Wikipedia
miwiki
https://mi.wikipedia.org/wiki/Hau_K%C4%81inga
MediaWiki 1.47.0-wmf.16
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Te Kāwanatanga o Aotearoa
0
650
168904
168602
2026-08-21T09:57:54Z
Nurg
3615
Category:Kāwanatanga o Aotearoa
168904
wikitext
text/x-wiki
Ka whakatūria te '''kāwanatanga''' nō te tau 1840.
Nō te tau 1854 i hui ai te [[Pāremata]] tuatahi ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 i hui tuatahi ai te Pāremata o Niu Tireni ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
Nō te marama o [[Here-turi-kōkā]] i te tau 1860, ka tū ki Kohimarama te hui tuatahi o ngā rangatira Māori katoa.
E ai ki te Kāwanatanga, ko te tino hiahia o te Kāwanatanga tuatahi, o ngā Kāwanatanga nō muri mai, kia ora tonu ngā Māori hei iwi ki te ao nei.
== Ngā Kāwana ==
=== Te Kāwana tuatahi o Aotearoa ===
Ko Kāpene Hopihana nāna te kara o Te [[Kīngitanga Kotahi]] i whakairi i te tau 1840 ki [[Peiwhairangi]], arā, ki te takiwā i hainatia ai [[te Tiriti o Waitangi]].
=== Ngā kāinga noho o te Kāwana ===
Ko [[Tāmaki-makau-rau]] te wāhi i nohoia e ngā Kāwana nō te tau 1842 tae noa ki te tau 1868. Ā nō muri mai ka noho rātou ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
== Tirohia hoki ==
*[[Pāremata]]
*[[Rārangi Kāwana]]
*[[Te Tiriti o Waitangi]]
*[[Ture]]
{{Maramara}}
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa| ]]
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Kāwanatanga]]
6r694bd01q5gzigyrzyve8efbtyuy88
168924
168904
2026-08-21T10:27:06Z
Nurg
3615
Category:Tōrangapū o Aotearoa
168924
wikitext
text/x-wiki
Ka whakatūria te '''kāwanatanga''' nō te tau 1840.
Nō te tau 1854 i hui ai te [[Pāremata]] tuatahi ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 i hui tuatahi ai te Pāremata o Niu Tireni ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
Nō te marama o [[Here-turi-kōkā]] i te tau 1860, ka tū ki Kohimarama te hui tuatahi o ngā rangatira Māori katoa.
E ai ki te Kāwanatanga, ko te tino hiahia o te Kāwanatanga tuatahi, o ngā Kāwanatanga nō muri mai, kia ora tonu ngā Māori hei iwi ki te ao nei.
== Ngā Kāwana ==
=== Te Kāwana tuatahi o Aotearoa ===
Ko Kāpene Hopihana nāna te kara o Te [[Kīngitanga Kotahi]] i whakairi i te tau 1840 ki [[Peiwhairangi]], arā, ki te takiwā i hainatia ai [[te Tiriti o Waitangi]].
=== Ngā kāinga noho o te Kāwana ===
Ko [[Tāmaki-makau-rau]] te wāhi i nohoia e ngā Kāwana nō te tau 1842 tae noa ki te tau 1868. Ā nō muri mai ka noho rātou ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
== Tirohia hoki ==
*[[Pāremata]]
*[[Rārangi Kāwana]]
*[[Te Tiriti o Waitangi]]
*[[Ture]]
{{Maramara}}
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa| ]]
[[Category:Kāwanatanga]]
[[Category:Tōrangapū o Aotearoa]]
evgc1swb964jst7n1mrgtpfdt1darh7
Hawaiki
0
653
168797
168069
2026-08-21T01:55:55Z
Nurg
3615
ed
168797
wikitext
text/x-wiki
I ngā kōrero tuku iho o te [[Māori]], ko '''Hawaiki''' te matapuna o ngā tūpuna Māori. Ki etehi he moutere nō [[Te Moana-nui-a-Kiwa]], engari ki etehi atu he wahi wairua.
== He wahi wairua ==
Kua kau mai i te Po ko nga Hawaiki tapu, ko Hawaiki nui, Hawaiki roa, Hawaiki pamaomao ko Hawaiki tapu. Ko nga Hawaiki nei ko te takahanga o nga atua me nga tupuna ki te Rangi tuhaha. E ai ki te tupuna i ahu katoa mai nga mea katoa i te toi tapu i Hawaiki, ara mai te rangi ki te whenua.
== He moutere no Te Moananui a Kiwa ==
Ko Ra'iatea tetehi moutere ki te Kahui o Tahitinui, engari ko tona ingoa tawhito ko "Havai'i fanau fenua". Koia nei te moutere i nohia nga tupuna o Tainui me Te Arawa me era tu o nga waka.
Engari kaore i kotahi te Hawaiki nei. He maha nga moutere o te [[Moana-nui-a-Kiwa|Moananui a Kiwa]] kua tapaina ko Hawaiki ara ko Savai'i motu ki [[Hāmoa]], ko [[Hawai'i]] (te kahui Pae kainga o Hawaii ra) me era atu huri noa. Ko tetehi ingoa tawhito o [[te Wai-pounamu]] nei ko Hawaiki-tautau, ko [[Ika-a-Māui|Aotearoa]] nei ko Avaiki-teatea
Na i penei ai nga tupuna ina hunuku ratou ki whenuahou kia noho ka tapaina taua whenua hou i nga ingoa tawhito. Ara i te ahunga mai i Savai'i ki Raiatea ka tapaina taua whenua hou ko Havai'i, ko te motu tata ki Savaii ko Upolu a kua hoatu tenei ingoa ki Tahaa moutere tata ki Raiatea. Ko te moutere o Borabora ko tona ingoa tawhito ko "Vevau", a ko Vavau tetehi moutere ki [[Tonga]]
== He whenua tupuna ==
Kaore e kore i ahu mai nga tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki i te Uru, ara i [[Āhia]] (Asia).
Nawai ra ka puta nga waka o nga tupuna nei ki te Moananui a Kiwa, tuatahi ki nga motu e tata ana ki Ahia katahi ka puta te ihu o nga waka ki waho kia tae atu ki nga motu papatea me nga motunui.
Ko te reo maori he peka o te reo [[Austronesian]] he mea i korerohia e nga iwi o [[Mareia]] me ngā moutere o Āhia, tae atu ki [[Matakāhika]] me ngā motu pamaomao o te Moananui a Kiwa.
I kawea mai e nga tupuna nei etehi taputapu uku e kia nei ko Lapita na reira ka mohiotia tenei iwi ko 'Ngai Lapita'. I kitea nga hanga uku nei ki [[Nūmea|Noumea]], ki [[Whenuatū]] tae noa atu ki [[Whītī]], Tonga me Hāmoa. I kitea etehi ki Hiva engari karekau nga mea i kitea ki era atu o nga motu o Poronihia.
Tena pea ko nga motu tuatahi i nohoia e nga tupuna Maori ko Savaii (motu ki Hāmoa) me ngā motu e tata ana ki a ia tae atu ki Tonga, ki Whītī arā ko tēnei te Hawaiki o nga tupuna.
== Maui ==
Ko [[Maui]] tetehi o nga tino tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki huri noa i te Moananui a Kiwa. He tupua, he atua ko wai ke te tangata kaore ano kia rangona tona ingoa.
Ehara ia i te ariki, he potiki noa engari he tangata tino matatau, he angata tinihanga.
Maha atu nga korero mona engari ko te mea nui ko te korero mo te Ika a Maui me aua momo mahi huri noa. I mohio ke te korero nei ki nga [[Ngā Motu Horomona|moutere o Horomona]] tae noa atu ki [[Tokerau (whenua)|Fakaofa]], ki Efate, ki Whītī, ki Fotuna, ki [[Kiripati]], ki Hawaii,ki Tuamotu, ki Huahine, ki Mangaia, ki Manihiki, ki Marquesas, ki [[Ngā Motu Māhara|Māhara]], ki [[Nauru]], ki New Hebrides, ki Aotearoa, ki Samoa, ki [[Niue]], ki Tahiti, kiTauna,ki Tikopia, ki [[Tokerau (whenua)|Tokerau]], ki Tonga, ki Whenuatū, ki Yap.
Kaore e kore ko Maui tupua he tauira mo nga tangata hi ika i kitea tuatahi i nga whenua na reira te whakaaro ko te whenua he ika e kau ana ki runga.
== Tawhaki ==
He uri ano a [[Tawhaki]] i a Maui na reira ko ia tetehi o nga tino tupuna o ngai tatou nga uri o Hawaiki o te Moananui a Kiwa.
He urukehu te tangata nei, he tangata purotu, he tangata tu marohirohi, he tangata tu rangatira, anana! ko Tawhaki Kirikura te tohu amokura, ko te puna ariki.
E ai ki nga korero no Tahitinui na Tafa'i i hanga tetehi waka hourua ko Anuanua (Aniwaniwa) te ingoa. Katahi ka anionio haere taua waka kia u te taketake o nga motu pamaomao. Mai i Tahiti ka rere ki runga ki Moorea, ki Eimeo me Tetiaroa. Ka tere atu ano ki Tuamotu, ki Mangareva atu ki Havai'i-'a me Maui ara ki te kahui pae kainga o Hawaii
== Rata ==
He mokopuna ano a [[Rata]] i a Tawhaki, ara na Tawhaki ko Wahieroa, na Wahieroa ko Rata.
Ko te korero moana, he mea e pa ana ki te hanga mai o tetehi waka hourua kia whai i ona pakeke.
== Hui-te-rangiora ==
Ko Hui-te-rangiora tetehi tupuna i mohiotia i nga tatai whakahekeheke o Tainui waka me era o nga tatai whakahekeheke i Rarotonga.
E ai ki te korero ko Huiterangiora tetehi tupuna ariki i Hawaiki-raro ara ki Savai'i me ona moutere. Nana i tarai i tetehi waka hanga houtia ara ko te 'Pahi' (ara he waka nunui i hangaia ki nga papa rakau, ehara ko te rakau tikohu noa iho).
Ko te ingoa o tona pahi ko "Te Ivi-o-Atea" he mea i hanga i te rakau i tapaina ko Te Tamoko-o-te-rangi, he rakau tapu no Taa-kura me Ari.
Ka takariri te tokorua ra a ka whawhai raua i a Hui-te-rangiora, tokomaha ratou i tarakura penei ana.
I oti i a Hui-te-rangiora i tona waka pahi katahi ka puta ia ki waho ki te moana, ko te tangata nei me ona uri ara ko Makua-ki-te-rangi, Te Rangi, Ata-o-te-rangi, Tara-o-te-rangi, Te Paku-o-te-rangi, Te Uka-o-te-rangi, Uu, Ane, Taipu, Tuna-ariki.
Ko nga unga atu o tenei waka ki Hawaiki-runga (ara ko Raiatea, ko Tahiti Nui me era atu o nga moutere); ko Whiti-nui, Whiti-rangii, Whiti-anaunau, Whiti-takai-kere (arā ngā moutere o Whītī, me te kahui o Lau); Ko Tonga-nui, Tonga-ake, Tonga-piritea, Tonga-manga, Tonga-rara, Tonga-anue (ara te Kahui motu o Tonga); Ko Hawaiki-raro, ko Kuporu (‘Upolu), ko Manuka (Manu‘a); ko Vavau ko Niuafou me Niu-taputapu.
E ai ki te korero kua kitea hoki a hui-te-rangiora i te Tiritiri-moana (Tasman Sea) me Hawaiki-tautau (ara nga moutere o [[Ika-a-Māui|Aotearoa]] me te Waipounamu) engari kihai tonu tona waka i u mai. Engari ia ka tae atu ia ki te Tai-rua-koko a kua kitea e ia nga pari matea me te tai-huka-a-[[pia (tipu)|pia]]. Kua kitea hoki i nga makaweroa o Hinemoana me tona kirehe kino e ruku wai ana. I whakaaro etehi ko Antartica tenei ara ko Hu-te-rangiora te tangata tuatahi kia kite i tenei pito o te Papatuanuku
Ara ko Hui-te-rangiora tetehi tupuna matua nana i herea mai ona uri i Hawaiki-raro (Savaii) tae atu ki Hawaiki-runga (Havaii ara ko Raiatea)
'''He kakano i Rangiatea'''
[[Category:Kōrero tuku iho]]
13mu3wiqpo4n3csia8bk974cm3d4w68
Taumata-whakatangihanga-kōauau-a-Tamatea-pōkai-whenua-ki-tana-tahu
0
682
168860
158953
2026-08-21T06:35:52Z
Nurg
3615
Category:Matau-a-Māui
168860
wikitext
text/x-wiki
[[File:Taumata sign 2006.jpg|thumb|300px|Ko te papa pānui tēnei kei te pūtake o Taumata-whakatangihanga-kōauau-a-Tamatea-pōkai-whenua-ki-tana-tahu]]
Ko '''Taumata-whakatangihanga-kōauau-a-Tamatea-pōkai-whenua-ki-tana-tahu''' te ingoa o tētahi taumata puke e 305 mita te teitei, ki te taha tonga o Waipukurau, Wai-rarapa, [[Te Ika-a-Māui]]. Ko ngā wāhi e tata ana ki taua taumata ko Mangaorapa, ko Pōrangahau.
Ki ētahi, ko Taumata-whakatangihanga-kōauau-o-Tamatea-turi-pūkaka-piki-maunga-horonuku-pōkai-whenua kē, koia tēnei te ingoa tino roa o te ao, e ai ki te pukapuka a Guiness. He ingoa tēnei nā Ngāti Kere, hei whakamaumaharatanga ki tō rātou tupuna, ki a Tamatea-pōkai-whenua. He maha ngā kōrero mōna; he ariki, he toa. Ko tana tama, a Kahungunu te tupuna o Ngāti Kahungunu, tērā o ngā iwi rongonui o taua rohe mai i [[Tūranga-nui-a-Kiwa]], tae noa atu ki Te Mātakitaki-a-Kupe.
I a ia e haere ana ki te takiwā p Pōrangahau, ka tūpono ia ki te ope a Ngāti Hine, ka tū te pakanga i konei, ko Matanui te ingoa. Ka hinga i konei te teina a Tamatea. Ka puta te aroha o Tamatea mōna, ka noho i reira. Ko tana tikanga he noho ki te taumata rā, whakatangi kōauau ai. Ka mau tonu te waiata tangi a Tamatea, ka waiatatia tonutia ki ngā tangihanga, ki ngā hui.
== Hoto ki waho ==
* Ngā [https://web.archive.org/web/20120716231930/http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/pub_e/conventions2.shtml tikanga whakatakoto kupu a te Taura Whiri i te Reo Māori]
== Tohutoro ==
* Malcolm McKinnon (Kaiwhakatika), ''Ko Papatuanuku e Takoto Nei (Bateman New Zealand Historical Atlas)''. Tāmaki-makau-rau: Te Tari Taiwhenua, 1997.
[[Category:Kōrero tuku iho]]
[[Category:Matau-a-Māui]]
eqb9zilxuo2512n0v0mcv7sgixhu2xn
Rōpū Reipa o Aotearoa
0
1115
168922
161299
2026-08-21T10:23:32Z
Nurg
3615
cats
168922
wikitext
text/x-wiki
Ko te '''Rōpū Reipa o Aotearoa''' he rōpū tōrangapū o [[Aotearoa]].
Ko [[Kirihi Hipikini]] te kaiārahi. Ko [[Carmel Sepuloni]] te tumuaki tuarua.
Ko Kirihi Hipikini te pirimia o nāianei.
{{Maramara}}
[[Category:Rōpū tōrangapū]]
[[Category:Tōrangapū o Aotearoa]]
1i2rff227002dyzb226sm1ui3stc66c
Īrāna
0
1143
168809
168508
2026-08-21T04:17:20Z
Thomas Norren
16611
168809
wikitext
text/x-wiki
{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big><big>'''ایران (Tūwehe Ihirama o Īrāna)'''</big></big>
|-
| align=center colspan=2 |
{| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 style="background:#f9f9f9;"
|-
| align=center width=130 | [[File:Flag of Iran.svg|125px|Kara o Īrāna]] || align=center width=130px | [[File:Coat of arms of Iran.svg|100px|Tohu o Īrāna]]
|-
| align=center width=130 | <small>([[Kara o Īrāna]])</small> || align=center width=130px | <small>([[Tohu o Īrāna]])</small>
|}
|-
| align=center colspan=2 style="background:#fff;" |[[File:Iran in its region.svg|300px]]
|-
| '''[[Reo a te whenua]]''' || [[reo Pāhia]]
|-
| '''[[Tāone matua]]''' || [[Terāna]]
|-
| '''[[Kaihautū]]''' || [[Mojtaba Khamenei]]
|-
| '''[[Tumuaki]]''' || [[Masoud Pezeshkian]]
|-
| '''[[Rahi]]''' || 1,648,195 km²
|-
| '''[[Tapori]]''' || 69,018,924
|-
| '''[[Moni]]''' || [[Rial Īrāna]]
|-
| '''[[Ngaringari a te motu]]''' || "[[Sorood-e Melli-e Jomhoori-e Eslami]]"
|}
Ko '''Īrāna'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/285 285] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-11}}</ref> ([[reo Pāhia]]: ایران, i ngā pūriki rātini: ''ʔiˈɾɒn'') he whenua nui ki te [[Waenganui Rāwhiti]] i [[Āhia]]; he nui rawa ngā reo o reira, nō te mea, he nui ake i te 75,330,000 te taupori o taua whenua.
== Tāone nui ==
Ngā tāone nui me ō rātou taupori i 2016:
{| class="wikitable sortable"
|-
| 1 || '''[[Terāna]]''' || 8,693,706
|-
| 2 || [[Mahara]]|| 3,001,184
|-
| 3 || [[Ihawhahana]]|| 1,961,260
|-
| 4 || [[Taperihi]]|| 1.378.935
|-
| 5 || [[Shiraz]] || 1,565,572
|-
| 6 || [[Karaha]]|| 1,558,693
|-
|7
|[[Kome]]
|1,201,158
|-
|8
|[[Ahvaz]]
|1,184,788
|}
==Ngā tohutoro==
{{reflist}}
{{Maramara}}
{{Countries of Asia}}
[[Category:Īrāna| ]]
fjd1qk90ci60v5ih64qgsascotjfbsp
Te Pāti Māori
0
1155
168942
157687
2026-08-21T10:55:51Z
Nurg
3615
Te Tōrangapū Māori -> Te Pāti Māori
168942
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Te Pāti Māori''' he rōpū tōrangapū nā Tariana Turia rātou ko Pita Sharples mā i whakatūria nō te 2004, nō te wā i whakamanatia ai te [[Ture Takutai Moana 2004]]. I taua wā anō, ka puta a Tariana Turia i te Rōpū Reipa.
==Hoto ki waho==
*[https://www.maoriparty.org.nz// Ko te paetukutuku o Te Pāti Māori]
[[Category:Rōpū tōrangapū]]
[[Category:Tōrangapū o Aotearoa]]
{{Maramara}}
3a889wjrpzyj400lgfbepslrloym2nf
168943
168942
2026-08-21T10:56:20Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Tōrangapū Māori]] to [[Te Pāti Māori]]: update
168942
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Te Pāti Māori''' he rōpū tōrangapū nā Tariana Turia rātou ko Pita Sharples mā i whakatūria nō te 2004, nō te wā i whakamanatia ai te [[Ture Takutai Moana 2004]]. I taua wā anō, ka puta a Tariana Turia i te Rōpū Reipa.
==Hoto ki waho==
*[https://www.maoriparty.org.nz// Ko te paetukutuku o Te Pāti Māori]
[[Category:Rōpū tōrangapū]]
[[Category:Tōrangapū o Aotearoa]]
{{Maramara}}
3a889wjrpzyj400lgfbepslrloym2nf
Category:Marae
14
1163
168897
143019
2026-08-21T09:40:37Z
Nurg
3615
Category:Ao Māori
168897
wikitext
text/x-wiki
Ngā [[marae]] o Aotearoa.
[[Category:Ao Māori]]
qdt3vi7so36a6ishiy7qqaj7g0v37x7
Rotorua-nui-a-Kahumatamomoe
0
1403
168957
159578
2026-08-21T11:46:56Z
Nurg
3615
-[[Category:Aotearoa]]
168957
wikitext
text/x-wiki
{{Location map
|North Island
|label=Rotorua-nui-a-Kahumatamomoe
|lat_dir=S | lat_deg=38 | lat_min=08
|lon_dir=E | lon_deg=176 | lon_min=15
|position=left
|width= 150
|float=right
|caption=
}}
Ko '''Rotorua-nui-a-Kahumatamomoe''' (Rotorua rānei) he tāone, he roto moana hoki o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]], kei te 38°05'S176°16'E, i te rohe o [[Te Arawa]]. Nā te tipuna nei a Ihenga i tapaina tēnei ingoa ki te roto moana. Kei waenganui i tēnei roto moana ko Te Motu-tapu-a-Tinirau, engari e ai uki ngā tangata o ēnei rā ko Mokoia kē te ingoa o taua moutere.
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Rotorua-nui-a-Kahumatamomoe]]
| 12.5 | 23 | 106
| 12.7 | 23 | 111
| 11.4 | 21.1 | 130
| 8.8 | 18.4 | 111
| 5.9 | 15.1 | 119
| 4.1 | 12.6 | 149
| 3.1 | 12.1 | 135
| 4.2 | 13 | 158
| 5.9 | 14.7 | 135
| 7.7 | 16.7 | 127
| 9.5 | 19.1 | 115
| 11.2 | 21 | 136
|float=none
|clear=both
|source=[http://en.climate-data.org/location/988/] }}
==Hoto ki waho==
*[https://web.archive.org/web/20120308014056/http://www.rdc.govt.nz/ Paetukutuku o te kaunihera] (Reo Pākehā)
[[Category:Tāone o Te Moana-a-Toi]]
{{Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)}}
qxp8egzx75hte8x4dyf36914t82d5tt
Te Taura Whiri i te Reo Māori
0
1430
168842
153254
2026-08-21T05:55:33Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -maramara
168842
wikitext
text/x-wiki
Ka whakatūria te '''Te Taura Whiri i te Reo Māori''' i runga i te [[Ture Reo Māori 1987]], hei whakatairanga i te [[Reo Māori|reo Māori]] hei reo ora, hei reo kōrerorero hoki o ia rā, o ia rā. Ko te ingoa Pākehā ko te ''Māori Language Commission''.
==Ngā whāinga==
Ko ngā whāinga a Te Taura Whiri i te Reo Māori ko te rangatiratanga, arā he awhi i te Iwi Māori ki te whakaū i te Reo Māori kia pūāwai, he whakapiki i te tokomaha e mōhio ana ki te kōrero Māori, mā te whakarahi ake i ngā wāhi e tukuna ana mō te ako i te reo; ko te hiranga, arā he whakaū me te whakapiki tonu i te hiranga me to tohungatanga o te Reo Māori, hei whakahiki i te pūkenga reo Māori i te taha kōrero, taha whakarongo, taha pānui, me te taha tuhituhi anō i te reo Māori; ko te akoranga, mā te maha atu o ngā huarahi ako, ka tokomaha atu hoki te hunga kōrero Māori; ko te whakapūmautanga, he poipoia kia pūmau te reo tuku iho; he wairua auaha - mā te whānui o te kōrerotia o te Reo Māori, ka pūāwai ngā āhuatanga o te Ao Hou; he manaakitanga, he whāia kia ngākaunui mai te motu ki te Reo Rangatira. Tētahi whāinga nui e pā ana ki ngā rohe reo, kia maha ake ngā wāhi e kōrerotia ana te Reo Māori. He whakahiki i te wāhi ki te reo Māori mā te whakarahi ake i ngā wāhi e kōrerotia ai te reo Māori, he kipakipa i te haere nei o te reo e mātauria ai ia mō ngā mahi katoa o ēnei rā i te ao hurihuri nei, he penapena i te whakaaro tōtika ki te reo ki waenga i te Māori me te Pākehā, kia whakatairanga anō ai te reo ruatanga Māori-Ingarihi i Aotearoa.
==Ngā mahi a te Taura Whiri==
Ko tā Te Taura Whiri he whakatairanga i te reo Māori me ngā kaupapa reo; he hikihiki taumata mō te tuhituhi me te kōrero i te reo, arā mā te ara rūmaki, mā te whakamātautau reo, mā te niureta ia toru marama e kīa nei He Muka, ā, me ngā kōrero tautoko mai anō hoki a te hunga mahi kāwanatanga; he whakamana-ā-ture i ngā whakamātautau o te hunga e whai nei i te mahi whakamāori-ā-tuhi, ā-waha rānei; he rangahau huarahi e whakatairangatia ai, e hāpai tonutia ai te ahu whakamua o te reo; te hanga papa kupu. Kia ono anō ngā hui o Te Taura Whiri i ia tau. He tumuākī tō te hunga mahi, ka mutu ko ngā mahi he rangahau, he ārahi ture, he whakahoki tirohanga i ngā mahi whakamāori, he whakatairanga, me ērā atu mahi e homai e ngā Kaiwhiri. Whakapā mai i konei ka whiti rānei ki te wāhi whakahoki kōrero hei tuku kōrero mai rā.
==Pukapuka i tāia ai==
*''[[Te Matatiki]]'', 1992
*''Māori for the Office'', 1997
*''He Kohinga Kīwaha'', 1999
==Hoto ki waho==
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/ Paetukutuku o te Taura Whiri] (''reorua'')
*[http://www.tpk.govt.nz/ Te Puni Kōkiri]
[[Category:Reo Māori]]
9tz7dkxuruxfvfjnbxasiwuzzam7ldg
Ahuriri
0
1494
168789
153131
2026-08-21T00:49:23Z
Nurg
3615
Te Matau-a-Māui
168789
wikitext
text/x-wiki
[[Image:AhuririNAP.png|thumb|right|180px|Ko Ahuriri i [[Aotearoa]]]]
Ko '''Ahuriri''' te tāone nui o te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 62241 te taupori o Ahuriri. Mai i te kautenui o te 2013, e 5001 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira.
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Ahuriri]]
| 14 | 23 | 63.6
| 15 | 23 | 60.2
| 13 | 21 | 60.7
| 10 | 18 | 61.1
| 9 | 17 | 62.7
| 6 | 14 | 62.3
| 6 | 13 | 87.8
| 6 | 14 | 53
| 7 | 16 | 45.4
| 9 | 18 | 56.9
| 10 | 19 | 54.8
| 13 | 22 | 57.2
|float=left
|clear=none
|source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0025&q=Napier%2c+NZL+forecast:averagesm] }}
==Tirohia hoki==
*[[Heretaunga]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
*[http://www.napier.govt.nz/ paetukutuku kaunihera] (reo Pāhekā)
*[http://www.ahuriri.co.nz/ Ahuriri] (reo Pāhekā)
[[Category:Tāone o Heretaunga]]
{{Maramara matawhenua (Heretaunga)}}
dfxv7fp5bfj0x9gnhs236dsrmf1brlu
168793
168789
2026-08-21T01:34:45Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ Category:Tāone o Te Matau-a-Māui
168793
wikitext
text/x-wiki
[[Image:AhuririNAP.png|thumb|right|180px|Ko Ahuriri i [[Aotearoa]]]]
Ko '''Ahuriri''' te tāone nui o te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 62241 te taupori o Ahuriri. Mai i te kautenui o te 2013, e 5001 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira.
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Ahuriri]]
| 14 | 23 | 63.6
| 15 | 23 | 60.2
| 13 | 21 | 60.7
| 10 | 18 | 61.1
| 9 | 17 | 62.7
| 6 | 14 | 62.3
| 6 | 13 | 87.8
| 6 | 14 | 53
| 7 | 16 | 45.4
| 9 | 18 | 56.9
| 10 | 19 | 54.8
| 13 | 22 | 57.2
|float=left
|clear=none
|source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0025&q=Napier%2c+NZL+forecast:averagesm] }}
==Tirohia hoki==
*[[Heretaunga]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
*[http://www.napier.govt.nz/ paetukutuku kaunihera] (reo Pāhekā)
*[http://www.ahuriri.co.nz/ Ahuriri] (reo Pāhekā)
[[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
{{Maramara matawhenua (Heretaunga)}}
ovef0vgsrgtnhc3xrzyvoh7lwjcjb1z
168865
168793
2026-08-21T06:43:49Z
Nurg
3615
Maramara matawhenua o Aotearoa
168865
wikitext
text/x-wiki
[[Image:AhuririNAP.png|thumb|right|180px|Ko Ahuriri i [[Aotearoa]]]]
Ko '''Ahuriri''' te tāone nui o te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 62241 te taupori o Ahuriri. Mai i te kautenui o te 2013, e 5001 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira.
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Ahuriri]]
| 14 | 23 | 63.6
| 15 | 23 | 60.2
| 13 | 21 | 60.7
| 10 | 18 | 61.1
| 9 | 17 | 62.7
| 6 | 14 | 62.3
| 6 | 13 | 87.8
| 6 | 14 | 53
| 7 | 16 | 45.4
| 9 | 18 | 56.9
| 10 | 19 | 54.8
| 13 | 22 | 57.2
|float=left
|clear=none
|source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0025&q=Napier%2c+NZL+forecast:averagesm] }}
==Tirohia hoki==
*[[Heretaunga]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
*[http://www.napier.govt.nz/ paetukutuku kaunihera] (reo Pāhekā)
*[http://www.ahuriri.co.nz/ Ahuriri] (reo Pāhekā)
[[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
{{Maramara matawhenua o Aotearoa}}
3rrl3o4oqycxjadxbnadvp1qkqyj63y
168866
168865
2026-08-21T06:44:20Z
Nurg
3615
Category:Maramara matawhenua o Aotearoa
168866
wikitext
text/x-wiki
[[Image:AhuririNAP.png|thumb|right|180px|Ko Ahuriri i [[Aotearoa]]]]
Ko '''Ahuriri''' te tāone nui o te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 62241 te taupori o Ahuriri. Mai i te kautenui o te 2013, e 5001 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira.
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Ahuriri]]
| 14 | 23 | 63.6
| 15 | 23 | 60.2
| 13 | 21 | 60.7
| 10 | 18 | 61.1
| 9 | 17 | 62.7
| 6 | 14 | 62.3
| 6 | 13 | 87.8
| 6 | 14 | 53
| 7 | 16 | 45.4
| 9 | 18 | 56.9
| 10 | 19 | 54.8
| 13 | 22 | 57.2
|float=left
|clear=none
|source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0025&q=Napier%2c+NZL+forecast:averagesm] }}
==Tirohia hoki==
*[[Heretaunga]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
*[http://www.napier.govt.nz/ paetukutuku kaunihera] (reo Pāhekā)
*[http://www.ahuriri.co.nz/ Ahuriri] (reo Pāhekā)
[[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
{{Category:Maramara matawhenua o Aotearoa}}
j79xbb8590x5omnou2o1wy0qg3cxj0q
168869
168866
2026-08-21T06:51:06Z
Nurg
3615
{{Maramara}}
168869
wikitext
text/x-wiki
[[Image:AhuririNAP.png|thumb|right|180px|Ko Ahuriri i [[Aotearoa]]]]
Ko '''Ahuriri''' te tāone nui o te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te ingoa Pākehā o te tāone nei ko 'Napier'.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 62241 te taupori o Ahuriri. Mai i te kautenui o te 2013, e 5001 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira.
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Ahuriri]]
| 14 | 23 | 63.6
| 15 | 23 | 60.2
| 13 | 21 | 60.7
| 10 | 18 | 61.1
| 9 | 17 | 62.7
| 6 | 14 | 62.3
| 6 | 13 | 87.8
| 6 | 14 | 53
| 7 | 16 | 45.4
| 9 | 18 | 56.9
| 10 | 19 | 54.8
| 13 | 22 | 57.2
|float=left
|clear=none
|source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0025&q=Napier%2c+NZL+forecast:averagesm] }}
==Tirohia hoki==
*[[Heretaunga]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
*[http://www.napier.govt.nz/ paetukutuku kaunihera] (reo Pāhekā)
*[http://www.ahuriri.co.nz/ Ahuriri] (reo Pāhekā)
[[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
{{Maramara}}
kvstxbvhnpa14w1dv8q7gsjn89jznxh
Te Arawa
0
1531
168956
159579
2026-08-21T11:45:42Z
Nurg
3615
-[[Category:Aotearoa]]
168956
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Iwi
| name = {{PAGENAME}}
| image = BayofPlentyA2002296.jpg
| caption = Mai i Maketū ki Tongariro
| rōpū nui = [[Te Arawa]]
| waka = [[Te Arawa]]
| rohe = [[Maketū]] ki [[Tongariro]]
| moana = Taupō-nui-a-Tia, Rotorua-nui-a-Kahu
| maunga = Tongariro, Ngongotahā
| awa = Tongariro, Tarawera
}}Ko '''Te Arawa''' te waka tupuna o [[Ngāti Pikiao]], [[Ngāti Rangiteaorere]], [[Ngāti Rangitihi]], [[Ngāti Rangiwewehi]], [[Ngāti Tahu]], [[Ngāti Tara-a-Whai]], [[Ngāti Tū]], [[Ngāti Tuara]], [[Ngāti Tūwharetoa]], [[Ngāti Uenuku Kōpako]], [[Ngāti Whakaue]], [[Ngāti Whāoa]], [[Tapuika]], me [[Tūhourangi]]. Ko Te Arawa te waka, ko Te Arawa te iwi, he iwi nō [[Te Moana-a-Toi]], tae noa ki [[Taupō-nui-a-Tia]]. Ka ahu mai ō rātou tūpuna nō [[Ngā Ohomairangi]].
== Ngā kōrero o mua ==
Ko [[Ngātoro-i-rangi]] te tohunga o runga o Te Arawa waka, ko Paepae-ki-Rarotonga te waka o Waitahaarikikore te matua o Hahuru. Me Timata te Whakapapa o Ngāti Tūwharetoa ki Hawaiki ki [[Puhaorangi]]. He [[tupua]] a Puhaorangi, engari ka puremutia e ia tētahi wahine Māori ko [[Kuraimonoa]] te ingoa. Ko a rāua tamaiti ko [[Ohomairangi]]. He [[ariki]]nui a [[Ohomairangi]] nō Hawaiki, he amokapua nana i whakangungu ai te marae o [[Taputapuatea]]. Nā Ohomairangi ko Muturangi.
He tino tohunga a [[Muturangi]], nōna te wheke mōkaikai nā [[Kupe]] i whai mai ki Aotearoa nei patu ai - ara ko te Wheke a Muturangi. Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko Tuamatua (ki ētahi ko Atuamatua). I te wā o Tuamatua kua takina te iwi ko [[Ngā Ohomairangi]] ko to rātou kainga ko Maketu ki Hawaiki. Ka moea e Tuamatua ngā mokopuna tokowhā o Ruatapu, a ka puta ōna uri ko Rakauri, ko Tia, ko Hei, ko Houmaitawhiti, ko Oro, ko Maaka. Ko Ngatoroirangi te tamaiti a Rakauri, he tino tohunga tēnei ki Hawaiki rā, ko tōna wahine ko Kearoa. Ko Ngatoroirangi te tohunga o runga o Te Arawa waka. Nā Ngātoro-i-rangi ko Tangihia, nana ko Tangimoana, ko Kahukura, ko Rangitakumu, ko Mawakenui, ko Mawakeroa ko Mawaketaupo. Ka moe a Mawaketaupo ki Hahuru o Hapuoneone a ka puta te tamaiti nei a Manaia.
==Tirohia hoki==
*[[Rārangi iwi]]
==Hoto ki waho==
*[http://www.tearawa.iwi.nz/ Te Arawa Lakes Trust]
{{Iwi o Te Arawa}}
{{Ngā Iwi o Ngāti Kea me Ngāti Tūara}}
{{Ngā Iwi o Ngāti Pikiao}}
{{Ngā Iwi o Ngāti Rangiteaorere}}
{{Ngā Iwi o Ngāti Rangitihi}}
{{Ngā Iwi o Ngāti Rangiwewehi}}
{{Ngā Iwi o Ngāti Tara-a-Whai}}
{{Ngā Iwi o Ngāti Tūwharetoa}}
{{Ngā Iwi o Ngāti Uenuku Kōpako}}
{{Ngā Iwi o Ngāti Whakaue}}
{{Ngā Iwi o Tapuika}}
{{Ngā Iwi o Tūhourangi}}
[[Category:Waka o ngā iwi]]
[[Category:Te Arawa]]
[[Category:Moana-a-Toi]]
{{Maramara iwi hapū}}
p0i8hfvbcwyxh579mivium6yb3okqg1
Waihōpai
0
2825
168939
161821
2026-08-21T10:46:42Z
Nurg
3615
/* Āhuarangi */ -Category:Aotearoa
168939
wikitext
text/x-wiki
[[Image:WaihopaiINV.png|right|thumb|180px|Ko Waihōpai]]
Ko '''Waihōpai''' (rānei, ko Invercargill te ingoa [[reo Pākehā]]) te tāone nui o [[Murihiku]], he takiwā ki te tonga o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]].
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Waihopai]]
| 9.7 | 18.8 | 100
| 9.5 | 19.1 | 79
| 7.9 | 17.4 | 91
| 5.9 | 15.1 | 103
| 3.7 | 12.3 | 110
| 1.5 | 9.6 | 102
| 0.8 | 9.4 | 78
| 1.8 | 10.9 | 64
| 3.7 | 13.1 | 76
| 5.6 | 14.7 | 88
| 6.8 | 15.9 | 88
| 8.6 | 17.7 | 87
|float=left
|clear=none
|source=[http://en.climate-data.org/location/5715/] }}
[[Image:Invercargill Panorama.jpg|center|800px|Ko Waihōpai]]
{{Maramara matawhenua (Murihiku)}}
[[Category:Tāone o Murihiku]]
dy16514xpdwjzbwetknm2bsy28s0dd3
Matau
0
3217
168931
159566
2026-08-21T10:41:00Z
Nurg
3615
- [[Category:Aotearoa]]
168931
wikitext
text/x-wiki
Ko te '''Matau''' he awa nui ki te tonga o [[Te Wai-pounamu]], Aotearoa. Ki te Pākehā, ko ''Clutha'' kē te ingoa o taua awa.
{{Maramara}}
[[Category:Murihiku]]
[[Category:Awa]]
a235iqwwv2g2y8g2spl59460c86ir3j
Waka
0
3338
168947
144091
2026-08-21T10:59:00Z
Nurg
3615
[[Rārangi waka]]
168947
wikitext
text/x-wiki
{{Disambig}}
*he waka tonu, pērā ki a [[Tainui]], ki a [[Mātaatua]] – [[Rārangi waka]]
*he [[motokā]]
*he waka huia, waka taonga
*he [[waka rererangi]]
i9yjcalugrocs7ip4wdoa2wowd79fvg
Heretaunga (takiwā)
0
3350
168782
168711
2026-08-21T00:29:05Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Heretaunga, takiwā]] to [[Heretaunga (takiwā)]]: format disambiguator
168711
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Heretaunga''' he takiwā o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 166,368 te taupori o Heretaunga. Mai i te kautenui o te 2013, e 15,189 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Tirohia hoki==
*[[Ahuriri]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
{{Commonscat-inline|Hawke's Bay Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
[[Category:Ika-a-Māui]]
brmfdu3cexffjn53gbb66i0i3fak6lu
168787
168782
2026-08-21T00:42:53Z
Nurg
3615
ed
168787
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Heretaunga''' he takiwā i [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te [[Heretaunga|tāone o Heretaunga]] te tāone nui.
==Taone==
* [[Heretaunga]]
* [[Karanema]]
* [[Karaewa]]
* [[Haumoana]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
{{Commonscat-inline|Hastings District, New Zealand}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Ika-a-Māui]]
47x4b3c7cv2p25kaou65clpl9kynuif
168859
168787
2026-08-21T06:33:24Z
Nurg
3615
Category:Matau-a-Māui
168859
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Heretaunga''' he takiwā i [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko te [[Heretaunga|tāone o Heretaunga]] te tāone nui.
==Taone==
* [[Heretaunga]]
* [[Karanema]]
* [[Karaewa]]
* [[Haumoana]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
{{Commonscat-inline|Hastings District, New Zealand}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Matau-a-Māui]]
2kd4z7rboexgx4jei9m2skv00eiijml
Ika-a-Māui
0
3367
168853
168732
2026-08-21T06:23:23Z
Nurg
3615
Te Matau-a-Māui
168853
wikitext
text/x-wiki
[[File:NZNorthIsland.png|thumb|Mapi o te ika-a-Māui]]
Ko te '''Ika-a-Māui''' tētahi o ngā moutere o [[Aotearoa]]. E ai ki ngā kōrero, nā Māui i hī ake ai i te moana. Ka noho te nuinga o te taupori o Aotearoa ki te moutere nei ahakoa he rahi ake a [[Te Wai-pounamu|Te Waipounamu]].
Tekau mā rua ngā tāonenui o Aotearoa kei te Ika-a-Māui. Mai i te raki ki te tonga ko [[Whangārei]], [[Tāmaki-makau-rau|Tāmaki Makaurau]], [[Kirikiriroa]], [[Tauranga]], [[Rotoroa|Rotorua]], [[Tūranga-nui-a-Kiwa|Tūranganui-a-Kiwa]], [[Ngāmotu]], [[Ahuriri]], [[Heretaunga]], [[Whanganui]], [[Te Papa-i-oea|Te Papaioea]] me [[Te Whanga-nui-a-Tara|Pōneke]], te tāone matua o te motu kei te ūpoko o te ika. Neke atu i te 77% o te taupori o Aotearoa e noho ana ki te Ika-ā-Māui.
E iwa ngā kaunihera ā-rohe mō te Ika-a-Māui:
* [[Te Tai-tokerau|Te Tai Tokerau]]
* [[Tāmaki-makau-rau (takiwā)|Tāmaki Makaurau]]
* [[Waikato]]
* [[Te Moana-a-Toi|Te Moana a Toi]]
* [[Te Tai-rāwhiti|Te Tai Rāwhiti]]
* [[Taranaki]]
* [[Manawatū-Whanganui]]
* [[Te Matau-a-Māui]]
* [[Te Whanga-nui-a-Tara]]
[[Category:Ika-a-Māui| ]]
[[Category:Moutere o Aotearoa]]
{{Maramara}}
joi2yj3y8g5nt99k6o2f6q3p20jrcxu
Muturangi
0
3546
168798
151020
2026-08-21T02:13:03Z
Nurg
3615
ed
168798
wikitext
text/x-wiki
Ki tā te whakapapa o Te Arawa waka ko '''Muturangi''' te tamaiti o [[Ohomairangi]] i whānau mai i Hawaiki i mua rawa i te hekenga mai ki [[Aotearoa]] nei.
He tino tohunga a Muturangi, i wanangahia ki te marae tapu i Vaitaha, ara hei hapai amorangi i te marae nei.
I a ia i kaukau ana ka tupono e ia tetehi wheketoro a takoto ana ki roto i te wai. Ka whangai ka ngungu hei hoa mona.
Ka tupu kia rahi ake te wheke nei ara Te Wheke o Muturangi, na Muturangi i tono te wheke ki waho ki te mau ika a nana i whakahokia mai ki te tohunga nei kai ai.
Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko [[Tuamatua]] (ki etehi ko Atuamatua).
== Te Kawai Whakapapa==
E ai ki etehi ehara kau tenei Wheke he momo ika noa iho, engari ko tetehi kaupapa nui kia toro atu nga kawai whakahekeheke o Muturangi ki nga topito o te Moananui a Kiwa, kia tataki ano i nga kawa o nga atua o Taputapuatea
== Te Kawa Tuangahuru==
E ai ki etehi na Muturangi i karanga ki nga Tohunga me nga whakatere waka o nga moutere maha kia minemine mai ki Rangiatea kia whakatau i te matauranga kia whakatau i te kawa ma ratou nga Hekenga o Rangi, koia nei te Kawa Tuangahuru o te Whare Wananga ki Rangiatea.
Ko Te Wheke o Muturangi te ahua o nga nga ara moana e kawe nei i nga waka e kawe i nga korero me nga reo o nga moutere maha huri noa i Rangiatea.
I whanuitia te marae o Vaitaha ki rahi a ko Taputapuatea tera ko te putahi o nga ara moana ara nga kawai whakatoro o te Wheke o Muturangi.
== Te Hekenga o Nga Waka ==
Kua rongo ano koe ki te mahi o [[Kupe]] nana i whai i te wheke o Muturangi kia patu. Anei ke tetehi korero tuturu mona.
Ko Toto tetehi rangatira ki Hawaiki, e rua ana tamahine ko [[Kuramarotini]] tera, ko Rongorongo tera.
I te wahinetanga o te tokorua nei ka karanga ia ki etehi tangata e toru kia hanga waka ma nga tamahine nei.
Ko nga tangata i puta penei mai ko [[Turi]], Ko [[Hoturapa]] me Kupe he teina i a Hoturapa. Na ko te tikanga ka tohua nga tamahine nei ki te waka pai mana koia ka marena te tangata nana i hanga.
Ka tohua e Rongorongo te waka a Turi ko [[Aotea]] te ingoa katahi ka moea a Turi.
Ka tohua e Kuramarotini te waka a Hoturapa a ka moea a Hoturapa.
Engari ko Kupe ka tino minaka ia ki a Kura marotini a ka puta tetehi whakatau kohuru ki a ia.
Katahi ka tonoa ki a Hoturapa kia haere tahi raua ki waho ki te hi ika. Na kei tawhiti atu ka karanga ki a Hoturapa kua ruku ki raro kia tika i te punga. Ka ruku wai a Hoturapa katahi a Kupe e motu i te taura a ka hoki te waka ki uta kia ia anake ki runga kei raro tonu a Hoturapa.
Ko tona ki a te whanau a Hoturapa akua ngaro te koroheke ra, kua mate. Katahi ia ka moea a Kuramarotini te poaru a Hoturapa.
