Wikipedia
niawiki
https://nia.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Olayama
MediaWiki 1.47.0-wmf.16
first-letter
Media
Spesial
Huhuo
Sangoguna
Huhuo zangoguna
Wikipedia
Huhuo Wikipedia
Berkas
Huhuo berkas
MediaWiki
Huhuo MediaWiki
Templat
Huhuo templat
Fanolo
Huhuo wanolo
Kategori
Huhuo kategori
Portal
Huhuo portal
TimedText
TimedText talk
Modul
Pembicaraan Modul
Acara
Huhuo Acara
Awa'ai
0
857
27747
27064
2026-08-24T08:35:59Z
Slaia
39
Nibulö'ö ba aplikasi WikiNusa
27747
wikitext
text/x-wiki
{{Desa
|töi = Awa'ai
|töi bö'ö =
|peta =
|foto =
|provinsi = Sumatra Utara
|dati2 = Kota
|töi dati2 = Gunungsitoli
|dati3 = Kecamatan
|kecamatan = Gunungsitoli Idanoi
|kode pos = 22870
|fa'ebolo = 2,04
|fa'ebolo umbu = <ref name="BPS"/>
|niha mbanua = 1.035
|niha mbanua döfi = 2019
|niha mbanua umbu = <ref name="BPS">BPS Kota Gunungsitoli (2020), ''Kecamatan Gunungsitoli Idanoi Dalam Angka 2020'', nga'örö 39. {{-id-}}</ref>
|fa'afasösö = 507,35
|koordinat =
|kemendagri = 12.78.04.2018
|RT =
|RW =
|KK =
|APBDesa =
|bolokha gu'ö =
}}
'''Awa'ai''' no sambua desa ba [[Kecamatan Gunungsitoli Idanoi]], [[Kota Gunungsitoli]]. Kodenia ba wamatörö Indonesia 12.78.04.2018.<ref>Kementerian Dalam Negeri (2019), [https://www.kemendagri.go.id/page/read/48/peraturan-menteri-dalam-negeri-no72-tahun-2019 ''Peraturan Menteri Dalam Negeri No.72 Tahun 2019''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210112085931/https://www.kemendagri.go.id/page/read/48/peraturan-menteri-dalam-negeri-no72-tahun-2019 |date=2021-01-12 }} (PDF), nga'örö 581. {{-id-}}</ref>
== Umbu ==
<references />
{{Navbox Kecamatan Gunungsitoli Idanoi}}
{{Navbox Kota Gunungsitoli}}
{{Authority control}}
[[Kategori:Desa ba Danö Niha]]
tfrxt9qczm9wcxc9hl2ssr4hezp89hc
Templat:Ondröita digital
10
1369
27746
27684
2026-08-23T20:41:57Z
Slaia
39
27746
wikitext
text/x-wiki
<!-- INI TEMPLAT UNTUK DOKUMENTASI BAHASA, BUDAYA DAN SEJARAH NIAS (sesuai dengan keputusan rapat bulan Des 2020) --><div align="center" style="border:1px; border-style:solid; border-color:#287EC7; padding:1em;">[[Berkas:Gnome-home.svg]]<br>'''Ondröita Digital Nono Niha'''<br>
''Sura andre tefaböbö ba halöŵö '''Ondröita Digital Nono Niha''' sangowuloi fefu hadia ia zanandrösa ba <br>li, hada, waö-waö, ba fa'atua-tua Nono Niha. <br>Na so ni'ilau moroi ba mbuku nibasou ma fanutunö zatua soguna sibai, <br>böi alaŵö wonönö ya'ia ba da'a (na faudu ia ba da'a) ma zui ba zura tanö bö'ö ba Wikipedia Li Niha.''</div>
[[Kategori:Ondröita digital Nono Niha]]<noinclude>
[[Kategori:Templat]]</noinclude>
jwzy5blnev24097wuyfji66gb7h14ms
Wikipedia:Sura amilita/34
4
3776
27751
23252
2026-08-24T08:48:09Z
Slaia
39
mamalali ösi (34/35)
27751
wikitext
text/x-wiki
[[Berkas:Juan Sánchez Cotán - Baptism of Christ, 1600–27.jpg|jmpl|106x150px]]
'''Niha Keriso''' no töi nibe'e khö ndra solohi khö [[Keriso]]. Molo'ö zura [[Halöŵö Zinenge]], te'oguna'ö wanötöi andre si föföna sibai ba mbanua [[Antiokhia]] ({{SN|HalZin|11|26}}). Aefa we'amöi tou [[Eheha Ni'amoni'ö|Geheha Ni'amoni'ö]] yaŵa ndra nifahaö [[Yesu]] ({{SN|HalZin|2}}) muzawili [[Turia Somuso Dödö|Duria Somuso Dödö]] khö [[Yesu]] andrö ba gotalua niha si tenga niha [[Yahudi]], i'otarai [[Yerusalema]] irugi [[Roma]]. Molo'ö ''tradisi'' ndra [[niha Keriso]] föna alio sibai monönö wa'ato [[niha Keriso]] andre, irege ba zi lö arara so tölu nahia si tobali ''hunö'' wa'anihakeriso ba ginötö da'ö, ya'ia ba [[Roma]], ba [[Antiokhia]] ba ba [[Alexandria]]. Ba mbanua [[Antiokhia]] andre tebörögö tetötöi ndra samati khö [[Yesu]] andrö [[niha Keriso]] {{Baso|Niha Keriso}}.
94e34ikchedp451p9qqpmf3850idkrm
Wikipedia:Sura amilita/35
4
3789
27750
23253
2026-08-24T08:47:57Z
Slaia
39
mamalali ösi (34/35)
27750
wikitext
text/x-wiki
[[Berkas:Houten beeld, een vierarmige hermafrodiet voorstellend- Stichting Nationaal Museum van Wereldculturen - TM-1940-1.jpg|jmpl|100x150px]]
'''Fangesa Sebua''' ma sabölö fagönania [[Fangesa Dödö Sebua]] no töi nibe'e niha ba zalua ba ginötö 1915-1930, me alio muzawili [[Turia Somuso Dödö|Duria Somuso Dödö]] ba zi sagörö [[Tanö Niha]], irege ba ginötö si lö arara ato [[Ono Niha|Nono Niha]] tobali [[niha Keriso]].
Me luo da'ö no töra 50 fakhe wa'ara me no tohare misi [[Protestan]] ba [[Tanö Niha|Danö Niha]], bahiza hulö na ambö mowua halöŵö ndra falito andrö. Me 1890 isura J.A. Fehr, samösa ba gotalua ndra falito: ''Alimagö me hulö sindruhu lö ba dödö [[Ono Niha|Nono Niha]] wangata'ufi Lowalangi.'' Irugi da'ö ha fasamösa [[Ono Niha|Nono Niha]] si tobali [[niha Keriso]], niha sato latohugö manö wolo'ö famati [[Ono Niha|Nono Niha]] meluo da'ö, ya'ia ''folohe [[adu]]''.
Bahiza me 1915 tohare wangesa dödö si lö mudöna-döna, si muzawili hulö galitö ba zi sagörö [[Tanö Niha]]. Fagohi niha ba wangolembai famati khö [[Keriso]], lafakiko fefu zi fakhai ba wamatira föna, ya'ia da'ö fefu zi fakhai ba wame'e [[adu]]. Waö-waö awö lua-luania? {{Baso|Fangesa Dödö Sebua}}<noinclude>
[[Kategori:Sura amilita]]</noinclude>
fwhw7zrqmcoa8ocap4lyc3jsgwj2nvv
Wikipedia:Sura amilita/36
4
3794
27749
23845
2026-08-24T08:46:18Z
Slaia
39
mamalali ösi (36/37)
27749
wikitext
text/x-wiki
[[Berkas:Fresh Palm Wine.jpg|right|frameless|150px]]
'''Tuo''' no ngawalö nibadu nihalö moroi ba hakhi mbua [[ohi|nohi]] ma hakhi mbua [[akhe|nakhe]] ba so khönia bakha ''[[alkohol]]''. So dombua ngawalö ia, '''tuo mbanua''' ba '''tuo nifarö'''. Tuo mbanua no tuo sawena muhalö moroi ba [[akhe|nakhe]], si lö nasa mufarö. Mo'amböta mbosi wa'oya [[alkohol]] khönia. Bahiza na no lafarö ia, tobali alaŵa sibai mbosi wa'oya [[alkohol]] khönia (arakhagö 100%) ba lafotöi ia '''tuo nifarö'''.
Me föna asese labadu duo niha, töra-töra duo nifarö, ena'ö tobali mabu ira. Bahiza iada'a ta'ila ba mbanua segebua misa, wa mamadu simane duo no sambua usola dödö ([[li Inggris]] ''{{li|en|entertainment}}''). Lö moguna tobali mabu, bahiza irege tola murasoi wa'ami dödö ba wahuhuosa ba ba raso nibadu. Börö da'ö oya sibai ngawalö nibadu si so ha ma'ifu ''[[alkohol]]'' khönia bakha. Asese lafaruka ia faoma ö bö'ö, so raso [[dima|ndrima]] (labe'e bakha ma'ifu [[dima|ndrima]]), so raso [[lase]], so raso [[mago]], so raso [[gae]], btn. Da'a no tobali ''[[bisnis]]'' sebua nifotöi ''{{li|en|beverages}}'' ba [[li Inggris]].
Na tola lalau zimanö niha bö'ö, harumani tebai göi lalau ia [[Ono Niha]] na so zangodödögö wolau ya'ia. Tola lafazökhi nibadu simane tuo si ha ma'ifu so bakha [[alkohol]] irege lö mabu niha ba börö da'ö lö tefaböbö ba nifotöi ''{{li|id|minuman keras}}'' ba [[li Indonesia]]. Duma-dumania tola lafazökhi duo raso [[duria|ndruria]] (lafuraka ma'ifu [[duria]]), tuo raso [[gae]] (lafaruka ma'ifu [[gae]]), tuo raso [[fakhe|wakhe]] (lafaruka ma'ifu mböra), btn. Na so zamörögö wolau da'a, ba tola tobali ia famobörö ''[[bisnis]]'' duo ba [[Tanö Niha|Danö Niha]]. {{Baso|Tuo}}
f0lqrhl6zc2bmml3zv61pkw2n6oeuno
Wikipedia:Sura amilita/37
4
3801
27748
23848
2026-08-24T08:46:13Z
Slaia
39
mamalali ösi (36/37)
27748
wikitext
text/x-wiki
[[Berkas:BNKP Tebing Tinggi 01.jpg|right|frameless|150px]]
'''Banua Niha Keriso''' no töi ni'oguna'ö ba wangali fehede ''[[gereja]]'' ba [[li Niha]] bakha ba [[Gereja Protestan]]. Andrö wa so [[Banua Niha Keriso Protestan]] ma asese te'adogo'ö [[BNKP]] eluahania sambua denominasi [[gereja Protestan]] si so dadaomania ba [[Tanö Niha|Danö Niha]].
