Wikipedia niawiki https://nia.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Olayama MediaWiki 1.47.0-wmf.14 first-letter Media Spesial Huhuo Sangoguna Huhuo zangoguna Wikipedia Huhuo Wikipedia Berkas Huhuo berkas MediaWiki Huhuo MediaWiki Templat Huhuo templat Fanolo Huhuo wanolo Kategori Huhuo kategori Portal Huhuo portal TimedText TimedText talk Modul Pembicaraan Modul Acara Huhuo Acara Konsili Trento 0 4774 27583 27582 2026-08-08T12:30:58Z Slaia 39 monönö ösi 27583 wikitext text/x-wiki '''Konsili Trento''' (li Latin: '''Concilium Tridentinum'''), nifalua ba gotalua ndröfi 1545 ba 1563 ba kota Trento, Italia Utara, no sambua konsili ekumene si-19 bakha ba Gereja Katolik.<ref>Joseph Francis Kelly, ''The Ecumenical Councils of the Catholic Church: A History'', (Liturgical Press, 2009), 126–148.</ref><ref>Da'a no afuriata sibai lafalua konsili ekumene baero kota Romma ba ba gölana gamatöröŵa wa'arazo nifotöi Sacrum Imperium Romanum.</ref> Lafalua ia börö we'aso nifotöi Reformasi Protestan meluo da'ö, ba asese latötöi ia sambua konsili fondrege maulu mamagölö gohitö dödö ba wolaŵa reformasi (nifotöi kontra-reformasi).<ref name="ODCC">"Trent, Council of" in Cross, F. L. (ed.) ''The Oxford Dictionary of the Christian Church'', Oxford University Press, 2005 ({{ISBN|978-0-19-280290-3}}).</ref> Konsili da'a göi no konsili ekumene safuria nifalua baero kota Roma. Bua wamagölö konsili andre ya'ia wamotokhi famahaö Gereja si fakhai ba [[Sura Ni'amoni'ö|Zura Ni'amoni'ö]], hada si to'ölö bakha ba Gereja (nifotöi tradisi), horö ondröita, awö nifotöi teologia justifikasi nibörögö ifahuhuosi [[Marthin Luther]], fangorifi, ngawalö sakramen, misa, ba famolakhömi ndra Niha Ni'amoni'ö.<ref name="World History">Wetterau, Bruce. ''World History''. New York: Henry Holt and Company, 1994.</ref> Baero da'ö if'olo göi wanguhuku "famahaö selungu" nifezawili ndra niha Protestan ba ginötö da'ö. Ba konsili andre göi mu'etu'ö zi fakhai ba liturgi awö zi fakhai ba womba'agö wamazaewe famahaö selungu (nifotöi ''sensor'' ba li Indonesia). Ba zi arakhagö 20 fakhe wamalua ya'ia i'otarai 13 Desember 1545 irugi 4 Desember 1563 no 25 kali oi falukha ndra si fao ba konsili andre (nifotöi ''sesi'').<ref>Hubert Jedin, ''Konciliengeschichte'', [[Verlag Herder]], Freiburg, [p.?]&nbsp;138.</ref> Ŵalu sesi (1545–1547) alua barö wamatörö Paus Paulus III, sogaoni konsili andre, ba 9 sesi (1551–52) barö Paus Yulius III ba sesi si-17 irugi si-25 (1562–63) alua barö Paus Pius IV. Töra 300 fakhe aefa da'ö dania awena mufalua zui konsili ekumene ba ndröfi 1869, ya'ia Konsili Vatikan I. t9dttke0y3w03cz6eqxyx30zqzstru4