Engari ia ka kauhow atu a Hoturapa ki uta ki te tahi o tona whanunga a Muturangi a ka whakapaoho atu ki te mahi kohuru a Kupe.
I rongo a Kupe katahi ka puta te whakaaro ki a ia kia rere tona waka ko Matawhaorua. Ko Ngahue me te waka Tawhirirangi tetehi atu e kau ana ki tona taha
Na tetehi tokurua no Muturangi i whai atu i a ia ka roa ka penei te whaiwhai o nga waka i kawea e nga kawai whakatoro o te Wheke o Muturangi.
Ma penei ka kite a Kupe i Aotearoa nei.
[[Category:Kōrero tuku iho]]
[[Category:Moana-a-Toi]]
{{Maramara}}
62iwo8k57kedd2rx3w7g1g8ydyrntos
168799
168798
2026-08-21T02:14:33Z
Nurg
3615
/* Te Hekenga o Nga Waka */ -maramara
168799
wikitext
text/x-wiki
Ki tā te whakapapa o Te Arawa waka ko '''Muturangi''' te tamaiti o [[Ohomairangi]] i whānau mai i Hawaiki i mua rawa i te hekenga mai ki [[Aotearoa]] nei.
He tino tohunga a Muturangi, i wanangahia ki te marae tapu i Vaitaha, ara hei hapai amorangi i te marae nei.
I a ia i kaukau ana ka tupono e ia tetehi wheketoro a takoto ana ki roto i te wai. Ka whangai ka ngungu hei hoa mona.
Ka tupu kia rahi ake te wheke nei ara Te Wheke o Muturangi, na Muturangi i tono te wheke ki waho ki te mau ika a nana i whakahokia mai ki te tohunga nei kai ai.
Nā Muturangi ko Taungarangi, nā Taungarangi ko [[Tuamatua]] (ki etehi ko Atuamatua).
== Te Kawai Whakapapa==
E ai ki etehi ehara kau tenei Wheke he momo ika noa iho, engari ko tetehi kaupapa nui kia toro atu nga kawai whakahekeheke o Muturangi ki nga topito o te Moananui a Kiwa, kia tataki ano i nga kawa o nga atua o Taputapuatea
== Te Kawa Tuangahuru==
E ai ki etehi na Muturangi i karanga ki nga Tohunga me nga whakatere waka o nga moutere maha kia minemine mai ki Rangiatea kia whakatau i te matauranga kia whakatau i te kawa ma ratou nga Hekenga o Rangi, koia nei te Kawa Tuangahuru o te Whare Wananga ki Rangiatea.
Ko Te Wheke o Muturangi te ahua o nga nga ara moana e kawe nei i nga waka e kawe i nga korero me nga reo o nga moutere maha huri noa i Rangiatea.
I whanuitia te marae o Vaitaha ki rahi a ko Taputapuatea tera ko te putahi o nga ara moana ara nga kawai whakatoro o te Wheke o Muturangi.
== Te Hekenga o Nga Waka ==
Kua rongo ano koe ki te mahi o [[Kupe]] nana i whai i te wheke o Muturangi kia patu. Anei ke tetehi korero tuturu mona.
Ko Toto tetehi rangatira ki Hawaiki, e rua ana tamahine ko [[Kuramarotini]] tera, ko Rongorongo tera.
I te wahinetanga o te tokorua nei ka karanga ia ki etehi tangata e toru kia hanga waka ma nga tamahine nei.
Ko nga tangata i puta penei mai ko [[Turi]], Ko [[Hoturapa]] me Kupe he teina i a Hoturapa. Na ko te tikanga ka tohua nga tamahine nei ki te waka pai mana koia ka marena te tangata nana i hanga.
Ka tohua e Rongorongo te waka a Turi ko [[Aotea]] te ingoa katahi ka moea a Turi.
Ka tohua e Kuramarotini te waka a Hoturapa a ka moea a Hoturapa.
Engari ko Kupe ka tino minaka ia ki a Kura marotini a ka puta tetehi whakatau kohuru ki a ia.
Katahi ka tonoa ki a Hoturapa kia haere tahi raua ki waho ki te hi ika. Na kei tawhiti atu ka karanga ki a Hoturapa kua ruku ki raro kia tika i te punga. Ka ruku wai a Hoturapa katahi a Kupe e motu i te taura a ka hoki te waka ki uta kia ia anake ki runga kei raro tonu a Hoturapa.
Ko tona ki a te whanau a Hoturapa akua ngaro te koroheke ra, kua mate. Katahi ia ka moea a Kuramarotini te poaru a Hoturapa.
Engari ia ka kauhow atu a Hoturapa ki uta ki te tahi o tona whanunga a Muturangi a ka whakapaoho atu ki te mahi kohuru a Kupe.
I rongo a Kupe katahi ka puta te whakaaro ki a ia kia rere tona waka ko Matawhaorua. Ko Ngahue me te waka Tawhirirangi tetehi atu e kau ana ki tona taha
Na tetehi tokurua no Muturangi i whai atu i a ia ka roa ka penei te whaiwhai o nga waka i kawea e nga kawai whakatoro o te Wheke o Muturangi.
Ma penei ka kite a Kupe i Aotearoa nei.
[[Category:Kōrero tuku iho]]
[[Category:Moana-a-Toi]]
aumyghceqzophakwk1maxp8vy80pfvk
Category:Manu
14
3606
168849
141747
2026-08-21T06:10:40Z
Nurg
3615
Category:Kararehe
168849
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Aves}}
[[Category:Kararehe]]
keil78ng45zzk1yunc02fgz5rceac1u
168850
168849
2026-08-21T06:13:36Z
Nurg
3615
Undid revision [[Special:Diff/168849|168849]] by [[Special:Contributions/Nurg|Nurg]] ([[User talk:Nurg|talk]]) not sure what definition of kararehe is being used
168850
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Aves}}
[[Category:Mātauranga koiora]]
6bkhgfmuh9xd3h1901qar4dwx4zh5s7
Hāmoa ki te Uru
0
3645
168888
168487
2026-08-21T07:27:00Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Hamoa Ki Te Uru
168888
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Whenua
|native_name = Hāmoa
|conventional_long_name = ''Samoa''
|common_name = Hāmoa
|image_flag = Flag of Samoa.svg
|image_coat =
|image_map = LocationSamoa.png
|national_motto = kāhore kau<br /><small>''Samoa mo Samoa''</small>
|national_anthem = ''Samoa Tula'i''
|capital = [[Apia]]
|largest_city = Apia
|official_languages = reo Hāmoa, [[Reo Pākehā|Ingarihi]]
|sovereignty_type = Tū motuhake
|sovereignty_note =
|established_event1 =
|established_date1 = 1 Hānuere, 1962
|government_type =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|leader_title2 =
|leader_name2 =
|leader_title3 = Pirimia
|leader_name3 = [[Naomi Mataʻafa]]
|area_rank = 174
|area_magnitude =
|area = 2,831
|areami² = 1,093 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|percent_water = 0.3%
|population_estimate = 179,000
|population_estimate_rank = 166th
|population_estimate_year = Hakikea 2009
|population_census = 179,186
|population_census_year = 2006
|population_density = 63.2
|population_densitymi² = 163.7 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
|population_density_rank = 134
|GDP_PPP = $1.088 piriona nui [[International dollar|USD]]<!--IMF value from GDP article-->
|GDP_PPP_rank =
|GDP_PPP_year = 2008
|GDP_PPP_per_capita =
|GDP_PPP_per_capita_rank =
|HDI =
|HDI_rank =
|HDI_year =
|HDI_category =
|currency = Tala
|currency_code = WST
|country_code =
|time_zone =
|utc_offset = - 11
|time_zone_DST =
|DST_note =
|utc_offset_DST =
|cctld = [[.ws]]
|calling_code = 685
|footnotes =
}}
[[File:Samoa map 800px.png|right|thumb|250px|Hāmoa]]
[[File:Samoa districts named.png|right|thumb|250px|Takiwā tōrangapū o Hāmoa]]
Ko '''Hāmoa'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/287 287] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-10}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/hamoa|work=Paekupu|title=Hāmoa|accessdate=2026-06-10}}</ref> he whenua i te [[Moana-nui-a-Kiwa]].<ref>{{cite web
|url=http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/
|work=Pacific Islands Legal Information Institute
|title=Samoa Territorial Constituencies Act 1963
|accessdate=6 January, 2009
|archivedate=2011-06-05
|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605081449/http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/
}}</ref> He Porinīhia nga tangata. Ko te reo Hāmoa (reo Hamoa ''gagana Samoa'') te reo o nga tangata whenua. I te tau 2009, e 179,000 nga tangata e noho i roto o te whenua katoa.<ref name=pop>{{cite web
|url=http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion,%20faipule%20district%202006.pdf
|work=Samoa Bureau of Statistics
|title=Population and Housing Census Report 2006
|date=July 2008
|accessdate=6 January, 2009
|archive-date=2011-07-21
|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721230100/http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion%2C%20faipule%20district%202006.pdf
|url-status=dead
}}</ref> He tekau nga motu, ko [[Savai'i]] me [[Upolu]] nga motu nui. Ko [[Apia]] te tāone nui, e tu i Upolu, anō, te papa rererangi nui ko ''Fale'olo International Airport.''
I te tau 1962, na tutahi ai Hāmoa mai [[Aotearoa]].
He tino nui nga tangata Hāmoa e noho i nāianei ki waho o ratou motu. I te tau 2001, he 115,000 i roto o [[Aotearoa]], <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://search.stats.govt.nz/nav/ct1/population/0 |accessdate=2010-01-06 |archivedate=2009-08-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090808041338/http://search.stats.govt.nz/nav/ct1/population/0 }}</ref> me he nui hoki ngā Hāmoa ki [[Hononga-o-Amerika]], [[Hawai'i]] me [[Ahitereiria]].
Ko Silisili te maunga teitei rawa o Hāmoa, e tu ki te motu o Savai'i. E 1,858 mita te teitei.
== Ngā wā ō mua ==
Kāore e tino mōhiotia te wā i tae atu ai ngā tāngata Porinīhia ki Hāmoa. Engari, ki nga whakatewhatewha o nga kaipūtaiao Pakeha i Hāmoa, he whakapono ratou, na tatūngia nga tangata i nga motu, mai ano 3,000 tau.<ref name=green>[https://web.archive.org/web/20110510004830/http://www.jps.auckland.ac.nz/document/Volume_98_1989/Volume_98%2C_No._3/New_information_for_the_Ferry_Berth_site%2C_Mulifanua%2C_Western_Samoa%2C_by_H._M._Leach%2C_p_319-330/p1?page=0&action=searchresult&target=]New Information for the Ferry Berth Site, Mulifanua, Western Samoa by Roger C. Green & Helen M. Leach, Journal of the Polynesian Society, Vol. 98, No. 3, 1989. Retrieved 6 Hanuere, 2009</ref> Ko [[Te Rangi Hīroa]] tētahi kaituhi na haere i Hāmoa mo tona mahi me ka tuhituhi e ia te pukapuka ''Samoa Material Culture.''<ref>{{cite web
|url=http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-BucSamo-t1-body1-d2-d7-d1.html
|work=NZ Electronic Text Centre, Victoria University of Wellington, NZ
|title=Samoan Material Culture
|first=Te Rangi Hiroa
|last=
|year=1930
|published=Bernice P. Bishop Museum
|series=
|accessdate=6 Hanuere, 2009}}</ref>
Anō, ko Robert Louis Stevenson tētahi kaituhi na noho i Hāmoa ma tōna whānau ki te kāinga o Vailima. Ko te wā o tana matenga ki Hāmoa ko te tau 1894 me he nehua ia ki te maunga o Vaea ki Upolu.
== Ngā motu ==
He 10 ngā motu o Hāmoa, ngā ahi tipua katoa. E whā ngā motu e tu ai nga kāinga, ko Upolu, Savai'i, [[Manono]] me [[Apolima]]. Kāore e tu ngā kāinga ki motu iti'iti, ko Nu'utele, Nu'ulua, Namua, Fanuatapu, Nu'ulopa me Nu'usafe'e.
Ko '''Savai'i''' te motu nui rawa atu i te whenua katoa.<ref>{{cite web
|url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2006AGUFM.V34B..02K
|work=The Smithsonian/NASA Astrophysics Data System
|title=New 40Ar/39Ar Ages for Savai'i Island Reinstate Samoa as a Hotspot Trail with a Linear Age Progression
|first=Koppers, A. A.; Russell, J. A.; Staudigel, H.
|last=Hart, S.R.
|year=2006
|series=American Geophysical Union, Fall Meeting 2006, abstract #V34B-02
|accessdate=6 Hanuere, 2009}}</ref> E ai ki te whakataukī o reira, ko Savai'i 'te wairua o Hāmoa'. 43,103 (2006) ngā tāngata e noho ana i reira. Ehara i te tino nui ngā tāone i Savai'i; he kāinga rīriki noa iho te nuinga. Kei [[Upolu]], he motu anō, ngā tāone nunui. E rua herenga kaipuke i Savai'i, ko [[Salelologa]] te tāone nui o te motu me [[Asau (Hāmoa)|Asau]] tētehi.
I Savai'i hoki ngētehi wāhi nō nehe noa atu: koia hoki te puke o Pulemele'i, ngā pehu wai tai o Taga (ko Alofa'aga tētahi ingoa), me te Tapuae o Moso. E rua tekau maero atu a Falealupo i te Rārangi Huringa Wā o te Ao, ā, koia te kāinga hauāuru rawa atu i Hāmoa. Kei roto i ngā pukapuka o Pākehā, i ngā tau tīmata o tērā atu rautau, i ngētehi wā i karangahia rā te motu ko ''Pola''. Ko Matavanu he maunga ahi tipua anō hoki i runga i a Savai'i, i hū i nga tau 1905 - 1911, ā, ka puta mai te rangitoto, ka rere iho i te tihi o te maunga.
E tu ngā wāpu ki Mulifanua i Upolu me Salelologa ki Savai'i mo ngā waka tere ki waenganui o Savai'i me Upolu.
== Takiwā tōrangapū ==
He 11 nga takiwā tōrangapū o Hāmoa; he 6 ki Savai'i me 5 ki Upolu me nga motu iti ētahi atu.
Nga takiwā tōrangapū e 6 kei te raki o Savai'i ko Fa'asaleleaga, Gaga'emauga, Gaga'ifomauga, Palauli, Satupa'itea me Vaisigano.
Nga takiwā tōrangapū e 5 kei te raki o Upolu ko A'ana, Aiga i le Tai, Atua, Tuamasaga me Va'a o Fonoti. Te takiwā o Aiga i le Tai tae ana nga motu o [[Manono]], [[Apolima]] me Nu'ulopa.
E rua nga papakainga no Savai'i e tu i Upolu, ko Samalae'ulu me Le'ava'a. Nga papakainga e rua ēnei kua whakamōtī i te hūnga o te ahi tipua, te maunga Matavanu ki Savai'i.
== Reo Hāmoa ==
Ko te reo Hāmoa nō te reo whānau o ngā iwi o Porinīhia, arā he reo ka ahu mai nō te Moana-nui-a-Kiwa, me te aha, e ōrite ana te reo Hāmoa ki te reo o Māori, o Tonga, ā, o ngā moutere Porinīhia anō hoki. Ko te mihinare George Pratt (1817-1894) ka tuhituhi te tikinare mataati o Hāmoa i te tau 1862.<ref name=pratt>{{cite web
|url=http://www.nzetc.org/tm/scholarly/tei-PraDict-_N65785.html
|work=NZ Electronic Text Centre, Victoria University of Wellington, NZ Licence CC-BY-SA 3.0
|title=A Grammar and Dictionary of the Samoan Language, with English and Samoan vocabulary
|first=George
|last=Pratt
|accessdate=7 Hanuere, 2009}}</ref>
E 40 tau i noho ai Pratt ki Savai'i.
{| class="wikitable"
|Tangi iti
! colspan="10" |Ngā kupu ōrite i Porinīhia
|-
!Phoneme
|'''Porinīhia i mua'''
|'''Tonga'''
|'''Niue'''
|'''Hāmoa'''
|'''Rapa Nui'''
|'''Tahiti'''
|[[Reo Māori|Māori (Aotearoa)]]
|[[Kuki Airani|Māori (Kuki Airani)]]
|[[Hawai'i]]
|'''Reo Pākehā (Ingarihi)'''
|-
!{{IPA|/ŋ/}}
|*taŋata
|tangata
|tangata
|tagata
|tangata
|ta{{okina}}ata
|tangata
|tangata
|kanaka
|man
|-
!{{IPA|/s/}}
|*sina
|hina
|hina
|sina
|hina
|hinahina
|hina
|{{okina}}ina
|hina
|grey-haired
|-
!{{IPA|/h/}}
|*kanahe
|kanahe
|kanahe
|{{okina}}anae
|
|{{okina}}anae
|kanae
|kanae
|{{okina}}anae
|mullet
|-
!{{IPA|/ti/}}
|*tiale
|siale
|tiale
|tiale
|tiare
|tiare
|tīare
|tiare
|kiele
|Gardenia
|-
!{{IPA|/k/}}
|*waka
|vaka
|vaka
|va{{okina}}a
|vaka
|va{{okina}}a
|waka
|vaka
|wa{{okina}}a
|canoe
|-
!{{IPA|/f/}}
|*fafine
|fafine
|fifine
|fafine
|hahine
|vahine
|wahine
|va{{okina}}ine
|wahine
|woman
|-
!{{IPA|/ʔ/}}
|*matuqa<ref>Glottal stop is represented as 'q' in reconstructed Proto-Polynesian words.</ref>
|matu{{okina}}a
|matua
|matua
|matu{{okina}}a
|metua
|matua
|metua, matua
|makua
|parent
|-
!{{IPA|/r/}}
|*rua
|ua
|ua
|lua
|rua
|rua<ref>Archaic: the usual word in today's Tahitian is 'piti'.</ref>
|rua
|rua
|lua
|two
|-
!{{IPA|/l/}}
|*tolu
|tolu
|tolu
|tolu
|toru
|toru
|toru
|toru
|kolu
|three
|}
== Whakaahua ==
<center>
<gallery>
File:Urville-Apia-public.jpg|Roto o te wharenui Hāmoa, 1842
File:Lefaga, Return to Paradise beach, south coast Upolu Island, Samoa, 2009.jpg|I te tai o Falealupo
File:Lauaki Namulauulu Mamoe.jpg|Lauati Namulu'ulu Mamoe, manukura o te motuhaketanga Mau a Pule
File:Child leaning down to take a drink of water at the Mata o le Alelo fresh water pool, Matavai village, Savai'i, Samoa 2009.JPG|Te tamariki i te waipuna Sina & the Eel, Matavai
File:Va'a canoe, Matavai village, Savaii, Samoa MS.JPG|''Paopao'' waka ama
File:3 Samoan girls-1902.jpg|Nga kōhine, 1902
File:Savaii Village 1, Samoa, Polynesia.JPG|Papakainga
File:Samoan_Paramount_chief_Mataafa_Iosefa,_1896.jpg|Mata'afa Iosefo, ariki taungaroa, 1902
File:Samoan bus savaii.jpg|Pahi ki Savai'i
File:Samoan taupou girl 1896.jpg|''Taupou'' 1896
File:Fale on Manono Island.jpg|''Faleo'o'', beach fale
File:Church 2, Matavai village, Savaii, Samoa.JPG|Whare karakia ki Safune
</gallery>
</center>
== Tohutoro ==
<references/>
{{Maramara}}
{{Polynesia}}
{{Commonscat|Samoa}}
{{DEFAULTSORT:Hamoa Ki Te Uru}}
[[Category:Hāmoa]]
[[Category:Porinīhia]]
aozpqsarvun6dz82af7iixkj82gh0xo
Category:Mātauranga huaota
14
3825
168870
141749
2026-08-21T07:03:41Z
Nurg
3615
Category:Mātauranga koiora
168870
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Botany}}
[[Category:Mātauranga koiora]]
qhidxenr8ljj6mdcy3r8rnfuhhoecnn
Māori Party
0
3990
168949
13820
2026-08-21T11:07:25Z
Nurg
3615
Te Pāti Māori
168949
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Te Pāti Māori]]
mshv9zkwmko077fm6ivc9ox6gigqdja
Tauranga
0
4023
168954
24642
2026-08-21T11:30:07Z
Nurg
3615
copy from [[Tauranga-moana]] & ed
168954
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Taurangamoana.png|thumb|right|200px|Ko Tauranga he tāone kei te tahatai o [[Te Moana-a-Toi]]]]
Ko '''Tauranga''' he tāone i [[Te Moana-a-Toi]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 136713 te taupori o Tauranga. Mai i te kautenui o te 2013, e 21924 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref name=kautenui>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Tauranga]]
| 14.3 | 24 | 95
| 14.5 | 24 | 90
| 13.3 | 22.5 | 146
| 10.6 | 19.9 | 107
| 7.7 | 17 | 119
| 6 | 14.8 | 145
| 5 | 14.2 | 131
| 6 | 14.9 | 139
| 7.7 | 16.4 | 125
| 9.3 | 18 | 103
| 11.2 | 20.1 | 100
| 12.9 | 22 | 126
|float=left
|clear=none
|source=[http://en.climate-data.org/location/1037/] }}
{{-}}
== Tāngata (te kautenui o te tau 2018)==
'''Taupori:''' 136,713
'''Mātāwaka:''' Pākehā/Ūropi 81.7%, Māori 18.2%, Āhia 7.6%
'''Whenua whānau:''' Aotearoa 78.1%
'''Reo:''' Ingarihi 96.6%, Māori 4.1%, Rotarota o Aotearoa 0.4%
'''Hāhi:''' Karaitianatanga 35.5%, kaore 50.8%<ref name=kautenui/>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
[[Category:Tāone o Te Moana-a-Toi]]
{{Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)}}
gwonfi3n83xqbnh6dtlo3n8et7owh70
Category:Kāwanatanga
14
4035
168907
21967
2026-08-21T10:06:01Z
Nurg
3615
Category:Tōrangapū
168907
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Tikanga]]
[[Category:Hapori whānui]]
[[Category:Tōrangapū]]
dtfejos6pen1hiubwjiado9dquq6tcn
168909
168907
2026-08-21T10:07:44Z
Nurg
3615
-Category:Hapori whānui
168909
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Tikanga]]
[[Category:Tōrangapū]]
aha2rlr2iey5ypmtxnaaclashou8gcp
Papua Nūkini
0
4059
168894
168579
2026-08-21T07:36:05Z
Nurg
3615
Category:Meranīhia
168894
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of Papua New Guinea.svg|border|thumb]]
[[File:Papua New Guinea (orthographic projection).svg|thumb|300px]]
Ko '''Papua Nūkini'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/287 287] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-9}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/papua-nukini|work=Paekupu|title=`Papua Nūkini|accessdate=2026-06-09}}</ref> he whenua i Te Ao-o-Kiwa, he moutere nui rawa ake hoki, e noho whakararo ana i [[Ahitereiria]]. Ko ētahi o ngā moutere marara, moutere itiiti o Papua Nūkini e nohoia ana e ngā iwi Porinīhia, pērā ki ngā iwi o [[Takuu]]. He [[kina (moni)|kina]] he moni i Papua Nūkini. Ko [[Poi Moahipi]] te tāone matua.
{{Maramara}}
[[Category:Papua Nūkini| ]]
[[Category:Meranīhia]]
l7rphux89uln14kror43qf2fps0wrs3
Maori Party
0
4069
168950
15977
2026-08-21T11:07:43Z
Nurg
3615
Te Pāti Māori
168950
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Te Pāti Māori]]
mshv9zkwmko077fm6ivc9ox6gigqdja
Aotearoa Tuatahi
0
4094
168921
168742
2026-08-21T10:23:05Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ Category:Tōrangapū o Aotearoa
168921
wikitext
text/x-wiki
{| class="toccolours" style="float: right; margin: 0 0 .5em .5em; width: 25em; font-size: 90%;" cellspacing="5"
|-
| colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" |
|-
! colspan="2" style="text-align: center; font-size: larger;" | '''Aotearoa Tuatahi'''
|-
| colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" |
|-
| colspan="2" style="padding: 1em 0; text-align: center;" | [[File:New Zealand First logo.png|150px]]
|-
| colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" |
|- style="vertical-align: top; text-align: left;"
| '''Kaihautū'''
| Winitana Pita
|- style="vertical-align: top; text-align: left;"
| '''Whakaūranga'''
| 1993
|- style="vertical-align: top; text-align: left;"
|'''Tari matua'''
| Te Whanga-nui-a-Tara
|-
| colspan="2" bgcolor="{{{colorcode}}}" |
|- style="vertical-align: top; text-align: left;"
|'''Paetukutuku'''
| [https://web.archive.org/web/20080914051107/http://www.nzfirst.org.nz/ Aotearoa Tuatahi]
|}
Ko '''Aotearoa Tuatahi''' he rōpū tōrangapū no [[Aotearoa]]. Ka mōhiotia whānuitia āna mahi whakahē i ngā ture manene, i te [[Tiriti o Waitangi]] hoki. Nā [[Winitana Pita]] te rōpū i whakaū i te 1993, ko ia tonu te kaihautū o nāianei. E ai ki ētahi, ki te kore a Winitana, ka ngaro haere a Aotearoa Tuatahi.
== Kaupapa ==
I te pōtitanga o 2002, e toru ngā kaupapa matua o Aotearoa Tuatahi:
# he whakaheke i ngā manene e tae mai ana, mēnā ehara aua manene nō Ūropi
# he ārai i te taihara, he whakaroa i ngā whiu
# he whakaheke i ngā moni e utua ai mō ngā mahi e pā ana ki te Tiriti o Waitangi.
== Tīmatanga ==
Ka puta a Aotearoa Tuatahi hei rōpū tōrangapū i te 1993, i mua i te pōtitanga o taua tau. Ko Winitana Pita te mema Pāremata mō Tauranga, ā, he minita mō ngā Māori o mua/ I whakarerea a ia te rōpū Nahinara, he tautohetohe nōna ki ngā kaihautū o Nahinara. Ka wikitoria a Winitana i te pōtitanga, ka mau ki tana turu mō Tauranga.
I taua pōtitanga tonu, ka wikitoria a [[Tau Henare]] i te turu mō Te Tai-tokerau, te tuarua o ngā turu o Aotearoa Tuatahi. Nō te pōtitanga o 1996, ka whiwhi a Aotearoa i te 13% o ngā pōti, ā, kia 17 ō rātou turu. E rima ngā mema Māori o Aotearoa Tuatahi — Henare (te kaihautū tuarua o te rōpū), rātou ko [[Tukuroirangi Morgan]], ko [[Rana Waitai]], ko [[Tu Wyllie]] ko [[Tuariki John Delamere]] — arā ngā "Tight Five".
I te pōtitanga o 2005, ka āhua hinga a Aotearoa Tuatahi. Ka whiwhi rātou i te 5.72% o ngā pōti, kia toru noa iho ngā turu. Ka hinga hoki a Winitana i Tauranga, ka wikitoria a Bob Clarkson o Nahinara kē. Ka haere kē a Winitana ki te Pāremata hei mema o te rārangi. Nō te 2005, ko ēnei ngā mema Pāremata o Aotearoa Tuatahi:
# Winitana Pita
# Peter Brown
# Brian Donnelly
# Ron Mark
# Doug Woolerton
# Barbara Stewart
# Pita Paraone
Nā Aotearoa Tuatahi rāua ko Reipa i whakatauria tētahi kirimana whakahaere kāwanatanga, me te aha, ka tū a Winitana hei Minita mō te Manatū Aorere.
== Ngā tari i mau ai ==
* Kaihautū i te Pāremata:
** Winitana Pita, 1993–
* Kaihautū tuarua i te Pāremata:
** Tau Henare, 1993–1998
** Peter Brown, 1998–2009
** Tracey Martin, 2011–2015
** Ron Mark, 2015–2018
** Fletcher Tabuteau, 2018–
* Kaihautū rōpū:
** Doug Woolerton, 1993–2005
** Dail Jones, 2005–
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20080914051107/http://www.nzfirst.org.nz/ Aotearoa Tuatahi] (reo Pākehā)
[[Category:Rōpū tōrangapū]]
[[Category:Tōrangapū o Aotearoa]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
ax3igilh53nsf5hv4qogthom5rdw5qe
Category:Tōrangapū
14
4100
168908
16381
2026-08-21T10:06:59Z
Nurg
3615
Category:Hapori whānui
168908
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Hapori whānui]]
2y123hh0ygr436sryxtmn5guft9g4ac
Category:Meranīhia
14
4101
168882
142767
2026-08-21T07:20:24Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Category:Melanesia]] to [[Category:Meranīhia]]: Misspelled title
142767
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Melanesia}}
[[Category:Ao-o-Kiwa]]
hknap0nld43rwvlf2sa2g97y6hqk1b5
Category:Papua Nūkini
14
4206
168884
142695
2026-08-21T07:20:53Z
Nurg
3615
Meranīhia
168884
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Papua New Guinea}}
[[Category:Meranīhia]]
fqqiw0gweqs9rstt2t5hi12vsxn8nib
Category:Reo Māori
14
4215
168898
168685
2026-08-21T09:42:40Z
Nurg
3615
+Category:Māori
168898
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Maori language}}
[[Category:Māori]]
[[Category:Reo|*]]
[[Category:Reo Porinīhia]]
[[Category:Aotearoa]]
eu60k1a391jxr4ae642lnd5m8wfzlrx
Category:Mauwha
14
4261
168774
24564
2026-08-20T22:52:31Z
Nurg
3615
typo
168774
wikitext
text/x-wiki
Ko ngā '''mauwha''' ngā otaota rite ki te rākau ririki ururua te tupu.
[[Category:Mātauranga huaota]]
neg3pzwu8vicq4frv9qytosj332dns8
Category:Kōrero tuku iho
14
4267
168800
141895
2026-08-21T02:16:28Z
Nurg
3615
+Category:Ao Māori
168800
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Ao Māori]]
[[Category:Toi]]
5br7lcx13pagepus68tw03ljin5ybvu
Category:Rākau
14
4325
168775
17678
2026-08-20T23:05:15Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Rakau
168775
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Rakau}}
[[Category:Mātauranga huaota]]
0zchqmes0bup15y5kjz3zu2gv8wbpz1
Template:Tāone nui me takiwā o Aotearoa
10
4602
168786
161631
2026-08-21T00:32:46Z
Nurg
3615
Heretaunga (takiwā)
168786
wikitext
text/x-wiki
{{Navbox
|name = Tāone nui me takiwā o Aotearoa
|title = Ngā [[Tāone nui o Aotearoa|tāone nui]] me [[Takiwā o Aotearoa|takiwā]] o [[Aotearoa]]
|state = {{{state|autocollapse}}}
|listclass = hlist
|group1 = [[Rārangi ngā tāone nui o Aoteaora|Tāone nui]]
|list1 = {{navbox|subgroup
|group1 = [[Te Ika-a-Māui]]
|list1 =
* ''[[Tāmaki-Makaurau]]''
* [[Kirikiriroa]]
* [[Tauranga]]
* [[Ahuriri]]
* [[Te Papa-i-Oea]]
* [[Porirua]]
* [[Te Awa Kairangi ki Uta]]
* [[Awakairangi|Te Awa Kairangi ki Ta]]
* [[Te Whanga-nui-a-Tara]]
|evenodd = swap
|group2 = [[Te Waipounamu]]
|list2 =
* ''[[Whakatū]]''
* [[Ōtautahi]]
* [[Ōtepoti]]
* [[Waihōpai]]
}}
|group2 = [[Takiwā o Aoteaora|Takiwā]]
|list2 = {{navbox|subgroup
|group1 = [[Te Ika-a-Māui]]
|list1 =
* [[Far North District|Far North]]
* [[Whangārei (takiwā)|Whangārei]]
* [[Kaipara District|Kaipara]]
* [[Thames-Coromandel District|Thames-Coromandel]]
* [[Hauraki District|Hauraki]]
* [[Waikato District|Waikato]]
* [[Matamata-Piako District|Matamata-Piako]]
* [[Waipa District|Waipa]]
* [[South Waikato District|South Waikato]]
* [[Ōtorohanga District|Ōtorohanga]]
* [[Rotorua Lakes District|Rotorua Lakes]]
* [[Waitomo District|Waitomo]]
* [[Taupō District|Taupō]]
* [[Western Bay of Plenty District|Western Bay of Plenty]]
* [[Whakatāne District|Whakatāne]]
* [[Kawerau District|Kawerau]]
* [[Ōpōtiki District|Ōpōtiki]]
* ''[[Gisborne District|Gisborne]]''
* [[Wairoa District|Wairoa]]
* [[Heretaunga (takiwā)|Heretaunga]]
* [[Central Hawke's Bay District|Central Hawke's Bay]]
* [[New Plymouth District|New Plymouth]]
* [[Stratford District, New Zealand|Stratford]]
* [[South Taranaki District|South Taranaki]]
* [[Ruapehu District|Ruapehu]]
* [[Whanganui District|Whanganui]]
* [[Rangitikei District|Rangitīkei]]
* [[Manawatū District|Manawatū]]
* [[Tararua District|Tararua]]
* [[Horowhenua District|Horowhenua]]
* [[Kapiti Coast District|Kapiti Coast]]
* [[Masterton District|Masterton]]
* [[Carterton District|Carterton]]
* [[South Wairarapa District|South Wairarapa]]
|group2 = [[Te Waipounamu]]
|list2 =
* ''[[Tasman District|Tasman]]''
* ''[[Marlborough District|Marlborough]]''
* [[Buller District|Buller]]
* [[Grey District|Grey]]
* [[Westland District|Westland]]
* [[Kaikōura District|Kaikōura]]
* [[Hurunui District|Hurunui]]
* [[Waimakariri District|Waimakariri]]
* [[Selwyn District|Selwyn]]
* [[Ashburton District|Ashburton]]
* [[Timaru District|Timaru]]
* [[Mackenzie District|Mackenzie]]
* [[Waimate District|Waimate]]
* [[Waitaki District|Waitaki]]
* [[Queenstown-Lakes District|Queenstown-Lakes]]
* [[Central Otago District|Central Otago]]
* [[Clutha District|Clutha]]
* [[Gore District, New Zealand|Gore]]
* [[Southland District|Southland]]
}}
|group3 = Waho atu
|list3 = ''[[Wharekauri]]''
}}<noinclude>
[[Category:Tauira whakaterenga|{{PAGENAME}}]]
</noinclude>
lw4h1z2kwug8rhd8rnrohm9ydjkpz27
168926
168786
2026-08-21T10:34:22Z
Nurg
3615
hono
168926
wikitext
text/x-wiki
{{Navbox
|name = Tāone nui me takiwā o Aotearoa
|title = Ngā [[Tāone nui o Aotearoa|tāone nui]] me [[Takiwā o Aotearoa|takiwā]] o [[Aotearoa]]
|state = {{{state|autocollapse}}}
|listclass = hlist
|group1 = [[Rārangi ngā tāone nui o Aoteaora|Tāone nui]]
|list1 = {{navbox|subgroup
|group1 = [[Te Ika-a-Māui]]
|list1 =
* ''[[Tāmaki-Makaurau]]''
* [[Kirikiriroa]]
* [[Tauranga]]
* [[Ahuriri]]
* [[Te Papa-i-Oea]]
* [[Porirua]]
* [[Te Awa Kairangi ki Uta]]
* [[Awakairangi|Te Awa Kairangi ki Ta]]
* [[Te Whanga-nui-a-Tara]]
|evenodd = swap
|group2 = [[Te Waipounamu]]
|list2 =
* ''[[Whakatū]]''
* [[Ōtautahi]]
* [[Ōtepoti]]
* [[Waihōpai]]
}}
|group2 = [[Takiwā o Aoteaora|Takiwā]]
|list2 = {{navbox|subgroup
|group1 = [[Te Ika-a-Māui]]
|list1 =
* [[Far North District|Far North]]
* [[Whangārei (takiwā)|Whangārei]]
* [[Kaipara District|Kaipara]]
* [[Thames-Coromandel District|Thames-Coromandel]]
* [[Hauraki]]
* [[Waikato District|Waikato]]
* [[Matamata-Piako District|Matamata-Piako]]
* [[Waipa District|Waipa]]
* [[South Waikato District|South Waikato]]
* [[Ōtorohanga District|Ōtorohanga]]
* [[Rotorua Lakes District|Rotorua Lakes]]
* [[Waitomo District|Waitomo]]
* [[Taupō District|Taupō]]
* [[Western Bay of Plenty District|Western Bay of Plenty]]
* [[Whakatāne District|Whakatāne]]
* [[Kawerau District|Kawerau]]
* [[Ōpōtiki District|Ōpōtiki]]
* ''[[Gisborne District|Gisborne]]''
* [[Wairoa District|Wairoa]]
* [[Heretaunga (takiwā)|Heretaunga]]
* [[Central Hawke's Bay District|Central Hawke's Bay]]
* [[New Plymouth District|New Plymouth]]
* [[Stratford District, New Zealand|Stratford]]
* [[South Taranaki District|South Taranaki]]
* [[Ruapehu District|Ruapehu]]
* [[Whanganui District|Whanganui]]
* [[Rangitikei District|Rangitīkei]]
* [[Manawatū District|Manawatū]]
* [[Tararua District|Tararua]]
* [[Horowhenua District|Horowhenua]]
* [[Kapiti Coast District|Kapiti Coast]]
* [[Masterton District|Masterton]]
* [[Carterton District|Carterton]]
* [[South Wairarapa District|South Wairarapa]]
|group2 = [[Te Waipounamu]]
|list2 =
* ''[[Tasman District|Tasman]]''
* ''[[Marlborough District|Marlborough]]''
* [[Buller District|Buller]]
* [[Grey District|Grey]]
* [[Westland District|Westland]]
* [[Kaikōura District|Kaikōura]]
* [[Hurunui District|Hurunui]]
* [[Waimakariri District|Waimakariri]]
* [[Selwyn District|Selwyn]]
* [[Ashburton District|Ashburton]]
* [[Timaru District|Timaru]]
* [[Mackenzie District|Mackenzie]]
* [[Waimate District|Waimate]]
* [[Waitaki District|Waitaki]]
* [[Queenstown-Lakes District|Queenstown-Lakes]]
* [[Central Otago District|Central Otago]]
* [[Clutha District|Clutha]]
* [[Gore District, New Zealand|Gore]]
* [[Southland District|Southland]]
}}
|group3 = Waho atu
|list3 = ''[[Wharekauri]]''
}}<noinclude>
[[Category:Tauira whakaterenga|{{PAGENAME}}]]
</noinclude>
9oum17z9vlaobrkootfeyz3curdyn36
Tāmaki-makau-rau (takiwā)
0
4603
168855
168658
2026-08-21T06:29:22Z
Nurg
3615
fmt
168855
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiTamakiMakauRau.png|right|thumb|300px|Takiwā o Tāmaki-makau-rau]]
Ko te '''takiwā o Tāmaki-makau-rau''' kei [[Te Ika-a-Māui]], i [[Aotearoa]]. Kei waenganui te tāone o [[Tāmaki-makau-rau]] i te takiwā. Koia te tāone nui o Aotearoa.
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 1,571,718 te taupori o Tāmaki-makau-rau. Mai i te kautenui o te 2013, e 156,168 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
== Hoto ki waho ==
{{Commonscat-inline|Auckland Region}}
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
{{DEFAULTSORT:Tamaki-makau-rau takiwa}}
[[Category:Tāmaki-makau-rau]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
d2zarwb3pbibgn2jny9jreumlxob3zq
Tauranga-moana
0
4608
168953
159580
2026-08-21T11:13:34Z
Nurg
3615
-[[Category:Aotearoa]]
168953
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Taurangamoana.png|thumb|right|200px|Ko Tauranga-moana he tāone kei te tahatai o [[Te Moana-a-Toi]]]]Ko '''Tauranga-moana''' (Tauranga) he tāone i [[Te Moana-a-Toi]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 136713 te taupori o Tauranga-moana. Mai i te kautenui o te 2013, e 21924 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref name=kautenui>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Tauranga-moana]]
| 14.3 | 24 | 95
| 14.5 | 24 | 90
| 13.3 | 22.5 | 146
| 10.6 | 19.9 | 107
| 7.7 | 17 | 119
| 6 | 14.8 | 145
| 5 | 14.2 | 131
| 6 | 14.9 | 139
| 7.7 | 16.4 | 125
| 9.3 | 18 | 103
| 11.2 | 20.1 | 100
| 12.9 | 22 | 126
|float=left
|clear=none
|source=[http://en.climate-data.org/location/1037/] }}
{{-}}
== Tāngata (te kautenui o te tau 2018)==
'''Taupori:''' 136,713
'''Mātāwaka:''' Pākehā/Ūropi 81.7%, Māori 18.2%, Āhia 7.6%
'''Whenua whānau:''' Aotearoa 78.1%
'''Reo:''' Ingarihi 96.6%, Māori 4.1%, Rotarota o Aotearoa 0.4%
'''Hāhi:''' Karaitianatanga 35.5%, kaore 50.8%<ref name=kautenui/>
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
[[Category:Tāone o Te Moana-a-Toi]]
{{Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)}}
rv6tp4fqz1l67pdwsk6t7rw9psibaaf
168955
168953
2026-08-21T11:34:33Z
Nurg
3615
he whanga
168955
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Taurangamoana.png|thumb|right|200px|Ko Tauranga-moana he whanga i [[Te Moana-a-Toi]]]]
Ko '''Tauranga-moana''' he whanga i [[Te Moana-a-Toi]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]].
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
[[Category:Moana]]
[[Category:Te Moana-a-Toi]]
{{Maramara matawhenua (Moana-a-Toi)}}
7gbyqfj6vegn12etzfj1i4rxle028j6
Māwhera
0
4619
168933
159558
2026-08-21T10:43:13Z
Nurg
3615
cats
168933
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MawheraGMTH.png|right|thumb|300px|Ko Māwhera]]
Ko '''Māwhera''' te taone nui o [[Te Tai-poutini]], [[Aotearoa]].
[[Category:Tāone o Te Tai-poutini]]
{{Maramara}}
fjxy5h1g2dj4merfqkjn0v0bocfmzui
Hauraki
0
4635
168927
159574
2026-08-21T10:34:56Z
Nurg
3615
ed
168927
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MiHauraki.png|thumb|300px|right|Ko Hauraki]]Ko '''Hauraki''' he takiwā ki [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]].
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Hauraki]]
mxltuc3b7oexorkngi6fk2it8q497zq
Wharekauri
0
4656
168952
164333
2026-08-21T11:12:42Z
Nurg
3615
Category:Moutere o Aotearoa
168952
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Chatham Islands from space ISS005-E-15265.jpg|thumb|300px|Ko Wharekauri, ko Rangiauria]]
Ko '''Wharekauri''' he rōpū moutere, he takiwā motuhake o [[Aotearoa]]. Ko ngā [[Moriori]] te iwi taketake o reira.
E rua ngā moutere nunui: ko 'Wharekauri', ko 'Rangiauria'. Ko 'Rēkohu' te ingoa [[Reo Moriori|Mōriori]] mō Wharekauri, ko 'Chatham' te ingoa [[Reo Pākehā|Pākehā]]; ko 'Pitt' te ingoa o Rangiauria i te reo Pākehā.
He wāhi taima anō tō Wharekauri, e 45 meneti i mua o te tuawhenua o Aotearoa.
{{Takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Wharekauri]]
[[Category:Moutere o Aotearoa]]
{{Maramara}}
8w1932gi6cdjfgwxf1eobvi8ahg5xyu
Category:Kotahitanga
14
4665
168912
22041
2026-08-21T10:11:39Z
Nurg
3615
Category:Tōrangapū o Aotearoa
168912
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Tōrangapū o Aotearoa]]
[[Category:Tikanga Māori]]
74x89ixpm6k68cp6l3oj1nofded98dl
Kotahitanga
0
4683
168910
155663
2026-08-21T10:08:51Z
Nurg
3615
cat sort
168910
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Papawai1897.jpg|thumb|right|400px|Ko te whakatuwheratanga o te Whare Pāremata o te Kotahitanga, Pāpāwai, 1897. Tērā ko Te Hētana kei te taha mauī]]Ko te '''Kotahitanga''' he rōpū whakatū [[Pāremata Māori|pāremata Māori]] motuhake o te rautau 19 me ngā tau whakatuwhera o te rautau 20. Ko ngā tino kaupapa o taua rōpū kia whakakāhoretia te [[Kōti Whenua Māori]] me ngā ture whenua Māori katoa; kia whakatūria ngā komiti Māori ki te whakatau i ngā tautohetohe i raro i ngā tikanga Māori.
I runga i te pōkaikaha o te iwi i te kore e tika o ngā mahi e pā ana ki te whenua, ka karanga hui ngā iwi o te motu i ngā tōpito maha o te whenua. I kīia ēnei hui he pāremata. I muri i ētahi hui i Waitangi me Ōrākei, ka hui tētahi rūnanga nui, pāremata rānei i kīia ai he Kotahitanga, i Waipawa, i [[Heretaunga]].
I te tau 1892 ka tū te Pāremata Maōri tuatahi, e kīa ana ko Te Kotahitanga o Te Tiriti o Waitangi. Kātahi anō he hui pērā ka karangatia kia pērā rawa te tokomaha o te tangata. Ka nukunuku haere tēnei Kotahitanga ki ētahi takiwā, i muri ka tūmau te noho ki [[Pāpāwai]], i Heretaunga. Ka kīa te pāremata o te Kīngitanga ko te Kauhanganui. Ko te whai o ēnei wāhanga e rua, he whakakotahi i te iwi Māori, engari kīhai i tutuki. Nā ngā Mema Pāremata Māori pēnei i a [[Wī Pere]] rāua ko [[Hōne Heke Ngāpua]] i whakatakoto ture, ka whakaurua ai ki te Whare Pāremata i Pōneke. Ko te whai o aua pire kia whakamanatia te Kotahitanga.
