Wikipedia
miwiki
https://mi.wikipedia.org/wiki/Hau_K%C4%81inga
MediaWiki 1.47.0-wmf.16
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Te Kāwanatanga o Aotearoa
0
650
169106
168924
2026-08-23T00:32:05Z
Nurg
3615
+Hoto ki waho
169106
wikitext
text/x-wiki
Ka whakatūria te '''kāwanatanga''' nō te tau 1840.
Nō te tau 1854 i hui ai te [[Pāremata]] tuatahi ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 i hui tuatahi ai te Pāremata o Niu Tireni ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
Nō te marama o [[Here-turi-kōkā]] i te tau 1860, ka tū ki Kohimarama te hui tuatahi o ngā rangatira Māori katoa.
E ai ki te Kāwanatanga, ko te tino hiahia o te Kāwanatanga tuatahi, o ngā Kāwanatanga nō muri mai, kia ora tonu ngā Māori hei iwi ki te ao nei.
== Ngā Kāwana ==
=== Te Kāwana tuatahi o Aotearoa ===
Ko Kāpene Hopihana nāna te kara o Te [[Kīngitanga Kotahi]] i whakairi i te tau 1840 ki [[Peiwhairangi]], arā, ki te takiwā i hainatia ai [[te Tiriti o Waitangi]].
=== Ngā kāinga noho o te Kāwana ===
Ko [[Tāmaki-makau-rau]] te wāhi i nohoia e ngā Kāwana nō te tau 1842 tae noa ki te tau 1868. Ā nō muri mai ka noho rātou ki [[Te Whanga-nui-a-Tara]].
== Tirohia hoki ==
*[[Rārangi Kāwana]]
*[[Te Tiriti o Waitangi]]
*[[Ture]]
==Hoto ki waho==
* [https://www.govt.nz/ Te Kāwanatanga o Aotearoa] (reo Pākehā)
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa| ]]
[[Category:Kāwanatanga]]
[[Category:Tōrangapū o Aotearoa]]
{{Maramara}}
8ovw7hea1qkbrwtmvfc461h2rbhktfg
Wikipedia:Tikanga Wikipedia
4
686
169080
169070
2026-08-22T20:54:01Z
Nurg
3615
hoto
169080
wikitext
text/x-wiki
{{Tīmata pouaka|violet}}
{{Taitara pouaka|Taitara=Ngā tikanga a te Wikipedia Māori}}
==Ngā tino tikanga a te Wikipedia==
#Kia mau ki ngā tikanga manatārua.
#E pai ana te tuku kōrero i runga i te GNU Free Documentation License.
#Kia whakaraupapa te tirohanga o ngā kaituhi (NPOV).
#Tirohia [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:What_Wikipedia_is_not Ehara a Wikipedia i te...] (reo Pākehā).
#E pā ana aua tikanga ki ngā pūtere katoa. Engari, mā ia pūtere e whakatau he tikanga ake atu anō mōna.
-------
==Mō ngā maramara==
#Ko tētahi tino kino o te paetukutuku nei, he nui rawa ngā maramara. Kaua e tuhituhi i ngā maramara. He mahi whakahōhā tērā ki te hunga matatau ki te reo, nā te mea, he mahi takahi tērā ki te mana o te reo. Ki te tuhituhi koe, kia pai, kia roa, kia ātaahua te takotoranga.
#Hāpai i te mana o te reo i ngā mahi katoa!
-------
==Tikanga whakatakoto reo==
# Ko te [[Reo Māori]] te reo whai mana o tēnei paetukutuku. Kaua e tuhia ki tētahi atu reo.
# Ka whāia ngā [https://www.reomaori.co.nz/orthography tikanga whakatakoto kupu] a [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]].
# Ko ''[[Te Matatiki]]'' te tino papakupu.
# Ko ''Te Papakupu a Wiremu'' tētahi atu papakupu whai mana.
# Kia penei te whakatakoto o ngā rā: 21 Haratua 2007.
-------
==Ingoa wāhi, ingoa iwi==
# Mō ngā ingoa wāhi, tuatahi, kia mau ki [https://www.reomaori.co.nz/orthography ngā tikanga o Te Taura Whiri]. Hei tauira ēnei: Te Tai-hauāuru, Te Tai-rāwhiti, Te Tai-tokerau, Te Wai-pounamu, Te Ika-a-Māui. Tuarua, tirohia hoki tēnei rārangi a Te Taura Whiri: [https://web.archive.org/web/20150609033527/http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/resources_e/list_placenames.shtml Ingoa wāhi] me ngā ingoa wāhi o tēnei māhere whenua i tētahi atu o ngā paetukutuku a Te Taura Whiri: [https://web.archive.org/web/20220304234859/http://www.korero.maori.nz/resources/map.html Mahere whenua].
# Ka whāia te whakatokoranga ingoa iwi, ingoa hapū rānei, nā Angela Ballara i tana pukapuka ''Iwi''.
# Mō ngā ingoa wāhi o tāwāhi, kia mau ki te rārangi i roto i ''Te Matatiki'', he pukapuka nā Te Taura Whiri i te Reo. Ki te kore he ingoa mō tētahi whenua o taua pukapuka, [http://www.tetaurawhiri.govt.nz/maori/feedback_m/index.shtml pātai atu ki Te Taura] rānei, whakamahia te ingoa reo Pākehā rānei.
# I roto i ngā pouaka whakamōhiotanga o ngā tuhipānui mātāwhenua mō Aotearoa, pērā i ngā tuhipānui mō ngā tāone, ka tuhia tuatahitia te ingoa Māori, ā, i raro iho, ka puta ko te ingoa reo Pākehā. Mā tētahi tauira mō ngā pouaka whakamōhiotanga tēnei tikanga e whakamana ai, kia pēnei:
:<center><big>'''Ingoa reo Māori'''</big></center>
:<center><big>'''''Ingoa reo Pākehā''''' </big></center>
-------
==Taitara tuhipānui==
# Kaua e whakamahi i te ''te'', i te ''he'' rānei hei timatanga taitara. Engari, mēnā aua kupu he tino wāhanga o tētahi ingoa tangata, ingoa rōpū rānei, pērā i "[[Te Rauparaha]]", ka taea.
-------
==Whakaupoko==
Whakamahia ēnei whakaupoko mō ngā wāhanga tuhipānui:
*'''Tirohia hoki''' - he rite pū ki te 'See also' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Kupu tautoko''' - he rite pū ki te 'Notes' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Hoto ki waho''' - he rite pū ki te 'External links' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Tohutoro''' - he rite pū ki te 'References' o te Wikipedia Pākehā.
-------
==He rauemi anō==
* [http://mshupoko.natlib.govt.nz/mshupoko/index.htm Ngā Ūpoko Tukutuku] - he mea mahi Ngā Ūpoko Tukutuku nei e Te Puna Mātauranga o Aotearoa. Ko te whāinga he kupu ūpoko e whai tikanga ana ki te hunga Māori hei rauemi āwhina i ngā kaiwhakaemi me ngā kaikohikohi kōrero ki te whakamārama rauemi reo Māori ao Māori rānei. Ka whakamahia e Te Puna Mātauranga o Aotearoa ki te whakakaha ake i ngā tautoko Māori. He rauemi ka taea noatia te whakamahi hei whakapakari i te Wikipedia reo Māori nei.
-------
==Kei te Wikipedia Pākehā==
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Manual_of_Style Manual of Style] (reo Pākehā)
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:What_Wikipedia_is_not What Wikipedia is not] (reo Pākehā)
*[[:en:Wikipedia:Only_make_links_that_are_relevant_to_the_context|Making links relevant]] (reo Pākehā)
*[[:en:Wikipedia:Overlinking|Overlinking]] (reo Pākehā)
-------
==Tirohia hoki==
*[[Reo Māori]]
*[[Whakamārama:Whakatika]]
-------
==Hoto ki waho==
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/ Paetukutuku o te Taura Whiri] (reorua)
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/pub_e/conventions2.shtml Taura Whiri - Tikanga whakatakoto kupu] (reo Pākehā)
-------
==Tohutoro==
*A. Ballara, ''Iwi''. Victoria University Press, Te Whanga-nui-a-Tara, 1998.
*Te Taura Whiri i te Reo Māori, ''Te Matataki: Contemporary Māori Words''. Oxford University Press: Tāmaki-makau-rau, 1996.
-------
__NOTOC__ __NOEDITSECTION__
{{Mutu pouaka}}
[[Category:Wikipedia]]
b8qgqlvo8lrghx5e3d7jyg6s1v977qc
169081
169080
2026-08-22T20:57:28Z
Nurg
3615
overlarge font not needed
169081
wikitext
text/x-wiki
{{Tīmata pouaka|violet}}
{{Taitara pouaka|Taitara=Ngā tikanga a te Wikipedia Māori}}
==Ngā tino tikanga a te Wikipedia==
#Kia mau ki ngā tikanga manatārua.
#E pai ana te tuku kōrero i runga i te GNU Free Documentation License.
#Kia whakaraupapa te tirohanga o ngā kaituhi (NPOV).
#Tirohia [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:What_Wikipedia_is_not Ehara a Wikipedia i te...] (reo Pākehā).
#E pā ana aua tikanga ki ngā pūtere katoa. Engari, mā ia pūtere e whakatau he tikanga ake atu anō mōna.
-------
==Mō ngā maramara==
#Ko tētahi tino kino o te paetukutuku nei, he nui rawa ngā maramara. Kaua e tuhituhi i ngā maramara. He mahi whakahōhā tērā ki te hunga matatau ki te reo, nā te mea, he mahi takahi tērā ki te mana o te reo. Ki te tuhituhi koe, kia pai, kia roa, kia ātaahua te takotoranga.
#Hāpai i te mana o te reo i ngā mahi katoa!
-------
==Tikanga whakatakoto reo==
# Ko te [[Reo Māori]] te reo whai mana o tēnei paetukutuku. Kaua e tuhia ki tētahi atu reo.
# Ka whāia ngā [https://www.reomaori.co.nz/orthography tikanga whakatakoto kupu] a [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]].
# Ko ''[[Te Matatiki]]'' te tino papakupu.
# Ko ''Te Papakupu a Wiremu'' tētahi atu papakupu whai mana.
# Kia penei te whakatakoto o ngā rā: 21 Haratua 2007.
-------
==Ingoa wāhi, ingoa iwi==
# Mō ngā ingoa wāhi, tuatahi, kia mau ki [https://www.reomaori.co.nz/orthography ngā tikanga o Te Taura Whiri]. Hei tauira ēnei: Te Tai-hauāuru, Te Tai-rāwhiti, Te Tai-tokerau, Te Wai-pounamu, Te Ika-a-Māui. Tuarua, tirohia hoki tēnei rārangi a Te Taura Whiri: [https://web.archive.org/web/20150609033527/http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/resources_e/list_placenames.shtml Ingoa wāhi] me ngā ingoa wāhi o tēnei māhere whenua i tētahi atu o ngā paetukutuku a Te Taura Whiri: [https://web.archive.org/web/20220304234859/http://www.korero.maori.nz/resources/map.html Mahere whenua].
# Ka whāia te whakatokoranga ingoa iwi, ingoa hapū rānei, nā Angela Ballara i tana pukapuka ''Iwi''.
# Mō ngā ingoa wāhi o tāwāhi, kia mau ki te rārangi i roto i ''Te Matatiki'', he pukapuka nā Te Taura Whiri i te Reo. Ki te kore he ingoa mō tētahi whenua o taua pukapuka, [http://www.tetaurawhiri.govt.nz/maori/feedback_m/index.shtml pātai atu ki Te Taura] rānei, whakamahia te ingoa reo Pākehā rānei.
# I roto i ngā pouaka whakamōhiotanga o ngā tuhipānui mātāwhenua mō Aotearoa, pērā i ngā tuhipānui mō ngā tāone, ka tuhia tuatahitia te ingoa Māori, ā, i raro iho, ka puta ko te ingoa reo Pākehā. Mā tētahi tauira mō ngā pouaka whakamōhiotanga tēnei tikanga e whakamana ai, kia pēnei:
:<center>'''Ingoa reo Māori'''</center>
:<center>'''''Ingoa reo Pākehā'''''</center>
-------
==Taitara tuhipānui==
# Kaua e whakamahi i te ''te'', i te ''he'' rānei hei timatanga taitara. Engari, mēnā aua kupu he tino wāhanga o tētahi ingoa tangata, ingoa rōpū rānei, pērā i "[[Te Rauparaha]]", ka taea.
-------
==Whakaupoko==
Whakamahia ēnei whakaupoko mō ngā wāhanga tuhipānui:
*'''Tirohia hoki''' - he rite pū ki te 'See also' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Kupu tautoko''' - he rite pū ki te 'Notes' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Hoto ki waho''' - he rite pū ki te 'External links' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Tohutoro''' - he rite pū ki te 'References' o te Wikipedia Pākehā.
-------
==He rauemi anō==
* [http://mshupoko.natlib.govt.nz/mshupoko/index.htm Ngā Ūpoko Tukutuku] - he mea mahi Ngā Ūpoko Tukutuku nei e Te Puna Mātauranga o Aotearoa. Ko te whāinga he kupu ūpoko e whai tikanga ana ki te hunga Māori hei rauemi āwhina i ngā kaiwhakaemi me ngā kaikohikohi kōrero ki te whakamārama rauemi reo Māori ao Māori rānei. Ka whakamahia e Te Puna Mātauranga o Aotearoa ki te whakakaha ake i ngā tautoko Māori. He rauemi ka taea noatia te whakamahi hei whakapakari i te Wikipedia reo Māori nei.
-------
==Kei te Wikipedia Pākehā==
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Manual_of_Style Manual of Style] (reo Pākehā)
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:What_Wikipedia_is_not What Wikipedia is not] (reo Pākehā)
*[[:en:Wikipedia:Only_make_links_that_are_relevant_to_the_context|Making links relevant]] (reo Pākehā)
*[[:en:Wikipedia:Overlinking|Overlinking]] (reo Pākehā)
-------
==Tirohia hoki==
*[[Reo Māori]]
*[[Whakamārama:Whakatika]]
-------
==Hoto ki waho==
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/ Paetukutuku o te Taura Whiri] (reorua)
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/pub_e/conventions2.shtml Taura Whiri - Tikanga whakatakoto kupu] (reo Pākehā)
-------
==Tohutoro==
*A. Ballara, ''Iwi''. Victoria University Press, Te Whanga-nui-a-Tara, 1998.
*Te Taura Whiri i te Reo Māori, ''Te Matataki: Contemporary Māori Words''. Oxford University Press: Tāmaki-makau-rau, 1996.
-------
__NOTOC__ __NOEDITSECTION__
{{Mutu pouaka}}
[[Category:Wikipedia]]
t2vfe7sao5o0lxt9k27c0p0a5zlx9bd
169082
169081
2026-08-22T21:00:15Z
Nurg
3615
rm visual clutter
169082
wikitext
text/x-wiki
{{Tīmata pouaka|violet}}
{{Taitara pouaka|Taitara=Ngā tikanga a te Wikipedia Māori}}
==Ngā tino tikanga a te Wikipedia==
#Kia mau ki ngā tikanga manatārua.
#E pai ana te tuku kōrero i runga i te GNU Free Documentation License.
#Kia whakaraupapa te tirohanga o ngā kaituhi (NPOV).
#Tirohia [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:What_Wikipedia_is_not Ehara a Wikipedia i te...] (reo Pākehā).
#E pā ana aua tikanga ki ngā pūtere katoa. Engari, mā ia pūtere e whakatau he tikanga ake atu anō mōna.
==Mō ngā maramara==
#Ko tētahi tino kino o te paetukutuku nei, he nui rawa ngā maramara. Kaua e tuhituhi i ngā maramara. He mahi whakahōhā tērā ki te hunga matatau ki te reo, nā te mea, he mahi takahi tērā ki te mana o te reo. Ki te tuhituhi koe, kia pai, kia roa, kia ātaahua te takotoranga.
#Hāpai i te mana o te reo i ngā mahi katoa!
==Tikanga whakatakoto reo==
# Ko te [[Reo Māori]] te reo whai mana o tēnei paetukutuku. Kaua e tuhia ki tētahi atu reo.
# Ka whāia ngā [https://www.reomaori.co.nz/orthography tikanga whakatakoto kupu] a [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]].
# Ko ''[[Te Matatiki]]'' te tino papakupu.
# Ko ''Te Papakupu a Wiremu'' tētahi atu papakupu whai mana.
# Kia penei te whakatakoto o ngā rā: 21 Haratua 2007.
==Ingoa wāhi, ingoa iwi==
# Mō ngā ingoa wāhi, tuatahi, kia mau ki [https://www.reomaori.co.nz/orthography ngā tikanga o Te Taura Whiri]. Hei tauira ēnei: Te Tai-hauāuru, Te Tai-rāwhiti, Te Tai-tokerau, Te Wai-pounamu, Te Ika-a-Māui. Tuarua, tirohia hoki tēnei rārangi a Te Taura Whiri: [https://web.archive.org/web/20150609033527/http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/resources_e/list_placenames.shtml Ingoa wāhi] me ngā ingoa wāhi o tēnei māhere whenua i tētahi atu o ngā paetukutuku a Te Taura Whiri: [https://web.archive.org/web/20220304234859/http://www.korero.maori.nz/resources/map.html Mahere whenua].
# Ka whāia te whakatokoranga ingoa iwi, ingoa hapū rānei, nā Angela Ballara i tana pukapuka ''Iwi''.
# Mō ngā ingoa wāhi o tāwāhi, kia mau ki te rārangi i roto i ''Te Matatiki'', he pukapuka nā Te Taura Whiri i te Reo. Ki te kore he ingoa mō tētahi whenua o taua pukapuka, [http://www.tetaurawhiri.govt.nz/maori/feedback_m/index.shtml pātai atu ki Te Taura] rānei, whakamahia te ingoa reo Pākehā rānei.
# I roto i ngā pouaka whakamōhiotanga o ngā tuhipānui mātāwhenua mō Aotearoa, pērā i ngā tuhipānui mō ngā tāone, ka tuhia tuatahitia te ingoa Māori, ā, i raro iho, ka puta ko te ingoa reo Pākehā. Mā tētahi tauira mō ngā pouaka whakamōhiotanga tēnei tikanga e whakamana ai, kia pēnei:
:<center>'''Ingoa reo Māori'''</center>
:<center>'''''Ingoa reo Pākehā'''''</center>
==Taitara tuhipānui==
# Kaua e whakamahi i te ''te'', i te ''he'' rānei hei timatanga taitara. Engari, mēnā aua kupu he tino wāhanga o tētahi ingoa tangata, ingoa rōpū rānei, pērā i "[[Te Rauparaha]]", ka taea.
==Whakaupoko==
Whakamahia ēnei whakaupoko mō ngā wāhanga tuhipānui:
*'''Tirohia hoki''' - he rite pū ki te 'See also' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Kupu tautoko''' - he rite pū ki te 'Notes' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Hoto ki waho''' - he rite pū ki te 'External links' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Tohutoro''' - he rite pū ki te 'References' o te Wikipedia Pākehā.
==He rauemi anō==
* [http://mshupoko.natlib.govt.nz/mshupoko/index.htm Ngā Ūpoko Tukutuku] - he mea mahi Ngā Ūpoko Tukutuku nei e Te Puna Mātauranga o Aotearoa. Ko te whāinga he kupu ūpoko e whai tikanga ana ki te hunga Māori hei rauemi āwhina i ngā kaiwhakaemi me ngā kaikohikohi kōrero ki te whakamārama rauemi reo Māori ao Māori rānei. Ka whakamahia e Te Puna Mātauranga o Aotearoa ki te whakakaha ake i ngā tautoko Māori. He rauemi ka taea noatia te whakamahi hei whakapakari i te Wikipedia reo Māori nei.
==Kei te Wikipedia Pākehā==
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Manual_of_Style Manual of Style] (reo Pākehā)
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:What_Wikipedia_is_not What Wikipedia is not] (reo Pākehā)
*[[:en:Wikipedia:Only_make_links_that_are_relevant_to_the_context|Making links relevant]] (reo Pākehā)
*[[:en:Wikipedia:Overlinking|Overlinking]] (reo Pākehā)
==Tirohia hoki==
*[[Reo Māori]]
*[[Whakamārama:Whakatika]]
==Hoto ki waho==
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/ Paetukutuku o te Taura Whiri] (reorua)
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/pub_e/conventions2.shtml Taura Whiri - Tikanga whakatakoto kupu] (reo Pākehā)
==Tohutoro==
*A. Ballara, ''Iwi''. Victoria University Press, Te Whanga-nui-a-Tara, 1998.
*Te Taura Whiri i te Reo Māori, ''Te Matataki: Contemporary Māori Words''. Oxford University Press: Tāmaki-makau-rau, 1996.
__NOTOC__ __NOEDITSECTION__
{{Mutu pouaka}}
[[Category:Wikipedia]]
pcqc0p6rm02p9dfxxsh1pdw3lzvodz0
169086
169082
2026-08-22T22:33:03Z
Nurg
3615
follow enWP order, which puts ext links last for good reason
169086
wikitext
text/x-wiki
{{Tīmata pouaka|violet}}
{{Taitara pouaka|Taitara=Ngā tikanga a te Wikipedia Māori}}
==Ngā tino tikanga a te Wikipedia==
#Kia mau ki ngā tikanga manatārua.
#E pai ana te tuku kōrero i runga i te GNU Free Documentation License.
#Kia whakaraupapa te tirohanga o ngā kaituhi (NPOV).
#Tirohia [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:What_Wikipedia_is_not Ehara a Wikipedia i te...] (reo Pākehā).
#E pā ana aua tikanga ki ngā pūtere katoa. Engari, mā ia pūtere e whakatau he tikanga ake atu anō mōna.
==Mō ngā maramara==
#Ko tētahi tino kino o te paetukutuku nei, he nui rawa ngā maramara. Kaua e tuhituhi i ngā maramara. He mahi whakahōhā tērā ki te hunga matatau ki te reo, nā te mea, he mahi takahi tērā ki te mana o te reo. Ki te tuhituhi koe, kia pai, kia roa, kia ātaahua te takotoranga.
#Hāpai i te mana o te reo i ngā mahi katoa!
==Tikanga whakatakoto reo==
# Ko te [[Reo Māori]] te reo whai mana o tēnei paetukutuku. Kaua e tuhia ki tētahi atu reo.
# Ka whāia ngā [https://www.reomaori.co.nz/orthography tikanga whakatakoto kupu] a [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]].
