Wikipedia niawiki https://nia.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Olayama MediaWiki 1.47.0-wmf.16 first-letter Media Spesial Huhuo Sangoguna Huhuo zangoguna Wikipedia Huhuo Wikipedia Berkas Huhuo berkas MediaWiki Huhuo MediaWiki Templat Huhuo templat Fanolo Huhuo wanolo Kategori Huhuo kategori Portal Huhuo portal TimedText TimedText talk Modul Pembicaraan Modul Acara Huhuo Acara Hombo Batu 0 140 27720 27718 2026-08-22T12:42:05Z Slaia 39 No ifawu'a Slaia nga'örö [[Fahombo batu]] tobali [[Hombo Batu]]: memperbaiki ke istilah yang tepat (kata benda) 27718 wikitext text/x-wiki {{Dialek Nias Selatan}} [[Berkas:Lompat Batu Nias.jpg|jmpl]] '''Fahombo''' ya'ia da'ö sambua hada ba [[Danö Niha]]. Miföna, moroi me iraono irugi nono matua ndraono ba [[Tanö Niha|Danö Niha]] lafaha'ö mohomboini batu nifa'anö. Fa'alawa hombo batu da'a 220 cm. ==Umbu== <references/> [[Kategori:Hada Nono Niha]] gpocnkbdb69zepg5vm7d2g31lcc4lkb 27722 27720 2026-08-22T12:47:51Z Slaia 39 mangehaogö ösi 27722 wikitext text/x-wiki [[Berkas:Lompat Batu Nias.jpg|jmpl|Fahombo]] '''Hombo Batu''' no sambua nifalua niha meföna ba wanaoka kara nifalaete alaŵa, ambö töra 2,2 mete. Lafalua da'a meföna ba wamaigi hadia no irugi ndröfi samösa nono matua. Na tola fahombo ia, eluahania tola itaoka batu andrö, ba no sa'ae irugi inötö khö nono matua andrö ba wangai ngawalö halöŵö niföfö'ö khö niha satua simane faöli, fahuhuo föna zato, maulu, btn. [[Kategori:Hada Nono Niha]] 0vay2ywc1g1093ffryh3lz0a15tzhs8 27723 27722 2026-08-22T12:48:20Z Slaia 39 27723 wikitext text/x-wiki [[Berkas:Lompat Batu Nias.jpg|jmpl|Fahombo]] '''Hombo Batu''' no sambua nifalua niha meföna ba wanaoka kara nifalaete, ambö töra 2,2 mete fa'alaŵa. Lafalua da'a meföna ba wamaigi hadia no irugi ndröfi samösa nono matua. Na tola fahombo ia, eluahania tola itaoka batu andrö, ba no sa'ae irugi inötö khö nono matua andrö ba wangai ngawalö halöŵö niföfö'ö khö niha satua simane faöli, fahuhuo föna zato, maulu, btn. [[Kategori:Hada Nono Niha]] cfe4f8xjb90fe2upb2xfdmmihb50mel Omo Niha 0 4297 27728 27629 2026-08-23T09:34:56Z Slaia 39 27728 wikitext text/x-wiki [[Berkas:House in Nias North Sumatra.jpg|jmpl|Oroma Nomo Niha na so khönia gehomo ba mu'otomosi moroi ba geu]] '''Omo Niha''' (itaria göi latötöi ia '''Omo Hada''' ba gotalua niha sambö mangila li Niha) no töi nomo ni'otomosi molo'ö lala wangotomosi (nifotöi ''arsitektura'') omo ba [[Tanö Niha|Danö Niha]] me föna. Molo'ö J. Feldman, Omo Niha no fangotomosi tradisional faoma eu ''maulu tedou'' ba zi sagörö ulidanö.<ref name="Viaro">Viaro, Alain (2008). "Nias Island traditional houses". In Schefold, Reimar; Nas, Peter J.M. ''Indonesian Houses'' (pp. 175-235). Leiden: Brill.</ref> Ba ba da'ö [[Bawömataluo]] no tobali sambua mbolokha ondröita sauri, börö me so khönia fondrege oya nomo tradisional si sindro nasa irugi ma'ökhö ba zi sambua desa ba zi sagörö Indonesia.<ref name="CaseStudy">Atmanti, Fanitra Pedi; Uekita, Yasufumi (2023). "Adaptive Reuse of Vernacular Architecture for Conservation in Indonesia: Case Study of South Nias Village, Bawömataluo Conservation Project". ''Asian Culture and History'', 15(1), 64.</ref> [[Berkas:Omo Sebua, South Nias, Indonesia.jpg|jmpl|Omo Niha ba danö raya no ni'o'öfa-sagi (Omo Sebua ba Mbawömataluo)]] Ba li Niha, mufaosa arsitektura tradisional tobali dombua: * '''Omo Niha''': Da'a nifotöi omo tradisional Nono Niha,<ref>Ya'ira si no to'ölö fahuhuo ba li Indonesia la'oguna'ö döi Omo Hada, bahiza tenga li Niha sindruhu da'a, bahiza no fangali wehede ''rumah adat'' ba li Indonesia.</ref> nifazökhi moroi ba geu ba molo'ö goi-goi ndra satua meföna, he sanandrösa ba geunia ba he göi sanandrösa ba wamadou ngawalö geu andrö, ngawalö goto-oto nahia si so yomo khönia awö zanandrösa ba hewisa wamasa ndriŵa sanaha ndruru danö.