Tekau tau te Kotahitanga e hui ana i ia tau. Katoa āna whakapaunga kaha kia whakamanatia tana tū e te Whare Pāremata whaimana o Aotearoa, ka parea ki rahaki e ngā kaitōrangapū tauiwi. He tokomaha anō rātou i puta atu i te taiwhanga taukumekume i te wā i ara ake ai te take nei, tē noho tonu ki te whiriwhiri, ki te whakarangatira i te kaupapa.
Kāore i tutuki ō rāua hiahia, engari nā runga i ngā whakakīkī a te Kotahitanga, i te tau 1900 ka katia e [[Te Hētana]] ngā hokonga whenua Māori kua roa kē e haere ana. Nā te tū o ngā [[Kaunihera Māori]] me ngā [[Poari Whenua Māori]], ka taea e te Māori te kati i ētahi hokonga whenua me te whakataki i te hauora o te hapori. Hāunga, nō te tau 1905, i runga i ngā akiaki a ngā tāngata whai, ka huripokina ngā kaupapa here a Te Hētana e pā ana ki te Māori me tāna noho, me te aha, ka nui atu te whenua ka ngaro.
I oti i ngā kaunihera ētahi take nunui te whakatika, ko te hauora tērā, ko te hoko waipiro tērā, me te whakapōturi i te hoko whenua. Engari mai i 1905, ka ngoikore haere anō ngā kaunihera i te mahi a te kāwanatanga hou nei, i eke ai hei kāwanatanga i te tau 1911. Ka tīmataria e taua Kāwanatanga tētahi kaupapa hoko whenua nui. I muri i te hurihanga o te rautau ka hohoro tonu te ngoikore haere o te Kotahitanga.
==Tohutoro==
*Cox, Lindsay, ''Kotahitanga: The Search for Māori Political Unity''. Oxford University Press, Auckland, 1993.
* Ngā Tāngata Taumata Rau URL:[https://web.archive.org/web/20070314152511/http://www.dnzb.govt.nz/DNZB/Maori_default.asp NZDB]
[[Category:Kotahitanga| ]]
[[Category:Kaitōrangapū]]
[[Category:Tikanga Māori]]
i7dzyv6xn88cpqsmw1hxai2wh42snsb
Pāremata Māori
0
4716
168911
167414
2026-08-21T10:10:27Z
Nurg
3615
-Category:Kaitōrangap
168911
wikitext
text/x-wiki
[[Image:PapawaiHouse1897.jpg|thumb|right|400px|Ko te Whare Pāremata o te Kotahitanga, Pāpāwai, 1897]]Ko te '''Pāremata Māori''' tērā i whakatūria ai e te [[Kotahitanga]], he rōpū whakatū pāremata Māori motuhake o te rautau 19 me ngā tau whakatuwhera o te rautau 20. Ko ngā tino kaupapa o taua rōpū kia whakakāhoretia te [[Kōti Whenua Māori]] me ngā ture whenua Māori katoa; kia whakatūria ngā komiti Māori ki te whakatau i ngā tautohetohe i raro i ngā tikanga Māori.
I runga i te pōkaikaha o te iwi i te kore e tika o ngā mahi e pā ana ki te whenua, ka karanga hui ngā iwi o te motu i ngā tōpito maha o te whenua. I kīia ēnei hui he pāremata. I muri i ētahi hui i Waitangi me Ōrākei, ka hui tētahi rūnanga nui, pāremata rānei i kīia ai he Kotahitanga, i Waipawa, i [[Heretaunga]].
I te tau 1892 ka tū te Pāremata Maōri tuatahi, e kīa ana ko Te Kotahitanga o Te Tiriti o Waitangi. Kātahi anō he hui pērā ka karangatia kia pērā rawa te tokomaha o te tangata. Ka nukunuku haere tēnei Kotahitanga ki ētahi takiwā, i muri ka tūmau te noho ki [[Pāpāwai]], i Heretaunga. Ka kīa te pāremata o te Kīngitanga ko te Kauhanganui. Ko te whai o ēnei wāhanga e rua, he whakakotahi i te iwi Māori, engari kīhai i tutuki. Nā ngā Mema Pāremata Māori pēnei i a [[Wī Pere]] rāua ko [[Hōne Heke Ngāpua]] i whakatakoto ture, ka whakaurua ai ki te Whare Pāremata i Pōneke. Ko te whai o aua [[pire]] kia whakamanatia te Kotahitanga.
Tekau tau ka tū ngā huihuinga o te Kotahitanga i ia tau. Katoa āna whakapaunga kaha kia whakamanatia tana tū e te Whare Pāremata whaimana o [[Aotearoa]], ka parea ki rahaki e ngā kaitōrangapū tauiwi. He tokomaha anō rātou i puta atu i te taiwhanga taukumekume i te wā i ara ake ai te take nei, tē noho tonu ki te whiriwhiri, ki te whakarangatira i te kaupapa.
I tino kaha te kaupapa o Te Kotahitanga ki te rohe o Te [[Wairarapa]] ka mutu ka tū anō ngā hui ki te marae o Waipatu ki Heretaunga i te tau 1892 me te tau 1893.
Kāore i tutuki ō rāua hiahia, engari nā runga i ngā whakakīkī a te Kotahitanga, i te tau 1900 ka katia e [[Te Hētana]] ngā hokonga whenua Māori kua roa kē e haere ana. Nā te tū o ngā [[Kaunihera Māori]] me ngā [[Poari Whenua Māori]], ka taea e te Māori te kati i ētahi hokonga whenua me te whakataki i te hauora o te hapori. Hāunga, nō te tau 1905, i runga i ngā akiaki a ngā tāngata whai, ka huripokina ngā kaupapa here a Te Hētana e pā ana ki te Māori me tāna noho, me te aha, ka nui atu te whenua ka ngaro.
I oti i ngā kaunihera ētahi take nunui te whakatika, ko te hauora tērā, ko te hoko waipiro tērā, me te whakapōturi i te hoko whenua. Engari mai i 1905, ka ngoikore haere anō ngā kaunihera i te mahi a te kāwanatanga hou nei, i eke ai hei kāwanatanga i te tau 1911. Ka tīmataria e taua Kāwanatanga tētahi kaupapa hoko whenua nui. I muri i te hurihanga o te rautau ka hohoro tonu te ngoikore haere o te Kotahitanga.
==Tohutoro==
*Cox, Lindsay, ''Kotahitanga: The Search for Māori Political Unity''. Oxford University Press, Auckland, 1993.
* Ngā Tāngata Taumata Rau URL:[https://web.archive.org/web/20070314152511/http://www.dnzb.govt.nz/DNZB/Maori_default.asp NZDB]
[[Category:Kotahitanga]]
[[Category:Tikanga Māori]]
j370n0b2trugqmgobkncgldloaqhtfo
Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua
0
4717
168777
157123
2026-08-20T23:20:37Z
Nurg
3615
+Category:Tuhipānui pai
168777
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Repudiationparty1876.jpg|thumb|right|400px|Ko te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i Ahuriri, 1876. Ko J. R. Russell tērā e noho ana ki waenganui]]Ko te '''Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua''' i whakatūria ai i te tekau atu i 1870 ki roto o [[Tūranga-nui-a-Kiwa]]. I taua wā, ka nui haere ngā whakahē ki ngā mahi hoko whenua; ko te kaupapa o taua rōpū he whakahē, he ātete i ngā hokonga whenua katoa, he kimi utu mō ngā hoko hē i te whenua. Ko te ingoa [[reo Pākehā]] ko te 'Repudiation Movement'.
Nō te tau 1873 i whakaaetia ai te [[Kōti Whenua Māori]] ki te wāwāhi i te whenua Māori. Ka mutu i reira te whakaingoa i te tekau tāngata i te taitara me te kape i te nuinga o te iwi ki waho. Mai i taua wā, me uru katoa atu ngā tāngata whai pānga ki te taitara. Ko tētahi hiahia pea o ngā kaihanga i tēnei ture, mā reira e whakapūmautia ai te pupuru a te iwi katoa i te taitara, heoi anō te mate, nā te ture nei i wāwāhi ngā taitara. Kāore he poraka nui i hoatu ki te tāngata Māori takitahi, e taea ai te whāngai i ō rātou whānau pēnei i ngā kaiahuwhenua Pākehā. I hoatu kē he hea ki a rātou i ētahi poraka, ā, i wehea aua poraka, nāwai ā, ka wehea anō kia kongakonga tonu, arā, kia takoto he wāhanga kore rawa nei e puta he hua ā-moni.
He nui te moni i pau hei utu mō ngā rōia me ngā kairūri. Nā konei, nā ngā raruraru hoki o te whakatū whare me te whāngai i te whānau, i kawea te Māori kia hoko i ō rātou whenua. Ko te whakaaro kei muri i ēnei whakarerekētanga he whakapōturi i te hoko whenua o te Māori. Heoi anō, i tahuri ngā kaihoko ki te whai i ētahi tikanga mūrere. Tētahi ko te utu moni taupū ki ētahi tāngata takitahi maha o roto i tētahi poraka, mō te hia tau i ētahi wā. I muri kua tū ki mua i te Kōti ki te taunaha i te ōrautanga o te poraka e hāngai ana ki ngā hea kua hokona e rātou. Ka tino raru te iwi Māori i konei. Ko tēnei wehenga kia takoto maramara kau tētahi mate nui o ngā whenua Māori, tae noa mai ki nāianei. Nā konei i uaua ai te tiki pūtea whakapakari, i uaua ai hoki te whakamahi whenua Māori kia puta ai he hua. I tupu te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i runga i te aranga ake o ngā whakahaere ā-rūnanga, ā-iwi hoki.
I te tōmuatanga o te tekau tau atu i 1870, ka tautoko a [[Henry Robert Russell]] i a [[Hēnare Matua]], he kaiārahi o te rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i Te Matau a Māui, ko tā rātou, he whai kia hurihia ngā hokonga whenua i whakapaetia he whānako. Hei āwhina i ōna hoa Māori, ka whakatūria, ka utua e ia tētahi “tari whakahētanga” i Ahuriri. Nāna hoki a [[Te Wananga]], te nūpepa reo Māori o te rōpū, i āwhina ā-pūtea. Kāore i rata ngā Pākehā ki ana mahi. Kaha te pau o ngā moni a Russell ki ēnei kaupapa.
==Tohutoro==
* Ngā Tāngata Taumata Rau URL:[https://web.archive.org/web/20070314152511/http://www.dnzb.govt.nz/DNZB/Maori_default.asp NZDB]
[[Category:Kaitōrangapū]]
[[Category:Tikanga Māori]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
i45huhbezjpc5xw6n0dmt5rfw8smd02
168778
168777
2026-08-20T23:22:46Z
Nurg
3615
hono
168778
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Repudiationparty1876.jpg|thumb|right|400px|Ko te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i [[Ahuriri]], 1876. Ko J. R. Russell tērā e noho ana ki waenganui]]Ko te '''Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua''' i whakatūria ai i te tekau atu i 1870 ki roto o [[Tūranga-nui-a-Kiwa]]. I taua wā, ka nui haere ngā whakahē ki ngā mahi hoko whenua; ko te kaupapa o taua rōpū he whakahē, he ātete i ngā hokonga whenua katoa, he kimi utu mō ngā hoko hē i te whenua. Ko te ingoa [[reo Pākehā]] ko te 'Repudiation Movement'.
Nō te tau 1873 i whakaaetia ai te [[Kōti Whenua Māori]] ki te wāwāhi i te whenua Māori. Ka mutu i reira te whakaingoa i te tekau tāngata i te taitara me te kape i te nuinga o te iwi ki waho. Mai i taua wā, me uru katoa atu ngā tāngata whai pānga ki te taitara. Ko tētahi hiahia pea o ngā kaihanga i tēnei ture, mā reira e whakapūmautia ai te pupuru a te iwi katoa i te taitara, heoi anō te mate, nā te ture nei i wāwāhi ngā taitara. Kāore he poraka nui i hoatu ki te tāngata Māori takitahi, e taea ai te whāngai i ō rātou whānau pēnei i ngā kaiahuwhenua Pākehā. I hoatu kē he hea ki a rātou i ētahi poraka, ā, i wehea aua poraka, nāwai ā, ka wehea anō kia kongakonga tonu, arā, kia takoto he wāhanga kore rawa nei e puta he hua ā-moni.
He nui te moni i pau hei utu mō ngā rōia me ngā kairūri. Nā konei, nā ngā raruraru hoki o te whakatū whare me te whāngai i te whānau, i kawea te Māori kia hoko i ō rātou whenua. Ko te whakaaro kei muri i ēnei whakarerekētanga he whakapōturi i te hoko whenua o te Māori. Heoi anō, i tahuri ngā kaihoko ki te whai i ētahi tikanga mūrere. Tētahi ko te utu moni taupū ki ētahi tāngata takitahi maha o roto i tētahi poraka, mō te hia tau i ētahi wā. I muri kua tū ki mua i te Kōti ki te taunaha i te ōrautanga o te poraka e hāngai ana ki ngā hea kua hokona e rātou. Ka tino raru te iwi Māori i konei. Ko tēnei wehenga kia takoto maramara kau tētahi mate nui o ngā whenua Māori, tae noa mai ki nāianei. Nā konei i uaua ai te tiki pūtea whakapakari, i uaua ai hoki te whakamahi whenua Māori kia puta ai he hua. I tupu te Rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i runga i te aranga ake o ngā whakahaere ā-rūnanga, ā-iwi hoki.
I te tōmuatanga o te tekau tau atu i 1870, ka tautoko a [[Henry Robert Russell]] i a [[Hēnare Matua]], he kaiārahi o te rōpū Whakahētanga Hoko Whenua i Te Matau a Māui, ko tā rātou, he whai kia hurihia ngā hokonga whenua i whakapaetia he whānako. Hei āwhina i ōna hoa Māori, ka whakatūria, ka utua e ia tētahi “tari whakahētanga” i Ahuriri. Nāna hoki a [[Te Wananga]], te nūpepa reo Māori o te rōpū, i āwhina ā-pūtea. Kāore i rata ngā Pākehā ki ana mahi. Kaha te pau o ngā moni a Russell ki ēnei kaupapa.
==Tohutoro==
* Ngā Tāngata Taumata Rau URL:[https://web.archive.org/web/20070314152511/http://www.dnzb.govt.nz/DNZB/Maori_default.asp NZDB]
[[Category:Kaitōrangapū]]
[[Category:Tikanga Māori]]
[[Category:Tuhipānui pai]]
7hsu44catvqgxitstzfmivxig0icueg
Category:Manu o Aotearoa
14
4723
168876
142899
2026-08-21T07:12:29Z
Nurg
3615
Category:Koiora o Aotearoa
168876
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Birds of New Zealand}}
[[Category:Manu]]
[[Category:Koiora o Aotearoa]]
dgtu36xe7cpqybhu600i3ndn652aikj
Category:Rākau o Aotearoa
14
5021
168879
168613
2026-08-21T07:13:41Z
Nurg
3615
Category:Koiora o Aotearoa
168879
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Rakau o Aotearoa}}
[[Category:Rākau]]
[[Category:Koiora o Aotearoa]]
[[Category:Mātauranga huaota]]
116jux6yzpa7022s6rqt6s4234z0zts
Talk:Te Pāti Māori
1
5162
168945
25380
2026-08-21T10:56:20Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Talk:Tōrangapū Māori]] to [[Talk:Te Pāti Māori]]: update
25380
wikitext
text/x-wiki
==Tūmanako==
Nō te mea kua tohua tēnei o ngā tuhipānui hei maramara, kua huri ōku whakaaro ki te kōrero mō Rātā me tana rākau. Ko te tūmanako kia waiho te maramara nei mā ngā tāngata matatau ki te [[reo Māori]], ki tērā o ngā taonga o [[Aotearoa]] nei, e whakapai i runga i ngā [[Wikipedia:Tikanga Wikipedia|tikanga whakapai]], kia tupu ake hei rākau whakaruruhau mō te [[Tūī]], mō te [[Kākā]]. Tēnā, whakaputaina ō whakaaro ki [[Wikipedia:Kōrero]]. Nō reira, tēnā tātou katoa [[User:Kahuroa|Kahuroa]] 18:23, 13 Poutū-te-rangi 2007 (UTC)
sx0g1nxijkzoufilp2lx36kvbqv884n
Talk:Heretaunga (takiwā)
1
5317
168784
49286
2026-08-21T00:29:06Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Talk:Heretaunga, takiwā]] to [[Talk:Heretaunga (takiwā)]]: format disambiguator
49286
wikitext
text/x-wiki
==Tūmanako==
Nō te mea kua tohua tēnei o ngā tuhipānui hei maramara, kua huri ōku whakaaro ki te kōrero mō Rātā me tana rākau. Ko te tūmanako kia waiho te maramara nei mā ngā tāngata matatau ki te [[reo Māori]], ki tērā o ngā taonga o [[Aotearoa]] nei, e whakapai i runga i ngā [[Wikipedia:Tikanga Wikipedia|tikanga whakapai]], kia tupu ake hei rākau whakaruruhau mō te [[Tūī]], mō te [[Kākā]]. Tēnā, whakaputaina ō whakaaro ki [[Wikipedia:Kōrero]]. Nō reira, tēnā tātou katoa [[User:Kahuroa|Kahuroa]] 21:24, 13 Poutū-te-rangi 2007 (UTC)
mpczxj66vfgf95wqmi9pvtq2ybfpzhh
Category:Kāwana o Aotearoa
14
5540
168919
168611
2026-08-21T10:19:34Z
Nurg
3615
Category:Kāwanatanga o Aotearoa
168919
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Kawana o Aotearoa}}
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]]
[[Category:Kaihautū whenua]]
tozd3ykdt9zysw2i86tdqzuomu6qi3t
Rārangi ingoa huaota
0
5668
168776
149531
2026-08-20T23:07:30Z
Nurg
3615
de-cap
168776
wikitext
text/x-wiki
He mea tango tēnei '''rārangi ingoa huaota''' nō te pukapuka a [[Te Wiremu]]. Ko ngā ingoa ēnei o ngā rākau, o ngā aka, o ngā mauwha noa o [[Aotearoa]], nō te wā i mua o te taenga mai o tauiwi.
{| border="1" class="sortable wikitable plainlinks"
!Ingoa !! Ingoa pūtaiao !! Ingoa kē atu
|-
| | [[Ahikomau]]:
| | ''[[Pennantia corymbosa]]''
|-
| | [[Ahotea]]:
| | ''[[Phyllocladus trichomanoides]]''
|-
| | [[Aka]]:
| | ko te aka piki rākau noa<br />''[[Metrosideros albiflora]]''<br />''[[Metrosideros perforata]]''
|-
| | [[Akakaikiore]]:
| | ''[[Parsonsia heterophylla]]''<br />''[[Parsonsia capsularis]]''
|-
| | [[Akakaiku]], [[Akakaikuku]]:
| | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''<br />''[[Clematis]] spp.''
|-
| | [[Akakaimanu]]:
| | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''
|-
| | [[Akakiekie]]:
| | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te pakiaka
|-
| | [[Akakiore]]:
| | ''[[Parsonsia heterophylla]]''<br />''[[Parsonsia capsularis]]''
|-
| | [[Akakoareare]]:
| | ''[[Typha muelleri]]'', ko te akakōare
|-
| | [[Akakopuka]]:
| | ''[[Griselinia lucida]]''
|-
| | [[Akakuku]]:
| | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''
|-
| | [[Akakura]]:
| | ''[[Metrosideros fulgens]]''
|-
| | [[Akapirita]]:
| | ''[[Ripogonum scandens]]''
|-
| | [[Akapohue]]:
| | ''[[Calystegia sepium]]''
|-
| | [[Akapuka]]:
| | ''[[Griselinia lucida]]''
|-
| | [[Akatataramoa]]:
| | ''[[Rubus]] spp.''
|-
| | [[Akatawhiwhi]]:
| | ''[[Metrosideros fulgens]]''
|-
| | [[Akatea]]:
| | ''[[Metrosideros albiflora]]''<br />''[[Metrosideros perforata]]''
|-
| | [[Akatororaro]]:
| | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''
|-
| | [[Akatorotoro]]:
| | ''[[Metrosideros perforata]]''
|-
| | [[Ake]]:
| | ''[[Dodonaea viscosa]]''
|-
| | [[Akeake]]:
| | ''[[Dodonaea viscosa]]''<br />''[[Olearia traversii]]'' me ētahi anō
|-
| | [[Akepiro]]:
| | ''[[Olearia furfuracea]]''
|-
| | [[Akerautangi]]:
| | ''[[Dodonaea viscosa]]''
|-
| | [[Akewharangi]]:
| | ''[[Olearia rani]]''
|-
| | [[Akiraho]]:
| | ''[[Olearia paniculata]]''
|-
| | [[Amaru]]:
| | ''[[Metrosideros fulgens]]''
|-
| | [[Amoka]]:
| | ''[[Podocarpus totara]]''
|-
| | [[Angiangi]]:
| | ''[[Coprosma repens]]''
|-
| | [[Aruhe]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te pakiaka
|-
| | [[Atewheki]]:
| | ''[[Dicksonia squarrosa]]''
|-
| | [[Aute]]:
| | ''[[Broussonetia papyrifera]]''
|-
| | [[Autetaranga]], [[Autetauranga]]:
| | ''[[Pimelea arenaria]]''
|-
| | [[Emiemi]]:
| | ''[[Dracophyllum latifolium]]''
|-
| | [[Ewekuri]]:
| | ''[[Streblus banksii]]''
|-
| | [[Haekaro]]:
| | ''[[Pittosporum umbellatum]]''
|-
| | [[Hakeke]], [[Hakekeke]]:
| | ''[[Olearia ilicifolia]]''
|-
| | [[Hanea]]:
| | ''[[Rorippa islandica]]''
|-
| | [[Hangehange]]:
| | ''[[Geniostoma ligustrifolium]]''<br />''[[Elaeocarpus dentatus]]''
|-
| | [[Haraeke]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Harakeke]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Hareto]]:
| | ''[[Solanum]] spp.'', ko te hua
|-
| | [[Hauama]]:
| | ''[[Entelea arborescens]]''
|-
| | [[Haumakaroa]]:
| | ''[[Raukaua simplex]]''
|-
| | [[Haumakoroa]], [[Haumangoroa]]:
| | ''[[Raukaua edgerleyi]] ''
|-
| | [[Haumata]]:
| | ''[[Danthonia]]''
|-
| | [[Hauora]]:
| | ''[[Cordyline banksii]]''
|-
| | [[Heketara]]:
| | ''[[Olearia rani]]''
|-
| | [[Hengahenga]]:
| | ''[[Geniostoma ligustrifolium]]''
|-
| | [[Heruheru]]:
| | ''[[Todea superba]]''<br />''[[Todea hymenophylloides]]''
|-
| | [[Hinahina]]:
| | ''[[Melicytus ramiflorus]]''
|-
| | [[Hinarepe]]:
| | ''[[Poa triodiodes]]''
|-
| | [[Hīnau]]:
| | ''[[Elaeocarpus dentatus]]''
|-
| | [[Hine-kaikōmako]]:
| | ''[[Pennantia corymbosa]]''
|-
| | [[Hioi]]:
| | ''[[Mentha cunninghamii]]''
|-
| | [[Hohoeka]]:
| | ''[[Pseudopanax crassifolium]]''
|-
| | [[Hoihere]]:
| | ''[[Hoheria populnea]]''<br />''[[Hoheria glabrata]]''
|-
| | [[Hokokuku]]:
| | ''[[Clematis]] spp.''
|-
| | [[Hona]]:
| | ''[[Fuchsia excorticata]]'', ko te hua
|-
| | [[Horahora]]:
| | ''[[Astelia banksii]]''
|-
| | [[Horeto]]:
| | ''[[Solanum]] spp.'', ko te hua
|-
| | [[Horoeka]]:
| | ''[[Pseudopanax crassifolium]]''
|-
| | [[Horokaka]]:
| | ''[[Disphyma australe]]''
|-
| | [[Horokio]]:
| | ''[[Blechnum capense]]''
|-
| | [[Horopito]]:
| | ''[[Pseudowintera axillaris]]''<br />''[[Pseudowintera colorata]]''<br />''[[Alseuosmia macrophylla]]''
|-
| | [[Houama]]:
| | ''[[Entelea arborescens]]''
|-
| | [[Houhere]], [[Houhi]]:
| | ''[[Hoheria populnea]]''<br />''[[Hoheria glabrata]]''
|-
| | [[Houhi ongaonga]]:
| | ''[[Hoheria populnea]]''<br />''[[Hoheria sexstylosa]]''
|-
| | [[Houhi puruhi]]:
| | ''[[Hoheria angustifolia]]''
|-
| | [[Houhou]]:
| | ''[[Pseudopanax arboreus]]''
|-
| | [[Houi]]:
| | ''[[Hoheria populnea]]''<br />''[[Hoheria glabrata]]''
|-
| | [[Houkumara]]:
| | ''[[Melicope ternata]]''
|-
| | [[Houmangoroa]]:
| | ''[[Raukaua edgerleyi]]'', ko te pakeke
|-
| | [[Houmapara]], [[Houpara]], [[Houparapara]]:
| | ''[[Pseudopanax lessonii]]''
|-
| | [[Houto]]:
| | ''[[Solanum]] spp.'', ko te hua
|-
| | [[Huarangi]]:
| | ''[[Dacrydium cupressinum]]'', ko te hua
|-
| | [[Huariki]]:
| | ''[[Griselinia littoralis]]'', ko te hua
|-
| | [[Hue]]:
| | ''[[Lagenaria vulgaris]]''
|-
| | [[Hue-o-Raukatauri]]:
| | ''[[Ourisia macrophylla]]''
|-
| | [[Hukihuki]]:
| | ''[[Coprosma tenuicaulis]]''<br />''[[Cyathodes juniperina]]''
|-
| | [[Hukihukiraho]]:
| | ''[[Cyathodes juniperina]]''<br />''[[Cyathodes fasciculata]]''
|-
| | [[Hunangamoho]]:
| | ''[[Danthonia cunninghamii]]''<br />''[[Orizopsis rigida]]''
|-
| | [[Hungere]]:
| | ''[[Hoheria angustifolia]]''
|-
| | [[Huperei]]:
| | ''[[Gastrodia cunninghamii]]''
|-
| | [[Hupirau-ririki]]:
| | ''[[Coprosma foetidissima]]''
|-
| | [[Huruhuruhika]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Huruhuru o Hine-nui-te-po]]:
| | ''[[Acaena anserinifolia]]''
|-
| | [[Huruhuru o nga waewae o Paoa]]:
| | ''[[Todea superba]]''
|-
| | [[Huruhuru tapairu]]:
| | ''[[Adiantum]] spp.''
|-
| | [[Huruhuru whenua]]:
| | ''[[Asplenium lucidum]]''
|-
| | [[Hutiwai]]:
| | ''[[Acaena anserinifolia]]''
|-
| | [[Hutu]]:
| | ''[[Ascarina lucida]]''<br />''[[Nothofagus fusca]]''<br />''[[Nothofagus truncata]]''
|-
| | [[Hutukawa]]:
| | ''[[Metrosideros excelsa]]''
|-
| | [[Hututāwhai]]:
| | ''[[Nothofagus fusca]]''<br />''[[Nothofagus truncata]]''
|-
| | [[Ikaika]]:
| | ''[[Orthoceras strictum]]''
|-
| | [[Inanga (rākau)|Inaka]]:
| | ''[[Dracophyllum longifolium]]''
|-
| | [[Inakaporiro]]:
| | ''[[Cyathodes juniperina]]''
|-
| | [[Inanga (rākau)Inanga]]:
| | ''[[Dracophyllum longifolium]]''
|-
| | [[Inangaporiro]]:
| | ''[[Cyathodes juniperina]]''
|-
| | [[Irirangi]]:
| | ''[[Hymenophyllum demissum]]''<br />''[[Hymenophyllum dilatatum]]''
|-
| | [[Kahakaha]]:
| | ''[[Collospermum hastatum]]''
|-
| | [[Kahia]]:
| | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''
|-
| | [[Kahika]]:
| | ''[[Dacrycarpus dacrydioides]]''<br />''[[Metrosideros]] spp.'', ko te pua
|-
| | [[Kahikahika]]:
| | ''[[Metrosideros fulgens]]''
|-
| | [[Kahikatea]]:
| | ''[[Dacrycarpus dacrydioides]]''
|-
| | [[Kahikatoa]]:
| | ''[[Leptospermum scoparium]]''
|-
| | [[Kahikawaka]]:
| | ''[[Libocedrus plumosa]]''
|-
| | [[Kahikomako]]:
| | ''[[Pennantia corymbosa]]''
|-
| | [[Kaho]]:
| | ''[[Linum monogynum]]''
|-
| | [[Kahoho]]:
| | ''[[Solanum aviculare]]'', ko te hua<br />''[[Solanum laciniatum]]'', ko te hua
|-
| | [[Kai]]:
| | ''[[Prumnopitys taxifolia]]''<br />''[[Dacrycarpus dacrydioides]]'', ko te pūhouhou
|-
| | [[Kaia]], [[Kaiarurerure]]:
| | ''[[Acaena anserinifolia]]''
|-
| | [[Kaihua]]:
| | ''[[Parsonsia heterophylla]]''
|-
| | [[Kaihuia]]:
| | ''[[Rhopalostylis sapida]]'', ko te pakeke
|-
| | [[Kaikaia, kaikaiarure]]:
| | ''[[Acaena anserinifolia]]''
|-
| | [[Kaikaiatua]]:
| | ''[[Rhabdothamnus solandri]]''<br />''[[Cyathodes fasciculata]]''
|-
| | [[Kaikaro]]:
| | ''[[Pittosporum crassifolium]]''<br />''[[Pittosporum tenuifolium]]''
|-
| | [[Kaikawaka]]:
| | ''[[Libocedrus plumosa]]''
|-
| | [[Kaikōmako]]:
| | ''[[Pennantia corymbosa]]''
|-
| | [[Kaiku]], [[Kaikuku]]:
| | ''[[Parsonsia capsularis]]''
|-
| | [[Kaimanu]]:
| | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''
|-
| | [[Kaiwaka]]:
| | ? ''[[Syzygium maire]]''
|-
| | [[Kai-weta]]:
| | ''[[Carpodetus serratus]]''<br />''[[Melicytus lanceolatus]]''
|-
| | [[Kaiwhiri]]:
| | ''[[Hedycarya arborea]]''
|-
| | [[Kaiwhiria]]:
| | ''[[Parsonsia capsularis]]''<br />''[[Hedycarya arborea]]''
|-
| | [[Kakaha]]:
| | ''[[Astelia nervosa]]''
|-
| | [[Kakaho]]:
| | ''[[Arundo conspicua]]'', ko te tātā
|-
| | [[Kakaka]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te tātā
|-
| | [[Kakai]]:
| | ''[[Prumnopitys taxifolia]]'', ko te pūhouhou
|-
| | [[Kakaramu]], [[Kakarangu]]:
| | ''[[Coprosma robusta]]''
|-
| | [[Kakareao]], [[Kakarewao]]:
| | ''[[Ripogonum scandens]]''
|-
| | [[Kakatarahae]]:
| | ''[[Cyathea medullaris]]''
|-
| | [[Kama]]:
| | ''[[Gaultheria oppositifolia]]''
|-
| | [[Kāmahi]]:
| | ''[[Weinmannia racemosa]]''
|-
| | [[Kamu]]:
| | ''[[Bidens pilosa]]'', ko te kākano<br />''[[Uncinia uncinata]]''
|-
| | [[Kanono]], [[Kanonono]]:
| | ''[[Coprosma australis]]''
|-
| | [[Kānuka]]:
| | ''[[Kunzea ericoides]]''
|-
| | [[Kaoho]]:
| | ''[[Solanum aviculare]]'', ko te hua<br />''[[Solanum laciniatum]]'', ko te hua
|-
| | [[Kaponga]]:
| | ''[[Cyathea dealbata]]''
|-
| | [[Kapu]]:
| | ''[[Cordyline]] spp.''
|-
| | [[Kāpuka]]:
| | ''[[Griselinia littoralis]]''
|-
| | [[Kapukiore]]:
| | ''[[Coprosma australis]]''
|-
| | [[Kapungawha]]:
| | ''[[Scirpus lacustris]]''
|-
| | [[Karaka]]:
| | ''[[Corynocarpus laevigatus]]''
|-
| | [[Karamea]]:
| | ''[[Aciphylla squarrosa]]''
|-
| | [[Karamu]], [[Karamuramu]]:
| | ''[[Coprosma]] spp.''
|-
| | [[Karamu-kueo]]:
| | ''[[Coprosma australis]]''
|-
| | [[Karangu]]:
| | ''[[Coprosma]] spp.''
|-
| | [[Karapapa]]:
| | ''[[Alseuosmia macrophylla]]''
|-
| | [[Kareao]]:
| | ''[[Ripogonum scandens]]''
|-
| | [[Karearea]]:
| | ''[[Lemna minor]]''
|-
| | [[Karepo]]:
| | ''[[Zostera]] sp.''
|-
| | [[Karerarera]]:
| | ''[[Azolla rubra]]''
|-
| | [[Karetu]]:
| | ''[[Hierochloe antarctica]]''
|-
| | [[Karewao]]:
| | ''[[Ripogonum scandens]]''
|-
| | [[Karito]]:
| | ''[[Typha muelleri]]'', ko te rito
|-
| | [[Karo]]:
| | ''[[Pittosporum crassifolium]]''<br />''[[Pittosporum cornifolium]]''
|-
| | [[Katea]]:
| | ''[[Dacrycarpus dacrydioides]]''
|-
| | [[Katoa]]:
| | ''[[Leptospermum scoparium]]''
|-
| | [[Katote]]:
| | ''[[Cyathea smithii]]''
|-
| | [[Kauere]]:
| | ''[[Vitex lucens]]''
|-
| | [[Kauhangaroa]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Kauka]]:
| | ''[[Cordyline australis]]''<br />''[[Typha muelleri]]'', ko te pakiaka
|-
| | [[Kauparerarera]]:
| | ''[[Plantago spathulata]]''
|-
| | [[Kauri]]:
| | ''[[Agathis australis]]''
|-
| | [[Kautara]]:
| | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā mātoretore
|-
| | [[Kawa]]:
| | ''[[Macropiper excelsum]]''
|-
| | [[Kawaka]]:
| | ''[[Libocedrus plumosa]]''
|-
| | [[Kawakawa]]:
| | ''[[Macropiper excelsum]]''<br />''[[Blechnum fluviatile]]''
|-
| | [[Kawariki]]:
| | ? ''[[Ranunculus]] sp.''<br />''[[Coprosma australis]]''
|-
| | [[Kekereao]]:
| | ''[[Ripogonum scandens]]''
|-
| | [[Kiekie]]:
| | ''[[Freycinetia banksii]]''
|-
| | [[Kihihi]]:
| | ''[[Pittosporum crassifolium]]''<br />''[[Pittosporum eugenioides]]''
|-
| | [[Kiokio]]:
| | ''[[Blechnum capense]]''<br />''[[Cordyline australis]]''
|-
| | [[Kiwakiwa]], [[Kiwikiwi]]:
| | ''[[Blechnum fluviatile]]''
|-
| | [[Koare]]:
| | ''[[Raukaua edgerleyi]]''<br />''[[Agathis australis]]'', ko te māhuri
|-
| | [[Koareare]]:
| | ''[[Typha muelleri]]'', ko te akakōare<br />''[[Raukaua edgerleyi]]''
|-
| | [[Koeka]]:
| | ''[[Pseudopanax crassifolium]]''
|-
| | [[Kohai]]:
| | ''[[Sophora]] spp.''<br />''[[Geum urbanum]]''<br />''[[Potentilla anserinoides]]''
|-
| | [[Kohe]]:
| | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''<br />''[[Dysoxylum spectabile]]''
|-
| | [[Kohekohe]]:
| | ''[[Dysoxylum spectabile]]''
|-
| | [[Kohepiro]]:
| | ''[[Angelica rosaefolia]]''
|-
| | [[Kohepu]]:
| | ''[[Dysoxylum spectabile]]'', ko te pua
|-
| | [[Koheriki]]:
| | ''[[Angelica rosaefolia]]''<br />''[[Bidens pilosa]]''<br />''[[Melicope ternata]]''
|-
| | [[Kohia]]:
| | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''
|-
| | [[Kohoho]]:
| | ''[[Solanum aviculare]]'', ko te hua<br />''[[Solanum laciniatum]]'', ko te hua
|-
| | [[Kohuhu]]:
| | ''[[Pittosporum tenuifolium]]''
|-
| | [[Kohuhurangi]], [[Kohukohurangi]]:
| | ''[[Senecio kirkii]]''
|-
| | [[Kohukohu]]:
| | ''[[Stellaria]] spp.''<br />''[[Pittosporum tenuifolium]]''<br />''[[Scleranthus]] spp.''
|-
| | [[Kohuorangi]]:
| | ''[[Tupeia antarctica]]''
|-
| | [[Kohurangi]]:
| | ''[[Senecio kirkii]]''
|-
| | [[Kohutuhutu]]:
| | ''[[Fuchsia excorticata]]''
|-
| | [[Koihu]]:
| | ''[[Pittosporum tenuifolium]]''
|-
| | [[Kokaha]]:
| | ''[[Collospermum hastatum]]''
|-
| | [[Kokihi]]:
| | ''[[Tetragonia tetragonioides]]''
|-
| | [[Kokoeka]]:
| | ''[[Pseudopanax crassifolium]]''
|-
| | [[Kokohurangi]]:
| | ''[[Senecio kirkii]]''
|-
| | [[Kokomuka]]:
| | ''[[Hebe salicifolia]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Kokomuka taranga]]:
| | ''[[Hebe parviflora]]''<br />''[[Pimelea longifolia]]''
|-
| | [[Kokoromiko]], [[Kokoromuka]]:
| | ''[[Hebe salicifolia]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Kokotaiko]]:
| | ''[[Alseuosmia macrophylla]]''
|-
| | [[Komingiroa]]:
| | ''[[Senecio kirkii]]''
|-
| | [[Konene]]:
| | ''[[Cassytha paniculata]]'', ko te hua
|-
| | [[Konini]]:
| | ''[[Fuchsia excorticata]]'', ko te hua
|-
| | [[Kopakopa]]:
| | ''[[Myosotidium hortensia]]''<br />''[[Trichomanes reniforme]]''
|-
| | [[Kopata]]:
| | ''[[Pelargonium inodorum]]''<br />''[[Geum urbanum]]''
|-
| | [[Kopi]]:
| | ''[[Corynocarpus laevigatus]]''
|-
| | [[Kopoti]]:
| | ''[[Anisotome aromatica]]''
|-
| | [[Kopuka]]:
| | ''[[Kunzea ericoides]]''
|-
| | [[Kopukapuka]]:
| | ''[[Myosotidium hortensia]]''<br />''[[Ranunculus hirtus]]''
|-
| | [[Kopukupuku]]:
| | ''[[Ranunculus]] sp.''
|-
| | [[Kopungawha]], [[Kopupungawha]]:
| | ''[[Scirpus lacustris]]''<br />''[[Typha muelleri]]''<br />''[[Juncus]] spp.''
|-
| | [[Korari]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Korari tuauru]]:
| | ''[[Phormium colensoi]]''
|-
| | [[Korau]]:
| | ''[[Cyathea medullaris]]''
|-
| | [[Koreirei]]:
| | ''[[Typha muelleri]]''
|-
| | [[Korikori]]:
| | ''[[Ranunculus insignis]]''
|-
| | [[Korito]]:
| | ''[[Typha muelleri]]''
|-
| | [[Koro]]:
| | ''[[Metrosideros perforata]]''
|-
| | [[Korohiko]]:
| | ''[[Hebe]] spp.''
|-
| | [[Koroi]]:
| | ''[[Dacrycarpus dacrydioides]]''<br />''[[Dacrycarpus dacrydioides]]'' ko te hua
|-
| | [[Korokio]]:
| | ''[[Hebe salicifolia]]'' me ētahi atu<br />''[[Corokia buddleioides]]''<br />''[[Cordyline pumilio]]''<br />''[[Blechnum capense]]''<br />''[[Blechnum vulcanicum]]''
|-
| | [[Korokio taranga]]:
| | ''[[Corokia buddleioides]]''
|-
| | [[Koromiko]]:
| | ''[[Hebe salicifolia]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Koromiko-taranga]]:
| | ''[[Hebe parviflora]]''<br />''[[Pimelea longifolia]]''
|-
| | [[Koromuka]]:
| | ''[[Hebe salicifolia]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Koropio]]:
| | ''[[Blechnum capense]]''
|-
| | [[Koropuka]]:
| | ''[[Gaultheria]] spp.''
|-
| | [[Koru]]:
| | ''[[Pratia physaloides]]''
|-
| | [[Korukoru]]:
| | ''[[Elytranthe colensoi]]'', ? ko te hua anake
|-
| | [[Kotaratara]]:
| | ''[[Olearia ilicifolia]]''
|-
| | [[Kōtētē]]:
| | ''[[Schefflera digitata]]''
|-
| | [[Kōtukutuku]]:
| | ''[[Fuchsia excorticata]]''<br />''[[Podocarpus totara]]'', te mea uwha
|-
| | [[Kouaha]]:
| | ''[[Brachyglottis repanda]]''
|-
| | [[Kouka]]:
| | ''[[Cordyline australis]]''<br />''[[Typha muelleri]]'', ko te pakiaka
|-
| | [[Kowaowao]]:
| | ''[[Phymatodes diversifolium]]''
|-
| | [[Kowhai]]:
| | ''[[Sophora]] spp.''<br />''[[Geum urbanum]]''<br />''[[Potentilla anserinoides]]''
|-
| | [[Kowhai ngutu-kaka]]:
| | ''[[Clianthus puniceus]]''
|-
| | [[Kowhangatara]]:
| | ''[[Spinifex hirsutus]]''
|-
| | [[Kowharawhara]]:
| | ''[[Astelia banksii]]''<br />''[[Astelia solandri]]''
|-
| | [[Kowhitiwhiti]]:
| | ''[[Rorippa islandica]]''
|-
| | [[Kowhiwhi]]:
| | ''[[Pittosporum tenuifolium]]''
|-
| | [[Kueo]]:
| | ''[[Coprosma australis]]'', ko te hua
|-
| | [[Kukuku]]:
| | ''[[Cyathodes juniperina]]''
|-
| | [[Kukuraho]]:
| | ''[[Scirpus maritimus]]''
|-
| | [[Kukuta]]:
| | ''[[Scirpus lacustris]]''
|-
| | [[Kumara]]:
| | ''[[Ipomoea batatas]]''
|-
| | [[Kumarahou]]:
| | ''[[Pomaderris kumeraho]]''<br />''[[Pomaderris hamiltonii]]''<br />''[[Quintinia serrata]]''<br />''[[Olearia colensoi]]''<br />''[[Angelica rosaefolia]]''
|-
| | [[Kumara-kai-torouka]]:
| | ''[[Olearia furfuracea]]''
|-
| | [[Kumararaunui]]:
| | ''[[Olearia colensoi]]''
|-
| | [[Kupapa]]:
| | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''
|-
| | [[Kuranuipaka]]:
| | ''[[Dicksonia fibrosa]]''
|-
| | [[Kurikuri]]:
| | ''[[Aciphylla squarrosa]]''
|-
| | [[Kuripaka]]:
| | ''[[Dicksonia fibrosa]]''
|-
| | [[Kuta]], [[Kutakuta]], [[Kuwawa]]:
| | ''[[Scirpus lacustris]]''
|-
| | [[Maakoako]]:
| | ''[[Samolus repens]]''
|-
| | [[Mahimahi]]:
| | ''[[Eleaocarpus hookerianus]]''
|-
| | [[Māhoe]]:
| | ''[[Melicytus ramiflorus]]''
|-
| | [[Māhoe wao]]:
| | ''[[Melicytus lanceolatus]]''
|-
| | [[Mahunu]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te pihi hou
|-
| | [[Mahuri]]:
| | ''[[Alternanthera denticulata]]''
|-
| | [[Mai]]:
| | ''[[Prumnopitys taxifolia]]''
|-
| | [[Maihiihi]]:
| | ''[[Griselinia littoralis]]''
|-
| | [[Maika]], [[Maikaika]]:
| | ''[[Orthoceras strictum]]''<br />''[[Thelymitra pulchella]]''
|-
| | [[Maika ka]]:
| | ''[[Arthropodium cirrhatum]]''
|-
| | [[Maire]]:
| | ''[[Nestegis]] spp.''
|-
| | [[Maire kōtae]]:
| | ''[[Nestegis montana]]''
|-
| | [[Maire raunui]]:
| | ''[[Nestegis cunninghamii]]''
|-
| | [[Maire rauriki]]:
| | ''[[Nestegis lanceolata]]''
|-
| | [[Maire rōroro]]:
| | ''[[Nestegis montana]]''
|-
| | [[Maire hau]], [[Maireire]]:
| | ''[[Phebalium nudum]]''
|-
| | [[Maire taiki]]:
| | ''[[Mida salicifolia]]''
|-
| | [[Maire tawake]]:
| | ''[[Syzygium maire]]''
|-
| | [[Makaka]]:
| | ''[[Plagianthus divaricatus]]''<br />''[[Lygodium articulatum]]''<br />''[[Carmichaelia]] spp.''<br />''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te pakiaka
|-
| | [[Makakaka]]:
| | ''[[Polygonum aviculare]]''
|-
| | [[Makamaka]]:
| | ''[[Ackama rosaefolia]]''<br />''[[Lygodium articulatum]]''
|-
| | [[Makawe o Raukatauri]]:
| | ''[[Asplenium flaccidum]]''
|-
| | [[Makawe tapairu]]:
| | ''[[Adiantum]] sp.''