Sindruhunia fehede [[gereja]] ma ba [[li Yunani]] ἐκκλησία (famoligö ya'ia ''ekklesia'') abölö faudu moroi ba banua, börö me oya te'oguna'ö ia bakha ba zura [[Amabu'ulali Sibohou|Gamabu'ulali Sibohou]] (114 kali). Duma-dumania ba [[Halöŵö Zinenge|HalZin]] 11:26 tesura, ''Ba tobali döfi wa'ara falukha-lukha ira ba mbanua andrö...'', sindruhunia tenga "ba mbanua" tesura bakha ba da'ö bahiza "ba gereja" ma ἐκκλησία.
Ba [[li Indonesia]] te'gouna'ö göi wehede ''umat'' ma ''jemaat'' nihalö moroi ba [[li Arab]] si fagölö eluaha ba wehede ἐκκλησία ba [[li Yunani]]. Bahiza abölö fagöna na ta'oguna'ö wehede nitemada moroi ba [[Sura Ni'amoni'ö|Zura Ni'amoni'ö]] samösa, ya'ia da'ö ba [[li Yunani]] ba tenga ba [[li Arab]]. {{Baso|Banua niha Keriso}}
gmn6aa3qkbqivrpkq3wnabhcqrnun3m
Omo Niha
0
4297
27730
27729
2026-08-23T12:33:56Z
Slaia
39
proof reading
27730
wikitext
text/x-wiki
[[Berkas:House in Nias North Sumatra.jpg|jmpl|Oroma Nomo Niha na so khönia gehomo ba mu'otomosi moroi ba geu]]
'''Omo Niha''' no töi nomo ni'otomosi molo'ö lala wangotomosi omo (nifotöi ''arsitektura'') ba [[Tanö Niha|Danö Niha]] me föna. Molo'ö samösa guru sebua arsitektura, Jerome Feldman, Omo Niha no fangotomosi omo tradisional faoma eu si ''maulu tedou'' ba zi sagörö ulidanö.<ref name="Viaro">Viaro, Alain (2008). "Nias Island traditional houses". In Schefold, Reimar; Nas, Peter J.M. ''Indonesian Houses'' (pp. 175-235). Leiden: Brill.</ref> Ba ba da'ö [[Bawömataluo]] no tobali nahia ondröita sauri, börö me musindro nasa nomo niha khönia ba tenga ha sambua ma ha'uga bahiza oya sibai, abölö oya moroi ba nomo tradisional si so ba desa bö'ö ba zi sagörö Indonesia.<ref name="CaseStudy">Atmanti, Fanitra Pedi; Uekita, Yasufumi (2023). "Adaptive Reuse of Vernacular Architecture for Conservation in Indonesia: Case Study of South Nias Village, Bawömataluo Conservation Project". ''Asian Culture and History'', 15(1), 64.</ref>
[[Berkas:Omo Sebua, South Nias, Indonesia.jpg|jmpl|Omo Niha ba danö raya no ni'o'öfa-sagi (Omo Sebua ba Mbawömataluo)]]
So dombua ngawalö fangotomosi omo tradisional ba [[Tanö Niha|Danö Niha]]:
* '''Omo Niha''': Da'a nifotöi omo tradisional [[Ono Niha|Nono Niha]].<ref>Ya'ira si no to'ölö fahuhuo ba li Indonesia la'oguna'ö döi Omo Hada, bahiza tenga li Niha sindruhu da'a, bahiza no fangali wehede ''rumah adat'' ba li Indonesia.</ref> Mufazökhi ia moroi ba geu ba molo'ö goi-goi ndra satua meföna, he sanandrösa ba ngawalö geunia, sanandrösa ba wamadou ngawalö geu andrö, ba he sanandrösa ba goto-oto nahia si so yomo khönia awö zanandrösa ba wamasa ndriŵa sanaha ndruru danö.<ref name="Preserving">Atmanti, Fanitra Pedi; Uekita, Yasufumi (2025). "Preserving tradition: the role of community customs and sustainable practices in traditional house preservation on Nias Island, Indonesia". ''Journal of Asian Architecture and Building Engineering'', 24(6), 4880–4900.</ref> Ha khö zi'ulu (ba danö raya) ma khö balugu (ba danö yöu) mufazökhi nomo fondrege ebua ba fondrege muhaogö simane. Ba danö raya to'ölö latötöi nomo simane Omo Sebua.<ref name="Guidelines">Nitto, Kazuhiko; Uekita, Yasufumi; Jiang, Benyan; Oodaira, Shigeo; Sato, Koji (2016). "Conservation and Restoration Guidelines for the Omo Sebua in Bawömataluo Village, South Nias, Indonesia". ''Asian Culture and History'', 8(1), 167.</ref>
* '''Omo Ndrawa''': Da'a döi fefu nomo bö'ö si tenga omo niha. Ndrawa eluahania meföna, ya'ia niha si fatewu moroi baero si fahuhuo ba li Melayu.<ref>Börö me ya'ira si fahuhuo ba li Melayu andre moroi ba Aceh ba ba Sumatera Barat, ba solohi agama Islam ira, andrö wa ato niha samagölö ndrawa faoma niha Islam</ref> Meluo da'ö omo ndra niha ndrawa no göi moroi ba geu, bahiza abölö ide-ide ia ba abölö adogo-dogo gehomonia. Furi hö tebörögö göi wamazökhi omo nifazökhi moroi ba semen. Fefu ngawalö nomo andre, he nifazökhi moroi geu ba he nifazökhi moroi ba semen, si lö ehomo ba lö taha ndruru danö, lafotöi ia omo ndrawa, eluahania omo nifazökhi molo'ö sito'ölö ba niha si fatewu.<ref name="Preserving"/>
== Fenaeta ==
Heŵa'ae tenga sibai simanö wamaigi Nono Niha meföna,<ref>Oya niböbögö ndra niha Eropa khö Nono Niha sambö faudu, simane fanguma'ö wa mangandrö Nono Niha khö nifotöi Allah ma dewa-dewi, heŵa'ae lö ba Danö Niha da'ö meföna. Ni'ilara ha bekhu zatua ba ngawalö mbekhu bö'ö. Simanö göi fanguma'ö wa so tölu wenaeta danö Nono Niha nifatunöisi ba da'a.</ref> molo'ö ndra sangosili moroi ba Eropa so tölu götö danö ba gotalua Nono Niha:<ref name="Preserving"/>
# '''Banua Yaŵa (Sorugo):''' mu'amaedolagö da'a faoma sagö nomo, bumbunia alaŵa sibai yaŵa. Samatörö banua siyaŵa andre '''Lowalangi'''.<ref name="Preserving"/>
# '''Banua Otalua (Tanö Niha):''' mu'amaedolagö ba mbatö yomo ba nomo. Ba da'a toröi niha, uriföra, awö bua wamasira.<ref name="CaseStudy"/><ref>Ba da'a oroma khöda wa moroi baero wangera-ngera simane, me lö la'ila da'a Ono Niha meföna</ref>
# '''Banua Tou (Awuwukha):''' mu'amaedolagö ba nahia sogömi-gömi ba gotalua gehomo barö nomo. Nahia soya sikho da'a, heza toröi mbawi, manu ba eu galitö. Samatörö banua tou andre '''Laturedanö'''.<ref name="Preserving"/>
Bahiza simane si no muŵa'ö yaŵa lö ba wangera-ngera Nono Niha da'a meföna. Awena tö me mamahaö niha ba zekola ba mubaso zi no lasura ira ere wangosili moroi ba Eropa, labörötaigö göi iraono Niha wanguma'ö wa so mbanua yaŵa, banua otalua ba banua tou. Ba börö me ambö la'ila sa'ae hadia zalua meföna, la'o'ö manö iraono sibohou ebua gofu hadia manö nisura niha moroi baero andrö.
== Fangotomosa ==
Heŵa'ae fefu Nomo Niha so khönia zilalö yaŵa awö buatö, to'ölö lafabö'öni tölu ngawalö Nomo Niha:<ref name="Megaliths">Koestoro, Lucas Partanda; Wiradnyana, Ketut (2007). ''Megalithic Traditions in Nias Island''. Medan: Medan Archeological Office.</ref>
* '''Omo Niha Yöu (Nias Utara):''' Omo Niha ba da'a no owulo-wulo hulö gadulo. To'ölö mufasindro ia ha ya'i-ya'ia, lö fangai ba nomo bö'ö.<ref name="Megaliths"/><ref name="Viaro"/>
* '''Omo Niha Dalu Danö (Nias Tengah):''' Omo Niha ba da'a mo'öfa sagi ba ha ya'i-ya'ia. Towania ba zi tambai tola mubokai, irege tola lafakhai ia ba nomo zi faola omo ba ginötö so gangowuloa sebua.<ref name="Viaro"/>
* '''Omo Niha Danö Raya (Nias Selatan):''' Omo Niha ba da'a mo'öfa sagi, ise-ise ia mifuri (sito'ölönia 4 mete fa'ebolo) ba falazi dowania ba dowa nomo zifaola omo. Mufazökhi ia falazi omo tefa'oli faoma fatambai newali nisösö kara.<ref name="CaseStudy"/>
== Fanaha Ndruru Danö ==
So Danö Niha ba nahia sasese alua ndruru danö (nofotöi ''zona tektonis aktif'') ba börö da'ö asese ifaheu abölö-bölö ia ndruru danö.<ref name="Guidelines"/> Na alua zimanö ba omo ndrawa nifazökhi moroi ba semen asese adudu, bahiza lö adudu nomo miha, börö lala wangotomosi ya'ia:<ref name="Megaliths"/>
=== Dane-Dane Si Tola Maliŵa ===
Lö latanö ba danö gehomo Nomo Niha, bahiza lafedadao manö gehomo sesolo ba dete gara sebolo (nifotö batu gehomo ba danö raya).<ref name="CaseStudy"/> Na ifaheu gulidanö ndruru danö, maliŵa nomo ba simanö göi gehomo, irege lö afatö ia simane na lataru'ö aro ia mena'ö.<ref name="Viaro"/>
=== Ndriŵa ===
Nahia barö nomo no mu'a'aro'ö faoma mato ha'uga ndriŵa sesolo.<ref name="CaseStudy"/> Tenga simane ehomo sadölö miyaŵa, ndriŵa möi misa hulö V ma X ba balönia mulazi'ö ba mbalö gehomo. Ba ginötö muheu danö, la'alösi wa'abölö heu-heu ndriŵa andre.<ref name="Viaro"/>
=== Famahalö Geu ===
Töla-töla eu Nomo Niha mufahalö faoma sölö-sölö (si hulö osö-osö bahiza moroi ba geu göi) ma zui lahaogö wanaba mbalö geu irege tola faoma fahalö ira.<ref name="Megaliths"/> Me tola maliŵa ia, aro wamahalö simane ba ginötö ndruru danö moroi ba wamahalö ni'osö aro.<ref name="Viaro"/>
== Baŵa Wangai Eu ==
Ba Danö Niha meföna lafolakhömi sibai gatua niha.<ref name="Preserving"/> Ena'ö aro geu, lö alio omumu ba lö i'a ia hene, so gamonita nitöröra:<ref name="Preserving"/>
=== Mamareso Tanö ===
Fatua lö lataru'ö nomo, ifareso ua danö nahia nomo tuhe zotomo. Ba danö raya, lataru'ö döla dugala ba danö andrö. Na itura'ö yaŵa dugala andrö tanö aefa ma'ökhö, ba naha nomo si sökhi da'ö.<ref name="Preserving"/> Ba danö yöu, latanö zinumbua ba nahia nomo andrö ba latöngöni hadia zanörö fanifi ba zi bongi da'ö.<ref name="Preserving"/>
=== Baŵa ===
Latöngöni sibai mbaŵa yaŵa ba dalu mbanua ba wangetu'ö hamega la'obö geu (i'otarai zi-9 desa'a irugi zi-15 ma tuli), me faduhu dödöra wa eu da'ö dania no irugi inötö ba aro ia:<ref name="Preserving"/>
* Tesa'a si meziŵa inötö si sökhi ba wanaba eu simane afoa.