<ref name="Preserving">Atmanti, Fanitra Pedi; Uekita, Yasufumi (2025). "Preserving tradition: the role of community customs and sustainable practices in traditional house preservation on Nias Island, Indonesia". ''Journal of Asian Architecture and Building Engineering'', 24(6), 4880–4900.</ref> Mufazökhi omo fondrege ebua ba si tebai olifu niha simane ha khö zi'ulu (ba danö raya) ma khö ba lugu (ba danö yöu). Ba danö raya to'ölö latötöi nomo simane Omo Sebua.<ref name="Guidelines">Nitto, Kazuhiko; Uekita, Yasufumi; Jiang, Benyan; Oodaira, Shigeo; Sato, Koji (2016). "Conservation and Restoration Guidelines for the Omo Sebua in Bawömataluo Village, South Nias, Indonesia". ''Asian Culture and History'', 8(1), 167.</ref> * '''Omo Ndrawa''': Da'a döi nomo bö'ö nifazökhi molo'ö zi to'ölö ba ndrawa (eluahania meföna, ya'ia niha si fahuhuo ba li Melayu<ref>Börö me ya'ira si fahuhuo ba li Melayu andre moroi ba Aceh ba ba Sumatera Barat, ba solohi agama Islam ira, andrö wa ato niha samagölö ndrawa faoma niha Islam</ref>). Ndrawa eluahania niha moroi baero. Omora meluo da'ö moroi ba geu bahiza abölö ide-ide ia ba abölö adawa-dawa gehomonia. Furi hö tebörögö göi wamazökhi omo moroi ba semen. Fefu ngawalö nomo andre lafotöi omo ndrawa, eluahania omo niha moroi baero. Iada'a la'oguna'ö döi omo ndrawa khö fefu nomo nifazökhi si tenga molo'ö fangotomosi nomo niha meföna, si lö ehomo ba si lö taha ndruru danö.<ref name="Preserving"/> == Götö ma Fenaeta == Heŵa'ae tenga sibai simanö wamaigi Nono Niha meföna,<ref>Oya niböbögö ndra niha Eropa khö Nono Niha sambö faudu, simane fanguma'ö wa mangandrö Nono Niha khö nifotöi Allah ma dewa-dewi, heŵa'ae lö ba Danö Niha da'ö meföna. Ni'ilara ha bekhu zatua ba ngawalö mbekhu bö'ö. Simanö göi fanguma'ö wa so tölu wenaeta danö Nono Niha nifatunöisi ba da'a.</ref> molo'ö ndra sangosili moroi ba Eropa so tölu götö danö ba gotalua Nono Niha:<ref name="Preserving"/> # '''Banua Yaŵa (Sorugo):''' mu'amaedolagö da'a faoma sagö nomo, bumbunia alaŵa sibai yaŵa. Ba danö siyaŵa andre toröi '''Lowalangi'''.<ref name="Preserving"/> # '''Banua Otalua (Tanö Niha):''' mu'amaedolagö ba mbatö yomo ba nomo. Ba da'a toröi niha, uriföra, awö bua wamasira.<ref name="CaseStudy"/><ref>Ba da'a oroma khöda wa moroi baero wangera-ngera simane, me lö la'ila da'a Ono Niha meföna</ref> # '''Banua Tou (Awuwukha):''' mu'amaedolagö ba nahia sogömi-gömi ba gotalua gehomo barö nomo. Nahia soya sikho da'a ba ha toröi mbawi, manu ba eu galitö ba da'a. Samatörö banua andre '''Laturedanö'''.<ref name="Preserving"/> == Fangotomosa Omo Niha == Heŵa'ae fefu Nomo Niha so khönia zilalö yaŵa awö buatö, to'ölö lafabö'öni tölu ngawalö Nomo Niha:<ref name="Megaliths">Koestoro, Lucas Partanda; Wiradnyana, Ketut (2007). ''Megalithic Traditions in Nias Island''. Medan: Medan Archeological Office.</ref> * '''Tanö Yöu (Nias Utara):''' Omo Niha ba da'a no owulo-wulo hulö gadulo. To'ölö mufasindro ia ha ya'i-ya'ia, lö fangai ba nomo bö'ö.<ref name="Megaliths"/><ref name="Viaro"/> * '''Talu Danö (Nias Tengah):''' Omo Niha ba da'a mo'öfa sagi ba ha ya'i-ya'ia. Towania ba zi tambai tola mubokai, irege tola lafakhai ia ba nomo zi faola omo ba ginötö so gangowuloa sebua.<ref name="Viaro"/> * '''Tanö Raya (Nias Selatan):''' Omo Niha ba da'a mo'öfa sagi, ise-ise ia mifuri (sito'ölönia 4 mete) ba falazi dowania ba dowa nomo zifaola omo. Mufazökhi ia fangangai ba zinga newali nisösö kara faoma fatambai.<ref name="CaseStudy"/> == Fanaha Ndruru Danö == So Danö Niha ba nahia sasese alua ndruru danö (nofotöi ''zona tektonis aktif'') ba börö da'ö asese ifaheu abölö-bölö ia ndruru danö.<ref name="Guidelines"/> Na alua zimanö ba omo ndrawa nifazökhi moroi ba semen asese adudu, bahiza lö adudu nomo miha, börö lala wangotomosi ya'ia:<ref name="Megaliths"/> === Dane-Dane Si Tola Maliŵa === Lö latanö ba danö gehomo Nomo Niha, bahiza lafedadao manö gehomo sesolo ba dete gara sebolo (nifotö batu gehomo ba danö raya).<ref name="CaseStudy"/> Na ifaheu gulidanö ndruru danö, maliŵa nomo ba simanö göi gehomo, irege lö afatö ia simane na lataru'ö aro ia mena'ö.