# Ko ''[[Te Matatiki]]'' te tino papakupu.
# Ko ''Te Papakupu a Wiremu'' tētahi atu papakupu whai mana.
# Kia penei te whakatakoto o ngā rā: 21 Haratua 2007.
==Ingoa wāhi, ingoa iwi==
# Mō ngā ingoa wāhi, tuatahi, kia mau ki [https://www.reomaori.co.nz/orthography ngā tikanga o Te Taura Whiri]. Hei tauira ēnei: Te Tai-hauāuru, Te Tai-rāwhiti, Te Tai-tokerau, Te Wai-pounamu, Te Ika-a-Māui. Tuarua, tirohia hoki tēnei rārangi a Te Taura Whiri: [https://web.archive.org/web/20150609033527/http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/resources_e/list_placenames.shtml Ingoa wāhi] me ngā ingoa wāhi o tēnei māhere whenua i tētahi atu o ngā paetukutuku a Te Taura Whiri: [https://web.archive.org/web/20220304234859/http://www.korero.maori.nz/resources/map.html Mahere whenua].
# Ka whāia te whakatokoranga ingoa iwi, ingoa hapū rānei, nā Angela Ballara i tana pukapuka ''Iwi''.
# Mō ngā ingoa wāhi o tāwāhi, kia mau ki te rārangi i roto i ''Te Matatiki'', he pukapuka nā Te Taura Whiri i te Reo. Ki te kore he ingoa mō tētahi whenua o taua pukapuka, [http://www.tetaurawhiri.govt.nz/maori/feedback_m/index.shtml pātai atu ki Te Taura] rānei, whakamahia te ingoa reo Pākehā rānei.
# I roto i ngā pouaka whakamōhiotanga o ngā tuhipānui mātāwhenua mō Aotearoa, pērā i ngā tuhipānui mō ngā tāone, ka tuhia tuatahitia te ingoa Māori, ā, i raro iho, ka puta ko te ingoa reo Pākehā. Mā tētahi tauira mō ngā pouaka whakamōhiotanga tēnei tikanga e whakamana ai, kia pēnei:
:<center>'''Ingoa reo Māori'''</center>
:<center>'''''Ingoa reo Pākehā'''''</center>
==Taitara tuhipānui==
# Kaua e whakamahi i te ''te'', i te ''he'' rānei hei timatanga taitara. Engari, mēnā aua kupu he tino wāhanga o tētahi ingoa tangata, ingoa rōpū rānei, pērā i "[[Te Rauparaha]]", ka taea.
==Whakaupoko==
Whakamahia ēnei whakaupoko mō ngā wāhanga tuhipānui:
*'''Tirohia hoki''' - he rite pū ki te 'See also' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Kupu tautoko''' - he rite pū ki te 'Notes' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Tohutoro''' - he rite pū ki te 'References' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Hoto ki waho''' - he rite pū ki te 'External links' o te Wikipedia Pākehā.
==He rauemi anō==
* [http://mshupoko.natlib.govt.nz/mshupoko/index.htm Ngā Ūpoko Tukutuku] - he mea mahi Ngā Ūpoko Tukutuku nei e Te Puna Mātauranga o Aotearoa. Ko te whāinga he kupu ūpoko e whai tikanga ana ki te hunga Māori hei rauemi āwhina i ngā kaiwhakaemi me ngā kaikohikohi kōrero ki te whakamārama rauemi reo Māori ao Māori rānei. Ka whakamahia e Te Puna Mātauranga o Aotearoa ki te whakakaha ake i ngā tautoko Māori. He rauemi ka taea noatia te whakamahi hei whakapakari i te Wikipedia reo Māori nei.
==Kei te Wikipedia Pākehā==
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Manual_of_Style Manual of Style] (reo Pākehā)
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:What_Wikipedia_is_not What Wikipedia is not] (reo Pākehā)
*[[:en:Wikipedia:Only_make_links_that_are_relevant_to_the_context|Making links relevant]] (reo Pākehā)
*[[:en:Wikipedia:Overlinking|Overlinking]] (reo Pākehā)
==Tirohia hoki==
*[[Reo Māori]]
*[[Whakamārama:Whakatika]]
==Hoto ki waho==
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/ Paetukutuku o te Taura Whiri] (reorua)
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/pub_e/conventions2.shtml Taura Whiri - Tikanga whakatakoto kupu] (reo Pākehā)
==Tohutoro==
*A. Ballara, ''Iwi''. Victoria University Press, Te Whanga-nui-a-Tara, 1998.
*Te Taura Whiri i te Reo Māori, ''Te Matataki: Contemporary Māori Words''. Oxford University Press: Tāmaki-makau-rau, 1996.
__NOTOC__ __NOEDITSECTION__
{{Mutu pouaka}}
[[Category:Wikipedia]]
043ywxbsxq14iqdphol6r6ytkfehmbd
169087
169086
2026-08-22T22:41:57Z
Nurg
3615
upd link. No macron for upoko
169087
wikitext
text/x-wiki
{{Tīmata pouaka|violet}}
{{Taitara pouaka|Taitara=Ngā tikanga a te Wikipedia Māori}}
==Ngā tino tikanga a te Wikipedia==
#Kia mau ki ngā tikanga manatārua.
#E pai ana te tuku kōrero i runga i te GNU Free Documentation License.
#Kia whakaraupapa te tirohanga o ngā kaituhi (NPOV).
#Tirohia [http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:What_Wikipedia_is_not Ehara a Wikipedia i te...] (reo Pākehā).
#E pā ana aua tikanga ki ngā pūtere katoa. Engari, mā ia pūtere e whakatau he tikanga ake atu anō mōna.
==Mō ngā maramara==
#Ko tētahi tino kino o te paetukutuku nei, he nui rawa ngā maramara. Kaua e tuhituhi i ngā maramara. He mahi whakahōhā tērā ki te hunga matatau ki te reo, nā te mea, he mahi takahi tērā ki te mana o te reo. Ki te tuhituhi koe, kia pai, kia roa, kia ātaahua te takotoranga.
#Hāpai i te mana o te reo i ngā mahi katoa!
==Tikanga whakatakoto reo==
# Ko te [[Reo Māori]] te reo whai mana o tēnei paetukutuku. Kaua e tuhia ki tētahi atu reo.
# Ka whāia ngā [https://www.reomaori.co.nz/orthography tikanga whakatakoto kupu] a [[Te Taura Whiri i te Reo Māori]].
# Ko ''[[Te Matatiki]]'' te tino papakupu.
# Ko ''Te Papakupu a Wiremu'' tētahi atu papakupu whai mana.
# Kia penei te whakatakoto o ngā rā: 21 Haratua 2007.
==Ingoa wāhi, ingoa iwi==
# Mō ngā ingoa wāhi, tuatahi, kia mau ki [https://www.reomaori.co.nz/orthography ngā tikanga o Te Taura Whiri]. Hei tauira ēnei: Te Tai-hauāuru, Te Tai-rāwhiti, Te Tai-tokerau, Te Wai-pounamu, Te Ika-a-Māui. Tuarua, tirohia hoki tēnei rārangi a Te Taura Whiri: [https://web.archive.org/web/20150609033527/http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/resources_e/list_placenames.shtml Ingoa wāhi] me ngā ingoa wāhi o tēnei māhere whenua i tētahi atu o ngā paetukutuku a Te Taura Whiri: [https://web.archive.org/web/20220304234859/http://www.korero.maori.nz/resources/map.html Mahere whenua].
# Ka whāia te whakatokoranga ingoa iwi, ingoa hapū rānei, nā Angela Ballara i tana pukapuka ''Iwi''.
# Mō ngā ingoa wāhi o tāwāhi, kia mau ki te rārangi i roto i ''Te Matatiki'', he pukapuka nā Te Taura Whiri i te Reo. Ki te kore he ingoa mō tētahi whenua o taua pukapuka, [http://www.tetaurawhiri.govt.nz/maori/feedback_m/index.shtml pātai atu ki Te Taura] rānei, whakamahia te ingoa reo Pākehā rānei.
# I roto i ngā pouaka whakamōhiotanga o ngā tuhipānui mātāwhenua mō Aotearoa, pērā i ngā tuhipānui mō ngā tāone, ka tuhia tuatahitia te ingoa Māori, ā, i raro iho, ka puta ko te ingoa reo Pākehā. Mā tētahi tauira mō ngā pouaka whakamōhiotanga tēnei tikanga e whakamana ai, kia pēnei:
:<center>'''Ingoa reo Māori'''</center>
:<center>'''''Ingoa reo Pākehā'''''</center>
==Taitara tuhipānui==
# Kaua e whakamahi i te ''te'', i te ''he'' rānei hei timatanga taitara. Engari, mēnā aua kupu he tino wāhanga o tētahi ingoa tangata, ingoa rōpū rānei, pērā i "[[Te Rauparaha]]", ka taea.
==Whakaupoko==
Whakamahia ēnei whakaupoko mō ngā wāhanga tuhipānui:
*'''Tirohia hoki''' - he rite pū ki te 'See also' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Kupu tautoko''' - he rite pū ki te 'Notes' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Tohutoro''' - he rite pū ki te 'References' o te Wikipedia Pākehā.
*'''Hoto ki waho''' - he rite pū ki te 'External links' o te Wikipedia Pākehā.
==He rauemi anō==
* [https://natlib.govt.nz/librarians/nga-upoko-tukutuku Ngā Upoko Tukutuku] – he mea mahi Ngā Upoko Tukutuku nei e Te Puna Mātauranga o Aotearoa. Ko te whāinga he kupu upoko e whai tikanga ana ki te hunga Māori hei rauemi āwhina i ngā kaiwhakaemi me ngā kaikohikohi kōrero ki te whakamārama rauemi reo Māori ao Māori rānei. Ka whakamahia e Te Puna Mātauranga o Aotearoa ki te whakakaha ake i ngā tautoko Māori. He rauemi ka taea noatia te whakamahi hei whakapakari i te Wikipedia reo Māori nei.
==Kei te Wikipedia Pākehā==
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Manual_of_Style Manual of Style] (reo Pākehā)
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:What_Wikipedia_is_not What Wikipedia is not] (reo Pākehā)
*[[:en:Wikipedia:Only_make_links_that_are_relevant_to_the_context|Making links relevant]] (reo Pākehā)
*[[:en:Wikipedia:Overlinking|Overlinking]] (reo Pākehā)
==Tirohia hoki==
*[[Reo Māori]]
*[[Whakamārama:Whakatika]]
==Hoto ki waho==
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/ Paetukutuku o te Taura Whiri] (reorua)
*[http://www.tetaurawhiri.govt.nz/english/pub_e/conventions2.shtml Taura Whiri - Tikanga whakatakoto kupu] (reo Pākehā)
==Tohutoro==
*A. Ballara, ''Iwi''. Victoria University Press, Te Whanga-nui-a-Tara, 1998.
*Te Taura Whiri i te Reo Māori, ''Te Matataki: Contemporary Māori Words''. Oxford University Press: Tāmaki-makau-rau, 1996.
__NOTOC__ __NOEDITSECTION__
{{Mutu pouaka}}
[[Category:Wikipedia]]
cckn4lojqvjozzczbru07j5wddw88qx
Wikipedia talk:Tikanga Wikipedia
5
687
169079
19067
2026-08-22T20:50:22Z
Nurg
3615
hdg level
169079
wikitext
text/x-wiki
(We can copy over to here much of what is on the main Körero page.) - Robin
==Hoto==
===External===
I notice the "new" brief heading "Ētahi atu", which the [[Reed Pocket Dictionary of Modern Māori]] says just means "others". I wonder if it's '''too''' brief to be a standard heading replacing my tentative standard, "[[Tūranga]] [[tukutuku]]". Depending on what headings come before it, I think it has the potential to be misleading. Discussion? [[User:Robin Patterson|Robin Patterson]] 00:52, 9 Dec 2004 (UTC)
"Hoto atu" - with "hoto" from ''[[Te Matatiki]]'' - has now been adopted without apparent dissension. [[User:Robin Patterson|Robin Patterson]] 20:35, 11 Pipiri 2006 (UTC)
===Internal===
We are not obliged to follow all the guidelines set out for a Wikipedia that has over 1.1 million articles and is at the "polishing-up" stage. Each Wikipedia has created its own rules. To encourage growth here, at least until we have a few thousand articles, I think we should allow distinctly more than 10% of the links on a page to be "latent" (ie not "live" yet) wherever there is a reasonable likelihood that someone will create an article for the link within a few months. [[User:Robin Patterson|Robin Patterson]] 20:35, 11 Pipiri 2006 (UTC)
::Robin, I think there is a price for encouraging growth at the expense of quality. No offence, but there several hundred articles on this Wikipedia that are low quality in terms of grammar, content, and aesthetics - the redlinks problem is only one aspect. The thing is, I see no evidence that anyone is removing links that have not resulted in articles within a few months. For an example of that, see [[Hotupuku]]. There are about 80 links in that article, and how many are red? 8? 16? - no, about 75 or so are red - and that is an article highlighted as a whārangi pai! It has been that way since Mahuru 2004, rather more than ‘within a few months’.
::Is it fair or responsible to allow the number of substandard pages to grow into the thousands? The skills required to fix bad grammar are very rare. Someone may be totally fluent in the language, but that does not mean they have the rare skills to fix bad translations and grammatical heresies. It often takes several attempts to get all the errors out, it is not a simple task. Māori happen to care about our language - and we do not like to see it mangled and mistreated - it is not acceptable to allow the publishing of substandard Māori. Nor is it not acceptable to allow bad language to be put up and expect others to fix it. Nor is it acceptable to have lower standards for a site written in Te Reo - that indicates a total lack of respect for the language.
::We need strategies to identify substandard articles and also to apply consistent categories to them. I have tried to improve the Hau Kāinga page, but I am severely limited by the quality of the articles and the lack of categorisation. I would like it to be a page to be proud of, and I would like this to be a site to be proud of too. The poor grammar and poor layout and poor content are real impediments to the growth and credibility of this site. [[User:Kahuroa|Kahuroa]] 06:42, 12 Pipiri 2006 (UTC)
::The fact that Hotupuku has been in a prominent place on our home page, but still contained a massive amount of redlinks, suggests that overlinking is not effective as a strategy to promote the writing of articles. It may behove us to take notice of the collective wisdom of the English Wikipedia and be willing to follow its quality standards rather than think we will get results by disregarding it. Our small size limits our ability to thrash things out and arrive at solutions that work on our own. [[User:Kahuroa|Kahuroa]] 09:51, 12 Pipiri 2006 (UTC)
==Why I think we need to flag pages for quality==
*To put more responsibility on contributors to make better quality articles with references
*To put more responsibility on contributors to find out how to write articles better
*To put more responsibility on contributors to ask their real-world mentors or teachers whether what they propose to contribute is grammatically ok
*Reduce redlinks and poor layout because aethetics is important on the web. It equals credibility
*To show contributors that this is an encyclopedia, not a random collection of information
*The reason is that otherwise there is far too great a burden left for others (like me) to fix up. At least if the errors are flagged, you can go to the category page and see how much is to be done, get a scope on the size of the problem
*I don't want to be the only one fixing things, flagging things either. I need help. Like on the Hau Kāinga page. I would like to reformat the page. To do it I need all the articles under 'Awa' or 'X' to be in the category 'Awa' or 'X' and for the Awa catpage or the 'X' catpage to have been created. Its daunting to have to do everything before you can start things. Maybe those whose enthusiasm is good but they are worried about their reo could help with the housekeeping stuff.
*Lets get all the articles we have in good condition. Then we can cope with new stuff as its added and bring it up to speed.
[[User:Kahuroa|Kahuroa]] 19:29, 13 Pipiri 2006 (UTC)
:I'm happy to cooperate in (among other things) a flag-for-quality operation. Your [[Template:Hotowhero]] is OK and there could be others pointing out different shortcomings (apart from the long-established [[Template;Maramara|Template:stub]]). However, if any such flags refer to quality of Te [[Reo Māori|Reo]] I would not be among the best people to decide where to put them. I said when I started here that I expected my contributions would be mostly housekeeping. Twenty-one months later there was still nobody doing quality content work to a really noticeable extent. Talk about [http://stats.wikimedia.org/EN/TablesWikipediaMI.htm burdens]? I'm very glad that's changed. I'm not "worried" about my reo but you know it's probably not above the claimed mi-1. (Maybe a side-issue: why are "redlinks" less aesthetically pleasing than live links?)
<br>Kia kaha, e hoa. [[User:Robin Patterson|Robin Patterson]] 20:22, 13 Pipiri 2006 (UTC)
::Yeah I realise the problem with flagging of Te Reo. That has to be done by those who can see whats wrong. Redlinks and bluelinks are not instrinsically less aesthetically pleasing than each other, but it is a matter of excess of either and of the effect they have on the user's experience and on the functionality of the page. See the links on the hotowhero Template ( I added them to the article too didnt I) - overlinking is one of them, not just overredlinking. There are many reasons why its important. One thing the articles mention is that, with some qualifications, you shouldn't redlink unless you are prepared to write the article; another is not to link ordinary words; etc etc, no need for me to repeat. I will also try to make some more quality templates.
*another idea I'd like your consideration of is whether I/you could approach someone (I have no idea who at the mo) about setting up some robot to macronise some words automatically. In principle it is the same as the job done on the enWiki by spelling correction robots. I have done macronisation for publication and for the web, so I am aware of some of the possible things to beware of, and it could only do some, not all of the macronisation because some macrons are grammatically determined rather than lexically determined. But I think its worth finding out. Same with redlinks. [[User:Kahuroa|Kahuroa]] 00:19, 14 Pipiri 2006 (UTC)
[[User:Kahuroa|Kahuroa]] 00:19, 14 Pipiri 2006 (UTC)
4zjahtzm37nd2crcziawjte76ecuede
Pāremata
0
693
169091
153768
2026-08-22T23:16:03Z
Nurg
3615
/* Hoto ki waho */ ed
169091
wikitext
text/x-wiki
''[Ko "[[Paremata, Porirua]]" he kāinga ki [[Porirua]].]''
----
[[File:WellingtonParliament gobeirne.jpg|thumb|500px|Te Whare Pāremata, Te Whanga-nui-a-Tara, 2005]]Ko te mahi a ngā Mema '''Pāremata''' he hanga [[ture]]. Kotahi rau, rua tekau ngā mema Pāremata o [[Aotearoa]]. Ka whakaurua ngā [[pire]] i a Pāremata e noho ana.
== Kōrero nehe ==
Nō te tau 1854 i hui tuatahi ai ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 te huinga tuatahi ki Te Whanga-nui-a-Tara. Ināianei, kei [[Te Whanga-nui-a-Tara]] wāhi noho o te Pāremata.
== Hoto ki waho ==
* [https://www.parliament.nz/?lang=mi Pāremata Aotearoa]
{{DEFAULTSORT:Paremata}}
[[Category:Kāwanatanga]]
{{Maramara}}
51rfpk1dvdo4ztybnolw93xo44dlcye
169100
169091
2026-08-23T00:21:08Z
Nurg
3615
tidy
169100
wikitext
text/x-wiki
[[File:WellingtonParliament gobeirne.jpg|thumb|500px|Te Whare Pāremata, Te Whanga-nui-a-Tara, 2005]]Ko te mahi a ngā Mema '''Pāremata''' he hanga [[ture]]. Kotahi rau, rua tekau ngā mema Pāremata o [[Aotearoa]]. Ka whakaurua ngā [[pire]] i a Pāremata e noho ana.
== Kōrero nehe ==
Nō te tau 1854 i hui tuatahi ai ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 te huinga tuatahi ki Te Whanga-nui-a-Tara. Ināianei, kei [[Te Whanga-nui-a-Tara]] wāhi noho o te Pāremata.
== Tirohia hoki ==
Ko [[Paremata, Porirua]] he kāinga ki [[Porirua]].
== Hoto ki waho ==
* [https://www.parliament.nz/?lang=mi Pāremata Aotearoa]
{{DEFAULTSORT:Paremata}}
[[Category:Kāwanatanga]]
{{Maramara}}
bnavdc3dbs4xy2s021sebd0ymkg39pz
169118
169100
2026-08-23T08:18:57Z
Nurg
3615
+Category:Pāremata
169118
wikitext
text/x-wiki
[[File:WellingtonParliament gobeirne.jpg|thumb|500px|Te Whare Pāremata, Te Whanga-nui-a-Tara, 2005]]Ko te mahi a ngā Mema '''Pāremata''' he hanga [[ture]]. Kotahi rau, rua tekau ngā mema Pāremata o [[Aotearoa]]. Ka whakaurua ngā [[pire]] i a Pāremata e noho ana.
== Kōrero nehe ==
Nō te tau 1854 i hui tuatahi ai ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 te huinga tuatahi ki Te Whanga-nui-a-Tara. Ināianei, kei [[Te Whanga-nui-a-Tara]] wāhi noho o te Pāremata.
== Tirohia hoki ==
Ko [[Paremata, Porirua]] he kāinga ki [[Porirua]].
== Hoto ki waho ==
* [https://www.parliament.nz/?lang=mi Pāremata Aotearoa]
{{DEFAULTSORT:Paremata}}
[[Category:Pāremata]]
[[Category:Kāwanatanga]]
{{Maramara}}
2rlap3w5bnqt56h176hnew4d6t0ny16
169120
169118
2026-08-23T08:22:12Z
Nurg
3615
Category:Kāwanatanga o Aotearoa
169120
wikitext
text/x-wiki
[[File:WellingtonParliament gobeirne.jpg|thumb|500px|Te Whare Pāremata, Te Whanga-nui-a-Tara, 2005]]Ko te mahi a ngā Mema '''Pāremata''' he hanga [[ture]]. Kotahi rau, rua tekau ngā mema Pāremata o [[Aotearoa]]. Ka whakaurua ngā [[pire]] i a Pāremata e noho ana.
== Kōrero nehe ==
Nō te tau 1854 i hui tuatahi ai ki [[Tāmaki-makau-rau]]. Nō te tau 1862 te huinga tuatahi ki Te Whanga-nui-a-Tara. Ināianei, kei [[Te Whanga-nui-a-Tara]] wāhi noho o te Pāremata.
== Tirohia hoki ==
Ko [[Paremata, Porirua]] he kāinga ki [[Porirua]].
== Hoto ki waho ==
* [https://www.parliament.nz/?lang=mi Pāremata Aotearoa]
{{DEFAULTSORT:Paremata}}
[[Category:Pāremata]]
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]]
{{Maramara}}
j8jtexyjpl4wz4lova1a47skgdx8z6z
Paremata
0
699
169098
150853
2026-08-23T00:14:12Z
Nurg
3615
ed
169098
wikitext
text/x-wiki
{{disambig}}
* Ko '''[[Pāremata]]''' te whare noho a ngā Mema Pāremata, [[Aotearoa]].
* Ko '''[[Paremata, Porirua]]''', he moka tāone ki Porirua, Aotearoa.
* Ko '''[[Paremata, Niu Haute Wēra]]''', a tapa tāone i [[Poihākena]], [[Ahitereiria]].