|-
| | [[Makehu]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te rito hou
|-
| | [[Mako]], [[Makomako]]:
| | ''[[Aristotelia serrata]]''
|-
| | [[Makura]]:
| | ''[[Carex secta]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Mamaika]]:
| | ''[[Orthoceras strictum]]''<br />''[[Thelymitra pulchella]]''
|-
| | [[Mamaku]]:
| | ''[[Cyathea medullaris]]''
|-
| | [[Mamangi]]:
| | ''[[Coprosma repens]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Manakura]]:
| | ''[[Melicytus micranthus]]''
|-
| | [[Manamana]]:
| | ''[[Asplenium bulbiferum]]''
|-
| | [[Manatu]]:
| | ''[[Plagianthus betulinus]]''
|-
| | [[Manawa]]:
| | ''[[Avicennia resinifera]]''
|-
| | [[Manehau]]:
| | ''[[Asplenium bulbiferum]]'', ko te pihi
|-
| | [[Manehu]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]]''
|-
| | [[Manga-a-Huripapa]]:
| | ''[[Libertia ixioides]]''
|-
| | [[Mangeao]]:
| | ''[[Litsea calicaris]]''
|-
| | [[Mangemange]]:
| | ''[[Lygodium articulatum]]''
|-
| | [[Mangeo]]:
| | ''[[Litsea calicaris]]''
|-
| | [[Mania]]:
| | ''[[Carex lucida]]''
|-
| | [[Manihi]]:
| | ''[[Potamogeton suboblongus]]''<br />''[[Potamogeton cheesemanii]]''
|-
| | [[Manoao]]:
| | ''[[Manoao colensoi]]''<br />''[[Halocarpus kirkii]]''
|-
| | [[Manono]]:
| | ''[[Coprosma australis]]''
|-
| | [[Mānuka]]:
| | ''[[Leptospermum scoparium]]''<br />''[[Kunzea ericoides]]''
|-
| | [[Manuka rauriki]]:
| | ''[[Kunzea ericoides]]''<br />''[[Cyathodes fasciculata]]''
|-
| | [[Maomao]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Māota]]:
| | ''[[Dysoxylum spectabile]]''
|-
| | [[Mapau]]:
| | ''[[Myrsine australis]]''
|-
| | [[Mapere]]:
| | ''[[Gahnia setifolia]]''
|-
| | [[Mapou]]:
| | ''[[Myrsine australis]]''
|-
| | [[Maratata]]:
| | ''[[Phymatodes diversifolium]]''
|-
| | [[Mariri]]:
| | ''[[Beilschmiedia tawa]]'', ko te hua mata
|-
| | [[Marohi]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]]''
|-
| | [[Maru]]:
| | ''[[Kunzea ericoides]]''<br />''[[Sparganium subglobosum]]''<br />''[[Carex]] sp.''
|-
| | [[Maruru]]:
| | ''[[Ranunculus hirtus]]''
|-
| | [[Mata]]:
| | ''[[Carex secta]]'' me ētahi atu<br />''[[Histiopteris incisa]]''<br />''[[Paesia scaberula]]''
|-
| | [[Mataī]]:
| | ''[[Prumnopitys taxifolia]]''
|-
| | [[Mataira]]:
| | ''[[Myrsine australis]]''
|-
| | [[Matamatahuia]]:
| | ''[[Linum monogynum]]''
|-
| | [[Matata]]:
| | ''[[Carex secta]]'' me ētahi atu<br />''[[Histiopteris incisa]]''<br />''[[Paesia scaberula]]''<br />''[[Rhabdothamnus solandri]]''
|-
| | [[Matau]]:
| | ''[[Uncinia]] spp.''
|-
| | [[Mati]]:
| | ''[[Fuchsia excorticata]]'', ko te hua
|-
| | [[Matiatia]], [[Matihetihe]]:
| | ''[[Poa triodioides]]''
|-
| | [[Matipo]]:
| | ''[[Myrsine australis]]''
|-
| | [[Matou]]:
| | ''[[Pseudowintera axillaris]]'', ko te hua
|-
| | [[Matua-kumara]]:
| | ''[[Geranium australe]]''
|-
| | [[Matua-mauku]]:
| | ''[[Hymenophyllum dilatatum]]''
|-
| | [[Matua-tikumu]]:
| | ''[[Celmisia spectabilis]]''<br />''[[Celmisia coriacea]]''
|-
| | [[Matukuroimata]]:
| | ''[[Alseuosmia]] spp.''
|-
| | [[Matukutuku]]:
| | ''[[Lycopodium]] spp.''
|-
| | [[Maukoro]]:
| | ''[[Carmichaelia]] spp.''
|-
| | [[Mauku]]:
| | ''[[Asplenium bulbiferum]]''<br />''[[Hymenophyllum]] spp.''<br />''[[Cordyline pumilio]]''
|-
| | [[Maukuuku]]:
| | ''[[Gastrodia cunninghamii]]''
|-
| | [[Maurea]]:
| | ''[[Carex lucida]]''<br />''[[Carex comans]]''
|-
| | [[Mauri]], [[Maurikura]]:
| | ''[[Astelia]] sp.''
|-
| | [[Mawe]]:
| | ''[[Galium umbrosum]]''
|-
| | [[Māwhai]]:
| | ''[[Sicyos australis]]''<br />''[[Cassytha paniculata]]''
|-
| | [[Mihimihi]]:
| | ''[[Persoonia toru]]''
|-
| | [[Miki]]:
| | ''[[Cyathodes juniperina]]''
|-
| | [[Mikimiki]]:
| | ''[[Cyathodes fasciculata]]''
|-
| | [[Miko]]:
| | ''[[Rhopalostylis sapida]]'', ko te pihi hou
|-
| | [[Mikoikoi]]:
| | ''[[Libertia ixioides]]''<br />''[[Libertia grandiflora]]''
|-
| | [[Mingi]], [[Mingimingi]]:
| | ''[[Cyathodes juniperina]]''<br />''[[Cyathodes fasciculata]]''<br />''[[Coprosma propinqua]]''
|-
| | [[Miro]]:
| | ''[[Prumnopitys ferruginea]]''
|-
| | [[Moeahu]]:
| | ''[[Melicytus ramiflorus]]''
|-
| | [[Mokehu]]:
| | ''[[Pteridium]]'', ko te rau hou
|-
| | [[Moki]], [[Mokimoki]]:
| | ''[[Phymatodes scandens]]''
|-
| | [[Mokopiko]]:
| | ''[[Libocedrus plumosa]]''
|-
| | [[Monoao]]:
| | ''[[Dracophyllum subulatum]]''
|-
| | [[Mouki]], [[Mouku]]:
| | ''[[Asplenium bulbiferum]]''
|-
| | [[Mounga]]:
| | ''[[Lygodium articulatum]]''
|-
| | [[Muka]]:
| | ''[[Rhopalostylis sapida]]'', ko te rito hou
|-
| | [[Mukimuki]]:
| | ''[[Doodia caudata]]''
|-
| | [[Munga]]:
| | ''[[Rhopalostylis sapida]]''
|-
| | [[Naereere]]:
| | ''[[Scleranthus biflorus]]''
|-
| | [[Nahinahi]]:
| | ''[[Calystegia sepium]]''
|-
| | [[Nahui]]:
| | ''[[Alternanthera denticulata]]''
|-
| | [[Namunamu]]:
| | ''[[Geranium]] sp.''
|-
| | [[Nana]]:
| | ''[[Zostera]] sp.''
|-
| | [[Nao]]:
| | ''[[Linum monogynum]]''
|-
| | [[Napuka]]:
| | ''[[Hebe speciosa]]''
|-
| | [[Nau]]:
| | ''[[Lepidium oleraceum]]''
|-
| | [[Naupata]]:
| | ''[[Coprosma repens]]''
|-
| | [[Naupiro]]:
| | ''[[Coprosma foetidissima]]''<br />''[[Angelica montana]]''
|-
| | [[Nehenehe]]:
| | ''[[Epacris alpina]]''
|-
| | [[Neinei]]:
| | ''[[Dracophyllum latifolium]]''<br />''[[Carmichaelia]] sp.''
|-
| | [[Neinei-kura]]:
| | ''[[Cyathea smithii]]''
|-
| | [[Ngaio]]:
| | ''[[Myoporum laetum]]''
|-
| | [[Ngakau-kiore]]:
| | ''[[Clematis parviflora]]''
|-
| | [[Ngarangara]]:
| | ''[[Disphyma australe]]''
|-
| | [[Ngawha]]:
| | ''[[Typha muelleri]]''
|-
| | [[Ngohungohu]]:
| | ''[[Cyathodes fasciculata]]''<br />''[[Cyathodes juniperina]]''
|-
| | [[Ngungu]]:
| | ''[[Olearia rani]]''
|-
| | [[Ngutu kakariki]], [[Ngutungutu]], [[Ngutungutu kiwi]]:
| | ''[[Todea superba]]''
|-
| | [[Nīkau]]:
| | ''[[Rhopalostylis sapida]]''
|-
| | [[Niko]]:
| | ''[[Phyllocladus trichomanoides]]''
|-
| | [[Nini]]:
| | ''[[Blechnum lanceolatum]]''
|-
| | [[Niniao]]:
| | ''[[Helichrysum glomeratum]]''
|-
| | [[Niniwa]]:
| | ''[[Gaultheria oppositifolia]]''
|-
| | [[Nohi]]:
| | ''[[Luzuriaga parviflora]]''
|-
| | [[Nonokia]]:
| | ''[[Pomaderris apetala]]''
|-
| | [[Nonorangi]]:
| | ? ''[[Pomaderris apetala]]''
|-
| | [[Ohoeka]]:
| | ''[[Pseudopanax crassifolium]]''
|-
| | [[Oioi]]:
| | ''[[Leptocarpus simplex]]''
|-
| | [[Ongaonga]]:
| | ''[[Urtica ferox]]''<br />''[[Urtica australis]]''<br />''[[Hoheria populnea]]''
|-
| | [[Oramarama]]:
| | ''[[Pseudowintera colorata]]''
|-
| | [[Orewa]]:
| | ''[[Planchonella novo-zelandica]]''
|-
| | [[Orihou]]:
| | ''[[Pseudopanax colensoi]]''
|-
| | [[Orooro]]:
| | ''[[Senecio kirkii]]''
|-
| | [[Oru]]:
| | ''[[Pratia physaloides]]''
|-
| | [[Oue]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Paetai]]:
| | ''[[Avicennia resinifera]]''
|-
| | [[Pāhautea]]:
| | ''[[Libocedrus bidwillii]]''
|-
| | [[Pahengahenga]]:
| | ''[[Geniostoma ligustrifolium]]''
|-
| | [[Pakauroharoha]]:
| | ''[[Thelypteris pennigera]]''
|-
| | [[Panahi]]:
| | ''[[Calystegia sepium]]''<br />''[[Calystegia soldanella]]''<br />''[[Ipomaea palmata]]''
|-
| | [[Panake]]:
| | ''[[Calystegia sepium]]''
|-
| | [[Panakenake]]:
| | ''[[Pratia angulata]]''
|-
| | [[Panako]]:
| | ''[[Asplenium obtusatum]]''
|-
| | [[Pananehu]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te pihi hou
|-
| | [[Panapana]]:
| | ''[[Cardamine heterophylla]]''
|-
| | [[Paopao]]:
| | ''[[Scirpus lacustris]]''
|-
| | [[Papa]], [[Papahenga]]:
| | ''[[Geniostoma ligustrifolium]]''
|-
| | [[Papai]]:
| | ''[[Aciphylla squarrosa]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Papakoura]]:
| | ''[[Epilobium microphyllum]]''
|-
| | [[Papao]]:
| | ''[[Scirpus lacustris]]''
|-
| | [[Papapa]]:
| | ''[[Pomaderris elliptica]]''<br />''[[Gaultheria antipoda]]''
|-
| | [[Papapakoura]]:
| | ''[[Epilobium microphyllum]]''
|-
| | [[Papataniwhaniwha]]:
| | ''[[Lagenophora pumila]]''
|-
| | [[Pāpāuma]]:
| | ''[[Griselinia lucida]]''<br />''[[Coprosma australis]]''
|-
| | [[Para]]:
| | ''[[Marattia salicina]]''<br />''[[Gastrodia cunninghamii]]'', ko te kōpura<br />''[[Orthoceras strictum]]'', ko te kōpura
|-
| | [[Paraha]], [[Paraharaha]]:
| | ''[[Phymatodes diversifolium]]''
|-
| | [[Parahia]]:
| | ''[[Chenopodium allanii]]''
|-
| | [[Paranako]]:
| | ''[[Asplenium obtusatum]]''
|-
| | [[Parani]]:
| | ''[[Lagenophora petiolata]]''
|-
| | [[Parapara]]:
| | ''[[Pisonia brunoniana]]''<br />''[[Pseudopanax lessonii]]''
|-
| | [[Paraparauma]]:
| | ''[[Griselinia littoralis]]''
|-
| | [[Parara]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te akakōare
|-
| | [[Parareka]]:
| | ''[[Marattia salicina]]''
|-
| | [[Parataniwha]], [[Parataniwhaniwha]]:
| | ''[[Elatostema rugosum]]''
|-
| | [[Paratawhiti]]:
| | ''[[Orthoceras strictum]]''<br />''[[Marattia salicina]]''
|-
| | [[Parenako]]:
| | ''[[Asplenium obtusatum]]''<br />''[[Asplenium lucidum]]''
|-
| | [[Parerarera]]:
| | ''[[Plantago]] sp.''
|-
| | [[Paretao]]:
| | ''[[Asplenium obtusatum]]''<br />''[[Asplenium lucidum]]''
|-
| | [[Paritaniwha]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Pata]]:
| | ''[[Leptospermum scoparium]]''
|-
| | [[Patangatanga]]:
| | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te hua
|-
| | [[Patatē]], [[Patē]], [[Pātētē]]:
| | ''[[Schefflera digitata]]''
|-
| | [[Patiti]]:
| | ''[[Microlaena stipoides]]''
|-
| | [[Patiti taranui]]:
| | ''[[Agropyron scabrum]]''
|-
| | [[Patotara]]:
| | ''[[Cyathodes juniperina]]''<br />''[[Cyathodes fraseri]]''<br />''[[Botrychium australe]]''
|-
| | [[Patutiketike]]:
| | ''[[Coprosma australis]]''<br />''[[Coprosma lucida]]''
|-
| | [[Pehiakura]]:
| | ''[[Dicksonia squarrosa]]''
|-
| | [[Peia]]:
| | ''[[Freycinetia banksii]]''
|-
| | [[Peka-a-waka]]:
| | ''[[Earina mucronata]]''
|-
| | [[Pekapeka]]:
| | ''[[Erechtites quadridentata]]''
|-
| | [[Pekepeke]]:
| | ''[[Celmisia longifolia]]''
|-
| | [[Peoi]]:
| | ''[[Solanum aviculare]]''<br />''[[Solanum laciniatum]]''
|-
| | [[Pepepe]]:
| | ''[[Vincentia anceps]]''
|-
| | [[Pere]]:
| | ''[[Alseuosmia macrophylla]]''<br />''[[Alseuosmia linariifolia]]''
|-
| | [[Perehia]]:
| | ''[[Deyeuxia filiformis]]''<br />''[[Deyeuxia billardieri]]''
|-
| | [[Perei]]:
| | ''[[Gastrodia cunninghamii]]''<br />''[[Orthoceras strictum]]''
|-
| | [[Peretao]]:
| | ''[[Blechnum patersonii]]''<br />''[[Asplenium falcatum]]''
|-
| | [[Petako]]:
| | ''[[Asplenium falcatum]]''
|-
| | [[Petako paraharaha]], [[Petako rauriki]]:
| | ''[[Asplenium]] spp.''
|-
| | [[Petipeti]]:
| | ''[[Blechnum discolor]]''
|-
| | [[Piaka]]:
| | ''[[Avicennia resinifera]]'', ko te pihi hou<br />''[[Typha muelleri]]'', ko te akakōare
|-
| | [[Pikiarero]]:
| | ''[[Clematis paniculata]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Pikirangi]]:
| | ''[[Elytranthe tetrapetala]]''
|-
| | [[Pikoko]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Pikopiko]]:
| | ''[[Polystichum richardii]]''
|-
| | [[Pinaki]]:
| | ''[[Daucus glochidiatus]]''
|-
| | [[Pinakitere]]:
| | ''[[Anisotome]] sp.''<br />''[[Geranium australe]]''
|-
| | [[Pinao]]:
| | ''[[Desmoschoenus spiralis]]''
|-
| | [[Pinatoro]]:
| | ''[[Pimelea prostrata]]''
|-
| | [[Pingao]]:
| | ''[[Desmoschoenus spiralis]]''
|-
| | [[Piopio]]:
| | ''[[Dianella intermedia]]''
|-
| | [[Pipiro]]:
| | ''[[Coprosma foetidissima]]''
|-
| | [[Pirikahu]]:
| | ''[[Acaena anserinifolia]]''
|-
| | [[Pirinoa]]:
| | ''[[Loranthus micranthus]]''<br />''[[Elytranthe]] spp.''<br />''[[Tupeia antarctica]]''
|-
| | [[Piripiri]]:
| | ''[[Aceana anserinifolia]]''<br />''[[Hymenophyllum sanguinolentum]]''<br />''[[Hymenophyllum demissum]]''<br />''[[Haloragis incana]]''<br />''[[Haloragis micrantha]]''<br />''[[Bulbophyllum pygmaeum]]''
|-
| | [[Piripiriwhata]]:
| | ''[[Carpodetus serratus]]''
|-
| | [[Pirirangi]]:
| | ''[[Elytranthe tetrapetala]]''
|-
| | [[Pirita]]:
| | ''[[Ripogonum scandens]]''<br />''[[Loranthus micranthus]]''<br />''[[Elytranthe]] spp.''<br />''[[Tupeia antarctica]]''
|-
| | [[Piriwhetau]]:
| | ''[[Acaena anserinifolia]]''
|-
| | [[Pirori]]:
| | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te hua
|-
| | [[Piupiu]]:
| | ''[[Blechnum capense]]''<br />''[[Blechnum discolor]]''<br />''[[Thelypteris pennigera]]''
|-
| | [[Poananga]]:
| | ''[[Clematis]] spp.''
|-
| | [[Poapoa tautaua]]:
| | ''[[Parsonsia heterophylla]]''
|-
| | [[Poataniwha]]:
| | ''[[Melicope simplex]]''
|-
| | [[Pohiri]]:
| | ''[[Pittosporum tenuifolium]]''
|-
| | [[Pohue]], [[Pohuehue]]:
| | ''[[Calystegia sepium]]''<br />''[[Clematis]] spp.''<br />''[[Muehlenbeckia complexa]]''<br />''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' me ētahi aka anō
|-
| | [[Pohuhe]]:
| | ''[[Calystegia sepium]]''
|-
| | [[Pōhutukawa]]:
| | ''[[Metrosideros excelsa]]''
|-
| | [[Poipapa]]:
| | ''[[Chenopodium allanii]]''
|-
| | [[Pokaka]]:
| | ''[[Elaeocarpus dentatus]]''<br />''[[Elaeocarpus hookerianus]]''
|-
| | [[Pokere]], [[Pokerehu]]:
| | ''[[Beilschmiedia tawa]]'', ko te hua
|-
| | [[Pokopoko]], [[Pokopoko-nui-a-hura]]:
| | ''[[Clematis parviflora]]''
|-
| | [[Poniu]]:
| | ''[[Rorippa islandica]]''
|-
| | [[Ponga]]:
| | ''[[Cyathea dealbata]]''
|-
| | [[Popohue]]:
| | ''[[Calystegia sepium]]''<br />''[[Clematis]] spp.''<br />''[[Muehlenbeckia complexa]]''<br />''[[Tetrapathaea tetrandra]]'' me ētahi aka anō
|-
| | [[Popoko-nui-a-hura]]:
| | ''[[Clematis parviflora]]''<br />''[[Clematis paniculata]]''
|-
| | [[Poporo]]:
| | ''[[Solanum]] spp.''
|-
| | [[Poporokaiwhiri]], [[Porokaiwhiri]], [[Porokaiwhiria]]:
| | ''[[Hedycarya arborea]]''
|-
| | [[Poroporo]]:
| | ''[[Solanum]] spp.''
|-
| | [[Poroporokaiwhiria]]:
| | ''[[Hedycarya arborea]]''
|-
| | [[Poroporo tanguru]]:
| | ''[[Solanum aviculare]]''<br />''[[Solanum laciniatum]]''
|-
| | [[Potaetae]]:
| | ''[[Clematis]] spp.''
|-
| | [[Potango]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Pou]]:
| | ''[[Planchonella novo-zelandica]]''
|-
| | [[Pouaka]]:
| | ''[[Poa triodioides]]''
|-
| | [[Pouwhiwhi]]:
| | ''tirohia'' powhiwhi
|-
| | [[Powhiri]]:
| | ''[[Pittosporum tenuifolium]]''
|-
| | [[Powhiwhi]]:
| | ''[[Tetrapathaea tetrandra]]''<br />''[[Calystegia tuguriorum]]''<br />''[[Ipomaea palmata]]'' me ētahi atu aka anō
|-
| | [[Puahou]]:
| | ''[[Pseudopanax arboreus]]''
|-
| | [[Puaka]]:
| | ''[[Dacrydium cupressinum]]''
|-
| | [[Puakaito]]:
| | ''[[Celmisia spectabilis]]''
|-
| | [[Puakarimu]]:
| | ''[[Lycopodium deuterodensum]]''
|-
| | [[Puananga]], [[Puapua]]:
| | ''[[Clematis paniculata]]''
|-
| | [[Puarangi]]:
| | ''[[Hibiscus trionum]]''
|-
| | [[Puarangitoto]]:
| | ''[[Senecio perdicioides]]''
|-
| | [[Pua o te reinga]], [[Pua reinga]]:
| | ''[[Dactylanthus taylori]]''
|-
| | [[Puatataua]], [[Puataua]], [[Puatautaua]]:
| | ''[[Clematis paniculata]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Puatawhiwhi]]:
| | ''[[Metrosideros fulgens]]''
|-
| | [[Puatea]]:
| | ''[[Gnaphalium keriense]]''<br />''[[Craspedia]] spp.''
|-
| | [[Puatororaro]]:
| | ''[[Clematis]] spp.'' me ētahi atu aka anō
|-
| | [[Puawananga]], [[Puawhanganga]]:
| | ''[[Clematis paniculata]]''
|-
| | [[Puha]]:
| | ''[[Sonchus]] spp.'' me ētahi atu
|-
| | [[Puha pororua]]:
| | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā māeneene
|-
| | [[Puharetaiko]]:
| | ''[[Senecio reinoldii]]''<br />''[[Celmisia spectabilis]]''
|-
| | [[Puha tiotio]]:
| | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā mātoretore
|-
| | [[Puhaureroa]]:
| | ''[[Pisonia brunoniana]]''<br />''[[Senecio solandri]]''
|-
| | [[Puheretaiko]]:
| | ''[[Senecio reinoldii]]''<br />''[[Celmisia spectabilis]]''
|-
| | [[Puhikawa]]:
| | ''[[Pseudowintera axillaris]]''
|-
| | [[Puhina]]:
| | ''[[Cordyline]] spp.'', ko te pua
|-
| | [[Puhou]]:
| | ''[[Coriaria arborea]]''
|-
| | [[Puka]]:
| | ''[[Meryta sinclairii]]''<br />''[[Griselinia lucida]]''<br />''[[Syzygium maire]]''<br />''[[Muehlenbeckia australis]]''
|-
| | [[Pukanui]]:
| | ''[[Meryta sinclairii]]''
|-
| | [[Pukapuka]]:
| | ''[[Brachyglottis repanda]]''
|-
| | [[Pukariao]]:
| | ''[[Streblus banksii]]''
|-
| | [[Pukatea]], [[Puketea]]:
| | ''[[Laurelia novae-zelandiae]]''<br />''[[Gnaphalium]] sp.''
|-
| | [[Pukio]]:
| | ''[[Carex secta]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Pukupuku]]:
| | ''[[Pelargonium inodorum]]''<br />''[[Doodia media]]''
|-
| | [[Punawaru]]:
| | ''[[Siegesbeckia orientalis]]''
|-
| | [[Punaweta]]:
| | ''[[Carpodetus serratus]]''
|-
| | [[Puniu]]:
| | ''[[Todea superba]]''<br />''[[Polystichum vestitum]]''
|-
| | [[Punui]]:
| | ''[[Stilbocarpa lyallii]]''<br />''[[Stilbocarpa polaris]]''<br />''[[Cyathea cunninghamii]]''<br />''[[Dicksonia fibrosa]]''<br />''[[Todea superba]]''
|-
| | [[Pungai]]:
| | ''[[Rhopalostylis sapida]]'', ko te pūtake o te rau
|-
| | [[Purei]], [[Pureirei]], [[Purekireki]]:
| | ''[[Carex secta]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Pūriri]]:
| | ''[[Vitex lucens]]''
|-
| | [[Putaputaweta]], [[Putaweta]]:
| | ''[[Carpodetus serratus]]''
|-
| | [[Puwatawata]]:
| | ''[[Luzuriaga parviflora]]''
|-
| | [[Puwha]]:
| | ''[[Sonchus]] spp.'' me ētahi atu
|-
| | [[Puwhakahara]]:
| | ''[[Nestegis]] sp.''
|-
| | [[Puwhara]], [[Puwharawhara]]:
| | ''[[Astelia banksii]]''
|-
| | [[Puwharetaiko]]:
| | ''[[Senecio reinoldii]]''<br />''[[Celmisia spectabilis]]''
|-
| | [[Puwhaureroa]]:
| | ''[[Pisonia brunoniana]]''<br />''[[Senecio solandri]]''
|-
| | [[Rahurahu]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]]''
|-
| | [[Ramarama]]:
| | ''[[Lophomyrtus bullata]]''<br />''[[Pseudowintera colorata]]''
|-
| | [[Rangiora]]:
| | ''[[Brachyglottis repanda]]''
|-
| | [[Raoriki]]:
| | ''[[Ranunculus macropus]]''<br />''[[Ranunculus rivularis]]''
|-
| | [[Rarahu]], [[Rarauhe]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]]''
|-
| | [[Rarotawake]]:
| | ''[[Calystegia sepium]]'', ko te pakiaka
|-
| | [[Rātā (Te Ika-a-Māui)]]:
| | ''[[Metrosideros robusta]]''
|-
| | [[Rātā (Te Wai-pounamu)]]:
| | ''[[Metrosideros umbellata]]''
|-
| | [[Rata-piki]]:
| | ''[[Metrosideros fulgens]]''
|-
| | [[Rauaruhe]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te rau
|-
| | [[Rauhuia]]:
| | ''[[Linum monogynum]]''
|-
| | [[Rauiri]]:
| | ''[[Kunzea ericoides]]''<br />''[[Leptospermum scoparium]]''
|-
| | [[Raukatauri]]:
| | ''[[Asplenium flaccidum]]''
|-
| | [[Raukawa (rākau)|Raukawa]]:
| | ''[[Raukaua edgerleyi]]''
|-
| | [[Raukumara]]:
| | ''[[Senecio perdicioides]]''
|-
| | [[Raumanga]]:
| | ''[[Phymatodes diversifolium]]''
|-
| | [[Raumangu]]:
| | ''[[Selliera radicans]]''
|-
| | [[Raumoa]]:
| | ''[[Spinifex hirsutus]]''
|-
| | [[Rauparaha]]:
| | ''[[Calystegia sepium]]''
|-
| | [[Raupeka]]:
| | ''[[Earina autumnalis]]''
|-
| | [[Raupeti]]:
| | ''[[Solanum nudiflorum]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Raupo]]:
| | ''[[Typha muelleri]]''
|-
| | [[Raupotaranga]]:
| | ''[[Xeronema callistemon]]''
|-
| | [[Raurakau]], [[Raurekau]]:
| | ''[[Brachyglottis repanda]]''<br />''[[Coprosma australis]]''
|-
| | [[Raurenga]]:
| | ''[[Trichomanes reniforme]]''
|-
| | [[Rauriki]]:
| | ''[[Sonchus]] spp.''
|-
| | [[Rauroroa]]:
| | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā mātoretore
|-
| | [[Rautahi]]:
| | ''[[Carex ternaria]]''
|-
| | [[Rautao]]:
| | ''[[Blechnum capense]]''
|-
| | [[Rautawhiri]]:
| | ''[[Pittosporum tenuifolium]]''
|-
| | [[Rautini]]:
| | ''[[Senecio huntii]]''
|-
| | [[Rauwiri]]:
| | ''[[Kunzea ericoides]]''<br />''[[Leptospermum scoparium]]''
|-
| | [[Rekoreko]], [[Remuremu]]:
| | ''[[Selliera radicans]]''
|-
| | [[Remuroa]]:
| | ''[[Solanum nudiflorum]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Rengamutu]]:
| | ''[[Tetragonia tetragonioides]]''
|-
| | [[Rengarenga]]:
| | ''[[Arthropodium cirrhatum]]''<br />''[[Tetragonia tetragonioides]]''
|-
| | [[Repehia]], [[Repehina]]:
| | ''[[Deyeuxia filiformis]]''
|-
| | [[Repehinapapa]]:
| | ''[[Arthropodium candidum]]''
|-
| | [[Rereti]]:
| | ''[[Blechnum lanceolatum]]''
|-
| | [[Rerewai]]:
| | ''[[Potamogeton suboblongus]]''<br />''[[Potamogeton cheesemanii]]''
|-
| | [[Retoreto]], [[Returetu]]:
| | ''[[Azolla rubra]]''
|-
| | [[Reua]]:
| | ''[[Dianella intermedia]]''
|-
| | [[Rewa]]:
| | ''[[Knightia excelsa]]'', ko te pua
|-
| | [[Rewarewa]]:
| | ''[[Knightia excelsa]]''
|-
| | [[Rimu]]:
| | ''[[Dacrydium cupressinum]]''
|-
| | [[Rimurehia]]:
| | ''[[Zostera]] sp.''
|-
| | [[Ririwaka]]:
| | ''[[Scirpus maritimus]]''
|-
| | [[Roeroe]]:
| | ''[[Elytranthe]] sp.''
|-
| | [[Rohutu]]:
| | ''[[Neomyrtus pedunculata]]''<br />''[[Lophomyrtus obcordata]]''
|-
| | [[Roi]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]] '', ko te akakōare
|-
| | [[Roniu]]:
| | ''[[Brachycome radicata]]''
|-
| | [[Rongotainui]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Rororo]]:
| | ''[[Nestegis montana]]''
|-
| | [[Routu]]:
| | ''[[Neomyrtus pedunculata]]''<br />''[[Lophomyrtus obcordata]]''
|-
| | [[Ruerueke]]:
| | ''[[Disphyma australe]]''
|-
| | [[Runa]]:
| | ''[[Rumex flexuosus]]''<br />''[[Plagianthus divaricatus]]''
|-
| | [[Taihinu]]:
| | ''[[Pomaderris phylicifolia]]''
|-
| | [[Taiko]]:
| | ''[[Mida salicifolia]]''
|-
| | [[Tainoka]]:
| | ''[[Carmichaelia cunninghamii]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Tainui (mauwha)|Tainui]]:
| | ''[[Pomaderris apetala]]''
|-
| | [[Taiore]]:
| | ''[[Ripogonum scandens]]''
|-
| | [[Takahakaha]]:
| | ''[[Collospermum hastatum]]'', i te wā puawaitanga
|-
| | [[Takahikahi]]:
| | ''[[Gahnia]] sp.''
|-
| | [[Takaka]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum]]''
|-
| | [[Takapo]]:
| | ''[[Gaultheria antipoda]]''
|-
| | [[Takapou]]:
| | ''[[Myrsine australis]]''
|-
| | [[Takawa]]:
| | ''[[Macropiper excelsum]]'' ko te hua<br />''[[Fuchsia excorticata]]'' ko te hua
|-
| | [[Tamure]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Taneawai]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Tānekaha]]:
| | ''[[Phyllocladus trichomanoides]]''
|-
| | [[Tangeao]], [[Tangeo]]:
| | ''[[Litsea calicaris]]''
|-
| | [[Tanguru]]:
| | ''[[Olearia furfuracea]]''<br />''[[Olearia albida]]''
|-
| | [[Taniwhaniwha]]:
| | ''[[Blechnum discolor]]''
|-
| | [[Tapairu]]:
| | ''[[Senecio kirkii]]''
|-
| | [[Tapatapauma]]:
| | ''[[Coprosma australis]]''<br />''[[Griselinia littoralis]]''
|-
| | [[Tapia]]:
| | ''[[Tupeia antarctica]]''
|-
| | [[Tapitapi]]:
| | ''[[Alectryon excelsus]]''
|-
| | [[Tapuwae kotuku]]:
| | ''[[Gleichenia cunninghamii]]''
|-
| | [[Tara-a-Maui]]:
| | ''[[Pseudopanax crassifolium]]''
|-
| | [[Taraheke]]:
| | ''[[Rubus cissoides]]''<br />''[[Rubus australis]]''<br />''[[Olearia]] spp.''
|-
| | [[Taraire]]:
| | ''[[Beilschmiedia tarairi]]''
|-
| | [[Tarakoi]]:
| | ''[[Paspalum scrobiculatum]]''
|-
| | [[Tarakupenga]]:
| | ''[[Coprosma acerosa]]''<br />''[[Lycopodium]] sp.''
|-
| | [[Taramea]]:
| | ''[[Aciphylla]] spp.''
|-
| | [[Taramoa]]:
| | ''[[Rubus cissoides]]''<br />''[[Rubus schmidelioides]]''<br />''[[Rubus australis]]''
|-
| | [[Taranui]]:
| | ''[[Paspalum scrobiculatum]]''
|-
| | [[Taranga]]:
| | ''[[Melicytus lanceolatus]]''<br />''[[Pimelea longifolia]]''
|-
| | [[Tarangahape]]:
| | ''[[Carmichaelia]] spp.''
|-
| | [[Tarangarara]]:
| | ''[[Gahnia lacera]]''
|-
| | [[Taraonga]], [[Taraongaonga]]:
| | ''[[Urtica ferox]]''<br />''[[Urtica australis]]''
|-
| | [[Tarapapa]]:
| | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te pua
|-
| | [[Tarata]]:
| | ''[[Pittosporum eugenioides]]''
|-
| | [[Tarawera]]:
| | ''[[Pellaea rotundifolia]]''
|-
| | [[Taritari awha]]:
| | ''[[Dracophyllum latifolium]]''
|-
| | [[Taro]]:
| | ''[[Colocasia antiquorum]]''
|-
| | [[Tataka]]:
| | ''[[Melicope ternata]]''
|-
| | [[Tatangi]]:
| | ''[[Gahnia lacera]]''
|-
| | [[Tataraheke]]:
| | ''[[Rubus cissoides]]''<br />''[[Rubus australis]]''<br />''[[Olearia]] spp.''
|-
| | [[Tataramoa]]:
| | ''[[Rubus cissoides]]''<br />''[[Rubus schmidelioides]]''<br />''[[Rubus australis]]''
|-
| | [[Tauhinu]]:
| | ''[[Pomaderris phylicifolia]]''<br />''[[Cassinia leptophylla]]''
|-
| | [[Tauhinu-korokio]], [[Tauhinu-koromiko]]:
| | ''[[Cassinia leptophylla]]''
|-
| | [[Taumingi]]:
| | ''[[Cyathodes juniperina]]''
|-
| | [[Taunoka]]:
| | ''[[Carmichaelia cunninghamii]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Tauparapara]]:
| | ''[[Pseudopanax arboreus]]''
|-
| | [[Taupata]]:
| | ''[[Coprosma repens]]''
|-
| | [[Taupuka]]:
| | ''[[Gaultheria antipoda]]''
|-
| | [[Taurepo]]:
| | ''[[Rhabdothamnus solandri]]''
|-
| | [[Tawa]]:
| | ''[[Beilschmiedia tawa]]''
|-
| | [[Tawai]]:
| | ''[[Nothofagus]] spp.''
|-
| | [[Tawaiwai]]:
| | ''[[Phyllocladus trichomanoides]]''
|-
| | [[Tawao]]:
| | ''[[Taraxacum]] spp.''<br />''[[Carmichaelia]] sp.''
|-
| | [[Tawapou]]:
| | ''[[Planchonella novo-zelandica]]''
|-
| | [[Tawari]]:
| | ''[[Ixerba brexioides]]''
|-
| | [[Tawatawa]]:
| | ''[[Adiantum]] sp.''
|-
| | [[Taweke]]:
| | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā mātoretore<br /> ''[[Nothofagus]] ''
|-
| | [[Taweku]]:
| | ''[[Coriaria arborea]]''
|-
| | [[Tawiniwini]]:
| | ''[[Gaultheria antipoda]]''
|-
| | [[Tawhai]]:
| | ''[[Nothofagus]] spp.''
|-
| | [[Tawhai maunga]]:
| | ''[[Nothofagus solandri var. cliffortioides]]''
|-
| | [[Tāwhai raunui]]:
| | ''[[Nothofagus fusca]]''<br />''[[Nothofagus truncata]]''
|-
| | [[Tāwhai rauriki]]:
| | ''[[Nothofagus solandri]]''<br />''[[Nothofagus solandri var. cliffortioides]]''
|-
| | [[Tawhara]]:
| | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te pua
|-
| | [[Tawheowheo]]:
| | ''[[Quintinia serrata]]''
|-
| | [[Tawhero]]:
| | ''[[Weinmannia racemosa]]''<br />''[[Weinmannia silvicola]]''
|-
| | [[Tawhiri]]:
| | ''[[Pittosporum tenuifolium]]''
|-
| | [[Tawhiri karo]]:
| | ''[[Pittosporum cornifolium]]''
|-
| | [[Tawhiwhi]]:
| | ''[[Pittosporum tenuifolium]]''<br />''[[Parsonsia heterophylla]]''
|-
| | [[Tete]]:
| | ''[[Todea superba]]''
|-
| | [[Teteaweka]]:
| | ''[[Olearia angustifolia]]''
|-
| | [[Tete-kura]]:
| | ''[[Todea superba]]''
|-
| | [[Teure]]:
| | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te hua
|-
| | [[Ti]]:
| | ''[[Cordyline]] spp.''
|-
| | [[Ti awe]]:
| | ''[[Cordyline australis]]''<br /> ''[[Cordyline banksii]]''
|-
| | [[Tihore]]:
| | ''[[Phormium tenax]]'', ko te harakeke pai te muka
|-
| | [[Tika]]:
| | ''[[Phormium tenax]]'', ko te harakeke o te repo
|-
| | [[Ti kapu]]:
| | ''[[Cordyline indivisa]]''<br />sts ''[[Cordyline banksii]]''
|-
| | [[Ti kauka]]:
| | ''[[Cordyline australis]]''
|-
| | [[Ti koraha]]:
| | ''[[Cordyline pumilio]]''
|-
| | [[Ti kouka]]:
| | ''[[Cordyline australis]]''
|-
| | [[Tikumu]]:
| | ''[[Celmisia spectabilis]]''<br />''[[Celmisia coriacea]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Ti kupenga]], [[Ti matuku-tai]]:
| | ''[[Cordyline indivisa]]''
|-
| | [[Ti ngahere]]:
| | ''[[Cordyline banksii]]''
|-
| | [[Tio]]:
| | ''[[Dicksonia squarrosa]]''
|-
| | [[Ti papa]]:
| | ''[[Cordyline pumilio]]''
|-
| | [[Ti parae]]:
| | ''[[Cordyline banksii]]''
|-
| | [[Tipau]]:
| | ''[[Myrsine australis]]''
|-
| | [[Ti pore]]:
| | ''[[Cordyline terminalis]]''
|-
| | [[Ti pua]], [[Ti rakau]]:
| | ''[[Cordyline australis]]''
|-
| | [[Ti rauriki]]:
| | ''[[Cordyline pumilio]]''
|-
| | [[Tirawa]]:
| | ''[[Dicksonia squarrosa]]''
|-
| | [[Tirori]]:
| | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te hua
|-
| | [[Titirangi]]:
| | ''[[Hebe speciosa]]''
|-
| | [[Ti toi]]:
| | ''[[Cordyline indivisa]]''
|-
| | [[Tītoki]], [[Titongi]]:
| | ''[[Alectryon excelsus]]''
|-
| | [[Titoonewai]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Ti torere]]:
| | ''[[Cordyline banksii]]''
|-
| | [[Ti whanake]]:
| | ''[[Cordyline australis]]''
|-
| | [[Toatoa]]:
| | ''[[Phyllocladus trichomanoides]]''<br />''[[Phyllocladus glaucus]]''<br />''[[Haloragis erecta]]''
|-
| | [[Toetoe]]:
| | ''[[Arundo conspicua]]'', me ētahi atu pātiti anō
|-
| | [[Toetoe hunangamoho]]:
| | ''[[Danthonia cunninghamii]]''
|-
| | [[Toetoe kakaho]]:
| | ''[[Arundo conspicua]]''
|-
| | [[Toetoe kiwi]]:
| | ''[[Gahnia lacera]]''
|-
| | [[Toetoe mata]]:
| | ''[[Carex diandra]]'' me ētahi atu<br />''[[Gahnia lacera]]''
|-
| | [[Toetoe mokoro]]:
| | ''[[Arundo conspicua]]''
|-
| | [[Toetoe ngaungau]]:
| | ''[[Gahnia lacera]]''
|-
| | [[Toetoe rakau]]:
| | ''[[Arundo conspicua]]''
|-
| | [[Toetoe rautahi]]:
| | ''[[Carex ternaria]]''
|-
| | [[Toetoe tara-ngarara]]:
| | ''[[Gahnia]] sp.''
|-
| | [[Toetoe tuhara]]:
| | ''[[Vincentia anceps]]''
|-
| | [[Toetoe upoko-tangata]], [[Toetoe whatumanu]], [[Whatu-pakau]]:
| | ''[[Mariscus ustulatus]]''
|-
| | [[Toheraoa]]:
| | ''[[Deyeuxia filiformis]]'' , me ētahi atu pātiti anō<br />''[[Coprosma australis]]''
|-
| | [[Tohetaka]], [[Tohetake]], [[Tohetea]]:
| | ''[[Taraxacum magellanicum]]''
|-
| | [[Toi]]:
| | ''[[Cordyline indivisa]]''
|-
| | [[Tokitoki]]:
| | ''[[Alectryon excelsus]]''
|-
| | [[Tope]]:
| | ''[[Pteridium aquilinum var. esculentum]]'', ko te tupu hou
|-
| | [[Topitopi]]:
| | ''[[Alectryon excelsus]]''
|-
| | [[Toro]]:
| | ''[[Persoonia toru]]''<br />''[[Myrsine salicina]]''
|-
| | [[Toroheke]]:
| | ''[[Pimelea arenaria]]''
|-
| | [[Toromiro]]:
| | ''[[Prumnopitys ferruginea]]''
|-
| | [[Toropapa]]:
| | ''[[Alseuosmia macrophylla]]''<br />''[[Alseuosmia quercifolia]]''
|-
| | [[Toroputa]]:
| | ''[[Gaultheria]] sp.''
|-
| | [[Tororaro]]:
| | ''[[Muehlenbeckia complexa]]''
|-
| | [[Torotoro]]:
| | ''[[Metrosideros perforata]]''
|-
| | [[Tōtara]]:
| | ''[[Podocarpus totara]]''<br />''[[Cyathodes fraseri]]''
|-
| | [[Totara kiri kotukutuku]]:
| | ''[[Libocedrus plumosa]]''
|-
| | [[Totara papa]], [[Totara parae]], [[Totara tahuna]]:
| | ''[[Cyathodes fraseri]]''
|-
| | [[Totoroene]], [[Totorowene]]:
| | ''[[Parsonsia capsularis]]''
|-
| | [[Totorowhiti]]:
| | ''[[Dracophyllum strictum]]''
|-
| | [[Tōwai]]:
| | ''[[Weinmannia racemosa]]''<br />''[[Weinmannia silvicola]]''<br />''[[Streblus banksii]]''
|-
| | [[Tuakura]]:
| | ''[[Dicksonia squarrosa]]''<br />''[[Dicksonia lanata]]''
|-
| | [[Tuhara]]:
| | ''[[Vincentia anceps]]''
|-
| | [[Tuhuhi]]:
| | ''[[Syzygium maire]]''
|-
| | [[Tuhui]]:
| | ''[[Paspalum scrobiculatum]]''
|-
| | [[Tukauki]]:
| | ''[[Libertia ixioides]]''
|-
| | [[Tukirunga]]:
| | ''[[Dicksonia fibrosa]]''
|-
| | [[Tukorehu]]:
| | ''[[Plantago raoulii]]''
|-
| | [[Tumatakuru]]:
| | ''[[Discaria toumatou]]''<br />''[[Aciphylla squarrosa]]''
|-
| | [[Tumingi]]:
| | ''[[Cyathodes juniperina]]''<br />''[[Cyathodes fasciculata]]''<br />''[[Epacris pauciflora]]''<br />''[[Gaultheria]] spp.''
|-
| | [[Tuokura]]:
| | ''[[Dicksonia squarrosa]]''<br />''[[Dicksonia lanata]]''
|-
| | [[Tupakihi]]:
| | ''[[Coriaria]] spp.''
|-
| | [[Tupare]]:
| | ''[[Olearia colensoi]]'', me ētahi atu
|-
| | [[Tupari]]:
| | ''[[Blechnum capense]]''
|-
| | [[Tupari maunga]]:
| | ''[[Gahnia xanthocarpa]]''
|-
| | [[Tupere]]:
| | ''[[Celmisia lindsayi]]''
|-
| | [[Tupurupuru]]:
| | ''[[Solanum]] sp.''