<ref name="Viaro"/> === Ndriŵa === Nahia barö nomo no mu'a'aro'ö faoma mato ha'uga ndriŵa sesolo.<ref name="CaseStudy"/> Tenga simane ehomo sadölö miyaŵa, ndriŵa möi misa hulö V ma X ba balönia mulazi'ö ba mbalö gehomo. Ba ginötö muheu danö, la'alösi wa'abölö heu-heu ndriŵa andre.<ref name="Viaro"/> === Famahalö Geu === Töla-töla eu Nomo Niha mufahalö faoma sölö-sölö (si hulö osö-osö bahiza moroi ba geu göi) ma zui lahaogö wanaba mbalö geu irege tola faoma fahalö ira.<ref name="Megaliths"/> Me tola maliŵa ia, aro wamahalö simane ba ginötö ndruru danö moroi ba wamahalö ni'osö aro.<ref name="Viaro"/> == Baŵa Wangai Eu == Ba Danö Niha meföna lafolakhömi sibai gatua niha.<ref name="Preserving"/> Ena'ö aro geu, lö alio omumu ba lö i'a ia hene, so gamonita nitöröra:<ref name="Preserving"/> === Mamareso Tanö === Fatua lö lataru'ö nomo, ifareso ua danö nahia nomo tuhe zotomo. Ba danö raya, lataru'ö döla dugala ba danö andrö. Na itura'ö yaŵa dugala andrö tanö aefa ma'ökhö, ba naha nomo si sökhi da'ö.<ref name="Preserving"/> Ba danö yöu, latanö zinumbua ba nahia nomo andrö ba latöngöni hadia zanörö fanifi ba zi bongi da'ö.<ref name="Preserving"/> === Baŵa === Latöngöni sibai mbaŵa yaŵa ba dalu mbanua ba wangetu'ö hamega la'obö geu (i'otarai zi-9 desa'a irugi zi-15 ma tuli), me faduhu dödöra wa eu da'ö dania no irugi inötö ba aro ia:<ref name="Preserving"/> * Tesa'a si meziŵa inötö si sökhi ba wanaba eu simane afoa. * Tesa'a si-13 (nifotöi faofulo ba danö raya) no inötö si sökhi ba wolobö eu sombuyu ma'ifu simane simandraölö ba siholi. * Tuli (si-15) no inötö si sökhi ba wolobö eu sabe'e simane berua ba manawadanö. === Alö Nasi === Lahörögö göi mbewe nasi niha meföna. Lataba geu ba ginötö alö nasi (''mele nasi'' ba danö raya).<ref name="Preserving"/> Faduhu dödöra wa mo'amböta nidanö ba döla geu ba ginötö alö nasi, eluahania abölö alio oköli ia. Na la'obö geu ba ginötö möi ebua lowu, akaole dania geu da'ö ma na'i asila na irugi inötönia wa'oköli.<ref name="Preserving"/> === Ola Danö === Ena'ö böi so wabagosa ba zifaola benua, to'ölö latanö geu tobali ola danö meföna. Nitanöra ya'ia siholi, fino, btn..<ref name="Preserving"/> == Faosatö Nomo Niha == Labagi nösi nomo meföna tobali dombua:<ref name="Preserving"/> * '''Tawolo:''' Da'a nahia tanö föna nomo, ambö töra 40% moroi ba wa'ebolo mbatö fefu. Ba da'a latema dome, lafalua huhuo (gego ba dalu danö ba orahu ba danö raya), falöŵa, ba ba da'a göi lafeförö zimate fatua lö lako'o.<ref name="CaseStudy"/><ref name="Preserving"/> Yaŵa lawa-lawa so '''zara zara''', same'e ena'ö möi bakha nangi ba moroi ba da'a göi tola lafaigi-faigi hadia zalua ba newali niha.<ref name="CaseStudy"/> * '''Föröma:''' Ba da'a toröi b mörö zoroi yomo, ambö töra 60% moroi ba wa'ebolo mbatö fefu.<ref name="CaseStudy"/> So ba da'a nawu (nahia wondrino ö), halasa (ma zui harefa), ba batö ni'alaŵa'ö heza mörö niha.<ref name="Viaro"/><ref name="Preserving"/> Ba gotalua dawolo ba föröma so dowa, si tola oto-oto baulu ba föröma.<ref name="Viaro"/> == Lasara == Lasara no föfö Nono Niha fondrege mu'ohalöŵögöi faoma nekhe-nekhe danga. Oroma ia hulö högö sageu gaurifö sata'u ita. Lafasa ia föna nomo me faduhu dödö niha meföna wa tola itenaŵa de'ala awö ngawalö zi lö sökhi. Ha mufasa ia ba nomo zi'ulu.<ref name="Megaliths"/><ref name="Viaro"/> Tenga aurifö sindruhu lasara. Oroma ia hulö amarukhata gogowaya, böhö ba buaya ba ma zui harimao.<ref name="Feldman">Feldman, Jerome (2013). "Transgressions in the House of the Chief: Hilimondregeraya village in South Nias, Indonesia". ''Brepols Publishers'', 57–73.</ref> Tobali ia tandra wamofa'abölö zokhö omo andrö ba soguna ba wanimbagö nudu ba ngawalö mbekhu.<ref name="Megaliths"/> Lasara fondrege moadu tesöndra ba nomo sebua Hilimondregeraya. Na ba nomo sebua bö'ö ha högö lasara zoroma, ba nomo sebua Hilimondregeraya so göi mboto, öfa gahe ba i'onia soroma hulö lehe-lehe fa'u-fa'u si sökhi sibai famazökhi.