Wikipedia
rwwiki
https://rw.wikipedia.org/wiki/Intangiriro
MediaWiki 1.47.0-wmf.7
first-letter
Itangazamakuru
Ibidasanzwe
Ibiganiro
Umukoresha
Ibiganiro by'umukoresha
Wikipedia
Ibiganiro kuri Wikipedia
Dosiye
Ibiganiro kuri dosiye
MediyaWiki
Ibiganiro kuri MediyaWiki
Inyandikorugero
Ibiganiro ku nyandikorugero
Ubufasha
Ibiganiro ku bufasha
Ikiciro
Ibiganiro ku byiciro
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Rwanda
0
775
132330
131728
2026-06-20T14:27:25Z
B.Scalling
15089
132330
wikitext
text/x-wiki
{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big>'''Repubulika y'u Rwanda<br />Republic of Rwanda<br />République du Rwanda<br />Jamhuri ya Rwanda'''</big>
|-
| style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 |
{| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0"
|-
| align="center" width="140px" | [[File:Flag of Rwanda.svg|125px]]
| align="center" width="140px" | [[File:Coat of arms of Rwanda.svg|125px]]
|-
| align="center" width="140px" | [[Ibendera rya Repubulika y’u Rwanda|<span style="color:grey">Ibendera rya Repubulika y’u Rwanda</span>]]
| align="center" width="140px" | [[Ikimenyetso mpamo cy’inyandiko za Leta y’u Rwanda|<span style="color:grey">Ikimenyetso mpamo cy’inyandiko za Leta y’u Rwanda</span>]]
|}
|-
| align=center colspan=2 | [[File:Rwanda (orthographic projection with locator).svg|300px]]
|}
= U Rwanda =
'''[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]]''' ni igihugu giherereye muri Afurika y'uburengerazuba, mu karere k’ibiyaga bigari. Umurwa mukuru akaba ari '''[[Kigali]]'''.
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] n'igihugu gifite ubuso bwa km² 26,338, rukaba rutuwe n’abaturage barenga miliyoni 14 (2024). U Rwanda ni kimwe mu bihugu bifite ubucucike bw’abaturage buri hejuru muri Afurika.<ref>https://www.google.com/search?q=abaturage+b%27u+Rwanda&oq=abaturage+b%27u+Rwanda&gs_lcrp=EgZjaHJvbWUyBggAEEUYOTIICAEQABgWGB4yCggCEAAYogQYiQUyBwgDEAAY7wUyBwgEEAAY7wUyBwgFEAAY7wUyBwgGEAAY7wXSAQkxNjcxN2owajeoAgCwAgA&sourceid=chrome&ie=UTF-8</ref>
== Imiterere n’Imipaka ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] ntirukora ku nyanja. ruhana imbibi na:
* '''[[Uburundi|Burundi]]''' mu majyepfo,
* '''[[Tanzaniya]]''' mu burasirazuba,
* '''[[Uganda]]''' mu majyaruguru,
* '''[[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]]''' mu burengerazuba.
Igihugu gifite ibirunga, ibiyaga (nk’ikiyaga cya Kivu, Rweru, Ruhondo, Muhazi,...) n’imigezi myinshi, imwe muri yo ikaba ari inkomoko y’uruzi rwa Nil. umusozi muremure kurusha indi ni '''Kalisimbi''' ifite ubutumburuke bwa (m 4,519), naho hato ni '''Rusizi Valley''' (m 950).<ref>
'''Amakuru rusange'''
U Rwanda ruherereye muri Afurika y'uburengerazuba, mu karere k’ibiyaga bigari.
Umurwa mukuru ni Kigali.
Abaturage barenga miliyoni 14 (2024).
'''Imiterere n’imipaka'''
Ubuso: km² 26,338.
Gihana imbibi na: Uganda, Tanzaniya, Burundi na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo.
Ahantu harehare ni Kalisimbi (m 4,519), ahato Rusizi Valley (m 950).
'''Ubuyobozi n’imiterere y’igihugu'''
Repubulika iyoborwa na Perezida.
Intara 4 n’Umujyi wa Kigali, bigabanyijemo uturere 30.
Itegeko nshinga ryatowe mu 2003.
'''Indimi'''
Ikinyarwanda, Icyongereza, Igifaransa, Igiswayire.
'''Ibimenyetso by’igihugu'''
Ibendera: ubururu, umuhondo, icyatsi.
Intego: Ubumwe, Umurimo, Gukunda Igihugu.
Indirimbo: ''Rwanda Nziza''.
'''Ubukungu'''
Ubuhinzi: ikawa, icyayi, ibitoki, imyumbati, ibirayi.
Amatungo: inka, ihene, intama.
'''Ubukerarugendo'''
Pariki y’Akagera, Pariki ya Nyungwe, Pariki y’Ibirunga.
Inyamaswa n’umuco w’Abanyarwanda.
'''Idini'''
Abakirisitu (Gatolika, Angilikani, Abaporotesitanti), Abayisilamu n’amadini mato.</ref>
== Ubuyobozi ==
U Rwanda ni '''Repubulika''' iyoborwa na Perezida utorwa n'abaturage binyuze mu matora . Ubuyobozi bugendera ku '''itegeko nshinga ryatowe mu 2003'''.