|-
| | [[Turepo]]:
| | ''[[Streblus banksii]]''<br />''[[Streblus heterophyllus]]''
|-
| | [[Turikakoa]]:
| | ''[[Spinifex hirsutus]]''
|-
| | [[Turikoka]]:
| | ''[[Deyeuxia filiformis]]''
|-
| | [[Turukio]]:
| | ''[[Blechnum discolor]]''
|-
| | [[Turutu]]:
| | ''[[Dianella intermedia]]''<br />''[[Libertia ixioides]]''
|-
| | [[Tutae-ikamoana]]:
| | ''[[Tetragonia tetragonioides]]''
|-
| | [[Tutae-kahu]], [[Tutae-kaka]]:
| | ''[[Oxalis lactea]]''
|-
| | [[Tutae-kereru]]:
| | ''[[Parsonsia heterophylla]]''
|-
| | [[Tutae-kiore]]:
| | ''[[Euphrasia cuneata]]''
|-
| | [[Tutae-koau]]:
| | ''[[Apium australe]]''
|-
| | [[Tutae-kuri]]:
| | ''[[Agropyron multiflorum]]''
|-
| | [[Tutoke]]:
| | ''[[Polystichum richardii]]''
|-
| | [[Tutu]]:
| | ''[[Coriaria arborea]]'', me ētahi atu
|-
| | [[Tutu-heuheu]]:
| | ''[[Coriaria thymifolia]]''
|-
| | [[Tutukiwi]]:
| | ''[[Pterostylis banksii]]''
|-
| | [[Tutumako]]:
| | ''[[Euphrasia cuneata]]''
|-
| | [[Tutunawai]]:
| | ''[[Polygonum decipiens]]''
|-
| | [[Tutu-papa]]:
| | ''[[Coriaria thymifolia]]''
|-
| | [[Tuturi]]:
| | ''[[Discaria toumatou]]''
|-
| | [[Uhi]]:
| | ''tirohia'' uwhi
|-
| | [[Uhi perei]]:
| | ''[[Gastrodia cunninghamii]]''
|-
| | [[Upokonui-a-ura]], [[Upoko-o-te-ura]]:
| | ''[[Clematis]] sp.''
|-
| | [[Upokotangata]]:
| | ''[[Mariscus ustulatus]]''
|-
| | [[Ureure]]:
| | ''[[Freycinetia banksii]]'', ko te hua
|-
| | [[Uruuruwhenua]]:
| | ''[[Dicksonia squarrosa]]''
|-
| | [[Uwhi]]:
| | ''[[Dioscorea]] sp.'' me ētahi atu
|-
| | [[Uwhi para]]:
| | ''[[Marattia salicina]]''
|-
| | [[Waekahu]]:
| | ''[[Muehlenbeckia complexa]]''
|-
| | [[Waekura]]:
| | ''[[Gleichenia cunninghamii]]''
|-
| | [[Waewae-kaka]], [[Waewae-kotuku]], [[Waewaematuku]]:
| | ''[[Gleichenia microphylla]]''
|-
| | [[Waewae-koukou]]:
| | ''[[Lycopodium deuterodensum]]''<br />''[[Lycopodium volubile]]''
|-
| | [[Wahu]]:
| | ''[[Drosera]] spp.''
|-
| | [[Waikure]]:
| | ''[[Avicennia resinifera]]''
|-
| | [[Waiu-atua]]:
| | ''[[Rhabdothamus solandri]]''<br />''[[Euphorbia glauca]]''<br />''[[Gaultheria oppositifolia]]''
|-
| | [[Waiu-o-Kahukura]]:
| | ''[[Euphorbia glauca]]''
|-
| | [[Waoriki]]:
| | ''[[Ranunculus rivularis]]''<br />''[[Ranunculus macropus]]''
|-
| | [[Wawa]]:
| | ''[[Scirpus lacustris]]''
|-
| | [[Wekeweke]]:
| | ''[[Sonchus]] sp.'', he pūhā mātoretore
|-
| | [[Wenewene]]:
| | ''[[Lagenaria vulgaris]]'' me ētahi atu aka anō
|-
| | [[Whakapiopio]]:
| | ''[[Metrosideros perforata]]''
|-
| | [[Whakataka]]:
| | ''[[Corokia buddleioides]]''<br />''[[Corokia macrocarpa]]''
|-
| | [[Whakatangitangi]]:
| | ''[[Metrosideros fulgens]]''
|-
| | [[Whakou]]:
| | ''[[Ixerba brexioides]]'', i te wā puawaitanga
|-
| | [[Whawhakou]]:
| | ''[[Ixerba brexioides]]''<br />''[[Syzygium maire]]''
|-
| | [[Whanake]]:
| | ''[[Cordyline australis]]''
|-
| | [[Whangewhange]]:
| | ''[[Geniostoma ligustrifolium]]''
|-
| | [[Wharangi]]:
| | ''[[Brachyglottis repanda]]''<br />''[[Melicope ternata]]''
|-
| | [[Wharangi kura]]:
| | ''[[Olearia macrodonta]]''
|-
| | [[Wharangi-piro]]:
| | ''[[Olearia rani]]''<br />''[[Olearia furfuracea]]''<br />''[[Melicope ternata]]''
|-
| | [[Whararahi]]:
| | ''[[Phormium tenax]]''
|-
| | [[Wharariki]]:
| | ''[[Phormium colensoi]]''
|-
| | [[Wharawhara]]:
| | ''[[Astelia banksii]]''
|-
| | [[Whareatua]]:
| | ''[[Lycopodium]] sp.''
|-
| | [[Wharekohu]]:
| | ''[[Dracophyllum urvilleanum]]''
|-
| | [[Wharengarara]]:
| | ''[[Pimelea prostrata]]''
|-
| | [[Wharewhareatua]]:
| | ''[[Pittosporum cornifolium]]''
|-
| | [[Whatitiri]]:
| | ''[[Pomaderris phylicifolia]]''
|-
| | [[Whau]]:
| | ''[[Entelea arborescens]]''<br />''[[Pseudopanax arboreus]]''
|-
| | [[Whauama]]:
| | ''[[Entelea arborescens]]''
|-
| | [[Whaupaku]]:
| | ''[[Pseudopanax arboreus]]''
|-
| | [[Whauwhau]]:
| | ''[[Pseudopanax arboreus]]''<br />''[[Pseudopanax lessonii]]''<br />''[[Hoheria glabrata]]''
|-
| | [[Whauwhaupaku]]:
| | ''[[Pseudopanax arboreus]]''
|-
| | [[Whauwhi]]:
| | ''[[Hoheria populnea]]''<br />''[[Hoheria glabrata]]''<br />''[[Plagianthus betulinus]]''
|-
| | [[Whawhakou]]:
| | ''[[Syzygium maire]]''
|-
| | [[Whe]]:
| | ''[[Cyathea smithii]]''
|-
| | [[Wheki]]:
| | ''[[Dicksonia squarrosa]]''
|-
| | [[Wheki-kohunga]], [[Wheki-ponga]]:
| | ''[[Dicksonia fibrosa]]''
|-
| | [[Wheuhi]]:
| | ''[[Hoheria populnea]]''
|-
| | [[Whīnau]]:
| | ''[[Elaeocarpus dentatus]]''
|-
| | [[Whinau-puka]]:
| | ''[[Elaeocarpus hookerianus]]''
|-
| | [[Whiri o Raukatauri]]:
| | ''[[Asplenium flaccidum]]'' me ētahi atu<br />''[[Lycopodium billardieri]]''
|-
| | [[Wi]]:
| | ''[[Poa caespitosa]]''<br />''[[Juncus polyanthemos]]'' me ētahi atu
|-
| | [[Wi kura]]:
| | ''[[Danthonia raoulii]]''
|-
| | [[Wiwi]]:
| | ''[[Juncus polyanthemos]]''<br />''[[Juncus maritimus]]'' me ētahi atu<br />
|
|}
==Tohutoro==
* Allan, H. H., ''Flora of New Zealand, Volume I, Indigenous Tracheophyta''. Kaiwhakatā o te Kāwanatanga, Te Whanga-nui-a-Tara, 1982.
[[Category:Rārangi]]
[[Category:Mātauranga huaota]]
gh1pd5izvpxjdjulcgjdhyaz862ueu4
Category:Whakangote
14
5823
168843
165034
2026-08-21T05:59:52Z
Nurg
3615
Undid revision [[Special:Diff/165034|165034]] by [[Special:Contributions/2001:E68:5409:DAD2:70CE:534:2A9E:BA64|2001:E68:5409:DAD2:70CE:534:2A9E:BA64]] ([[User talk:2001:E68:5409:DAD2:70CE:534:2A9E:BA64|talk]]) template doesn't seem to exist
168843
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Kararehe]]
qlzvzurrafql3k2dyomdsolgaupg8y9
Category:Tipu o Aotearoa
14
5861
168880
111936
2026-08-21T07:14:11Z
Nurg
3615
Category:Koiora o Aotearoa
168880
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Tipu]]
[[Category:Koiora o Aotearoa]]
m3cuq2sou965mupmfablc8o44soa3pr
Category:Pēpeke o Aotearoa
14
5862
168878
168612
2026-08-21T07:13:01Z
Nurg
3615
Category:Koiora o Aotearoa
168878
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Insects of New Zealand}}
{{DEFAULTSORT:Pepeke o Aotearoa}}
[[Category:Pēpeke]]
[[Category:Koiora o Aotearoa]]
pmh5rf53f5xzroj2j4p74xlzu0btdrl
Category:Ika o Aotearoa
14
5863
168873
142906
2026-08-21T07:11:31Z
Nurg
3615
Category:Koiora o Aotearoa
168873
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Ika]]
[[Category:Koiora o Aotearoa]]
cs1j9jl913f2vt65ufikwstxypqwvxq
Category:Ika oneone o Aotearoa
14
5864
168874
142822
2026-08-21T07:11:48Z
Nurg
3615
Category:Koiora o Aotearoa
168874
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Ika oneone]]
[[Category:Koiora o Aotearoa
]]
6s98589yunueeo68sxobk8jw6kltwac
Category:Ngārara o Aotearoa
14
5865
168844
142924
2026-08-21T06:01:13Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Category:Ngārara o Aoteroa]] to [[Category:Ngārara o Aotearoa]]: Misspelled title
142924
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Reptiles of New Zealand}}
[[Category:Ngārara]]
[[Category:Aotearoa]]
5o6agdik0xbswck5buaeb0z174n5w84
168877
168844
2026-08-21T07:12:45Z
Nurg
3615
Category:Koiora o Aotearoa
168877
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Reptiles of New Zealand}}
[[Category:Ngārara]]
[[Category:Koiora o Aotearoa]]
s3ovc3q3b2fg773mlrwj62qwf6m3obk
Category:Whakangote o Aotearoa
14
5867
168838
142914
2026-08-21T05:50:15Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Category:Whakangote o Aoteroa]] to [[Category:Whakangote o Aotearoa]]: Misspelled title
142914
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Mammals of New Zealand}}
[[Category:Whakangote]]
[[Category:Aotearoa]]
maiqb7wkbi6gdbf1bl7eyx6fwnd29w7
168871
168838
2026-08-21T07:10:33Z
Nurg
3615
[[Category:Koiora o Aotearoa]]
168871
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Mammals of New Zealand}}
[[Category:Koiora o Aotearoa]]
[[Category:Whakangote]]
jvnlmf4jrvm14ms89dnsf08ijb5ecjm
Category:Hātaretare o Aotearoa
14
5868
168881
143028
2026-08-21T07:15:03Z
Nurg
3615
Category:Koiora o Aotearoa
168881
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Hātaretare]]
[[Category:Koiora o Aotearoa]]
70nlb6ups5hq2lnt6hkhp8iuzg3ae1r
Category:Kararehe o Aotearoa
14
5869
168875
45264
2026-08-21T07:12:10Z
Nurg
3615
Category:Koiora o Aotearoa
168875
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Kararehe]]
[[Category:Koiora o Aotearoa]]
811ll5y7s7zbgzannfpyt6c9zwkc94g
Template:Infobox Iwi
10
5870
168959
163978
2026-08-21T11:53:22Z
Nurg
3615
format
168959
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Infobox/style.css" />
{| class="infobox" style="width: 23em; font-size: small; text-align: left;"
! colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccccff; font-size: 11pt;" |{{{name}}}
|-
{{#if: {{{rōpū nui|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} He wāhanga o {{{rōpū nui}}}
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{image<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-bottom: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{rohe<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Rohe:
<!-- -->{{!}} {{{rohe}}}
}}
|-
{{#if:{{{waka<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Waka:
<!-- -->{{!}} {{{waka}}}
}}
|-
{{#if:{{{maunga<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Maunga:
<!-- -->{{!}} {{{maunga}}}
}}
|-
{{#if:{{{moana<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Moana:
<!-- -->{{!}} {{{moana}}}
}}
|-
{{#if:{{{awa<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Awa:
<!-- -->{{!}} {{{awa}}}
}}
|-
{{#if:{{{pepeha<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Pepeha:
<!-- -->{{!}} ''{{{pepeha}}}''
}}
|-
{{#if:{{{taupori<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Taupori:
<!-- -->{{!}} {{{taupori}}}
}}
|-
{{#if:{{{paetukutuku<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Paetukutuku:
<!-- -->{{!}} {{{paetukutuku}}}
}}
|-
|'''Tohutoro matua:''' |<!-- -->{{!}}[http://iwihapu.natlib.govt.nz/iwi-hapu/index.htm Rārangi Iwi-Hapū]
|-
{{#if:{{{image_2<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image_2<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption_2<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption_2}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{map<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{map<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{map_caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{map_caption}}}}}
}}
|}<noinclude>
{{clear}}
----
{{esoteric}}
== Usage ==
<pre>{{Infobox Iwi
| name =
| image =
| caption =
| rōpū nui =
| waka =
| rohe =
| moana =
| maunga =
| awa =
| pepeha =
| taupori =
| paetukutuku = <!-- {{URL|example.iwi.nz}} -->
| image_2 =
| caption_2 =
| map =
| map_caption =
}}</pre>
[[Category:Tauira iwi hapū]]
</noinclude>
2ipakdtew4pdx9zhwfw5yowruu5zki1
168960
168959
2026-08-21T11:54:36Z
Nurg
3615
fmt
168960
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Infobox/style.css" />
{| class="infobox" style="width: 23em; font-size: small; text-align: left;"
! colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccccff; font-size: 11pt;" |{{{name}}}
|-
{{#if: {{{rōpū nui|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} He wāhanga o {{{rōpū nui}}}
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{image<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-bottom: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{rohe<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Rohe:
<!-- -->{{!}} {{{rohe}}}
}}
|-
{{#if:{{{waka<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Waka:
<!-- -->{{!}} {{{waka}}}
}}
|-
{{#if:{{{maunga<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Maunga:
<!-- -->{{!}} {{{maunga}}}
}}
|-
{{#if:{{{moana<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Moana:
<!-- -->{{!}} {{{moana}}}
}}
|-
{{#if:{{{awa<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Awa:
<!-- -->{{!}} {{{awa}}}
}}
|-
{{#if:{{{pepeha<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Pepeha:
<!-- -->{{!}} {{{pepeha}}}
}}
|-
{{#if:{{{taupori<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Taupori:
<!-- -->{{!}} {{{taupori}}}
}}
|-
{{#if:{{{paetukutuku<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Paetukutuku:
<!-- -->{{!}} {{{paetukutuku}}}
}}
|-
|'''Tohutoro matua:''' |<!-- -->{{!}}[http://iwihapu.natlib.govt.nz/iwi-hapu/index.htm Rārangi Iwi-Hapū]
|-
{{#if:{{{image_2<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image_2<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption_2<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption_2}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{map<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{map<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{map_caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{map_caption}}}}}
}}
|}<noinclude>
{{clear}}
----
{{esoteric}}
== Usage ==
<pre>{{Infobox Iwi
| name =
| image =
| caption =
| rōpū nui =
| waka =
| rohe =
| moana =
| maunga =
| awa =
| pepeha =
| taupori =
| paetukutuku = <!-- {{URL|example.iwi.nz}} -->
| image_2 =
| caption_2 =
| map =
| map_caption =
}}</pre>
[[Category:Tauira iwi hapū]]
</noinclude>
5qq6obqrpd5bh1o3owklgv60nbbuw5h
168961
168960
2026-08-21T11:56:30Z
Nurg
3615
upd url
168961
wikitext
text/x-wiki
<templatestyles src="Infobox/style.css" />
{| class="infobox" style="width: 23em; font-size: small; text-align: left;"
! colspan="2" style="text-align: center; background-color: #ccccff; font-size: 11pt;" |{{{name}}}
|-
{{#if: {{{rōpū nui|<noinclude>-</noinclude>}}} |
{{!}} colspan="2" style="text-align: center;" {{!}} He wāhanga o {{{rōpū nui}}}
{{!}}-
}}
|-
{{#if:{{{image<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-bottom: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{rohe<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Rohe:
<!-- -->{{!}} {{{rohe}}}
}}
|-
{{#if:{{{waka<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Waka:
<!-- -->{{!}} {{{waka}}}
}}
|-
{{#if:{{{maunga<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Maunga:
<!-- -->{{!}} {{{maunga}}}
}}
|-
{{#if:{{{moana<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Moana:
<!-- -->{{!}} {{{moana}}}
}}
|-
{{#if:{{{awa<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Awa:
<!-- -->{{!}} {{{awa}}}
}}
|-
{{#if:{{{pepeha<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Pepeha:
<!-- -->{{!}} {{{pepeha}}}
}}
|-
{{#if:{{{taupori<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Taupori:
<!-- -->{{!}} {{{taupori}}}
}}
|-
{{#if:{{{paetukutuku<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->! Paetukutuku:
<!-- -->{{!}} {{{paetukutuku}}}
}}
|-
|'''Tohutoro matua:''' |<!-- -->{{!}}[https://natlib.govt.nz/librarians/iwi-hapu-names Rārangi Iwi-Hapū]
|-
{{#if:{{{image_2<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{image_2<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{caption_2<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{caption_2}}}}}
}}
|-
{{#if:{{{map<includeonly>|</includeonly>}}}|
<!-- -->{{!}} colspan="2" style="text-align: center; border-top: 1px solid DimGray;" {{!}} [[Image:{{{map<noinclude>|Placeholder.png</noinclude>}}}|240px]]{{#if:{{{map_caption<includeonly>|</includeonly>}}}|<br />{{{map_caption}}}}}
}}
|}<noinclude>
{{clear}}
----
{{esoteric}}
== Usage ==
<pre>{{Infobox Iwi
| name =
| image =
| caption =
| rōpū nui =
| waka =
| rohe =
| moana =
| maunga =
| awa =
| pepeha =
| taupori =
| paetukutuku = <!-- {{URL|example.iwi.nz}} -->
| image_2 =
| caption_2 =
| map =
| map_caption =
}}</pre>
[[Category:Tauira iwi hapū]]
</noinclude>
5ra265nd51vgt3s6b9ke8hlqe464wdy
Kakanui
0
9162
168928
159561
2026-08-21T10:36:06Z
Nurg
3615
/* Tohutoro */ - [[Category:Aotearoa]]
168928
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Kakanui''' he nohanga o te takiwā o [[Tāmaki-makau-rau (takiwā)|Tāmaki-makau-rau]], i roto anō i te rohe whenua o Ākarana-ki-te-raki (AK). E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi nohoia e te tangata, engari kāore anō kia tae te nui o te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu tēnei. Ko [[Tāmaki-makau-rau (takiwā)|Tāmaki-makau-rau]] tētahi o ngā takiwā o [[Aotearoa]], kei [[Te Ika-a-Māui]] taua takiwā.
==Tohutoro==
* [https://web.archive.org/web/20070926235826/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html?name=Kakanui&submit_name=Find&radius=2+Km&north=&east= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
[[Category:Nohanga o Tāmaki-makau-rau (takiwā)]]
{{Maramara matawhenua (Tāmaki-makau-rau)}}
lsns0r2ldoky8k3m7g7ergp6guhvtd0
Wairoa
0
9824
168790
164970
2026-08-21T00:51:36Z
Nurg
3615
Te Matau-a-Māui
168790
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Wairoa''' he tāone i te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Nō te 2023, kua tae te taupori ki te 5,020.
Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira.
[[Category:Tāone o Heretaunga]]
{{Maramara matawhenua (Heretaunga)}}
np4iquvoji8etknce1l2dynz765w3d1
168794
168790
2026-08-21T01:35:07Z
Nurg
3615
Category:Tāone o Te Matau-a-Māui
168794
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Wairoa''' he tāone i te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Nō te 2023, kua tae te taupori ki te 5,020.
Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira.
[[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
{{Maramara matawhenua (Heretaunga)}}
rnqn7kqy5ikstjfiieo19a4xeyijghm
168864
168794
2026-08-21T06:42:35Z
Nurg
3615
Category:Maramara matawhenua o Aotearoa
168864
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Wairoa''' he tāone i te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Nō te 2023, kua tae te taupori ki te 5,020.
Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira.
[[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
{{Category:Maramara matawhenua o Aotearoa}}
rc38qvtihveyv4qh1zi0c4yg7wcrtpt
168868
168864
2026-08-21T06:50:41Z
Nurg
3615
{{Maramara}}
168868
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Wairoa''' he tāone i te rohe o [[Te Matau-a-Māui]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Nō te 2023, kua tae te taupori ki te 5,020.
Ko [[Ngāti Kahungunu]] te tangata whenua o reira.
[[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
{{Maramara}}
eafsjzbs8j7fswc4tbnkgr977c26dak
Category:Nohanga o Heretaunga
14
10222
168796
149588
2026-08-21T01:36:14Z
Nurg
3615
Category:Tāone o Te Matau-a-Māui
168796
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
[[Category:Nohanga o Aotearoa|Heretaunga]]
panqylthuk7bnogi1klhz3f8zbhxu6h
168867
168796
2026-08-21T06:46:00Z
Nurg
3615
+Category:Matau-a-Māui
168867
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Matau-a-Māui]]
[[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
[[Category:Nohanga o Aotearoa|Heretaunga]]
serdt2bbtbsbdv6sv5yoc7sp0lhvdgv
Category:Tāone o Te Matau-a-Māui
14
10223
168791
36448
2026-08-21T01:33:51Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Category:Tāone o Heretaunga]] to [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]: for Hawke's Bay not just Hastings District
36448
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Tāone o Aotearoa]]
[[Category:Heretaunga]]
jcsf1a931xmkjwr6bw50zmiljryaz76
168858
168791
2026-08-21T06:32:31Z
Nurg
3615
Category:Matau-a-Māui
168858
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Matau-a-Māui]]
bxc43vm6sqcbqrnylez9ot0t6f386uq
Waipātiki
0
10566
168780
157891
2026-08-21T00:10:21Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Waipatiki
168780
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MiHeretaunga.png|right|thumb|160px|Kei roto a Waipātiki i te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Waipātiki''' he nohanga o te takiwā o [[Heretaunga]], e 5 kiromita pea ki te raki o [[Weber]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā.
==Takiwā o Heretaunga==
Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o [[Te Ika-a-Māui]]; ko [[Ahuriri]] te tāone nui.
==Tirohia hoki==
*{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Tohutoro==
*[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
{{DEFAULTSORT:Waipatiki}}
[[Category:Nohanga o Heretaunga]]
{{Maramara matawhenua (Heretaunga)}}
pzuqyvd4jrvclgrzwu03tkx3yjdwn92
Aramoana
0
10610
168925
159570
2026-08-21T10:32:58Z
Nurg
3615
ed
168925
wikitext
text/x-wiki
[[Image:MiHeretaunga.png|right|thumb|160px|Kei roto a Aramoana i te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Aramoana''' he nohanga o te takiwā o [[Heretaunga]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā.
==Takiwā o Heretaunga==
Ko te takiwā o Heretaunga kei te rāwhiti o [[Te Ika-a-Māui]].
==Tirohia hoki==
*{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Tohutoro==
*[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
[[Category:Nohanga o Heretaunga]]
{{Maramara matawhenua (Heretaunga)}}
j4rficlbfvcof5sfm2t7f0a30ef1gad
Category:Maramara matawhenua (Ōtākou)
14
10747
168861
37391
2026-08-21T06:39:10Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Maramara matawhenua Otakou
168861
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Maramara matawhenua Otakou}
[[Category:Maramara matawhenua o Aotearoa]]
[[Category:Ōtākou]]
hq69yxm4kzedeh1w0ae5r9nag8djtao
168862
168861
2026-08-21T06:39:42Z
Nurg
3615
typo
168862
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Maramara matawhenua Otakou}}
[[Category:Maramara matawhenua o Aotearoa]]
[[Category:Ōtākou]]
97ldnp1ji4xrd1sj34tt0uojnhi34fz
168863
168862
2026-08-21T06:41:01Z
Nurg
3615
try this
168863
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Maramara matawhenua (Otakou}}
[[Category:Maramara matawhenua o Aotearoa]]
[[Category:Ōtākou]]
q8h46q7wwouwqwejnoz7u0crjh5ng47
Waipahi
0
11215
168940
159563
2026-08-21T10:47:11Z
Nurg
3615
-Category:Aotearoa
168940
wikitext
text/x-wiki
[[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Waipahi i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Waipahi''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā.
==Takiwā o Ōtākou==
Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui.
==Tirohia hoki==
*{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Tohutoro==
*[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
[[Category:Nohanga o Ōtākou]]
{{Maramara matawhenua (Ōtākou)}}
5xizvgdzi9w9evktvvdpl2luh4uw8s5
Pomahaka
0
11217
168935
159565
2026-08-21T10:44:41Z
Nurg
3615
-Category:Aotearoa
168935
wikitext
text/x-wiki
[[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Pomahaka i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Pomahaka''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā.
==Takiwā o Ōtākou==
Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui.
==Tirohia hoki==
*{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Tohutoro==
*[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
[[Category:Nohanga o Ōtākou]]
{{Maramara matawhenua (Ōtākou)}}
g3eqbwvvuqk2swcdjb9l6vgj8aw7ieg
Pūrākaunui
0
11243
168937
159569
2026-08-21T10:45:40Z
Nurg
3615
-Category:Aotearoa
168937
wikitext
text/x-wiki
[[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Purakaunui i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Pūrākaunui''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā.
==Takiwā o Ōtākou==
Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui.
==Tirohia hoki==
*{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Tohutoro==
*[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
[[Category:Nohanga o Ōtākou]]
{{Maramara matawhenua (Ōtākou)}}
hu7zsjq5tg0ys9ymr2o3o5h24ijn3l2
Waipori
0
11278
168941
159562
2026-08-21T10:47:41Z
Nurg
3615
-Category:Aotearoa
168941
wikitext
text/x-wiki
[[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Waipori i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Waipori''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā.
==Takiwā o Ōtākou==
Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui.
==Tirohia hoki==
*{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Tohutoro==
*[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
[[Category:Nohanga o Ōtākou]]
{{Maramara matawhenua (Ōtākou)}}
61hsszbut8d1x2bc73h1qg3drn83edj
Waihola
0
11284
168938
159568
2026-08-21T10:46:16Z
Nurg
3615
-Category:Aotearoa
168938
wikitext
text/x-wiki
[[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Waihola i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Waihola''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā.
==Takiwā o Ōtākou==
Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui.
==Tirohia hoki==
*{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Tohutoro==
*[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
[[Category:Nohanga o Ōtākou]]
{{Maramara matawhenua (Ōtākou)}}
silkstekkr2n224mgu4xo4wv23shrlc
Moeraki
0
11454
168932
159571
2026-08-21T10:42:04Z
Nurg
3615
- [[Category:Aotearoa]]
168932
wikitext
text/x-wiki
[[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Moeraki i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Moeraki''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā.
==Takiwā o Ōtākou==
Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui.
==Tirohia hoki==
*{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Tohutoro==
*[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
[[Category:Nohanga o Ōtākou]]
{{Maramara matawhenua (Ōtākou)}}
pxc2beam1jkp86r2sp19nxx10a81fea
Pounawea
0
11464
168936
159572
2026-08-21T10:45:11Z
Nurg
3615
-Category:Aotearoa
168936
wikitext
text/x-wiki
[[Image: Position of Otago.png|right|thumb|160px|Kei roto a Pounawea i te takiwā o Ōtākou]]Ko '''Pounawea''' he nohanga o te takiwā o [[Ōtākou]]. E ai ki Toitū Te Whenua, he nohanga (he 'locality' rānei ki te [[reo Pākehā]]) he wāhi e nohoia ana e te tangata, engari kāore anō kia tae te taupori ki te nui e taea ai te kī he tāone tonu taua wāhi rā.
==Takiwā o Ōtākou==
Ko te takiwā o Ōtākou kei te tonga o [[Te Wai-pounamu]]; ko [[Ōtepoti]] te tāone nui.
==Tirohia hoki==
*{{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
==Tohutoro==
*[https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
[[Category:Nohanga o Ōtākou]]
{{Maramara matawhenua (Ōtākou)}}
8fn5yu9cfr3zq3d8e8ufsmi29422l06
Taputapuatea
0
12145
168801
51383
2026-08-21T02:18:59Z
Nurg
3615
/* Te Hokinga Mai o Nga Waka */ whakatika
168801
wikitext
text/x-wiki
Ko Taputapuatea te marae tino tapu rawa o te Moananui-a-kiwa e tu ana ki te papa whenua o Opoa ki te paerangi o [[Rangiātea]] (Ra'iatea).
Ko te marae tuatahi o konei ko Vai-otaha, no te 1200 pea ka whakawhanauihia, ka hanga te marae nui nei a Taputapuatea. E ai ki etehi na Kainuku Ariki me ona taina a Mahuta me Paea i kawekawe mai i nga papakohatu mai i Aitutaki me era o nga moutere kia hanga ai te tuahu o tenei marae nui e tu ana i te tahatai e ahu ana ki Avamo'a me te Moananui a Kiwa.
== Marae ātea ==
[[Image:Marae, Raiatea 2.jpg|thumb|left|390px|Marae o Tamatoa i Taputapuatea, i whakahoutia i 1994.]]
He maha nga tahua paekiri, nga tuahu me era atu mea hanga kohatu ki Taputapuatea nei. Ko Taputapuatea me tona ahu te mea nuinui engari kei te taha e tu ana ko Havini. te marae o Tamatoa arii, me era atu o nga piringa marae.
Hei ahakoa ka whakaahua i raro nei te ahua o te Marae nui o Taputapuatea hei tauira.
Ko te ahua o te marae nui nei he tahua paekiri kua horangia ki te papakohatu. Kei tetehi pito e tu ana te tuahu me te "ofai ti'a" (he kohatu tapua rawa). 140 putu pea te roanga o te paepae i mua i te ahu, kua 10 putu pea te teitei o nga papakohatu kua titia kia tu hei paepae mo nga atua me nga ariki. Kua piri ano ki te paepae etehi papa whakairo e kia nei he "unu"
== Te Korero o te Marae nei ==
Ko wai ka mohio inahea i hanga tuatahi mai te Marae Taputapuatea, i whakatapua ano.
Kua tawhito rawa te marae nei i nga rautau 1200, koina ko tenei wahi tetehi o nga kohanga o tatou nga uri o Hawaiki huri noa.
Ko te tikanga ko Taputapuatea te wahi i whakaminemine ai ngā tohunga me ngā [[whakatere waka]] kia whakatau i te wānanga kia whakatakato ano i nga ara moana mai i konei ki nga topito e wha o te Moanaui a Kiwa me ona motu. E ai ki nga tangata o Opoa ka noho tonu te tahu'a (Tohunga) o Taputapuatea ki reira engari ka taea e ia te tohu kei hea nga motu katoa o te Moananui a Kiwa, me te ara tika kia tae pai ki reira.
Ki ta etehi korero i nehera kua whakatapua a Taputapuatea ki te atua Tangaaroa, nawai ra ka tu ko Oro, atua o te riri hei atua matua ki Taputapuatea nei. Ko Oro te mea i mohiotia inaianei.
Mai i konei ka toro atu nga pononga o Oro ki era atu o nga moutere ara ki Moorea, ki Tahiti, ki Rarotonga tae atu ki Hawaii. Na ratou e kawe atu tetehi kohatu mai i Taputapuatea hei mauri kia hanga mai he marae ano ki era atu moutere.
== Fa'atau Aroha ==
<blockquote>
Na ni'a Te-ao-uri,
na raro te-ao-tea
E to roa te manu e.
</blockquote>
Ko te Hui Fa'atau Aroha (ara Whakatau Aroha) te hononga o nga iwi me nga moutere i runga o Taputapuatea nei.
E ai ki etehi na Hironui (ara ko Whironui) te tangata nana i karangahia tenei huihuinga, ara nana e whakatere atu i tona waka ki nga moutere
E rua nga minenga i whakatau mai nei ki tenei Hui Faatau Aroha ara te '''Te Aouri''' me te '''Te Aotea'''.
Ko nga motu Aouri era ki te tairawhiti i Raiatea ara ko Tahiti, tae atu ki Tuamotu, ki Rapa.
Ko nga motu '''Aotea''' era ki te taiuru i Raiatea ara ko Taha'a ko Porapora peka atu ki Rarotonga me era atu tae noa atu ki Aotearoa me Rotuma
E ai ki Tu'au o Raiatea (Teuira Henry (1928, 119-128)) i timata ai te Fa'atau Aroha nei na te tamau o Poiriri, rangatira no Rotuma me Te'ura, wahine no Porapora. I tamaua ke ratou ki Opoa a ka hui mai nga ariki o nga moutere kia whakatau te aroha o ratou kia ratou.
== Te Hara i Awarua ==
<blockquote>
Tenei ano nga whakatauki o mua-
Toia e Rongorongo "Aotea,"
ka tere ki te moana.
Ko te hara ki Awarua i whiti mai ai i Hawaiki
</blockquote>
Ko wai ka mohio te roanga o te Fa'atau Aroha ki Taputaopuatea nei. Ka penei tonu te whakaminemine mai o nga ariki, tohunga me nga matatoa kia tu te pure me nga tokotoko. Ko nga moutere o te Aouri me nga moutere o te Aotea nga mea i hui penei, e rua hoki nga amorangi e kia nei ko te Paoa-tea me te Paoa-uri.
Nawai ra ka puta te riri o tetehi o Paoa-uri a ka patua rawatia a Paoa-tea (tangata no Rarotonga) kia mate, ka patua hoki a Paoa-uri. Katahi ra ka rere atu Aotea. Kihai rawa ratou i puta ma Avamo'a, engari ma Avarua ka puta a na tenei ka aukati te ara i Avamo'a, ka aukati ano i te Fa'atau Aroha.
== Te Tangihanga o te Manu Mo'a ==
I te tau 1823 i kohikohi ano ia Teuira Henry tetehi korero mai i etehi tohunga e rua no Bora-Bora nei ko Auna-iti, ko Vai-aui te ingoa, kua tuhia ke ki tona pukapuka 'Ancient Tahiti'
E ai ki te tokorua ra
"I Opoa, i te whakaminenga o te 'Hau-pahu-nui' i miharo tonu te minenga i te takanga mai o tetehi aitua. I te mutunga o nga ritenga o te pa'i-atua ka puta mai he hau awhiowhio (whirlwind) a ka katohia te kauru o tetehi rakau tamanu ko Paruru-mata'i-i-a'ana kia tu kau noa te tumu (trunk). He mea miharo tonu, he rakau taikaha te tamanu nei d.
Miharo tonu te iwi, nawai ra ka tu mai a Vaita tah'u no Opoa me te ki "''E homa, eaha ta outou e feruri nei?'' (''feruri = wherori'')
Ko te whakautu "''Te feruri nei matou i te tapa'o o teie ra'au i motu nei, a'ita te ra'au nei i motu mai te po au'iu'i mai'' (''tapa'o = tapako; teia = tenei; au'iu'i = tau ukiuki''),"
katahi ra ka whakamaoritia e Vaita tona i kite ai
"''Te ite nei au, tei mua i au nei te aura'a o teie nei peu maere rahi! Tena mai te fanau'a 'una'una na te Tumu, e haere mai e hi'o i teie uru ra'au i Taputapuatea nei. E tino 'e to ratou e tino 'e to tatou, ho'e ana'e ra huru, no te Tumu mai, e e riro teie nei fenua ia ratou.
E mou teie ha'apaoraa tahito nei, e e tae te manu mo'a o te moana, e te fenua nei, e haere mai e ta'ihaa i ta teie ra'au i motu e ha'api'i nei''."
Ka aue tonu nga tohunga ki tenei kupu ui atu ratou kia Vaita no whea tonu te fanau'a 'una'una na te Tumu
Ki ta Vaita "Te haere mai nei na ni'a i te ho'e paha ama 'ore (Haramai ratou ma runga waka ama-kore),"
Tautohe noa nga tohunga o te Hau-pahu-nui i a Vaita, e ai ki te tah'u o Huahine a Tereroa kua porangi ke a Vaita ko nga tahu'a a Opoa a Hua-tere me Fa'aarahia ka tautohe kia huri ona whakaaro nawai ra ka tauwehe nga tangata ra.
Engari kua tae te rongo ki a Tamatoa ariki, a nana i tono kia Vaita ki haramai ki tona taha whakamaoritia ai; kei reira tonu te iwi e whakarongo ana.
Ka riri tonu nga tohunga nei engari ko Fa'aarahia me Tamatoa ariki ka rongo raua ki a Vaita.
Ka wehe takariri nga tohunga me te whakaaro kia taka te utu ki runga i Vaita ki kore e puta tona e korero.
Engari ia kihai i taro ka puta mai tetehi waka ama-kore ara te waka o te pakeha me te haerenga mai o te Pakeha ki Matavai.
Ki etehi ko te kupu o Vaita he mea mo te haerenga mai o te Paipera tapu. Ana ko te Tumu ko te Atua, ko te (whanaunga)fanau'a 'una'una na te Tumu, te Mihinare me tona reo kunanu kua riro ia ratou te whenua a kua mutu te paopao o nga kawa tahito.
Kua aukati nga kawa tahito o Taputapuatea tu kau ana nga papa kohatu ko nga manu mo'a o te moana nga mea e tangi ana i runga
[[Category:Marae]]
== Te Hokinga Mai o Nga Waka ==
Mohio katoatia tatou kua mutu katoa nga whakawhithwiti mai o nga waka hourua o te Moananui a Kiwa, e hia noa nga tau penei tae noa ki nga rautai 1800.
Muri iho i te taenga mai o Pakeha ka timata ano nga tangata o te Moananui a Kiwa ki te whakawhiti atu ki whenua ke, pera kia Paora Tuhaere me ona haerenga ki Rarotonga me era atu.
Ehara maku te korero mo te Whakapehitanga o te Ao Pakeha, me nga huringa o nga tangata ki nga mea hou, a kua wareware ano tatou i nga ahuatanga o nga tupuna, pakaru haere te marae tapu nei a Taputapuatea.
I te tau 1929 i haramai a [[Te Rangihiroa]] ki Taputapuatea nei, a ka tuhia e ia nga kupu penei
<blockquote>
I had made my pilgrimage to Taputapu-atea, but the dead could not speak to me. It was sad to the verge of tears. I felt a profound regret, a regret for-I knew not what. Was it for the beating of the temple drums or the shouting of the populace as the king was raised on high? Was it for the human sacrifices of olden times? It was for none of these individually but for something at the back of them all, some living spirit and divine courage that existed in ancient times of which Taputapu-atea was a mute symbol. It was something that we Polynesians have lost and cannot find, something that we yearn for and cannot recreate. The background in which that spirit was engendered has changed beyond recovery. The bleak wind of oblivion had swept over Opoa. Foreign weeds grew over the untended courtyard, and stones had fallen from the sacred altar of Taputapu-atea. The gods had long ago departed. (Buck 1938, 81-82)
</blockquote>
Ka roa ka penei te ahua ka tangi noa nga manu i runga o Taputapuatea.
Hei ahakoa i te tau 1976 i hoki ano mai a Hokulea o Hawaii ki Raiatea a ka tau atu ratou ki Taputapuatea. Ka whakatau ano ratou ki te marae ra engari ka tu tetehi tangata ko Parau Rahi te ingoa kohetehete noa i a ratou, notemea i uru mai a Hokulea ma Avarua ehara ma Avamoa, te awa tapu
Katahi ra ka puta te whakaaro ki te ngakau o etehi kia hoki ano mai nga waka kia hiki te tapu i Avamoa. Ko Pierre Sham Koua o Raiatea tetehi tangata kaha rawa kia tutuki pai i tenei kaupapa
I te tau 1995 i rau mai nga kahui waka hourua mai i Hawaii, i Aotearoa, i Rarotonga me Tahiti ki Avamoa mo te Faatau aroha i Taputapuatea.
Ko tenei rau waka te whakahokinga mai o nga whakatere waka o te Moananui a Kiwa ki tenei marae tapu, he timatanga ano mo te wahi nei ki tu hei Marae Tapu no te Ao.
Ko [[Te Aurere]] o Aotearoa te waka tuatahi kia tomo ano mai ki Avamoa. Ka karakia haeremai te waka nei kia hiki te tapu kua takotoria i te Hara i Awarua, a ma penei ka tu ano te ara tapu i Taputapuatea kia tu ano te Fa'atau Aroha.
== Te Marae Tapu no te Ao ==
Kua whakahoutia ano te marae Taputapuatea nei e ona uri ki Opoa. A Kua whakaturia tetehi roopu ko [[Na Papa e Vau]] hei kaitiaki mona. Ko tetehi tikanga nui ma ratou kia tohua te Marae Taputapuatea nei hei World Heritage Site i raro i te kawenata o Unesco.
Koia ra i te 12 Hepetema 2007 i hui ano nga ariki o te Moananui a Kiwa ki Taputapuatea kia korerohia o ratou ake take. I hui mai nga kahui ariki o Tahiti Nui, o Tonga, o Hamoa, o Hawaii, o Rarotonga. Ko Tuheitia te kingi maori, me Te Heuheu ariki o Ngati Tuwharetoa nga mea i ahu mai i Aotearoa nei.
I te 24 o Mahuru 2007 i hainatia tetehi tatau pounamu (he Natira'a ki to te reo o Tahiti Nui) i waenganui i te Marae Taputapuatea me nga piringa marae o [[Ngati Tuwharetoa]]. Ko te hainatanga tuatahi penei kia whakahonore te kaupapa kia tautapa Marae Taputapuatea hei Marae tapu no te Ao katoa.
h162jl0w134oik7s59g6svniif1gfih
168896
168801
2026-08-21T09:38:34Z
Nurg
3615
Category:Ra'iātea
168896
wikitext
text/x-wiki
Ko Taputapuatea te marae tino tapu rawa o te Moananui-a-kiwa e tu ana ki te papa whenua o Opoa ki te paerangi o [[Rangiātea]] (Ra'iatea).
Ko te marae tuatahi o konei ko Vai-otaha, no te 1200 pea ka whakawhanauihia, ka hanga te marae nui nei a Taputapuatea. E ai ki etehi na Kainuku Ariki me ona taina a Mahuta me Paea i kawekawe mai i nga papakohatu mai i Aitutaki me era o nga moutere kia hanga ai te tuahu o tenei marae nui e tu ana i te tahatai e ahu ana ki Avamo'a me te Moananui a Kiwa.
== Marae ātea ==
[[Image:Marae, Raiatea 2.jpg|thumb|left|390px|Marae o Tamatoa i Taputapuatea, i whakahoutia i 1994.]]
He maha nga tahua paekiri, nga tuahu me era atu mea hanga kohatu ki Taputapuatea nei. Ko Taputapuatea me tona ahu te mea nuinui engari kei te taha e tu ana ko Havini. te marae o Tamatoa arii, me era atu o nga piringa marae.
Hei ahakoa ka whakaahua i raro nei te ahua o te Marae nui o Taputapuatea hei tauira.
Ko te ahua o te marae nui nei he tahua paekiri kua horangia ki te papakohatu. Kei tetehi pito e tu ana te tuahu me te "ofai ti'a" (he kohatu tapua rawa). 140 putu pea te roanga o te paepae i mua i te ahu, kua 10 putu pea te teitei o nga papakohatu kua titia kia tu hei paepae mo nga atua me nga ariki. Kua piri ano ki te paepae etehi papa whakairo e kia nei he "unu"
== Te Korero o te Marae nei ==
Ko wai ka mohio inahea i hanga tuatahi mai te Marae Taputapuatea, i whakatapua ano.
Kua tawhito rawa te marae nei i nga rautau 1200, koina ko tenei wahi tetehi o nga kohanga o tatou nga uri o Hawaiki huri noa.
Ko te tikanga ko Taputapuatea te wahi i whakaminemine ai ngā tohunga me ngā [[whakatere waka]] kia whakatau i te wānanga kia whakatakato ano i nga ara moana mai i konei ki nga topito e wha o te Moanaui a Kiwa me ona motu. E ai ki nga tangata o Opoa ka noho tonu te tahu'a (Tohunga) o Taputapuatea ki reira engari ka taea e ia te tohu kei hea nga motu katoa o te Moananui a Kiwa, me te ara tika kia tae pai ki reira.
Ki ta etehi korero i nehera kua whakatapua a Taputapuatea ki te atua Tangaaroa, nawai ra ka tu ko Oro, atua o te riri hei atua matua ki Taputapuatea nei. Ko Oro te mea i mohiotia inaianei.
Mai i konei ka toro atu nga pononga o Oro ki era atu o nga moutere ara ki Moorea, ki Tahiti, ki Rarotonga tae atu ki Hawaii. Na ratou e kawe atu tetehi kohatu mai i Taputapuatea hei mauri kia hanga mai he marae ano ki era atu moutere.
== Fa'atau Aroha ==
<blockquote>
Na ni'a Te-ao-uri,
na raro te-ao-tea
E to roa te manu e.
</blockquote>
Ko te Hui Fa'atau Aroha (ara Whakatau Aroha) te hononga o nga iwi me nga moutere i runga o Taputapuatea nei.
E ai ki etehi na Hironui (ara ko Whironui) te tangata nana i karangahia tenei huihuinga, ara nana e whakatere atu i tona waka ki nga moutere
E rua nga minenga i whakatau mai nei ki tenei Hui Faatau Aroha ara te '''Te Aouri''' me te '''Te Aotea'''.
