe o Aotearoa]] [[Category:Ika-a-Māui]] ahzcrty97mcrc7q12rlqpv23olfil42 168856 168781 2026-08-21T06:30:24Z Nurg 3615 /* Hoto ki waho */ Category:Matau-a-Māui 168856 wikitext text/x-wiki [[File:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te rohe o Te Matau-a-Māui]] Ko '''Te Matau-a-Māui''' he [[Rohe o Aotearoa|rohe]] ki [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 166,368 te taupori o Te Matau-a-Māui. Mai i te kautenui o te 2013, e 15,189 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref> == Tāone nunui == * [[Ahuriri]] * [[Heretaunga]] * [[Karanema]] * [[Waipukurau]] * [[Wairoa]] * [[Waipawa]] ==Kupu tautoko== {{reflist}} ==Hoto ki waho== {{Commonscat-inline|Hawke's Bay Region}} [[Category:Matau-a-Māui| ]] [[Category:Rohe o Aotearoa]] [[Category:Ika-a-Māui]] chksp5dbn2a5avdj9xmukzj0b8azv87 Whānau 0 18186 168903 160792 2026-08-21T09:50:10Z Nurg 3615 Category:Māori 168903 wikitext text/x-wiki Ko te '''whānau''' te kohinga matua i te ao Māori.<ref name="teara">{{cite web |title=Ngā whakahaerenga ā-iwi |url=https://teara.govt.nz/mi/nga-whakahaerenga-a-iwi/ |website=Te Ara - Encyclopedia of New Zealand |publisher=Te Manatū Taonga}}</ref> Kei roto i te [[iwi]] ngā [[hapū]]. Kei roto i te hapū ngā whānau.<ref name="teara" /> ==Tirohia hoki== * [[Whakapapa]] * [[Iwi]] * [[Hapū]] * [[Waka]] * [[Rārangi iwi]] * [[Rārangi marae]] ==Tohutoro== {{reflist}} {{Maramara iwi hapū}} [[Category:Māori]] 5qxid9zu3hdtixb5n3gj119dreyy129 Category:Kaunihera o Aotearoa 14 18408 168920 161598 2026-08-21T10:20:05Z Nurg 3615 Category:Kāwanatanga o Aotearoa 168920 wikitext text/x-wiki [[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]] 4qwzlmyuqkdcb1w51t7ro6oxbtd46y7 Takiwā o Aotearoa 0 18424 168779 161634 2026-08-20T23:47:25Z Nurg 3615 /* Rārangi takiwā o Aotearoa */ hono 168779 wikitext text/x-wiki He rārangi tēnei o '''ngā takiwā o [[Aotearoa]]''' ({{lang-en|districts of New Zealand}}). ==Rārangi takiwā o Aotearoa== * [[Far North]] * [[Whāngarei]] * [[Kaipara]] * [[Thames-Coromandel]] * [[Hauraki]] * [[Waikato (takiwā)|Waikato]] * [[Matamata-Piako]] * [[Waipa]] * [[South Waikato]] * [[Ōtorohanga]] * [[Rotorua]] * [[Waitomo]] * [[Taupō]] * [[Western Bay of Plenty]] * [[Whakatāne]] * [[Kawerau]] * [[Ōpōtiki]] * [[Tairāwhiti]] * [[Wairoa]] * [[Hastings]] * [[Central Hawke's Bay]] * [[New Plymouth]] * [[Stratford]] * [[South Taranaki]] * [[Ruapehu]] * [[Whanganui]] * [[Rangitīkei]] * [[Manawatū]] * [[Tararua]] * [[Horowhenua]] * [[Kapiti Coast District Council|Kapiti Coast]] * [[Masterton]] * [[Carterton]] * [[South Wairarapa]] * [[Te Tai o Aorere]] * [[Te Tauihu-o-te-waka]] * [[Buller]] * [[Grey]] * [[Westland]] * [[Kaikōura]] * [[Hurunui]] * [[Waimakariri]] * [[Selwyn (takiwā)|Selwyn]] * [[Ashburton]] * [[Timaru]] * [[Mackenzie]] * [[Waimate]] * [[Waitaki]] * [[Queenstown-Lakes]] * [[Central Otago]] * [[Clutha]] * [[Gore]] * [[Southland (takiwā)|Southland]] * [[Wharekauri]] ==Tirohia hoki== * [[Rohe o Aotearoa]] * [[Tāone nui o Aotearoa]] * [[Tāone o Aotearoa]] * [[Kaunihera o Aotearoa]] {{Template:Tāone nui me takiwā o Aotearoa}} [[Category:Rārangi]] [[Category:Aotearoa]] 0tn31ila0puu5npwvbe9aw4kk4ozmjo Rūnanga o Aotearoa 0 19346 168915 164141 2026-08-21T10:15:00Z Nurg 3615 ed 168915 wikitext text/x-wiki Ko te '''Rūnanga o Aotearoa''' ({{lang-en|Cabinet of New Zealand}}) he rōpū minita matua o [[te Kāwanatanga o Aotearoa]]. ==Tirohia hoki== * [[Te Kāwanatanga Reipa Tuaono o Aotearoa]] * [[Āpitihana (Aotearoa)]] [[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]] [[Category:Rūnanga|Aotearoa]] [[Category:Rūnanga o Aotearoa| ]] he88h31dh5mi0rmn7ubxv8xvj5i69hi 168916 168915 2026-08-21T10:15:25Z Nurg 3615 /* Tirohia hoki */ ed 168916 wikitext text/x-wiki Ko te '''Rūnanga o Aotearoa''' ({{lang-en|Cabinet of New Zealand}}) he rōpū minita matua o [[te Kāwanatanga o Aotearoa]]. ==Tirohia hoki== * [[Āpitihana (Aotearoa)]] [[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]] [[Category:Rūnanga|Aotearoa]] [[Category:Rūnanga o Aotearoa| ]] h32b26u5ur7a39u0rfuudqxwqe3euzx Tuatara 0 19396 168846 164380 2026-08-21T06:04:42Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Tuātara]] to [[Tuatara]]: Misspelled title 164380 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | color = pink | name = Tuātara | status = VU | image = Tuatara_(5205719005).jpg | image_caption = ''Sphenodon puntactus'' | regnum = [[Animal]]ia | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Reptilia]] | ordo = [[Rhynchocephalia]] | familia = [[Sphenodontidae]] | genus = '''''Sphenodon''''' | species = '''''S. puntactus''''' | binomial = ''Sphenodon puntactus'' | binomial_authority = (Gray, 1842) | synonyms = | range_map = World.distribution.rhynchocephalia.colour contrast.png | range_map_caption = | range_map2 = North Island Map tuatara.PNG | range_map2_caption = }} Ko te '''tuātara''' he ngarara noho noa ki [[Aotearoa]]. Ahakoa te ahua tata ki te mokomoko, he wahanga o te whakapapa motuhake, te ota ''Sphenodon''. Ko te ingoa o te tuātara i ahu mai i te reo [[Māori]] ko te tikanga "nga tihi kei muri". {{Maramara}} [[Category:Kararehe]] rlh1puq115ikkhn7ttgmfh3sh4rgvs1 168848 168846 2026-08-21T06:08:06Z Nurg 3615 Category:Ngārara o Aotearoa. spelling 168848 wikitext text/x-wiki {{Taxobox | color = pink | name = Tuatara | status = VU | image = Tuatara_(5205719005).jpg | image_caption = ''Sphenodon puntactus'' | regnum = [[Animal]]ia | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Reptilia]] | ordo = [[Rhynchocephalia]] | familia = [[Sphenodontidae]] | genus = '''''Sphenodon''''' | species = '''''S. puntactus''''' | binomial = ''Sphenodon puntactus'' | binomial_authority = (Gray, 1842) | synonyms = | range_map = World.distribution.rhynchocephalia.colour contrast.png | range_map_caption = | range_map2 = North Island Map tuatara.PNG | range_map2_caption = }} Ko te '''tuatara''' he ngārara noho noa ki [[Aotearoa]]. Ahakoa te ahua tata ki te mokomoko, he wahanga o te whakapapa motuhake, te ota ''Sphenodon''. Ko te ingoa o te tuatara i ahu mai i te reo [[Māori]] ko te tikanga "nga tihi kei muri". {{Maramara}} [[Category:Ngārara o Aotearoa]] 0bpzma2763l9tu1huz0p2lz335jshma Whakangote 0 19538 168837 165098 2026-08-21T05:48:48Z Nurg 3615 /* Ngā tohutoro */ cat sort 168837 wikitext text/x-wiki [[File:Kuh mit säugendem Kalb.jpg|thumb|Kei te ngote he kūao [[:en:Cattle|kau]] ki tana whaea.]] Ko '''whakangote''' o '''whāngote''' he [[kararehe]] [[huruhuru]] i whāngaia ngā kōhungahunga o kūao me te [[waiū]].<ref>S. A. Romer & T. S. Parsons (1977). ''The Vertebrate Body''. Philadelphia: Holt-Saunders International. Ng. wh. 129–145. ISBN 978-0-03-910284-5.</ref> Ko te [[pekapeka]] anahe whakangote whenua mōhiotia tangata Māori i ngā wā o mua nō te whāmamao o ngā motutere Aotearoa a ngā [[paparahi]] o te ao.<ref>J. Craig, S. Anderson, M. Clout, B. Creese, N. Mitchell, J. Ogden, , M. Roberts & G. Ussher (2000). [http://www.jstor.org/stable/221725 Conservation issues in New Zealand]. ''Annual Review of Ecology and Systematics''. Huinga tua-'''31''', ng. wh. 62-3.</ref> == Ngā tohutoro == [[Category:Whakangote| ]] [[Category:Kararehe]] gnrm4ige2venzh2jstyviadvmfjumew Parāoa (kararehe) 0 19565 168840 165199 2026-08-21T05:51:19Z Nurg 3615 Category:Whakangote o Aotearoa 168840 wikitext text/x-wiki [[File:Mother and baby sperm whale.jpg|thumb|Te kūao me whaea parāoa.]] Ko te '''parāoa''' he [[whakangote]] noho i wai [[moana nui]]. Ko te ingoa pūtaiao he '''''Physeter macrocephalus'''''.<ref>D. E. Wilson & D. M. Reeder (2005). ''Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference''. Johns Hopkins University Press. Wh. 737. ISBN 978-0-8018-8221-0.</ref> Ka rite tōna tinana ki tētahi [[ika]]. Tino nui he tinana; ko te roa toharite o te tinana parāoa toa i te 16 m, te roa toharite o te tinana parāoa uwha i te 11 m.<ref>H. Shirihai & B. Jarrett (2006). ''Whales, Dolphins, and Other Marine Mammals of the World''. Princeton: Princeton Univ. Press. Ng. wh. 21–4. ISBN 978-0-691-12757-6.</ref> == Ngā tohutoro == {{reflist}} [[Category:Whakangote o Aotearoa]] j7k8t9qfactbiy0vvzpfzowrwcfn9k0 Template:Paetaha Māori 10 19892 168948 168607 2026-08-21T11:06:43Z Nurg 3615 ed 168948 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Sidebar | collapsible | titlestyle = border-bottom:2px solid #c00; | title = [[Māori|Kaupapa Māori]] | imagestyle = padding-bottom:0.7em; | image = [[File:Maori-rafter1.svg|250px|Tārai Māori|link=]] | listtitlestyle = text-align:center; | liststyle = border-top:1px solid #c00; padding-bottom:0.7em; | style = border-width:2px; border-style:solid; border-color:#c00; <!---------------------- History --------------------------> | list1name = history | list1title = [[Hītori Māori|Hītori]] | list1 = {{hlist | [[Whakatere Wāhi-kore|Whakatere Polynesia]] | [[Waka hekenga Māori]] | [[Ngā Pakanga Pū]] | [[Tiriti o Waitangi]] | [[Ngā Pakanga o Aotearoa]] | [[Raupatu whenua|Ngā raupatu whenua]] | [[Ngā nekeneke Māori|Ngā kaupapa porotēhi Māori]] }} <!---------------------- Culture --------------------------> | list2name = culture | list2title = [[Ahurea Māori|Ahurea]] | list2 = {{hlist | [[Kai Māori|Kai]] | [[Tangihanga]] | [[Kapa haka]] | [[Mātauranga Māori]] | [[Puoro Māori|Puoro]] | [[Pūrākau Māori|Pūrākau]] | [[Tikanga tapa ingoa Māori|Tikanga tapa ingoa]] | [[Waiata Māori|Waiata / Pēpeha / Rotarota]] | [[Whakapono Māori|Whakapono]] | [[Taha Māori]] | [[Tapu]] | [[Kākahu Māori|Kākahu tuku iho]] | [[Tikanga Māori]] | [[Whakapapa]] }} <!---------------------- Politics -------------------------> | list3name = politics | list3title = Tōrangapū | list3 = {{hlist | [[Mana Motuhake]] | [[Mana Movement]] | [[Ngā rohe pōti Māori]] | [[Kīngitanga]] | [[Ngā ward me ngā takiwā Māori]] | [[Te Pāti Māori]] | [[Te Puni Kōkiri]] {{hlist | [[Minita Whanaketanga Māori]] }} | [[Tino rangatiratanga]] | [[Ngā kerēme Tiriti me ngā whakataunga]] | [[Tiritiri mana whakahaere|Mana whakahaere ngātahi]] }} <!---------------------- Language ---------------------------> | list4name = language | list4title = [[Te reo Māori|Reo]] | list4 = {{hlist | [[Te pānga o te reo Māori ki te Reo Pākehā o Aotearoa|Te pānga ki te reo Pākehā]] | [[Kura kaupapa Māori]] | [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]] | [[Whakaoranga o te reo Māori]] | [[Te Wiki o te Reo Māori]] | [[Whakaata Māori]] }} <!--------------------- Society ---------------------------> | list5name = society | list5title = Hapori | list5 = {{hlist | [[Māori me te tiaki taiao|Tiaki taiao]] | [[Hauora]] | [[Iwi]] | [[Hapū]] | [[Marae]] | [[Tangata whenua]] | [[Whānau]] }} <!