Igihugu kigizwe n’'''intara enye (4)''' n’'''Umujyi wa Kigali.''' Igihugu cy' u Rwanda kigizwe n'uturere mirongo itatu (30 districts) n'imirenge maganane na cumi n'itandatu(416) n'utugari ibihumbi bibiri n'ijana na mirongo ine n'umunani (2148) n'imidugudu ibihumbi icumi na bine maganinani mirongo itatu n'irindwi (14837).<ref>https://www.westernprovince.gov.rw/en/intara-1/uturere</ref>
== Ururimi ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] nk'igihugu , abaturage b'[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] bakoresha ururimi rumwe ari rwo rubaranga, rukabahuza kandi rukabaranga aho bari hose.Kugeza ubu mu Rwanda hemewe gukoreshwa indimi zitandukanye z'amahanga ariko ku isonga haza:
* '''Ikinyarwanda''' (ururimi gakondo),
* '''Icyongereza''',
* '''Igifaransa''',
* '''Igiswayire'''.
== Ibimenyetso by’Igihugu ==
Nk'igihugu kigendera ku mahame ya demokarasi, u Rwanda rufite ibirango bitatu biruranga aho ruzwi hose mu ruhando rw'ibindi bihugu.Ibyo birango ( ibimenyetso) ni ibi bikurikira:<ref>https://x.com/lyvine_rwanda/status/1854124418471256089</ref>
* '''Ibendera''': Ibendera ry' u Rwanda rigaragara mu mabara atatu avugwa uhereye hejuru ugana hasi: '''ubururu, umuhondo, icyatsikibisi'''. Ibendera ry' u Rwanda rifite ishusho y'izuba mu ibara ry'ubururu iryo zuba rigizwe n'imirasire ya zahabu makumyabiri n'ine isobanura urumuri rumurikira abanyarwanda, abaturarwanda n'inshuti zarwo. ibi kand bisobanura gukorera hamwe nta vangura mu banyarwanda no kurwanya ubujiji. Ibara ry'ubururu risobanura Amahoro n'umutekano urambye by'abanyarwanda.Ibara ry'umuhondo risobanura iterambere ry'ubukungu n'imbaraga biturutse ku banyarwanda. Ibara ry'icyatsikibisi risobanura icyizere kirambye cy'abanyarwanda.
*
* '''Ikirangantego''': Mu kirangantego cy'u Rwanda habonekamo amagambo akurikira: Ubumwe, '''Ubumwe,umurimo, no gukunda ukunda igihugu'''.
*
* '''Indirimbo yubahiriza igihugu''': Indirimbo yubahiriza cy'u yitwa ''Rwanda Nziza''.Iyi ndirimbo ikaba igizwe n'ibitero cyangwa ibika bine.
== Ubukungu ==
Ubukungu bushingiye ku '''buhinzi''', cyane cyane ikawa n’icyayi. Ibindi bihingwa ni ibitoki, imyumbati, amasaka n’ibirayi. Amatungo (inka, [[ihene]], intama) na yo ni ingenzi mu mibereho y’abaturage.
== Ubukerarugendo ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] rwamenyekanye cyane ku '''bukerarugendo bushingiye ku nyamaswa n’umurage w’umuco'''. Pariki zikomeye ni:
* [[Pariki y’Igihugu y’Ibirunga|Pariki y’Ibirunga]],
* [[Pariki ya Nyungwe]],
* [[Pariki y'Akagera|Pariki y’Akagera.]]
== Idini ==
Abaturage benshi ni '''abakirisitu''' (Gatolika, Angilikani, Abaporotesitanti), hakiyongeraho Abayisilamu n’amadini mato atandukanye.[[Dosiye:View from Virunga Lodge in Rwanda of Mount Muhavura.jpg|thumb|281x281px|Uku niko urwanda rugaragara uri mumisozi.]]
[[File:Rwanda (rw) pronunciation.ogg|thumb|Rwanda (rw) pronunciation]]
[[Dosiye:Kigali Arena|thumb|Aho u Rwanda rugeze mu iterambere]]
[[Umuceli|U]] '''[[Rwanda]]''' ni [[igihugu]] giherereye muri [[Afurika]] y'uburengerazuba mu karere k’ibiyaga bigari, munsi y'umurongo wa Koma y'isi.
[[Dosiye:Communes_of_Rwanda_in_1994.svg|thumb|Intara n'Uture muri 1994]]
[[Umurwa]] mukuru w’u Rwanda witwa [[Kigali]]. Iki gihugu gikunze kwitwa icy'imisozi igihumbi gikoresha indimi enye: [[Ikinyarwanda]], [[Icyongereza]], [[Igifaransa]] n'[[igiswahili|Igiswayire]]. Ururimi gakondo rw'Abanyarwanda ni Ikinyarwanda.
Ubutegetsi bw'u Rwanda burigenga, u buyobozi bufite intego igamije guteza imbere abaturage, kandi imiyoborere y'igihugu ntabwo ishingiye ku idini.
[[Ibirango by’igihugu]] cy’u [[Rwanda]] ni [[ibendera|i]]<nowiki/>nkingi, ikimenyetso mpamo cy’inyandiko z' ubuyobozi, intego n’indirimbo y’Igihugu.
[[Intego ya Repubulika|Intego y'Umutegetsi]] ni [[Ubumwe]], [[Umurimo]], [[Gukunda Igihugu]].
[[Indirimbo y’Igihugu]] ni [[Rwanda Nziza]].U [[Rwanda]] rugizwe n' uturere 30, intara 5, n'imirenge 416. U Rwanda kandi rufite abaturage million zisaga14 z'abaturage.
== [[Amateka]] ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] ruri mu bihugu 10 bya mbere bikungahaye k'ubukerarugendo bushingiye k'umuco n'umurage Ndangamateka.