449x9ovyh61p89wt9tkbryxk0t9bsck
Rārangi Kāwana
0
729
169121
32542
2026-08-23T08:22:47Z
Nurg
3615
Category:Kāwanatanga o Aotearoa
169121
wikitext
text/x-wiki
*[[Wiremu Hopihona]]
*[[Hōri Kerei|George Grey]]
*[[Bernard Freyberg]]
*[[Cath Tizard]]
*[[Paul Reeves]]
{{Maramara}}
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]]
nbf32wdah51rqg7srxy07hiho4vtf79
Kawanatanga
0
969
169076
5599
2026-08-22T19:02:42Z
EmausBot
2583
Fixing double redirect from [[Kāwanatanga]] to [[Te Kāwanatanga o Aotearoa]]
169076
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Te Kāwanatanga o Aotearoa]]
i31rudkozt5w9ssb8fitnb31byoxqnd
Kīngitanga Kotahi
0
1033
169108
165443
2026-08-23T00:35:48Z
Nurg
3615
-Keir Starmer
169108
wikitext
text/x-wiki
{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big><big>'''Ko te Kīngatanga Kotahi o Piritene Nui me Airangi ki te Raki'''</big></big>
|-
| align=center colspan=2 |
{| border=0 cellpadding=2 cellspacing=0 style="background:#f9f9f9;"
|-
| align=center width=130 | [[File:Flag of the United Kingdom.svg|125px|Kara o Kīngitanga Whakakotahi]] || align=center width=130px | [[File:Royal Coat of Arms of the United Kingdom.svg|125px]]
|-
| align=center width=130 | <small>([[Hāki o Kīngitanga Kotahi]])</small> || align=center width=130px | <small>([[Tohu o Kīngitanga Kotahi]])</small>
|}
|-
| align=center colspan=2 style="background:#fff;" | [[File:LocationUnitedKingdom.png|300px]]
|-
| '''[[Reo a te motu]]''' || [[Reo Pākehā]], [[Reo Wēra]], [[Reo Koterana]]
|-
| '''[[Tāone matua]]''' || [[Rānana]]
|-
| '''Kingi''' || [[Tiāre III]]
|-
| '''[[Pirimia]]''' ||
|-
| '''[[Rahi]]''' || 244,820 km²
|-
| '''Taupori''' || 59,834,900
|-
| '''[[Moni]]''' || [[Pāuna]] (£ GBP)
|-
| '''[[Ngaringari a te motu]]''' || [[God Save the King]]
|}
Ko te '''Kīngitanga Kotahi''' (''United Kingdom'', jʊ̈nai̯tɘd kɪŋɡdə̯m) he whakakotahitanga o ngā whenua e kīa nei ko [[Ingarangi]], ko [[Koterana]], ko [[Wēra]], ko [[Airangi-ki-te-raki]].<ref>Ko [[Piritene Nui]] kē te ingoa o te uniana o [[Ingarangi]], [[Koterana]], me [[Wēra]].</ref>
[[Tāone matua]]: [[Rānana]]
[[Tāone]] nunui atu: [[Belfast]], [[Birmingham]], [[Cardiff (Wēra)|Cardiff]], [[Ētinipara]], [[Glasgow]], [[Liverpool]], [[Manchester]], [[Leeds]].
[[File:Satellite image of Great Britain and Northern Ireland in April 2002.jpg|200px|left|thumb|Kīngitanga Kotahi]]
== Kupu tautoko ==
<references/>
{{Maramara}}
[[Category:Ūropi]]
[[Category:Kīngitanga Kotahi|*]]
g6a8weqo6qtn0eaz33ggsl676g01n5k
Mātaatua Marae
0
1164
169093
46804
2026-08-23T00:08:26Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
169093
wikitext
text/x-wiki
{{Disambig}}
Ko '''Mātaatua Marae''' he marae ki:
*[[Māngere]]
*[[Rotorua]]
{{DEFAULTSORT:Mataatua Marae}}
3la2bjqqe75t6pbukyr5a83r88f1caf
Konukita
0
1439
169105
168380
2026-08-23T00:30:33Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169105
wikitext
text/x-wiki
Ko '''konukita''' ("Cr") he pūmotu. Ko te [[taungota]], 24; ko te [[Takiwā ripanga pūmotu|Takiwā]], [[Pūmotu takiwā 4|4]]; ko te [[Rōpū ripanga pūmotu|Rōpū]], [[Pūmotu rōpū 6|6]].
== Āhuatanga rongo ==
* [[Taumaha ngota]]: 51.9961 ''[[tau papatipu|amu]]'' <!-- "atomic mass unit" -->
* [[Mārō]]: 8.5
* [[Kiato]]: 7 140 kg/m<sup><small>3</small></sup>
* [[Kahakawe iahiko]]: 7.74 10<sup><small>6</small></sup>/(m·[[ohm|Ω]])
== Ko ngā pūhui ==
<!-- including alloys of a metal - [[pūhui konganuku]] -->
* Te [[rinokita]] (me te [[rino]])
* Ngā [[pākawa konukita]] (me te [[hāora]], he [[konganuku]])
* Ngā [[pākawarua konukita]] (me te [[hāora]], he [[konganuku]])
** Te [[rino pākawarua konukita]] (''[[Chromite]]'') (me te [[hāora]], te [[rino]]): FeCr<sub><small>2</small></sub>O<sub><small>4</small></sub>
** Te [[konurehu pākawarua konukita]] (''[[Potassium dichromate]]'') (me te [[hāora]], te [[konurehu]]): K<sub><small>2</small></sub>Cr<sub><small>2</small></sub>O<sub><small>7</small></sub>
* ''[[Chrome yellow]]'' (me te [[hāora]], te [[matā (konganuku)|matā]]): PbCrO<sub><small>4</small></sub>
* ''[[Chrome green]]'' (me te [[hāora]]): Cr<sub><small>2</small></sub>O<sub><small>3</small></sub>
== Ko ngā ingoa anō ==
* konupūmura
== Tirohia hoki ==
* [[Mātauranga matū]]
* [[Ripanga pūmotu]]
** [[Vanadium|Pūmotu nama 23]]; [[Manganese|Pūmotu nama 25]]
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20041213120006/http://periodic.lanl.gov/elements/24.html Los Alamos National Laboratory - Konukita]
* [https://web.archive.org/web/20070714045736/http://www.webelements.com/webelements/elements/text/Cr/index.html WebElements.com – Konukita]
* [http://environmentalchemistry.com/yogi/periodic/Cr.html EnvironmentalChemistry.com – Konukita]{{Dead link|date=Kohi-tātea 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [https://web.archive.org/web/20031129195256/http://www.chromium-asoc.com/ International Chromium Development Association]
* [https://web.archive.org/web/20080611090944/http://education.jlab.org/itselemental/ele024.html Ngā pūmotu: Konukita]
* [https://web.archive.org/web/20031003080624/http://mineral.galleries.com/minerals/elements/chromium/chromium.htm Konukita hei tokahuke]
* [https://web.archive.org/web/20031008230617/http://www.merck.com/pubs/mmanual/section1/chapter4/4f.htm Kōrero whakatūpato]
* [https://web.archive.org/web/20050418211929/http://www.smart-elements.com/?arg=zoom&element=Cr&art=582&seite=0&total=10&linkid=ewiki-Cr#magnify smart-elements.com - Ngā tiaota o konukite]
{{Maramara}}
[[Category:Pūmotu]]
s8622urm08nrgz84sgun2q62nuxcukq
Matā
0
1451
169094
23398
2026-08-23T00:08:55Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
169094
wikitext
text/x-wiki
{{disambig}}
Tirohia:
* [[Matā (konganuku)]]
* [[Matā (ngārara)]]
{{DEFAULTSORT:Mata}}
3fpp0bd35j9ffjr70am19msjx674x4i
Tītitipounamu
0
1576
169115
141979
2026-08-23T01:18:19Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169115
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = pink
| name = Tītitipounamu
| image = RiflemanMaleFemaleBuller.jpg
| image_caption = Ko te uha, ko te toa
| status = LC
| regnum = [[Kararehe|Animalia]]
| phylum = [[Angaroto|Chordata]]
| classis = [[Manu|Aves]]
| ordo = [[Passeriformes]]
| familia = [[Acanthisittidae]]
| genus = '''''Acanthisitta'''''
| genus_authority = [[Frederic de Lafresnaye|Lafresnaye]], 1842
| species = '''''A. chloris'''''
| binomial = ''Acanthisitta chloris''
| binomial_authority = ([[Anders Sparrman|Sparrman]], 1787)
}}
Ko te '''Tītitipounamu''' he manu ngahere nō [[Aotearoa]]. He manu itiiti nō te ngahere, he rite ki te [[mātuhituhi]] engari ko te uma he mā. Ko te tipuaki me te tuarā o te tame he kāriki. Ko te uha he hāura kōtiwhatiwha. Ko te ingoa pūtaiao ko ''Acanthisitta chloris''. Ko te ingoa [[reo Pākehā]] ko te ''Rifleman''.
==Tirohia hoki==
*[https://web.archive.org/web/20150311093126/http://www.nzbirds.com/birds/titipounamu.html Ngā manu o Aotearoa: Tītitipounamu] (reo Pākehā)
==Tohutoro==
*Robertson, C J R. (Etita), 1985. ''Reader's Digest Complete Book of New Zealand Birds''. Poihākena: Reader's Digest.
{{Manu o Aotearoa}}{{Maramara}}
[[Category:Manu ngahere o Aotearoa]]
p244ve6h1hkcs5zdyntslghf49c3b8r
Tāone matua
0
1879
169090
167509
2026-08-22T23:13:39Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Taone matua
169090
wikitext
text/x-wiki
Ko ngā '''Tāone matua''' o ētahi whenua ngā tāone nohoia e te [[kāwanatanga]].
* [[Amāna]], [[Hōtene]]
* [[Anakara]], [[Tākei]]
* [[Apia]], [[Hāmoa]]
* [[Ātene]], [[Kirihi]]
* [[Harāre]], [[Timuwawe]]
* [[Hiruhārama]], [[Iharaira]]
* [[Kānapera]], [[Ahitereiria]]
* [[Katamarū]], [[Nepōra]]
* [[Koromo]], [[Hiri Rānaka]]
* [[Kuara Rūpa]], [[Mareia]]
* [[Madrid]], [[Pāniora]]
* [[Manira]], [[Piripīni]]
* [[Mohikau]], [[Rūhia]]
* [[Pakatata]], [[Īrāki]]
* [[Pangakoko]], [[Tairana]]
* [[Parī]], [[Wīwī]]
* [[Paruhi]], [[Pehiamu]]
* [[Pearīni]], [[Tiamana]]
* [[Peihinga]], [[Haina]]
* [[Rānana]], [[Ingarangi]]
* [[Rihipone]], [[Potukara]]
* [[Rōma]], [[Itāria]]
* [[Tapurini]], [[Airangi]]
* [[Te Whanga-nui-a-Tara]], [[Aotearoa]]
{{DEFAULTSORT:Taone matua}}
[[Category:Kāwanatanga]]
[[Category:Tāone]]
{{Maramara}}
e0g71lk2rap5ww37p06qiaogbw0jcm4
Ōkahu
0
1905
169092
23400
2026-08-23T00:07:39Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT:Okahu
169092
wikitext
text/x-wiki
{{disambig}}
* [[Pūtere ārai kiore|Ōkahu (moutere)]]
* [[Ōkahu]] ki [[Tāmaki-makau-rau]]
{{DEFAULTSORT:Okahu}}
q8zca79dhe5p7bpgacayyybtaih8jsi
Template:Mukua
10
2448
169084
169055
2026-08-22T21:34:44Z
Nurg
3615
whakatika
169084
wikitext
text/x-wiki
<noinclude>
Mā te tauira nei e whakaatu ai kua whakatakoto te whakaaro kia muku ai te tuhipānui nei, me te take i pērā ai: <code><nowiki>{{Mukua|take}}</nowiki></code>.
Ka whakarārangitia te tuhipānui ki te [[:Category:Mukua|wāhanga Mukua]], kia māmā ake ai te kite i aua whārangi.
</noinclude>
<div name="Deletion notice" class="messagebox cleanup metadata" id="delete">[[Image:Rapid delete.svg|39px|left]]
Kua whakatūria te whakaaro kia '''mukua tēnei tuhipānui.''' E pēnei ana te take: '''''<span style="background:#CCC; padding:5px; margin: 5px; border: 1px;">{{{1|take}}}</span>'''''
<BR><span class="plainlinks">Tēnā tirohia ngā [[Special:Whatlinkshere/{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|hoto ki konei]] me ngā [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=history}} tuhinga/kaituhi] i mua i te [{{SERVER}}{{localurl:{{NAMESPACE}}:{{PAGENAME}}|action=delete}} muku] i tēnei tuhi pānui.</span>
</div>
<includeonly>
[[Category:Mukua]]
</includeonly><noinclude>[[Category:Tauira]]</noinclude>
ihw2xki980xzenbrjxezcppkjtcff2m
Category:Mema Pāremata
14
2666
169101
168750
2026-08-23T00:23:27Z
Nurg
3615
+Category:Pāremata
169101
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Haurongo]]
[[Category:Kaitōrangapū]]
[[Category:Pāremata]]
24i421jrneh46c5fd4zk0kxyy2j8u0s
Hōri Kerei
0
3274
169125
164245
2026-08-23T08:49:01Z
Nurg
3615
Upoko
169125
wikitext
text/x-wiki
[[File:GeorgeEdwardGrey02.jpg|right|thumb|200px|Ko Kāwana Hōri Kerei]]Ko '''Hōri Kerei''' ([[reo Pākehā]]: Sir George Grey) (1812-1898) he kāwana (1846-1853, 1861-1868), he pirimia, he kaitōrangapū nō Aotearoa. I whānau mai a '''Hōri Kerei''' i te tau 1812. Ka uru ia ki te kura mō ngā hōia, ā, ka mutu, ka eke a Kerei ki te tūranga rūtene. Roa rawa te wā i mahi ai ia hei hōia ki Airana, koia rā i pakari ai āna mōhiotanga tōrangapū. Ka hōpara haere kē a Kerei nō te 1837 tae noa ki te 1839 kei Ahitereiria. Nō muri ka tahuri ia ki te rangahau i ngā tikanga o ngā tāngata whenua o tēnā, o tēnā tōpito o te ao. Nō te tau 1840 ka tuhi reta a Kerei ki te Tari mō ngā Koroni e kōrero ana mō ana whakaaro whakawhenumi i ngā iwi. Ka aronui ngā rangatira o te Tari ki ēnei kōrero ōna, ā, ka tukuna ia hei Kāwana o te Tonga o Ahitereiria, he koroni pōhara tērā i taua wā. Nāna ka whakarahi ake te pūtea o reira, ā, ka pai te noho a ngā iwi.
Ka tohungia ko Kerei i te tau 1845 hei Kāwana o [[Aotearoa]]. He nui ngā raruraru o Aotearoa - he koroni pōhara, e riri ana ngā iwi tētahi ki tētahi, tētahi ki tētahi. Heoi anō, ka tukuna ki a Kerei ngā moni me ngā hōia kāore rā i hoatu ki te Kāwana i mua i a ia, ki a Pitiroi.
Ka toa ia ki ō Ngā Puhi rangatira, ki a Kawiti rāua ko Hone Heke. Kei Te Upoko o te Ika he pakanga anō, kei Te Awakairangi. I taua wā, ahakoa kāore he whakapae i runga i a ia, ka mauheretia te rangatira rongonui nei o Ngāti Toa, a Te Rauparaha. Nā [[Te Mākarini]] i hoko te nui o ngā whenua pai o te [[Māori]]. Nā konei ka tere kaha te tupu o te taupori [[Pākehā]]. Ka tohungia a Kerei ki te ‘Tā’ i te 1848. Ko Kerei te tino kaitito o te kaupapa taketake; nā tēnei ture o te tau 1852 i puea ake ai te kāwanatanga nui me ngā kāwanatanga ā-rohe.
Ka wehe i Aotearoa a Kerei i te tau 1853, ka haere hei Kāwana mō te Koroni o te Cape ki [[Āwherika-ki-te-tonga]]. Heoi, ka pakaru mai te riri ki [[Taranaki]] mō te hoko ki Waitara i te 1860. Ka tohungia tuaruatia a Kerei hei Kāwana o Aotearoa. Ko te tūmanako, e tau ai ngā riri mā tōna mana. Ka whakatūria e ia ngā rūnanga i te 1861. Ko te kaupapa o ngā rūnanga he whakawā, he whakahaere hoki, kia kaua e puta mai anō ngā riri pērā i ērā i pā mai ai i Waitara, kia tere ake te whenumi o te iwi Māori ki roto i te iwi Pākehā, kia nui ake anō hoki te hoko i ngā whenua. Kāore i tutuki ēnei o ngā whāinga o Kerei.
Ka pakanga anō ki [[Taranaki]] i te tau 1863, nā tana whakaroaroa tonu ki te whakahoki i a [[Waitara]] ki te hunga nō rātou ake aua whenua. Ka hinga i a ia a Taranaki, ka tahuri a Kerei ki a [[Waikato]], ki te takiwā e nui ana te kino ki te hoko whenua, ki te pūtake o te Kīngitanga. Ka whakatūria a Kerei tana whakapae, kei te whakaaro ngā iwi o Waikato me Maniapoto ki te huaki i a Tāmaki-makau-rau; koia rā te take a Kerei mō te riri ki Waikato. Ka mau tonu te tautohetohe ki ēnei rā mō te tika, te hē rānei o ēnei kōrero, nā Kerei i whakamōmona ngā kōrero. Ahakoa he kaha rawa rātou ki te whawhai, ka peia i ō rātou whenua te Kīngi Māori me tōna iwi.
I te tau 1864 ka tahuri te Karauna ki te raupatu i ngā whenua i Waikato me ētahi atu wāhi, e 3 miriona eka te rahi. Heoi, i kino te ingoa a Kerei i runga i ana whakahaere ki Taranaki, e whakaaetia whānuitia ana te hē o tana urutomo ki Waikato – me te raupatu o te nui o te whenua Māori. Tae noa ki ēnei rā, ka mau tonu te riri mō ngā whenua i raupatutia e Kerei, mō hia ngā tau. He nui ngā whenua i riro mō ngā hōia, i hokona hei utu rānei. Ka whakamutua te tūranga kāwana a Kerei nō te tau 1868. Kei [[Ingarangi]] a ia mō te wā poto rawa, ka hoki ia ki Aotearoa, ki Kawau. Nō muri ka tīmata anō ngā mahi tōrangapū a Kerei, ka tū mō te Pāremata. Nō te tau 1877, ka eke a Kerei hei Pirimia. Nō muri atu, ka hoki ki Ingarangi, ka mate i te tau 1898.
== Tirohia hoki ==
* [[Wiremu Maihi Te Rangikāheke]]
* [[Hoani Nahe]]
== Tohutoro ==
{{Kaihautū}}
{{DEFAULTSORT:Hori Kerei}}
[[Category:Kāwana o Aotearoa]]
r4tzrtyggows91xx8qpwyjkm7485prp
Te Whanga-nui-a-Tara
0
3360
169122
168657
2026-08-23T08:39:14Z
Nurg
3615
c/e
169122
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Settlement
<!--See Template:Infobox Settlement for additional fields that may be available-->
<!--See the Table at Infobox Settlement for all fields and descriptions of usage-->
<!-- Basic info ---------------->
|name = Te Whanga-nui-a-Tara <!-- at least one of the first two fields must be filled in -->
|official_name =
|other_name = Wellington
|native_name =
|nickname =
|settlement_type = [[tāone nui]]
|total_type = Katoa<!-- to set a non-standard label for total area and population rows -->
|motto =
<!-- images and maps ----------->
|image_skyline = Wellington.JPG
|imagesize =
|image_caption = Ko te tāone o Te Whanga-nui-a-Tara
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_shield =
|shield_size =
|image_blank_emblem =
|blank_emblem_type =
|blank_emblem_size =
|image_map = TeWhanganuiataraWGTN.png
|mapsize = 150px
|map_caption =
|image_map1 =
|mapsize1 =
|map_caption1 =
|image_dot_map =
|dot_mapsize =
|dot_map_caption =
|dot_x = |dot_y =
|pushpin_map = <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map -->
|pushpin_label_position = <!-- the position of the pushpin label: left, right, top, bottom, none -->
|pushpin_map_caption =
|pushpin_mapsize =
<!-- Location ------------------>
|subdivision_type = Whenua
|subdivision_name = [[Aotearoa]]
|subdivision_type1 = Takiwā
|subdivision_name1 = [[Te Whanga-nui-a-Tara|Te Whanga-nui-a-Tara]]
|subdivision_type2 = Mana-a-rohe
|subdivision_name2 = [[Te Whanga-nui-a-Tara|Te Whanga-nui-a-Tara]]<br />[[Awakairangi]]<br />[[Whakatiki]]<br />[[Porirua]]
<!-- Smaller parts (e.g. boroughs of a city) and seat of government -->
|seat_type =
|seat =
|parts_type =
|parts_style =
|parts =
|p1 =
|p2 =
|p3=
|p4=
|p5=
|p6=
|p7=<!-- etc. up to p50: for separate parts to be listed-->
<!-- Politics ----------------->
|government_footnotes =
|government_type =
|established_title = Whakanohoia
|established_date = 1839
|established_title1 = Tāone matua
|established_date1 = 1865
<!-- Area --------------------->
|area_magnitude =
|unit_pref = <!--Enter: Imperial, to display imperial before metric-->
|area_footnotes =
|area_total_km2 =<!--Region--> <!-- ALL fields with measurements are subject to automatic unit conversion-->
|area_land_km2 = 8049.44<!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on unit conversion-->
|area_water_km2 =
|area_total_sq_mi =
|area_land_sq_mi =
|area_water_sq_mi =
|area_water_percent =
|area_blank1_title =
|area_blank1_km2 =
|area_blank1_sq_mi =
<!-- Elevation -------------------------->
|elevation_footnotes = <!--for references: use<ref> </ref> tags-->
|elevation_m =
|elevation_ft =
|elevation_max_m =
|elevation_max_ft =
|elevation_min_m =
|elevation_min_ft =
<!-- Population ----------------------->
|population_as_of =2018<ref name="kautenui o te tau 2018"/>
|population_footnotes =
|population_note =
|population_total =506,814
|population_density_km2 =
|population_density_sq_mi =
|population_blank1_title =Mana-a-rohe
|population_blank1 = <table class="infobox" style="float:left;border:none 0px;margin:0 0 0 0;padding:0 0 0 0">
<tr><td style="padding:0;margin:0">Te Whanganui-a-Tara</td><td style="text-align:right">189,700</td></tr>
<tr><td style="padding:0;margin:0">Awakairangi</td><td style="text-align:right">100,900</td></tr>
<tr><td style="padding:0;margin:0">Whakatiki</td><td style="text-align:right">37,900</td></tr>
<tr><td style="padding:0;margin:0">Porirua</td><td style="text-align:right">50,600</td></tr>
</table>
<!-- General information --------------->
|timezone = [[Time in New Zealand|NZST]]
|utc_offset = +12
|timezone_DST = NZDT
|utc_offset_DST = +13
|coor_type =
|latd=41 |latm=17 |lats=20 |latNS=S
|longd=174|longm=46 |longs=38 |longEW=E
<!-- Area/postal codes & others -------->
|postal_code_type = Tohu karere
|postal_code = 6000 ki 6999
|area_code = +64-4
|website =
|footnotes =
|blank_name =
|blank_info =
}}
[[File:MiWhanganuiaTara.png|right|thumb|200px|He takiwā hoki a Te Whanga-nui-a-Tara]]
[[File:Wellington landsat labelled.jpg|right|thumb|200px|]]
Ko '''Te Whanga-nui-a-Tara''' ('''Pōneke''') (ko '''Wellington''' i te reo Pākehā) te [[tāone matua]] o [[Aotearoa]], ki Te Upoko-o-Te-Ika-a-Māui.
== Takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara, otira te takiwa o Te Upoko-o-Te-Ika ==
Ko te takiwā o Te Whanga-nui-a-Tara kei Te Upoko-o-Te-Ika-a-Māui. Ko te takiwa o te taone matua (mai i Terawhiti huri rawa ake ki Te Motukairangi, ki Nga-Uranga, tae rawa mai ki Tawa, ki Rangituhi. Heke ake ki Pipinui hoki rawa ake ki Terawhiti) Ko te rohe matua o Te Upoko-o-Te-Ika mai i Te Whanga-nui-a-Tara, tae noa ki [[Ōtaki]].
E ai ki te kautenui o te tau 2018, e 506,814 te taupori o Te Whanga-nui-a-Tara. Mai i te kautenui o te 2013, e 35,499 te pikinga ake o te tokomaha tāngata.<ref name="kautenui o te tau 2018">{{cite web|url=https://www.stats.govt.nz/information-releases/statistical-area-1-dataset-for-2018-census-updated-march-2020|title=Statistical area 1 dataset for 2018 Census – updated March 2020}}</ref>
== Tirohia hoki ==
* [[Awakairangi]]
* {{cite web |title= Mahere: rohe whenua o Aotearoa (LINZ) |work= Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)] |url= http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2007-08-31 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20070831202223/http://www.linz.govt.nz/home/contactus/landdistricts/index.html }}
== Tohutoro ==
{{reflist}}
* [https://web.archive.org/web/20080514200754/http://www.linz.govt.nz/apps/placenames/index.html Toitū Te Whenua (Land Information New Zealand)]. He mea kite i te 2007-09-04.
* {{cite web |title= Ngā Pou Taunaha o Aotearoa (New Zealand Geographic Board) |work= |url= http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html |accessdate= 2007-09-04 |archivedate= 2008-07-04 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20080704174016/http://www.linz.govt.nz/core/placenames/nzgeographicboard/index.html }}
== Hoto ki waho ==
* {{Commonscat-inline|Wellington Region}}
* [http://www.wellington.govt.nz/ Paetukutuku o te Kaunihera]
{{Takiwā o Aotearoa}}
{{Maramara matawhenua (Whanga-nui-a-Tara)}}
[[Category:Tāone o Te Whanga-nui-a-Tara]]
[[Category:Rohe o Aotearoa]]
d107a8er7tj9clhbwf6wvdd571tkmpv
Ika-a-Māui
0
3367
169089
168853
2026-08-22T22:51:25Z
Nurg
3615
sp.
169089
wikitext
text/x-wiki
[[File:NZNorthIsland.png|thumb|Mapi o te ika-a-Māui]]
Ko te '''Ika-a-Māui''' tētahi o ngā moutere o [[Aotearoa]]. E ai ki ngā kōrero, nā Māui i hī ake ai i te moana. Ka noho te nuinga o te taupori o Aotearoa ki te moutere nei ahakoa he rahi ake a [[Te Wai-pounamu|Te Waipounamu]].
Tekau mā rua ngā tāonenui o Aotearoa kei te Ika-a-Māui. Mai i te raki ki te tonga ko [[Whangārei]], [[Tāmaki-makau-rau|Tāmaki Makaurau]], [[Kirikiriroa]], [[Tauranga]], [[Rotoroa|Rotorua]], [[Tūranga-nui-a-Kiwa|Tūranganui-a-Kiwa]], [[Ngāmotu]], [[Ahuriri]], [[Heretaunga]], [[Whanganui]], [[Te Papa-i-oea|Te Papaioea]] me [[Te Whanga-nui-a-Tara|Pōneke]], te tāone matua o te motu kei te upoko o te ika. Neke atu i te 77% o te taupori o Aotearoa e noho ana ki te Ika-ā-Māui.
E iwa ngā kaunihera ā-rohe mō te Ika-a-Māui:
* [[Te Tai-tokerau|Te Tai Tokerau]]
* [[Tāmaki-makau-rau (takiwā)|Tāmaki Makaurau]]
* [[Waikato]]
* [[Te Moana-a-Toi|Te Moana a Toi]]
* [[Te Tai-rāwhiti|Te Tai Rāwhiti]]
* [[Taranaki]]
* [[Manawatū-Whanganui]]
* [[Te Matau-a-Māui]]
* [[Te Whanga-nui-a-Tara]]
[[Category:Ika-a-Māui| ]]
[[Category:Moutere o Aotearoa]]
{{Maramara}}
i8k027uamrd54lhnyggkflrycprwdq2
Category:Manu
14
3606
169135
168850
2026-08-23T09:20:55Z
Nurg
3615
Category:Kararehe
169135
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Aves}}
[[Category:Kararehe]]
keil78ng45zzk1yunc02fgz5rceac1u
Category:Pāremata
14
4326
169119
17684
2026-08-23T08:21:57Z
Nurg
3615
Category:Kāwanatanga o Aotearoa
169119
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]]
4qwzlmyuqkdcb1w51t7ro6oxbtd46y7
Category:Ika
14
4328
169136
17691
2026-08-23T09:21:19Z
Nurg
3615
Category:Kararehe
169136
wikitext
text/x-wiki
[[Category:Kararehe]]
qlzvzurrafql3k2dyomdsolgaupg8y9
Huia
0
4724
169128
148083
2026-08-23T08:54:57Z
Nurg
3615
upoko
169128
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = pink
| name = Huia
| status = EX
| extinct = [[1907]]
| image = Huia Buller.jpg
| image_width = 200px
| image_caption = Huia: toa ki mua, uha ki muri
| regnum = [[Kararehe|Animalia]]
| phylum = [[Angaroto|Chordata]]
| classis = [[Aves]]
| ordo = [[Passeriformes]]
| familia = [[Callaeidae]]
| genus = '''''Heteralocha'''''
| genus_authority = [[Jean Cabanis|Cabanis]], [[1851]]
| species = '''''H. acutirostris'''''
| binomial = ''Heteralocha acutirostris''
| binomial_authority = ([[John Gould|Gould]], [[1837]])
| synonyms =
''Neomorpha acutirostris''<br />
''Neomorpha crassirostris'' <small>(male)</small><br />
''Heteralocha gouldi''
}}
[[File:Hinepare.jpg|thumb|left|180px|Ko Hinepare, he wahine o [[Ngāti Kahungunu]], e mau rau huia ana]]
Ko te '''Huia''' he manu ngahere nō [[Aotearoa]]. He manu ātaahua, poropango katoa. He mā te toi o te kurutou - he tino taonga hei rākai i te māhunga. Ko te ngutu o te uha he roa, he tāwhana. Heoi, kua ngaro noa atu te huia i te tirohanga kanohi.
Ko te ingoa pūtaiao ko ''Heteralocha acutirostris''.
I te wā o mua, he tino tohu nō te rangatira ko ngā rau o te huia. Mehemea nō nga kāwai rangatira te tangata, tērā pea ka whakamaua atu nga hukumaro o te huia ki nga makawē, ko te kiri tonu rānei ka whakamarokengia, kātahi ka meatia ki etahi momo whakakakara, me te whakamau atu ki te taringa, ki te kakī ranei o te tangata, hei whakarākei, hei whakapaipai. I te wā o te pakanga, i te wā rānei o te tangihanga, ka titia atu he rau huia ki te māhunga. E ai ki tētahi tuhinga, he wā anō ka mahia mai he momo pōtae ki te harakeke me ngā upoko o ētahi huia maha tonu. Ka waiho ngā ngutu o ngā huia kia tautau, ā, ka neke ana te wahine kei a ia e mau mai ana tēnei taonga, kua tatetate ngā ngutu. Heoi anō, me wahine rangatira e whakamaua ai e ia tētahi pōtae huia pēnei.
== Tohutoro ==
* Gill, B J., 1991. ''New Zealand's Extinct Birds''. Tāmaki-makau-rau: Random Century.
* Robertson, C J R. (Etita), 1985. ''Reader's Digest Complete Book of New Zealand Birds''. Poihākena: Reader's Digest.
{{Manu o Aotearoa}}{{Maramara}}
[[Category:Manu ngahere o Aotearoa]]
[[Category:Manu ngaro]]
ttdyd1j7r02b3qut775xoal2h92lh0s
Toutouwai
0
4745
169127
142132
2026-08-23T08:52:37Z
Nurg
3615
upoko
169127
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = pink
| name = Toutouwai
| status = LC
| image = NZ North Island Robin-3.jpg
| regnum = [[Kararehe|Animalia]]
| phylum = [[Angaroto|Chordata]]
| classis = [[Manu|Aves]]
| ordo = [[Passeriformes]]
| familia = [[Petroicidae]]
| genus = ''[[Petroica]]''
| species = '''''P. australis'''''
| binomial = ''Petroica australis''
| binomial_authority = [[Anders Sparrman|Sparrman]], [[1788]]
}}
Ko te '''toutouwai''' he manu ngahere nō [[Aotearoa]]. He upoko nui, he roroa ngā waewae, tūmatohi tonu te tū. Ko te ingoa pūtaiao ko ''Petroica australis''. Ko te ingoa [[reo Pākehā]] ko te ''New Zealand robin''.
==Tohutoro==
*Robertson, C J R. (Etita), 1985. ''Reader's Digest Complete Book of New Zealand Birds''. Poihākena: Reader's Digest.
{{Manu o Aotearoa}}{{Maramara}}
[[Category:Manu ngahere o Aotearoa]]
0yliqj4fusfqsqq3auvqcny94vodhdw
Kauri
0
4779
169129
147031
2026-08-23T08:57:30Z
Nurg
3615
sp.
169129
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = lightgreen
| name = ''Kauri''
| status = NT
| image = Agathis australis Waipua 2005 a.JPG
| image_width = 220px
| image_caption = ''He kauri kei Waipoua e tipu ana''
| regnum = [[Plant]]ae
| divisio = [[Pinophyta]]
| classis = [[Pinophyta|Pinopsida]]
| ordo = [[Pinales]]
| familia = [[Araucariaceae]]
| genus = ''[[Agathis]]''
| species = '''''A. australis'''''
| binomial = ''Agathis australis''
| binomial_authority = ([[David Don|D.Don]]) [[John Claudius Loudon|Loudon]]
}}
Ko te '''Kauri''' he rākau whakakake o [[Aotearoa]]. He rākau roa, he rākau kāpia, he rākau ariari. Engari, pākarukaru noa te kiri. Ko te ingoa pūtaiao ko ''Agathis australis''.
Ko te Kauri tētahi o ngā rākau tino nui o te ao, ā, ara ētahi kua eke ki te 60 mita te tāroa. E ai ki ngā tohunga huaota, ka āhua 2,000 tau te pakeke o ngā mea tino koroua e tipu tonu ana. E rua tekau mita pea te teitei ake o ngā manga tuatahi mai i te pūtake o aua rākau koroua rawa, ā, kei runga ake, ko te kāuru rahi tonu.
E ai ki ngā tuhituhinga a [[Kāpene Kuki]] mā mō tā rātou toro haere i Aotearoa i te wāhanga tuarua i ngā 1700, e tipu ana te mahi a te kauri mai i Te Rēinga ki Kāwhia i te uru, ā, ki Hauraki moana i te rāwhiti. E ai ki ngā whakapae a ngā tohunga huaota, i te wā e kaha ake ana te mahana o te ao, i ngā tau mano tini i mua atu, tērā pea i toro atu ngā kauri ki ngā takiwā o te tonga. I ēnei rā, ka kitea he kauri e tipu ana i ngā pito whenua tūmatanui me ngā pito whenua tūmataiti, mai i Te Hiku ki Te Upoko-o-Te-Ika, puta atu ki Ōtepoti i te tonga, heoi anō, he mea ata whakatipu ēnei e te tangata.
Ahakoa ko [[Aotearoa]] anake te kāinga tūturu o te kauri, he whanaunga anō ōna kei [[Āhia]], kei [[Ahitereiria]] me ētahi atu o ngā moutere o [[Te Moana-nui-a-Kiwa]].
==He tino rākau o ngā tūpuna Māori==
He tino rākau hoki te kauri ki te Māori, ā, kua hoatu he ingoa ki ētahi o ngā mea tino koroua. Ko te mea tino rongonui pea, ko Tāne- mahuta tonu te ingoa, ara kei te ngahere o [[Waipoua]], i [[Te Tai-tokerau]], e tipu ana. Neke atu i te kotahi mano tau te pakeke o Tāne-mahuta, ā, e hia mano kē ngā tangata ka toro i a ia ia tau. Ko tētahi atu kei taua ngahere anō, ko Te Matua Ngahere. Tekau mā ono mita te pae o tōna pūtake, ā, o ngā kauri katoa e tū tonu ana, e ora tonu ana i ēnei rā, kāore tētahi mea he whānui ake i tēnei tōna kōhiwi. Ko Kopi te ingoa o tētahi atu, ara kei te ngahere o Ōmahuta. He rākau wharemoa a Kopi, engari i hinga tērā o ngā uri o [[Tāne]] i te tau 1973. I te rohe o [[Hauraki]], ko Tānenui.
==Kāpia kauri==
Ka ngahoro ana ngā manga o te kauri, ka tū ana rānei te kōhiwi, ka pahī mai te [[kāpia]], ā, ka rere iho. I ngā rā o mua, whakamahia ai te kāpia e o tātou tūpuna hei tahu ahi, hei mahi ngārahu mō te tā moko, ā, whakamahia anō ai hei pia ngaungau.
I te rautau tekau mā iwa, he tino taonga hokohoko te kāpia i [[Ūropi]] me [[Amerika]], ka mutu, he nui te utu. Whakamahia ai te kāpia i ērā wā hei mahi mōhinuhinu, ā, i whakamahia anō hei hanga taonga whakanakonako, pērā tonu i tērā atu momo pia e kīa nei he 'amber'. I roto i ngā tau mano tini, ka pahī mai te kāpia i ngā kauri, me te heke atu ki te poho o Papatuanuku. Nō te whakarakenga o ngā ngahere kauri, kua muia aua whenua e ngā kaikohi kāpia, Māori mai, Pākehā mai, ko tā rātou mahi he kari i ngā oneone, mai kore e kitea te kāpia e moe mai ana i ēnei waerenga hou.
Arā tētahi pūrākau a ngā tūpuna mā mō te kauri, pēnei nā. Tērā tētahi mimiha i whakapati i te kauri kia haere atu hei hoa haere moana mona, engari kare te kauri i whakaae ki te inoi a tana hoa. Heoi anō, ko tana i whakaae atu ai, kia riro i te mimiha tōna kiri, ā, kia riro i a ia te kiri o te mimiha. Nā konei i ki tonu ai te kiri o te kauri i te kāpia, pērā tonu i te ki o te kiri mimiha i te wē.
Ko te ngahere kauri tētahi o ngā momo ngahere matua e toru o Aotearoa, taketake ake. Ko ētahi atu, ko te wao tawai me tērā e tipu ngātahi ana te rātā me te rimu. I te wao kauri, ko ngā kauri pakeke ngā mea ka kitea nuitia - me uaua ka kitea ngā māhuri kauri e tipu ana i raro tonu i te kāuru o ngā mea pakeke. Ara kē te pārekereke pai mō ngā kākano, ko ngā wāhi e tipuria ana e te mānuka, e te mōheuheu. Ka kīa ngā māhuri kauri he 'ricker' ki te reo Pākehā, ā, nā wai, nā wai, ka tipu hei rākau āhua nui tonu, me te aha ka mate haere te mōheuheu i te mea kua kore i whitingia e te rā.
==Ngā hua==
[[Image:Kauricone01.jpg|thumb|right|180px|He hua uha o te Kauri]]E rua ngā momo hua o te kauri, he toa tētahi, he uha tētahi. He iti ngā hua toa, ā, ko tā ēnei, he whakaputa hae. Ko ngā mea uha, me te poro hahauporo te rite, ā, ko tā rātou, he whakaputa kākano. He parirau poto tō te kākano, pēnei i te parirau o te kākano sycamore. Ko te painga o tēnei, ka takaamiomio haere te kākano i a ia ka tukuna kia rere, ā, ka tau pea ki tētahi wāhi kāore e tino pātata ana ki te rākau matua.
==Ka ngaro haere==
Mō te roanga atu o ngā tau o ngā 1800, he tope kauri te mahi a ngā ringa kani tokomaha tonu, mai i tētahi reanga ki tētahi reanga, ā, nō te ekenga o te rautau, kua kore haere ngā wao kauri, ara, ko ētahi apure noa iho o te ngahere urutapu e toe tonu ana. Ara hoki ētahi wāhi i tahuna ki te ahi kia takoto mai ai he waerenga mō te hunga ahuwhenua. Mokori anō te mahi a te Forest and Bird Protection Society i ngā 1940. He mea whakahaere e rātou ētahi tono i tautokona e ngā tangata tokomaha tonu, me te whakatakoto i ēnei tono ki te aroaro o te [[Kāwanatanga]]. Ahakoa te kaha whakahe a ngā kamupene tapatapahi papa rākau, i te tau 1950 ka whakaae te kāwanatanga kia rāhuitia tētahi 15,600 heketea o te wao kauri i Waipoua. Me kore ake tā rātou pērā e tū tonu nei a Tāne-mahuta mā hei whakamīharotanga mā ngā reanga o ēnei rā me ērā o ngā rā kei te tū mai. Nā tēnei waihotanga iho me ētahi atu wāhi iti i Te Tai-tokerau me te rohe o Hauraki e kākahuria tonutia ana e te kauri, kua mōhio tātou ki te āhua o ngā ngāherehere o te raki i ngā rā o nehe.
==Hoto ki waho==
{{Commons-inline|Agathis australis|te Kauri}}
==Tohutoro==
* Burstall, S W. and Sale, E V. (1984). ''Great Trees of New Zealand''. Te Whanga-nui-a-Tara: Reed.
* Ell, Gordon. (1994). ''Kauri''. Tāmaki-makau-rau: Bush Press.
* Fleet, Harriet. (1984). ''New Zealand's Forests''. Tāmaki-makau-rau: Heinemann.
* Hayward, Bruce W. (1989). ''Kauri Gum and the Gumdiggers: a pictorial history of the kauri gum industry in New Zealand''. Tāmaki-makau-rau: Bush Press.
*Metcalf, Laurie, 2002. ''A Photographic Guide to Trees of New Zealand''. Tāmaki-makau-rau: New Holland.
* Riley, Murdoch. (1994). ''Māori Healing and Herbal: New Zealand ethnobotanical sourcebook''. Paraparaumu: Viking Sevenseas.
*Salmon, J.T., 1986. ''The Native Trees of New Zealand''. Te Whanga-nui-a-Tara: Heinemann Reed.
{{Rākau o Aotearoa}}
[[Category:Rākau whakakake o Aotearoa]]
[[Category:Tai-tokerau]]
[[Category:Hauraki]]
27cmsnvcumokt83807w8tq2xz7ihqu4
Toroa pango
0
4903
169126
141768
2026-08-23T08:51:42Z
Nurg
3615
ed
169126
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = pink
| name = Toroa pango
| image = MacquarieIslandSooties.JPG
| image_width = 230px
| image_caption =
| regnum = [[Kararehe|Animalia]]
| phylum = [[Angaroto|Chordata]]
| classis = [[Manu|Aves]]
| ordo = [[Procellariiformes]]
| familia = [[Diomedeidae]]
| genus = '''''Phoebetria'''''
| genus_authority = [[Ludwig Reichenbach|Reichenbach]], 1853
| binomial = ''Phoebetria palpebrata''
| binomial_authority = [[Johann Reinhold Forster|Forster]], 1785
}}
[[Image:Albatros fuligineux.jpg|left|thumb|230px|He parauri te upoko o te Toroa pango]]
Ko te '''toroa pango''' he manu moana nui, he hāurahina uira te tinana, he parauri ake te ūpoko me te kurutou. He mā te tohu kei ngā rewha. He ingoa anō tō tē manu nei, arā he ''kōputu''.
Ko te ingoa pūtaiao he ''Phaeobetria palpebrata''. Ko te ingoa i te [[reo Pākehā]] ko te ''light-mantled sooty albatross''.
==Tohutoro==
*Robertson, C J R. (Etita), 1985. ''Reader's Digest Complete Book of New Zealand Birds''. Poihākena: Reader's Digest.
{{Manu o Aotearoa}}{{Maramara}}
[[Category:Manu moana o Aotearoa]]
d9h2cskx8fsa7xb4yhsay0nvfx7cfx6
Pīwauwau
0
4961
169111
142187
2026-08-23T00:54:23Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169111
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| name = Pīwauwau
| image = Rock wren.jpg
|image_width = 250px
| status = VU
| regnum = [[Kararehe|Animalia]]
| phylum = [[Angaroto|Chordata]]
| classis = [[Manu|Aves]]
| ordo = [[Passeriformes]]
| familia = [[Acanthisittidae]]
| genus = ''[[Xenicus]]''
| species = '''''X. gilviventris'''''
| binomial = ''Xenicus gilviventris''
| binomial_authority = [[August von Pelzeln|Pelzeln]], 1867
}}
Ko te '''Pīwauwau''' he manu ngahere nō [[Aotearoa]]. He manu itiiti nō te ngahere, he āhau rite ki te [[mātuhituhi]]. Ko te ingoa pūtaiao ko ''Xenicus gilviventris''. Ko te ingoa [[reo Pākehā]] ko te ''Rock Wren''.