----------------------- Lists ---------------------------> | list6name = lists | list6title = Rārangi | list6 = {{hlist | [[Rārangi tāngata o Aotearoa#Māori|Rārangi Māori]] | [[Rārangi iwi]] | [[Rārangi waka|Rārangi waka Māori]] }} | belowstyle = padding:0.3em 0.4em; border-top:1px solid #c00; border-bottom:1px solid #c00; font-weight:bold; | below = }} <noinclude> {{collapsible option}} [[Category:Ngā tauira Māori|*]] </noinclude> px9ko6xvrzjmsy9lpahlmaoaeawob2e Rā o te Reo Māori 0 19898 168899 167166 2026-08-21T09:43:56Z Nurg 3615 -Category:Māori 168899 wikitext text/x-wiki Ka whakanuitia '''te Rā o te Reo Māori''' ia tau, ā, ko te 14 o Mahuru te rā. I te 14 o Mahuru 1972, i tukuna e [[Ngā Tamatoa]] tētahi petihana ki te Pāremata kia whakaurua [[Reo Māori|te Reo Māori]] hei kaupapa ako ki ngā kura tuatahi puta noa i [[Aotearoa]].<ref>{{Cite web|last=|first=|title=Te reo Māori petition, 1972|url=https://teara.govt.nz/en/video/44607/te-reo-maori-petition-1972|access-date=2021-09-23|website=teara.govt.nz|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|last2=|first2=|title=Te Taura Whiri i te Reo Māori (Māori Language Commission)|url=https://www.govt.nz/organisations/te-taura-whiri-i-te-reo-maori-maori-language-comm/|access-date=2021-09-23|website=New Zealand Government|language=en-NZ}}</ref> == Ngā Tohutoro == {{Reflist}} {{Maramara}} [[Category:Reo Māori]] tip54s6iy7l195ydwpygm6bikt0f6jd Te pānga o te reo Māori ki te Reo Pākehā o Aotearoa 0 19899 168900 167167 2026-08-21T09:44:26Z Nurg 3615 /* Ngā Tohutoro */ -Category:Māori 168900 wikitext text/x-wiki [[File:1898_kiwi_6d_red.JPG|thumb|231x231px|He [[kiwi]] kei runga i tētahi tā New Zealand nō te tau 1898. Ko taua manu, he tohu ā-motu nō Aotearoa, e ahu mai ana tōna ingoa i te reo Māori.]] I te rau tau 19, i riro i [[te Reo Pākehā o Aotearoa]] he maha ngā kupu nama nō [[Reo Māori|te reo Māori]].<ref name="Andersen19462">{{Cite journal|last=Andersen|first=Johannes C.|date=1946|title=Maori words incorporated into the English language|url=http://www.jps.auckland.ac.nz/document//Volume_55_1946/Volume_55%2C_No._2/Maori_words_incorporated_into_the_English_language%2C_by_Johannes_C._Andersen%2C_p_141-162/p1|journal=Journal of the Polynesian Society|volume=55|issue=2|pages=141–162}}</ref> Kua piki haere te whakamahinga o ngā kupu Māori i roto i te Reo Pākehā mai i ngā tau 1990, ā, kua tīmata ngā whakaputanga reo Pākehā ki te whakamahi i ngā tohutō roa (macron) hei tohu i ngā oro roa.<ref>{{Cite news|last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28|title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand|access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|title=The use of Māori language accelerating in newspapers|url=https://www.stuff.co.nz/national/107042504/the-use-of-mori-language-accelerating-in-newspapers|last=Lines-MacKenzie|first=Jo|date=13 September 2018|website=Stuff|language=en|access-date=2020-05-11}}</ref> Kāore i te nuinga o ngā wā e kōwhaiwhaihia ana ngā kupu Māori i roto i te Reo Pākehā, ā, e whai ana te nuinga o ngā whakaputanga i te tikanga reo Māori mō te kupu kotahi mō te maha (hei tauira: kotahi [[kākāpō]], toru kākāpō).<ref>{{Cite news|last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28|title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand|access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite news|last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28|title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand|access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|title=The use of Māori language accelerating in newspapers|url=https://www.stuff.co.nz/national/107042504/the-use-of-mori-language-accelerating-in-newspapers|last=Lines-MacKenzie|first=Jo|date=13 September 2018|website=Stuff|language=en|access-date=2020-05-11}}</ref><ref>{{Cite web|title=Guide to style|url=https://nzhistory.govt.nz/hands/a-guide-to-style#Maori|last=Green|first=David|date=30 November 2018|website=NZHistory, New Zealand history online|access-date=2020-05-12|quote=Do not italicise Maori words.}}</ref> == Ngā otaota me ngā kararehe == He maha ngā otaota me ngā kararehe taketake e mau tonu ana i ō rātou ingoa Māori i roto i te Reo Pākehā o Aotearoa. Ānei ētahi tauira: * Manu: {{Lang|mi|[[kākāpō]]}}, {{Lang|mi|[[kea]]}}, {{Lang|mi|[[kererū]]}}, {{Lang|mi|[[Kiwi (bird)|kiwi]]}} {{Lang|mi|[[kōkako]]}} {{Lang|mi|[[moa]]}} {{Lang|mi|[[Australasian swamphen|pūkeko]]}} {{Lang|mi|[[takahē]]}} {{Lang|mi|[[tūī]]}}, {{Lang|mi|[[weka]]}} * Otaota: {{Lang|mi|[[kahikatea]]}} {{Lang|mi|[[kānuka]]}}, {{Lang|mi|[[kauri]]}}, {{Lang|mi|[[Sweet potato|kūmara]]}}, {{Lang|mi|[[Leptospermum scoparium|mānuka]]}}, {{Lang|mi|[[Prumnopitys taxifolia|mataī]]}} {{Lang|mi|[[Metrosideros excelsa|pōhutukawa]]}}, {{Lang|mi|[[toetoe]]}} {{Lang|mi|[[Podocarpus totara|tōtara]]}}, {{Lang|mi|[[tutu (plant)|tutu]]}} * Ika: {{Lang|mi|[[tarakihi]]}}, {{Lang|mi|[[hāpuku]]}} * Ngārara: {{Lang|mi|[[tuatara]]}} * Kāore he wheua: {{Lang|mi|[[Huhu beetle|huhu]]}} {{Lang|mi|[[katipō]]}}, {{Lang|mi|[[wētā]]}} == Ētahi atu kupu == E whakamahia nuitia ana ētahi atu kupu me ngā rerenga kōrero ahakoa e whai ana ngā kōwhiringa Pākehā; he nui ake te whakamahinga mēnā he tikanga motuhake ā rātou i roto i te ahurea Māori, pērā i [[kaumātua]], [[iwi]], me [[karakia]].