Ko nga motu Aouri era ki te tairawhiti i Raiatea ara ko Tahiti, tae atu ki Tuamotu, ki Rapa.
Ko nga motu '''Aotea''' era ki te taiuru i Raiatea ara ko Taha'a ko Porapora peka atu ki Rarotonga me era atu tae noa atu ki Aotearoa me Rotuma
E ai ki Tu'au o Raiatea (Teuira Henry (1928, 119-128)) i timata ai te Fa'atau Aroha nei na te tamau o Poiriri, rangatira no Rotuma me Te'ura, wahine no Porapora. I tamaua ke ratou ki Opoa a ka hui mai nga ariki o nga moutere kia whakatau te aroha o ratou kia ratou.
== Te Hara i Awarua ==
<blockquote>
Tenei ano nga whakatauki o mua-
Toia e Rongorongo "Aotea,"
ka tere ki te moana.
Ko te hara ki Awarua i whiti mai ai i Hawaiki
</blockquote>
Ko wai ka mohio te roanga o te Fa'atau Aroha ki Taputaopuatea nei. Ka penei tonu te whakaminemine mai o nga ariki, tohunga me nga matatoa kia tu te pure me nga tokotoko. Ko nga moutere o te Aouri me nga moutere o te Aotea nga mea i hui penei, e rua hoki nga amorangi e kia nei ko te Paoa-tea me te Paoa-uri.
Nawai ra ka puta te riri o tetehi o Paoa-uri a ka patua rawatia a Paoa-tea (tangata no Rarotonga) kia mate, ka patua hoki a Paoa-uri. Katahi ra ka rere atu Aotea. Kihai rawa ratou i puta ma Avamo'a, engari ma Avarua ka puta a na tenei ka aukati te ara i Avamo'a, ka aukati ano i te Fa'atau Aroha.
== Te Tangihanga o te Manu Mo'a ==
I te tau 1823 i kohikohi ano ia Teuira Henry tetehi korero mai i etehi tohunga e rua no Bora-Bora nei ko Auna-iti, ko Vai-aui te ingoa, kua tuhia ke ki tona pukapuka 'Ancient Tahiti'
E ai ki te tokorua ra
"I Opoa, i te whakaminenga o te 'Hau-pahu-nui' i miharo tonu te minenga i te takanga mai o tetehi aitua. I te mutunga o nga ritenga o te pa'i-atua ka puta mai he hau awhiowhio (whirlwind) a ka katohia te kauru o tetehi rakau tamanu ko Paruru-mata'i-i-a'ana kia tu kau noa te tumu (trunk). He mea miharo tonu, he rakau taikaha te tamanu nei d.
Miharo tonu te iwi, nawai ra ka tu mai a Vaita tah'u no Opoa me te ki "''E homa, eaha ta outou e feruri nei?'' (''feruri = wherori'')
Ko te whakautu "''Te feruri nei matou i te tapa'o o teie ra'au i motu nei, a'ita te ra'au nei i motu mai te po au'iu'i mai'' (''tapa'o = tapako; teia = tenei; au'iu'i = tau ukiuki''),"
katahi ra ka whakamaoritia e Vaita tona i kite ai
"''Te ite nei au, tei mua i au nei te aura'a o teie nei peu maere rahi! Tena mai te fanau'a 'una'una na te Tumu, e haere mai e hi'o i teie uru ra'au i Taputapuatea nei. E tino 'e to ratou e tino 'e to tatou, ho'e ana'e ra huru, no te Tumu mai, e e riro teie nei fenua ia ratou.
E mou teie ha'apaoraa tahito nei, e e tae te manu mo'a o te moana, e te fenua nei, e haere mai e ta'ihaa i ta teie ra'au i motu e ha'api'i nei''."
Ka aue tonu nga tohunga ki tenei kupu ui atu ratou kia Vaita no whea tonu te fanau'a 'una'una na te Tumu
Ki ta Vaita "Te haere mai nei na ni'a i te ho'e paha ama 'ore (Haramai ratou ma runga waka ama-kore),"
Tautohe noa nga tohunga o te Hau-pahu-nui i a Vaita, e ai ki te tah'u o Huahine a Tereroa kua porangi ke a Vaita ko nga tahu'a a Opoa a Hua-tere me Fa'aarahia ka tautohe kia huri ona whakaaro nawai ra ka tauwehe nga tangata ra.
Engari kua tae te rongo ki a Tamatoa ariki, a nana i tono kia Vaita ki haramai ki tona taha whakamaoritia ai; kei reira tonu te iwi e whakarongo ana.
Ka riri tonu nga tohunga nei engari ko Fa'aarahia me Tamatoa ariki ka rongo raua ki a Vaita.
Ka wehe takariri nga tohunga me te whakaaro kia taka te utu ki runga i Vaita ki kore e puta tona e korero.
Engari ia kihai i taro ka puta mai tetehi waka ama-kore ara te waka o te pakeha me te haerenga mai o te Pakeha ki Matavai.
Ki etehi ko te kupu o Vaita he mea mo te haerenga mai o te Paipera tapu. Ana ko te Tumu ko te Atua, ko te (whanaunga)fanau'a 'una'una na te Tumu, te Mihinare me tona reo kunanu kua riro ia ratou te whenua a kua mutu te paopao o nga kawa tahito.
Kua aukati nga kawa tahito o Taputapuatea tu kau ana nga papa kohatu ko nga manu mo'a o te moana nga mea e tangi ana i runga.
== Te Hokinga Mai o Nga Waka ==
Mohio katoatia tatou kua mutu katoa nga whakawhithwiti mai o nga waka hourua o te Moananui a Kiwa, e hia noa nga tau penei tae noa ki nga rautai 1800.
Muri iho i te taenga mai o Pakeha ka timata ano nga tangata o te Moananui a Kiwa ki te whakawhiti atu ki whenua ke, pera kia Paora Tuhaere me ona haerenga ki Rarotonga me era atu.
Ehara maku te korero mo te Whakapehitanga o te Ao Pakeha, me nga huringa o nga tangata ki nga mea hou, a kua wareware ano tatou i nga ahuatanga o nga tupuna, pakaru haere te marae tapu nei a Taputapuatea.
I te tau 1929 i haramai a [[Te Rangihiroa]] ki Taputapuatea nei, a ka tuhia e ia nga kupu penei
<blockquote>
I had made my pilgrimage to Taputapu-atea, but the dead could not speak to me. It was sad to the verge of tears. I felt a profound regret, a regret for-I knew not what. Was it for the beating of the temple drums or the shouting of the populace as the king was raised on high? Was it for the human sacrifices of olden times? It was for none of these individually but for something at the back of them all, some living spirit and divine courage that existed in ancient times of which Taputapu-atea was a mute symbol. It was something that we Polynesians have lost and cannot find, something that we yearn for and cannot recreate. The background in which that spirit was engendered has changed beyond recovery. The bleak wind of oblivion had swept over Opoa. Foreign weeds grew over the untended courtyard, and stones had fallen from the sacred altar of Taputapu-atea. The gods had long ago departed. (Buck 1938, 81-82)
</blockquote>
Ka roa ka penei te ahua ka tangi noa nga manu i runga o Taputapuatea.
Hei ahakoa i te tau 1976 i hoki ano mai a Hokulea o Hawaii ki Raiatea a ka tau atu ratou ki Taputapuatea. Ka whakatau ano ratou ki te marae ra engari ka tu tetehi tangata ko Parau Rahi te ingoa kohetehete noa i a ratou, notemea i uru mai a Hokulea ma Avarua ehara ma Avamoa, te awa tapu
Katahi ra ka puta te whakaaro ki te ngakau o etehi kia hoki ano mai nga waka kia hiki te tapu i Avamoa. Ko Pierre Sham Koua o Raiatea tetehi tangata kaha rawa kia tutuki pai i tenei kaupapa
I te tau 1995 i rau mai nga kahui waka hourua mai i Hawaii, i Aotearoa, i Rarotonga me Tahiti ki Avamoa mo te Faatau aroha i Taputapuatea.
Ko tenei rau waka te whakahokinga mai o nga whakatere waka o te Moananui a Kiwa ki tenei marae tapu, he timatanga ano mo te wahi nei ki tu hei Marae Tapu no te Ao.
Ko [[Te Aurere]] o Aotearoa te waka tuatahi kia tomo ano mai ki Avamoa. Ka karakia haeremai te waka nei kia hiki te tapu kua takotoria i te Hara i Awarua, a ma penei ka tu ano te ara tapu i Taputapuatea kia tu ano te Fa'atau Aroha.
== Te Marae Tapu no te Ao ==
Kua whakahoutia ano te marae Taputapuatea nei e ona uri ki Opoa. A Kua whakaturia tetehi roopu ko [[Na Papa e Vau]] hei kaitiaki mona. Ko tetehi tikanga nui ma ratou kia tohua te Marae Taputapuatea nei hei World Heritage Site i raro i te kawenata o Unesco.
Koia ra i te 12 Hepetema 2007 i hui ano nga ariki o te Moananui a Kiwa ki Taputapuatea kia korerohia o ratou ake take. I hui mai nga kahui ariki o Tahiti Nui, o Tonga, o Hamoa, o Hawaii, o Rarotonga. Ko Tuheitia te kingi maori, me Te Heuheu ariki o Ngati Tuwharetoa nga mea i ahu mai i Aotearoa nei.
I te 24 o Mahuru 2007 i hainatia tetehi tatau pounamu (he Natira'a ki to te reo o Tahiti Nui) i waenganui i te Marae Taputapuatea me nga piringa marae o [[Ngati Tuwharetoa]]. Ko te hainatanga tuatahi penei kia whakahonore te kaupapa kia tautapa Marae Taputapuatea hei Marae tapu no te Ao katoa.
[[Category:Marae]]
[[Category:Ra'iātea]]
dk8p72yu6k36u9fq9n79wckyltld79j
Heretaunga
0
12475
168788
144914
2026-08-21T00:45:23Z
Nurg
3615
hono
168788
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Heretaunga''' ([[Reo Pākehā]]: ''Hastings'') he tāone i te [[Heretaunga (takiwā)|takiwā o Heretaunga]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. He he te taupori o 67,800 rite o te tatatia Pipiri 2014
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Heretaunga]]
| 14 | 23 | 63.6
| 15 | 23 | 60.2
| 13 | 21 | 60.7
| 10 | 18 | 61.1
| 9 | 17 | 62.7
| 6 | 14 | 62.3
| 6 | 13 | 87.8
| 6 | 14 | 53
| 7 | 16 | 45.4
| 9 | 18 | 56.9
| 10 | 19 | 54.8
| 13 | 22 | 57.2
|float=left
|clear=none
|source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0014&q=Hastings%2c+NZL+forecast:averagesm] }}
== Tirohia hoki ==
* [[Ahuriri]]
{{Maramara matawhenua (Heretaunga)}}
[[Category:Tāone o Heretaunga]]
2alzcf61hwf9ar3lizf3okghg4vrm17
168795
168788
2026-08-21T01:35:27Z
Nurg
3615
Category:Tāone o Te Matau-a-Māui
168795
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te takiwā o Heretaunga]]Ko '''Heretaunga''' ([[Reo Pākehā]]: ''Hastings'') he tāone i te [[Heretaunga (takiwā)|takiwā o Heretaunga]], [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. He he te taupori o 67,800 rite o te tatatia Pipiri 2014
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Heretaunga]]
| 14 | 23 | 63.6
| 15 | 23 | 60.2
| 13 | 21 | 60.7
| 10 | 18 | 61.1
| 9 | 17 | 62.7
| 6 | 14 | 62.3
| 6 | 13 | 87.8
| 6 | 14 | 53
| 7 | 16 | 45.4
| 9 | 18 | 56.9
| 10 | 19 | 54.8
| 13 | 22 | 57.2
|float=left
|clear=none
|source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:NZXX0014&q=Hastings%2c+NZL+forecast:averagesm] }}
== Tirohia hoki ==
* [[Ahuriri]]
{{Maramara matawhenua (Heretaunga)}}
[[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
5s98l77zqv92f3eiiy2xa21wf46j92g
Ngāmotu
0
12482
168934
159547
2026-08-21T10:44:05Z
Nurg
3615
-Category:Aotearoa
168934
wikitext
text/x-wiki
[[File:Across New Plymouth to Mt. Taranaki.jpg|thumb|Ngāmotu nō te rangi]]
Ko '''Ngāmotu''' ([[reo Pākehā]]: New Plymouth) he tāone i [[Taranaki]], [[Aotearoa]].
== Āhuarangi ==
{{climate chart
|[[Ngāmotu]]
| 14 | 21 | 54.3
| 14 | 22 | 36
| 13 | 21 | 69.3
| 10 | 18 | 60
| 9 | 16 | 42.7
| 7 | 14 | 66.7
| 6 | 13 | 64
| 7 | 14 | 51
| 8 | 15 | 38.9
| 10 | 16 | 59.1
| 11 | 18 | 41.9
| 13 | 20 | 46.2
|float=left
|clear=none
|source=[http://weather.sg.msn.com/monthly_averages.aspx?wealocations=wc:23141&q=New+Plymouth%2c+NZL+forecast:averagesm] }}
==Tohutoro==
* [https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
*{{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
{{Maramara matawhenua (Taranaki)}}
[[Category:Tāone o Taranaki]]
a2b2q5m821e7m2780ih7hk37nupshwj
Rangitāne
0
12558
168958
159590
2026-08-21T11:48:32Z
Nurg
3615
-[[Category:Aotearoa]]
168958
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Iwi
| name = {{PAGENAME}}
| image = Rangitane guardians Palmerston North.jpg
| caption = Ko ngā tīpuna kaitiaki o Rangitāne
| rōpū nui = [[Kurahaupō]]
| waka = [[Kurahaupō]]
| rohe = [[Manawatū-Whanganui|Manawatū]], [[Wairarapa]]<br>[[Te Whanganui-a-Tara]]
| moana =
| maunga =Tararua
| awa = Manawatū
| pepeha =Tini whetū ki te rangi<br>Ko Tānenui-a-rangi ki te whenua
|map =Rangitane.png
|map_caption =
|image_2 =Manawatu River.jpg
|caption_2 =Ko Manawatū te awa
}}
Ko '''Rangitāne''' ngā uri a [[Whātonga]], tētahi o ngā rangatira tokotoru o te waka o [[Kurahaupō]]. Ka tau te waka rā ki [[Nukutaurua]], ki [[Te Māhia]], i te tau 1350. Ka ū ki reira, ka whakakōhatuhia e te tohunga e Hau.
Nāwai ā, kei Heretaunga te kāinga noho o Whātonga. Ka moea e ia a Hotuwaipara, ka puta mai tā rāua tama, ko Tarataraika te ingoa. Ko ia te tipunao [[Ngāi Tara]] o [[Te Whanganui-a-Tara]]. Ka whānau mai ki tana murimanu a Reretua, tā rāua tama a Tautoki me tā rāua tamāhine a Rerekitaiari. Ko Tautoki ka moe i a Waipuna, te mokopuna tuarua a te kaumoana nui o Te Moananui-a-Kiwa, a [[Kupe]]. Ko tā rāua tama ko Rangitāne e mōhiotia anō ko Rangitānenui, ko Tāne-nui-a-rangi, ko Rangitānenui-ā-rangi rānei – nāna, ko Rangitāne.
==Te Nohoanga o te iwi==
Heke iho i ngā whakatipuranga, ka heke te iwi o Rangitāne ki [[Tāmaki-nui-a-Rua]] (ko te tāone o nāianei o [[Dannevirke]]), ki ngā rohe o Te [[Wairarapa]], [[Te Wairau]], [[Te Whanga-nui-a-Tara]] i te tonga, tae atu ki ngā rohe o [[Manawatū]] me [[Horowhenua]] i te uru. E toitū tonu ana te mana o Rangitāne ki ngā takiwā nei.
I te rau tau 1800 ka tutū te puehu ki a Rangitāne, nō te ekenga o ngā iwi o te raki ki ngā rohe whenua o te iwi ki te uru. Nō muri mai, ka riro i te Pākehā te nuinga o ngā whenua o te iwi ki Manawatū me [[Tāmaki-nui-a-Rua]]. Ahakoa i huri ngā tāngata o Rangitāne ki ngā mahi ahuwhenua i te rau tau 1900, nā te heke o te ōhanga o te ao, ka hokona ō rātou pāmu, ka neke rātou ki ngā tāone noho ai.
==Ngā rangatira==
I te rau tau 1800, i kaha ngā kaiārahi o te iwi ki te arataki i te iwi i roto i ngā nekenekehanga o te ao hurihuri. Nā rātou te iwi i whakahau kia mahi ngātahi ki te Pākehā. I te rau tau 1900 he tokomaha ngā rangatira o Rangitāne i hōu ki roto i ngā mahi tōrangapū o te rohe me te motu hoki.
==Te ao hōu, ngā tikanga tuku iho==
Nō te tau 1988 whakatūria ai Te Rūnanganui o Rangitāne, hei huinga mō ngā rūnanga o te iwi. E whitu ngā marae o te iwi, ko ētahi, nō ngā tau tata nei i whakatūria ai.
==Hoto ki waho==
* [http://www.rangitane.org.nz/ Te Runanga a Rangitāne]
* [http://www.rangitane.co.nz/ Rangitāne o Tāmaki-nui-a-Rua]
{{Iwi o Rangitāne}}
{{Iwi o Kurahaupō}}
{{Maramara iwi hapū}}
[[Category:Rangitāne]]
0ettvw1j3guos23zju2enr0ki88r0sz
168962
168958
2026-08-21T11:57:18Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ -maramara
168962
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Iwi
| name = {{PAGENAME}}
| image = Rangitane guardians Palmerston North.jpg
| caption = Ko ngā tīpuna kaitiaki o Rangitāne
| rōpū nui = [[Kurahaupō]]
| waka = [[Kurahaupō]]
| rohe = [[Manawatū-Whanganui|Manawatū]], [[Wairarapa]]<br>[[Te Whanganui-a-Tara]]
| moana =
| maunga =Tararua
| awa = Manawatū
| pepeha =Tini whetū ki te rangi<br>Ko Tānenui-a-rangi ki te whenua
|map =Rangitane.png
|map_caption =
|image_2 =Manawatu River.jpg
|caption_2 =Ko Manawatū te awa
}}
Ko '''Rangitāne''' ngā uri a [[Whātonga]], tētahi o ngā rangatira tokotoru o te waka o [[Kurahaupō]]. Ka tau te waka rā ki [[Nukutaurua]], ki [[Te Māhia]], i te tau 1350. Ka ū ki reira, ka whakakōhatuhia e te tohunga e Hau.
Nāwai ā, kei Heretaunga te kāinga noho o Whātonga. Ka moea e ia a Hotuwaipara, ka puta mai tā rāua tama, ko Tarataraika te ingoa. Ko ia te tipunao [[Ngāi Tara]] o [[Te Whanganui-a-Tara]]. Ka whānau mai ki tana murimanu a Reretua, tā rāua tama a Tautoki me tā rāua tamāhine a Rerekitaiari. Ko Tautoki ka moe i a Waipuna, te mokopuna tuarua a te kaumoana nui o Te Moananui-a-Kiwa, a [[Kupe]]. Ko tā rāua tama ko Rangitāne e mōhiotia anō ko Rangitānenui, ko Tāne-nui-a-rangi, ko Rangitānenui-ā-rangi rānei – nāna, ko Rangitāne.
==Te Nohoanga o te iwi==
Heke iho i ngā whakatipuranga, ka heke te iwi o Rangitāne ki [[Tāmaki-nui-a-Rua]] (ko te tāone o nāianei o [[Dannevirke]]), ki ngā rohe o Te [[Wairarapa]], [[Te Wairau]], [[Te Whanga-nui-a-Tara]] i te tonga, tae atu ki ngā rohe o [[Manawatū]] me [[Horowhenua]] i te uru. E toitū tonu ana te mana o Rangitāne ki ngā takiwā nei.
I te rau tau 1800 ka tutū te puehu ki a Rangitāne, nō te ekenga o ngā iwi o te raki ki ngā rohe whenua o te iwi ki te uru. Nō muri mai, ka riro i te Pākehā te nuinga o ngā whenua o te iwi ki Manawatū me [[Tāmaki-nui-a-Rua]]. Ahakoa i huri ngā tāngata o Rangitāne ki ngā mahi ahuwhenua i te rau tau 1900, nā te heke o te ōhanga o te ao, ka hokona ō rātou pāmu, ka neke rātou ki ngā tāone noho ai.
==Ngā rangatira==
I te rau tau 1800, i kaha ngā kaiārahi o te iwi ki te arataki i te iwi i roto i ngā nekenekehanga o te ao hurihuri. Nā rātou te iwi i whakahau kia mahi ngātahi ki te Pākehā. I te rau tau 1900 he tokomaha ngā rangatira o Rangitāne i hōu ki roto i ngā mahi tōrangapū o te rohe me te motu hoki.
==Te ao hōu, ngā tikanga tuku iho==
Nō te tau 1988 whakatūria ai Te Rūnanganui o Rangitāne, hei huinga mō ngā rūnanga o te iwi. E whitu ngā marae o te iwi, ko ētahi, nō ngā tau tata nei i whakatūria ai.
==Hoto ki waho==
* [http://www.rangitane.org.nz/ Te Runanga a Rangitāne]
* [http://www.rangitane.co.nz/ Rangitāne o Tāmaki-nui-a-Rua]
{{Iwi o Rangitāne}}
{{Iwi o Kurahaupō}}
[[Category:Rangitāne]]
8x9ch41qilz56ju5cwxxx7ica0e5jlp
Karāti
0
13875
168829
168584
2026-08-21T04:24:50Z
Thomas Norren
16611
168829
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Karāti / کراچی / ڪراچي
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Karāti te tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Karachi-Pakistan.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Pakistan.svg |20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Fazal ur Rehman
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 3527<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 1361
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2011
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 18052000
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=24 |latm=51 |lats= 36|latNS=N
|longd=67|longm=0 |longs= 36|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://www.karachicity.gov.pk/ www.karachicity.gov.pk]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Karāti'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/285 285] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-2}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/karati|title=Karāti|accessdate=2026-06-02}}</ref> ([[reo Ūru]]: کراچی, ''kəˈɾɑːt͡ʃiː,'' [[reo Sindhi]]: ''ڪراچي)'' he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 18,052,000 te taupori i te 2011. E 3,527 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20020325142014/http://www.karachicity.gov.pk/ www.karachicity.gov.pk]
{{Commons|Category:Karachi}}
== Tohutoro ==
<references/>
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Karāti]]
lqu7ihcf2lt63beq9iz69e5i6h5adwc
Lahore
0
13878
168826
155704
2026-08-21T04:23:51Z
Thomas Norren
16611
168826
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Lahore / لاہور / لہور
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Lahore he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Lahore Punjab Pakistan.PNG
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Ahad Khan Cheema
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 1772<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 684
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2009
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 10000000
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=31 |latm=32 |lats= 59|latNS=N
|longd=74|longm=20 |longs= 37|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://web.archive.org/web/20080822063507/http://www.lahore.gov.pk www.lahore.gov.pk]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Lahore''' ([[reo Ūru]]: لاہور, [[Reo Punjabi|reo Punjabi]]: لہور) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 10,000,000 te taupori i te 2009. E 1,772 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20080822063507/http://www.lahore.gov.pk/ www.lahore.gov.pk]
{{Commons|Category:Lahore}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Lahore]]
1gb4f5fe9l62cjywp6s7i895u478j06
Faisalabad
0
13879
168821
158898
2026-08-21T04:21:59Z
Thomas Norren
16611
168821
wikitext
text/x-wiki
[[File:Clocktower Faisalabad, Panorama.jpg|thumb|350px|Faisalabad]]
{{Infobox Settlement
|name = Faisalabad / فیصل آباد
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Faisalabad he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Pakistan - Punjab - Faisalabad.svg
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Awais Asghar
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 1280<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 494
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 4177246
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=31 |latm=21 |lats= 52|latNS=N
|longd=72|longm=59 |longs= 40|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://www.faisalabad.gov.pk/ www.faisalabad.gov.pk]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Faisalabad''' ([[reo Ūru]]: فیصل آباد) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 10,000,000 te taupori i te 2009. E 1,772 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20060813061805/http://www.faisalabad.gov.pk/ www.faisalabad.gov.pk]
{{Commons|Category:Faisalabad}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Faisalabad]]
fdqha3l33kzse5igl6upht35hp55vng
Rawalpindi
0
13880
168822
159550
2026-08-21T04:22:18Z
Thomas Norren
16611
168822
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Rawalpindi / راولپنڈی
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Gulshan Dadn Khan Maseet, Rawalpindi.JPG
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Rawalpindi he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = PakistanRawalpindiMap.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 108<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 67
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2008
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 3252123
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=33 |latm=36 |lats= 00|latNS=N
|longd=73|longm=02 |longs= 40|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://www.rawalpindi.gov.pk/ www.rawalpindi.gov.pk]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Rawalpindi''' ([[reo Ūru]]: راولپنڈی) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 10,000,000 te taupori i te 2009. E 1,772 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20080313180203/http://www.rawalpindi.gov.pk/ www.rawalpindi.gov.pk]
{{Commons|Category:Rawalpindi}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Rawalpindi]]
bfbxw7uf667a0r5mm4qh33v92fo55e3
Multan
0
13881
168823
158775
2026-08-21T04:22:35Z
Thomas Norren
16611
168823
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Multan / مُلتان
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Multan he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Pk-map.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 3721<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 1436
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 2606481
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=30 |latm=12 |lats= 00|latNS=N
|longd=71|longm=25 |longs= 40|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://www.multan.gov.pk/ www.multan.gov.pk]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Multan''' (reo Ūru: مُلتان) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 2,606,481 te taupori i te 2010. E 3,721 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20110304003135/http://www.multan.gov.pk/ www.multan.gov.pk]
{{Commons|Category:Multan}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Multan]]
7d3y0udtfps3jwkprhkrfpvx8ld4b9q
168824
168823
2026-08-21T04:22:45Z
Thomas Norren
16611
168824
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Multan / مُلتان
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Multan he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Pk-map.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 3721<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 1436
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 2606481
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=30 |latm=12 |lats= 00|latNS=N
|longd=71|longm=25 |longs= 40|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://www.multan.gov.pk/ www.multan.gov.pk]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Multan''' ([[reo Ūru]]: مُلتان) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 2,606,481 te taupori i te 2010. E 3,721 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20110304003135/http://www.multan.gov.pk/ www.multan.gov.pk]
{{Commons|Category:Multan}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Multan]]
o80o314ws0xileuoxbj4j9wxh9hxuca
Hyderabad (Pakistan)
0
13882
168825
155395
2026-08-21T04:23:03Z
Thomas Norren
16611
168825
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Hyderabad / حیدرآباد
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Hyderabad he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Pakistan - Sindh - Hyderabad.svg
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Aftab Khatri
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 3198<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 1234
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 3034890
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=25 |latm=22 |lats= 45|latNS=N
|longd=68|longm=22 |longs= 06|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://www.hyderabad.gov.pk/ www.hyderabad.gov.pk]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Hyderabad''' ([[reo Ūru]]: حیدرآباد) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 2,606,481 te taupori i te 2010. E 3,721 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20080522161244/http://www.hyderabad.gov.pk/ www.hyderabad.gov.pk]
{{Commons|Category:Hyderabad, Sindh}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Hyderabad]]
0e5ni84vxq5uw2mov65x486n050ml3x
Gujranwala
0
13883
168819
148772
2026-08-21T04:21:25Z
Thomas Norren
16611
168819
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Gujranwala / گوجرانوالہ
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Gujranwala he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Pakistan - Punjab - Gujranwala.svg
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 3198<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 1234
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2011
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 1961360
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=32 |latm=9 |lats= 00|latNS=N
|longd=74|longm=11 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Gujranwala''' ([[reo Ūru]]: گوجرانوالہ) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 1,961,360 te taupori i te 2011. E 3198 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Gujranwala}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Gujranwala]]
jg8ly774dg9f62bmjp9ccpba9nog9zv
Peshawar
0
13884
168816
144019
2026-08-21T04:20:06Z
Thomas Norren
16611
168816
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Peshāwar / پشاور / پېښور / پِشور
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Peshāwar he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Peshawar.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Asya Abbas
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 1257<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 485
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 3625000
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=34 |latm=01 |lats= 00|latNS=N
|longd=71|longm=35 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Peshāwar''' ([[Reo Urdu|reo Urdu]]: پشاور, [[reo Pahitū]]: پېښور, [[Reo Hindko|reo Hindko]]: پِشور) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 3,625,000 te taupori i te 2010. E 1,257 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Peshāwar}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Peshāwar]]
l7d7zceo3uffozqc80ohazkyebug9y2
168828
168816
2026-08-21T04:24:26Z
Thomas Norren
16611
168828
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Peshāwar / پشاور / پېښور / پِشور
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Peshāwar he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Peshawar.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Asya Abbas
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 1257<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 485
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 3625000
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=34 |latm=01 |lats= 00|latNS=N
|longd=71|longm=35 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Peshāwar''' ([[reo Ūru]]: پشاور, [[reo Pahitū]]: پېښور, [[Reo Hindko|reo Hindko]]: پِشور) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 3,625,000 te taupori i te 2010. E 1,257 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Peshāwar}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Peshāwar]]
1s77r1spgef0s6cmmuxnwtipollvemn
Quetta
0
13885
168815
160188
2026-08-21T04:19:39Z
Thomas Norren
16611
168815
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Quetta / کوټه / کوئٹہ
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Quetta he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Pk-map.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Mir Maqbool Ahmed Lehri
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 2653<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 1024
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 896090
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=30 |latm=12 |lats= 38|latNS=N
|longd=67|longm=1 |longs= 8|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://www.balochistan.gov.pk/ www.balochistan.gov.pk]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Quetta''' ([[Reo Urdu|reo Urdu]]: کوئٹہ, [[reo Pahitū]]: کوټه) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 896,090 te taupori i te 2010. E 2653 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20171026101813/http://www.balochistan.gov.pk/DistrictProfile/DDP%20Final%202012/Harnai/Harnai.pdf www.balochistan.gov.pk]
{{Commons|Category: Quetta}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category: Quetta]]
38g89zxelg4bp62nng4y4t0vosw5lki
168827
168815
2026-08-21T04:24:09Z
Thomas Norren
16611
168827
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Quetta / کوټه / کوئٹہ
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Quetta he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Pk-map.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Mir Maqbool Ahmed Lehri
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 2653<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 1024
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 896090
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=30 |latm=12 |lats= 38|latNS=N
|longd=67|longm=1 |longs= 8|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website = [http://www.balochistan.gov.pk/ www.balochistan.gov.pk]
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Quetta''' ([[reo Ūru]]: کوئٹہ, [[reo Pahitū]]: کوټه) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 896,090 te taupori i te 2010. E 2653 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20171026101813/http://www.balochistan.gov.pk/DistrictProfile/DDP%20Final%202012/Harnai/Harnai.pdf www.balochistan.gov.pk]
{{Commons|Category: Quetta}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category: Quetta]]
qt9ydntsjkwvez44g699x55v9g31dyu
Sargodha
0
13886
168820
144588
2026-08-21T04:21:42Z
Thomas Norren
16611
168820
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Sargodha / سرگودھا
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = PAF Public School Sargodha HQ 2003.jpg
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Sargodha he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Pk-map.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 5854<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 2260
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 1023000
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=32 |latm=5 |lats= 1|latNS=N
|longd=72|longm=40 |longs= 16|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Sargodha''' ([[reo Ūru]]: سرگودھا) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 1,023,000 te taupori i te 2010. E 5,854 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Sargodha}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Sargodha]]
ncgo9qs65ezkb9o4bfj4zc86j5db03t
Bahawalpur
0
13887
168818
144001
2026-08-21T04:21:02Z
Thomas Norren
16611
168818
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Bahawalpur / بہاولپور
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Bahawalpur he tāone nui o Pakitāne.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Pk-map.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File: Flag of Pakistan.svg|20px|border]] [[Pakitāne]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 2372<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 915
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2011
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 855509
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +5
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +6
|coor_type =
|latd=29 |latm=23 |lats= 44|latNS=N
|longd=71|longm=41 |longs= 01|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Bahawalpur''' ([[reo Ūru]]: بہاولپور) he tāone nui o [[Pakitāne]]. E 855,509 te taupori i te 2011. E 915 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Bahawalpur}}
{{maramara}}
[[Category:Pakitāne]]
[[Category:Bahawalpur]]
0geyhqoqvoljqxe6w0tk3udarqls1z3
Reo Ūru
0
13888
168830
163018
2026-08-21T04:30:38Z
Thomas Norren
16611
168830
wikitext
text/x-wiki
[[File:Distribution of Urdu as a first, second, and third largest mother tongue by district in Pakistan.jpg|thumb|Ngā rohe i Pakitāne hei hea te reo Ūru i kōrerotia mō reo te tuatahi, tuarua rānei tuatoru nui rawa reo matua. Kautetanga Pakitāne 2023. ]]
Ko te '''reo''' '''Ūru''' (اردو) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] me te reo matua o [[Pakitāne]].
{| class="wikitable"
! Reo Ūru !! Arapū Rātini !! Reo Māori
|-
| !سلام || salam! || Kia ora!
|-
| کیا حال ہے؟ || kya Hal Hai? || Kei te pēhea koe?
|-
| ہاں || hā || Ae
|-
| نہ || nā || Kāo
|-
| آپ كا نام كيا ەے؟ || āapka nam kiya hai? || Ko wai tōu ingoa?
|-
| آپ كەاں سے ەيں؟ || āp kaha se hai? || Nō hea koe?
|-
| کیا آپ انگریزی بولتے ہیں؟ || kya āp angrezī bolte hai? || He reo Pākeha tōu?
|-
| شُکریہ || shukrīā || Kia ora (thank you)
|-
| ایک || aik || tahi
|-
| دو || dou || rua
|-
| تین || teen || toru
|-
| چار || char || whā
|-
| پانچ || paanch || rima
|-
| چھ || chhe || ono
|-
| سات || saat || whitu
|-
| آٹھ || aath || waru
|-
| نو || nau || iwa
|-
| دس || das|| tekau
|-
|}
== Hoto ki waho ==
* [http://www.linguanaut.com/english_urdu.htm Linguanaut]
* [http://www.omniglot.com/language/phrases/urdu.php Omniglot]
{{Maramara}}
[[Category:Reo|Urdu]]
[[Category:Pakitāne]]
e17z8wz2u5vsroall3pjqonb0qkre73
Kandahar
0
13974
168810
147434
2026-08-21T04:18:10Z
Thomas Norren
16611
168810
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Kandahar / کندهار
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Buildings in Kandahar4.jpg
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Kandahar he tāone o Āwhekenetāna.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg|20px|border]] [[Āwhekenetāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 295<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 113.9
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2006
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 512200
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +4:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=31 |latm=37 |lats= 01|latNS=N
|longd=65|longm=43 |longs= 01|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Kandahar''' ([[reo Pahitū]]: کندهار, ''Kābəl'') te [[tāone]] rua o [[Āwhekenetāna]]. E 512,200 te taupori i te 2006.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Kandahar}}
{{maramara}}
[[Category:Āwhekenetāna]]
[[Category:Kandahar]]
jwsco4cj0xzkpylvn1hxidzz6p2womb
Herat
0
13975
168811
155284
2026-08-21T04:18:32Z
Thomas Norren
16611
168811
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Herat / هرات
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Herat monument.jpg
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Herat he tāone nui o Āwhekenetāna.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 21
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2006
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 397456
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +4:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=34 |latm=20 |lats= 31|latNS=N
|longd=62|longm=12 |longs= 11|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Herat''' ([[reo Pahitū]]: هرات) he tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 397,456 te taupori i te 2006.
== Hoto ki waho ==
[https://web.archive.org/web/20080522161244/http://www.hyderabad.gov.pk/ www.hyderabad.gov.pk]
{{Commons|Category:Herat}}
{{maramara}}
[[Category:Āwhekenetāna]]
[[Category:Herat]]
aqy4ky5ozb9m8m68rgxomhj1wt84irx
Mazar-i-Sharif
0
13978
168806
147432
2026-08-21T04:16:05Z
Thomas Norren
16611
168806
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Mazar-i-Sharif / مزارِ شریف
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Mazar-e sharif - Steve Evans.jpg
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Mazar-i-Sharif he tāone nui o Āwhekenetāna.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 21
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2006
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 375181
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +4:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=36 |latm=42 |lats= 00|latNS=N
|longd=67|longm=07 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Mazār-i-Sharīf, Mazār-e Sharīf''' ([[Reo Pashto|reo Pashto]], [[reo Pāhia]]: مزارِ شریف) he tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 375,181 te taupori i te 2006.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Mazar-i-Sharif}}
{{maramara}}
[[Category:Āwhekenetāna]]
[[Category:Mazar-i-Sharif]]
ttx2o9seff9y77i3xbumtgy5lkre3j0
168814
168806
2026-08-21T04:19:21Z
Thomas Norren
16611
168814
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Mazar-i-Sharif / مزارِ شریف
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Mazar-e sharif - Steve Evans.jpg
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Mazar-i-Sharif he tāone nui o Āwhekenetāna.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 21
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2006
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 375181
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +4:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=36 |latm=42 |lats= 00|latNS=N
|longd=67|longm=07 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Mazār-i-Sharīf, Mazār-e Sharīf''' ([[reo Pahitū]], [[reo Pāhia]]: مزارِ شریف) he tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 375,181 te taupori i te 2006.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Mazar-i-Sharif}}
{{maramara}}
[[Category:Āwhekenetāna]]
[[Category:Mazar-i-Sharif]]
gm3abq3639mjgtxbapphkjettb2z4h0
Kunduz
0
13979
168803
159482
2026-08-21T04:14:49Z
Thomas Norren
16611
168803
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Kunduz / کندز
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Afghan Business School Kunduz.jpg
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Kunduz he tāone o Āwhekenetāna.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 21
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2002
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 95000
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +4:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=36 |latm=44 |lats= 00|latNS=N
|longd=68|longm=52 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Kunduz, Kondoz''' ([[Reo Pashto|reo Pashto]]: کندز, [[reo Pāhia]]: قندوز) tētahi tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 95,000 te taupori i te 2002.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Kunduz}}
{{maramara}}
[[Category:Āwhekenetāna]]
[[Category:Kunduz]]
9afmdgpkayk37mx3z5px55fnjxivqz6
168812
168803
2026-08-21T04:18:48Z
Thomas Norren
16611
168812
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Kunduz / کندز
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Afghan Business School Kunduz.jpg
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Kunduz he tāone o Āwhekenetāna.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 21
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2002
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 95000
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +4:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=36 |latm=44 |lats= 00|latNS=N
|longd=68|longm=52 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Kunduz, Kondoz''' (reo Pahitū: کندز, [[reo Pāhia]]: قندوز) tētahi tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 95,000 te taupori i te 2002.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Kunduz}}
{{maramara}}
[[Category:Āwhekenetāna]]
[[Category:Kunduz]]
3ww22k50i4vqjtxcb74c875kcbe15o4
168813
168812
2026-08-21T04:19:00Z
Thomas Norren
16611
168813
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Kunduz / کندز
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Afghan Business School Kunduz.jpg
|imagesize = 220px
|image_caption = Ko Kunduz he tāone o Āwhekenetāna.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = CIA map of Afghanistan in 2007.gif
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Afghanistan.svg |20px|border]] [[Āwhekenetāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name =
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 54<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 21
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2002
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 95000
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +4:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=36 |latm=44 |lats= 00|latNS=N
|longd=68|longm=52 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Kunduz, Kondoz''' ([[reo Pahitū]]: کندز, [[reo Pāhia]]: قندوز) tētahi tāone nui o [[Āwhekenetāna]]. E 95,000 te taupori i te 2002.
== Hoto ki waho ==
{{Commons|Category:Kunduz}}
{{maramara}}
[[Category:Āwhekenetāna]]
[[Category:Kunduz]]
9k70n3dff4fwbuhqeat4fkzv3fpofb0
Reo Pahitū
0
13980
168817
162966
2026-08-21T04:20:31Z
Thomas Norren
16611
168817
wikitext
text/x-wiki
[[File:Map of Pashto-speaking areas in Afghanistan and Pakistan (no text).svg|thumb|He mapi o ngā whenua Pahitū]]
Ko te '''reo Pahitū''' ('''پښتو ''', paʂˈto) he reo [[take Īrāna]] me te reo matua o [[Āwhekenetāna]] me tētahi reo nui i [[Pakitāne]].
{| class="wikitable"
! Reo Pahitū !! Arapū Rātini !! Reo Māori
|-
| سلام || salaam || Kia ora!
|-
| څنگه يې؟ || tsenga yee? || Kei te pēhea koe?
|-
| هو || ho || Āe
|-
| نه || na || Kāo
|-
| ستا نون څه|| staa num tsa dhe? || Ko wai tōu ingoa?
|-
| ته د كوم خاى يې؟ || ta da kom zaee ye? || Nō hea koe?
|-
| ته په انگليسي خبرې کولای شي؟ || ta pe inglisee khabaree kawaley shee?|| He reo Pākeha tōu?
|-
| مننه || manana || Kia ora (thank you)
|-
| يو || yaw || tahi
|-
| دوه || dwa || rua
|-
| درې || dre || toru
|-
| څلور || khalor || whā
|-
| پنځۀ || pinja || rima
|-
| شپږ || shpazh || ono
|-
| اووۀ || oova || whitu
|-
| اتۀ || ata || waru
|-
| نهۀ || nah || iwa
|-
| لس || las|| tekau
|-
|}
== Hoto ki waho ==
* [http://en.wikivoyage.org/wiki/Pashto_phrasebook Wikivoyage]
* [http://www.omniglot.com/language/phrases/pashto.php Omniglot]
{{Maramara}}
[[Category:Reo|Pashto]]
[[Category:Āwhekenetāna]]
[[Category:Pakitāne]]
j70a79g7f199nn8s4u80ct2tu060e5j
Terāna
0
14007
168802
168497
2026-08-21T04:14:13Z
Thomas Norren
16611
168802
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Terāna/ تهران
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone matua
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Tehran skyline- Alborz Mountains on background-20150401.jpg
|imagesize = 300px
|image_caption = Whakaatunga o Terāna
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Tehran.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Iran.svg|20px|border]] [[Īrāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Mohammad-Bagher Ghalibaf محمدباقر قالیباف
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 7630<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 281.9
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 9110347
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +3:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=35 |latm=41 |lats= 46|latNS=N
|longd=51|longm=25 |longs= 23|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Terāna'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/288 288] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-11}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/tarana|work=Paekupu|title=Terāna|accessdate=2026-06-11}}</ref> ([[reo Pāhia]]: تهران, i ngā reta rātini: ''Tehrān'') te tāone matua o [[Īrāna]] me tōna porowini; [[Teherane Porowini|Terāna Porowini]]. Ka tautohu Terāna ki te raki o te whenua kei te tahatika o te [[Moana Caspian]]. E 9,110,347 te taupori i te 2011. E 730 km² tōna rahinga whenua.
== Hoto ki waho ==
* [http://www.tehran.ir/ www.tehran.ir]
{{Commons|Category:Tehran}}
==Ngā tohutoro==
{{reflist}}
{{maramara}}
[[Category:Īrāna]]
[[Category:Teherane Porowini]]
b30jill4a86srqmxqc2si6s6ri6kj8d
Mahara
0
14008
168807
167333
2026-08-21T04:16:35Z
Thomas Norren
16611
168807
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Mahara / مشهد
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 300px
|image_caption = Ko Mahara he tāone nui o Īrāna.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Iran-CIA WFB Map.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Iran.svg|20px|border]] [[Īrāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Mohammad Pejman
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 458<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 176.8
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 2907316
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +3:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=36 |latm=18 |lats= 00|latNS=N
|longd=59|longm=36 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Mahara''' (reo Pāhia: مشهد, ''Mashhad'', [[Reo Māori|reo Māori]]: ''Te paenga o nga mātāika'') te [[tāone]] rua o [[Īrāna]]. E 2,907,316 te taupori i te 2011. E 458 km² tōna rahinga whenua. Ko Mahara te tāone matua o [[Razavi Korahana Porowini]].
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20070609235645/http://www.mashhad.ir/ www.mashhad.ir]
{{Commons|Category:Mashhad}}
{{maramara}}
[[Category:Īrāna]]
[[Category:Razavi Korahana Porowini]]
l4tghfjwum9h28ub0y5iei6nkxmdl65
168808
168807
2026-08-21T04:16:44Z
Thomas Norren
16611
168808
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Mahara / مشهد
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline =
|imagesize = 300px
|image_caption = Ko Mahara he tāone nui o Īrāna.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Iran-CIA WFB Map.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Iran.svg|20px|border]] [[Īrāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Mohammad Pejman
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 458<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 176.8
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2010
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 2907316
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +3:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=36 |latm=18 |lats= 00|latNS=N
|longd=59|longm=36 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Mahara''' ([[reo Pāhia]]: مشهد, ''Mashhad'', [[Reo Māori|reo Māori]]: ''Te paenga o nga mātāika'') te [[tāone]] rua o [[Īrāna]]. E 2,907,316 te taupori i te 2011. E 458 km² tōna rahinga whenua. Ko Mahara te tāone matua o [[Razavi Korahana Porowini]].
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20070609235645/http://www.mashhad.ir/ www.mashhad.ir]
{{Commons|Category:Mashhad}}
{{maramara}}
[[Category:Īrāna]]
[[Category:Razavi Korahana Porowini]]
sboygp8b9707xq2p9wqb9ecs8bsv0vd
Ihawhahana
0
14009
168804
162460
2026-08-21T04:15:19Z
Thomas Norren
16611
168804
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Ihawhahana / اصفهان
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Esfahan Logo.jpg
|imagesize = 300px
|image_caption = Whakaatunga o Ihawhahana.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Iran-CIA WFB Map.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Iran.svg|20px|border]] [[Īrāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Morteza Saqaeian Nejad
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 106179<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 40995
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2006
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 1583609
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +3:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=32 |latm=38 |lats= 00|latNS=N
|longd=51|longm=39 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Ihawhahana''' ([[reo Pāhia]]: اصفهان, ''Esfahān'') he [[tāone]] o [[Īrāna]]. E 1,583,609 te taupori i te 2011. E 106,179 km² tōna rahinga whenua. Ko Ihawhahana te tāone matua o [[Ihawhahana Porowini]].