== "Ubumenyi bw'isi" ==
[[File:Map of Rwanda.png|300px|Map of Rwanda]]
Ni igihugu kidakora ku nyanja, kiri muri Afurika y'uburengerazuba mu karere bita ak’ibiyaga bigari. [[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] rufite [[Ikirunga|ibirunga]] bitanu, ibiyaga makumyabiri na bitatu n’imigezi myinshi, imwe akaba ariyo soko y’uruzi rwa [[Nili|Nil.]] U Rwanda rufite ubuso bwa 26,338 km² ubutaka bukaba bwihariye 24,948 km² amazi agafata 1,390 km². Abaturage babarirwa hafi ya 11,533,446 (National Institute of Statistics of Rwanda, 2016), ubwo rero ni abantu 438 kuri buri km², u Rwanda rubarirwa mu bihugu bituwe cyane kurusha ibindi muri Afurika.
[[File:Rwanda Gitarama landscape.JPG|thumb|250px|<span style="color:grey;"></span>]]
Imipaka n’ibihugu by’ibituranyi bikurikira ni 893 km: [[Burundi]] mu majyepfo (290km), [[Tanzaniya]] mu burasirazuba (217km), [[Uganda]] mu majyaruguru(169km) na [[Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo|Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]] (217km). U Rwanda rufite ibihe by’imvura bibiri Itumba-kuva Gashyantare kugera muri Gicurasi, Umuhindi-kuva muri Nzeli kugera muri Mutarama. Mu misozi ibihe biri mu rugero hajya haba ubutita rimwe na rimwe hakaza n’urubura rw’imbonekarimwe.
Igihugu gifite imiterere y’ubutaka itandukanye yiganjemo ibirunga mu majyaruguru kikaba gikikijwe [[Ikiyaga cya Kivu|n’ikiyaga cya Kivu]] [[https://rw.m.wikipedia.org/wiki/Ikiyaga_cya_Kivu]] mu burengerazuba. Parike National y’ibirunga iri mu birunga mu misozi miremire n’amashyamba biri mu majyaruguru, iyo pariki ifite ingangi zizwi cyane kw’isi nk'[[inyamaswa]] nini cyane zizwi ku kwita ku miryango yazo. Hari inyamaswa nini n’into, naho ikiyaga cya Kivu mu burengerazuba kikaba gifite umusenyi mwiza mu nkengero zacyo ku Kibuye, Kivu ikaba itatswe n’uturwa twinshi. Ahantu ha mbere haciye bugufi mu [[Rwanda]] ni mu kibaya cya Rusizi kikaba kiri ku butumburuke bwa metero 950 uhereye ku nyanja. Naho ahantu harehare cyane gusumba ahandi ni ikirunga cya Kalisimbi gifite ubutumburuke bwa metero 4,519.
MUDASIRU Pariki Nasiyonali
* [[Pariki ya Nyungwe]]
* [[Pariki y'Akagera]]
* [[Pariki y’Igihugu y’Ibirunga]][[File:Tour_du_Rwanda_2020.png|thumb|Tour du Rwanda 2020]]
== Intara ==
Igihugu cy’[[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] kigabanyijemo intara 4 n’umujyi wa Kigali. Intara zigabanyijemo uturere, imijyi, imirenge n’utugari. Umujyi wa Kigali ugabanyijemo uturere 30, imirenge 416 n’utugari.
Kugeza muri [[2005]], [[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] rwari rugabanyijemo intara cumi n’ebyiri (12) na Komini ijana na cumi n’esheshatu (116). Izi zari: Umujyi wa Kigali,9 intara ya Kigali Ngali,10 intara ya Gitarama,11 intara ya Butare,12 intara ya Gikongoro,13 [[intara ya Cyangugu]],14 intara ya Kibuye,15 intara ya Gisenyi,16 intara ya Ruhengeri,17 intara ya Byumba,18 intara y’Umutara,19 intara ya Kibungo.
Ariko ibi byarahindutse kuva ku itariki ya [[1 Mutarama]] [[2006]]. Muri porogaramu yo kwegereza ubuyobozi abaturage no kuvugurura ubutegetsi muri rusange mu gihugu, ubutegetsi bwite bwa leta bwagabanyijwe mu matsinda matoya [[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] 13rugabanywamo intara eshanu (5) zagabanyijwemo nazo [[Uturere tw’u Rwanda|uturere]] mirongo itatu (30). Uturere natwo tugabanyijwemo imirenge Magana ane na cumi n’itandatu (416) n’[[utugali]] ibihumbi bibiri n’ijana mirongo ine n’umunani (2148). Igihugu cy’[[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] kigabanyijemo Intara enye ( 4) n’Umujyi wa Kigali.
Amazina, umubare n’ibyicaro by’intara n’iby’Umujyi wa Kigali bigaragara mu mbonerahamwe ikurikira:
[[Dosiye:RwandaGeoProvinces.png|thumb|200px|<span style="color:grey;">Intara n’Uturere</span>]]
{| border="0" cellpadding="5" cellspacing="5"
|- bgcolor="#aaaaaa"
|N°
|Izina
|Icyicaro
|Akarere karimo icyicaro
|- bgcolor="#dddddd"
|1
|[[Intara y’Amajyaruguru]]
|[[Kinihira]]
|[[Akarere ka Rulindo]]
|- bgcolor="#dddddd"
|2
|[[Intara y’Amajyepfo]]
|[[Busasamana]]
|[[Akarere ka Nyanza]]
|- bgcolor="#dddddd"
|3
|[[Intara y'Uburasirazuba]]
|[[Kigabiro]]
|[[Akaere ka Rwamagana]]
|- bgcolor="#dddddd"
|4
|[[Intara y'Uburengerazuba]]
|[[Bwishyura]]
|[[Akarere ka Karongi]]
|- bgcolor="#dddddd"
|5
|[[Umujyi wa Kigali]]
|[[Nyarugenge]]
|[[Akarere ka Nyarugenge]]
|}
== [[Iyobokamana]] ==
[[Dosiye:RwamaganaChurch.jpg|thumb|left|100px|]]
[[Abanyarwanda]] benshi ni abayoboke b'amadini 2 akomeye ariyo [[Ubukirisitu]] ([[Abagatolika]], [[Abaporoso]], [[Abapresibuteliyani]] n’[[abangilikani]]) n’[[ubuyislamu]],
n'[[Abahamya ba Yehova]]
[[Kiliziya]] cyane cyane [[Kiliziya Gatolika]] niyo yashinze imizi mu Rwanda. Abanyarwanda benshi ni abagatolika. Rero Kiliziya ifite uruhare runini mu buzima bwa buri munsi. Hari andi madini nayo y’abakirisitu mu Rwanda, ariko ntabwo akomeye nka Kiliziya Gatorika. Iri dini niryo rya mbere ryinjiye mu Rwanda riyobowe na Musenyeri Hirth wo mu muryango w’abapadiri bera 27 mu w’1900. Abapadiri bera bazanywe mu Rwanda n’abadage, bayobora icyo gihe bategekaga u Rwanda, u Burundi na Tanzaniya y’icyo gihe. Abadage barindaga abapadiri bera bizera ko naho bazashyigikira ubutegetsi bw’Abadage (irohat) mu Rwanda.