<ref name="CaludeMillerPagel2">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref> [[Kia Ora|Kia ora]] he kupu whakatau mai Māori, arā "nau mai" rānei. Ka taea hoki te kī hei "ngā mihi" me te tohu whakaae ki tētahi kōrero i te hui. He whānui hoki te whakamahinga o ngā mihi Māori pērā i tēnā koe (ki tētahi), tēnā kōrua (ki ngā tāngata e rua), tēnā koutou (ki ngā tāngata e toru, e neke atu rānei), me ngā poroporoaki pērā i haere rā. Ko te rerenga Māori kia kaha he mea kitea auau hei tohu tautoko ā-hinengaro mō tētahi e timata ana i tētahi mahi taumaha, i tētahi āhuatanga uaua rānei. Ahakoa i whakamahia whānuitia i mua, i riro tēnei rerenga hei kupu tohu tautoko i muri i te rū whenua o Canterbury i te tau 2010. Kua whanake ētahi kupu huānga, he wāhanga Pākehā, he wāhanga Māori; ko half-pai (nui noa iho ka tuhia hei half-pie) tērā e kī ana he mea kore oti, he kounga kāore i te pai, nō te kupu Māori pai te tikanga "pai". (Ka whakamahia hoki te āhua portmanteau half-pied, i ahu mai i te "half-baked".) Waihoki, ka whakamahia ētahi wā te whakakapi kupu Māori -tanga, he tikanga pērā i te whakakapi Pākehā -ness, i roto i ngā kupu pērā i kiwitanga (arā, te āhua o te noho hei tangata o Aotearoa).<ref>{{Cite news}}</ref> He maha ngā kupu Pākehā e hono tata ana ki Aotearoa nō te takenga Māori, pērā i [[haka]], [[Pākehā]], [[Aotearoa]], [[kiwi]], me te kupu [[Māori]] anō.<ref name="OxfordDictionaries-haka-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/haka|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115083243/https://en.oxforddictionaries.com/definition/haka|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of haka in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=haka NOUN: A Maori ceremonial war dance involving chanting, an imitation of which is performed by New Zealand rugby teams before a match. ... Origin: Maori.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Maori-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/maori|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115143651/https://en.oxforddictionaries.com/definition/maori|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Maori in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Maori NOUN: 1 – A member of the aboriginal people of New Zealand. ... 2 – mass noun The Polynesian language of the Maoris, with about 100,000 speakers. ... ADJECTIVE – Relating to the Maoris or their language. ... Origin: The name in Maori.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Aotearoa-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/Aotearoa|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115143510/https://en.oxforddictionaries.com/definition/Aotearoa|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Aotearoa in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Aotearoa PROPER NOUN: Maori name for New Zealand ... Origin: Maori, literally 'land of the long white cloud'.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Pakeha-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/pakeha|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115083013/https://en.oxforddictionaries.com/definition/pakeha|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Pakeha in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Pakeha NOUN: NZ – A white New Zealander as opposed to a Maori. as modifier 'Pakeha influences'... Origin: Maori.}}</ref> == Te whakamahinga == Ko ngā kaikorero Māori o te Reo Pākehā o Aotearoa e whakamahi ana i ngā kupu nama Māori i te nuinga atu i ngā kāore he Māori; ā, ko ngā wāhine Māori e whakamahi ana i ēnei kupu i te nuinga atu i ngā tāne Māori; kāore he pānga ira tāne/wahine i kitea i waenga i ngā kāore he Māori e kōrero ana i te Reo Pākehā.<ref name="CaludeMillerPagel4">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref> Ka whakamahia ngā kupu nama Māori e ngā kaikorero Māori i te nui ake mēnā he Māori anake te hunga whakarongo, i te iti iho mēnā he hunga whakarongo kāore he Māori.<ref name="CaludeMillerPagel3">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref> He wā ka tohu te kōwhiringa ki te whakamahi i ēnei kupu i tētahi whakaaturanga tuakiri ā-hapori, ā-tōrangapū hoki o te kaikorero, ā, ka taea hoki te kōwhiri kia kaua e whakamahia tētahi kupu Māori ahakoa e wātea ana. Ahakoa e hono ana te whakamahinga o ngā kupu Māori i roto i te reo Pākehā ki te tautoko o te kaikorero mō te reo, ētahi tautoko kāore he Māori ka kōwhiri kia kaua e whakamahi i ngā kupu Māori i te mea e āwangawanga ana rātou kāore ēnei kupu e "noa" ki a rātou.<ref name="deBres2">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> He nui ake te tūpono ka whakamahi ngā kaikorero NZE rangatahi i ngā kupu Māori e tohu ana i ngā āhuatanga ahurea kāore i te āhua rawa, pērā i [[tapu]], kōrero, me kaitiakitanga ("kaitiakitanga").<ref name="deBres3">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> == Whakahua == Ko te whakahua o ngā kupu nama Māori (ina koa ngā ingoa) i te wā e kōrero ana i te reo Pākehā, arā, te taumata e whakakotahitia ai ngā kupu ki te oro o te NZE, e kitea whānuitia ana i Aotearoa hei tohu ā-hapori mō ngā whakaaro o te kaikorero ki te reo Māori me ōna tāngata. I kī tētahi kaituhi kōrero i te maheni: : Ko te āhua e kōwhiria ana e tētahi Pākehā ki te whakahua i te kupu "Māori" e tohu tika ana i tō rātou tūnga i runga i te āputa PC. E 11 ngā rerekētanga pea, mai i te "may-o-ree" i tētahi pito, tae atu ki te "mow-rri" a Kim Hill i tētahi atu. Ko te mea nui, me pēhea te whanui o tōu "a" me mēnā ka hurihia tō "r". He mea iti ēnei, engari ka taea e rātou te wehe i te tangata hei tangata tawhito pōrangi, me te tangata ka whiwhi mahi i tētahi polytech.