<ref name="Feldman"/> == Famaeri Nomo Niha == Itugu ara itugu adudu Nomo Niha ba lö göi lataru'ö nomo si bohou. Heŵa'ae lö mufasindro zi bohou, silö'ö-lö'önia moguna murorogö zi no so ena'ö böi obou ba tobali ondröita sauri khöda:<ref name="CaseStudy"/> === Sagö Beleki === Lafazökhi zagö Nomo Niha moroi ba mbulu zaku.<ref name="Guidelines"/> Ba ngaotu ndröfia si-20, ato niha samalali bulu zaku faoma sagö beleki, me tola ara bataha ia. Bahiza ibe'e aukhu bakha nomo sagö beleki ba tobali abazö-bazö hadia ia bakha ba nomo.<ref name="Preserving"/> Nahia saukhu ba sabazö-bazö no nahia somasi-masi hene, somasi-masi manga eu irege oi motögi-tögi gehomo, ndriŵa, silalöyaŵa, btn.<ref name="Guidelines"/><ref name="Preserving"/> Börö da'ö moguna sibai wa lafalali zagö beleki faoma bulu zaku ma zui bulu naniö.<ref name="Preserving"/> === Omo Zikoli === Moguna oya gefe ba wondrorogö Omo Niha.<ref name="Guidelines"/> Börö da'ö so Nomo Niha sanehegö toröi zikoli sasese lafotöi "homestay programs" ba li Inggris.<ref name="CaseStudy"/> Tola na atö lasöndra ma'ifu gefe si tola la'oguna'ö ba wondrorogö Omo Niha: mowöli eu, bagolö, sagö, btn. irege ondröita Nono Niha andre lö alio taya moroi ba gotaluada.<ref name="CaseStudy"/> === Halöŵö Luluitö === Lö lala bö'ö baero na falulu oi niha ba mbanua wondrorogö Omo Niha (lafotöi halöwö luluitö ba danö raya). Tola ifalului halöŵö si faolo omo na fao ia wonoro eu moroi ba gatua, manaba bagolö, mamazökhi sagö, btn.<ref name="Preserving"/> == Umbu == <references /> [[Kategori:Hada]] [[Kategori:Arsitektura]] [[Kategori:Nias]] 8fdt66ke86el98p8yn8mm9cjndc6m42 27729 27728 2026-08-23T10:35:34Z Slaia 39 27729 wikitext text/x-wiki [[Berkas:House in Nias North Sumatra.jpg|jmpl|Oroma Nomo Niha na so khönia gehomo ba mu'otomosi moroi ba geu]] '''Omo Niha''' no töi nomo ni'otomosi molo'ö lala wangotomosi omo (nifotöi ''arsitektura'') ba [[Tanö Niha|Danö Niha]] me föna. Molo'ö samösa guru sebua arsitektura, Jerome Feldman, Omo Niha no fangotomosi omo tradisional faoma eu si ''maulu tedou'' ba zi sagörö ulidanö.<ref name="Viaro">Viaro, Alain (2008). "Nias Island traditional houses". In Schefold, Reimar; Nas, Peter J.M. ''Indonesian Houses'' (pp. 175-235). Leiden: Brill.</ref> Ba ba da'ö [[Bawömataluo]] no tobali nahia ondröita sauri, börö me musindro nasa nomo niha khönia ba tenga ha sambua ma ha'uga bahiza oya sibai, abölö oya moroi ba nomo tradisional si so ba desa bö'ö ba zi sagörö Indonesia.<ref name="CaseStudy">Atmanti, Fanitra Pedi; Uekita, Yasufumi (2023). "Adaptive Reuse of Vernacular Architecture for Conservation in Indonesia: Case Study of South Nias Village, Bawömataluo Conservation Project". ''Asian Culture and History'', 15(1), 64.</ref> [[Berkas:Omo Sebua, South Nias, Indonesia.jpg|jmpl|Omo Niha ba danö raya no ni'o'öfa-sagi (Omo Sebua ba Mbawömataluo)]] So dombua ngawalö fangotomosi omo tradisional ba [[Tanö Niha|Danö Niha]]: * '''Omo Niha''': Da'a nifotöi omo tradisional [[Ono Niha|Nono Niha]].<ref>Ya'ira si no to'ölö fahuhuo ba li Indonesia la'oguna'ö döi Omo Hada, bahiza tenga li Niha sindruhu da'a, bahiza no fangali wehede ''rumah adat'' ba li Indonesia.</ref> Mufazökhi ia moroi ba geu ba molo'ö goi-goi ndra satua meföna, he sanandrösa ba ngawalö geunia, sanandrösa ba wamadou ngawalö geu andrö, ba he sanandrösa ba goto-oto nahia si so yomo khönia awö zanandrösa ba wamasa ndriŵa sanaha ndruru danö.<ref name="Preserving">Atmanti, Fanitra Pedi; Uekita, Yasufumi (2025). "Preserving tradition: the role of community customs and sustainable practices in traditional house preservation on Nias Island, Indonesia". ''Journal of Asian Architecture and Building Engineering'', 24(6), 4880–4900.</ref> Ha khö zi'ulu (ba danö raya) ma khö balugu (ba danö yöu) mufazökhi nomo fondrege ebua ba fondrege muhaogö simane. Ba danö raya to'ölö latötöi nomo simane Omo Sebua.