== Tirohia hoki ==
*[https://web.archive.org/web/20150311093126/http://www.nzbirds.com/birds/titipounamu.html Ngā manu o Aotearoa: Tītitipounamu] (reo Pākehā)
== Tohutoro ==
*Robertson, C J R. (Etita), 1985. ''Reader's Digest Complete Book of New Zealand Birds''. Poihākena: Reader's Digest.
{{Manu o Aotearoa}}{{Maramara}}
[[Category:Manu ngahere o Aotearoa]]
91qwjpqtqim4rjojp11je8d2gnbi5bn
Rātā
0
5040
169095
24725
2026-08-23T00:09:22Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
169095
wikitext
text/x-wiki
{{disambig}}
*[[Rātā (Te Ika-a-Māui)]]
*[[Rātā (Te Wai-pounamu)]]
{{DEFAULTSORT:Rata}}
tmpduyk37br5pfswwfwbpu3ppg2ih6d
Kahikatea
0
5042
169103
164987
2026-08-23T00:27:40Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169103
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = lightgreen
| name = Kahikatea
| status = LC
| image = Kahikatea.jpg
| regnum = [[Tipu|Plantae]]
| divisio = [[Pinophyta]]
| classis = [[Pinophyta|Pinopsida]]
| ordo = [[Pinales]]
| familia = [[Podocarpaceae]]
| genus = ''[[Dacrycarpus]]''
| species = '''''D. dacrydioides'''''
| binomial = ''Dacrycarpus dacrydioides''
| binomial_authority = ([[A.Rich.]]) [[de Laub.]]
}}
Ko te '''Kahikatea''' he [[rākau]] whakakake o [[Aotearoa]]. He rākau tino roa. E mata ana he rite ngā rau ki o te [[miro]], he kōekoeko te tupu. Kia pakari, kua rite ngā [[rau]] ki o te [[rimu]]. Ko ngā kākano he pango, he karaka te koroi.
Ko te ingoa pūtaiao ko ''Dacrycarpus dacrydioides''.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:687947-1 ''Dacrycarpus dacrydioides'' <small>(A.Rich.) de Laub.</small>] Plants of the World Online. 2024.</ref>
Ko te ingoa o tēnei tipu tūātia ka maumahara ki tīwai tika me kākano kura o te rākau [[kahika]] (''Syzygium malaccensis'') i ngā [[:en:Tropics|whenua pārūrū]] o te [[Ao-o-Kiwa]].<ref>Rhys Gardner (2005). [https://bts.nzpcn.org.nz/site/assets/files/22874/abj60_1_2005-28-31-maori.pdf "A botanist follows a linguist through the New Zealand bush: origins of Maori plant-names"]. ''Auckland Botanical Society Journal''. '''60''' (1). Ng. wh. 28–31.</ref><ref name=":0">[https://web.archive.org/web/20240409214416/https://www.temarareo.org/PPN-Kafika.html Proto-Polynesian Etymologies: *Kafika]. ''Te Mära Reo: The Language Garden''. Benton Family Trust. 2024.</ref> Ko te ingoa i te [[reo Pākehā]] he ''White Pine''.
==Hoto ki waho==
{{Commons-inline| Dacrycarpus dacrydioides|te Kahikatea}}
==Tohutoro==
<references />
;Ngā pukapuka tumu
*Metcalf, Laurie, 2002. ''A Photographic Guide to Trees of New Zealand''. Tāmaki-makau-rau: New Holland.
*Salmon, J.T., 1986. ''The Native Trees of New Zealand''. Te Whanga-nui-a-Tara: Heinneman Reed.
{{Rākau o Aotearoa}}
{{Maramara}}
[[Category:Rākau whakakake o Aotearoa]]
hk5mvodc1hxc10nnam2xey5epxjshuz
Nīkau
0
5606
169110
164983
2026-08-23T00:47:54Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169110
wikitext
text/x-wiki
{{Taxobox
| color = lightgreen
| name = Nīkau
| status =
| image = NikauPalmNZ.jpg
| regnum = [[Tipu|Plantae]]
| divisio = [[Tipu whaipua|Angiospermae]]
| classis = [[Liliopsida]]
| ordo = [[Arecales]]
| familia = [[Arecaceae]]
| genus = ''[[Rhopalostylis]]''
| species = '''''R. sapida'''''
| binomial = ''Rhopalostylis sapida''
| binomial_authority = [[Hermann Wendland|H.Wendl.]] & [[Carl Georg Oscar Drude|Drude]]
}}
[[Image:Nikau002.jpg|thumb|left|240px|Ka puta ngā pua i te kōhiwi o te Nīkau; hei kai mā te [[Kererū]] ngā hua whero nei]]Ko te '''{{PAGENAME}}''' he rākau whakauru, he rākau taketake o [[Aotearoa]]. Ka whakamahia ngā [[rau]] hei rauwhare. Ki ētahi, he ingoa [[reo Māori]] anō mō te mea pakeke rawa, arā he ''Kaihuia''. Ka kohia te rito o te nīkau, hei kai. Kei ngā moutere mahana o te [[Moana-nui-a-Kiwa]], ko ''nīkau'' he ingoa mō ngā rau o te [[niu]].<ref>[https://web.archive.org/web/20230213103614/https://www.temarareo.org/PPN-Nikau.html Nīkau] ''Te Māra Reo''. Benson Family Trust. 2023.</ref> Ko te ingoa pūtaiao he ''Rhopalostylis sapida'', ko te ingoa [[reo Pākehā]] he ''Nīkau palm''.
==Hoto ki waho==
* ''New Zealand Plant Conservation Network'', URL: [https://web.archive.org/web/20080421043935/http://www.nzpcn.org.nz/vascular_plants/detail.asp?PlantID=1290 ''Rhopalostylis sapida''], he mea kite i te 21 o ngā rā o Haratua, 2007.
{{Commons-inline|Rhopalostylis sapida|te Nīkau}}
==Tohutoro==
{{reflist}}
;Ngā pukapuka tumu
*Metcalf, Laurie, 2002. ''A Photographic Guide to Trees of New Zealand''. Tāmaki-makau-rau: New Holland.
*Salmon, J.T., 1986. ''The Native Trees of New Zealand''. Te Whanga-nui-a-Tara: Heinneman Reed.
{{Rākau o Aotearoa}}
{{Maramara}}
{{DEFAULTSORT:Nikau}}
[[Category:Rākau whakauru o Aotearoa]]
efcbij13rbjzw4vu0kbig1jw2sfcnai
Tāwhai rauriki
0
5736
169097
27694
2026-08-23T00:10:25Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
169097
wikitext
text/x-wiki
{{disambig}}
* [[Tāwhai maunga]] (''Nothofagus solandri var. cliffortioides'')
* [[Tāwhai pango]] (''Nothofagus solandri var. solandri'')
{{DEFAULTSORT:Tawhai rauriki}}
2m1gogx3147u7cpslczru2ckwkadl05
Category:Pēpeke
14
5834
169134
139913
2026-08-23T09:15:35Z
Nurg
3615
Category:Hātaretare
169134
wikitext
text/x-wiki
{{Commonscat|Insects}}
[[Category:Hātaretare]]
e03y7gvv7clwx8wysl6gak6mvosu0wc
Muaūpoko
0
12119
169131
156187
2026-08-23T08:59:08Z
Nurg
3615
upoko
169131
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox Iwi
| name = {{PAGENAME}}
| image = LakeHorowhenua1800s.jpg
| caption = Ko Waipunahau
| rōpū nui = [[Kurahaupō]]
| waka = [[Kurahaupō]]
| rohe = [[Manawatū]]
| moana = Waipunahau
| maunga = Tararua
| awa = Manawatū
| pepeha =
}}Ko '''{{PAGENAME}}''' tētahi o ngā iwi o Kurahaupō waka, kei Horowhenua, kei Manawatū e noho ana.
==Te pūtake o te iwi==
Ko Ngāi Tara te ingoa tawhito o Muaūpoko, mō tō rātou tupuna, mō Tara. Ko Tara te tama a [[Whātonga]], te kaihautū o te waka [[Kurahaupō]]; ko Hotuwaipara tana wahine. I mua tata i te putanga mai o Tara ki te ao, ka tū te tara ika ki te koikara o Hotuwaipara, ā, ka tapaina te ingoa o tā rāua tama ko Tara. Nō te hekenga o te iwi i te [[Te Matau-a-Māui]] ka ahu atu rātou ki Te [[Whanga-nui-a-Tara]] noho ai. I taua wā, hei tohu ko rātou te hunga e noho ana ki te upoko tonu o [[Te Ika-a-Māui]], ka tapaina te ingoa o te iwi ko Muaūpoko kē.
==Te rohe o Muaūpoko==
I mua, ko te rohe noho o Ngāi Tara kei [[Kapiti]] me Te Whanganui-a-Tara. Ka noho tahi rātou i reira me ētahi atu iwi. "Mai i te tekau tau atu i 1820, ka tomokia te rohe e ngā iwi o [[Ngāti Toa]], o [[Te Āti Awa]] o te raki. Kia tau ngā riri ki a Ngāti Toa, ka rere a Muaūpoko ki ngā rohe o [[Horowhenua]], o [[Manawatū]] noho ai" (Reid 2007). I te 1839, ka hokona ngā whenua o Te Whanga-nui-a-Tara ki te Kamupene o Niu Tīreni (New Zealand Company). Engare nā ngā rangatira o Te Āti Awa kē i hoko. "Ahakoa ngā pānga o Muaūpoko ki te whenua, kāore rātou i kōrerohia. Nā ngā pakanga a Muaūpoko ki iwi kē kua riro anō ōna whenua ki Horowhenua. Nō te taenga o ngā tāngata whai Pākehā, ka heke te kaha me te mana o te iwi. Ka kino a [[Waipunahau]] i ngā mahi pāmu me ngā mahi poro rākau, ka mate ngā ika o te roto" (Reid 2007).
==Muaūpoko i ēnei rā==
Kei [[Taitoko]] ki Horowhenua a Muaūpoko e noho ana. "Koia te kaiwhakarato i ngā tahua mō ngā take hauora, toko i te ora hoki. Kei te hiki ake anō te iwi i āna tikanga, hītori, kōrero tuku iho. Kua oti i a Muaūpoko te hanga i tētahi Rōpu Kaitiaki o Waipunahau, ko tōna whāinga matua ko te whakatika i te wai kia pai, me te whakakī i te roto ki te ika" (Reid 2007).
==Hoto ki waho==
*[http://www.muaupoko.iwi.nz/ Muaūpoko] – ko te paetukutuku o te iwi
==Tohutoro==
* Reid, Darren. [https://web.archive.org/web/20081016182047/http://www.teara.govt.nz/NewZealanders/MaoriNewZealanders/Muaupoko/mi Muaūpoko]. ''Te Ara - the Encyclopedia of New Zealand'', he mea kite i te 19 Mahuru 2007.
{{Iwi o Muaūpoko}}
{{Maramara iwi hapū}}
[[Category:Muaūpoko]]
8gcw6kflaug0vfwtj5d42upoavi7zw8
Talk:Heretaunga
1
12476
169077
49287
2026-08-22T19:02:51Z
EmausBot
2583
Fixing double redirect from [[Talk:Heretaunga, takiwā]] to [[Talk:Heretaunga (takiwā)]]
169077
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Talk:Heretaunga (takiwā)]]
pf4ut26lwg573adtqtpupv7pax6p1io
Katatānga
0
13240
169104
168533
2026-08-23T00:28:06Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169104
wikitext
text/x-wiki
[[File:Kazakhstan (orthographic projection).svg|thumb|300px|Katatānga i te mapi]]
[[File:Flag of Kazakhstan.svg|thumb| Ko te [[pīwari o Katatānga]]]]
Ko '''Katatānga'''<ref>{{cite book |author=Te Taura Whiri i te Reo Māori|date=1996 |title=Te Matatiki |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |isbn=0 19 558341 8 |page=[https://archive.org/details/tematatiki00maor/page/285 285] |url=https://archive.org/details/tematatiki00maor|access-date=2026-Hune-2}}</ref><ref>{{cite web|url=https://paekupu.co.nz/word/katatanga-2|work=Paekupu|title=Katatānga|accessdate=2026-06-02}}</ref> ([[reo Katatānga]]: ''Қазақстан'', ''Казахстан'') tētahi whenua i [[Āhia]] me i [[Ūropi]]. Ko ngā whenua e tūtata ana ko [[Rūhia]], ko [[Haina]], ko [[Kikitānga]], ko [[Uhipeketāne]], ko [[Tukumanatānga]].
== Tāone nui ==
Ko [[Astana]] te tāone matua o te whenua nei. Ētahi atu o ngā tāone o taua whenua ko [[Almaty]], ko [[Shymkent]], ko [[Qaraghandy]], ko [[Taraz]], ko [[Pavlodar]], ko [[Oskemen]], ko [[Semei]], ko [[Aqtöbe]], ko [[Oral]].
== Kāwanatanga ==
Ko [[Kassym-Jomart Tokayev]] te tumuaki o Katatānga, ko [[Oljas Bektenov]] te pirimia.
== Hoto ki waho ==
* [https://web.archive.org/web/20130126100131/http://e.gov.kz/wps/portal?lang=en Kāwanatanga o Katatānga] (reo Pākehā)
== Tohutoro ==
<references/>
{{Maramara}}
{{Countries of Asia}}
[[Category:Whenua]]
[[Category:Ūropi]]
[[Category:Āhia]]
[[Category:Katatānga]]
oxt83r0ur371jxbe43ofoq6mt4pshxj
Mere
0
13443
169140
166380
2026-08-23T09:45:21Z
Nurg
3615
/* Hoto Ki Waho */ update
169140
wikitext
text/x-wiki
[[Image:Pare Watene by Gottfried Lindauer 1878.jpg|right|thumb|300px|Pare Watene me mere]]
[[Image:Kataore, Mere pounamu (42cm x 12cm).jpg|right|thumb|300px|]]
Ko '''mere''', he patu pounamu.
== Hoto ki waho ==
*[https://teara.govt.nz/mi/object/7697/horokiwi-mere-pounamu "Horokiwi"]
*[https://teara.govt.nz/mi/object/31559/hine-nui-o-te-paua "Hine-nui-o-te-pāua"]
{{maramara}}
[[Category:Aotearoa]]
dswmfcynf7l3xpfslz4fgrlb9mtkqlj
Kaiwaewae
0
15765
169124
147578
2026-08-23T08:48:06Z
Nurg
3615
Upoko
169124
wikitext
text/x-wiki
[[File:Fitzherbert_Street_in_Featherston..jpg|right|thumb|300px|Kaiwaewae.]]
'''Kaiwaewae''' ko he pa i roto i te Takiwa o [[Wairarapa]] i te tonga, i roto i te rohe o [[Te Ika-a-Māui]], [[Aotearoa]]. Ko reira i te raorao rāwhiti o ngā [[Rimutaka]] tata ki te taha raki o te moana o Wairarapa, e ono tekau e toru kiromita raki-rawhiti o Te Upoko o te Ika me te e toru tekau whitu kiromita tonga-uru o [[Whakaoriori]].
qpyx7ocl54dae3xgi0ldti4ntc02c36
Whakaoriori
0
15766
169123
147579
2026-08-23T08:47:35Z
Nurg
3615
Upoko
169123
wikitext
text/x-wiki
[[File:Masterton_District.svg|right|thumb|250px|Whakaoriori.]]
'''Whakaoriori''' ko te pa nui, me te rohe kāwanatanga rohe i roto i te rohe o Te Upoko o te Ika, [[Aotearoa]]. Ko te reira i te pa nui i roto i te [[Wairarapa]], he rohe wehea i Te Upoko o te Ika i te [[Rimutaka]] pae. Ko reira kotahi rau kiromita ki te raki-rawhiti o Te Upoko o te Ika, e toru tekau ma iwa kiromita ki te tonga o [[Eketahuna]], i runga i te awa o Ruamāhanga.
1u768bznxr7pfgs63h8je1y6i6uleg3
Taratahi
0
15767
169130
147581
2026-08-23T08:58:06Z
Nurg
3615
Upoko
169130
wikitext
text/x-wiki
[[File:Carterton,_New_Zealand.jpg|right|thumb|250px|Taratahi.]]
'''Taratahi''' ko te pa iti i roto i te rohe Te Upoko o te Ika o [[Aotearoa]] me te nohoanga o te rohe Taratahi. takoto te reira i roto i te wāhi pāmu o te [[Wairarapa]] i [[Te Ika-a-Māui]] o Aotearoa. Kei te Kei te reira i kotahi tekau ma wha kiromita tonga o Mahitaone me e waru tekau kiromita raki o Te Upoko o te Ika. Te pa kua he taupori o 5,130 (Pipiri 2016), i roto i o te taupori rohe katoa o 8,900.
98jbt5fhcyk49p5bjewapj84mvqtm9l
Te Hūpēnui
0
15768
169132
147583
2026-08-23T08:59:30Z
Nurg
3615
Upoko
169132
wikitext
text/x-wiki
[[File:Greytown_New_Zealand.jpg|right|thumb|320px|Te Hūpēnui.]]
''' Te Hūpēnui''', taupori 2,001 (i te Tatauranga 2006), ko te pa i roto i te rohe [[Wairarapa]] o [[Aotearoa]], i roto i te raro [[Te Ika-a-Māui]]. Ko e waru tekau kiromita ki te raki-rawhiti o Te Upoko o te Ika me te e rua tekau ma rima kiromita te tonga o [[Whakaoriori]].
nvw5duijbmmnk2bkls1v6ew7ia5nxvo
A&W Restaurants
0
15852
169083
147840
2026-08-22T21:32:34Z
Nurg
3615
mukua
169083
wikitext
text/x-wiki
{{Mukua|Poorly written. Hilariously, karoti (kāroti, carrot) seems to be a mistranslation of root beer. As for karotus etc and the nonsense category...}}
'''Ko te Kai A & W''' he kaikai tere [[kaikai tere]] ka whiriwhirihia e te karoti me te karotus. Ko A & W te kamupene tuatahi mo te angitu o te putea: kua timata nga kaporeihana i [[California]] mo 1921. Ko te mana o te Kamupene ka puta mai i [[nga]] hoa mahi a Roy W. Allen me Frank Wright. Ko te tahua mo tenei wharekai kei roto, engari kaore e whakawhitingahia ki [[hamburger]] s, [[France | French]] pupuhi me nga kuri wera. He maha nga waahi o te tainga kai i te ao me [[United States]].
[[Category: Kaikaikai kaikai Amerika]]
k06kkro684nuo7bcvrov45dbcdo362k
Barraba
0
16381
169099
167378
2026-08-23T00:15:01Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169099
wikitext
text/x-wiki
[[File:Queen Street Barraba NSW..jpg|thumb|Tiriti Kuini (Queen Street), Barraba]]
[[File:Barraba_NSW_in_Australia.jpg|thumb|Te wāhi o Barraba i Ahitereiria]]
[[File:Regenthoneyeater.JPG|thumb|right|''[[Anthochaera phrygia]]'' (Regent Honeyeater)]]
Ko '''Barraba''' he tāone iti i [[Niu Haute Wēra]], [[Ahitereiria]]. Kei roto Barraba i te rohe [[Ingarangi Hōu, Ahitereiria|Ingarangi Hōu]]. Kei roto Barraba i te rohe o [[Te Kaunihera Ā-Rohe o Tamworth]] (i te [[reo Pākehā]]: Tamworth Regional Council). Kei roto te tāone iti i Te Rohe Whai Tikanga mō Ngā Manu o Bundarra me Barraba (i te reo Pākehā: Bundarra-Barraba Important Bird Area), e tiaki ana taua i te nōhanga o te manu whakamōrea ''[[Anthochaera phrygia]]'' (i te reo Pākehā: Regent Honeyeater).
Barraba e 477 kiromita ki te tapatapātiu mai i [[Poihakena]], e 548 kiromita ki te tonga-mā-uru mai i [[Piripane]], e 694 kiromita ki te raki mai i [[Kānapera]], me e 90 kiromita ki te raki mai i [[Tamworth, Niu Haute Wēra|Tamworth]], te tāone nui tata. Kei te rere te [[Awa o Manilla]] (i te reo Pākehā: Manilla River) i te taha rāwhiti o te tāone iti ki te tonga.