<ref name="deBres4">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> I tētahi uiui i te tau 2018, i kī te kaiwhakahaere-ā-tākaro Māori a Taika Waititi i Aotearoa he "racist as fuck", arā, he tino whakatoihara rawa, nā te mea "ka kore rawa ngā tāngata e whakaae ki te whakahua tika i ngā ingoa Māori". I puta mai ngā whakahē nui i ngā pāpāho o Aotearoa i muri i āna kōrero.<ref name="racistAF2">{{cite journal|last=May|first=Stephen|title=New Zealand is "racist as f**k": Linguistic racism and te reo Māori|journal=Ethnicities|volume=23|issue=5|pages=662–679|year=2023|doi=10.1177/14687968231192037|doi-access=free|hdl=2292/65716|hdl-access=free}}</ref> I waenga i te iwi Māori, ko te whakamahi i ngā whakahua Māori (kāore i whakakotahitia) e whakaatu ana i te taumata o te whakauru o te tangata ki te hapori Māori.<ref name="deBres6">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> I waenga i ngā kāore he Māori, ko ngā tautoko o te reo e kite ana i ngā whakahua Māori hei tohu o taua tautoko, engari he maha kāore rātou e whakamahi i aua whakahua i te mea e āwangawanga ana rātou ka hē rānei kāore e mārama.<ref name="deBres5">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> Ko te kaupapa here a te kaiwhakapāho ratonga tūmatanui, [[Radio New Zealand]], ko te whakahua i ngā kupu Māori i roto i te reo Pākehā kia rite tonu ki te whakahua i roto i te reo Māori.<ref name="rnzPronunciation2">{{cite web|last=Humphrey|first=Hewitt|url=https://www.rnz.co.nz/news/national/280275/te-reo-maori-why-we-say-it-like-that|title=Te Reo Māori - why we say it like that|work=[[RNZ]]|date=2 August 2015|access-date=25 January 2026}}</ref> == Ngā Tohutoro == {{Reflist}} [[Category:Reo Māori]] 7iwfb6j53j8nc6p4ok7le4aa0bd2mcm 168901 168900 2026-08-21T09:47:20Z Nurg 3615 hono 168901 wikitext text/x-wiki [[File:1898_kiwi_6d_red.JPG|thumb|231x231px|He [[kiwi]] kei runga i tētahi tā New Zealand nō te tau 1898. Ko taua manu, he tohu ā-motu nō Aotearoa, e ahu mai ana tōna ingoa i te reo Māori.]] I te rau tau 19, i riro i [[te Reo Pākehā o Aotearoa]] he maha ngā kupu nama nō [[Reo Māori|te reo Māori]].<ref name="Andersen19462">{{Cite journal|last=Andersen|first=Johannes C.|date=1946|title=Maori words incorporated into the English language |url= http://www.jps.auckland.ac.nz/document//Volume_55_1946/Volume_55%2C_No._2/Maori_words_incorporated_into_the_English_language%2C_by_Johannes_C._Andersen%2C_p_141-162/p1 |journal=Journal of the Polynesian Society |volume=55 |issue=2 |pages=141–162}}</ref> Kua piki haere te whakamahinga o ngā kupu Māori i roto i te [[Reo Pākehā]] mai i ngā tau 1990, ā, kua tīmata ngā whakaputanga reo Pākehā ki te whakamahi i ngā tohutō roa (macron) hei tohu i ngā oro roa.<ref>{{Cite news |last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28|title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand |access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|title=The use of Māori language accelerating in newspapers |url=https://www.stuff.co.nz/national/107042504/the-use-of-mori-language-accelerating-in-newspapers |last=Lines-MacKenzie |first=Jo|date=13 September 2018|website=Stuff|language=en|access-date=2020-05-11}}</ref> Kāore i te nuinga o ngā wā e kōwhaiwhaihia ana ngā kupu Māori i roto i te Reo Pākehā, ā, e whai ana te nuinga o ngā whakaputanga i te tikanga reo Māori mō te kupu kotahi mō te maha (hei tauira: kotahi [[kākāpō]], toru kākāpō).<ref>{{Cite news |last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28|title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand |access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite news|last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28 |title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand|access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|title=The use of Māori language accelerating in newspapers |url=https://www.stuff.co.nz/national/107042504/the-use-of-mori-language-accelerating-in-newspapers |last=Lines-MacKenzie |first=Jo|date=13 September 2018|website=Stuff|language=en|access-date=2020-05-11}}</ref><ref>{{Cite web |title=Guide to style|url=https://nzhistory.govt.nz/hands/a-guide-to-style#Maori|last=Green|first=David|date=30 November 2018|website=NZHistory, New Zealand history online|access-date=2020-05-12|quote=Do not italicise Maori words.}}</ref> == Ngā otaota me ngā kararehe == He maha ngā otaota me ngā kararehe taketake e mau tonu ana i ō rātou ingoa Māori i roto i te Reo Pākehā o Aotearoa. Ānei ētahi tauira: * Manu: {{Lang|mi|[[kākāpō]]}}, {{Lang|mi|[[kea]]}}, {{Lang|mi|[[kererū]]}}, {{Lang|mi|[[Kiwi (bird)|kiwi]]}} {{Lang|mi|[[kōkako]]}} {{Lang|mi|[[moa]]}} {{Lang|mi|[[Australasian swamphen|pūkeko]]}} {{Lang|mi|[[takahē]]}} {{Lang|mi|[[tūī]]}}, {{Lang|mi|[[weka]]}} * Otaota: {{Lang|mi|[[kahikatea]]}} {{Lang|mi|[[kānuka]]}}, {{Lang|mi|[[kauri]]}}, {{Lang|mi|[[Sweet potato|kūmara]]}}, {{Lang|mi|[[Leptospermum scoparium|mānuka]]}}, {{Lang|mi|[[Prumnopitys taxifolia|mataī]]}} {{Lang|mi|[[Metrosideros excelsa|pōhutukawa]]}}, {{Lang|mi|[[toetoe]]}} {{Lang|mi|[[Podocarpus totara|tōtara]]}}, {{Lang|mi|[[tutu (plant)|tutu]]}} * Ika: {{Lang|mi|[[tarakihi]]}}, {{Lang|mi|[[hāpuku]]}} * Ngārara: {{Lang|mi|[[tuatara]]}} * Kāore he wheua: {{Lang|mi|[[Huhu beetle|huhu]]}} {{Lang|mi|[[katipō]]}}, {{Lang|mi|[[wētā]]}} == Ētahi atu kupu == E whakamahia nuitia ana ētahi atu kupu me ngā rerenga kōrero ahakoa e whai ana ngā kōwhiringa Pākehā; he nui ake te whakamahinga mēnā he tikanga motuhake ā rātou i roto i te ahurea Māori, pērā i [[kaumātua]], [[iwi]], me [[karakia]].