* Tesa'a si-13 (nifotöi faofulo ba danö raya) no inötö si sökhi ba wolobö eu sombuyu ma'ifu simane simandraölö ba siholi.
* Tuli (si-15) no inötö si sökhi ba wolobö eu sabe'e simane berua ba manawadanö.
=== Alö Nasi ===
Lahörögö göi mbewe nasi niha meföna. Lataba geu ba ginötö alö nasi (''mele nasi'' ba danö raya).<ref name="Preserving"/> Faduhu dödöra wa mo'amböta nidanö ba döla geu ba ginötö alö nasi, eluahania abölö alio oköli ia. Na la'obö geu ba ginötö möi ebua lowu, akaole dania geu da'ö ma na'i asila na irugi inötönia wa'oköli.<ref name="Preserving"/>
=== Ola Danö ===
Ena'ö böi so wabagosa ba zifaola benua, to'ölö latanö geu tobali ola danö meföna. Nitanöra ya'ia siholi, fino, btn..<ref name="Preserving"/>
== Faosatö Nomo Niha ==
Labagi nösi nomo meföna tobali dombua:<ref name="Preserving"/>
* '''Tawolo:''' Da'a nahia tanö föna nomo, ambö töra 40% moroi ba wa'ebolo mbatö fefu. Ba da'a latema dome, lafalua huhuo (gego ba dalu danö ba orahu ba danö raya), falöŵa, ba ba da'a göi lafeförö zimate fatua lö lako'o.<ref name="CaseStudy"/><ref name="Preserving"/> Yaŵa lawa-lawa so '''zara zara''', same'e ena'ö möi bakha nangi ba moroi ba da'a göi tola lafaigi-faigi hadia zalua ba newali niha.<ref name="CaseStudy"/>
* '''Föröma:''' Ba da'a toröi b mörö zoroi yomo, ambö töra 60% moroi ba wa'ebolo mbatö fefu.<ref name="CaseStudy"/> So ba da'a nawu (nahia wondrino ö), halasa (ma zui harefa), ba batö ni'alaŵa'ö heza mörö niha.<ref name="Viaro"/><ref name="Preserving"/> Ba gotalua dawolo ba föröma so dowa, si tola oto-oto baulu ba föröma.<ref name="Viaro"/>
== Lasara ==
Lasara no föfö Nono Niha fondrege mu'ohalöŵögöi faoma nekhe-nekhe danga. Oroma ia hulö högö sageu gaurifö sata'u ita. Lafasa ia föna nomo me faduhu dödö niha meföna wa tola itenaŵa de'ala awö ngawalö zi lö sökhi. Ha mufasa ia ba nomo zi'ulu.<ref name="Megaliths"/><ref name="Viaro"/>
Tenga aurifö sindruhu lasara. Oroma ia hulö amarukhata gogowaya, böhö ba buaya ba ma zui harimao.<ref name="Feldman">Feldman, Jerome (2013). "Transgressions in the House of the Chief: Hilimondregeraya village in South Nias, Indonesia". ''Brepols Publishers'', 57–73.</ref> Tobali ia tandra wamofa'abölö zokhö omo andrö ba soguna ba wanimbagö nudu ba ngawalö mbekhu.<ref name="Megaliths"/>
Lasara fondrege moadu tesöndra ba nomo sebua Hilimondregeraya. Na ba nomo sebua bö'ö ha högö lasara zoroma, ba nomo sebua Hilimondregeraya so göi mboto, öfa gahe ba i'onia soroma hulö lehe-lehe fa'u-fa'u si sökhi sibai famazökhi.<ref name="Feldman"/>
== Famaeri Nomo Niha ==
Itugu ara itugu adudu Nomo Niha ba lö göi lataru'ö nomo si bohou. Heŵa'ae lö mufasindro zi bohou, silö'ö-lö'önia moguna murorogö zi no so ena'ö böi obou ba tobali ondröita sauri khöda:<ref name="CaseStudy"/>
=== Sagö Beleki ===
Lafazökhi zagö Nomo Niha moroi ba mbulu zaku.<ref name="Guidelines"/> Ba ngaotu ndröfia si-20, ato niha samalali bulu zaku faoma sagö beleki, me tola ara bataha ia. Bahiza ibe'e aukhu bakha nomo sagö beleki ba tobali abazö-bazö hadia ia bakha ba nomo.<ref name="Preserving"/> Nahia saukhu ba sabazö-bazö no nahia somasi-masi hene, somasi-masi manga eu irege oi motögi-tögi gehomo, ndriŵa, silalöyaŵa, btn.<ref name="Guidelines"/><ref name="Preserving"/> Börö da'ö moguna sibai wa lafalali zagö beleki faoma bulu zaku ma zui bulu naniö.<ref name="Preserving"/>
=== Omo Zikoli ===
Moguna oya gefe ba wondrorogö Omo Niha.<ref name="Guidelines"/> Börö da'ö so Nomo Niha sanehegö toröi zikoli sasese lafotöi "homestay programs" ba li Inggris.<ref name="CaseStudy"/> Tola na atö lasöndra ma'ifu gefe si tola la'oguna'ö ba wondrorogö Omo Niha: mowöli eu, bagolö, sagö, btn. irege ondröita Nono Niha andre lö alio taya moroi ba gotaluada.<ref name="CaseStudy"/>
=== Halöŵö Luluitö ===
Lö lala bö'ö baero na falulu oi niha ba mbanua wondrorogö Omo Niha (lafotöi halöwö luluitö ba danö raya). Tola ifalului halöŵö si faolo omo na fao ia wonoro eu moroi ba gatua, manaba bagolö, mamazökhi sagö, btn.<ref name="Preserving"/>
== Umbu ==
<references />
[[Kategori:Hada]]
[[Kategori:Arsitektura]]
[[Kategori:Nias]]
6dk27xukyv8rr4nou1q2elb28pyhdoa
27731
27730
2026-08-23T18:13:15Z
Slaia
39
manohugö wamareso
27731
wikitext
text/x-wiki
[[Berkas:House in Nias North Sumatra.jpg|jmpl|Oroma Nomo Niha na so khönia gehomo ba mu'otomosi moroi ba geu]]
'''Omo Niha''' no töi nomo nifazökhi molo'ö lala wangotomosi omo föna ba [[Tanö Niha|Danö Niha]]. Molo'ö samösa guru sebua arsitektura, Jerome Feldman, Omo Niha no fangotomosi omo föna moroi ba geu si ''maulu tedou'' ba zi sagörö ulidanö.<ref name="Viaro">Viaro, Alain (2008). "Nias Island traditional houses". In Schefold, Reimar; Nas, Peter J.M. ''Indonesian Houses'' (pp. 175-235). Leiden: Brill.</ref> Mendruamanö me so [[Bawömataluo]] si no tobali nahia ondröita sauri, me musindro nasa nomo niha khönia ba tenga ha sambua ma ha'uga bahiza oya sibai, abölö oya moroi ba nomo föna si so ba desa bö'ö ba zi sagörö Indonesia.<ref name="CaseStudy">Atmanti, Fanitra Pedi; Uekita, Yasufumi (2023). "Adaptive Reuse of Vernacular Architecture for Conservation in Indonesia: Case Study of South Nias Village, Bawömataluo Conservation Project". ''Asian Culture and History'', 15(1), 64.</ref>
[[Berkas:Omo Sebua, South Nias, Indonesia.jpg|jmpl|Omo Niha ba danö raya no ni'o'öfa-sagi (Omo Sebua ba Mbawömataluo)]]
So dombua ngawalö fangotomosi omo föna ba [[Tanö Niha|Danö Niha]]:
* '''Omo Niha''': Da'a nifotöi omo föna [[Ono Niha|Nono Niha]].<ref>Ya'ira si no to'ölö fahuhuo ba li Indonesia la'oguna'ö döi Omo Hada, bahiza tenga li Niha sindruhu da'a, bahiza no fangali wehede ''rumah adat'' ba li Indonesia.</ref> Mufazökhi ia moroi ba geu ba molo'ö goi-goi ndra satua föna, he sanandrösa ba ngawalö geu ni'oguna'ö, sanandrösa ba wamadou ngawalö geu andrö, ba he sanandrösa ba goto-oto nahia si so yomo khönia awö zanandrösa ba wamasa ndriŵa sanaha [[Duru Danö|ndruru danö]].<ref name="Preserving">Atmanti, Fanitra Pedi; Uekita, Yasufumi (2025). "Preserving tradition: the role of community customs and sustainable practices in traditional house preservation on Nias Island, Indonesia". ''Journal of Asian Architecture and Building Engineering'', 24(6), 4880–4900.</ref> Ha khö zi'ulu (ba danö raya) ma khö balugu (ba danö yöu) mufazökhi nomo fondrege ebua ba fondrege muhaogö simane. Ba danö raya to'ölö latötöi nomo simane Omo Sebua.<ref name="Guidelines">Nitto, Kazuhiko; Uekita, Yasufumi; Jiang, Benyan; Oodaira, Shigeo; Sato, Koji (2016). "Conservation and Restoration Guidelines for the Omo Sebua in Bawömataluo Village, South Nias, Indonesia". ''Asian Culture and History'', 8(1), 167.</ref>
* '''Omo Ndrawa''': Da'a döi fefu nomo bö'ö si tenga omo niha. Ndrawa eluahania meföna, ya'ia niha si fatewu moroi baero ba sito'ölönia si fahuhuo ba li Melayu.<ref>Börö me ya'ira si fahuhuo ba li Melayu andre moroi ba Aceh ba ba Sumatera Barat, ba solohi agama Islam ira, andrö wa ato niha samagölö ndrawa faoma niha Islam</ref> Meluo da'ö omo ndra niha ndrawa no göi moroi ba geu, bahiza abölö ide-ide ia, ni'o'öfasagi, ba abölö adogo-dogo gehomonia. Furi hö tebörögö göi wamazökhi omo nifazökhi moroi ba semen. Fefu ngawalö nomo andre, he nifazökhi moroi geu ba he nifazökhi moroi ba semen, si lö ehomo ba lö itaha ndruru danö, lafotöi ia omo ndrawa, eluahania omo nifazökhi molo'ö sito'ölö ba niha si fatewu.<ref name="Preserving"/>
== Fenaeta ==
Heŵa'ae tenga sibai simanö wamaigi Nono Niha meföna,<ref>Oya niböbögö ndra niha Eropa khö Nono Niha sambö faudu, simane fanguma'ö wa mangandrö Nono Niha khö nifotöi Allah ma dewa-dewi, heŵa'ae lö ba Danö Niha da'ö meföna. Ni'ilara ha bekhu zatua ba ngawalö mbekhu bö'ö. Simanö göi fanguma'ö wa so tölu wenaeta danö Nono Niha nifatunöisi ba da'a.</ref> molo'ö ndra sangosili moroi ba Eropa so tölu götö danö ba gotalua Nono Niha:<ref name="Preserving"/>
# '''Banua Yaŵa (Sorugo):''' mu'amaedolagö da'a faoma sagö nomo, bumbunia alaŵa sibai yaŵa. Samatörö banua siyaŵa andre '''Lowalangi'''.<ref name="Preserving"/>
# '''Banua Otalua (Tanö Niha):''' mu'amaedolagö ba mbatö yomo ba nomo. Ba da'a toröi niha, uriföra, awö bua wamasira.<ref name="CaseStudy"/><ref>Ba da'a oroma khöda wa moroi baero wangera-ngera simane, me lö la'ila da'a Ono Niha meföna</ref>
# '''Banua Tou (Awuwukha):''' mu'amaedolagö ba nahia sogömi-gömi ba gotalua gehomo barö nomo. Nahia soya sikho da'a, heza toröi mbawi, manu ba eu galitö. Samatörö banua tou andre '''Laturedanö'''.<ref name="Preserving"/>
Bahiza simane si no muŵa'ö yaŵa lö ba wangera-ngera Nono Niha da'a meföna. Awena tö me mamahaö niha ba zekola ba mubaso zi no lasura ira ere wangosili moroi ba Eropa, labörötaigö göi iraono Niha wanguma'ö wa so mbanua yaŵa, banua otalua ba banua tou. Ba börö me ambö la'ila sa'ae hadia zalua meföna, la'o'ö manö iraono sibohou ebua gofu hadia manö nisura niha moroi baero andrö.