Kei runga te tāone iti i te rori Te Rori o Ngā Kairapurapu (i te reo Pākehā: Fossickers Way) me kei roto te tāone iti i te [[Pae Maunga o Nandewar]] (i te reo Pākehā: Nandewar Range), 500 mita i runga ake i te taumata o te moana. E 1,410 ngā tāngata i noho ki Barraba i te tau 2016.<ref name=Census2016>{{cite web|title=2016 Census QuickStats – Barraba (State Suburb)|url=https://quickstats.censusdata.abs.gov.au/census_services/getproduct/census/2016/quickstat/SSC10206?opendocument|publisher=Australian Bureau of Statistics|accessdate=August 18, 2018|date=July 6, 2018|archivedate=Hakihea 12, 2020|archiveurl=https://web.archive.org/web/20201212010324/https://quickstats.censusdata.abs.gov.au/census_services/getproduct/census/2016/quickstat/SSC10206?opendocument}}</ref>
[[File:Allan Cunningham07.jpg|thumb|right|Allan Cunningham]]
==Te Hītori==
I noho ngā tāngata whenua, te iwi [[Kamilaroi]], ki te rohe i mua i te taenga mai o te Pākehā.<ref name=SMHTraveller>{{cite news|title=Barraba|url=https://www.smh.com.au/lifestyle/barraba-20040208-gdkpxv.html|work=Sydney Morning Herald Traveller |accessdate=November 14, 2011|date=November 13, 2008}}</ref> I te tangata Pākehā tuatahi i te rohe i a [[Allan Cunningham]], he kaihōpara, he tohunga huaota.<ref name=VisitTam>{{cite web|title=Barraba|url=http://www.visittamworth.com/country-soul/heritage/barraba-2.html|work=Visit Tamworth|publisher=Tamworth Regional Council|accessdate=November 14, 2011}}</ref> I tae mai ia ki te rohe i te tau 1827.<ref name=VisitTam /> I whakatuhia te pāmu tuatahi i te rohe i te tau 1837 1838 rānei.<ref name=SMHTraveller /><ref name=Bdateline>{{cite web|title=Barraba Dateline |url=http://barraba.com.au/barraba-dateline-65.cfm |work=Barraba NSW – The Community Website |accessdate=November 14, 2011 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120317140757/http://www.barraba.com.au/barraba-dateline-65.cfm |archivedate=March 17, 2012 }}</ref> I ruritia te wāhi o te tāone iti i te tau 1852.<ref name=ThemhistBarraba>{{cite web|last=Boileau|first=Joanna|title=Thematic History of Nundle, Manilla and Barraba|url=http://www.tamworth.nsw.gov.au/ArticleDocuments/221/2.07.5_Thematic_History_of_Nundle_Manilla_and_Barraba_Attachment-small.pdf.aspx|publisher=Tamworth Regional Council|accessdate=November 14, 2011|pages=124–125|date=February 2007|archivedate=Paenga-whāwhā 5, 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20190405002055/http://www.tamworth.nsw.gov.au/ArticleDocuments/221/2.07.5_Thematic_History_of_Nundle_Manilla_and_Barraba_Attachment-small.pdf.aspx}}</ref>
I āwhina te kitenga o te [[kōura (mētara)|kōura]] ki te tāone iti te tipu.<ref name=ThemhistBarraba /> I whakatuwherahia te poutāpeta tuatahi i te tau 1856<ref name=POhist1>{{cite web|title=Post Office History|url=https://www.premierpostal.com/cgi-bin/wsProd.sh/Viewpocdwrapper.p?SortBy=NSW&country=|work=Post Office List – NSW|publisher=Premier Postal Auctions|accessdate=November 14, 2011}}</ref> me i whakatuwherahia te kura tuatahi in te tau 1861.<ref name=SMHTraveller /> I hangaia te whare karakia Mihinare tuatahi i te tau 1876<ref name=Bdateline /> me i whakatuwherahia hoki te pēke tuatahi i te tau 1876.<ref name=Bdateline /> I hangaia te hōtēra tuatahi, ''The Commercial Hotel'', i te tau 1878<ref name=Bdateline /> me i hangaia te whare kōti tuatahi i te tau 1881.<ref name=Bdateline /> I tauākītia Barraba he tāone iti e te kāwanatanga koroni i Poihākena i te tau 1885.<ref name=Bdateline /><ref name=ThemhistBarraba /> I hangaia te hōhipera i te tau 1891<ref name=Bdateline /> me i hangaia te whare karakia Metoriti i te tau 1898.<ref name=Bdateline />
I tīmata te niupepa ā-rohe, ''The Barraba Gazette'', ki te perehi i te tau 1900,<ref name=Bdateline /> heoi i mutu te niupepa i te tau 2020. I hangaia te whare karakia Katorika i te tau 1906.<ref name=Bdateline /> I tae te reriwe ki Barraba i te tau 1908,<ref name=SMHbarrabarail>{{cite news |url=http://nla.gov.au/nla.news-article15026481 |title=THE BARRABA RAILWAY. |newspaper=[[The Sydney Morning Herald]] |date=September 22, 1908|accessdate=November 15, 2011|page=7|publisher=National Library of Australia}}</ref> heoi i wehe atu te tereina mātāmuri i te tau 1983 me i katia te reriwe i te tau 1987.<ref name=NSWrail1>{{cite web|last=Bozier|first=Rolfe|title=Barraba Branch|url=http://www.nswrail.net/lines/show.php?name=NSW:barraba|work=NSWrail.net|accessdate=November 15, 2011|archive-date=Hōngoingoi 2, 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230702135653/https://www.nswrail.net/lines/show.php?name=NSW:barraba|url-status=dead}}</ref> I hangaia Te Pāpuni o Connors Creek (i te reo Pākehā: Connors Creek Dam) i te tau 1933.<ref name=Bdateline /> I whakapai ake te pāpuni i te whakarato o te wai ki te tāone iti.
== Te Mahi o Rua ==
=== Te Konukura ===
I kitea te [[konukura]] i Gulf Creek i te tau 1889 me i tīmata te rua konukura tuatahi i te tau 1892.<ref name=SMHTraveller /> Gulf Creek e 22 kiromita ki te whakarua mai i Barraba. I tīmata he kāinga ki te tipu ki Gulf Creek. He kura, he poutāpeta, me he hōtēra tō te kāinga.<ref name=SMHgulfck>{{cite news |url=http://nla.gov.au/nla.news-article14399975 |title=MINING IN NEW SOUTH WALES.|newspaper=[[The Sydney Morning Herald]] |date=July 29, 1901 |accessdate=November 15, 2011 |page=8|publisher=National Library of Australia}}</ref> Te rua konukura te rua konukura nui rawa i Niu Haute Wēra i te tau 1903 me i noho 300 tāngata ki te kāinga me i katia te rua konukura i ngā tau 1930 me i whakarērea te kāinga.
[[File:Woodsreef.JPG|thumb|right|te rua tēpoko i Woodsreef]]
[[File:SplitRockDam_(5).JPG|thumb|right|te Pāpuni Split Rock]]
=== Te Tēpoko ===
I keria a tēpoko mai i te tau 1919 ki te tau 1985 i Woodsreef. Tērā kāinga e 15 kiromita ki te rāwhiti mai i Barraba. I whakarahihia te rua tēpoko i te tau 1974. I whakarerea te rua tēpoko i te tau 1983. I whakaputahia e te rua 500,000 tana o te tēpoko mā. I whakarere te rua tēpoko i 75,000,000 tana o ngā toka kongakonga me 25,000,000 tana o te tēpoko. E 43 hekatare te wāhi o te pūranga tēpoko.<ref name="Woodsreef">[https://web.archive.org/web/20110403060521/http://www.parliament.nsw.gov.au/prod/parlment/hansart.nsf/V3Key/LA20080829019 Woodsreef Asbestos Mine Site Rehabilitation Private Members Statement, 29 August 2008.] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110403060521/http://www.parliament.nsw.gov.au/prod/parlment/hansart.nsf/V3Key/LA20080829019 |date=April 3, 2011 }}</ref> E 70 mita te teitei o te pūranga tēpoko.<ref name="Woodsreef" />
I te tau 2008 i whakaatu he pūrongo pouaka whakaata i te āwangawanga kei kino te tēpoko mō te iwi.<ref name="7.30">[http://www.abc.net.au/7.30/content/2008/s2334536.htm Abandoned asbestos mine causes community outrage]</ref> I tono he tūāpapa, ''The Asbestos Diseases Foundation of Australia'', kia whakapai i te wāhi o te rua. I tono hoki te tūāpapa kia aukatia te iwi ki te wāhi o te rua. I whiti tetahi rori puehu a-iwi i te wāhi o te rua, engari i katia taua rori i te 2013. I whakarērea te kāinga.
I mahi te ratonga hauora o te kawanatanga o Niu Haute Wēra, ''Hunter-New England Health'', i rangahau kōhukihuki mō te kino ka taea ki te hauora o te iwi. Kāore anō ngā hua o te rangahau kia perehitia.<ref name="leader">[https://web.archive.org/web/20110706110601/http://www.northerndailyleader.com.au/news/local/news/general/woodsreef-health-report-under-wraps/2003517.aspx?src=rss Woodsreef health report under wraps] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110706110601/http://www.northerndailyleader.com.au/news/local/news/general/woodsreef-health-report-under-wraps/2003517.aspx?src=rss |date=July 6, 2011 }}</ref>
=== Te Whenua Diatomaceous ===
I tīmata te rua whenua diatomaceous (i te reo Pākehā: diatomaceous earth, diatomite) i te tau 1982.
=== Ngā Kōhatu Utu me Ngā Mātātoka ===
Kei te kitea te pyrite, te jasper, te garnet, te kiripaka, me te mātātoka huri noa i Barraba.
== Te Ahuwhenua ==
Kei te whakatipu ngā pāmu o te rohe i te kau, te hipi, me te witi.
== Te Āhuarangi ==
He wera, he pārūrū te raumati. He makariri, he maroke te takurua. E 41 °C te paemahana tino wera. E -9.4 °C te paemahana tino makariri. E 688 mirimita te toharite o te ua o te tau. E 194.3 mirimita te ua nui rawa i te rā kotahi i hinga i te 25 o Huitanguru 1955.<ref name=BOMbarraba1>{{cite web|title=Climate Statistics for Barraba Post Office|url=http://www.bom.gov.au/climate/averages/tables/cw_054003_All.shtml|work=Climate statistics for Australian locations|publisher=Bureau of Meteorology|accessdate=November 16, 2011}}</ref>
== Te whakarato o te Wai ==
I mua i te hanganga o te Pāpuni Split Rock (i te reo Pākehā: Split Rock Dam), i tango wai ngā tāngata o Barraba mai i te Pāpuni Connors Creek, i te Awa o Manilla, me i te Awa o Barraba (i te reo Pākehā: Barraba Creek). Ka maroke aua wai, ka tangohia e te iwi o Barraba te wai mai i ngā poka poka whawhati tata.<ref name="supply">[https://web.archive.org/web/20110628190641/http://www.parliament.nsw.gov.au/Prod/parlment/hansart.nsf/V3Key/LC20100317050 Barraba Water Supply] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110628190641/http://www.parliament.nsw.gov.au/Prod/parlment/hansart.nsf/V3Key/LC20100317050 |date=June 28, 2011 }}</ref><ref name="water">[http://www.abc.net.au/local/stories/2010/03/26/2857141.htm Barraba's water supply critical]</ref>
I hangaia a Pāpuni Split Rock i te tau 1988. I oti he kōrere wai mai te pāpuni ki te tāone iti i te tau 2015.
== Ngā Whakaahua ==
<gallery>
File:BarrabaMainStreet.JPG|Te tiriti Kuini te huarahi matua o Barraba
File:BarrabaCourtHouse.JPG|te whare kōti, Barraba
File:BarrabaCommercialHotel.JPG|te hōtēra ''Commercial Hotel'', Barraba
File:BarrabaAnglicanChurch.JPG|te whare karakia Mihinare, Barraba
File:BarrabaUnitingChurch.JPG|te whare karakia Metoriti (i te reo Pākehā: Uniting Church), Barraba
File:BarrabaRomanCatholicChurch.JPG|te whare karakia Katorika, Barraba
File:BarrabaClockTower.JPG|te pourewa o te karaka, Barraba
File:BarrabaNABBank.JPG|te pēke tuatahi (NAB), Barraba
</gallery>
== Ngā Tohutoro ==
{{reflist}}
== Ngā Hononga o Waho (i te reo Pākehā) ==
* [https://web.archive.org/web/20190411112104/https://barraba.com.au/ Te whārangi ipurangi o Barraba]
* [https://www.facebook.com/BarrabaNSW/ Te whārangi ipurangi o Barraba i runga i a Facebook]
* [https://web.archive.org/web/20200302001744/http://www.frostoverbarraba.org.au/ Te taiopenga toi "Frost over Barraba"]
* [http://www.barrabashow.com.au/ Te taiopenga o Barraba]
* [https://web.archive.org/web/20201027124826/http://www.destinationtamworth.com.au/explore mai i whārangi ipurangi o Te Kaunihera Ā-Rohe o Tamworth]
* [https://web.archive.org/web/20210305140900/http://www.fossickersway.com/barraba/.aspx mai i whārangi ipurangi o Te Rori o Ngā Kairapurapu ''(Fossickers Way)'']
* [https://en.wikivoyage.org/wiki/Barraba Barraba i Wikivoyage]
[[Category:Ahitereiria]]
[[Category:Ngā Taone i Ahitereiria]]
[[Category:Niu Haute Wēra]]
4zoqhw2il9fd4x6449u7i375zgsuni1
Raiona
0
16836
169133
153462
2026-08-23T09:12:34Z
Nurg
3615
+Category:Whakangote
169133
wikitext
text/x-wiki
[[File:Lion waiting in Namibia.jpg|250px|right|thumb|He raiona tāne i [[Namīpia]].]]
[[File:Okonjima Lioness.jpg|250px|right|thumb|He raiona wāhine ki Okonjima Lodge, Namīpia.]]
Ko te '''raiona''' he kararehe kaikiko ka kitea i [[Āwherika]].
{{Maramara}}
[[Category:Ngā Kararehe o Āwherika]]
[[Category:Whakangote]]
easezyz0rg4p04e82zzzmflmnafipfi
Heihei
0
16846
169085
169073
2026-08-22T21:53:06Z
Nurg
3615
Tuhia anō
169085
wikitext
text/x-wiki
[[File:Male and female chicken sitting together.jpg|250px|right|thumb|Tame heihei me te heihei uwha]]
Ko te '''heihei''', te '''tīkaokao''' rānei, he [[manu]]. Ka whakatipuria mō ana [[kiko]] me ana hua.
[[Category:Manu]]
{{Maramara}}
drre4gik6nh9a3h76emuwejmicsw9lq
Ruānuku o Aotearoa
0
17952
169139
159620
2026-08-23T09:38:52Z
Nurg
3615
Category:Tāngata o Aotearoa
169139
wikitext
text/x-wiki
[[File:Christchurchwizard.jpg|thumb|Te Ruānuku i kōrero i [[Cathedral Square]] i [[Ōtautahi]]]]
Ko te '''Ruānuku o Aotearoa''' [[QSM]] (i whererei '''Ian Brackenbury Channell'''; 4 Hakihea 1932) tētahi kaiako, tangata whakahangareka, tangata mahi atua me kaitōrangapū nō [[Aotearoa]].
[[Category:Tāngata o Aotearoa]]
bpz3qpbh9jqlv4gpm3g18pqgb9n437e
Tāhū o te Ture
0
17967
169138
159691
2026-08-23T09:34:22Z
Nurg
3615
rm outdated. Category:Kāwanatanga o Aotearoa
169138
wikitext
text/x-wiki
[[File:20200508 New Zealand government structure.svg|thumb]]
Ko te '''Tāhū o te Ture''' rānei te '''Manatū Ture''' ([[reo Pākehā]]: Ministry of Justice) tētahi tari tāhūhū o te [[Kāwanatanga o Aotearoa]], tōna mahi te ture me whakahaerenga o manatika i [[Aotearoa]]. Ko te Tāhū o te Ture i tīmata i te tau 1872 me i papa taunga i te [[Te Whanga-nui-a-Tara|Whanga-nui-a-Tara]].
[[Category:Kāwanatanga o Aotearoa]]
qx7p07fcs90hwvy51uy89tgntrt5grd
Tāmati
0
19287
169096
163896
2026-08-23T00:09:55Z
Nurg
3615
DEFAULTSORT
169096
wikitext
text/x-wiki
{{disambig}}
* [[Tāmati Wāka Nene]]
* [[Tāmati Parāone]]
{{DEFAULTSORT:Tamati}}
9h7o0ygl1ncm16ld6iflzta24mk7yqm
Tō
0
19519
169116
168434
2026-08-23T01:19:57Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169116
wikitext
text/x-wiki
[[File:Jugo de Cana.jpg|thumb|Ngā rāhui tō ]]
Ko te '''tō''' (i te [[reo Hawaii]]: ''kō'', i te [[reo Whītī]]: ''dovu'', i te [[Reo Marēo|reo Marāiu]]: ''tebu'' takea mai i kupu reo Ahiteronīhia i mua: *''tebuS'')<ref>Malcolm Ross, Andrew Pawley & Meredith Osmond (2008). ''The Lexicon of Proto Oceanic: The culture and environment of ancestral Oceanic society''. Pukapuka tua-3: Plants. Ng. wh. 390-391. ISBN 9780858835894.</ref> o '''tōhuka''' he ingoa ki te ruarua momo [[rākau]] kai whakatuputupu ki ngā [[:en:Tropics|whenua pārūrū]] ki te [[Ao-o-Kiwa]] ka punia me te ingoa pūtaiao he ''Saccharum''.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:330004-2 ''Saccharum'' <small>L.</small>] Plants of the World Online. 2024.</ref> He [[:en:species|momo]] ''Saccharum officinarum'' me te ''Saccharum sinense'' ō tēnei [[:en:genus|puninga]], ēnei momo puhia mai te motu [[Taiwana]] ki te rarurohe [[Āhia]]-[[Āhia-ki-te-Rāwhiti|ki-te-Rāwhiti]].<ref name="Daniels1993">{{cite journal|last1=Daniels|first1=John|last2=Daniels|first2=Christian|title=Sugarcane in Prehistory|url=https://archive.org/details/sim_archaeology-in-oceania_1993-04_28_1/page/n1|journal=Archaeology in Oceania|date=April 1993|volume=28|issue=1|pages=1–7|doi=10.1002/j.1834-4453.1993.tb00309.x}}</ref>
[[File:Ganne-ka-Juice-StreetFood-DelhiNCR05.jpg|thumb|Wai tō]]
Ko te rākau e mōhio ana ngā tangata ki te hauakea hei haha wai reka<ref name="Daniels1993" /> me te rawa taketake ki te whakanao o te pakapaka whakareka kai ingoatia he "[[:en:sugar|huka]]" (i te reo Hawaii: ''kōpaʻa'' "paka tō"<!--te kupu "huka" mai i kupu reo Pākehā ''sugar''-->).<ref>Kenneth F. Kiple & Kriemhild Coneè Ornelas (2000). [https://www.cambridge.org/core/books/abs/cambridge-world-history-of-food/sugar/E3D64236A75FCE32B9A339C48703119F ''The Cambridge World History of Food'']. Cambridge University Press. Wh. 438. ISBN 9781139058636.</ref> He tipu tēnei i mauria haere e ngā tīpuna Ao-o-Kiwa ā ngā motu o [[Hawai'i]], engari kare i ora tenei rakau mea ai te [[:en:Climate|āhuarangi]] makariri ki [[Aotearoa]].<ref>Louise Furey (2006). ''Maori Gardening: An archaeological perspective''. Wh. 10. Te Papa Atawhai. ISBN 047814122X.<br>– "[https://teara.govt.nz/mi/nga-tupu-mai-i-hawaiki/page-1 Ngā tupu mai i Hawaiki]". ''Te Ara''. 24 Noema 2008.</ref> Ko te tō he te tipu huanga mō te [[tangata whenua]] Hawaii.<ref>[https://web.archive.org/web/20240621162326/https://www.manoaheritagecenter.org/moolelo/polynesian-introduction-plants/ko-sugar-cane/ "Kō (Sugar Cane)"]. ''Hawaiian Plants''. Manoa Heritage Center. 2024.</ref> Heoi anō, ka whakahurui te mana kōkuhu [[Hononga-o-Amerika]] te mahi tūkino ki te ngā urupuia nui ki te tangata whenua Hawaii muri i raupatu i rātou motu hei haha huka.<ref>[https://guides.library.manoa.hawaii.edu/c.php?g=105252&p=687131 Chronicling America: Historic Newspapers from Hawaiʻi and the U.S.: Sugar Industry]. University of Hawaiʻi at Mānoa Library.</ref>
==Ngā whakaahua==
<gallery>
File:Canaviais Sao Paulo 01 2008 06.jpg|Ngā tipu tō ki [[:pt:São_Paulo#Fundação|Piratininga (São Paulo)]], [[Parīhi]]
File:Sugar cane jubair.jpg|Ngā tātā tō
File:Sugar cane flower.jpg|Pua tō
File:Jaggery cubes.jpg|Ngā pōrukuruku huka (paka tō) mata
File:A Bowl of Sugar.jpg|alt=Pata huka hātea|Te one huka/one tō hātea
</gallery>
== Tohutoro ==
{{reflist}}
[[Category:Rākau]]
kp4jsg3yvkjvflij7i1h3yavfoattvy
Maika
0
19531
169109
165014
2026-08-23T00:36:19Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169109
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sandakan Sabah Banana-flower-01.jpg|thumb|Tētahi kāhui<!-- Ka whakatairitea me te kupu "‘āhui" i te reo Hawaii --> hua me pua roa (''moa''<ref>[https://pollex.eva.mpg.de/entry/moa.4a/ *''moa''₄]. Polynesian Lexicon Project Online.</ref>) maika i [[:ms:Sabah|Hāpa]], i te raki o te motu [[:en:Borneo|Poroneo]].]]
Ko te '''maika''' ([[reo Hawaii]]: ''mai‘a''; [[Reo Tahiti]]: ''mei‘a'' o ''me‘a'',<ref name=":0">[https://web.archive.org/web/20240701202224/https://www.temarareo.org/PPN-Maika.html Proto-Polynesian Etymologies: *Maika]. ''Te Māra Reo: The Language Garden''. Benton Family Trust. 2024.</ref> [[reo Tonga]]: ''fusi''<ref>Malcolm Ross, Andrew Pawley & Meredith Osmond (2008). ''The Lexicon of Proto Oceanic: The culture and environment of ancestral Oceanic society''. Pukapuka tua-3: Plants. Ng. wh. 275-278. ISBN 9780858835894.</ref>) he hua roa me kiko reka mai ngā tipu ō [[:en:Genus|puninga]] '''''Musa'''''.<ref name=":1">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327926-2 ''Musa'' <small>L.</small>] Plants of the World Online. 2024.</ref><ref name=":2">Morton, Julia F. (2013). [https://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/banana.html ''Fruits of warm climates'']. Echo Point Books & Media. Ng. wh. 29–46. ISBN 978-1-62654-976-0.</ref>
Taketake te maika mai te motu [[:en:New_Guinea|Papua]].<ref>Tim Denham (Oketopa 2011). "Early Agriculture and Plant Domestication in New Guinea and Island Southeast Asia". ''Current Anthropology''. '''52''' (S4): S379–S395. doi:10.1086/658682</ref> Heoi ana, ka whakatuputupu te tipu maika waenga i te ngā [[:en:Tropics|whenua pārūrū]] o Āhia-ki-te-tonga-mā-rāwhiti me te [[Ao-o-Kiwa]].<ref name=":1" /> Kāore tēnei tipu maho ki te [[:en:Climate|āhuarangi]] makariri o Aotearoa.<ref>Louise Furey (2006). ''Maori Gardening: An archaeological perspective''. Wh. 10. Te Papa Atawhai. ISBN 047814122X.
– "[https://teara.govt.nz/mi/nga-tupu-mai-i-hawaiki/page-1 Ngā tupu mai i Hawaiki]". ''Te Ara''. 24 Noema 2008.</ref><ref>E. Pawson & T. Brooking (2002). ''Environmental Histories of New Zealand''. Wh. X-X. Oxford University Press.</ref>
Ka whakamahi tana rau whārahi mō tākai o te kai.<ref name=":2" />
== Ngā whakaahua ==
<gallery>
File:0201jfPoblacion Hall Church Arayat Pampanga National Roadfvf 10.JPG|Ngā rākau maika ki Piripīni
File:Banana Street Vendor Kenya.jpg|Ngā tautau (reo Hawaii: ''‘ekā'') maika tāngōngō hokona ki Kēnia
File:Dahonbatag.jpg|Ngā rau maika pōkaitia
File:The Scenes In 'eua Island = エウア島の風景 (36554953182).jpg|Ka taona ngā kai tākaingia me rau maika i te [[umu]] ki motu [[:en:ʻEua|Eua]], Tonga.