Ibarura ry’abaturage rya 2002 ryagaragaje ko amadini ahagaze mu buryo bukurikira muri iki gihe: Abagatolika (49.5%), Abaporotesitanti bari mu madini atandukanye (27.2%), Abadivantisite (12.2%);Abahamya ba Yehova Andi madini ya gikirisito (4%), Abatagira idini (3.6%) N’Abayisilamu (1.8%), indi myemerere 1.7%. Iri barura riragaragaza ko 98.3% by abatuye u Rwanda biyemerera ko bafite idini babarizwamo. Ibi biratwereka ko amadini ari rumwe mu nzego z’imiyoborere ihuza abantu benshi kuko amenshi muri ayo madini atandukanye cyane n’idini gakondo kuko yo ahuza abayoboke bayo kandi akabaha gahunda y’imitekerereze ndetse n’imyitwarire. <ref>{{Cite web |title=Ishami Rishinzwe Uburere Mboneragihugu, Ukwakire, 2006 |url=http://www.nurc.gov.rw/documents/researches/Syllabus_Ingando.pdf |accessdate=2010-12-25 |archive-date=2012-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121029113019/http://www.nurc.gov.rw/documents/researches/Syllabus_Ingando.pdf |deadurl=yes }}</ref>
== [[Ibendera rya Repubulika y’u Rwanda]] ==
[[Dosiye:Secretary Kerry and Rwandan President Kagame Pose for A Photo With Rwandan Foreign Minister Musikiwabo and U.S. Ambassador Barks-Ruggles in Kigali (30326383225).jpg|center|thumb|480x480px|KAGAME PAUL perezida wa repubulika y' u Rwanda. (uwa kabiri uhereye iburyo )]]
[[Ibendera]] ry’Igihugu rigizwe n’amabara atatu: icyatsi kibisi, umuhondo, n’ubururu.
== [[Ubukungu bw’u Rwanda]] ==
Ubukungu bw’u Rwanda bugizwe ahanini n’ubuhinzi abenshi mu bahinzi batunzwe n’ibyo bahinga. Ubukungu bukaba buhura n’icyibazo cy’uko abantu ari benshi kurusha ubutaka buhari. Kuba u Rwanda rudakora ku nyanjya bikaba byongera ibyo bibazo kubera ko bituma igihugu kitagera ku masoko mpuzamahanga cyangwa kibagerayo bigoranye. Ibihingwa ngengabukungu bya mbere ni [[ikawa]], [[icyayi]] n’ibireti. Ibi n’ibyamasoko mpuzamahanga. Mu gihugu, ibihingwa bihaboneka muri byo ni ibitoki, imyumbati, amasaka, [[imboga]], n’ibirayi. Ariko ntibihagije ku isoko ryo mu Rwanda ibindi bitumizwa mu mahanga. Ibindi byongera ku ntungamubiri ku banyarwanda ni amatungo- [[inka]], ihene n’intama.<ref>[http://www.kituochakatiba.org/index2.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=1199&Itemid=36 Ugushakisha Ukuri n’Ubumuntu, Kituo Cha Katiba, Nyakanga, 2004 – Gashyantare, 2006]</ref>
'''AHO U RWANDA RUGEZE MU ITERAMBERE'''
Iterambere ry' u Rwanda rireberwa mu bihe bibiri bitandukanye; hagati 1962 na 1994 ndetse n'igihe cy'imyaka 30 kiri hagati 1995 na 2025. Kuva ku gusabiriza kugera ku bukungu bugabye amashami: Mu 1989, u Rwanda rwohereje mu mahanga amabuye y'agaciro yinjije amadovize angana na miliyoni 2.5, ariko mu 2023, u Rwanda rwakubye uyu musaruro inshuro amagana, aho rwinjije amadovize miliyari 1.1 y'amadolari. Iterambere nk'iri rigaragaza ko [[Ubukungu bw'U Rwanda|ubukungu bw'u Rwanda]] bwagabye amashami.
Mu byerekeye u burezi, mbere abasozaga amashuri ya kaminuza bari ku kigero cyo hasi aho mu 1994 abasoje kaminuza bari 2870 ariko mu 2022 uwo mubare wikubye inshuro magana ugera ku 431,606.
Mu busanzwe, iyo igihugu kidafite uburyo bunoze bwo kugenderana haba mu gihugu mu imbere cyangwa no hanze y'igihugu bidindiza iterambere ry'igihugu.Mu 1993, u Rwanda rwari rufite ibirometero 530 by’imihanda ya kaburimbo. Uyu munsi, imihanda ya kaburimbo yariyongereye igera ku birometero 2,652 ibi bikaba byoroshya ubuhahirane n'iterambere.