== Fangotomosa ==
Heŵa'ae fefu Nomo Niha so khönia zilalö yaŵa awö buatö, to'ölö lafabö'öni tölu ngawalö Nomo Niha:<ref name="Megaliths">Koestoro, Lucas Partanda; Wiradnyana, Ketut (2007). ''Megalithic Traditions in Nias Island''. Medan: Medan Archeological Office.</ref>
* '''Omo Niha Yöu (Nias Utara):''' Omo Niha ba da'a no owulo-wulo hulö gadulo. To'ölö mufasindro ia ha ya'i-ya'ia, lö fangai ba nomo bö'ö.<ref name="Megaliths"/><ref name="Viaro"/>
* '''Omo Niha Dalu Danö (Nias Tengah):''' Omo Niha ba da'a mo'öfa sagi ba ha ya'i-ya'ia. Towania ba zi tambai tola mubokai, irege tola lafakhai ia ba nomo zi faola omo ba ginötö so gangowuloa sebua.<ref name="Viaro"/>
* '''Omo Niha Danö Raya (Nias Selatan):''' Omo Niha ba da'a mo'öfa sagi, ise-ise ia mifuri (sito'ölönia 4 mete fa'ebolo) ba falazi dowania ba dowa nomo zifaola omo. Mufazökhi ia falazi omo tefa'oli faoma fatambai newali nisösö kara.<ref name="CaseStudy"/>
== Fanaha Ndruru Danö ==
So Danö Niha ba nahia sasese alua ndruru danö (nofotöi ''zona tektonis aktif'') ba börö da'ö asese ifaheu abölö-bölö ia ndruru danö.<ref name="Guidelines"/> Na alua zimanö ba omo ndrawa nifazökhi moroi ba semen asese adudu, bahiza lö adudu nomo miha, börö lala wangotomosi ya'ia:<ref name="Megaliths"/>
=== Dane-Dane Si Tola Maliŵa ===
Lö latanö ba danö gehomo Nomo Niha, bahiza lafedadao manö gehomo sesolo ba dete gara sebolo (nifotö batu gehomo ba danö raya).<ref name="CaseStudy"/> Na ifaheu gulidanö ndruru danö, maliŵa nomo ba simanö göi gehomo, irege lö afatö ia simane na lataru'ö aro ia mena'ö.<ref name="Viaro"/>
=== Ndriŵa ===
Nahia barö nomo no mu'a'aro'ö faoma mato ha'uga ndriŵa sesolo.<ref name="CaseStudy"/> Tenga simane ehomo sadölö miyaŵa, ndriŵa möi misa hulö V ma X ba balönia mulazi'ö ba mbalö gehomo. Ba ginötö muheu danö, la'alösi wa'abölö heu-heu ndriŵa andre.<ref name="Viaro"/>
=== Famahalö Geu ===
Töla-töla eu Nomo Niha mufahalö faoma sölö-sölö (si hulö osö-osö bahiza moroi ba geu göi) ma zui lahaogö wanaba mbalö geu irege tola faoma fahalö ira.<ref name="Megaliths"/> Me tola maliŵa ia, aro wamahalö simane ba ginötö ndruru danö moroi ba wamahalö ni'osö aro.<ref name="Viaro"/>
== Baŵa Wangai Eu ==
Ba Danö Niha meföna lafolakhömi sibai gatua niha.<ref name="Preserving"/> Ena'ö aro geu, lö alio omumu ba lö i'a ia hene, so gamonita nitöröra:<ref name="Preserving"/>
=== Mamareso Tanö ===
Fatua lö lataru'ö nomo, ifareso ua danö nahia nomo tuhe zotomo. Ba danö raya, lataru'ö döla dugala ba danö andrö. Na itura'ö yaŵa dugala andrö tanö aefa ma'ökhö, ba naha nomo si sökhi da'ö.<ref name="Preserving"/> Ba danö yöu, latanö zinumbua ba nahia nomo andrö ba latöngöni hadia zanörö fanifi ba zi bongi da'ö.<ref name="Preserving"/>
=== Baŵa ===
Latöngöni sibai mbaŵa yaŵa ba dalu mbanua ba wangetu'ö hamega la'obö geu (i'otarai zi-9 desa'a irugi zi-15 ma tuli), me faduhu dödöra wa eu da'ö dania no irugi inötö ba aro ia:<ref name="Preserving"/>
* Tesa'a si meziŵa inötö si sökhi ba wanaba eu simane afoa.
* Tesa'a si-13 (nifotöi faofulo ba danö raya) no inötö si sökhi ba wolobö eu sombuyu ma'ifu simane simandraölö ba siholi.
* Tuli (si-15) no inötö si sökhi ba wolobö eu sabe'e simane berua ba manawadanö.
=== Alö Nasi ===
Lahörögö göi mbewe nasi niha meföna. Lataba geu ba ginötö alö nasi (''mele nasi'' ba danö raya).<ref name="Preserving"/> Faduhu dödöra wa mo'amböta nidanö ba döla geu ba ginötö alö nasi, eluahania abölö alio oköli ia. Na la'obö geu ba ginötö möi ebua lowu, akaole dania geu da'ö ma na'i asila na irugi inötönia wa'oköli.<ref name="Preserving"/>
=== Ola Danö ===
Ena'ö böi so wabagosa ba zifaola benua, to'ölö latanö geu tobali ola danö meföna. Nitanöra ya'ia siholi, fino, btn..<ref name="Preserving"/>
== Faosatö Nomo Niha ==
Labagi nösi nomo meföna tobali dombua:<ref name="Preserving"/>
* '''Tawolo:''' Da'a nahia tanö föna nomo, ambö töra 40% moroi ba wa'ebolo mbatö fefu. Ba da'a latema dome, lafalua huhuo (gego ba dalu danö ba orahu ba danö raya), falöŵa, ba ba da'a göi lafeförö zimate fatua lö lako'o.<ref name="CaseStudy"/><ref name="Preserving"/> Yaŵa lawa-lawa so '''zara zara''', same'e ena'ö möi bakha nangi ba moroi ba da'a göi tola lafaigi-faigi hadia zalua ba newali niha.<ref name="CaseStudy"/>
* '''Föröma:''' Ba da'a toröi b mörö zoroi yomo, ambö töra 60% moroi ba wa'ebolo mbatö fefu.<ref name="CaseStudy"/> So ba da'a nawu (nahia wondrino ö), halasa (ma zui harefa), ba batö ni'alaŵa'ö heza mörö niha.<ref name="Viaro"/><ref name="Preserving"/> Ba gotalua dawolo ba föröma so dowa, si tola oto-oto baulu ba föröma.<ref name="Viaro"/>
== Lasara ==
Lasara no föfö Nono Niha fondrege mu'ohalöŵögöi faoma nekhe-nekhe danga. Oroma ia hulö högö sageu gaurifö sata'u ita. Lafasa ia föna nomo me faduhu dödö niha meföna wa tola itenaŵa de'ala awö ngawalö zi lö sökhi. Ha mufasa ia ba nomo zi'ulu.<ref name="Megaliths"/><ref name="Viaro"/>
Tenga aurifö sindruhu lasara. Oroma ia hulö amarukhata gogowaya, böhö ba buaya ba ma zui harimao.<ref name="Feldman">Feldman, Jerome (2013). "Transgressions in the House of the Chief: Hilimondregeraya village in South Nias, Indonesia". ''Brepols Publishers'', 57–73.</ref> Tobali ia tandra wamofa'abölö zokhö omo andrö ba soguna ba wanimbagö nudu ba ngawalö mbekhu.<ref name="Megaliths"/>
Lasara fondrege moadu tesöndra ba nomo sebua Hilimondregeraya. Na ba nomo sebua bö'ö ha högö lasara zoroma, ba nomo sebua Hilimondregeraya so göi mboto, öfa gahe ba i'onia soroma hulö lehe-lehe fa'u-fa'u si sökhi sibai famazökhi.<ref name="Feldman"/>
== Famaeri Nomo Niha ==
Itugu ara itugu adudu Nomo Niha ba lö göi lataru'ö nomo si bohou. Heŵa'ae lö mufasindro zi bohou, silö'ö-lö'önia moguna murorogö zi no so ena'ö böi obou ba tobali ondröita sauri khöda:<ref name="CaseStudy"/>
=== Sagö Beleki ===
Lafazökhi zagö Nomo Niha moroi ba mbulu zaku.<ref name="Guidelines"/> Ba ngaotu ndröfia si-20, ato niha samalali bulu zaku faoma sagö beleki, me tola ara bataha ia. Bahiza ibe'e aukhu bakha nomo sagö beleki ba tobali abazö-bazö hadia ia bakha ba nomo.<ref name="Preserving"/> Nahia saukhu ba sabazö-bazö no nahia somasi-masi hene, somasi-masi manga eu irege oi motögi-tögi gehomo, ndriŵa, silalöyaŵa, btn.<ref name="Guidelines"/><ref name="Preserving"/> Börö da'ö moguna sibai wa lafalali zagö beleki faoma bulu zaku ma zui bulu naniö.<ref name="Preserving"/>
=== Omo Zikoli ===
Moguna oya gefe ba wondrorogö Omo Niha.<ref name="Guidelines"/> Börö da'ö so Nomo Niha sanehegö toröi zikoli sasese lafotöi "homestay programs" ba li Inggris.<ref name="CaseStudy"/> Tola na atö lasöndra ma'ifu gefe si tola la'oguna'ö ba wondrorogö Omo Niha: mowöli eu, bagolö, sagö, btn. irege ondröita Nono Niha andre lö alio taya moroi ba gotaluada.<ref name="CaseStudy"/>
=== Halöŵö Luluitö ===
Lö lala bö'ö baero na falulu oi niha ba mbanua wondrorogö Omo Niha (lafotöi halöwö luluitö ba danö raya). Tola ifalului halöŵö si faolo omo na fao ia wonoro eu moroi ba gatua, manaba bagolö, mamazökhi sagö, btn.<ref name="Preserving"/>
== Umbu ==
<references />
[[Kategori:Hada]]
[[Kategori:Arsitektura]]
[[Kategori:Nias]]
5kix16fqv97iz96bm236omuvvp6qesz
27734
27731
2026-08-23T18:38:34Z
Slaia
39
27734
wikitext
text/x-wiki
[[Berkas:House in Nias North Sumatra.jpg|jmpl|Oroma Nomo Niha na so khönia gehomo ba mu'otomosi moroi ba geu]]