</gallery>
== Ngā tohutoro ==
{{reflist}}
[[Category: Rākau]]
7xu6rlnggqjtugevco9msd48zgip4pk
Kahika
0
19535
169102
166452
2026-08-23T00:27:38Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169102
wikitext
text/x-wiki
[[File:Syzygium malaccense (Myrtaceae) – Malay apple (31749678914).jpg|thumb|E rua ngā hua kahika]]
[[File:Starr-090623-1408-Syzygium malaccense-flowers-Nahiku-Maui (24670954320).jpg|thumb|Pua kahika]]
Ko te kupu '''kahika''' (i te [[reo Tonga]]: ''fekika'', i te [[reo Tahiti]]: ''ʻahiʻa'', i te [[reo Hawaii]]: ''ʻōhiʻa'')<ref>Malcolm Ross, Andrew Pawley & Meredith Osmond (2008). ''The Lexicon of Proto Oceanic: The culture and environment of ancestral Oceanic society''. Pukapuka tua-3: Plants. Ng. wh. 348-349. ISBN 9780858835894.</ref><ref name=":0">[https://web.archive.org/web/20240409214416/https://www.temarareo.org/PPN-Kafika.html Proto-Polynesian Etymologies: *Kafika]. ''Te Māra Reo: The Language Garden''. Benton Family Trust. 2024.</ref> he ingoa o mua ō tētahi [[:en:species|momo]] tipu whakatuputupu ki ngā [[:en:Tropics|whenua pārūrū]] ki paparahi [[Āhia]] me te [[Ao-o-Kiwa]]. Ko te ingoa pūtaiao o tēnei tipu he '''''Syzygium malaccense'''.''<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:601907-1 ''Syzygium malaccense'' <small>(L.) Merr. & L.M.Perry</small>]. Plants of the World Online. 2024.</ref><ref>Morton, Julia F. (1987). ''[https://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/malay_apple.html Fruits of warm climates]''. Echo Point Books & Media. Ng. wh. 378–381. ISBN 978-1-62654-976-0.</ref>
Kāore he tipu ''Syzygium malaccense'' i Aotearoa nei, nō reira ko te ingoa o tipu "[[kahikatea]]" tūātia mō te maumahara ki ngā [[hua]] reka ō tērā tipu.<ref name=":0" />
== Ngā tohutoro ==
[[Category:Rākau]]
o9vtv1j1at34sx10erj25ag8oxxlp0x
Renga
0
19578
169113
165692
2026-08-23T00:58:31Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169113
wikitext
text/x-wiki
[[File:Curcuma longa roots.jpg|thumb|Te akakōare me nehu renga|252x252px]]
Ko te '''renga'''<!--see also use in "Toi Te Kupu: He Papakupu Toiora" supplied by the Heart Foundation NZ page 50--> (i te [[reo Tonga]]: ''enga'', i te [[reo Tahiti]]: ''reʻa'', i te [[reo Hawaii]]: ''lena'' o ''ʻōlena''),<ref>Malcolm Ross, Andrew Pawley & Meredith Osmond (2008). ''The Lexicon of Proto Oceanic: The culture and environment of ancestral Oceanic society''. Pukapuka tua-3: Plants. Ng. wh. 412-413. ISBN 9780858835894.</ref><ref name=":1" /> o te '''tumariki''' (takea mai te [[Reo Pākehā|kupu Pākehā]] ''turmeric''), he tipu me ingoa pūtaiao '''''Curcuma longa'''''.<ref>"[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:601907-1 ''Curcuma longa'' <small>L.</small>]". Plants of the World Online. 2024.</ref><ref name=":1">"[http://cookislands.bishopmuseum.org/species.asp?id=6008 ''Curcuma longa'' - Turmeric]". Cook Islands Biodiversity Database.</ref> Kei te take tēnei tipu mai te whenua [[Īnia]] i te paparahi [[Āhia]].
Ka whakamahia te nehu huria mai tēnei tipu i te ngā Āhia-ki-te-Rāwhiti-mā-Tonga mō te āpiti ki te namunamuā tāwara me tae o ana [[kai]].<ref>Rosemary Brissenden (2003). ''South East Asian Food''. Wh. 58. ISBN 1742734715. Hardie Grant Books.</ref> Ka whakamahi ngā tangata [[Ao-o-Kiwa]] te renga hei tae o ngā kākahu rite ngā raupua o te [[kōwhai]] (i te reo Hawaii: ''lenalena'', i te reo Tonga: ''engaenga'').<ref> Frances Lennard & Andy Mills (2020). ''Material Approaches to Polynesian Barkcloth: Cloth, Collections, Communities''. Sidestone Press. Ng. wh. 89-90. ISBN 9789088909719.</ref> Kāore he tipu renga i Aotearoa nei, nō reira ko te ingoa o tipu "[[:en:Arthropodium_cirrhatum|rengarenga (''Arthropodium cirrhatum'')]]" tūātia mō te maumahara ki te akakōare mātotoru ō tērā tipu.<ref name=":0">[https://web.archive.org/web/20240823091858/https://www.temarareo.org/PPN-Renga.html Proto-Polynesian Etymologies: *Renga]. ''Te Māra Reo: The Language Garden''. Benton Family Trust. 2024.</ref>
== Ngā tohutoro ==
{{reflist}}
1ryhx8ue5rnut2xy59ytw2i3eimu258
Kōhia
0
19624
169107
165600
2026-08-23T00:32:53Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169107
wikitext
text/x-wiki
[[File:Passionfruit.jpg|thumb|Ngā hua kōhia maoa.]]
Ko te '''kōhia''' he [[hua]] me kiko reka whaia mai ngā tipu ō [[:en:Genus|puninga]] '''''Passiflora'''''.<ref name=":1">[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:328300-2 ''Passiflora'' <small>L.</small>] Plants of the World Online. 2024.</ref> He rongonui ngā momo tipu ''Passiflora tetrandra''<ref name=":3">[https://web.archive.org/web/20260416082407/http://temarareo.org/PPN-Kohia.html "Kōhia"]. ''Te Māra Reo''. Benton Family Trust. 2024.</ref> me ''Passiflora edulis''<ref name=":2">Morton, Julia F. (2013). ''[https://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/passionfruit.html Fruits of warm climates]''. Echo Point Books & Media. Ng. wh. 320–8. ISBN 978-1-62654-976-0.</ref> nō tēnei puninga.
== Ngā momo ==
{| class="wikitable"
!Whakaahua
!Ingoa pūtaiao
!Ingoa ā-rohe
!Reo
!Aronga o te ingoa
|-
|[[File:Passiflora_tetrandra_at_Otari_1.jpg|frameless|193x193px]]
|''Passiflora tetrandra''
|''kōhia''<ref name=":3" />
|[[Reo Māori|Māori]] i [[Aotearoa]]
|
|-
| rowspan="2" |[[File:Mučenka_jedlá_-_marakuja.jpg|frameless|193x193px]]
| rowspan="2" |''Passiflora edulis''
|''pārapōtini papa‘ā<ref>[http://cookislands.bishopmuseum.org/species.asp?id=6484 "''Passiflora edulis -'' Purple Passionfruit"]. Cook Islands Biodiversity Database.</ref>''
|[[Reo Māori Kuki Airani|Māori]] i ngā [[Kuki Airani]]
|''papa‘ā ='' "Pākehā"
|-
|''liliko‘i''
|[[Reo Hawaii|Hawaii]]
|(mai te ingoa o tētahi āpiti i te moturere [[:en:Maui|Maui]]<ref>Becky Speere (Hanuare 2015). [https://www.mauimagazine.net/a-passion-for-lilikoi/ "A Passion for Liliko‘i"]. ''Maui Magazine''.</ref>)
|-
|
| rowspan="2" |''Passiflora maliformis''
|''pārapōtini ‘enua''<ref name=":0">[http://cookislands.bishopmuseum.org/species.asp?id=6487 "''Passiflora maliformis -'' Hard Passionfruit"]. Cook Islands Biodiversity Database.</ref>
| rowspan="2" |[[Reo Māori Kuki Airani|Māori]] i ngā [[Kuki Airani]]
|''‘enua ='' "whenua"
|-
|
|''pārapōtini māori''<ref name=":0" />
|
|}
== Ngā tohutoro ==
{{reflist}}
it6awtaztb9h0glgbqz2ln3ey2llvgx
Pūhā
0
19671
169112
165929
2026-08-23T00:56:08Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169112
wikitext
text/x-wiki
[[File:Sonchus kirkii kz5.jpg|thumb|Te pūhā rauroa]]
Ka mahia ngā ingoa '''pūhā''' me '''pūwhā''' ki ngā momo o tētahi puninga tipu whai [[rau]]rau roa me whakakokoi. Ko te ingoa pūtaiao he '''''Sonchus'''''.<ref name=":0">[https://web.archive.org/web/20260411150935/http://www.temarareo.org/PPN-Pufa.html "Proto-Polynesian Etymologies: *Pūfā ~ Pūhā, Pūwhā"]. 2025. ''Te Māra Reo''. Benton Family Trust.</ref>
==Ngā momo==
{| class="wikitable"
!Whakaahua
!Ingoa pūtaiao
!Ingoa taurite<ref name=":0" />
!Rohe taketake
|-
|[[File:Sonchus_kirkii_kz2.jpg|frameless|383x383px]]
|''Sonchus kirkii''
|''raurōroa''
|Ngā tātahi ā-Aotearoa<ref>Andrew Crowe (1991). ''A Field Guide to the Native Edible Plants of New Zealand''. Wh. 99. ISBN 1 86962 007 0.</ref>
|-
|[[File:Sonchus_oleraceus-IMG_20180621_092212.jpg|frameless|256x256px]]
|''Sonchus oleraceus''
|''rauriki''
|[[Ūropi]] me [[Āhia-ki-te-raki]]<ref>Vít Bojnanský, Agáta Fargašová (2007). ''Atlas of Seeds and Fruits of Central and East-European Flora''. Springer. Wh. 747. ISBN 978-1-4020-5361-0</ref>
|}
==Ngā tohutoru==
{{reflist}}
qn65xn4yo891dkyfwu3jn5y1je7bwsp
Zingiber
0
19687
169117
165966
2026-08-23T01:25:37Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169117
wikitext
text/x-wiki
Ko te ingoa pūtaiao he '''''Zingiber''''' mahia ki te tētahi [[:en:Genus|puninga]] whai ētahi [[:en:species|momo]] [[tipu]] whakatuputupu ki ngā [[:en:Tropics|whenua pārūrū]] ki te [[Moana-nui-a-Kiwa]] me [[Āhia]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:327297-2 ''Zingiber'' <small>Mill.</small>] Plants of the World Online. 2024.</ref>
== Ngā momo ==
{| class="wikitable"
!Whakaahua
!Ingoa pūtaiao<ref name=":2">W. Arthur Whistler (1992). ''Polynesian Herbal Medicine''. Wh. 83. National Tropical Botanical Garden. ISBN 0-915809-16-8.</ref>
!Ingoa ā-rohe<ref name=":2" />
!Reo
!Aronga o te ingoa
|-
| rowspan="4" |[[File:Zingiber_zerumbet_-_Shampoo_Ginger_at_Peravoor.jpg|frameless|299x299px]]
| rowspan="4" |''Zingiber zerumbet''
|''‘awapuhi''
|[[Reo Hawaii|Hawaii]]<ref name=":1">[https://web.archive.org/web/20240418152710/https://www.temarareo.org/PPN-Kopi.html "Kōpī"]. ''Te Māra Reo''. Benton Family Trust. 2025.</ref>
|
|-
|''kopuhi'',<br>''‘opuhi''
|[[Kāhui o ‘Enata|‘Enata]]<ref name=":0">Xénia Jost; Jean-Luc Ansel; Gaël Lecellier; Phila Raharivelomanana & Jean-François Butaud (Noema 2016). [https://ethnobiomed.biomedcentral.com/articles/10.1186/s13002-016-0128-5 "Ethnobotanical survey of cosmetic plants used in Marquesas Islands (French Polynesia)"]. ''Journal of Ethnobiology and Ethnomedicine''. '''12''' (1): 55. doi:[https://ethnobiomed.biomedcentral.com/articles/10.1186/s13002-016-0128-5 10.1186/s13002-016-0128-5]</ref>
|
|-
|''kōpī'',<br>''kōpī ‘enua''
|[[Reo Māori Kuki Airani|Māori]] i ngā [[Kuki Airani]]
|''‘enua'' = "whenua"
|-
|''‘avapuhi'',<br>''re‘a moeruru''
|[[Reo Tahiti|Tahiti]]<ref name=":1" />
|
|-
| rowspan="4" |[[File:1260Food_ingredients_of_home_cooking_41.jpg|frameless|226x226px]]
| rowspan="4" |''Zingiber officinale''
|''re‘a''
|Tahiti, ‘Enata<ref name=":0" />
|
|-
|''re‘a Tinito''
|Tahiti
|''Tinito'' = "ō [[Haina]]"
|-
|''layalaya''
|[[Whītī]]
|
|-
|''‘awapuhi Pākē''
|Hawaii
|''Pākē'' = "ō tāngata Haina"
|}
== Ngā tohutoru ==
<references></references>
7u5kfkq6ez2l5a9iiqx1n406excmu93
Sergei Karaß
0
20128
169114
168601
2026-08-23T01:11:45Z
InternetArchiveBot
14409
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
169114
wikitext
text/x-wiki
Ko '''Sergei Karaß''' (Rūhia: ''Сергей Игоревич Карась''; Reo Ukrainian: ''Сєргєй Ігорєвіч Карась'' i whānau mai i te 24 o Hūrae 1990 i Gus-Khrustalny) he kairīpoata, he tangata hākinakina, he tangata tūmatanui, he kaituhi whiti, he kaituhi pukapuka hoki nō Ūkareinga me Rūhia.
== Ngā tau tōmua ==
I whānau mai a Sergei Karaß i te 24 o Hūrae 1990 i Gus-Khrustalny. Mai i te tau 1 ki te 5, i kuraina ia ki te kura nama 4, ā, mai i te tau 5 ki te 9, ki te kura nama 10 o te tāone<ref>{{cite news|url=http://val.ua/uk/site/news/94721|title=Я ОРГАНІЗОВУВАВ МЕГАМАРШ У ВИШИВАНКАХ У РОСІЇ. У МЕНЕ АКЦЕНТ. ПРОБАЧТЕ|author=Карась, Сєргєй|publisher=val.ua|accessdate=2018-01-27}}</ref>. I muri i te mutunga o te tau 9, i uru ia ki te Kāreti Karaihe o Gusev (Gusevsky Glass College) mō te tohu "Aunoatanga o ngā tukanga hangarau me te whakaputa". I muri i te tau tuatahi, i whakawhiti ia ki te "Pūtaiao Rorohiko Whakamahi". I puta ia i te tau 2009 me te tohu "kaihanga hangarau". I te wā e ako ana ia, i whai wāhi ki ngā mahi auaha, i waiata rapa, ā, i uru ki te rōpū tuhinga "Rodnichok". I te tau 2008, i tāngia āna whiti tuatahi ki te kohinga "Ngā tupu tuatahi" (Pervye vshody)<ref>{{cite news|title=Первые всходы. Стихи студентов Гусевского стекольного колледжа|publisher=Гусь-Хрустальный|date=2008}}</ref>.
I te tau 2009, i uru ia ki te whakataetae "Mr. College", i riro i a ia te tūranga tuarua ōpaki me te taitara "Mr. Positive", i muri i a Roman Diev, te kaiwaiata o te rōpū "Ox4D"<ref>{{cite web|url=https://pp.userapi.com/c824503/v824503320/97a05/JVs2YC8PzDo.jpg|title=Мистер колледж|date=2009-03}}</ref>. I taua tau anō, ka whakawhiwhia ia ki te paraihe a Akim Maltsov (te kaiwhakatu o Gus-Khrustalny). I te tau 2009, i tāngia tana whiti "Black Hole" ki te kohinga "Meshchera Land".
== Te ako i te Whare Wānanga ==
I te tau 2009, i uru ia ki te VlGU (Vladimir State University) ki te tohu "Kairīpoata". He kaituhi ia, he ētita mō te kaupapa pouaka whakaata o te whare wānanga "E oma, e te whare wānanga, e oma!" (Run, uni, run!) mō te Universiade 2013<ref>{{cite web|url=https://salt.zone/post/4485|title=Журналисты психолога|author=Карась, Сергей Игоревич|date=2016-10-26|publisher=SALT.ZONE|accessdate=2018-01-27}}</ref>. I eke ia ki roto i ngā ākonga 10 i whiwhi i te karahipi tuatahi a A.A. Voznesensky<ref>{{cite web|url=http://www.edu.ru/db-mon/mo/Data/d_13/prm1285-1.htm|title=ПЕРЕЧЕНЬ студентов... на получение персональных стипендий имени А.А. Вознесенского|publisher=www.edu.ru|accessdate=2018-01-27}}</ref>. I te tau 2012, i whiwhi ia i te karahipi o te Kotahitanga Kairīpoata o te rohe o Vladimir<ref>{{cite web|url=http://www.murom.ru/node/5728|title=Союз журналистов области после Бала прессы - о журналистских итогах-2011|publisher=MUROM.RU|accessdate=2018-01-27}}</ref><ref>{{cite news|url=https://issuu.com/Uninstaller/docs/2018_____4________1-8|title=Сила у русі!|author=Карась, Сєргєй|publisher=Деснянська правда №4 (28619)}}</ref>.
I te tau 2014, i parea e ia tana tuhinga whakapae "Te Āhua o Rūhia i roto i ngā pāpāho Ūkareinga i te wā o Euromaidan"<ref>{{cite web|url=http://www.durov.com/study/1406047563-2252.html|title=Дипломная работа|publisher=www.durov.com|accessdate=2018-01-25}}</ref>.
== Ngā mahi tūmatanui ==
I te tau 2010, nāna i whakatu te hapori "Ngā Ūkareinga o VlGU"<ref>{{cite web|url=https://vk.com/wall-19499996?day=03112011|title=Українці ВлГУ}}</ref>. Nāna tētahi o ngā kaiwhakahaere o te porotēhi "Mō ngā pōtitanga tika" (Za chestnye vybory) i Vladimir, koia tētahi o ngā porotēhi nui rawa atu o te hītori hou o taua tāone<ref>{{cite web|url=https://vk.com/photo-31700159_274119301|title=Уведомление}}</ref><ref>{{cite news|url=https://provladimir.ru/news/obshestvo/na-miting-k-navalnomu-prishla-tysyacha-vladimircev|title=На митинг к Навальному пришла тысяча владимирцев|author=Резников, Дмитрий|publisher=ПроВладимир|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I kaha tana whai wāhi ki te kaupapa "rīpene mā" (white ribbon), ā, i haere hoki ki te "Hīkoi o Ngā Miriona" i Mohikau i te 12 o Haratua 2012<ref>{{cite web|url=https://djohnni.livejournal.com/6730.html|title=Сюрреализм - это по путински|author=djohnni|date=2012-05-09|publisher=Сила в русі|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I ngā tau 2012 me te 2013, i whai wāhi ki te rua me te toru o ngā Huinga Rangatahi Ūkareinga i Rūhia (UMFR) i Pushkino, ā, i te roto o Seliger<ref>{{cite web|url=http://djohnni.livejournal.com/9627.html|title=2 Український молодіжний форум Росії|author=djohnni|date=2012-10-11|publisher=Сила в русі|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te tau 2012, i riro i a ia te taitara "Mr. Beach" e ai ki te hongere whakaata "Mir TV"<ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=J9Z9WvXcX4U|title=Фотокастинг|publisher=Призыв ТВ|date=2012-08-08|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I taua tau anō, i tuhi, ā, i tāngia tana whakaari pōhewa "Woe from the Code" mō te Uniana Whutupōro o Rūhia<ref>{{cite web|url=https://www.sports.ru/tribuna/blogs/liriks_blog/360360.html|title=Горе от Кодекса. Действие шестое. Не финальный финал|publisher=Sports.ru|accessdate=2018-01-27}}</ref>.
I te tau 2013, i uru ia ki te Huihuinga Tuatahi o te Ao mō ngā Whakahaere Rangatahi Ūkareinga (SKUMO)<ref>{{cite web|url=http://kobza.com.ua/ukrajinski-molodizhni-organizaciji-rosiji/4639-faina-kraina-moia-ukraina.html|title=Файна країна моя Україна|author=myshka|publisher=kobza.com.ua|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I tae hoki ki ngā huinga i Ivano-Frankivsk (2014) me Odesa (2015). Heoi, i muri i te raru i te huinga o Odesa<ref>{{cite news|url=https://www.ukrinform.ua/rubric-other_news/1882772-molod_sku___v_poloti_chi_proloti_2093853.html|title=Молодь СКУ - в польоті чи прольоті?|accessdate=2018-01-26}}</ref>, ka mutu tana mahi tahi me SKUMO, ā, i tuhi i ētahi kōrero whakahē mō te whakahaere<ref>{{cite web|url=http://gorod.dp.ua/blog/blog.php?id=12298|title="Дніпро 2017". Форум з поганим запахом|author=Карась, Сєргєй|publisher=gorod.dp.ua|accessdate=2018-01-27}}</ref>. I whai wāhi hoki ia ki ngā mīhana tirotiro mō ngā pōtitanga o te Whare Pāremata o Ūkareinga. I whakakorengia tana haere e ngā kaitiaki rohe o Ūkareinga i te tau 2014<ref>{{cite web|url=https://djohnni.livejournal.com/13774.html|title=Конотопський бар'єр|author=djohnni|date=2014-11-05|publisher=Сила в русі|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I te tau 2013, i whakahaere ia i tētahi o ngā hīkoi nui tuatahi o te vyshyvanka ki Rūhia<ref>{{cite web|url=http://kobza.com.ua/ukrajinci-v-rosiji/4545-mehamarsh-u-rosii-v-mene-bula-hrupa-anty-pidtrymky.html|title=Мегамарш у Росії: в мене була група анти підтримки|author=Administrator|publisher=kobza.com.ua|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te Hakihea 2013 i Gus-Khrustalny, i whakahaere ia i tētahi porotēhi takitahi hei tautoko i a Euromaidan<ref>{{cite news|url=http://www.mk.ru/social/news/2013/12/14/959740-zhitel-gushrustalnogo-ustroil-odinochnyiy-piket-v-podderzhku-evromaydana.html|title=Житель Гусь-Хрустального устроил одиночный пикет в поддержку Евромайдана|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I tono hoki ia ki a FIFA me UEFA kia whakakorengia te mana o Rūhia ki te whakahaere i te Ipu o te Ao, nā te whakauru o ngā karapu nō Crimea ki te Rīki o Rūhia<ref>{{cite web|url=http://blog.isport.ua/sport_dynamo/football/80958.html|title=Напиши лист Блаттеру та Платіні|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I te Hakihea 2015 i whakaputaina e ia te upoko tuatahi o tana pukapuka "Te Ara o te Manapori Rangatira" mō ngā pōtitanga o te Whare Pāremata o Rūhia (Duma) i te tau 2011<ref>{{cite web|url=http://litkonkurs.com/?dr=45&tid=350389&pid=0|title=Что хочет автор. Литературные конкурсы|publisher=litkonkurs.com|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te tau 2017 ka puta he tautohetohe whai muri i tana whakaputa i tētahi tuhinga e kī ana ko te takikupu tika o tōna ingoa ki te reo Ūkareinga ko "Карась Сєргєй Ігорєвіч". I whakapuaki te Rōpū Poirewa o Ūkareinga ko "Sergei" he putanga Rūhia, ā, ko te māngai pāremata a Yuriy Botnar i kī "ko ia Sergei he paku Lavrov"<ref>{{cite web|url=http://pik.cn.ua/blog/343/788/pravo-na-imya-abo-ne-vse-tak-ochevidno/|title=Право на ім'я, або не все так очевидно|author=Карась, Cєргєй|publisher=pik.cn.ua|accessdate=2018-01-27}}</ref><ref>{{cite web|url=http://pik.cn.ua/blog/343/800/diaspora-i-turbota-narodnih-deputativ-odna-istoriya/|title=Діаспора і турбота Народних депутатів. Одна історія|author=Карась, Cєргєй|publisher=pik.cn.ua|accessdate=2018-01-27}}</ref>.