<ref name="CaludeMillerPagel2">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref> [[Kia Ora|Kia ora]] he kupu whakatau mai Māori, arā "nau mai" rānei. Ka taea hoki te kī hei "ngā mihi" me te tohu whakaae ki tētahi kōrero i te hui. He whānui hoki te whakamahinga o ngā mihi Māori pērā i tēnā koe (ki tētahi), tēnā kōrua (ki ngā tāngata e rua), tēnā koutou (ki ngā tāngata e toru, e neke atu rānei), me ngā poroporoaki pērā i haere rā. Ko te rerenga Māori kia kaha he mea kitea auau hei tohu tautoko ā-hinengaro mō tētahi e timata ana i tētahi mahi taumaha, i tētahi āhuatanga uaua rānei. Ahakoa i whakamahia whānuitia i mua, i riro tēnei rerenga hei kupu tohu tautoko i muri i te rū whenua o Canterbury i te tau 2010. Kua whanake ētahi kupu huānga, he wāhanga Pākehā, he wāhanga Māori; ko half-pai (nui noa iho ka tuhia hei half-pie) tērā e kī ana he mea kore oti, he kounga kāore i te pai, nō te kupu Māori pai te tikanga "pai". (Ka whakamahia hoki te āhua portmanteau half-pied, i ahu mai i te "half-baked".) Waihoki, ka whakamahia ētahi wā te whakakapi kupu Māori -tanga, he tikanga pērā i te whakakapi Pākehā -ness, i roto i ngā kupu pērā i kiwitanga (arā, te āhua o te noho hei tangata o Aotearoa).<ref>{{Cite news}}</ref> He maha ngā kupu Pākehā e hono tata ana ki Aotearoa nō te takenga Māori, pērā i [[haka]], [[Pākehā]], [[Aotearoa]], [[kiwi]], me te kupu [[Māori]] anō.<ref name="OxfordDictionaries-haka-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/haka|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115083243/https://en.oxforddictionaries.com/definition/haka|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of haka in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=haka NOUN: A Maori ceremonial war dance involving chanting, an imitation of which is performed by New Zealand rugby teams before a match. ... Origin: Maori.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Maori-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/maori|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115143651/https://en.oxforddictionaries.com/definition/maori|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Maori in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Maori NOUN: 1 – A member of the aboriginal people of New Zealand. ... 2 – mass noun The Polynesian language of the Maoris, with about 100,000 speakers. ... ADJECTIVE – Relating to the Maoris or their language. ... Origin: The name in Maori.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Aotearoa-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/Aotearoa|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115143510/https://en.oxforddictionaries.com/definition/Aotearoa|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Aotearoa in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Aotearoa PROPER NOUN: Maori name for New Zealand ... Origin: Maori, literally 'land of the long white cloud'.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Pakeha-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/pakeha|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115083013/https://en.oxforddictionaries.com/definition/pakeha|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Pakeha in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Pakeha NOUN: NZ – A white New Zealander as opposed to a Maori. as modifier 'Pakeha influences'... Origin: Maori.}}</ref> == Te whakamahinga == Ko ngā kaikorero Māori o te Reo Pākehā o Aotearoa e whakamahi ana i ngā kupu nama Māori i te nuinga atu i ngā kāore he Māori; ā, ko ngā wāhine Māori e whakamahi ana i ēnei kupu i te nuinga atu i ngā tāne Māori; kāore he pānga ira tāne/wahine i kitea i waenga i ngā kāore he Māori e kōrero ana i te Reo Pākehā.<ref name="CaludeMillerPagel4">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref> Ka whakamahia ngā kupu nama Māori e ngā kaikorero Māori i te nui ake mēnā he Māori anake te hunga whakarongo, i te iti iho mēnā he hunga whakarongo kāore he Māori.<ref name="CaludeMillerPagel3">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref> He wā ka tohu te kōwhiringa ki te whakamahi i ēnei kupu i tētahi whakaaturanga tuakiri ā-hapori, ā-tōrangapū hoki o te kaikorero, ā, ka taea hoki te kōwhiri kia kaua e whakamahia tētahi kupu Māori ahakoa e wātea ana. Ahakoa e hono ana te whakamahinga o ngā kupu Māori i roto i te reo Pākehā ki te tautoko o te kaikorero mō te reo, ētahi tautoko kāore he Māori ka kōwhiri kia kaua e whakamahi i ngā kupu Māori i te mea e āwangawanga ana rātou kāore ēnei kupu e "noa" ki a rātou.<ref name="deBres2">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> He nui ake te tūpono ka whakamahi ngā kaikorero NZE rangatahi i ngā kupu Māori e tohu ana i ngā āhuatanga ahurea kāore i te āhua rawa, pērā i [[tapu]], kōrero, me kaitiakitanga ("kaitiakitanga").<ref name="deBres3">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> == Whakahua == Ko te whakahua o ngā kupu nama Māori (ina koa ngā ingoa) i te wā e kōrero ana i te reo Pākehā, arā, te taumata e whakakotahitia ai ngā kupu ki te oro o te NZE, e kitea whānuitia ana i Aotearoa hei tohu ā-hapori mō ngā whakaaro o te kaikorero ki te reo Māori me ōna tāngata. I kī tētahi kaituhi kōrero i te maheni: : Ko te āhua e kōwhiria ana e tētahi Pākehā ki te whakahua i te kupu "Māori" e tohu tika ana i tō rātou tūnga i runga i te āputa PC. E 11 ngā rerekētanga pea, mai i te "may-o-ree" i tētahi pito, tae atu ki te "mow-rri" a Kim Hill i tētahi atu. Ko te mea nui, me pēhea te whanui o tōu "a" me mēnā ka hurihia tō "r". He mea iti ēnei, engari ka taea e rātou te wehe i te tangata hei tangata tawhito pōrangi, me te tangata ka whiwhi mahi i tētahi polytech.