'''Omo Niha''' no töi nomo nifazökhi molo'ö lala wangotomosi omo föna ba [[Tanö Niha|Danö Niha]]. Molo'ö samösa guru sebua arsitektura, Jerome Feldman, Omo Niha no fangotomosi omo föna moroi ba geu si ''maulu tedou'' ba zi sagörö ulidanö.<ref name="Viaro">Viaro, Alain (2008). "Nias Island traditional houses". In Schefold, Reimar; Nas, Peter J.M. ''Indonesian Houses'' (pp. 175-235). Leiden: Brill.</ref> Mendruamanö me so [[Bawömataluo]] si no tobali nahia ondröita sauri, me musindro nasa nomo niha khönia ba tenga ha sambua ma ha'uga bahiza oya sibai, abölö oya moroi ba nomo föna si so ba desa bö'ö ba zi sagörö Indonesia.<ref name="CaseStudy">Atmanti, Fanitra Pedi; Uekita, Yasufumi (2023). "Adaptive Reuse of Vernacular Architecture for Conservation in Indonesia: Case Study of South Nias Village, Bawömataluo Conservation Project". ''Asian Culture and History'', 15(1), 64.</ref>
[[Berkas:Omo Sebua, South Nias, Indonesia.jpg|jmpl|Omo Niha ba danö raya no ni'o'öfa-sagi (Omo Sebua ba Mbawömataluo)]]
So dombua ngawalö fangotomosi omo föna ba [[Tanö Niha|Danö Niha]]:
* '''Omo Niha''': Da'a nifotöi omo föna [[Ono Niha|Nono Niha]].<ref>Ya'ira si no to'ölö fahuhuo ba li Indonesia la'oguna'ö döi Omo Hada, bahiza tenga li Niha sindruhu da'a, bahiza no fangali wehede ''rumah adat'' ba li Indonesia.</ref> Mufazökhi ia moroi ba geu ba molo'ö goi-goi ndra satua föna, he sanandrösa ba ngawalö geu ni'oguna'ö, sanandrösa ba wamadou ngawalö geu andrö, ba he sanandrösa ba goto-oto nahia si so yomo khönia awö zanandrösa ba wamasa ndriŵa sanaha [[Duru Danö|ndruru danö]].<ref name="Preserving">Atmanti, Fanitra Pedi; Uekita, Yasufumi (2025). "Preserving tradition: the role of community customs and sustainable practices in traditional house preservation on Nias Island, Indonesia". ''Journal of Asian Architecture and Building Engineering'', 24(6), 4880–4900.</ref> Ha khö zi'ulu (ba danö raya) ma khö balugu (ba danö yöu) mufazökhi nomo fondrege ebua ba fondrege muhaogö simane. Ba danö raya to'ölö latötöi nomo simane Omo Sebua.<ref name="Guidelines">Nitto, Kazuhiko; Uekita, Yasufumi; Jiang, Benyan; Oodaira, Shigeo; Sato, Koji (2016). "Conservation and Restoration Guidelines for the Omo Sebua in Bawömataluo Village, South Nias, Indonesia". ''Asian Culture and History'', 8(1), 167.</ref>
* '''Omo Ndrawa''': Da'a döi fefu nomo bö'ö si tenga omo niha. Ndrawa eluahania meföna, ya'ia niha si fatewu moroi baero ba sito'ölönia si fahuhuo ba li Melayu.<ref>Börö me ya'ira si fahuhuo ba li Melayu andre moroi ba Aceh ba ba Sumatera Barat, ba solohi agama Islam ira, andrö wa ato niha samagölö ndrawa faoma niha Islam</ref> Meluo da'ö omo ndra niha ndrawa no göi moroi ba geu, bahiza abölö ide-ide ia, ni'o'öfasagi, ba abölö adogo-dogo gehomonia. Furi hö tebörögö göi wamazökhi omo nifazökhi moroi ba semen. Fefu ngawalö nomo andre, he nifazökhi moroi geu ba he nifazökhi moroi ba semen, si lö ehomo ba lö itaha ndruru danö, lafotöi ia omo ndrawa, eluahania omo nifazökhi molo'ö sito'ölö ba niha si fatewu.<ref name="Preserving"/>
== Fenaeta ==
Heŵa'ae tenga sibai simanö wamaigi Nono Niha meföna,<ref>Oya niböbögö ndra niha Eropa khö Nono Niha sambö faudu, simane fanguma'ö wa mangandrö Nono Niha khö nifotöi Allah ma dewa-dewi, heŵa'ae lö ba Danö Niha da'ö meföna. Ni'ilara ha bekhu zatua ba ngawalö mbekhu bö'ö. Simanö göi fanguma'ö wa so tölu wenaeta danö Nono Niha nifatunöisi ba da'a.</ref> molo'ö ndra sangosili moroi ba Eropa so tölu götö danö ba gotalua Nono Niha:<ref name="Preserving"/>
# '''Banua Yaŵa (Sorugo):''' mu'amaedolagö da'a faoma sagö nomo, bumbunia alaŵa sibai yaŵa. Samatörö banua siyaŵa andre '''Lowalangi'''.<ref name="Preserving"/>
# '''Banua Otalua (Tanö Niha):''' mu'amaedolagö ba mbatö yomo ba nomo. Ba da'a toröi niha, uriföra, awö bua wamasira.<ref name="CaseStudy"/><ref>Ba da'a oroma khöda wa moroi baero wangera-ngera simane, me lö la'ila da'a Ono Niha meföna</ref>
# '''Banua Tou (Awuwukha):''' mu'amaedolagö ba nahia sogömi-gömi ba gotalua gehomo barö nomo. Nahia soya sikho da'a, heza toröi mbawi, manu ba eu galitö. Samatörö banua tou andre '''Laturedanö'''.<ref name="Preserving"/>
Bahiza simane si no muŵa'ö yaŵa lö ba wangera-ngera Nono Niha da'a meföna. Awena tö me mamahaö niha ba zekola ba mubaso zi no lasura ira ere wangosili moroi ba Eropa, labörötaigö göi iraono Niha wanguma'ö wa so mbanua yaŵa, banua otalua ba banua tou. Ba börö me ambö la'ila sa'ae hadia zalua meföna, la'o'ö manö iraono sibohou ebua gofu hadia manö nisura niha moroi baero andrö.
== Fangotomosa ==
Heŵa'ae fefu Nomo Niha so khönia zilalö yaŵa awö buatö, to'ölö lafabö'öni tölu ngawalö Nomo Niha:<ref name="Megaliths">Koestoro, Lucas Partanda; Wiradnyana, Ketut (2007). ''Megalithic Traditions in Nias Island''. Medan: Medan Archeological Office.</ref>
* '''Omo Niha Yöu (Nias Utara):''' Omo Niha ba da'a no owulo-wulo hulö gadulo. To'ölö mufasindro ia ha ya'i-ya'ia, lö fangai ba nomo bö'ö.<ref name="Megaliths"/><ref name="Viaro"/>
* '''Omo Niha Dalu Danö (Nias Tengah):''' Omo Niha ba da'a mo'öfa sagi ba ha ya'i-ya'ia. Towania ba zi tambai tola mubokai, irege tola lafakhai ia ba nomo zi faola omo ba ginötö so gangowuloa sebua.<ref name="Viaro"/>
* '''Omo Niha Danö Raya (Nias Selatan):''' Omo Niha ba da'a mo'öfa sagi, ise-ise ia mifuri (sito'ölönia 4 mete fa'ebolo) ba falazi dowania ba dowa nomo zifaola omo. Mufazökhi ia falazi omo tefa'oli faoma fatambai newali nisösö kara.<ref name="CaseStudy"/>
== Fanaha Ndruru Danö ==
So Danö Niha ba nahia sasese alua ndruru danö (nofotöi ''zona tektonis aktif'') ba börö da'ö asese ifaheu abölö-bölö ia ndruru danö.<ref name="Guidelines"/> Na alua zimanö ba omo ndrawa nifazökhi moroi ba semen asese adudu, bahiza lö adudu nomo miha, börö lala wangotomosi ya'ia:<ref name="Megaliths"/>
=== Dane-Dane Si Tola Maliŵa ===
Lö latanö ba danö gehomo Nomo Niha, bahiza lafedadao manö gehomo sesolo ba dete gara sebolo (nifotö batu gehomo ba danö raya).<ref name="CaseStudy"/> Na ifaheu gulidanö ndruru danö, maliŵa nomo ba simanö göi gehomo, irege lö afatö ia simane na lataru'ö aro ia mena'ö.<ref name="Viaro"/>
=== Ndriŵa ===
Nahia barö nomo no mu'a'aro'ö faoma mato ha'uga ndriŵa sesolo.<ref name="CaseStudy"/> Tenga simane ehomo sadölö miyaŵa, ndriŵa möi misa hulö V ma X ba balönia mulazi'ö ba mbalö gehomo. Ba ginötö muheu danö, la'alösi wa'abölö heu-heu ndriŵa andre.<ref name="Viaro"/>
=== Famahalö Geu ===
Töla-töla eu Nomo Niha mufahalö faoma sölö-sölö (si hulö osö-osö bahiza moroi ba geu göi) ma zui lahaogö wanaba mbalö geu irege tola faoma fahalö ira.<ref name="Megaliths"/> Me tola maliŵa ia, aro wamahalö simane ba ginötö ndruru danö moroi ba wamahalö ni'osö aro.<ref name="Viaro"/>
== Baŵa Wangai Eu ==
Ba Danö Niha meföna lafolakhömi sibai gatua niha.<ref name="Preserving"/> Ena'ö aro geu, lö alio omumu ba lö i'a ia hene, so gamonita nitöröra:<ref name="Preserving"/>
=== Mamareso Tanö ===
Fatua lö lataru'ö nomo, ifareso ua danö nahia nomo tuhe zotomo. Ba danö raya, lataru'ö döla dugala ba danö andrö. Na itura'ö yaŵa dugala andrö tanö aefa ma'ökhö, ba naha nomo si sökhi da'ö.<ref name="Preserving"/> Ba danö yöu, latanö zinumbua ba nahia nomo andrö ba latöngöni hadia zanörö fanifi ba zi bongi da'ö.<ref name="Preserving"/>
=== Baŵa ===
Latöngöni sibai mbaŵa yaŵa ba dalu mbanua ba wangetu'ö hamega la'obö geu (i'otarai zi-9 desa'a irugi zi-15 ma tuli), me faduhu dödöra wa eu da'ö dania no irugi inötö ba aro ia:<ref name="Preserving"/>
* Tesa'a si meziŵa inötö si sökhi ba wanaba eu simane afoa.