Kuva kera kugera mu myaka ya 1994, ubuvuzi mu Rwanda bwari ku kigero cyo hasi aho 2.6% ari bo bari bafite ubwishingizi mu kwivuza. Ibi bisobanuye ko iyo umuntu yagiraga uburwayi bukomeye yashoboraga gukira agasiga umuryango we mu bukene bukabije cyangwa n'ubuvuzi ntabubonere igihe bikaba byatuma abura ubuzima. Uyu munsi , Abanyarwanda 97.3% bafite ubwishingizi mu kwivuza bisobanuye ko ntawe ugihura n'ingaruka nk'izavuzwe haruguru.Kuba serivisi z'ubuvuzi zariyongereye ndetswe zikegerezwa abaturage bisobanuye ubuzima buzira umuze n'icyizere kirambye cy'ubuzima bw'ejo hazaza.<ref>Raporo z’Ikigega cy’Isi cy’Imari</ref>
== Amashyaka ya Politiki ==
[[Dosiye:Kagame.jpg|thumb|250px|<span style="color:grey;">Paul Kagame</span>]]
U Rwanda ni igihugu kigendera kuri [[demokarasi]] y’amashyaka menshi.
Amashyaka ya politike mu gihugu n’abayayobora ni aya: [[Parti Démocratique Chrétien]] (PDC) iyobowe na [[Alfred Mukezamfura]] ; [[Parti Social Démocratique]] (PSD) iyobowe na [[Vincent Biruta]] ; [[Union Démocratique du Peuple Rwandais]] (UDPR) iyobowe na [[Adrien Rangira]] ; [[Mouvement Démocratique Républicain]] (MDR) yasheshwe ikaba yarayoborwaga na [[Kabanda Célestin]] ; [[Parti Démocratique Islamique]] (PDI) iyobowe na [[André Bumaya]] ; [[Parti Libéral]] (PL) iyobowe na [[Prosper Higiro]] ; na [[Front Patriotique Rwandais]] (FPR) iyobowe na [[Paul Kagame]].
Hari n’andi mashyaka yahagaritswe kubera ko atemewe n’amategekop. Ayo ni [[Parti Socialiste Rwandais]] (PSR), na [[Parti pour le Progres et la Concorde]] (PPC) na Parti pour le Renouveau Démocratique
=== Amashyaka yo mu wa 1959 ===
Ayo mashyaka ari ukubiri: hari ayo bamwe bita "partis nationaux", ni ukuvuga amashyaka yari afite abayoboke benshi, yari asakaye mu gihugu cyangwa mu duce tunini, akagira n'uburyo bugaragara bwo kwamamaza ibitekerezo byayo n'abayobozi batwaye bagaragara. Tuvuge ayo mashyaka ayo ari yo n'igihe yavukiye: <ref>{{Cite web |url=http://www.grandslacs.net/doc/2529.pdf |title=Ubumwe bw'Abanyarwanda, Kigali, Kanama 1999 |access-date=2010-12-24 |archive-date=2010-07-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100704012542/http://www.grandslacs.net/doc/2529.pdf |url-status=dead }}</ref>
:1. '''APROSOMA''' [[Association pour la Promotion Sociale de la Masse]] 15/02/1959
:2. '''UNAR''' [[Union Nationale Rwandaise]] 13/09/1959
:3. '''RADER''' [[Rassemblement Democratique Rwandaise]] 14/09/1959
:4. '''PARMEHUTU''' [[Parti du Mouvement de l’Emancipation des Bahutu]] 09/10/1959
Hari n'andi mashyaka akabakaba makumyabiri ataragize uburemere byayo tumaze kuvuga. Ndetse urebye neza, amwe n'amwe muri ayo mashyaka mato yegamiye ayo ane manini. Ayo mashyaka matoya ni aya:
:1) '''ABAKI''' [[Alliance des Bakiga]]
:2) '''ABESC''' [[Association des Bahutu evuluant pour la suppression des castes]]
:3) '''ACR''' [[Association des Cultivateurs du Rwanda]]
:4) '''APADEC''' [[Association du Parti Democrate Chretien]]
:5) '''APROCOMIN''' [[Association des Commerçants Indigenes]]
:6) '''AREDETWA''' [[Association pour le Relevement Democratique des Batwa]]
:7) '''ARUCO''' [[Alliance du Ruanda - Urundi et du Congo]]
:8) '''ASSERU''' [[Association des Eleveurs du Rwanda]]
:9) '''MOMOR''' [[Mouvement Monarchiste Rwandais]]
:10) '''MUR''' [[Mouvement pour 1'Union Rwandaise]]
:11) '''PAMOPRO''' [[Parti Monarchiste Progressiste]]
:12) '''PSCR''' [[Parti Social Chrétien du Rwanda]]
:13) '''UAARU''' [[Union des Aborozi Africains du Rwanda]]
:14) '''UMAR''' [[Union des Masses Rwandaises]]
:15) '''UNAFREUROP''' [[Union Afro-Europeenne]]
:16) '''UNINTERCOKI''' [[Union des Intérêts Communs du Kinyaga]]
== ==
* [[Banki Nkuru y'u Rwanda|Banki y’Amajyamabere y’u Rwanda]] (BRD)
* [[Ofisi y’Ubukerarugendo na Pariki Nasiyonali mu Rwanda]] (ORTPN)
* [[Perezidansi ya Repubulika]]
* [[Ibiro Bikuru by’Ishoramari rya Leta n’Inkunga Ituruka Hanze y’Igihugu]] (CEPEX)
* [[Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Guteza Imbere Ishoramari n'Ibicuruzwa byoherezwa mu Mahanga]] (RIEPA)
* [[Urugaga Nyarwanda rw’Abikorera ku Giti cyabo]] (RPSF)
[[Dosiye:I&M Bank Rwanda plc logo.png|thumb|BANKI Y' UBUCURUZI MU RWANDA]]
== Amabanki ==
* Banque de Kigali (BK)
* Banque Rwandaise de Développement (BRD)
* I&M bank Rwanda
* Compagnie Générale de Banque (COGEBANQUE)
* Banque Commerciale du Rwanda (BCR)
* Ecobank Rwanda
* Banque de l'Habitat du Rwanda (BHR)
* Banque Populaire du Rwanda (BPR)
* Urwego Opportunity Microfinance Bank (UOMB)
* BANCOR SA
* Banque Populaire du Rwanda SA
*[[Kenya]] commercial bank (KCB)
*Equity bank
*Urwego Opportunity Bank(UOB)
*Zigama CSS
*Co-operative Bank Rwanda
== Sosiyete Sivile mu Rwanda ==
[[File:OLPC classroom teaching.JPG|thumbnail|[[:en:One Laptop per Child|OLPC]] classroom teaching]]
Iki gice kiraganira kuri sosiyete sivile yo mu Rwanda, ariko irashimangira ku mateka yayo, uko iteye, n’amashami yayo aba mu Rwanda. Iki gice kiranagaragaza imibereho ya sosiyete sivile, imigenderane ifitanye na leta y'u Rwanda ndetse n’abaterenkunga, ingorane ihura nazo. Iki gice kandi kiranagaragaza imbogamizi uwo muryango uhura nazo.