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20100309070147/http://www.isfahan.ir/ www.isfahan.ir]
{{Commons|Category:Isfahan}}
{{maramara}}
[[Category:Īrāna]]
[[Category:Ihawhahana Porowini]]
dpkvx8h9g5a8ckb8t2mk1qunv4b9ivx
Shiraz
0
14012
168805
162430
2026-08-21T04:15:43Z
Thomas Norren
16611
168805
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
|name = Shiraz / شیراز
|official_name =
|other_name =
|nickname =
|settlement_type = Tāone nui
|total_type = <!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
|image_skyline = Hafeziyeh 0386.JPG
|imagesize = 300px
|image_caption = Ko Shiraz tētahi tāone nui i Īrāna.
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = Iran-CIA WFB Map.png
|mapsize =
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[File:Flag of Iran.svg|20px|border]] [[Īrāna]]
|subdivision_type1 =
|subdivision_name1 =
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|seat_type =
|seat =
|parts_type =Mana rohe
|parts_style = <!-- =list (for list), coll (for collapsed list), para (for paragraph format)
Default is list if up to 5 items, coll if more than 5-->
|parts =Ingoa <!-- parts text, or header for parts list -->
|p1=[[Mitte]]
|p2=[[Friedrichshain-Kreuzberg]]
|p3=[[Pankow]]
|p4=[[Charlottenburg-Wilmersdorf]]
|p5=[[Spandau]]
|p6=[[Steglitz-Zehlendorf]]
|p7=[[Tempelhof-Schöneberg]]
|p8=[[Neukölln]]
|p9=[[Treptow-Köpenick]]
|p10=[[Marzahn-Hellersdorf]]
|p11=[[Lichtenberg]]
|p12=[[Reinickendorf]]<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title = Kahika
|leader_name = Mehran E'temadi
|leader_title1 =
|leader_name1 =
|established_title =
|established_date =
|established_title1 =
|established_date1 =
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 = 178<!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi = 36
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of = 2009
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total = 1455073
|population_density_km2 =auto
|population_density_sq_mi =auto
|population_blank1_title =
|population_blank1 =
<!-- General information --------------->
|timezone = [[CET]]
|utc_offset = +3:30
|timezone_DST = [[CEST]]
|utc_offset_DST = +4:30
|coor_type =
|latd=29 |latm=37 |lats= 00|latNS=N
|longd=52|longm=32 |longs= 00|longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... -->
|postal_code =
|area_code =
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
Ko '''Shiraz''' ([[reo Pāhia]]: شیراز, ''Shīrāz'') he [[tāone]] o [[Īrāna]]. E 1,455,073 te taupori i te 2009. E 178 km² tōna rahinga whenua. Ko Shiraz te tāone matua o [[Fars Porowini]].
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20111230015005/http://www.shiraz.ir/main/fa/index www.shiraz.ir]
{{Commons|Category:Shiraz}}
{{maramara}}
[[Category:Īrāna]]
[[Category:Fars Porowini]]
ayu5ucdf4yqo4vi24i0nt0f2o1hndte
Rōpū Nāhinara o Aotearoa
0
14754
168923
149733
2026-08-21T10:24:31Z
Nurg
3615
outdated info. cats
168923
wikitext
text/x-wiki
Ko te '''Rōpū Nāhinara o Aotearoa''' he rōpū tōrangapū o Aotearoa.
Ko [[Peter Goodfellow]] te perehitana.
{{maramara}}
[[Category:Rōpū tōrangapū]]
[[Category:Tōrangapū o Aotearoa]]
r8lj4rkie4sbxtmcpgxfmcuqj99qt3h
Ao-o-Kiwa
0
15263
168885
168073
2026-08-21T07:22:13Z
Nurg
3615
cat sort
168885
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Continent
|title = Ao-o-Kiwa
|image = [[File:Oceania (centered orthographic projection).svg|200px|An orthographic projection of geopolitical Oceania.]]<br>Ao-o-Kiwa ā-Tōrangapū
|area = {{convert|8,525,989|km2|abbr=on}}
|population = 36,659,000 (2010, [[Rārangi paparahi ā-taupori|<sup>t</sup>6]])
|density = {{convert|4.19|/km2|abbr=on}}
|demonym = Ao-o-Kiwa
|countries = {{Collapsible list | title = 15 ([[Rārangi wehenga motuhake, takiwā whirinaki o te Ao-o-Kiwa|rārangi whenua]]) | {{flag|Ahitereiria}} |{{flag|Whītī}} |{{flag|Initonīhia}} |{{flag|Kiripati}} |{{flag|Moutere Māhara}} |{{flag|Mana Tōpu o Maikoronihia}} |{{flag|Nauru}} |{{flag|Aotearoa}} |{{flag|Pārau}} |{{flag|Papua Nūkini}} |{{flag|Hāmoa}} |{{flag|Motu Horomona}} |{{flag|Tonga}} |{{flag|Tūwaru}} |{{flag|Whenuatū}}}} {{Collapsible list | title = Piringa (2) ([[Rārangi wehenga motuhake, takiwā whirinaki o te Ao-o-Kiwa#Wehenga ehara i te peke Kotahitanga Aorere|rārangi]]) |{{flag|Kuki Airani}} |{{flag|Niue}}}}
|list_countries =
|dependencies = {{Collapsible list | title = Ōwaho (21) ([[Rārangi wehenga motuhake, takiwā whirinaki o te Ao-o-Kiwa#Takiwā anō|rārangi]]) | [[Hāmoa-Amerika]] |[[Moutere Ashmore mi Cartier]] |[[Moutere Baker]] |[[Moutere Clipperton]] |[[Moutere o Kirihimete]] |[[Motu Koko (Kārini)]] |[[Moutere Moana Coral]] |[[Porinihia Wīwī]] |[[Kuamu]] | [[Moutere Howland]] | [[Moutere Jarvis]] | [[Johnston Atoll]] |[[Kingman Reef]] |[[Midway Atoll]] |[[Niu Karetōnia]] |[[Moutere Nōpoke]] |[[Moutere Mariana-ki-te-Raki]] |[[Pitikeina]] |[[Tokerau]] |[[Moutere Wake]] |[[Motu o Warihi me Whutuna]]}} {{Collapsible list | title = Ōroto (4) ([[Rārangi wehenga motuhake, takiwā whirinaki o te Ao-o-Kiwa#Takiwā anō|rārangi]]) | [[Moutere te Aranga]] |[[Hawai'i]], [[Hononga-o-Amerika]]| [[Moutere Juan Fernández]] |[[Palmyra Atoll]]}}
|languages = {{Collapsible list | title = 29 |(whaimana me whaimana-kore) |[[Bislama]] |[[Carolinian language|Carolinian]] |[[Chamorro language|Chamorro]] |[[Reo Kuki Airani]] |[[Reo Pākehā]] |[[Reo Whītī]] |[[Reo Wīwī]] |[[Futunan language|Futunan]] |[[Gilbertese language|Gilbertese]] |[[Reo Hawai'i]] |[[Hindi]] |[[Hiri Motu language|Hiri Motu]] |[[Reo Initonīhia]] |[[Reo Māori]] |[[Reo Moutere Māhara]] |[[Reo Nauru]] |[[Reo Niue]] |[[Reo Pārau]] |[[Reo Pitikeina]] |[[Rotuman language|Rotuman]] |[[Reo Hāmoa]] |[[Reo Pāniora]] |[[Reo Tahiti]] |[[Reo Tokerau]] |[[Reo Tonga]] |[[Tok Pisin]] |[[Reo Tūwaru]] |[[Reo Warihi]]}}
|unrecognized =
|time = [[UTC+14]] ([[Kiribati]]) ki [[UTC-11]] ([[Hāmoa-Amerika]] me [[Niue]]) (uru ki te whiti)
|cities = [[Rārangi rohe metropolitan ki Ao-o-Kiwa]]<br />[[Poihākena]], Ahitereiria<br />[[Poipiripi]], Ahitereiria<br />[[Piripane]], Ahitereiria<br />[[Peraha]], Ahitereiria<br />[[Tāmaki-makau-rau]], Aotearoa<br />[[Whanga-nui-a-Tara]], Aotearoa<br />[[Honoruru]], Hawai‘i, Hononga-o-Amerika<br />[[Ātaraita]], Ahitereiria <br />[[Niukāhera]], Ahitereiria <br />[[Kānapera]], Ahitereiria<br /> [[Ōtautahi]], Aotearoa<br />[[Poi Moahipi]], Papua Nūkini<br />[[Nouméa]], Niu Karetōnia<br />[[Te Tai Koura]], Ahitereiria
}}
[[File:Pacific_Culture_Areas.jpg|thumb|Mahere whenua ā-ahurea ō te Ao-o-Kiwa]]
[[File:Map OC-Oceania.PNG|thumb|right|Mahere mātai whenua o ngā moutere o te Ao-o-Kiwa]]
Ko te '''Ao-o-Kiwa''' tētahi rohe whakakotahi i ngā moutere pārūrū o te [[Moananui-a-Kiwa]]. He maha ngā whakamāramatanga rerekē mō te taka o te rohe nei tae ana ki te tauira:
* whāiti: ngā iho-rohe e toru a [[Meranīhia]], [[Maikoronīhia]] me [[Poronīhia]] anake;
* whānui: ngā wāhanga moutere katoa i waenganui i [[Āhia Paeroa]] me [[Amerika]], tae rā anō ki [[Ahitereiria]] me te [[Tinimoutere Mareia]].
I ētahi wā, ka tapaina hokia te Ao-o-Kiwa hei [[paparahi]] tuawhitu, arā, te mea riki rawa ā-raupapa o te [[Paparahi#tukanga tatau|tauira pararahi whitu]].
== Mātaipori ==
<!-- The Philippines and Indonesia (except: West Papua) is not oceania continent. -->
Whakaatu ai te ripanga mātaipori ō raro i ngā wāwāhanga me ngā whenua o te Ao-o-Kiwa ā-tōrangapū.<ref name="unsd-m49">{{cite web |url=http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm#oceania |title=United Nations Statistics Division – Countries of Oceania |publisher=Millenniumindicators.un.org |accessdate=2009-04-17 |archive-date=2011-07-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110713041240/http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm#oceania |url-status=dead }}</ref> Ka whakarōpūhia ngā whenua me ngā takiwā o tēnei ripanga e ai ki ngā wāwāhanga rohe ka whakamahia e te Kotahitanga Aorere.
<!--NOTE: The countries and territories in this table are categorised according to the scheme for geographic subregions used by the United Nations, and data included are per sources in cross-referenced articles. Where they differ, provisos are clearly indicated. If you have arguments or evidence to the contrary, please provide them on the talk page and await until a consensus supports making proposed edits. Thank you!-->
{| class="wikitable sortable" style="border:1px solid #aaa; font-size:90%;"
|- style="background:#ececec;"|
! Ingoa rohe,<br>takiwā, me ngā [[pīwari]]
! data-sort-type="number" | [[Rārangi whenua, takiwā whirinaki ā-rahinga|Rahinga]]<br/>(km²)
! data-sort-type="number" | [[Rārangi whenua ā-taupori|Taupori]]
! data-sort-type="number" | [[Taupori kiato]]<br />ia km²
! [[Ūpokonga]]
! [[ISO 3166-1 alpha-2|ISO 3166-1]]
|-
| colspan="6" style="background:#eee; text-align:center;"|'''[[Australasia]]'''<ref name="Australasia">The use and scope of this term varies. The UN designation for this subregion is "Australia and New Zealand."</ref>
|-
| '''{{flag|Ahitereiria}}'''
| style="text-align:right;"| 7,686,850
| style="text-align:right;"| 23,034,879
| style="text-align:right;"| 2.7
| [[Kānapera]]
| AU
|-
| '''{{flag|Aotearoa}}'''<ref name="nzpol">[[Aotearoa]] is often considered part of [[Poronihia]] rather than [[Australasia]].<br /></ref>
| style="text-align:right;"| 268,680
| style="text-align:right;"| 4,465,900
| style="text-align:right;"| 16.5
| [[Te Whanga-nui-a-Tara]]
| NZ
|-
| {{noflag|[[Moutere Ashmore me Cartier]]}} ([[Ahitereiria]])
| style="text-align:right;"| 199
| style="text-align:right;"|
| style="text-align:right;"|
|
|
|-
| {{noflag|[[Moutere Coral Sea]]}} (Ahitereiria)
| style="text-align:right;"| 10
| style="text-align:right;"| 4
| style="text-align:right;"|
|
|
|-
| {{flag|Moutere o Kirihimete}}<ref name="ccau">He [[Wehenga me takiwā o Ahitereiria|takiwā Ahitereiria rāwaho]] te [[Moutere o Kirihimete]] me ngā [[Motu Koko (Kārini)]] i te [[Moana Īnia]], ki te awanga o [[Initonīhia]].<br /></ref> (Ahitereiria)
| style="text-align:right;"| 135
| style="text-align:right;"| 1,493
| style="text-align:right;"| 3.5
| [[Flying Fish Cove]]
| CX
|-
| {{flag|Motu Koko (Kārini)}}<ref name="ccau" /> (Ahitereiria)
| style="text-align:right;"| 14
| style="text-align:right;"| 628
| style="text-align:right;"| 45.1
| [[Moutere ki te Uru, Motu Koko (Kārini)]]
| CC
|-
| {{flagicon|Te Moutere Nōpoke}} [[Motu Nawhaka|Nōpoki]] (Ahitereiria)
| style="text-align:right;"| 35
| style="text-align:right;"| 2,302
| style="text-align:right;"| 61.9
| [[Kingston, Te Moutere Nōpoke|Kingston]]
| NF
|-
| colspan="6" style="background:#eee; text-align:center;"| '''[[Meranīhia]]'''<ref name="Melanesia">Excludes parts of Indonesia, island territories in [[Southeast Asia]] (UN region) frequently reckoned in this region.<br /></ref>
|-
| '''{{flag|Motu Horomona}}'''
| style="text-align:right;"| 28,450
| style="text-align:right;"| 494,786
| style="text-align:right;"| 17.4
| [[Honiara]]
| SB
|-
| {{noflag|[[Moutere Maluku]]}} ([[Initonīhia]])
| style="text-align:right;"| 74,505
| style="text-align:right;"| 1,895,000
| style="text-align:right;"|
|
| ML
|-
| '''{{flag|Niu Karetōnia|local}}''' ([[Wīwī]])
| style="text-align:right;"| 19,060
| style="text-align:right;"| 240,390
| style="text-align:right;"| 12.6
| [[Nūmea]]
| NC
|-
| {{flag|Papua}} (Initonīhia)
| style="text-align:right;"| 319,036
| style="text-align:right;"| 3,486,432
| style="text-align:right;"| 11
| [[Jayapura]]
| PA
|-
| {{flag|Papua ki te Uru}} (Initonīhia)
| style="text-align:right;"| 140,375
| style="text-align:right;"| 760,855
| style="text-align:right;"| 5.4
| [[Manokwari]]
| PB
|-
| '''{{flag|Papua Nūkini}}'''<ref name="pngaus">[[Papua Nūkini]] is often considered part of [[Australasia]] and [[Meranīhia]]. It is sometimes included in the [[Malay Archipelago]] of [[Southeast Asia]].<br /></ref>
| style="text-align:right;"| 462,840
| style="text-align:right;"| 5,172,033
| style="text-align:right;"| 11.2
| [[Poi Moahipi]]
| PG
|-
|
|-
| '''{{flag|Whenuatū}}'''
| style="text-align:right;"| 12,200
| style="text-align:right;"| 240,000
| style="text-align:right;"| 19.7
| [[Poi Whira]]
| VU
|-
| '''{{flag|Whītī}}'''
| style="text-align:right;"| 18,270
| style="text-align:right;"| 856,346
| style="text-align:right;"| 46.9
| [[Suva]]
| FJ
|-
| colspan="6" style="background:#eee; text-align:center;"| '''[[Maikoronihia]]'''
|-
| '''{{flag|Kiripati}}'''
| style="text-align:right;"| 811
| style="text-align:right;"| 96,335
| style="text-align:right;"| 118.8
| [[South Tarawa]]
| KI
|-
| {{flag|Kuamu}} ([[Hononga-o-Amerika]])
| style="text-align:right;"| 549
| style="text-align:right;"| 160,796
| style="text-align:right;"| 292.9
| [[Hagåtña]]
| GU
|-
| '''{{flag|Mana Tōpu o Maikoronihia}}'''
| style="text-align:right;"| 702
| style="text-align:right;"| 135,869
| style="text-align:right;"| 193.5
| [[Palikir]]
| FM
|-
| '''{{flag|Moutere Māhara}}'''
| style="text-align:right;"| 181
| style="text-align:right;"| 73,630
| style="text-align:right;"| 406.8
| [[Majuro]]
| MH
|-
| {{flag|Moutere Mariana ki te Raki}} (Hononga-o-Amerika)
| style="text-align:right;"| 477
| style="text-align:right;"| 77,311
| style="text-align:right;"| 162.1
| [[Saipan]]
| MP
|-
| {{flagicon|Moutere Wake}} [[Moutere Wake]] (Hononga-o-Amerika)
| style="text-align:right;"| 2
| style="text-align:right;"| 150
| style="text-align:right;"|
| [[Moutere Wake]]
| UM
|-
| '''{{flag|Nauru}}'''
| style="text-align:right;"| 21
| style="text-align:right;"| 12,329
| style="text-align:right;"| 587.1
| [[Yaren District|Yaren]] <small>(''de facto'')</small>
| NR
|-
| '''{{flag|Pārau}}'''
| style="text-align:right;"| 458
| style="text-align:right;"| 19,409
| style="text-align:right;"| 42.4
| [[Ngerulmud]]<ref name="Palau">On 7 October 2006, government officials moved their offices in the former capital of [[Koror]] to [[Ngerulmud]] in the state of [[Melekeok]], located {{convert|20|km|0|abbr=on}} northeast of Koror on [[Babeldaob|Babelthuap Island]].<br /></ref>
| PW
|-
| colspan="6" style="background:#eee; text-align:center;"| '''[[Poronihia]]'''
|-
| '''{{flag|Hāmoa}}'''
| style="text-align:right;"| 2,944
| style="text-align:right;"| 179,000
| style="text-align:right;"| 63.2
| [[Apia]]
| WS
|-
| {{flag|Hāmoa-Amerika}} (Hononga-o-Amerika)
| style="text-align:right;"| 199
| style="text-align:right;"| 68,688
| style="text-align:right;"| 345.2
| [[Pago Pago]], [[Fagatogo]]<ref name="ASamoa">[[Fagatogo]] is the seat of government of [[Hāmoa-Amerika]].<br /></ref>
| AS
|-
| {{flag|Hawai'i}} (Hononga-o-Amerika)
| style="text-align:right;"| 16,636
| style="text-align:right;"| 1,360,301
| style="text-align:right;"| 81.8
| [[Honoruru]]
| US
|-
| {{flag|Kuki Airani}} (Aotearoa)
| style="text-align:right;"| 240
| style="text-align:right;"| 20,811
| style="text-align:right;"| 86.7
| [[Avarua]]
| CK
|-
| {{flag|Motu o Warihi me Whutuna|local}} (Wīwī)
| style="text-align:right;"| 274
| style="text-align:right;"| 15,585
| style="text-align:right;"| 56.9
| [[Mata-Utu]]
| WF
|-
| {{flag|Moutere te Aranga}} ([[Hiri]])
| style="text-align:right;"| 164
| style="text-align:right;"| 5,761
| style="text-align:right;"| 31
| [[Hanga Roa]]
| CL
|-
| {{flag|Niue}} (Aotearoa)
| style="text-align:right;"| 260
| style="text-align:right;"| 2,134
| style="text-align:right;"| 8.2
| [[Alofi]]
| NU
|-
| {{flag|Pitikeina}} ([[Kīngitanga Kotahi]])
| style="text-align:right;"| 5
| style="text-align:right;"| 47
| style="text-align:right;"| 10
| [[Adamstown]]
| PN
|-
| {{flag|Porinihia Wīwī}} (Wīwī)
| style="text-align:right;"| 4,167
| style="text-align:right;"| 257,847
| style="text-align:right;"| 61.9
| [[Papeete]]
| PF
|-
| {{flag|Tokerau}} (Aotearoa)
| style="text-align:right;"| 10
| style="text-align:right;"| 1,431
| style="text-align:right;"| 143.1
| [[Nukunonu]]
| TK
|-
| '''{{flag|Tonga}}'''
| style="text-align:right;"| 748
| style="text-align:right;"| 106,137
| style="text-align:right;"| 141.9
| [[Nukuʻalofa|Nuku{{Okina}}alofa]]
| TO
|-
| '''{{flag|Tūwaru}}'''
| style="text-align:right;"| 26
| style="text-align:right;"| 11,146
| style="text-align:right;"| 428.7
| [[Funafuti]]
| TV
|-
|
|- style="font-weight:bold;"
| Tapeke
| style="text-align:right;"| 8,919,530
| style="text-align:right;"| 41,050,699
| style="text-align:right;"| 4.4
| rowspan=2 colspan=2|
|- style="font-weight:bold;"
| ''Tapeke (tango te tuawhenua Ahitereiria)''
| style="text-align:right;"| 1,232,680
| style="text-align:right;"| 19,022,699
| style="text-align:right;"| 14.8
|}
{| class="wikitable" style="margin:1em auto 1em auto;"
|-
|<center>{{Oceania Labelled Map}}</center>
|- align=center
|<center>'''Mahere whenua o ngā wehenga me ngā takiwā o te Ao-o-Kiwa<br><small>Tae ana ki ngā [[Moutere Maluku]], [[Ahitereiria]] me [[Aotearoa]]</small>'''</center>
|}
<div style="float: right; margin: 0 0 1em 2em; width: 20em; text-align: right; font-size: 0.86em; line-height: normal;"><!-- start of floated right section -->
<div style="border: 1px solid #ccd2d9; background: #f0f6fa; text-align: left; padding: 0.5em 1em; text-align: center;"><!-- start of slate grey box -->
<big>'''Ao-o-Kiwa'''</big>
<div align=center>
[[File:Oceania, broad (orthographic projection).svg|200px|An orthographic projection of geographic Oceania.]]<br>Ao-o-Kiwa Whānui (ā-Mātai Whenua). <br><small>Tē kitea te nuinga o ngā whenua o te Ao-o-Kiwa me te āwhata pēnei. Aua atu rā, ka kitea Hawai'i ki te paerangi rāwhiti.</small>
</div>
{| style="background:none; text-align:left; table-layout:auto; border-collapse:collapse; padding:0; font-size:100%;" cellspacing="0" cellpadding="0"
! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Rahi
| style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | {{convert|10975600|km2|abbr=on}}
|-
! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Taupori
| style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | 37.8 miriona (2010)
|-
! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Wāhiwā
| style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | [[UTC+7]] ([[Initonīhia ki te Uru]]) ki [[UTC-6]] ([[Moutere te Aranga]])
|-
! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Ētahi atu tāone hira
| style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | [[Tiakāta]]<br>[[Manira]]<br>[[Poihākena]]<br>[[Panatanga]]<br>[[Poipiripi]]<br>[[Hurapaia]]
[[Meta]]
|}
</div>
<div style="border: 1px solid #ccd2d9; background: #f0f6fa; text-align: left; padding: 0.5em 1em; text-align: center;"><!-- start of slate grey box -->
<div align=center>
[[File:Oceania, narrow (orthographic projection).svg|200px|Narrower Geographic Oceania.]]<br>Ao-o-Kiwa Whāiti (ā-Mātai Whenua). <br><small>[[Moutere Meranīhia]], Maikoronīhia, me Poronēhia (hāunga Aotearoa)</small>
</div>
{| style="background:none; text-align:left; table-layout:auto; border-collapse:collapse; padding:0; font-size:100%;" cellspacing="0" cellpadding="0"
! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Rahi
| style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | {{convert|183000|km2|abbr=on}}<!--includes 63~64,000 from island PNG and 1000 for the Chathams-->
|-
! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Taupori
| style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | 5.2 miriona (2008)<!--Date in that of Hawaii, the largest contributor. Includes 876,000 for island PNG from the 2000 census-->
|-
! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Wāhiwā
| style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | [[UTC+9]] ([[Pārau]]) ki [[UTC-6]] ([[Moutere te Aranga]])
|-
! style="border-top: solid 1px #ccd2d9; padding: 0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align: top; text-align: left;" | Ētahi atu tāone hira
| style="border-top:solid 1px #ccd2d9; padding:0.4em 1em 0.4em 0; vertical-align:top;" | [[Honoruru]]<br>[[Nūmea]]<br>[[Suva]]<br>[[Papeete]]<br>[[Honiara]]
|}
</div></div>
==Kupu tautoko==
<references />
{{Navboxes
|title = Tuhipānui whaipānga ki te Ao-o-Kiwa
|list =
{{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}}
{{List of Oceanian capitals by region}}
{{Rohe o te ao}}
{{Paparahi o te ao|state=collapsed}}
}}
[[Category:Ao-o-Kiwa| ]]
pvj6gbtmfd26xj427uhn8n7aed6b2jj
Template:Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa
10
15397
168891
168066
2026-08-21T07:32:05Z
Nurg
3615
Hononga-o-Amerika
168891
wikitext
text/x-wiki
{{Navbox
| name = Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa
| state = {{{state<includeonly>|autocollapse</includeonly>}}}
| bodyclass = hlist
| title = [[Rārangi wehenga motuhake, takiwā whirinaki o te Ao-o-Kiwa|Whenua, takiwā]] o te [[Ao-o-Kiwa]]
| image = [[File:Oceania (orthographic projection).svg|150px|link=Ao-o-Kiwa]]
| group1 = Wehenga<br />[[Wehenga motuhake|motuhake]]
| list1 =
{{Navbox |child |groupstyle=font-weight:normal;
| group1 = Katoa
| list1 =
* [[Ahitereiria]]
* [[Aotearoa]]
* [[Hāmoa]]
* [[Kiripāti]]
* [[Motu Horomona]]
* [[Ngā Motu Māhara]]
* [[Nauru]]
* [[Papua Nūkini]]
* [[Pārau]]
* [[Tonga]]
* [[Tūwaru]]
* [[Wehenga Whakaminenga o Maikoronīhia]]
* [[Whenuatū]]
* [[Whītī]]
| group2 = Wāhanga
| list2 =
* [[Hiri]]
** {{smaller|[[Moutere Aranga]]}}
** {{smaller|[[Moutere Juan Fernández]]}}
* [[Initonīhia]]
** {{smaller|[[Papua-ki-te-Uru (porowini)|Papua-ki-te-Uru]]}}
** {{smaller|[[Papua (porowini)|Papua]]}}
* [[Nipono]]
** {{smaller|[[Ogasawara, Tokyo|Ogasawara]]}}
* [[Hononga-o-Amerika]]
** {{smaller|[[Hawai'i]]}}
** {{smaller|[[Pītaka Palmyra]]}}
}}
<!---group2 omitted to main alternating list backgrounds--->
| group3 = {{longitem|[[Realm of New Zealand|Wehenga piringa<br/>o Aotearoa]]}}
| list3 =
* [[Kuki Airani]]
* [[Niue]]
| group4 = {{longitem|[[Takiwā whirinaki|Whirinaki]],<br/> takiwā anō}}
| list4 =
{{Navbox |child |groupstyle=font-weight:normal; |evenodd=swap
| group1 = Ahitereiria
| list1 =
* [[Ngā Motu Ahimoa me Kātia]]
* [[Motu Kirihimete]]
* [[Ngā Motu Koko]]
* [[Motu Rōre Hau]]
* [[Ngā Motu Moana Wheo]]
* [[Motu Nōpoke]]
| group2 = [[Hononga-o-Amerika]]
| list2 =
* [[Hāmoa-Amerika]]
* [[Kīngimana Ākau]]
* [[Kuamu]]
* [[Motu Pēka]]
* [[Motu Haurani]]
* [[Motu Harawihi]]
* [[Ngā Motu Mariana-ki-te-Raki]]
* [[Motu Weke]]
* [[Pītaka Hoanitihana]]
* [[Pītaka Waenganui]]
| group3 = Ērā atu
| list3 =
* [[Porinīhia Wīwī]]{{\}}[[Niu Karetōnia]]{{\}}[[Wārihi me Whutuna]]
** {{smaller|[[Wīwī]]}}
* [[Tokerau]]
** {{smaller|[[Aotearoa]]}}
* [[Ngā Motu Pitikeni]]
** {{smaller|[[Kīngitanga Kotahi]]}}
}}
}}<noinclude>
{{documentation}}
<!---Please add metadata to the <includeonly> section at the bottom of the /doc subpage-->
</noinclude>
ok1387iyw8267f9j6h4yhbuc6cohxm9
Pāti Māori
0
15694
168951
147161
2026-08-21T11:08:04Z
Nurg
3615
Te Pāti Māori
168951
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Te Pāti Māori]]
mshv9zkwmko077fm6ivc9ox6gigqdja
Āmiorangi
0
15720
168852
161340
2026-08-21T06:17:10Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Amiorangi
168852
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sputnik_asm.jpg|thumb|Ko Sputnik, te āmiorangi tuatahi]]
I te horopaki rere tuarangi, ko te āmiorangi tētahi mea e hangā ana e te tangata, e whakatakototia ana ki tētahi āmio, arā ko tētahi ara e taiāwhio ana i tētahi whetū, aorangi rānei.
{{DEFAULTSORT:Amiorangi}}
[[Category:Pūtaiao]]
dx0o9ehmytnadaaubgkjgd5274pdeq6
Manuherikia
0
15764
168929
159567
2026-08-21T10:39:25Z
Nurg
3615
ed
168929
wikitext
text/x-wiki
[[File:State_Highway_8_bridge_Alexandra,_New_Zealand.jpg|right|thumb|300px|Manuherikia]]
Ko '''Manuherikia''' he nohanga i roto i te rohe [[Ōtākou]] o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]]. Kei runga i nga tahatika o te awa o [[Matau]], i runga i ara kāwanatanga e waru, 188 kiromita i te ara i [[Ōtepoti]] me toru tekau toru kiromita tonga o Mōkihi.
I te wa o te tatauranga 2013, ko te taupori tūturu 4,800, he hekenga o 24 mai i te tau 2006. 27.1 ōrau o te taupori i neke ki runga 65.
[[Category:Nohanga o Ōtākoua]]
tr0da0uq5dpgvzj1fddvy1yqrg10ezj
168930
168929
2026-08-21T10:39:41Z
Nurg
3615
typo
168930
wikitext
text/x-wiki
[[File:State_Highway_8_bridge_Alexandra,_New_Zealand.jpg|right|thumb|300px|Manuherikia]]
Ko '''Manuherikia''' he nohanga i roto i te rohe [[Ōtākou]] o [[Te Wai-pounamu]], [[Aotearoa]]. Kei runga i nga tahatika o te awa o [[Matau]], i runga i ara kāwanatanga e waru, 188 kiromita i te ara i [[Ōtepoti]] me toru tekau toru kiromita tonga o Mōkihi.
I te wa o te tatauranga 2013, ko te taupori tūturu 4,800, he hekenga o 24 mai i te tau 2006. 27.1 ōrau o te taupori i neke ki runga 65.
[[Category:Nohanga o Ōtākou]]
nky99i0vh2rs8c482g8dfks0xaegtv9
Aotearoa (ingoa)
0
16669
168902
151104
2026-08-21T09:48:06Z
Nurg
3615
Category:Reo Māori
168902
wikitext
text/x-wiki
{{Stub}}
He kupu [[reo Māori]] a '''[[Aotearoa]]''' te tikanga mo ''te whenua o te kapua roa ma''. I whakakapi i te kupu koroni a ''Niu Tireni'' hei ingoa mo te whenua e mohiotia ana i te [[reo Pākehā]] ko ''New Zealand''.
[[Category:Reo Māori]]
[[Category:Aotearoa]]
osq04xm8jqj9d1671mt2v0lkruw376w
Niu Karetōnia
0
16912
168892
164119
2026-08-21T07:34:03Z
Nurg
3615
Category:Meranīhia
168892
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of New Caledonia.svg|250px|right|thumb|Ngā pīwari o Niu Karetōnia (te pīwari Wīwī ki te mauī me te pīwari o Niu Karetōnia ki te matau).]]
Ko '''Niu Karetōnia''' ({{lang-fr|Nouvelle-Calédonie}}) he rohe [[Wīwī]] me tetahi moutere i te [[Moananui-a-Kiwa]]. Ko [[Nūmea]] tōna [[tāone matua]]. Kei te taha o te takutai o [[Kuīnirani]] i [[Ahitereiria]]. Ko ngā [[Kanaki]] te iwi taketake o [[Niu Karetōnia]]. He rohe motuhake tera o Wīwī me ko tona ake [[Whare Pāremata o Niu Karetōnia|Whare Pāremata]] te kawanatanga.
{{Maramara}}
{{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}}
[[Category:Moutere]]
[[Category:Wīwī]]
[[Category:Niu Karetōnia| ]]
[[Category:Meranīhia]]
a10ie7pgnkf8v0kvhjfj4qra5qv3uhu
Category:Pirimia o Aotearoa
14
17011
168906
153763
2026-08-21T10:00:09Z
Nurg
3615
Category:Kāwanatanga o Aotearoa
168906
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Pirimia]]
[[Category:Tōrangapū]]
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]]
ipd2phs0g5wwrklb0yr719pkqjvmcmy
168917
168906
2026-08-21T10:16:40Z
Nurg
3615
-[[Category:Tōrangapū]]
168917
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Pirimia]]
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]]
aeut2jb8sa0z00ixqcpo7v8y9y5lfw5
Tonga
0
17067
168890
168520
2026-08-21T07:28:54Z
Nurg
3615
Category:Porinīhia
168890
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of Tonga.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Tonga'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/288 288] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-5}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/tonga-2|work=Paekupu|title=Tonga|accessdate=2026-06-05}}</ref> ({{lang-en|Tonga}}) he whenua motu ki [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Nukuaroha]]<ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/https://paekupu.co.nz/word/nukuaroha|work=Paekupu|title=Nukuaroha|accessdate=2026-06-05}}</ref> te [[tāone matua]].
==Ngā tohutoro==
{{reflist}}
{{Maramara}}
{{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}}
[[Category:Porinīhia]]
1lybuiq2nwg4wv6swaleonrvb2o14pj
Tūwaru
0
17070
168895
153829
2026-08-21T09:33:10Z
Nurg
3615
Category:Porinīhia
168895
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of Tuvalu.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Tūwaru''' ({{lang-en|Tuvalu}}) he whenua motu ki te [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Whunawhuti]] te [[tāone matua]].
{{Maramara}}
{{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}}
[[Category:Porinīhia]]
arnlctmcswgtotlhgddcph376ks2s8g
Niue
0
17073
168893
168570
2026-08-21T07:34:46Z
Nurg
3615
Category:Porinīhia
168893
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of Niue.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Niue'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/286 286] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-5}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/niue|work=Paekupu|title=Niue|accessdate=2026-06-05}}</ref> ({{lang-en|Niue}}) he rohe motu ki [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Arowhi]] he te [[tāone matua]].
==Ngā tohutoro==
{{reflist}}
{{Maramara}}
{{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}}
[[Category:Porinīhia]]
[[Category:Aotearoa]]
gssttjhtnnzmgzps9ecasuolefp3aor
Hāmoa-Amerika
0
17075
168887
168064
2026-08-21T07:26:03Z
Nurg
3615
Category:Porinīhia
168887
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of American Samoa.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Hāmoa-Amerika'''<ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/hamoa-amerika|work=Paekupu|title=Hāmoa-Amerika|accessdate=2026-06-10}}</ref> ({{lang-en|American Samoa}}, [[reo Hāmoa]]: ''Amerika Sāmoa'') he rohe motu ki te [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Pango Pango]] te tāone matua.
==Ngā tohutoro==
{{reflist}}
{{Maramara}}
{{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}}
[[Category:Porinīhia]]
[[Category:Hononga-o-Amerika]]
7jxt1jl5fbornlabepxrprmy303kzz6
168889
168887
2026-08-21T07:27:50Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Hamoa-Amerika
168889
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of American Samoa.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Hāmoa-Amerika'''<ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/hamoa-amerika|work=Paekupu|title=Hāmoa-Amerika|accessdate=2026-06-10}}</ref> ({{lang-en|American Samoa}}, [[reo Hāmoa]]: ''Amerika Sāmoa'') he rohe motu ki te [[Ao-o-Kiwa]]. Ko [[Pango Pango]] te tāone matua.
==Ngā tohutoro==
{{reflist}}
{{Maramara}}
{{Whenua, takiwā o te Ao-o-Kiwa}}
{{DEFAULTSORT:Hamoa-Amerika}}
[[Category:Porinīhia]]
[[Category:Hononga-o-Amerika]]
btq74cxvyw9etguj833pv6i29u376gx
Tokerau (whenua)
0
17120
168886
168716
2026-08-21T07:25:15Z
Nurg
3615
Category:Porinīhia
168886
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of Tokelau.svg|250px|right|thumb|Te haki.]]
Ko '''Tokerau''' (reo Tokerau: ''Tokelau'') he rōpū motu i [[Ao-o-Kiwa]] me he rohe o [[Aotearoa]].
{{Maramara}}
[[Category:Porinīhia]]
[[Category:Aotearoa]]
eq9s2oo6flszggksxi8uae2kwmhhapm
Kurī
0
17288
168841
165072
2026-08-21T05:52:22Z
Nurg
3615
Category:Whakangote o Aotearoa
168841
wikitext
text/x-wiki
[[File:NICO in letterbox.jpg|250px|right|thumb|Kurī.]]
Ko te '''kurī''' he momo kararehe, he hononga tata ki te [[wuruhi]]. He maha ngā tāngata e pupuri ana i ngā kurī hei mokai.
{{Maramara}}
[[Category:Whakangote o Aotearoa]]
[[Category:Kurī| ]]
5gc1dsw6yb5zqi88pi7gzdq3i8wy7z0
Te Matau-a-Māui
0
18172
168781
160766
2026-08-21T00:19:10Z
Nurg
3615
whakahou
168781
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te rohe o Te Matau-a-Māui]]
Ko '''Te Matau-a-Māui''' he [[Rohe o Aotearoa|rohe]] ki [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 166,368 te taupori o Te Matau-a-Māui. Mai i te kautenui o te 2013, e 15,189 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tāone nunui ==
* [[Ahuriri]]
* [[Heretaunga]]
* [[Karanema]]
* [[Waipukurau]]
* [[Wairoa]]
* [[Waipawa]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
{{Commonscat-inline|Hawke's Bay Region}}
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
[[Category:Ika-a-Māui]]
ahzcrty97mcrc7q12rlqpv23olfil42
168856
168781
2026-08-21T06:30:24Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ Category:Matau-a-Māui
168856
wikitext
text/x-wiki
[[File:MiHeretaunga.png|right|thumb|180px|Ko te rohe o Te Matau-a-Māui]]
Ko '''Te Matau-a-Māui''' he [[Rohe o Aotearoa|rohe]] ki [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 166,368 te taupori o Te Matau-a-Māui. Mai i te kautenui o te 2013, e 15,189 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref>{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tāone nunui ==
* [[Ahuriri]]
* [[Heretaunga]]
* [[Karanema]]
* [[Waipukurau]]
* [[Wairoa]]
* [[Waipawa]]
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
==Hoto ki waho==
{{Commonscat-inline|Hawke's Bay Region}}
[[Category:Matau-a-Māui| ]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
[[Category:Ika-a-Māui]]
chksp5dbn2a5avdj9xmukzj0b8azv87
Whānau
0
18186
168903
160792
2026-08-21T09:50:10Z
Nurg
3615
Category:Māori
168903
wikitext
text/x-wiki
Ko te '''whānau''' te kohinga matua i te ao Māori.<ref name="teara">{{cite web |title=Ngā whakahaerenga ā-iwi |url=https://teara.govt.nz/mi/nga-whakahaerenga-a-iwi/ |website=Te Ara - Encyclopedia of New Zealand |publisher=Te Manatū Taonga}}</ref>
Kei roto i te [[iwi]] ngā [[hapū]]. Kei roto i te hapū ngā whānau.<ref name="teara" />
==Tirohia hoki==
* [[Whakapapa]]
* [[Iwi]]
* [[Hapū]]
* [[Waka]]
* [[Rārangi iwi]]
* [[Rārangi marae]]
==Tohutoro==
{{reflist}}
{{Maramara iwi hapū}}
[[Category:Māori]]
5qxid9zu3hdtixb5n3gj119dreyy129
Category:Kaunihera o Aotearoa
14
18408
168920
161598
2026-08-21T10:20:05Z
Nurg
3615
Category:Kāwanatanga o Aotearoa
168920
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]]
4qwzlmyuqkdcb1w51t7ro6oxbtd46y7
Takiwā o Aotearoa
0
18424
168779
161634
2026-08-20T23:47:25Z
Nurg
3615
/* Rārangi takiwā o Aotearoa */ hono
168779
wikitext
text/x-wiki
He rārangi tēnei o '''ngā takiwā o [[Aotearoa]]''' ({{lang-en|districts of New Zealand}}).
==Rārangi takiwā o Aotearoa==
* [[Far North]]
* [[Whāngarei]]
* [[Kaipara]]
* [[Thames-Coromandel]]
* [[Hauraki]]
* [[Waikato (takiwā)|Waikato]]
* [[Matamata-Piako]]
* [[Waipa]]
* [[South Waikato]]
* [[Ōtorohanga]]
* [[Rotorua]]
* [[Waitomo]]
* [[Taupō]]
* [[Western Bay of Plenty]]
* [[Whakatāne]]
* [[Kawerau]]
* [[Ōpōtiki]]
* [[Tairāwhiti]]
* [[Wairoa]]
* [[Hastings]]
* [[Central Hawke's Bay]]
* [[New Plymouth]]
* [[Stratford]]
* [[South Taranaki]]
* [[Ruapehu]]
* [[Whanganui]]
* [[Rangitīkei]]
* [[Manawatū]]
* [[Tararua]]
* [[Horowhenua]]
* [[Kapiti Coast District Council|Kapiti Coast]]
* [[Masterton]]
* [[Carterton]]
* [[South Wairarapa]]
* [[Te Tai o Aorere]]
* [[Te Tauihu-o-te-waka]]
* [[Buller]]
* [[Grey]]
* [[Westland]]
* [[Kaikōura]]
* [[Hurunui]]
* [[Waimakariri]]
* [[Selwyn (takiwā)|Selwyn]]
* [[Ashburton]]
* [[Timaru]]
* [[Mackenzie]]
* [[Waimate]]
* [[Waitaki]]
* [[Queenstown-Lakes]]
* [[Central Otago]]
* [[Clutha]]
* [[Gore]]
* [[Southland (takiwā)|Southland]]
* [[Wharekauri]]
==Tirohia hoki==
* [[Rohe o Aotearoa]]
* [[Tāone nui o Aotearoa]]
* [[Tāone o Aotearoa]]
* [[Kaunihera o Aotearoa]]
{{Template:Tāone nui me takiwā o Aotearoa}}
[[Category:Rārangi]]
[[Category:Aotearoa]]
0tn31ila0puu5npwvbe9aw4kk4ozmjo
Rūnanga o Aotearoa
0
19346
168915
164141
2026-08-21T10:15:00Z
Nurg
3615
ed
168915
wikitext
text/x-wiki
Ko te '''Rūnanga o Aotearoa''' ({{lang-en|Cabinet of New Zealand}}) he rōpū minita matua o [[te Kāwanatanga o Aotearoa]].
==Tirohia hoki==
* [[Te Kāwanatanga Reipa Tuaono o Aotearoa]]
* [[Āpitihana (Aotearoa)]]
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]]
[[Category:Rūnanga|Aotearoa]]
[[Category:Rūnanga o Aotearoa| ]]
he88h31dh5mi0rmn7ubxv8xvj5i69hi
168916
168915
2026-08-21T10:15:25Z
Nurg
3615
/* Tirohia hoki */ ed
168916
wikitext
text/x-wiki
Ko te '''Rūnanga o Aotearoa''' ({{lang-en|Cabinet of New Zealand}}) he rōpū minita matua o [[te Kāwanatanga o Aotearoa]].
==Tirohia hoki==
* [[Āpitihana (Aotearoa)]]
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]]
[[Category:Rūnanga|Aotearoa]]
[[Category:Rūnanga o Aotearoa| ]]
h32b26u5ur7a39u0rfuudqxwqe3euzx
Tuatara
0
19396
168846
164380
2026-08-21T06:04:42Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Tuātara]] to [[Tuatara]]: Misspelled title
164380
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = pink
| name = Tuātara
| status = VU
| image = Tuatara_(5205719005).jpg
| image_caption = ''Sphenodon puntactus''
| regnum = [[Animal]]ia
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Reptilia]]
| ordo = [[Rhynchocephalia]]
| familia = [[Sphenodontidae]]
| genus = '''''Sphenodon'''''
| species = '''''S. puntactus'''''
| binomial = ''Sphenodon puntactus''
| binomial_authority = (Gray, 1842)
| synonyms =
| range_map = World.distribution.rhynchocephalia.colour contrast.png
| range_map_caption =
| range_map2 = North Island Map tuatara.PNG
| range_map2_caption =
}}
Ko te '''tuātara''' he ngarara noho noa ki [[Aotearoa]]. Ahakoa te ahua tata ki te mokomoko, he wahanga o te whakapapa motuhake, te ota ''Sphenodon''. Ko te ingoa o te tuātara i ahu mai i te reo [[Māori]] ko te tikanga "nga tihi kei muri".