* Tesa'a si-13 (nifotöi faofulo ba danö raya) no inötö si sökhi ba wolobö eu sombuyu ma'ifu simane simandraölö ba siholi.
* Tuli (si-15) no inötö si sökhi ba wolobö eu sabe'e simane berua ba manawadanö.
=== Alö Nasi ===
Lahörögö göi mbewe nasi niha meföna. Lataba geu ba ginötö alö nasi (''mele nasi'' ba danö raya).<ref name="Preserving"/> Faduhu dödöra wa mo'amböta nidanö ba döla geu ba ginötö alö nasi, eluahania abölö alio oköli ia. Na la'obö geu ba ginötö möi ebua lowu, akaole dania geu da'ö ma na'i asila na irugi inötönia wa'oköli.<ref name="Preserving"/>
=== Ola Danö ===
Ena'ö böi so wabagosa ba zifaola benua, to'ölö latanö geu tobali ola danö meföna. Nitanöra ya'ia siholi, fino, btn..<ref name="Preserving"/>
== Faosatö Nomo Niha ==
Labagi nösi nomo meföna tobali dombua:<ref name="Preserving"/>
* '''Tawolo:''' Da'a nahia tanö föna nomo, ambö töra 40% moroi ba wa'ebolo mbatö fefu. Ba da'a latema dome, lafalua huhuo (gego ba dalu danö ba orahu ba danö raya), falöŵa, ba ba da'a göi lafeförö zimate fatua lö lako'o.<ref name="CaseStudy"/><ref name="Preserving"/> Yaŵa lawa-lawa so '''zara zara''', same'e ena'ö möi bakha nangi ba moroi ba da'a göi tola lafaigi-faigi hadia zalua ba newali niha.<ref name="CaseStudy"/>
* '''Föröma:''' Ba da'a toröi b mörö zoroi yomo, ambö töra 60% moroi ba wa'ebolo mbatö fefu.<ref name="CaseStudy"/> So ba da'a nawu (nahia wondrino ö), halasa (ma zui harefa), ba batö ni'alaŵa'ö heza mörö niha.<ref name="Viaro"/><ref name="Preserving"/> Ba gotalua dawolo ba föröma so dowa, si tola oto-oto baulu ba föröma.<ref name="Viaro"/>
== Lasara ==
Lasara no föfö Nono Niha fondrege mu'ohalöŵögöi faoma nekhe-nekhe danga. Oroma ia hulö högö sageu gaurifö sata'u ita. Lafasa ia föna nomo me faduhu dödö niha meföna wa tola itenaŵa de'ala awö ngawalö zi lö sökhi. Ha mufasa ia ba nomo zi'ulu.<ref name="Megaliths"/><ref name="Viaro"/>
Tenga aurifö sindruhu lasara. Oroma ia hulö amarukhata gogowaya, böhö ba buaya ba ma zui harimao.<ref name="Feldman">Feldman, Jerome (2013). "Transgressions in the House of the Chief: Hilimondregeraya village in South Nias, Indonesia". ''Brepols Publishers'', 57–73.</ref> Tobali ia tandra wamofa'abölö zokhö omo andrö ba soguna ba wanimbagö nudu ba ngawalö mbekhu.<ref name="Megaliths"/>
Lasara fondrege moadu tesöndra ba nomo sebua Hilimondregeraya. Na ba nomo sebua bö'ö ha högö lasara zoroma, ba nomo sebua Hilimondregeraya so göi mboto, öfa gahe ba i'onia soroma hulö lehe-lehe fa'u-fa'u si sökhi sibai famazökhi.<ref name="Feldman"/>
== Famaeri Nomo Niha ==
Itugu ara itugu adudu Nomo Niha ba lö göi lataru'ö nomo si bohou. Heŵa'ae lö mufasindro zi bohou, silö'ö-lö'önia moguna murorogö zi no so ena'ö böi obou ba tobali ondröita sauri khöda:<ref name="CaseStudy"/>
=== Sagö Beleki ===
Lafazökhi zagö Nomo Niha moroi ba mbulu zaku.<ref name="Guidelines"/> Ba ngaotu ndröfia si-20, ato niha samalali bulu zaku faoma sagö beleki, me tola ara bataha ia. Bahiza ibe'e aukhu bakha nomo sagö beleki ba tobali abazö-bazö hadia ia bakha ba nomo.<ref name="Preserving"/> Nahia saukhu ba sabazö-bazö no nahia somasi-masi hene, somasi-masi manga eu irege oi motögi-tögi gehomo, ndriŵa, silalöyaŵa, btn.<ref name="Guidelines"/><ref name="Preserving"/> Börö da'ö moguna sibai wa lafalali zagö beleki faoma bulu zaku ma zui bulu naniö.<ref name="Preserving"/>
=== Omo Zikoli ===
Moguna oya gefe ba wondrorogö Omo Niha.<ref name="Guidelines"/> Börö da'ö so Nomo Niha sanehegö toröi zikoli sasese lafotöi "homestay programs" ba li Inggris.<ref name="CaseStudy"/> Tola na atö lasöndra ma'ifu gefe si tola la'oguna'ö ba wondrorogö Omo Niha: mowöli eu, bagolö, sagö, btn. irege ondröita Nono Niha andre lö alio taya moroi ba gotaluada.<ref name="CaseStudy"/>
=== Halöŵö Luluitö ===
Lö lala bö'ö baero na falulu oi niha ba mbanua wondrorogö Omo Niha (lafotöi halöwö luluitö ba danö raya). Tola ifalului halöŵö si faolo omo na fao ia wonoro eu moroi ba gatua, manaba bagolö, mamazökhi sagö, btn.<ref name="Preserving"/>
== Umbu ==
<references />
[[Kategori:Arsitektura]]
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
ren4gi3ziwl75ee8nyuw4a8q5he1cxb
Behu ba Daro-Daro Nono Niha
0
4797
27732
2026-08-23T18:33:36Z
Slaia
39
behu ba daro-daro Nono Niha
27732
wikitext
text/x-wiki
'''Behu''' no töi gara sanau adölö nitaru'ö ba wanörötödö owasa si no irai ifalua niha ba me lafatörö döi sebua khönia. Oya so mbehu simane ba Danö Niha meföna. Fa'alaŵania mato 1-2 mete, eluahania no ide-ide moroi ba mbehu nifasindro ba mbanua bö'ö segebua misa. Duma-dumania fa'alaŵa mbehu The Monument si so ba kota London 61,6 mete.<ref>Historic England. "The Monument (1193901)". National Heritage List for England. Retrieved 29 September 2015.</ref> Heŵa'ae töra fa'anau niha wa'alaŵa ba töra sambua fanalagu wa'esolonia, abölö abua sa'atö mbehu si so ba mbanua bö'ö. Duma-dumania fa'abua mbehu si so ba Roma, ya'ia behu [[w:en:Lateran Obelisk|Lateran Obelisk]], 413 ton.<ref>"NOVA Online | Mysteries of the Nile | A World of Obelisks: Rome". www.pbs.org. Retrieved 2018-02-26.</ref>
Bahiza so zi fabö'ö sibai mbehu Nono Niha moroi ba mbehu niha bö'ö. Sito'ölönia lataru'ö mbehu ba Danö Niha ba golayama nomo, heŵa'ae itaria göi so nitaru'ö ba dalu mbanua ba baero mbanua.<ref>Sonjaya, Jajang A (2008). ''Melacak batu menguak mitos''. Yogyakarta: Penerbit Kanisius. <nowiki>ISBN 9789792118155</nowiki>. Nga'örö 34.</ref> Ba mbanua bö'ö to'ölö lataru'ö ia ba dalu mbanua ma zui ba kabu. Baero da'ö lafasindro mbehu ba Danö Niha tobali fangaro'ö töi sebua nifatörö khö samösa niha solau owasa sebua. Eluahania behu andre no fanörötödö ba niha sauri. Ba mbanua bö'ö lafasindro mbehu ba wanörötödö niha si no mate.
== Umbu ==
<references />
{{Ondröita digital}}
[[Kategori:Behu]]
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
8vzjduyuic984pv830u5kht1dogxygp
27742
27732
2026-08-23T20:15:16Z
Slaia
39
27742
wikitext
text/x-wiki
'''Behu''' no töi gara sanau adölö nitaru'ö ba wanörötödö owasa si no irai ifalua niha ba me lafatörö döi sebua khönia. Oya so mbehu simane ba Danö Niha meföna. Fa'alaŵania mato 1-2 mete, eluahania no ide-ide moroi ba mbehu nifasindro ba mbanua bö'ö segebua misa. Duma-dumania fa'alaŵa mbehu The Monument si so ba kota London 61,6 mete.<ref>Historic England. "The Monument (1193901)". National Heritage List for England. Retrieved 29 September 2015.</ref> Heŵa'ae töra fa'anau niha wa'alaŵa ba töra sambua fanalagu wa'esolonia, abölö abua sa'atö mbehu si so ba mbanua bö'ö. Duma-dumania fa'abua mbehu si so ba Roma, ya'ia behu [[w:en:Lateran Obelisk|Lateran Obelisk]], 413 ton.<ref>"NOVA Online | Mysteries of the Nile | A World of Obelisks: Rome". www.pbs.org. Retrieved 2018-02-26.</ref>
Bahiza so zi fabö'ö sibai mbehu Nono Niha moroi ba mbehu niha bö'ö. Sito'ölönia lataru'ö mbehu ba Danö Niha ba golayama nomo, heŵa'ae itaria göi so nitaru'ö ba dalu mbanua ba baero mbanua.<ref>Sonjaya, Jajang A (2008). ''Melacak batu menguak mitos''. Yogyakarta: Penerbit Kanisius. <nowiki>ISBN 9789792118155</nowiki>. Nga'örö 34.</ref> Ba mbanua bö'ö to'ölö lataru'ö ia ba dalu mbanua ma zui ba kabu. Baero da'ö lafasindro mbehu ba Danö Niha tobali fangaro'ö töi sebua nifatörö khö samösa niha solau owasa sebua. Eluahania behu andre no fanörötödö ba niha sauri. Ba mbanua bö'ö lafasindro mbehu ba wanörötödö niha si no mate.