Urebye ibibazo uyu muryango uhura nabyo mu byerekeye kumvisha akamaro kawo, ni umuryango w’ubukorerabushake ufata umwanya hagati y’umuryango nyarwanda na leta. Hari amashyirahamwe atandukanye yigenga, yashizweho n’abantu ku giti cyabo kugira ngo babungabunge amahame n’imico yabo.
Ubundi inshingano z’uwo muryango ni kuwinjizamwo imiryango y’abakozi bo mu nzego zose, baba abunganira (avocats), za kiriziya, koperative, amashyirahamwe y’abana n’abagore n’andi mashyirahamwe ashinzwe imibereho myiza y’abaturage. <ref>[http://www.kituochakatiba.org/index2.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=1199&Itemid=36 Ugushakisha Ukuri n’Ubumuntu, Kituo Cha Katiba, Nyakanga, 2004 – Gashyantare, 2006] </ref>
* [[Kituo Cha Katiba]]
* [[Avega Agahozo]]
* [[Haguruka]]
== Notes ==
<references/>
== Imiyoboro ==
* http://www.presidency.gov.rw/
* http://www.livinginkigali.com
* https://web.archive.org/web/20230113062710/https://discover.rw/
{{Afurika}}
{{commons|category:Rwanda}}
[[Category:Rwanda]]
[[Category:Ibihugu]]
[[Category:Afurika]]
n5l2d830fag556ylfco7a9caao6t7kj
132331
132330
2026-06-20T14:29:56Z
B.Scalling
15089
132331
wikitext
text/x-wiki
{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big>'''Repubulika y'u Rwanda<br />Republic of Rwanda<br />République du Rwanda<br />Jamhuri ya Rwanda'''</big>
|-
| style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 |
{| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0"
|-
| align="center" width="140px" | [[File:Flag of Rwanda.svg|125px]]
| align="center" width="140px" | [[File:Coat of arms of Rwanda.svg|125px]]
|-
| align="center" width="140px" | [[Ibendera rya Repubulika y’u Rwanda|<span style="color:grey">Ibendera rya Repubulika y’u Rwanda</span>]]
| align="center" width="140px" | [[Ikimenyetso mpamo cy’inyandiko za Leta y’u Rwanda|<span style="color:grey">Ikimenyetso mpamo cy’inyandiko za Leta y’u Rwanda</span>]]
|}
|-
| align=center colspan=2 | [[File:Rwanda (orthographic projection with locator).svg|300px]]
|}
= U Rwanda =
'''[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]]''' ni igihugu giherereye muri Afurika y'uburengerazuba, mu karere k’ibiyaga bigari. Umurwa mukuru akaba ari '''[[Kigali]]'''.
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] n'igihugu gifite ubuso bwa km² 26,338, rukaba rutuwe n’abaturage barenga miliyoni 14 (2024). U Rwanda ni kimwe mu bihugu bifite ubucucike bw’abaturage buri hejuru muri Afurika.<ref>https://www.google.com/search?q=abaturage+b%27u+Rwanda&oq=abaturage+b%27u+Rwanda&gs_lcrp=EgZjaHJvbWUyBggAEEUYOTIICAEQABgWGB4yCggCEAAYogQYiQUyBwgDEAAY7wUyBwgEEAAY7wUyBwgFEAAY7wUyBwgGEAAY7wXSAQkxNjcxN2owajeoAgCwAgA&sourceid=chrome&ie=UTF-8</ref>
== Imiterere n’Imipaka ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] ntirukora ku nyanja. ruhana imbibi na:
* '''[[Uburundi|Burundi]]''' mu majyepfo,
* '''[[Tanzaniya]]''' mu burasirazuba,
* '''[[Uganda]]''' mu majyaruguru,
* '''[[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]]''' mu burengerazuba.
Igihugu gifite ibirunga, ibiyaga (nk’ikiyaga cya Kivu, Rweru, Ruhondo, Muhazi,...) n’imigezi myinshi, imwe muri yo ikaba ari inkomoko y’uruzi rwa Nil. umusozi muremure kurusha indi ni '''Kalisimbi''' ifite ubutumburuke bwa (m 4,519), naho hato ni '''Rusizi Valley''' (m 950).<ref>
'''Amakuru rusange'''
U Rwanda ruherereye muri Afurika y'uburengerazuba, mu karere k’ibiyaga bigari.