<ref name="deBres4">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> I tētahi uiui i te tau 2018, i kī te kaiwhakahaere-ā-tākaro Māori a Taika Waititi i Aotearoa he "racist as fuck", arā, he tino whakatoihara rawa, nā te mea "ka kore rawa ngā tāngata e whakaae ki te whakahua tika i ngā ingoa Māori". I puta mai ngā whakahē nui i ngā pāpāho o Aotearoa i muri i āna kōrero.<ref name="racistAF2">{{cite journal|last=May|first=Stephen|title=New Zealand is "racist as f**k": Linguistic racism and te reo Māori|journal=Ethnicities|volume=23|issue=5|pages=662–679|year=2023|doi=10.1177/14687968231192037|doi-access=free|hdl=2292/65716|hdl-access=free}}</ref> I waenga i te iwi Māori, ko te whakamahi i ngā whakahua Māori (kāore i whakakotahitia) e whakaatu ana i te taumata o te whakauru o te tangata ki te hapori Māori.<ref name="deBres6">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> I waenga i ngā kāore he Māori, ko ngā tautoko o te reo e kite ana i ngā whakahua Māori hei tohu o taua tautoko, engari he maha kāore rātou e whakamahi i aua whakahua i te mea e āwangawanga ana rātou ka hē rānei kāore e mārama.<ref name="deBres5">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> Ko te kaupapa here a te kaiwhakapāho ratonga tūmatanui, [[Radio New Zealand]], ko te whakahua i ngā kupu Māori i roto i te reo Pākehā kia rite tonu ki te whakahua i roto i te reo Māori.<ref name="rnzPronunciation2">{{cite web|last=Humphrey|first=Hewitt|url=https://www.rnz.co.nz/news/national/280275/te-reo-maori-why-we-say-it-like-that|title=Te Reo Māori - why we say it like that|work=[[RNZ]]|date=2 August 2015|access-date=25 January 2026}}</ref> == Ngā Tohutoro == {{Reflist}} [[Category:Reo Māori]] iqhpiqexirv1xojebkalrfwiabia5vn Ivan Kovalenko 0 20136 168773 2026-08-20T19:56:05Z ~2026-45186-11 23545 Te waihangatanga i tētahi whārangi mō te kaitoikupu whakaharahara, he tohunga rongonui nō ngā tuhinga Ūkareinga 168773 wikitext text/x-wiki Ko '''Ivan Kovalenko''' (i te [[reo Ūkareinga]]: Іван Юхимович Коваленко) (*i whānau i te 13 o Hānuere 1919 i te kāinga o Letsky, Te Ripapeka Tāngata o Ūkareinga - †i mate i te 18 o Hūrae 2001 i te taone o Boyarka, [[Ūkareinga]]) — he kaitoikupu, he kaiwhakahē nō Ūkareinga. I uru ia ki te rōpū o ngā kaitoikupu o ngā tau ono tekau (te reanga o ngā kaitoi Ūkareinga i tupu matomato i ngā tau 1960), ā, i mahi ia hei tumuaki mō te kura tuawhā (Kura Nama 4) i te taone o [[Chernihiv]]. E rima tau ia i mauherehia ai e ngā mana Howete, ā, ko tētahi o ngā tino whakapae ki a ia ko te tuhatoha i āna ake whiti. I roto i ngā pāpāho Ūkareinga onāianei, e kīia ana a Kovalenko he tohunga rongonui nō ngā tuhinga Ūkareinga<ref>{{cite web|url=https://www.0462.ua/news/3542773/edina-u-cernigovi-skola-klasika-ukrainskoi-literaturi-ne-nabiratime-persoklasok|title=Єдина у Чернігові: школа класика української літератури не набиратиме першоклашок|author=Карась, Сєргєй|publisher=Чернігівська медіа група|accessdate=2023-02-06}}</ref>. ==Meka whakamīharo== [[Image:Поет Іван Коваленко.JPG|thumb|right|300px|Te kaitoikupu a Ivan Kovalenko i ngā tau 1960]] I whakamahia e te kaiwaiata [[Sergei Karaß|reper Semar]] tētahi wāhanga o te whiti a Ivan Kovalenko e kīia nei ko "Ki a tātou ko te inoi me te nohopuku..." (Нам молитва і піст...) i roto i tana waiata "Me whawhai e tātou te mate Rūhia" (Подолаймо російську недугу). I hopukina te ataata puoro mō tēnei waiata i te taone o Boyarka, te wāhi i noho ai a Ivan Kovalenko i ngā tau whakamutunga o tōna oranga <ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=kcVDEHAPQXg |title= репер Семар & DJ Freedem feat. Іван Коваленко - Подолаймо російську недугу! |accessdate=19 o Ākuhata, 2024 |archive-date= |archive-url= }}</ref>. bzfhw6ykckjab715bpnlymvynq0vui5 Heretaunga, takiwā 0 20137 168783 2026-08-21T00:29:06Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Heretaunga, takiwā]] to [[Heretaunga (takiwā)]]: format disambiguator 168783 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Heretaunga (takiwā)]] 34m7n5h9zu7stcpyxsmw5ueo7yla4oi Talk:Heretaunga, takiwā 1 20138 168785 2026-08-21T00:29:06Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Talk:Heretaunga, takiwā]] to [[Talk:Heretaunga (takiwā)]]: format disambiguator 168785 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Talk:Heretaunga (takiwā)]] pf4ut26lwg573adtqtpupv7pax6p1io Category:Tāone o Heretaunga 14 20139 168792 2026-08-21T01:33:51Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Category:Tāone o Heretaunga]] to [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]: for Hawke's Bay not just Hastings District 168792 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[:Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]] dhor9gw8dubovg5kdhtv7o9dx5php2a Reo Punjabi 0 20140 168831 2026-08-21T04:45:16Z Thomas Norren 16611 Created page with "[[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]] Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe of [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi." 168831 wikitext text/x-wiki [[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]] Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe of [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi. 8znm0hzfb4h6v3s5qo8axrqo3xnq32z 168832 168831 2026-08-21T04:45:31Z Thomas Norren 16611 Thomas Norren moved page [[Punjabi]] to [[Reo Punjabi]] 168831 wikitext text/x-wiki [[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]] Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe of [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi. 8znm0hzfb4h6v3s5qo8axrqo3xnq32z 168834 168832 2026-08-21T04:46:49Z Thomas Norren 16611 168834 wikitext text/x-wiki [[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]] Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe of [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi. [[category: Pakitāne]] ajj7ouycjeirlg18tkwb2iy6li6uml8 168835 168834 2026-08-21T04:47:04Z Thomas Norren 16611 168835 wikitext text/x-wiki [[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]] Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe of [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi. [[category: Pakitāne]] [[Category:Īnia]] 4ekp4o6c3acsm7a7e3w11474yxrzykh 168836 168835 2026-08-21T04:48:24Z Thomas Norren 16611 168836 wikitext text/x-wiki [[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]] Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe o [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi. [[category: Pakitāne]] [[Category:Īnia]] t9vomnp4cp1yhq0i2znoqd2pnlwrvf6 Punjabi 0 20141 168833 2026-08-21T04:45:31Z Thomas Norren 16611 Thomas Norren moved page [[Punjabi]] to [[Reo Punjabi]] 168833 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Reo Punjabi]] s0itd6bzygxftmhnhoslo8a8oadec5r Category:Whakangote o Aoteroa 14 20142 168839 2026-08-21T05:50:15Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Category:Whakangote o Aoteroa]] to [[Category:Whakangote o Aotearoa]]: Misspelled title 168839 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[:Category:Whakangote o Aotearoa]] jl9kw5kcp82lmwusfl58c8zw7q1mii6 Category:Ngārara o Aoteroa 14 20143 168845 2026-08-21T06:01:13Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Category:Ngārara o Aoteroa]] to [[Category:Ngārara o Aotearoa]]: Misspelled title 168845 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[:Category:Ngārara o Aotearoa]] lljmy0gvqulyudczzpsorg25lfwchte Tuātara 0 20144 168847 2026-08-21T06:04:42Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Tuātara]] to [[Tuatara]]: Misspelled title 168847 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Tuatara]] bndziiil0go7xlyifzddxyjgeq3ksgx Category talk:Kararehe 15 20145 168851 2026-08-21T06:16:09Z Nurg 3615 /* He aha te kararehe? */ new section 168851 wikitext text/x-wiki == He aha te kararehe? == He aha te kararehe? He ''animal'' whanui? He ''quadruped'' ranei? [[User:Nurg|Nurg]] ([[User talk:Nurg|talk]]) 06:16, 21 Ākuhata 2026 (UTC) 1e9cmnnstjr66m8yvv97pmr97intlog 168854 168851 2026-08-21T06:28:16Z Gadfium 258 quadruped by default 168854 wikitext text/x-wiki == He aha te kararehe? == He aha te kararehe? He ''animal'' whanui? He ''quadruped'' ranei? [[User:Nurg|Nurg]] ([[User talk:Nurg|talk]]) 06:16, 21 Ākuhata 2026 (UTC) :Quadruped mammal: [https://hepatakakupu.nz/search?keywords=Kararehe][https://maoridictionary.co.nz/word/2303] but note [https://maoridictionary.co.nz/word/48612]-[[User:Gadfium|gadfium]] ([[User talk:Gadfium|talk]]) 06:27, 21 Ākuhata 2026 (UTC) czowko69fbkteumo8g6gnurfx97cry7 Category:Matau-a-Māui 14 20146 168857 2026-08-21T06:31:22Z Nurg 3615 cats 168857 wikitext text/x-wiki [[Category:Ika-a-Māui]] [[Category:Rohe o Aotearoa]] rtohwjflyif8c3mwto4ldp8cvy3aeb7 Category:Koiora o Aotearoa 14 20147 168872 2026-08-21T07:10:56Z Nurg 3615 Created page with "[[Category:Aotearoa]] [[Category:Mātauranga koiora]]" 168872 wikitext text/x-wiki [[Category:Aotearoa]] [[Category:Mātauranga koiora]] s3ma8m9qxiuz4waba6bjikpca0ap10b Category:Melanesia 14 20148 168883 2026-08-21T07:20:24Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Category:Melanesia]] to [[Category:Meranīhia]]: Misspelled title 168883 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[:Category:Meranīhia]] rqf0jo5gc28w2uxdyxp6y22l85yiug5 Category:Kāwanatanga o Aotearoa 14 20149 168905 2026-08-21T09:58:27Z Nurg 3615 cats 168905 wikitext text/x-wiki [[Category:Aotearoa]] [[Category:Kāwanatanga]] s8mc0tyhshppzuk4dkbqqmen50p3khv 168914 168905 2026-08-21T10:13:34Z Nurg 3615 Category:Tōrangapū o Aotearoa 168914 wikitext text/x-wiki [[Category:Tōrangapū o Aotearoa]] [[Category:Kāwanatanga]] nssuk2x76p7tw1n3mo1gtaukccacepw 168918 168914 2026-08-21T10:17:55Z Nurg 3615 DEFAULTSORT:Kawanatanga O Aotearoa 168918 wikitext text/x-wiki {{DEFAULTSORT:Kawanatanga O Aotearoa}} [[Category:Tōrangapū o Aotearoa]] [[Category:Kāwanatanga]] 4wcrp5n8vkuld4w2rga2hmujgeq66p1 Category:Tōrangapū o Aotearoa 14 20150 168913 2026-08-21T10:12:33Z Nurg 3615 cats 168913 wikitext text/x-wiki [[Category:Tōrangapū]] [[Category:Aotearoa]] rofamnth3scw9px7fihv2asr4qohswd Tōrangapū Māori 0 20151 168944 2026-08-21T10:56:20Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Tōrangapū Māori]] to [[Te Pāti Māori]]: update 168944 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Te Pāti Māori]] mshv9zkwmko077fm6ivc9ox6gigqdja Talk:Tōrangapū Māori 1 20152 168946 2026-08-21T10:56:20Z Nurg 3615 Nurg moved page [[Talk:Tōrangapū Māori]] to [[Talk:Te Pāti Māori]]: update 168946 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Talk:Te Pāti Māori]] 2ud820y6bgecytuqdyrn62xwie9spi9