== Umbu ==
<references />
{{Ondröita digital}}
[[Kategori:Behu]]
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
r541zsga1do5oktvccoxx8id442ck0i
Fanari ba Fanunö Nono Niha
0
4798
27733
2026-08-23T18:37:19Z
Slaia
39
placeholder for fanari ba fanunö nono niha
27733
wikitext
text/x-wiki
'''Fanari''' ya'ia da' ö no sambua nekhe-nekhe niha ba wamalega boto si fao wamazaule, famageha ndroto-ndroto simane tanga ma ahe, nihaogö ba fondrege si sökhi wamalua, irege adöni dödö niha samaigi. Töra moroi ba da'ö faoma fanari lafaehagö niha nösi dödö, si lö tola laŵaö ba li ba hiza tola aboto ba dödöda moroi ba wanari zanari andrö.<ref>Ai Sutini, [https://web.archive.org/web/20210411102850/https://ejournal.upi.edu/index.php/cakrawaladini/article/view/10333 ''Pembelajaran Tari Bagi Anak Usia Dini''], 2012. {{id}}</ref> Heŵa'ae simanö so göi wanari nifalua faoma sinunö awö hugö-hugö ba ngawalö zoli ([[li Indonesia]] ''"alat musik"''). Duma-dumania si to'ölönia ha famalega mboto nilau niha na lalau wanari moyo, heŵa'ae tola göi lafalua ia ba ginötö labözi göndra ba aramba. Fabö'ö sibai ira maena, heza manunö göi niha nifasoli hugö-hugö. Lö maena si lö fanunö.
So wanari nifalua si ha tobali fangomuso dödö niha sato. Da'a wanari sasese ta'ila la'oroma'ö ba [[TV]] ma zui ba nifotöi ''konser'' föna niha sato samaigi-maigi. Baero da'ö so wanari nifotöi ''"teatris"'', same'e irege teboka hörö zamaigi ba i'anema'ö i'ila wa'atua-tua nifaehagö faoma fanari andrö, heŵa'ae lö hede-hede zanari.<ref>Sudarsono, ''Tari-Tarian Indonesia I'', Departemen Pendidikan dan Kebudayaan, 2004. {{id}}</ref> Onönötania, so göi wanari nifalua ba wangowai ma ba wamosumange tome ma zui niha sinangea mube'e töi fa'abalugu. Ba afuriatania so göi wanari nifalua bakha ba halöŵö fa'alowalangi bakha ba [[agama]], duma-dumania ba agama [[Hindu]] ba he göi bakha ba [[liturgi]] [[Gereja Katolik]] (duma-dumania fanari ba wamasao wasömbata [[roti]] ba [[agu]] ba [[altar]] bakha ba [[Misa]]).
So ha'uga soi ba Indonesia samalua wanari ba wa'auri si'ero ma'ökhö, me fanari andrö no föfö [[budaya]] khöra. Duma-dumania ba Bali, Papua, Sulawesi Selatan ba ba Kalimantan. Lalau manari ba ginötö tumbu ndraono, na lataba nifö si föföna sibai, na lataba mbu si föföna sibai, na ebua-bua ira, na mangowalu ba na mate ira. Fefu wanari andre no ni'amoni'ö ([[li Indonesia]] ''"sakral"'', ''"suci"'') ba mofa'abölö ([[li Indonesia]] "berkekuatan magis"). Duma-dumania fanari Barong ba fanari Sanghyang moroi ba [[Bali]], fanari wa'atumbu moroi ba [[Papua]] ba fanari wangandrö teu ba [[Nusa Tenggara Timur]].
Lö ta'ila na so wanari ni'amoni'ö ba [[Tanö Niha|Danö Niha]] me föna. Nirongoda ha so wamözi [[fondrahi]] si fao wanunö nifotöi "litani"<ref>Lafotöi "litani" sambua lala wanunö si lö oya sibai variasi notenia, si to'ölönia ha dombua ma tölu waosatö note si no aganau ba nitaha ba zi sambua note. Fabö'ö ira zimaena töi maena soya variasi khönia, so wanehe (öfa waosatö note) ba so wanutunö (göi oya variasinia).</ref> ba wamasao fangandrö föna nadu zatua. Ni'ilada irugi ma'ökhö ha so wanari ba wangomusoi'ö tödö ba ba wangowai awö ba wamosumange tome ma zui niha sedöna mube'e töi fa'abalugu.
== Umbu ==
<references />
[[Kategori:Fanari]]
[[Kategori:Nekhe-Nekhe]]
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
5h16ocjpfczprwaggkmc2x135z7dqul
27735
27733
2026-08-23T18:38:45Z
Slaia
39
27735
wikitext
text/x-wiki
'''Fanari''' ya'ia da' ö no sambua nekhe-nekhe niha ba wamalega boto si fao wamazaule, famageha ndroto-ndroto simane tanga ma ahe, nihaogö ba fondrege si sökhi wamalua, irege adöni dödö niha samaigi. Töra moroi ba da'ö faoma fanari lafaehagö niha nösi dödö, si lö tola laŵaö ba li ba hiza tola aboto ba dödöda moroi ba wanari zanari andrö.<ref>Ai Sutini, [https://web.archive.org/web/20210411102850/https://ejournal.upi.edu/index.php/cakrawaladini/article/view/10333 ''Pembelajaran Tari Bagi Anak Usia Dini''], 2012. {{id}}</ref> Heŵa'ae simanö so göi wanari nifalua faoma sinunö awö hugö-hugö ba ngawalö zoli ([[li Indonesia]] ''"alat musik"''). Duma-dumania si to'ölönia ha famalega mboto nilau niha na lalau wanari moyo, heŵa'ae tola göi lafalua ia ba ginötö labözi göndra ba aramba. Fabö'ö sibai ira maena, heza manunö göi niha nifasoli hugö-hugö. Lö maena si lö fanunö.
So wanari nifalua si ha tobali fangomuso dödö niha sato. Da'a wanari sasese ta'ila la'oroma'ö ba [[TV]] ma zui ba nifotöi ''konser'' föna niha sato samaigi-maigi. Baero da'ö so wanari nifotöi ''"teatris"'', same'e irege teboka hörö zamaigi ba i'anema'ö i'ila wa'atua-tua nifaehagö faoma fanari andrö, heŵa'ae lö hede-hede zanari.<ref>Sudarsono, ''Tari-Tarian Indonesia I'', Departemen Pendidikan dan Kebudayaan, 2004. {{id}}</ref> Onönötania, so göi wanari nifalua ba wangowai ma ba wamosumange tome ma zui niha sinangea mube'e töi fa'abalugu. Ba afuriatania so göi wanari nifalua bakha ba halöŵö fa'alowalangi bakha ba [[agama]], duma-dumania ba agama [[Hindu]] ba he göi bakha ba [[liturgi]] [[Gereja Katolik]] (duma-dumania fanari ba wamasao wasömbata [[roti]] ba [[agu]] ba [[altar]] bakha ba [[Misa]]).
So ha'uga soi ba Indonesia samalua wanari ba wa'auri si'ero ma'ökhö, me fanari andrö no föfö [[budaya]] khöra. Duma-dumania ba Bali, Papua, Sulawesi Selatan ba ba Kalimantan. Lalau manari ba ginötö tumbu ndraono, na lataba nifö si föföna sibai, na lataba mbu si föföna sibai, na ebua-bua ira, na mangowalu ba na mate ira. Fefu wanari andre no ni'amoni'ö ([[li Indonesia]] ''"sakral"'', ''"suci"'') ba mofa'abölö ([[li Indonesia]] "berkekuatan magis"). Duma-dumania fanari Barong ba fanari Sanghyang moroi ba [[Bali]], fanari wa'atumbu moroi ba [[Papua]] ba fanari wangandrö teu ba [[Nusa Tenggara Timur]].
Lö ta'ila na so wanari ni'amoni'ö ba [[Tanö Niha|Danö Niha]] me föna. Nirongoda ha so wamözi [[fondrahi]] si fao wanunö nifotöi "litani"<ref>Lafotöi "litani" sambua lala wanunö si lö oya sibai variasi notenia, si to'ölönia ha dombua ma tölu waosatö note si no aganau ba nitaha ba zi sambua note. Fabö'ö ira zimaena töi maena soya variasi khönia, so wanehe (öfa waosatö note) ba so wanutunö (göi oya variasinia).</ref> ba wamasao fangandrö föna nadu zatua. Ni'ilada irugi ma'ökhö ha so wanari ba wangomusoi'ö tödö ba ba wangowai awö ba wamosumange tome ma zui niha sedöna mube'e töi fa'abalugu.
== Umbu ==
<references />
[[Kategori:Fanari]]
[[Kategori:Nekhe-Nekhe]]
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
hb9m4zjgwfsu24vnpnlm0oobtd6pmfa
Gama-Gama Nono Niha
0
4799
27736
2026-08-23T18:40:59Z
Slaia
39
placeholder for gama-gama nono niha
27736
wikitext
text/x-wiki
Ba da'a dania musura zi fakhai ba gama-gama Nono Niha simane nukha, fakake, btn.
== Umbu ==
<references />
{{Ondröita digital}}
[[Kategori:Gama-Gama]]
[[Kategori:Nekhe-Nekhe]]
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
gys5cmou28ziplrlkchq1xbktxbhwur
27745
27736
2026-08-23T20:17:38Z
Slaia
39
27745
wikitext
text/x-wiki
Ba da'a dania musura zi fakhai ba gama-gama Nono Niha simane nukha, fakake, btn.
Ha ösi gasa-gasa tou da'a:
Ba mböröta so daroma li andrö, ba khö Lowalangi daroma li andrö, ba taroma li andrö, ba no Lowalangi. Khö Lowalangi so ia ba mböröta. Khönia mböröta hadia ia fefu. Sambalö lö'ö, si so, si tenga khönia mböröta. Khönia so wa'auri, ba haga ba niha wa'auri andrö. Ba humaga haga andrö, ba zogömi-gömi, ba lö ihalö ia sogömi-gömi.
So niha, nifatenge Lowalangi, Yohane döinia. Da'ö zi möi mamaduhu'ö, ena'ö ifaduhu'ö haga andrö, ena'ö dozi mamati khönia. Tenga ya'ia haga andrö, ha ba wamaduhu'ö haga andrö.
Möi sa'ae ba guli danö haga si ndruhu andrö, sohagaini niha fefu. No so Ia ba guli danö, ba khö-Nia mböröta hadia ia, fefu, ba lö aboto Ia ba dödö niha ba guli danö. No khö-Nia ba zi möi Ia, ba lö lafonaha ia khöra banua-Nia.
Ba ha wa'ato zamonaha Ya'ia, khöra itehe, tobali ono Lowalangi ira, khö zamati ba döi-Nia andrö. Tenga moroi ba ndro tumbu ira, ba tenga moroi ba wa'edöna nösi niha ba tenga moroi ba wa'edöna ndra matua, moroi ba Lowalangi tumbu ia.