Umurwa mukuru ni Kigali.
Abaturage barenga miliyoni 14 (2024).
'''Imiterere n’imipaka'''
Ubuso: km² 26,338.
Gihana imbibi na: Uganda, Tanzaniya, Burundi na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo.
Ahantu harehare ni Kalisimbi (m 4,519), ahato Rusizi Valley (m 950).
'''Ubuyobozi n’imiterere y’igihugu'''
Repubulika iyoborwa na Perezida.
Intara 4 n’Umujyi wa Kigali, bigabanyijemo uturere 30.
Itegeko nshinga ryatowe mu 2003.
'''Indimi'''
Ikinyarwanda, Icyongereza, Igifaransa, Igiswayire.
'''Ibimenyetso by’igihugu'''
Ibendera: ubururu, umuhondo, icyatsi.
Intego: Ubumwe, Umurimo, Gukunda Igihugu.
Indirimbo: ''Rwanda Nziza''.
'''Ubukungu'''
Ubuhinzi: ikawa, icyayi, ibitoki, imyumbati, ibirayi.
Amatungo: inka, ihene, intama.
'''Ubukerarugendo'''
Pariki y’Akagera, Pariki ya Nyungwe, Pariki y’Ibirunga.
Inyamaswa n’umuco w’Abanyarwanda.
'''Idini'''
Abakirisitu (Gatolika, Angilikani, Abaporotesitanti), Abayisilamu n’amadini mato.</ref>
== Ubuyobozi ==
U Rwanda ni '''Repubulika''' iyoborwa na Perezida utorwa n'abaturage binyuze mu matora . Ubuyobozi bugendera ku '''itegeko nshinga ryatowe mu 2003'''.
Igihugu kigizwe n’'''intara enye (4)''' n’'''Umujyi wa Kigali.''' Igihugu cy' u Rwanda kigizwe n'uturere mirongo itatu (30 districts) n'imirenge maganane na cumi n'itandatu n'utugari ibihumbi bibiri n'ijana na mirongo ine n'umunani (2148) n'imidugudu ibihumbi icumi na bine maganinani mirongo itatu n'irindwi (14837).<ref>https://www.westernprovince.gov.rw/en/intara-1/uturere</ref>
== Ururimi ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] nk'igihugu , abaturage b'[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] bakoresha ururimi rumwe ari rwo rubaranga, rukabahuza kandi rukabaranga aho bari hose.Kugeza ubu mu Rwanda hemewe gukoreshwa indimi zitandukanye z'amahanga ariko ku isonga haza:
* '''Ikinyarwanda''' (ururimi gakondo),
* '''Icyongereza''',
* '''Igifaransa''',
* '''Igiswayire'''.
== Ibimenyetso by’Igihugu ==
Nk'igihugu kigendera ku mahame ya demokarasi, u Rwanda rufite ibirango bitatu biruranga aho ruzwi hose mu ruhando rw'ibindi bihugu.Ibyo birango ( ibimenyetso) ni ibi bikurikira:<ref>https://x.com/lyvine_rwanda/status/1854124418471256089</ref>
* '''Ibendera''': Ibendera ry' u Rwanda rigaragara mu mabara atatu avugwa uhereye hejuru ugana hasi: '''ubururu, umuhondo, icyatsikibisi'''. Ibendera ry' u Rwanda rifite ishusho y'izuba mu ibara ry'ubururu iryo zuba rigizwe n'imirasire ya zahabu makumyabiri n'ine isobanura urumuri rumurikira abanyarwanda, abaturarwanda n'inshuti zarwo. ibi kand bisobanura gukorera hamwe nta vangura mu banyarwanda no kurwanya ubujiji. Ibara ry'ubururu risobanura Amahoro n'umutekano urambye by'abanyarwanda.Ibara ry'umuhondo risobanura iterambere ry'ubukungu n'imbaraga biturutse ku banyarwanda. Ibara ry'icyatsikibisi risobanura icyizere kirambye cy'abanyarwanda.
*
* '''Ikirangantego''': Mu kirangantego cy'u Rwanda habonekamo amagambo akurikira: Ubumwe, '''Ubumwe,umurimo, no gukunda ukunda igihugu'''.
*
* '''Indirimbo yubahiriza igihugu''': Indirimbo yubahiriza cy'u yitwa ''Rwanda Nziza''.Iyi ndirimbo ikaba igizwe n'ibitero cyangwa ibika bine.
== Ubukungu ==
Ubukungu bushingiye ku '''buhinzi''', cyane cyane ikawa n’icyayi. Ibindi bihingwa ni ibitoki, imyumbati, amasaka n’ibirayi. Amatungo (inka, [[ihene]], intama) na yo ni ingenzi mu mibereho y’abaturage.
== Ubukerarugendo ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] rwamenyekanye cyane ku '''bukerarugendo bushingiye ku nyamaswa n’umurage w’umuco'''. Pariki zikomeye ni:
* [[Pariki y’Igihugu y’Ibirunga|Pariki y’Ibirunga]],
* [[Pariki ya Nyungwe]],
* [[Pariki y'Akagera|Pariki y’Akagera.]]
== Idini ==
Abaturage benshi ni '''abakirisitu''' (Gatolika, Angilikani, Abaporotesitanti), hakiyongeraho Abayisilamu n’amadini mato atandukanye.[[Dosiye:View from Virunga Lodge in Rwanda of Mount Muhavura.jpg|thumb|281x281px|Uku niko urwanda rugaragara uri mumisozi.]]