== Te mahi kairīpoata ==
Mai i te tau 2008, i mahi tahi ia me te nūpepa "Gusevskie vesti", ā, i tuhi i ngā tuhinga tautoko-Ūkareinga<ref>{{cite news|url=http://vesti33.pro/article/56141/|title=Единство, чтобы созидать|accessdate=2018-01-26|archive-date=2016-04-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20160403061122/http://vesti33.pro/article/56141/|url-status=dead}}</ref>. I te Whiringa-ā-rangi 2014, i tuhi ia: "E karanga ana ahau ki ngā whakaaro wera kia kaua e haere ki te rāwhiti o Ūkareinga... E karanga ana ahau mō te rongo mau"<ref>{{cite news|url=http://vesti33.pro/article/53218/|title=Я призываю к миру - Статьи|date=2015-01-01|publisher=vesti33.pro|accessdate=2018-01-26|archive-date=2014-12-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20141231113521/http://vesti33.pro/article/53218/|url-status=dead}}</ref>. Mai i te tau 2015 ki te 2017, i mahi ki te nūpepa "Afisha" (Gus-Khrustalny), me te tūmau ipurangi "Znaj.ua". I te Maehe 2016 i tāngia he tuhinga tautoko mō Nadiya Savchenko ki te pae tukutuku a "Tomiks"<ref>{{cite web|url=http://tomiks33.ru/vg/avtorskaya-kolonka/nadezhda-dolzhna-zhit/|title=Надежда должна жить|publisher=tomiks33.ru|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I ngā tau 2014 me te 2015, i ngana ia ki te nuku ki Kyiv, engari kāore i whai mahi<ref>{{cite news|url=https://issuu.com/Uninstaller/docs/2017_____52________1-8|title=Українець Росії. Рік на Сіверщині|author=Карась, Сєргєй|publisher=Деснянська правда № 52 (28615)}}</ref>. I te tau 2016 i roto i te kaupapa #26vUkraini i tūtaki ia ki tana hoa wahine a Maria, ā, i nuku ki Chernihiv i te Hakihea 2016<ref>{{cite web|url=http://djohnni.livejournal.com/15491.html|title=ПОБАЧИТИ УКРАЇНУ І НЕ ПОМЕРТИ АБО ПРОЕКТ #26ВУКРАЇНІ|author=Карась, Сєргєй|date=2016-08-10|publisher=Сила в русі|accessdate=2018-01-27}}</ref>. I mahi ia mā te hongere ipurangi o Chernihiv "Garmata TV", heoi, i amuamu ētahi kaimātakitaki mō tana mita Rūhia<ref>{{cite web|url=http://language-policy.info/2017/06/ukrajinets-iz-rosiji-ya-hovoryu-ukrajinskoyu-ale-mij-aktsent-dratuje-rosijskomovnyh-ukrajintsiv/|title=Українець із Росії: “Я говорю українською, але мій акцент дратує...|date=2017-06-03|publisher=Портал мовної політики|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
Mai i a Akuhata 2017 e mahi ana ki te nūpepa "Desnyanska pravda"<ref>{{cite news|url=https://issuu.com/Uninstaller/docs/2017_____52________1-8|title=Українець Росії. Рік на Сіверщині|author=Карась, Сєргєй|publisher=Деснянська правда № 52 (28615)}}</ref>. I te Whiringa-ā-rangi 2017 i toa ia i te whakataetae kairīpoata o te rohe o Chernihiv, ko te "Golden Pen"<ref>{{cite news|url=http://val.ua/uk/98594.html|title=У Чернігові назвали переможців літературного конкурсу «Золоте перо — 2017»|publisher=Val.ua|accessdate=2018-01-26}}</ref>. Mō āna tuhinga e tautoko ana i ngā kapa hākinakina o Ūkareinga, i uru ia ki ngā kairīpoata whakamutunga 11 mō te tohu Chornovil<ref>{{cite web|url=http://comin.kmu.gov.ua/control/uk/publish/article?art_id=137030&cat_id=88994|title=Державний комітет телебачення і радіомовлення України|publisher=comin.kmu.gov.ua|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I mua tata i ngā Hākinakina [[Ngā Orimipia|Ōrimpika Hotoke o te tau 2026]], i whakaputaina e Sergei Karaß te kōrero mō te tūkinotanga o ngā kaipōro rere nō Ūkareinga, a [[Mykyta Kaliberda]] me [[Mykola Kushnaryov]], i mauhereheretia e ngā kaiwhakaeke Rūhia me Pierarūhia i te wā o te pakanga i waenganui i a Rūhia me Ūkareinga <ref>{{Cite web |url=https://djohnni.medium.com/mentre-gli-atleti-russi-competevano-alle-olimpiadi-di-parigi-la-russia-torturava-i-giocatori-di-3b5aa6ea015b?source=user_profile_page---------3-------------19f95b0833dc---------------------- |title=Mentre gli atleti russi competevano alle Olimpiadi di Parigi, la Russia torturava i giocatori di pallavolo ucraini |accessdate=19 o Pēpuere, 2026 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
I te tau 2025, i uru ia ki te rārangi whānui o ngā kaitono mō te tohu AIPS Sport Media Awards<ref>{{Cite web |url=https://www.aipsawards.com/single-news?id=20429 |title=Longlist Writing Best Colour Piece 2024 |accessdate=30 Maehe, 2025 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
== Te mahi hākinakina ==
[[Image:Олена Вергун (крайня ліворуч).jpg|thumb|right|300px|Ko Sergei Karaß (i waenganui) me [[Poitūkohu|ngā kaipōtūkohu wāhine]] nō [[Ūkareinga|Ūkareinga]] a Olena Verhun (i te taha mauī) me Inna Kutyna (i te taha matau) i te ahurei "Muzhyk-Fest". Kyiv. Te 19 o Mahuru 2015."]]
I te tau 2006/07 i tākaro poiwhiti-iti (mini-football) mā te karapu "Lokomotiv-West" i Gus-Khrustalny<ref>{{cite web|url=https://vk.com/lokomotiv_west|title=Люди игравшие в мини-футбольном клубе "Локомотив - Вест"|publisher=vk.com|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te tau 2011 i toa ia i te kauhoe tānga i ngā wai tuwhera. I te tau 2012 i uru ki te omaoma i te rohe o Vladimir<ref>{{cite web|url=http://docplayer.ru/37855592-Pdf-created-with-pdffactory-pro-trial-version-yunoshi-2001-g-r-i-molozhe-1500-metrov.html|title=Юноши 2001 г.р. и моложе 1500 метров - PDF|publisher=docplayer.ru|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te tau 2015 i whakangungu ia me te kapa poikiri one o "Dynamo"<ref>{{cite web|url=http://blog.isport.ua/sport_dynamo/football/88073.html|title="Трансфер року" зірвався! Сєргєй Карась не буде грати за "Динамо"|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te Oketopa 2016 i hanga e ia te kapa "Ukraine" i te omaoma "Crystal Trail" i Gus-Khrustalny<ref>{{cite web|url=http://blog.isport.ua/sport_dynamo/other/96327.html|title=Україна завоювала медаль на змаганнях в Росії. Враження з перших вуст|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te 3 o Mahuru 2017 i uru ia ki te poitūkohu huarahi (streetball) ki Chernihiv<ref>{{cite news|title=Ювілейна гра чернігівських стрітболістів|author=Карась, Сергій|publisher=Деснянська правда № 36|date=2017-09-07}}</ref>.
I te marama o Paenga-whāwhā o te tau 2019, i oti i a ia te haurua-maratone i te tāone o Slavutych, i Ūkareinga <ref>{{Cite web |url=https://timingevents.com/sertificate.php?info=bdGWc2NlfHw4OHx8fOKElnx8NDc0fHx8YXRsZXR8fNCh0ZTRgNCz0ZTQuSA8YnIgLz7QmtCw0YDQsNGB0Yx8fHxhYnNvbHl1dHx8MTAyfHx8a2F0ZWdvctGWeWF8fDE5LTM5fHx8bdGWc3RvfHzQk9GD0YHRjC3QpdGA0YPRgdGC0LDQu9GM0L3QuNC5fHx8a2x1Ynx80KLQntCSICfQp9C10YDQvdGW0LPRltCy0YHRjNC60LAg0JTQtdGB0L3Rj9C90YHRjNC60LAg0L%2FRgNCw0LLQtNCwJ3x8fHRlbXB8fDU6MTl8fHxjaGlwIHRpbWV8fDE6NTE6NTh8fHxnYXB8fCs0NDowNXx8fHJlenVsdGF0fHwxOjUyOjA2fHx8ZHlzdGFuY2V8fDIx0LrQvA%3D%3D&key=5d70027e20b857b01f10299971133aac |title=20 квітня 2019 Славутич ХХХ ПРОБІГ ПАМ'ЯТІ ГЕРОЇВ ЧОРНОБИЛЯ СЕРТИФІКАТ |accessdate=20 o Paenga-whāwhā, 2019 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
== Kaiwaiata reper Semar ==
Nō te tau 2004 e tito waiata rapa ana, engari ko te waiata tuatahi "Diss on Guf" i hopukina i te tau 2011<ref>{{cite web|url=https://iomedia.ru/djohnni_%D0%BA%D0%B0%D1%80%D0%B0%D1%81%D1%8C/%D0%B4%D0%B8%D1%81%D1%81_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D0%B5%D1%81%D0%BD%D1%8E_guf_a/|title=Djohnni Карась – Дисс на песню Guf'a|publisher=iomedia.ru|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I uru ki te whakataetae tuaiwa a Hip-hop.ru<ref>{{cite web|url=http://battle9.hip-hop.ru/round/1/votes/id/1211|title=Девятый официальный баттл Hip-Hop.Ru|publisher=battle9.hip-hop.ru|accessdate=2018-01-26}}</ref>. Ko tana waiata "Ka whakahoki mātou i ngā tīkiti" i uru ki te "Belyi albom" (White album), te puka waiata whakahē<ref>{{cite web|url=http://music-sbornik.ru/skachat-rok/1321-belyj-albom-prodlzhenie-2012.html|title=Белый альбом. Продолжение (2012)|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I ngā tau 2015-2016 i whai wāhi ia i raro i te ingoa Semar ki te whakataetae "Poyushchiy gorod" i Gus-Khrustalny. I waiata ia i ngā waiata Ūkareinga pērā i a "Crazy Hohols" ("Ot Vinta") me te "Ya ne znayu" ("Tartak")<ref>{{cite web|url=https://vk.com/wall-26580741_73|title=Йоу, йоу, йоу, йоу, чикули и братули!...|author=Djohnni Karaß aka Семар|publisher=vk.com|accessdate=2018-01-26}}</ref>. I te rauna tuatahi i waiata ia i te "Nichenkoyu temnoyu" a Oleksandr Ponomaryov i whakatapua ki a Nadiya Savchenko, i whakawākia i taua wā i Donetsk (Rūhia). I muri i tana tangohanga e ngā kaiwhakawā, ka whakapuakina e ia kua mutu tana mahi takitahi<ref>{{cite web|url=https://vk.com/wall-26580741_79|title=Йоу, йоу, йоу, чикули и братули! Вот и закончился путь Семара в шоубизе...|author=Djohnni Karaß aka Семар|publisher=vk.com|accessdate=2018-01-26}}</ref>.
I te tau 2024, i tango ia i te ingoa ātāmira "MC Bastard Sergei" (ki te reo Ūkareinga: "MC бастард Сєргєй")<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=eodDemv7QY0 |title=MC бастард Сєргєй & Yung Logos - Мамо, не роби ти з мене байстрюка! |accessdate=22 o Hune, 2024 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
==Mahi tuhituhi==
I te tau 2019, i whakaputaina e ia te pūrākau roa "Ngā Kōrero o te Tūmanako Ngaro: Te Ara o te Manapori Rangatira", e kōrero ana mō te kaupapa i kīia ko te "kaupapa rīpene mā" nō Rūhia i te wā o ngā tau 2011-2012<ref>{{Cite web |url=https://www.jarmart.info/knyha-karas-cernihiv/ |title=Хроніки втраченого шансу |accessdate=Hakihea 21, 2019 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
== Ngā tohutoro ==
<references />
[[Category:Kairīpoata o Ūkareinga]]
[[Category:Kaituhi]]
[[Category:Tāngata nō Rūhia]]
[[Category:Tāngata hākinakina]]
[[Category:Kaiwaiata]]
5jpsp672safaotnfnvnt22tkng3bu8s
Category talk:Kararehe
15
20145
169137
168854
2026-08-23T09:32:19Z
Nurg
3615
/* He aha te kararehe? */ reply
169137
wikitext
text/x-wiki
== He aha te kararehe? ==
He aha te kararehe? He ''animal'' whanui? He ''quadruped'' ranei? [[User:Nurg|Nurg]] ([[User talk:Nurg|talk]]) 06:16, 21 Ākuhata 2026 (UTC)
:Quadruped mammal: [https://hepatakakupu.nz/search?keywords=Kararehe][https://maoridictionary.co.nz/word/2303] but note [https://maoridictionary.co.nz/word/48612]-[[User:Gadfium|gadfium]] ([[User talk:Gadfium|talk]]) 06:27, 21 Ākuhata 2026 (UTC)
::Thanks. I delved into it deeper. Pātaka Kupu gives 3 meanings. Originally it meant a kurī. Then when cats, sheep, cattle etc arrived, the meaning expanded to include them. Then it expanded to all quadruped mammals. Then it expanded to all animals. Ngā Upoko Tukutuku is also [https://natlib.govt.nz/librarians/nga-upoko-tukutuku/kararehe clear - it's all animals, including insects, fish and birds]. [[User:Nurg|Nurg]] ([[User talk:Nurg|talk]]) 09:31, 23 Ākuhata 2026 (UTC)
n29n3x87c6cqr74nmpl7bdket8kaxdq
Talk:Whakamārama:Whakatika
1
20161
169088
169071
2026-08-22T22:46:22Z
Nurg
3615
fix upoko
169088
wikitext
text/x-wiki
== Updates needed ==
The page has a red link pointing to a deleted page at "Wikipedia:Tuhipānui Māori o te Wikipedia Pākehā". Could it be removed please. [[User:Nurg|Nurg]] ([[User talk:Nurg|talk]]) 09:17, 22 Ākuhata 2026 (UTC)
Also, update the link (tho it redirects ok) for [https://natlib.govt.nz/librarians/nga-upoko-tukutuku Ngā Upoko Tukutuku] and correct all spellings of ūpoko to upoko. [[User:Nurg|Nurg]] ([[User talk:Nurg|talk]]) 22:45, 22 Ākuhata 2026 (UTC)
iatngyg2caou0akvrt4nkvkwnrf9d6y
Pakanga a Ūkareinga me Rūhia
0
20162
169075
169072
2026-08-22T19:01:04Z
Gadfium
258
Kupu tautoko
169075
wikitext
text/x-wiki
Ko te '''Pakanga a Ūkareinga me Rūhia''' (e mōhiotia ana hoki ko te whakaekenga mau patu a [[Rūhia]] ki a [[Ūkareinga]]) – he pakanga i tīmatahia e Rūhia i te 20 o Huitanguru 2014.
Ko te tangata tuatahi i mate i te pakanga ko te āpiha o Ūkareinga a [[Serhiy Kokurin]], i kohurutia e ngā hoia o Rūhia i te 18 o Poutū-te-rangi 2014 i Simferopol. I te wāhanga tuatahi, i raupatutia e Rūhia a Kirimia, tae atu ki ētahi wāhanga o ngā rohe o Donetsk me [[Luhansk]] i Ūkareinga.
[[Image:पाचुगु लिंग.jpg|thumb|right|300px|Te Ara o [[Pērarūhia]] o mua i te tāone o [[Chernihiv]] (Ūkareinga) i muri i te pōkurutanga a ngā kaiwhakaeke o Rūhia me Pērarūhia.]]
Mai i te 24 o Huitanguru 2022, i runga i te tautoko a [[Pērarūhia]], ā, i muri mai ko [[Kōrea-ki-te-raki]], i tīmatahia e Rūhia tētahi wāhanga hou, he wāhanga patu iwi o tēnei pakanga <ref>{{Cite web |url=https://reyestr.court.gov.ua/Review/117039494 |title=Рішення Господарського суду Луганської області |accessdate=16 Pēpuere 2024 |archive-date= |archive-url= }}</ref>. I te wā o ngā riri, he maha ngā hara pakanga i mahia e ngā kaiwhakaeke o Rūhia me Pērarūhia. Ina koa, i mua tata i ngā Taumāhekeheke Orimipia o 2026 i Milan, i puta te rongo i te tau 2024, i te wā o ngā Taumāhekeheke [[Ngā Orimipia|Orimipia i Parī]], i tūkinotia ngā kaitākaro poirewa o Ūkareinga a Mykyta Kaliberda rāua ko Mykola Kushnarov i te hereherenga a Rūhia<ref>{{Cite web |url=https://djohnni.medium.com/russia-tortured-ukrainian-athletes-during-the-last-summer-olympics-b1149250dfda |title=Russia Tortured Ukrainian Athletes During the Last Summer Olympics |accessdate=9 Pēpuere 2026 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
euu2bcw72ydntjbp8mkmao75zfzbbq7
169078
169075
2026-08-22T19:47:30Z
~2026-45186-11
23545
Ngā kōrero mō te manaaki i ngā rerenga o Ukraine ki Aotearoa
169078
wikitext
text/x-wiki
Ko te '''Pakanga a Ūkareinga me Rūhia''' (e mōhiotia ana hoki ko te whakaekenga mau patu a [[Rūhia]] ki a [[Ūkareinga]]) – he pakanga i tīmatahia e Rūhia i te 20 o Huitanguru 2014.
Ko te tangata tuatahi i mate i te pakanga ko te āpiha o Ūkareinga a [[Serhiy Kokurin]], i kohurutia e ngā hoia o Rūhia i te 18 o Poutū-te-rangi 2014 i Simferopol. I te wāhanga tuatahi, i raupatutia e Rūhia a Kirimia, tae atu ki ētahi wāhanga o ngā rohe o Donetsk me [[Luhansk]] i Ūkareinga.
[[Image:पाचुगु लिंग.jpg|thumb|right|300px|Te Ara o [[Pērarūhia]] o mua i te tāone o [[Chernihiv]] (Ūkareinga) i muri i te pōkurutanga a ngā kaiwhakaeke o Rūhia me Pērarūhia.]]
Mai i te 24 o Huitanguru 2022, i runga i te tautoko a [[Pērarūhia]], ā, i muri mai ko [[Kōrea-ki-te-raki]], i tīmatahia e Rūhia tētahi wāhanga hou, he wāhanga patu iwi o tēnei pakanga <ref>{{Cite web |url=https://reyestr.court.gov.ua/Review/117039494 |title=Рішення Господарського суду Луганської області |accessdate=16 Pēpuere 2024 |archive-date= |archive-url= }}</ref>. I te wā o ngā riri, he maha ngā hara pakanga i mahia e ngā kaiwhakaeke o Rūhia me Pērarūhia. Ina koa, i mua tata i ngā Taumāhekeheke Orimipia o 2026 i Milan, i puta te rongo i te tau 2024, i te wā o ngā Taumāhekeheke [[Ngā Orimipia|Orimipia i Parī]], i tūkinotia ngā kaitākaro poirewa o Ūkareinga a Mykyta Kaliberda rāua ko Mykola Kushnarov i te hereherenga a Rūhia<ref>{{Cite web |url=https://djohnni.medium.com/russia-tortured-ukrainian-athletes-during-the-last-summer-olympics-b1149250dfda |title=Russia Tortured Ukrainian Athletes During the Last Summer Olympics |accessdate=9 Pēpuere 2026 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
I te Poutū-te-rangi o te tau 2022, i whakapuaki [[Te Kāwanatanga o Aotearoa|te kāwanatanga o Aotearoa]] i tana mahere ki te manaaki i ngā rerenga e 4,000 mai i Ūkareinga<ref>{{Cite web |url=https://www.beehive.govt.nz/release/government-offers-shelter-around-4000-family-members-ukrainians-nz |title=Government offers shelter for around 4000 family members of Ukrainians in NZ |accessdate=15 Maehe, 2022 |archive-date= |archive-url= }}</ref>. Heoi anō, i te 14 o Haratua 2026, e 2,311 noa ngā uruwhenua kua tukuna. I taua wā hoki, kāore anō ētahi o ngā kaiwhiwhi uruwhenua kia tae mai ki te whenua, ā, kua wehe kē ētahi i Aotearoa<ref>{{Cite web |url=https://www.immigration.govt.nz/about-us/news-centre/special-ukraine-visa/ |title=Special Ukraine Visa |accessdate=8 o Hune, 2026 |archive-date= |archive-url= }}</ref>.
==Kupu tautoko==
{{reflist}}
7dweh7xaihgj0y4xw7hql56l9fpcf8a
Talk:Pakanga a Ūkareinga me Rūhia
1
20163
169074
2026-08-22T18:07:49Z
~2026-45186-11
23545
/* interwiki */ new section
169074
wikitext
text/x-wiki
== interwiki ==
Kua hangaia te whārangi mō te Pakanga a Ūkareinga me Rūhia i te reo Māori, engari kāore e taea te tāpiri i ngā hononga interwiki[https://www.wikidata.org/wiki/Q15860072 ]. [[Special:Contributions/~2026-45186-11|~2026-45186-11]] ([[User talk:~2026-45186-11|talk]]) 18:07, 22 Ākuhata 2026 (UTC)
m0zfseby3nlsf1nvkctdyrl8jfgqjuo