<ref name="Guidelines">Nitto, Kazuhiko; Uekita, Yasufumi; Jiang, Benyan; Oodaira, Shigeo; Sato, Koji (2016). "Conservation and Restoration Guidelines for the Omo Sebua in Bawömataluo Village, South Nias, Indonesia". ''Asian Culture and History'', 8(1), 167.</ref> * '''Omo Ndrawa''': Da'a döi fefu nomo bö'ö si tenga omo niha. Ndrawa eluahania meföna, ya'ia niha si fatewu moroi baero si fahuhuo ba li Melayu.<ref>Börö me ya'ira si fahuhuo ba li Melayu andre moroi ba Aceh ba ba Sumatera Barat, ba solohi agama Islam ira, andrö wa ato niha samagölö ndrawa faoma niha Islam</ref> Meluo da'ö omo ndra niha ndrawa no göi moroi ba geu, bahiza abölö ide-ide ia ba abölö adogo-dogo gehomonia. Furi hö tebörögö göi wamazökhi omo nifazökhi moroi ba semen. Fefu ngawalö nomo andre, he nifazökhi moroi geu ba he nifazökhi moroi ba semen, si lö ehomo ba lö taha ndruru danö, lafotöi ia omo ndrawa, eluahania omo nifazökhi molo'ö sito'ölö ba niha si fatewu.<ref name="Preserving"/> == Götö Danö == Heŵa'ae tenga sibai simanö wamaigi Nono Niha meföna,<ref>Oya niböbögö ndra niha Eropa khö Nono Niha sambö faudu, simane fanguma'ö wa mangandrö Nono Niha khö nifotöi Allah ma dewa-dewi, heŵa'ae lö ba Danö Niha da'ö meföna. Ni'ilara ha bekhu zatua ba ngawalö mbekhu bö'ö. Simanö göi fanguma'ö wa so tölu wenaeta danö Nono Niha nifatunöisi ba da'a.</ref> molo'ö ndra sangosili moroi ba Eropa so tölu götö danö ba gotalua Nono Niha:<ref name="Preserving"/> # '''Banua Yaŵa (Sorugo):''' mu'amaedolagö da'a faoma sagö nomo, bumbunia alaŵa sibai yaŵa. Samatörö banua siyaŵa andre '''Lowalangi'''.<ref name="Preserving"/> # '''Banua Otalua (Tanö Niha):''' mu'amaedolagö ba mbatö yomo ba nomo. Ba da'a toröi niha, uriföra, awö bua wamasira.<ref name="CaseStudy"/><ref>Ba da'a oroma khöda wa moroi baero wangera-ngera simane, me lö la'ila da'a Ono Niha meföna</ref> # '''Banua Tou (Awuwukha):''' mu'amaedolagö ba nahia sogömi-gömi ba gotalua gehomo barö nomo. Nahia soya sikho da'a, heza toröi mbawi, manu ba eu galitö. Samatörö banua tou andre '''Laturedanö'''.<ref name="Preserving"/> Bahiza simane si no muŵa'ö yaŵa lö ba wangera-ngera Nono Niha da'a meföna. Awena tö me mamahaö niha ba zekola ba mubaso zi no lasura ira ere wangosili moroi ba Eropa, labörötaigö göi iraono Niha wanguma'ö wa so mbanua yaŵa, banua otalua ba banua tou. Ba börö me ambö la'ila sa'ae hadia zalua meföna, la'o'ö manö iraono sibohou ebua gofu hadia manö nisura niha moroi baero andrö. == Fangotomosa Omo Niha == Heŵa'ae fefu Nomo Niha so khönia zilalö yaŵa awö buatö, to'ölö lafabö'öni tölu ngawalö Nomo Niha:<ref name="Megaliths">Koestoro, Lucas Partanda; Wiradnyana, Ketut (2007). ''Megalithic Traditions in Nias Island''. Medan: Medan Archeological Office.</ref> * '''Tanö Yöu (Nias Utara):''' Omo Niha ba da'a no owulo-wulo hulö gadulo. To'ölö mufasindro ia ha ya'i-ya'ia, lö fangai ba nomo bö'ö.<ref name="Megaliths"/><ref name="Viaro"/> * '''Talu Danö (Nias Tengah):''' Omo Niha ba da'a mo'öfa sagi ba ha ya'i-ya'ia. Towania ba zi tambai tola mubokai, irege tola lafakhai ia ba nomo zi faola omo ba ginötö so gangowuloa sebua.<ref name="Viaro"/> * '''Tanö Raya (Nias Selatan):''' Omo Niha ba da'a mo'öfa sagi, ise-ise ia mifuri (sito'ölönia 4 mete) ba falazi dowania ba dowa nomo zifaola omo. Mufazökhi ia fangangai ba zinga newali nisösö kara faoma fatambai.<ref name="CaseStudy"/> == Fanaha Ndruru Danö == So Danö Niha ba nahia sasese alua ndruru danö (nofotöi ''zona tektonis aktif'') ba börö da'ö asese ifaheu abölö-bölö ia ndruru danö.<ref name="Guidelines"/> Na alua zimanö ba omo ndrawa nifazökhi moroi ba semen asese adudu, bahiza lö adudu nomo miha, börö lala wangotomosi ya'ia:<ref name="Megaliths"/> === Dane-Dane Si Tola Maliŵa === Lö latanö ba danö gehomo Nomo Niha, bahiza lafedadao manö gehomo sesolo ba dete gara sebolo (nifotö batu gehomo ba danö raya).<ref name="CaseStudy"/> Na ifaheu gulidanö ndruru danö, maliŵa nomo ba simanö göi gehomo, irege lö afatö ia simane na lataru'ö aro ia mena'ö.