Ba no tobali ösi niha daroma li andrö, ba no so ia khöda, ba no anehega lakhömi-Nia, hulö lakhömi Nono, si ha sambua khö Nama, si no a'oi so fa'ebua dödö, awö wa'aduhu.
Ifaduhu'ö Ia Yohane, mu'ao ia, imane: Ya'ia da'ö, niŵa'ögu: Fönagu zi so furigu dania, me no oföna Ia moroi khögu. Me no manema ita fefu fa'ebua dödö si lö aetu-aetu moroi ba zi no a'oi so khö-Nia. Sama'ema oroisa Moze, ba khö Yesu Keriso mböröta wa'ebua dödö ba böröta wa'aduhu. Lö irai i'ila Lowalangi niha, da'ö zanutunö khöda, Ono andrö, si ha sambua, si so ba gaheta Nama.
== Umbu ==
<references />
{{Ondröita digital}}
[[Kategori:Gama-Gama]]
[[Kategori:Nekhe-Nekhe]]
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
jbr9t7alrg0pjmiujhjaiqhvkx2zv3i
Banua Nono Niha
0
4800
27737
2026-08-23T19:58:18Z
Slaia
39
placeholder for banua nono niha
27737
wikitext
text/x-wiki
Ba da'a dania musura zi fakhai ba Banua Nono Niha föna.
== Umbu ==
<references />
{{Ondröita digital}}
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
cj0nhulb4arttii81ch5rsfo3gfu6no
27743
27737
2026-08-23T20:17:00Z
Slaia
39
27743
wikitext
text/x-wiki
Ba da'a dania musura zi fakhai ba Banua Nono Niha föna.
Ha ösi gasa-gasa tou da'a:
Ba mböröta so daroma li andrö, ba khö Lowalangi daroma li andrö, ba taroma li andrö, ba no Lowalangi. Khö Lowalangi so ia ba mböröta. Khönia mböröta hadia ia fefu. Sambalö lö'ö, si so, si tenga khönia mböröta. Khönia so wa'auri, ba haga ba niha wa'auri andrö. Ba humaga haga andrö, ba zogömi-gömi, ba lö ihalö ia sogömi-gömi.
So niha, nifatenge Lowalangi, Yohane döinia. Da'ö zi möi mamaduhu'ö, ena'ö ifaduhu'ö haga andrö, ena'ö dozi mamati khönia. Tenga ya'ia haga andrö, ha ba wamaduhu'ö haga andrö.
Möi sa'ae ba guli danö haga si ndruhu andrö, sohagaini niha fefu. No so Ia ba guli danö, ba khö-Nia mböröta hadia ia, fefu, ba lö aboto Ia ba dödö niha ba guli danö. No khö-Nia ba zi möi Ia, ba lö lafonaha ia khöra banua-Nia.
Ba ha wa'ato zamonaha Ya'ia, khöra itehe, tobali ono Lowalangi ira, khö zamati ba döi-Nia andrö. Tenga moroi ba ndro tumbu ira, ba tenga moroi ba wa'edöna nösi niha ba tenga moroi ba wa'edöna ndra matua, moroi ba Lowalangi tumbu ia.
Ba no tobali ösi niha daroma li andrö, ba no so ia khöda, ba no anehega lakhömi-Nia, hulö lakhömi Nono, si ha sambua khö Nama, si no a'oi so fa'ebua dödö, awö wa'aduhu.
Ifaduhu'ö Ia Yohane, mu'ao ia, imane: Ya'ia da'ö, niŵa'ögu: Fönagu zi so furigu dania, me no oföna Ia moroi khögu. Me no manema ita fefu fa'ebua dödö si lö aetu-aetu moroi ba zi no a'oi so khö-Nia. Sama'ema oroisa Moze, ba khö Yesu Keriso mböröta wa'ebua dödö ba böröta wa'aduhu. Lö irai i'ila Lowalangi niha, da'ö zanutunö khöda, Ono andrö, si ha sambua, si so ba gaheta Nama.
== Umbu ==
<references />
{{Ondröita digital}}
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
9aolzy0i4ltnw8lw4xcul5orbqbz7qn
Böröta Nono Niha
0
4801
27738
2026-08-23T20:05:37Z
Slaia
39
placeholder for böröta nono niha
27738
wikitext
text/x-wiki
Ba da'a dania musura zi fakhai ba mböröta Nono Niha molo'ö fangosili arkeologia awö famareso DNA.
== Umbu ==
<references />
{{Ondröita digital}}
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
oeg8gsm4vxezz66tjqtxbv1w5d7zx7v
27744
27738
2026-08-23T20:17:20Z
Slaia
39
27744
wikitext
text/x-wiki
Ba da'a dania musura zi fakhai ba mböröta Nono Niha molo'ö fangosili arkeologia awö famareso DNA.
Ha ösi gasa-gasa tou da'a:
Ba mböröta so daroma li andrö, ba khö Lowalangi daroma li andrö, ba taroma li andrö, ba no Lowalangi. Khö Lowalangi so ia ba mböröta. Khönia mböröta hadia ia fefu. Sambalö lö'ö, si so, si tenga khönia mböröta. Khönia so wa'auri, ba haga ba niha wa'auri andrö. Ba humaga haga andrö, ba zogömi-gömi, ba lö ihalö ia sogömi-gömi.
So niha, nifatenge Lowalangi, Yohane döinia. Da'ö zi möi mamaduhu'ö, ena'ö ifaduhu'ö haga andrö, ena'ö dozi mamati khönia. Tenga ya'ia haga andrö, ha ba wamaduhu'ö haga andrö.
Möi sa'ae ba guli danö haga si ndruhu andrö, sohagaini niha fefu. No so Ia ba guli danö, ba khö-Nia mböröta hadia ia, fefu, ba lö aboto Ia ba dödö niha ba guli danö. No khö-Nia ba zi möi Ia, ba lö lafonaha ia khöra banua-Nia.
Ba ha wa'ato zamonaha Ya'ia, khöra itehe, tobali ono Lowalangi ira, khö zamati ba döi-Nia andrö. Tenga moroi ba ndro tumbu ira, ba tenga moroi ba wa'edöna nösi niha ba tenga moroi ba wa'edöna ndra matua, moroi ba Lowalangi tumbu ia.
Ba no tobali ösi niha daroma li andrö, ba no so ia khöda, ba no anehega lakhömi-Nia, hulö lakhömi Nono, si ha sambua khö Nama, si no a'oi so fa'ebua dödö, awö wa'aduhu.
Ifaduhu'ö Ia Yohane, mu'ao ia, imane: Ya'ia da'ö, niŵa'ögu: Fönagu zi so furigu dania, me no oföna Ia moroi khögu. Me no manema ita fefu fa'ebua dödö si lö aetu-aetu moroi ba zi no a'oi so khö-Nia. Sama'ema oroisa Moze, ba khö Yesu Keriso mböröta wa'ebua dödö ba böröta wa'aduhu. Lö irai i'ila Lowalangi niha, da'ö zanutunö khöda, Ono andrö, si ha sambua, si so ba gaheta Nama.
== Umbu ==
<references />
{{Ondröita digital}}
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
3e5xk66do21mwdmzulvzp4o8b0qxi32
Ofanöŵa Ginötö Nono Niha
0
4802
27739
2026-08-23T20:08:39Z
Slaia
39
placeholder for ofanöŵa ginötö nono niha
27739
wikitext
text/x-wiki
Ba da'a dania musura zi fakhai ba ofanöŵa we'aso Nono Niha ba Danö Niha, i'otarai me tohare wurugö Laturedanö ambö töra 12.000 fakhe si lalö, irugi me tohare ndra niha Arab ba ngaotu ndröfia si-1, irugi ma'ökhö me maradika Indonesia.
== Umbu ==
<references />
{{Ondröita digital}}
[[Kategori:Gama-Gama]]
[[Kategori:Nekhe-Nekhe]]
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
tonxufbi17a8x7kso3112zubhmo9uan
27740
27739
2026-08-23T20:13:54Z
Slaia
39
27740
wikitext
text/x-wiki
Ba da'a dania musura zi fakhai ba ofanöŵa we'aso Nono Niha ba Danö Niha, i'otarai me tohare wurugö Laturedanö ambö töra 12.000 fakhe si lalö, irugi me tohare ndra niha Arab ba ngaotu ndröfia si-1, irugi ma'ökhö me maradika Indonesia.
Ha ösi gasa-gasa tou da'a:
Ba mböröta so daroma li andrö, ba khö Lowalangi daroma li andrö, ba taroma li andrö, ba no Lowalangi. Khö Lowalangi so ia ba mböröta. Khönia mböröta hadia ia fefu. Sambalö lö'ö, si so, si tenga khönia mböröta. Khönia so wa'auri, ba haga ba niha wa'auri andrö. Ba humaga haga andrö, ba zogömi-gömi, ba lö ihalö ia sogömi-gömi.
So niha, nifatenge Lowalangi, Yohane döinia. Da'ö zi möi mamaduhu'ö, ena'ö ifaduhu'ö haga andrö, ena'ö dozi mamati khönia. Tenga ya'ia haga andrö, ha ba wamaduhu'ö haga andrö.
Möi sa'ae ba guli danö haga si ndruhu andrö, sohagaini niha fefu. No so Ia ba guli danö, ba khö-Nia mböröta hadia ia, fefu, ba lö aboto Ia ba dödö niha ba guli danö. No khö-Nia ba zi möi Ia, ba lö lafonaha ia khöra banua-Nia.
Ba ha wa'ato zamonaha Ya'ia, khöra itehe, tobali ono Lowalangi ira, khö zamati ba döi-Nia andrö. Tenga moroi ba ndro tumbu ira, ba tenga moroi ba wa'edöna nösi niha ba tenga moroi ba wa'edöna ndra matua, moroi ba Lowalangi tumbu ia.
Ba no tobali ösi niha daroma li andrö, ba no so ia khöda, ba no anehega lakhömi-Nia, hulö lakhömi Nono, si ha sambua khö Nama, si no a'oi so fa'ebua dödö, awö wa'aduhu.
Ifaduhu'ö Ia Yohane, mu'ao ia, imane: Ya'ia da'ö, niŵa'ögu: Fönagu zi so furigu dania, me no oföna Ia moroi khögu. Me no manema ita fefu fa'ebua dödö si lö aetu-aetu moroi ba zi no a'oi so khö-Nia. Sama'ema oroisa Moze, ba khö Yesu Keriso mböröta wa'ebua dödö ba böröta wa'aduhu. Lö irai i'ila Lowalangi niha, da'ö zanutunö khöda, Ono andrö, si ha sambua, si so ba gaheta Nama.
== Umbu ==
<references />
{{Ondröita digital}}
[[Kategori:Gama-Gama]]
[[Kategori:Nekhe-Nekhe]]
[[Kategori:Hada Nono Niha]]
[[Kategori:Ondröita Nono Niha]]
[[Kategori:Nias Heritage]]
b7m0fm931yaa3cgjkqsbuuwofmpvvx5
Kategori:Nias Heritage
14
4803
27741
2026-08-23T20:14:15Z
Slaia
39
kategori nias heritage
27741
wikitext
text/x-wiki
phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1