{{Maramara}}
[[Category:Kararehe]]
rlh1puq115ikkhn7ttgmfh3sh4rgvs1
168848
168846
2026-08-21T06:08:06Z
Nurg
3615
Category:Ngārara o Aotearoa. spelling
168848
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = pink
| name = Tuatara
| status = VU
| image = Tuatara_(5205719005).jpg
| image_caption = ''Sphenodon puntactus''
| regnum = [[Animal]]ia
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Reptilia]]
| ordo = [[Rhynchocephalia]]
| familia = [[Sphenodontidae]]
| genus = '''''Sphenodon'''''
| species = '''''S. puntactus'''''
| binomial = ''Sphenodon puntactus''
| binomial_authority = (Gray, 1842)
| synonyms =
| range_map = World.distribution.rhynchocephalia.colour contrast.png
| range_map_caption =
| range_map2 = North Island Map tuatara.PNG
| range_map2_caption =
}}
Ko te '''tuatara''' he ngārara noho noa ki [[Aotearoa]]. Ahakoa te ahua tata ki te mokomoko, he wahanga o te whakapapa motuhake, te ota ''Sphenodon''. Ko te ingoa o te tuatara i ahu mai i te reo [[Māori]] ko te tikanga "nga tihi kei muri".
{{Maramara}}
[[Category:Ngārara o Aotearoa]]
0bpzma2763l9tu1huz0p2lz335jshma
Whakangote
0
19538
168837
165098
2026-08-21T05:48:48Z
Nurg
3615
/* Ngā tohutoro */ cat sort
168837
wikitext
text/x-wiki
[[File:Kuh mit säugendem Kalb.jpg|thumb|Kei te ngote he kūao [[:en:Cattle|kau]] ki tana whaea.]]
Ko '''whakangote''' o '''whāngote''' he [[kararehe]] [[huruhuru]] i whāngaia ngā kōhungahunga o kūao me te [[waiū]].<ref>S. A. Romer & T. S. Parsons (1977). ''The Vertebrate Body''. Philadelphia: Holt-Saunders International. Ng. wh. 129–145. ISBN 978-0-03-910284-5.</ref>
Ko te [[pekapeka]] anahe whakangote whenua mōhiotia tangata Māori i ngā wā o mua nō te whāmamao o ngā motutere Aotearoa a ngā [[paparahi]] o te ao.<ref>J. Craig, S. Anderson, M. Clout, B. Creese, N. Mitchell, J. Ogden, , M. Roberts & G. Ussher (2000). [http://www.jstor.org/stable/221725 Conservation issues in New Zealand]. ''Annual Review of Ecology and Systematics''. Huinga tua-'''31''', ng. wh. 62-3.</ref>
== Ngā tohutoro ==
[[Category:Whakangote| ]]
[[Category:Kararehe]]
gnrm4ige2venzh2jstyviadvmfjumew
Parāoa (kararehe)
0
19565
168840
165199
2026-08-21T05:51:19Z
Nurg
3615
Category:Whakangote o Aotearoa
168840
wikitext
text/x-wiki
[[File:Mother and baby sperm whale.jpg|thumb|Te kūao me whaea parāoa.]]
Ko te '''parāoa''' he [[whakangote]] noho i wai [[moana nui]]. Ko te ingoa pūtaiao he '''''Physeter macrocephalus'''''.<ref>D. E. Wilson & D. M. Reeder (2005). ''Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference''. Johns Hopkins University Press. Wh. 737. ISBN 978-0-8018-8221-0.</ref> Ka rite tōna tinana ki tētahi [[ika]]. Tino nui he tinana; ko te roa toharite o te tinana parāoa toa i te 16 m, te roa toharite o te tinana parāoa uwha i te 11 m.<ref>H. Shirihai & B. Jarrett (2006). ''Whales, Dolphins, and Other Marine Mammals of the World''. Princeton: Princeton Univ. Press. Ng. wh. 21–4. ISBN 978-0-691-12757-6.</ref>
== Ngā tohutoro ==
{{reflist}}
[[Category:Whakangote o Aotearoa]]
j7k8t9qfactbiy0vvzpfzowrwcfn9k0
Template:Paetaha Māori
10
19892
168948
168607
2026-08-21T11:06:43Z
Nurg
3615
ed
168948
wikitext
text/x-wiki
{{#invoke:Sidebar
| collapsible
| titlestyle = border-bottom:2px solid #c00;
| title = [[Māori|Kaupapa Māori]]
| imagestyle = padding-bottom:0.7em;
| image = [[File:Maori-rafter1.svg|250px|Tārai Māori|link=]]
| listtitlestyle = text-align:center;
| liststyle = border-top:1px solid #c00; padding-bottom:0.7em;
| style = border-width:2px; border-style:solid; border-color:#c00;
<!---------------------- History -------------------------->
| list1name = history
| list1title = [[Hītori Māori|Hītori]]
| list1 = {{hlist
| [[Whakatere Wāhi-kore|Whakatere Polynesia]]
| [[Waka hekenga Māori]]
| [[Ngā Pakanga Pū]]
| [[Tiriti o Waitangi]]
| [[Ngā Pakanga o Aotearoa]]
| [[Raupatu whenua|Ngā raupatu whenua]]
| [[Ngā nekeneke Māori|Ngā kaupapa porotēhi Māori]]
}}
<!---------------------- Culture -------------------------->
| list2name = culture
| list2title = [[Ahurea Māori|Ahurea]]
| list2 = {{hlist
| [[Kai Māori|Kai]]
| [[Tangihanga]]
| [[Kapa haka]]
| [[Mātauranga Māori]]
| [[Puoro Māori|Puoro]]
| [[Pūrākau Māori|Pūrākau]]
| [[Tikanga tapa ingoa Māori|Tikanga tapa ingoa]]
| [[Waiata Māori|Waiata / Pēpeha / Rotarota]]
| [[Whakapono Māori|Whakapono]]
| [[Taha Māori]]
| [[Tapu]]
| [[Kākahu Māori|Kākahu tuku iho]]
| [[Tikanga Māori]]
| [[Whakapapa]]
}}
<!---------------------- Politics ------------------------->
| list3name = politics
| list3title = Tōrangapū
| list3 = {{hlist
| [[Mana Motuhake]]
| [[Mana Movement]]
| [[Ngā rohe pōti Māori]]
| [[Kīngitanga]]
| [[Ngā ward me ngā takiwā Māori]]
| [[Te Pāti Māori]]
| [[Te Puni Kōkiri]]
{{hlist
| [[Minita Whanaketanga Māori]]
}}
| [[Tino rangatiratanga]]
| [[Ngā kerēme Tiriti me ngā whakataunga]]
| [[Tiritiri mana whakahaere|Mana whakahaere ngātahi]]
}}
<!---------------------- Language --------------------------->
| list4name = language
| list4title = [[Te reo Māori|Reo]]
| list4 = {{hlist
| [[Te pānga o te reo Māori ki te Reo Pākehā o Aotearoa|Te pānga ki te reo Pākehā]]
| [[Kura kaupapa Māori]]
| [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]]
| [[Whakaoranga o te reo Māori]]
| [[Te Wiki o te Reo Māori]]
| [[Whakaata Māori]]
}}
<!--------------------- Society --------------------------->
| list5name = society
| list5title = Hapori
| list5 = {{hlist
| [[Māori me te tiaki taiao|Tiaki taiao]]
| [[Hauora]]
| [[Iwi]]
| [[Hapū]]
| [[Marae]]
| [[Tangata whenua]]
| [[Whānau]]
}}
<!----------------------- Lists --------------------------->
| list6name = lists
| list6title = Rārangi
| list6 = {{hlist
| [[Rārangi tāngata o Aotearoa#Māori|Rārangi Māori]]
| [[Rārangi iwi]]
| [[Rārangi waka|Rārangi waka Māori]]
}}
| belowstyle = padding:0.3em 0.4em; border-top:1px solid #c00; border-bottom:1px solid #c00; font-weight:bold;
| below =
}}
<noinclude>
{{collapsible option}}
[[Category:Ngā tauira Māori|*]]
</noinclude>
px9ko6xvrzjmsy9lpahlmaoaeawob2e
Rā o te Reo Māori
0
19898
168899
167166
2026-08-21T09:43:56Z
Nurg
3615
-Category:Māori
168899
wikitext
text/x-wiki
Ka whakanuitia '''te Rā o te Reo Māori''' ia tau, ā, ko te 14 o Mahuru te rā. I te 14 o Mahuru 1972, i tukuna e [[Ngā Tamatoa]] tētahi petihana ki te Pāremata kia whakaurua [[Reo Māori|te Reo Māori]] hei kaupapa ako ki ngā kura tuatahi puta noa i [[Aotearoa]].<ref>{{Cite web|last=|first=|title=Te reo Māori petition, 1972|url=https://teara.govt.nz/en/video/44607/te-reo-maori-petition-1972|access-date=2021-09-23|website=teara.govt.nz|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=|first=|last2=|first2=|title=Te Taura Whiri i te Reo Māori (Māori Language Commission)|url=https://www.govt.nz/organisations/te-taura-whiri-i-te-reo-maori-maori-language-comm/|access-date=2021-09-23|website=New Zealand Government|language=en-NZ}}</ref>
== Ngā Tohutoro ==
{{Reflist}}
{{Maramara}}
[[Category:Reo Māori]]
tip54s6iy7l195ydwpygm6bikt0f6jd
Te pānga o te reo Māori ki te Reo Pākehā o Aotearoa
0
19899
168900
167167
2026-08-21T09:44:26Z
Nurg
3615
/* Ngā Tohutoro */ -Category:Māori
168900
wikitext
text/x-wiki
[[File:1898_kiwi_6d_red.JPG|thumb|231x231px|He [[kiwi]] kei runga i tētahi tā New Zealand nō te tau 1898. Ko taua manu, he tohu ā-motu nō Aotearoa, e ahu mai ana tōna ingoa i te reo Māori.]]
I te rau tau 19, i riro i [[te Reo Pākehā o Aotearoa]] he maha ngā kupu nama nō [[Reo Māori|te reo Māori]].<ref name="Andersen19462">{{Cite journal|last=Andersen|first=Johannes C.|date=1946|title=Maori words incorporated into the English language|url=http://www.jps.auckland.ac.nz/document//Volume_55_1946/Volume_55%2C_No._2/Maori_words_incorporated_into_the_English_language%2C_by_Johannes_C._Andersen%2C_p_141-162/p1|journal=Journal of the Polynesian Society|volume=55|issue=2|pages=141–162}}</ref> Kua piki haere te whakamahinga o ngā kupu Māori i roto i te Reo Pākehā mai i ngā tau 1990, ā, kua tīmata ngā whakaputanga reo Pākehā ki te whakamahi i ngā tohutō roa (macron) hei tohu i ngā oro roa.<ref>{{Cite news|last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28|title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand|access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|title=The use of Māori language accelerating in newspapers|url=https://www.stuff.co.nz/national/107042504/the-use-of-mori-language-accelerating-in-newspapers|last=Lines-MacKenzie|first=Jo|date=13 September 2018|website=Stuff|language=en|access-date=2020-05-11}}</ref> Kāore i te nuinga o ngā wā e kōwhaiwhaihia ana ngā kupu Māori i roto i te Reo Pākehā, ā, e whai ana te nuinga o ngā whakaputanga i te tikanga reo Māori mō te kupu kotahi mō te maha (hei tauira: kotahi [[kākāpō]], toru kākāpō).<ref>{{Cite news|last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28|title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand|access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite news|last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28|title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand|access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|title=The use of Māori language accelerating in newspapers|url=https://www.stuff.co.nz/national/107042504/the-use-of-mori-language-accelerating-in-newspapers|last=Lines-MacKenzie|first=Jo|date=13 September 2018|website=Stuff|language=en|access-date=2020-05-11}}</ref><ref>{{Cite web|title=Guide to style|url=https://nzhistory.govt.nz/hands/a-guide-to-style#Maori|last=Green|first=David|date=30 November 2018|website=NZHistory, New Zealand history online|access-date=2020-05-12|quote=Do not italicise Maori words.}}</ref>
== Ngā otaota me ngā kararehe ==
He maha ngā otaota me ngā kararehe taketake e mau tonu ana i ō rātou ingoa Māori i roto i te Reo Pākehā o Aotearoa. Ānei ētahi tauira:
* Manu: {{Lang|mi|[[kākāpō]]}}, {{Lang|mi|[[kea]]}}, {{Lang|mi|[[kererū]]}}, {{Lang|mi|[[Kiwi (bird)|kiwi]]}} {{Lang|mi|[[kōkako]]}} {{Lang|mi|[[moa]]}} {{Lang|mi|[[Australasian swamphen|pūkeko]]}} {{Lang|mi|[[takahē]]}} {{Lang|mi|[[tūī]]}}, {{Lang|mi|[[weka]]}}
* Otaota: {{Lang|mi|[[kahikatea]]}} {{Lang|mi|[[kānuka]]}}, {{Lang|mi|[[kauri]]}}, {{Lang|mi|[[Sweet potato|kūmara]]}}, {{Lang|mi|[[Leptospermum scoparium|mānuka]]}}, {{Lang|mi|[[Prumnopitys taxifolia|mataī]]}} {{Lang|mi|[[Metrosideros excelsa|pōhutukawa]]}}, {{Lang|mi|[[toetoe]]}} {{Lang|mi|[[Podocarpus totara|tōtara]]}}, {{Lang|mi|[[tutu (plant)|tutu]]}}
* Ika: {{Lang|mi|[[tarakihi]]}}, {{Lang|mi|[[hāpuku]]}}
* Ngārara: {{Lang|mi|[[tuatara]]}}
* Kāore he wheua: {{Lang|mi|[[Huhu beetle|huhu]]}} {{Lang|mi|[[katipō]]}}, {{Lang|mi|[[wētā]]}}
== Ētahi atu kupu ==
E whakamahia nuitia ana ētahi atu kupu me ngā rerenga kōrero ahakoa e whai ana ngā kōwhiringa Pākehā; he nui ake te whakamahinga mēnā he tikanga motuhake ā rātou i roto i te ahurea Māori, pērā i [[kaumātua]], [[iwi]], me [[karakia]].<ref name="CaludeMillerPagel2">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref>
[[Kia Ora|Kia ora]] he kupu whakatau mai Māori, arā "nau mai" rānei. Ka taea hoki te kī hei "ngā mihi" me te tohu whakaae ki tētahi kōrero i te hui. He whānui hoki te whakamahinga o ngā mihi Māori pērā i tēnā koe (ki tētahi), tēnā kōrua (ki ngā tāngata e rua), tēnā koutou (ki ngā tāngata e toru, e neke atu rānei), me ngā poroporoaki pērā i haere rā.
Ko te rerenga Māori kia kaha he mea kitea auau hei tohu tautoko ā-hinengaro mō tētahi e timata ana i tētahi mahi taumaha, i tētahi āhuatanga uaua rānei. Ahakoa i whakamahia whānuitia i mua, i riro tēnei rerenga hei kupu tohu tautoko i muri i te rū whenua o Canterbury i te tau 2010.
Kua whanake ētahi kupu huānga, he wāhanga Pākehā, he wāhanga Māori; ko half-pai (nui noa iho ka tuhia hei half-pie) tērā e kī ana he mea kore oti, he kounga kāore i te pai, nō te kupu Māori pai te tikanga "pai". (Ka whakamahia hoki te āhua portmanteau half-pied, i ahu mai i te "half-baked".) Waihoki, ka whakamahia ētahi wā te whakakapi kupu Māori -tanga, he tikanga pērā i te whakakapi Pākehā -ness, i roto i ngā kupu pērā i kiwitanga (arā, te āhua o te noho hei tangata o Aotearoa).<ref>{{Cite news}}</ref>
He maha ngā kupu Pākehā e hono tata ana ki Aotearoa nō te takenga Māori, pērā i [[haka]], [[Pākehā]], [[Aotearoa]], [[kiwi]], me te kupu [[Māori]] anō.<ref name="OxfordDictionaries-haka-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/haka|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115083243/https://en.oxforddictionaries.com/definition/haka|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of haka in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=haka NOUN: A Maori ceremonial war dance involving chanting, an imitation of which is performed by New Zealand rugby teams before a match. ... Origin: Maori.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Maori-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/maori|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115143651/https://en.oxforddictionaries.com/definition/maori|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Maori in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Maori NOUN: 1 – A member of the aboriginal people of New Zealand. ... 2 – mass noun The Polynesian language of the Maoris, with about 100,000 speakers. ... ADJECTIVE – Relating to the Maoris or their language. ... Origin: The name in Maori.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Aotearoa-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/Aotearoa|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115143510/https://en.oxforddictionaries.com/definition/Aotearoa|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Aotearoa in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Aotearoa PROPER NOUN: Maori name for New Zealand ... Origin: Maori, literally 'land of the long white cloud'.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Pakeha-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/pakeha|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115083013/https://en.oxforddictionaries.com/definition/pakeha|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Pakeha in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Pakeha NOUN: NZ – A white New Zealander as opposed to a Maori. as modifier 'Pakeha influences'... Origin: Maori.}}</ref>
== Te whakamahinga ==
Ko ngā kaikorero Māori o te Reo Pākehā o Aotearoa e whakamahi ana i ngā kupu nama Māori i te nuinga atu i ngā kāore he Māori; ā, ko ngā wāhine Māori e whakamahi ana i ēnei kupu i te nuinga atu i ngā tāne Māori; kāore he pānga ira tāne/wahine i kitea i waenga i ngā kāore he Māori e kōrero ana i te Reo Pākehā.<ref name="CaludeMillerPagel4">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref> Ka whakamahia ngā kupu nama Māori e ngā kaikorero Māori i te nui ake mēnā he Māori anake te hunga whakarongo, i te iti iho mēnā he hunga whakarongo kāore he Māori.<ref name="CaludeMillerPagel3">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref>
He wā ka tohu te kōwhiringa ki te whakamahi i ēnei kupu i tētahi whakaaturanga tuakiri ā-hapori, ā-tōrangapū hoki o te kaikorero, ā, ka taea hoki te kōwhiri kia kaua e whakamahia tētahi kupu Māori ahakoa e wātea ana. Ahakoa e hono ana te whakamahinga o ngā kupu Māori i roto i te reo Pākehā ki te tautoko o te kaikorero mō te reo, ētahi tautoko kāore he Māori ka kōwhiri kia kaua e whakamahi i ngā kupu Māori i te mea e āwangawanga ana rātou kāore ēnei kupu e "noa" ki a rātou.<ref name="deBres2">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> He nui ake te tūpono ka whakamahi ngā kaikorero NZE rangatahi i ngā kupu Māori e tohu ana i ngā āhuatanga ahurea kāore i te āhua rawa, pērā i [[tapu]], kōrero, me kaitiakitanga ("kaitiakitanga").<ref name="deBres3">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref>
== Whakahua ==
Ko te whakahua o ngā kupu nama Māori (ina koa ngā ingoa) i te wā e kōrero ana i te reo Pākehā, arā, te taumata e whakakotahitia ai ngā kupu ki te oro o te NZE, e kitea whānuitia ana i Aotearoa hei tohu ā-hapori mō ngā whakaaro o te kaikorero ki te reo Māori me ōna tāngata. I kī tētahi kaituhi kōrero i te maheni:
: Ko te āhua e kōwhiria ana e tētahi Pākehā ki te whakahua i te kupu "Māori" e tohu tika ana i tō rātou tūnga i runga i te āputa PC. E 11 ngā rerekētanga pea, mai i te "may-o-ree" i tētahi pito, tae atu ki te "mow-rri" a Kim Hill i tētahi atu. Ko te mea nui, me pēhea te whanui o tōu "a" me mēnā ka hurihia tō "r". He mea iti ēnei, engari ka taea e rātou te wehe i te tangata hei tangata tawhito pōrangi, me te tangata ka whiwhi mahi i tētahi polytech.<ref name="deBres4">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref>
I tētahi uiui i te tau 2018, i kī te kaiwhakahaere-ā-tākaro Māori a Taika Waititi i Aotearoa he "racist as fuck", arā, he tino whakatoihara rawa, nā te mea "ka kore rawa ngā tāngata e whakaae ki te whakahua tika i ngā ingoa Māori". I puta mai ngā whakahē nui i ngā pāpāho o Aotearoa i muri i āna kōrero.<ref name="racistAF2">{{cite journal|last=May|first=Stephen|title=New Zealand is "racist as f**k": Linguistic racism and te reo Māori|journal=Ethnicities|volume=23|issue=5|pages=662–679|year=2023|doi=10.1177/14687968231192037|doi-access=free|hdl=2292/65716|hdl-access=free}}</ref>
I waenga i te iwi Māori, ko te whakamahi i ngā whakahua Māori (kāore i whakakotahitia) e whakaatu ana i te taumata o te whakauru o te tangata ki te hapori Māori.<ref name="deBres6">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> I waenga i ngā kāore he Māori, ko ngā tautoko o te reo e kite ana i ngā whakahua Māori hei tohu o taua tautoko, engari he maha kāore rātou e whakamahi i aua whakahua i te mea e āwangawanga ana rātou ka hē rānei kāore e mārama.<ref name="deBres5">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> Ko te kaupapa here a te kaiwhakapāho ratonga tūmatanui, [[Radio New Zealand]], ko te whakahua i ngā kupu Māori i roto i te reo Pākehā kia rite tonu ki te whakahua i roto i te reo Māori.<ref name="rnzPronunciation2">{{cite web|last=Humphrey|first=Hewitt|url=https://www.rnz.co.nz/news/national/280275/te-reo-maori-why-we-say-it-like-that|title=Te Reo Māori - why we say it like that|work=[[RNZ]]|date=2 August 2015|access-date=25 January 2026}}</ref>
== Ngā Tohutoro ==
{{Reflist}}
[[Category:Reo Māori]]
7iwfb6j53j8nc6p4ok7le4aa0bd2mcm
168901
168900
2026-08-21T09:47:20Z
Nurg
3615
hono
168901
wikitext
text/x-wiki
[[File:1898_kiwi_6d_red.JPG|thumb|231x231px|He [[kiwi]] kei runga i tētahi tā New Zealand nō te tau 1898. Ko taua manu, he tohu ā-motu nō Aotearoa, e ahu mai ana tōna ingoa i te reo Māori.]]
I te rau tau 19, i riro i [[te Reo Pākehā o Aotearoa]] he maha ngā kupu nama nō [[Reo Māori|te reo Māori]].<ref name="Andersen19462">{{Cite journal|last=Andersen|first=Johannes C.|date=1946|title=Maori words incorporated into the English language |url= http://www.jps.auckland.ac.nz/document//Volume_55_1946/Volume_55%2C_No._2/Maori_words_incorporated_into_the_English_language%2C_by_Johannes_C._Andersen%2C_p_141-162/p1 |journal=Journal of the Polynesian Society |volume=55 |issue=2 |pages=141–162}}</ref> Kua piki haere te whakamahinga o ngā kupu Māori i roto i te [[Reo Pākehā]] mai i ngā tau 1990, ā, kua tīmata ngā whakaputanga reo Pākehā ki te whakamahi i ngā tohutō roa (macron) hei tohu i ngā oro roa.<ref>{{Cite news |last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28|title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand |access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|title=The use of Māori language accelerating in newspapers |url=https://www.stuff.co.nz/national/107042504/the-use-of-mori-language-accelerating-in-newspapers |last=Lines-MacKenzie |first=Jo|date=13 September 2018|website=Stuff|language=en|access-date=2020-05-11}}</ref> Kāore i te nuinga o ngā wā e kōwhaiwhaihia ana ngā kupu Māori i roto i te Reo Pākehā, ā, e whai ana te nuinga o ngā whakaputanga i te tikanga reo Māori mō te kupu kotahi mō te maha (hei tauira: kotahi [[kākāpō]], toru kākāpō).<ref>{{Cite news |last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28|title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand |access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite news|last=Roy|first=Eleanor Ainge|date=2018-07-28 |title='Māori has gone mainstream': the resurgence of New Zealand's te reo language|language=en-GB|work=The Guardian |url=https://www.theguardian.com/world/2018/jul/28/google-disney-maori-new-zealand|access-date=2020-05-11|issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web|title=The use of Māori language accelerating in newspapers |url=https://www.stuff.co.nz/national/107042504/the-use-of-mori-language-accelerating-in-newspapers |last=Lines-MacKenzie |first=Jo|date=13 September 2018|website=Stuff|language=en|access-date=2020-05-11}}</ref><ref>{{Cite web |title=Guide to style|url=https://nzhistory.govt.nz/hands/a-guide-to-style#Maori|last=Green|first=David|date=30 November 2018|website=NZHistory, New Zealand history online|access-date=2020-05-12|quote=Do not italicise Maori words.}}</ref>
== Ngā otaota me ngā kararehe ==
He maha ngā otaota me ngā kararehe taketake e mau tonu ana i ō rātou ingoa Māori i roto i te Reo Pākehā o Aotearoa. Ānei ētahi tauira:
* Manu: {{Lang|mi|[[kākāpō]]}}, {{Lang|mi|[[kea]]}}, {{Lang|mi|[[kererū]]}}, {{Lang|mi|[[Kiwi (bird)|kiwi]]}} {{Lang|mi|[[kōkako]]}} {{Lang|mi|[[moa]]}} {{Lang|mi|[[Australasian swamphen|pūkeko]]}} {{Lang|mi|[[takahē]]}} {{Lang|mi|[[tūī]]}}, {{Lang|mi|[[weka]]}}
* Otaota: {{Lang|mi|[[kahikatea]]}} {{Lang|mi|[[kānuka]]}}, {{Lang|mi|[[kauri]]}}, {{Lang|mi|[[Sweet potato|kūmara]]}}, {{Lang|mi|[[Leptospermum scoparium|mānuka]]}}, {{Lang|mi|[[Prumnopitys taxifolia|mataī]]}} {{Lang|mi|[[Metrosideros excelsa|pōhutukawa]]}}, {{Lang|mi|[[toetoe]]}} {{Lang|mi|[[Podocarpus totara|tōtara]]}}, {{Lang|mi|[[tutu (plant)|tutu]]}}
* Ika: {{Lang|mi|[[tarakihi]]}}, {{Lang|mi|[[hāpuku]]}}
* Ngārara: {{Lang|mi|[[tuatara]]}}
* Kāore he wheua: {{Lang|mi|[[Huhu beetle|huhu]]}} {{Lang|mi|[[katipō]]}}, {{Lang|mi|[[wētā]]}}
== Ētahi atu kupu ==
E whakamahia nuitia ana ētahi atu kupu me ngā rerenga kōrero ahakoa e whai ana ngā kōwhiringa Pākehā; he nui ake te whakamahinga mēnā he tikanga motuhake ā rātou i roto i te ahurea Māori, pērā i [[kaumātua]], [[iwi]], me [[karakia]].<ref name="CaludeMillerPagel2">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref>
[[Kia Ora|Kia ora]] he kupu whakatau mai Māori, arā "nau mai" rānei. Ka taea hoki te kī hei "ngā mihi" me te tohu whakaae ki tētahi kōrero i te hui. He whānui hoki te whakamahinga o ngā mihi Māori pērā i tēnā koe (ki tētahi), tēnā kōrua (ki ngā tāngata e rua), tēnā koutou (ki ngā tāngata e toru, e neke atu rānei), me ngā poroporoaki pērā i haere rā.
Ko te rerenga Māori kia kaha he mea kitea auau hei tohu tautoko ā-hinengaro mō tētahi e timata ana i tētahi mahi taumaha, i tētahi āhuatanga uaua rānei. Ahakoa i whakamahia whānuitia i mua, i riro tēnei rerenga hei kupu tohu tautoko i muri i te rū whenua o Canterbury i te tau 2010.
Kua whanake ētahi kupu huānga, he wāhanga Pākehā, he wāhanga Māori; ko half-pai (nui noa iho ka tuhia hei half-pie) tērā e kī ana he mea kore oti, he kounga kāore i te pai, nō te kupu Māori pai te tikanga "pai". (Ka whakamahia hoki te āhua portmanteau half-pied, i ahu mai i te "half-baked".) Waihoki, ka whakamahia ētahi wā te whakakapi kupu Māori -tanga, he tikanga pērā i te whakakapi Pākehā -ness, i roto i ngā kupu pērā i kiwitanga (arā, te āhua o te noho hei tangata o Aotearoa).<ref>{{Cite news}}</ref>
He maha ngā kupu Pākehā e hono tata ana ki Aotearoa nō te takenga Māori, pērā i [[haka]], [[Pākehā]], [[Aotearoa]], [[kiwi]], me te kupu [[Māori]] anō.<ref name="OxfordDictionaries-haka-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/haka|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115083243/https://en.oxforddictionaries.com/definition/haka|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of haka in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=haka NOUN: A Maori ceremonial war dance involving chanting, an imitation of which is performed by New Zealand rugby teams before a match. ... Origin: Maori.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Maori-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/maori|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115143651/https://en.oxforddictionaries.com/definition/maori|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Maori in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Maori NOUN: 1 – A member of the aboriginal people of New Zealand. ... 2 – mass noun The Polynesian language of the Maoris, with about 100,000 speakers. ... ADJECTIVE – Relating to the Maoris or their language. ... Origin: The name in Maori.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Aotearoa-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/Aotearoa|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115143510/https://en.oxforddictionaries.com/definition/Aotearoa|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Aotearoa in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Aotearoa PROPER NOUN: Maori name for New Zealand ... Origin: Maori, literally 'land of the long white cloud'.}}</ref><ref name="OxfordDictionaries-Pakeha-01a2">{{cite web|url=https://en.oxforddictionaries.com/definition/pakeha|archive-url=https://web.archive.org/web/20171115083013/https://en.oxforddictionaries.com/definition/pakeha|url-status=dead|archive-date=15 November 2017|title=Definition of Pakeha in English|work=British & World English|publisher=Oxford Dictionaries|access-date=15 November 2017|quote=Pakeha NOUN: NZ – A white New Zealander as opposed to a Maori. as modifier 'Pakeha influences'... Origin: Maori.}}</ref>
== Te whakamahinga ==
Ko ngā kaikorero Māori o te Reo Pākehā o Aotearoa e whakamahi ana i ngā kupu nama Māori i te nuinga atu i ngā kāore he Māori; ā, ko ngā wāhine Māori e whakamahi ana i ēnei kupu i te nuinga atu i ngā tāne Māori; kāore he pānga ira tāne/wahine i kitea i waenga i ngā kāore he Māori e kōrero ana i te Reo Pākehā.<ref name="CaludeMillerPagel4">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref> Ka whakamahia ngā kupu nama Māori e ngā kaikorero Māori i te nui ake mēnā he Māori anake te hunga whakarongo, i te iti iho mēnā he hunga whakarongo kāore he Māori.<ref name="CaludeMillerPagel3">{{cite journal|last1=Calude|first1=Andreea Simona|last2=Miller|first2=Steven|last3=Pagel|first3=Mark|title=Modelling loanword success – a sociolinguistic quantitative study of Māori loanwords in New Zealand English|journal=Corpus Linguistics and Linguistic Theory|volume=16|issue=1|year=2020|pages=29-66|doi=10.1515/cllt-2017-0010|hdl=10289/11317|hdl-access=free}}</ref>
He wā ka tohu te kōwhiringa ki te whakamahi i ēnei kupu i tētahi whakaaturanga tuakiri ā-hapori, ā-tōrangapū hoki o te kaikorero, ā, ka taea hoki te kōwhiri kia kaua e whakamahia tētahi kupu Māori ahakoa e wātea ana. Ahakoa e hono ana te whakamahinga o ngā kupu Māori i roto i te reo Pākehā ki te tautoko o te kaikorero mō te reo, ētahi tautoko kāore he Māori ka kōwhiri kia kaua e whakamahi i ngā kupu Māori i te mea e āwangawanga ana rātou kāore ēnei kupu e "noa" ki a rātou.<ref name="deBres2">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> He nui ake te tūpono ka whakamahi ngā kaikorero NZE rangatahi i ngā kupu Māori e tohu ana i ngā āhuatanga ahurea kāore i te āhua rawa, pērā i [[tapu]], kōrero, me kaitiakitanga ("kaitiakitanga").<ref name="deBres3">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref>
== Whakahua ==
Ko te whakahua o ngā kupu nama Māori (ina koa ngā ingoa) i te wā e kōrero ana i te reo Pākehā, arā, te taumata e whakakotahitia ai ngā kupu ki te oro o te NZE, e kitea whānuitia ana i Aotearoa hei tohu ā-hapori mō ngā whakaaro o te kaikorero ki te reo Māori me ōna tāngata. I kī tētahi kaituhi kōrero i te maheni:
: Ko te āhua e kōwhiria ana e tētahi Pākehā ki te whakahua i te kupu "Māori" e tohu tika ana i tō rātou tūnga i runga i te āputa PC. E 11 ngā rerekētanga pea, mai i te "may-o-ree" i tētahi pito, tae atu ki te "mow-rri" a Kim Hill i tētahi atu. Ko te mea nui, me pēhea te whanui o tōu "a" me mēnā ka hurihia tō "r". He mea iti ēnei, engari ka taea e rātou te wehe i te tangata hei tangata tawhito pōrangi, me te tangata ka whiwhi mahi i tētahi polytech.<ref name="deBres4">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref>
I tētahi uiui i te tau 2018, i kī te kaiwhakahaere-ā-tākaro Māori a Taika Waititi i Aotearoa he "racist as fuck", arā, he tino whakatoihara rawa, nā te mea "ka kore rawa ngā tāngata e whakaae ki te whakahua tika i ngā ingoa Māori". I puta mai ngā whakahē nui i ngā pāpāho o Aotearoa i muri i āna kōrero.<ref name="racistAF2">{{cite journal|last=May|first=Stephen|title=New Zealand is "racist as f**k": Linguistic racism and te reo Māori|journal=Ethnicities|volume=23|issue=5|pages=662–679|year=2023|doi=10.1177/14687968231192037|doi-access=free|hdl=2292/65716|hdl-access=free}}</ref>
I waenga i te iwi Māori, ko te whakamahi i ngā whakahua Māori (kāore i whakakotahitia) e whakaatu ana i te taumata o te whakauru o te tangata ki te hapori Māori.<ref name="deBres6">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> I waenga i ngā kāore he Māori, ko ngā tautoko o te reo e kite ana i ngā whakahua Māori hei tohu o taua tautoko, engari he maha kāore rātou e whakamahi i aua whakahua i te mea e āwangawanga ana rātou ka hē rānei kāore e mārama.<ref name="deBres5">{{cite journal|last=de Bres|first=Julia|title=Attitudes of non-Māori New Zealanders towards the use of Māori in New Zealand English|journal=New Zealand English Journal|issue=24|pages=2–14|year=2010|url=https://orbilu.uni.lu/bitstream/10993/10346/1/|access-date=26 January 2026}}</ref> Ko te kaupapa here a te kaiwhakapāho ratonga tūmatanui, [[Radio New Zealand]], ko te whakahua i ngā kupu Māori i roto i te reo Pākehā kia rite tonu ki te whakahua i roto i te reo Māori.<ref name="rnzPronunciation2">{{cite web|last=Humphrey|first=Hewitt|url=https://www.rnz.co.nz/news/national/280275/te-reo-maori-why-we-say-it-like-that|title=Te Reo Māori - why we say it like that|work=[[RNZ]]|date=2 August 2015|access-date=25 January 2026}}</ref>
== Ngā Tohutoro ==
{{Reflist}}
[[Category:Reo Māori]]
iqhpiqexirv1xojebkalrfwiabia5vn
Ivan Kovalenko
0
20136
168773
2026-08-20T19:56:05Z
~2026-45186-11
23545
Te waihangatanga i tētahi whārangi mō te kaitoikupu whakaharahara, he tohunga rongonui nō ngā tuhinga Ūkareinga
168773
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Ivan Kovalenko''' (i te [[reo Ūkareinga]]: Іван Юхимович Коваленко) (*i whānau i te 13 o Hānuere 1919 i te kāinga o Letsky, Te Ripapeka Tāngata o Ūkareinga - †i mate i te 18 o Hūrae 2001 i te taone o Boyarka, [[Ūkareinga]]) — he kaitoikupu, he kaiwhakahē nō Ūkareinga. I uru ia ki te rōpū o ngā kaitoikupu o ngā tau ono tekau (te reanga o ngā kaitoi Ūkareinga i tupu matomato i ngā tau 1960), ā, i mahi ia hei tumuaki mō te kura tuawhā (Kura Nama 4) i te taone o [[Chernihiv]]. E rima tau ia i mauherehia ai e ngā mana Howete, ā, ko tētahi o ngā tino whakapae ki a ia ko te tuhatoha i āna ake whiti. I roto i ngā pāpāho Ūkareinga onāianei, e kīia ana a Kovalenko he tohunga rongonui nō ngā tuhinga Ūkareinga<ref>{{cite web|url=https://www.0462.ua/news/3542773/edina-u-cernigovi-skola-klasika-ukrainskoi-literaturi-ne-nabiratime-persoklasok|title=Єдина у Чернігові: школа класика української літератури не набиратиме першоклашок|author=Карась, Сєргєй|publisher=Чернігівська медіа група|accessdate=2023-02-06}}</ref>.
==Meka whakamīharo==
[[Image:Поет Іван Коваленко.JPG|thumb|right|300px|Te kaitoikupu a Ivan Kovalenko i ngā tau 1960]]
I whakamahia e te kaiwaiata [[Sergei Karaß|reper Semar]] tētahi wāhanga o te whiti a Ivan Kovalenko e kīia nei ko "Ki a tātou ko te inoi me te nohopuku..." (Нам молитва і піст...) i roto i tana waiata "Me whawhai e tātou te mate Rūhia" (Подолаймо російську недугу). I hopukina te ataata puoro mō tēnei waiata i te taone o Boyarka, te wāhi i noho ai a Ivan Kovalenko i ngā tau whakamutunga o tōna oranga <ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=kcVDEHAPQXg |title=
репер Семар & DJ Freedem feat. Іван Коваленко - Подолаймо російську недугу! |accessdate=19 o Ākuhata, 2024 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
bzfhw6ykckjab715bpnlymvynq0vui5
Heretaunga, takiwā
0
20137
168783
2026-08-21T00:29:06Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Heretaunga, takiwā]] to [[Heretaunga (takiwā)]]: format disambiguator
168783
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Heretaunga (takiwā)]]
34m7n5h9zu7stcpyxsmw5ueo7yla4oi
Talk:Heretaunga, takiwā
1
20138
168785
2026-08-21T00:29:06Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Talk:Heretaunga, takiwā]] to [[Talk:Heretaunga (takiwā)]]: format disambiguator
168785
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Talk:Heretaunga (takiwā)]]
pf4ut26lwg573adtqtpupv7pax6p1io
Category:Tāone o Heretaunga
14
20139
168792
2026-08-21T01:33:51Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Category:Tāone o Heretaunga]] to [[Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]: for Hawke's Bay not just Hastings District
168792
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[:Category:Tāone o Te Matau-a-Māui]]
dhor9gw8dubovg5kdhtv7o9dx5php2a
Reo Punjabi
0
20140
168831
2026-08-21T04:45:16Z
Thomas Norren
16611
Created page with "[[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]] Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe of [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi."
168831
wikitext
text/x-wiki
[[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]]
Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe of [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi.
8znm0hzfb4h6v3s5qo8axrqo3xnq32z
168832
168831
2026-08-21T04:45:31Z
Thomas Norren
16611
Thomas Norren moved page [[Punjabi]] to [[Reo Punjabi]]
168831
wikitext
text/x-wiki
[[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]]
Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe of [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi.
8znm0hzfb4h6v3s5qo8axrqo3xnq32z
168834
168832
2026-08-21T04:46:49Z
Thomas Norren
16611
168834
wikitext
text/x-wiki
[[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]]
Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe of [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi.
[[category: Pakitāne]]
ajj7ouycjeirlg18tkwb2iy6li6uml8
168835
168834
2026-08-21T04:47:04Z
Thomas Norren
16611
168835
wikitext
text/x-wiki
[[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]]
Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe of [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi.
[[category: Pakitāne]]
[[Category:Īnia]]
4ekp4o6c3acsm7a7e3w11474yxrzykh
168836
168835
2026-08-21T04:48:24Z
Thomas Norren
16611
168836
wikitext
text/x-wiki
[[File:Geographical distribution of Punjabi language.png|thumb|Kei hea e noho ana ngā kaikōrero Punjabi.]]
Ko te reo '''Punjabi''' ([[tāera tuhinga Shahmukhi]]: ਪੰਜਾਬੀ, [[tāera tuhinga Gurmukhi]]: پنجابی) he reo [[Reo Īnia-Aryan|Īnia-Aryan]] i kōrerotia ki re rohe o [[Punjab]] i [[Īnia]] rāua ko [[Pakitāne]]. I tuhi te reo i rua tāera tuhinga: te tāera tuhinga Shahmukhi rāua ko te tāera tuhinga Gurmukhi.
[[category: Pakitāne]]
[[Category:Īnia]]
t9vomnp4cp1yhq0i2znoqd2pnlwrvf6
Punjabi
0
20141
168833
2026-08-21T04:45:31Z
Thomas Norren
16611
Thomas Norren moved page [[Punjabi]] to [[Reo Punjabi]]
168833
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Reo Punjabi]]
s0itd6bzygxftmhnhoslo8a8oadec5r
Category:Whakangote o Aoteroa
14
20142
168839
2026-08-21T05:50:15Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Category:Whakangote o Aoteroa]] to [[Category:Whakangote o Aotearoa]]: Misspelled title
168839
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[:Category:Whakangote o Aotearoa]]
jl9kw5kcp82lmwusfl58c8zw7q1mii6
Category:Ngārara o Aoteroa
14
20143
168845
2026-08-21T06:01:13Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Category:Ngārara o Aoteroa]] to [[Category:Ngārara o Aotearoa]]: Misspelled title
168845
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[:Category:Ngārara o Aotearoa]]
lljmy0gvqulyudczzpsorg25lfwchte
Tuātara
0
20144
168847
2026-08-21T06:04:42Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Tuātara]] to [[Tuatara]]: Misspelled title
168847
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Tuatara]]
bndziiil0go7xlyifzddxyjgeq3ksgx
Category talk:Kararehe
15
20145
168851
2026-08-21T06:16:09Z
Nurg
3615
/* He aha te kararehe? */ new section
168851
wikitext
text/x-wiki
== He aha te kararehe? ==
He aha te kararehe? He ''animal'' whanui? He ''quadruped'' ranei? [[User:Nurg|Nurg]] ([[User talk:Nurg|talk]]) 06:16, 21 Ākuhata 2026 (UTC)
1e9cmnnstjr66m8yvv97pmr97intlog
168854
168851
2026-08-21T06:28:16Z
Gadfium
258
quadruped by default
168854
wikitext
text/x-wiki
== He aha te kararehe? ==
He aha te kararehe? He ''animal'' whanui? He ''quadruped'' ranei? [[User:Nurg|Nurg]] ([[User talk:Nurg|talk]]) 06:16, 21 Ākuhata 2026 (UTC)
:Quadruped mammal: [https://hepatakakupu.nz/search?keywords=Kararehe][https://maoridictionary.co.nz/word/2303] but note [https://maoridictionary.co.nz/word/48612]-[[User:Gadfium|gadfium]] ([[User talk:Gadfium|talk]]) 06:27, 21 Ākuhata 2026 (UTC)
czowko69fbkteumo8g6gnurfx97cry7
Category:Matau-a-Māui
14
20146
168857
2026-08-21T06:31:22Z
Nurg
3615
cats
168857
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Ika-a-Māui]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
rtohwjflyif8c3mwto4ldp8cvy3aeb7
Category:Koiora o Aotearoa
14
20147
168872
2026-08-21T07:10:56Z
Nurg
3615
Created page with "[[Category:Aotearoa]] [[Category:Mātauranga koiora]]"
168872
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Mātauranga koiora]]
s3ma8m9qxiuz4waba6bjikpca0ap10b
Category:Melanesia
14
20148
168883
2026-08-21T07:20:24Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Category:Melanesia]] to [[Category:Meranīhia]]: Misspelled title
168883
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[:Category:Meranīhia]]
rqf0jo5gc28w2uxdyxp6y22l85yiug5
Category:Kāwanatanga o Aotearoa
14
20149
168905
2026-08-21T09:58:27Z
Nurg
3615
cats
168905
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Aotearoa]]
[[Category:Kāwanatanga]]
s8mc0tyhshppzuk4dkbqqmen50p3khv
168914
168905
2026-08-21T10:13:34Z
Nurg
3615
Category:Tōrangapū o Aotearoa
168914
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Tōrangapū o Aotearoa]]
[[Category:Kāwanatanga]]
nssuk2x76p7tw1n3mo1gtaukccacepw
168918
168914
2026-08-21T10:17:55Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Kawanatanga O Aotearoa
168918
wikitext
text/x-wiki
{{DEFAULTSORT:Kawanatanga O Aotearoa}}
[[Category:Tōrangapū o Aotearoa]]
[[Category:Kāwanatanga]]
4wcrp5n8vkuld4w2rga2hmujgeq66p1
Category:Tōrangapū o Aotearoa
14
20150
168913
2026-08-21T10:12:33Z
Nurg
3615
cats
168913
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Tōrangapū]]
[[Category:Aotearoa]]
rofamnth3scw9px7fihv2asr4qohswd
Tōrangapū Māori
0
20151
168944
2026-08-21T10:56:20Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Tōrangapū Māori]] to [[Te Pāti Māori]]: update
168944
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Te Pāti Māori]]
mshv9zkwmko077fm6ivc9ox6gigqdja
Talk:Tōrangapū Māori
1
20152
168946
2026-08-21T10:56:20Z
Nurg
3615
Nurg moved page [[Talk:Tōrangapū Māori]] to [[Talk:Te Pāti Māori]]: update
168946
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Talk:Te Pāti Māori]]
2ud820y6bgecytuqdyrn62xwie9spi9