<ref name="Viaro"/> === Ndriŵa === Nahia barö nomo no mu'a'aro'ö faoma mato ha'uga ndriŵa sesolo.<ref name="CaseStudy"/> Tenga simane ehomo sadölö miyaŵa, ndriŵa möi misa hulö V ma X ba balönia mulazi'ö ba mbalö gehomo. Ba ginötö muheu danö, la'alösi wa'abölö heu-heu ndriŵa andre.<ref name="Viaro"/> === Famahalö Geu === Töla-töla eu Nomo Niha mufahalö faoma sölö-sölö (si hulö osö-osö bahiza moroi ba geu göi) ma zui lahaogö wanaba mbalö geu irege tola faoma fahalö ira.<ref name="Megaliths"/> Me tola maliŵa ia, aro wamahalö simane ba ginötö ndruru danö moroi ba wamahalö ni'osö aro.<ref name="Viaro"/> == Baŵa Wangai Eu == Ba Danö Niha meföna lafolakhömi sibai gatua niha.<ref name="Preserving"/> Ena'ö aro geu, lö alio omumu ba lö i'a ia hene, so gamonita nitöröra:<ref name="Preserving"/> === Mamareso Tanö === Fatua lö lataru'ö nomo, ifareso ua danö nahia nomo tuhe zotomo. Ba danö raya, lataru'ö döla dugala ba danö andrö. Na itura'ö yaŵa dugala andrö tanö aefa ma'ökhö, ba naha nomo si sökhi da'ö.<ref name="Preserving"/> Ba danö yöu, latanö zinumbua ba nahia nomo andrö ba latöngöni hadia zanörö fanifi ba zi bongi da'ö.<ref name="Preserving"/> === Baŵa === Latöngöni sibai mbaŵa yaŵa ba dalu mbanua ba wangetu'ö hamega la'obö geu (i'otarai zi-9 desa'a irugi zi-15 ma tuli), me faduhu dödöra wa eu da'ö dania no irugi inötö ba aro ia:<ref name="Preserving"/> * Tesa'a si meziŵa inötö si sökhi ba wanaba eu simane afoa. * Tesa'a si-13 (nifotöi faofulo ba danö raya) no inötö si sökhi ba wolobö eu sombuyu ma'ifu simane simandraölö ba siholi. * Tuli (si-15) no inötö si sökhi ba wolobö eu sabe'e simane berua ba manawadanö. === Alö Nasi === Lahörögö göi mbewe nasi niha meföna. Lataba geu ba ginötö alö nasi (''mele nasi'' ba danö raya).<ref name="Preserving"/> Faduhu dödöra wa mo'amböta nidanö ba döla geu ba ginötö alö nasi, eluahania abölö alio oköli ia. Na la'obö geu ba ginötö möi ebua lowu, akaole dania geu da'ö ma na'i asila na irugi inötönia wa'oköli.<ref name="Preserving"/> === Ola Danö === Ena'ö böi so wabagosa ba zifaola benua, to'ölö latanö geu tobali ola danö meföna. Nitanöra ya'ia siholi, fino, btn..<ref name="Preserving"/> == Faosatö Nomo Niha == Labagi nösi nomo meföna tobali dombua:<ref name="Preserving"/> * '''Tawolo:''' Da'a nahia tanö föna nomo, ambö töra 40% moroi ba wa'ebolo mbatö fefu. Ba da'a latema dome, lafalua huhuo (gego ba dalu danö ba orahu ba danö raya), falöŵa, ba ba da'a göi lafeförö zimate fatua lö lako'o.<ref name="CaseStudy"/><ref name="Preserving"/> Yaŵa lawa-lawa so '''zara zara''', same'e ena'ö möi bakha nangi ba moroi ba da'a göi tola lafaigi-faigi hadia zalua ba newali niha.<ref name="CaseStudy"/> * '''Föröma:''' Ba da'a toröi b mörö zoroi yomo, ambö töra 60% moroi ba wa'ebolo mbatö fefu.<ref name="CaseStudy"/> So ba da'a nawu (nahia wondrino ö), halasa (ma zui harefa), ba batö ni'alaŵa'ö heza mörö niha.<ref name="Viaro"/><ref name="Preserving"/> Ba gotalua dawolo ba föröma so dowa, si tola oto-oto baulu ba föröma.<ref name="Viaro"/> == Lasara == Lasara no föfö Nono Niha fondrege mu'ohalöŵögöi faoma nekhe-nekhe danga. Oroma ia hulö högö sageu gaurifö sata'u ita. Lafasa ia föna nomo me faduhu dödö niha meföna wa tola itenaŵa de'ala awö ngawalö zi lö sökhi. Ha mufasa ia ba nomo zi'ulu.<ref name="Megaliths"/><ref name="Viaro"/> Tenga aurifö sindruhu lasara. Oroma ia hulö amarukhata gogowaya, böhö ba buaya ba ma zui harimao.<ref name="Feldman">Feldman, Jerome (2013). "Transgressions in the House of the Chief: Hilimondregeraya village in South Nias, Indonesia". ''Brepols Publishers'', 57–73.</ref> Tobali ia tandra wamofa'abölö zokhö omo andrö ba soguna ba wanimbagö nudu ba ngawalö mbekhu.<ref name="Megaliths"/> Lasara fondrege moadu tesöndra ba nomo sebua Hilimondregeraya. Na ba nomo sebua bö'ö ha högö lasara zoroma, ba nomo sebua Hilimondregeraya so göi mboto, öfa gahe ba i'onia soroma hulö lehe-lehe fa'u-fa'u si sökhi sibai famazökhi.<ref name="Feldman"/> == Famaeri Nomo Niha == Itugu ara itugu adudu Nomo Niha ba lö göi lataru'ö nomo si bohou. Heŵa'ae lö mufasindro zi bohou, silö'ö-lö'önia moguna murorogö zi no so ena'ö böi obou ba tobali ondröita sauri khöda:<ref name="CaseStudy"/> === Sagö Beleki === Lafazökhi zagö Nomo Niha moroi ba mbulu zaku.<ref name="Guidelines"/> Ba ngaotu ndröfia si-20, ato niha samalali bulu zaku faoma sagö beleki, me tola ara bataha ia. Bahiza ibe'e aukhu bakha nomo sagö beleki ba tobali abazö-bazö hadia ia bakha ba nomo.<ref name="Preserving"/> Nahia saukhu ba sabazö-bazö no nahia somasi-masi hene, somasi-masi manga eu irege oi motögi-tögi gehomo, ndriŵa, silalöyaŵa, btn.<ref name="Guidelines"/><ref name="Preserving"/> Börö da'ö moguna sibai wa lafalali zagö beleki faoma bulu zaku ma zui bulu naniö.<ref name="Preserving"/> === Omo Zikoli === Moguna oya gefe ba wondrorogö Omo Niha.<ref name="Guidelines"/> Börö da'ö so Nomo Niha sanehegö toröi zikoli sasese lafotöi "homestay programs" ba li Inggris.<ref name="CaseStudy"/> Tola na atö lasöndra ma'ifu gefe si tola la'oguna'ö ba wondrorogö Omo Niha: mowöli eu, bagolö, sagö, btn. irege ondröita Nono Niha andre lö alio taya moroi ba gotaluada.<ref name="CaseStudy"/> === Halöŵö Luluitö === Lö lala bö'ö baero na falulu oi niha ba mbanua wondrorogö Omo Niha (lafotöi halöwö luluitö ba danö raya). Tola ifalului halöŵö si faolo omo na fao ia wonoro eu moroi ba gatua, manaba bagolö, mamazökhi sagö, btn.<ref name="Preserving"/> == Umbu == <references /> [[Kategori:Hada]] [[Kategori:Arsitektura]] [[Kategori:Nias]] hrw86r8xe5od4efkperymizsl7tejhr Hoho Ue Sondroi 0 4783 27725 27715 2026-08-22T12:55:21Z Slaia 39 menambah css styles 27725 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Hoho/styles.css"/> {{Dialek Nias Tengah}} <div class="hoho"> {{Kotak info hoho | judul = Ue Sondroi | deskripsi = Hoho si tola mu'oguna'ö ba wamarou niha, ena'ö la'otahögö hadia ia iada'a fatua lö tobali ebua ia | deskripsi_id = Hoho untuk berbagai kesempatan, mis. memperingatkan orang supaya cepat bertindak sebelum satu masalah menjadi terlalu besar untuk dihadapi | deskripsi_en = Hoho for various occasions, e.g. warning people to act quickly before a problem becomes too big to deal with. | penyunting = Sirus Laia | sumber = Johannes Hæmmerle (editor), ''He'iwisa ba Danö Neho?'', 1998, nga'örö 94-96. | url = }} <poem>Me manana nue sondroi monö, me manana nue sondroi waga, manana ia sagörö mbulu, manöi ia zi sandroto töla. Ba lö na sa maniarö zi'ulu, ba lö na sa maniarö zalaŵa. Me manana nue sondroi monö, me manana nue sondroi waga, manana ia ida'i-da'i, manana ia ifanasa-nasa, ifali tou mbawagöli zi hönö, ifali tou mbawagöli zoya. Ba lö na sa maniarö zi'ulu, ba lö na sa maniarö zalaŵa. Me manana nue sondroi monö, me manana nue sondroi waga, ifali tou dalu newali, ifali tou dalu golayama. Ba lö na sa maniarö zi'ulu, ba lö na sa maniarö zalaŵa. Me manana nue sondroi monő, me manana nue sondroi waga, ifali tou mbehu ni'o'iraono, ifali tou mbehu ni'oniha. Ba lö na sa maniarö zi'ulu, ba lö na sa maniarö zalaŵa. Me manana nue sondroi monö, me manana nue sondroi waga, ifali tou mbörö gehomo, ifali mbörö zilalöyaŵa. Ba lö na sa maniarö zi'ulu, ba lö na sa maniarö zalaŵa. Me manana nue sondroi monö, me manana nue sondroi waga, ifali yomo hörö dane-dane, ifali yomo hörö lawa-lawa. Ba lö na sa maniarö zi'ulu, ba lö na sa maniarő zalaŵa. Me manana nue sondroi monö, me manana nue sondroi waga, ifali dalu mbatö sörömi, ifali dalu mbatö söröna. Ba lö na sa maniarö zi'ulu, ba lö na sa maniarö zalaŵa. Me manana nue sondroi monö, me manana nue sondroi waga, ifali sa daböla mbalaki, ifali sa daböla gana'a. Ba lö na sa maniarö zi'ulu, ba lö na sa maniarö zalaŵa. Ifali daböla zi buruci, ifali daböla zi ta'una, awena maniarö zi'ulu, awena maniarö zalaŵa.</poem> </div> === Nitöngöni === Böi bulö'ö zi fakhai ba lala wehede dalu danö (dialek Nias Tengah). Hoho andre moroi ba Neho, Nias Tengah. {{Ondröita digital}} [[Kategori:Hada]] [[Kategori:Hoho]] [[Kategori:Ondröita Nono Niha]] 3l79gb04fkq0qf1ly0yuacieglpo14n Hoho Sirao ba Barasi Ana'a 0 4787 27726 27711 2026-08-22T12:56:15Z Slaia 39 menambah css styles 27726 wikitext text/x-wiki <templatestyles src="Hoho/styles.css"/> {{Dialek Nias Tengah}} <div class="hoho"> {{Kotak info hoho | judul = Sirao ba Barasi Ana'a | deskripsi = Hoho fanuno khö Sirao ba Barasi Ana'a | deskripsi_id = Hoho penghormatan kepada Sirao dan Barasi Ana'a | deskripsi_en = A tribute Hoho to Sirao and Barasi Ana'a | penyunting = Sirus Laia | sumber = Johannes Hæmmerle, ''He'iwisa ba Danö Neho?'', 1998, nga'örö 105-108 | url = }} <poem>Ama Sirao uwu zi hönö, Ama Sirao uwu zato, dasiŵa nono fegölö-gölö, dasiŵa nono felaŵa-laŵa. Ono sia'a we'acumbu, ono sia'a we'aböla, balugu hönö zamösa, siŵa mosaembu dalina, siŵa monöu mbalö lela, solau omo sebua omo föna, nihonogöi fombambaya, nicuwu ikhu mbulusa, nicuwu ikhu kala-kala, nadoya gehomo föna, ehomo furi afökha, ndriŵa ba dalu belada, ndriŵa ba nai bekhu ndriŵa. Balazi wombambaya, söfu wamanö-manösa, ba gulidanö ölia, ba gulidanö daya-daya. Khö mbalugu Hönö Zamösa, khö nama si Hönö Ana'a, manöi zigölu baora, manöi mboroe ba wulaŵa, mobögi narö zi lata, helua narö lawa-lawa. Hiza ndronania owöliŵa, inada Barasi Ana'a, luke-luke da'una, lai-lai gowöliŵa, na so dome hörö zinata, na so dome hörö lawa-lawa, ilau ma'iki kumaka-kaka, icuyu mbola ue bola sasa, sinasa hili masöla, sinasa mbawagöli Zuha. Irugi dalu mbatö eŵata, ilau manowai manona-nona. So ni'obari ba zina, ni'oboroe ba dalina, so ba högö ni'otaraŵa, ba dalunia ni'okota. Andrö wö luke-luke da'una, andrö wö lai-lai gowöliŵa. Ibizi nafo niha, ibizi no itakeraini mbalaota, no ikambölöi mbola-bola. Uwai laosi sanewö-newökha, uwai wö hifa-hifa zaraha, ba no sa heu-heu kadö laoya. Ya'ia wino magege magaga, ya'ia wino magiao ba harefa, ha sa ikhu za'a wamu'a, ha ikhu zuru wombambaya. Hadia wamasoli wamaruka? Ya'ia mbako mö'u mbako mö'a, ya'ia mbako mbu'alö laehuwa, sahoi dödögu na lö u'ila, safuo ndra'o na lö ubabaya, manana ndraono ba döla, manöi zacua ba wundraha, siŵa monöu mbulu liwiö, siŵa monöu mbulu döla. Lakhete mbulu zai sa'a, manali zai tete döwa, lakhete zai tete döwa, manali zai naoma-naoma. Balazi wombaya-mbaya, söfu wamalö-malökha, khö zaŵatö börö zamuza, khö zosu'a börö zaledaŵa, khö luke-luke da'una, khö lai-lai gowöliŵa. Idölö ba mbate'e furöma, ihalö wakhe tölu hinaoya, ibe ba lösu ananögia, ihalö halu töla gana'a, icucu i'ekha-ekha, ilau manikhi i'ata-ata, ba niru afi zumbila, niru afi gogowaya. Ba me no awali ia böra, ihalö lamaeha si sazumba, ibe ba cuhi-cuhi fanaya, ihalö mbulu geu lufa-lufa, me mo'ocu ia alua yaŵa, tobali ete-ete fanikha, tobali tou si no mufaruka. Ba me atöla mbagolö fafa, ba hua wakhe Tori'i-tora'a, ba hua wakhe Toria ana Zuha, zabuso ndra'o he lö u'a, sabiha ndra'o he lö uwawaya. Hulö lafaböbö mbulusa, hulö lafanai kala-kala, i'otarai danö fao zigi, irugi yaŵa mbulu fao zina, khö ninada Bari Ana'a, ndrona mbalugu Hönö Zamösa, amada Sihönö Ana'a. </poem> </div> {{Ondröita digital}} [[Kategori:Hada]] [[Kategori:Hoho]] [[Kategori:Ondröita Nono Niha]] aw3izlyea6sng6eo5hfqlos7tctn0to Templat:Dialek utara 10 4791 27727 27707 2026-08-22T19:06:24Z EmausBot 105 Fixing double redirect from [[Templat:Dialek Utara]] to [[Templat:Dialek Nias Utara]] 27727 wikitext text/x-wiki #ALIH [[Templat:Dialek Nias Utara]] jmjx1urnt0gwqlx2uf01xx3i47awihb Fahombo batu 0 4795 27721 2026-08-22T12:42:05Z Slaia 39 No ifawu'a Slaia nga'örö [[Fahombo batu]] tobali [[Hombo Batu]]: memperbaiki ke istilah yang tepat (kata benda) 27721 wikitext text/x-wiki #ALIH [[Hombo Batu]] 5rojp66hr3wajn6141zh8tavz2st72a Templat:Hoho/styles.css 10 4796 27724 2026-08-22T12:53:02Z Slaia 39 css styles untuk teks hoho 27724 sanitized-css text/css .hoho { font-family: Georgia, "Times New Roman", Times, serif; font-size: 18px; } epe194eh3oukuscyi41etm0llszt7no