[[File:Rwanda (rw) pronunciation.ogg|thumb|Rwanda (rw) pronunciation]]
[[Dosiye:Kigali Arena|thumb|Aho u Rwanda rugeze mu iterambere]]
[[Umuceli|U]] '''[[Rwanda]]''' ni [[igihugu]] giherereye muri [[Afurika]] y'uburengerazuba mu karere k’ibiyaga bigari, munsi y'umurongo wa Koma y'isi.
[[Dosiye:Communes_of_Rwanda_in_1994.svg|thumb|Intara n'Uture muri 1994]]
[[Umurwa]] mukuru w’u Rwanda witwa [[Kigali]]. Iki gihugu gikunze kwitwa icy'imisozi igihumbi gikoresha indimi enye: [[Ikinyarwanda]], [[Icyongereza]], [[Igifaransa]] n'[[igiswahili|Igiswayire]]. Ururimi gakondo rw'Abanyarwanda ni Ikinyarwanda.
Ubutegetsi bw'u Rwanda burigenga, u buyobozi bufite intego igamije guteza imbere abaturage, kandi imiyoborere y'igihugu ntabwo ishingiye ku idini.
[[Ibirango by’igihugu]] cy’u [[Rwanda]] ni [[ibendera|i]]<nowiki/>nkingi, ikimenyetso mpamo cy’inyandiko z' ubuyobozi, intego n’indirimbo y’Igihugu.
[[Intego ya Repubulika|Intego y'Umutegetsi]] ni [[Ubumwe]], [[Umurimo]], [[Gukunda Igihugu]].
[[Indirimbo y’Igihugu]] ni [[Rwanda Nziza]].U [[Rwanda]] rugizwe n' uturere 30, intara 5, n'imirenge 416. U Rwanda kandi rufite abaturage million zisaga14 z'abaturage.
== [[Amateka]] ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] ruri mu bihugu 10 bya mbere bikungahaye k'ubukerarugendo bushingiye k'umuco n'umurage Ndangamateka.
== "Ubumenyi bw'isi" ==
[[File:Map of Rwanda.png|300px|Map of Rwanda]]
Ni igihugu kidakora ku nyanja, kiri muri Afurika y'uburengerazuba mu karere bita ak’ibiyaga bigari. [[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] rufite [[Ikirunga|ibirunga]] bitanu, ibiyaga makumyabiri na bitatu n’imigezi myinshi, imwe akaba ariyo soko y’uruzi rwa [[Nili|Nil.]] U Rwanda rufite ubuso bwa 26,338 km² ubutaka bukaba bwihariye 24,948 km² amazi agafata 1,390 km². Abaturage babarirwa hafi ya 11,533,446 (National Institute of Statistics of Rwanda, 2016), ubwo rero ni abantu 438 kuri buri km², u Rwanda rubarirwa mu bihugu bituwe cyane kurusha ibindi muri Afurika.
[[File:Rwanda Gitarama landscape.JPG|thumb|250px|<span style="color:grey;"></span>]]
Imipaka n’ibihugu by’ibituranyi bikurikira ni 893 km: [[Burundi]] mu majyepfo (290km), [[Tanzaniya]] mu burasirazuba (217km), [[Uganda]] mu majyaruguru(169km) na [[Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo|Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]] (217km). U Rwanda rufite ibihe by’imvura bibiri Itumba-kuva Gashyantare kugera muri Gicurasi, Umuhindi-kuva muri Nzeli kugera muri Mutarama. Mu misozi ibihe biri mu rugero hajya haba ubutita rimwe na rimwe hakaza n’urubura rw’imbonekarimwe.
Igihugu gifite imiterere y’ubutaka itandukanye yiganjemo ibirunga mu majyaruguru kikaba gikikijwe [[Ikiyaga cya Kivu|n’ikiyaga cya Kivu]] [[https://rw.m.wikipedia.org/wiki/Ikiyaga_cya_Kivu]] mu burengerazuba. Parike National y’ibirunga iri mu birunga mu misozi miremire n’amashyamba biri mu majyaruguru, iyo pariki ifite ingangi zizwi cyane kw’isi nk'[[inyamaswa]] nini cyane zizwi ku kwita ku miryango yazo. Hari inyamaswa nini n’into, naho ikiyaga cya Kivu mu burengerazuba kikaba gifite umusenyi mwiza mu nkengero zacyo ku Kibuye, Kivu ikaba itatswe n’uturwa twinshi. Ahantu ha mbere haciye bugufi mu [[Rwanda]] ni mu kibaya cya Rusizi kikaba kiri ku butumburuke bwa metero 950 uhereye ku nyanja. Naho ahantu harehare cyane gusumba ahandi ni ikirunga cya Kalisimbi gifite ubutumburuke bwa metero 4,519.
MUDASIRU Pariki Nasiyonali
* [[Pariki ya Nyungwe]]
* [[Pariki y'Akagera]]
* [[Pariki y’Igihugu y’Ibirunga]][[File:Tour_du_Rwanda_2020.png|thumb|Tour du Rwanda 2020]]
== Intara ==
Igihugu cy’[[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] kigabanyijemo intara 4 n’umujyi wa Kigali. Intara zigabanyijemo uturere, imijyi, imirenge n’utugari. Umujyi wa Kigali ugabanyijemo uturere 30, imirenge 416 n’utugari.
Kugeza muri [[2005]], [[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] rwari rugabanyijemo intara cumi n’ebyiri (12) na Komini ijana na cumi n’esheshatu (116). Izi zari: Umujyi wa Kigali,9 intara ya Kigali Ngali,10 intara ya Gitarama,11 intara ya Butare,12 intara ya Gikongoro,13 [[intara ya Cyangugu]],14 intara ya Kibuye,15 intara ya Gisenyi,16 intara ya Ruhengeri,17 intara ya Byumba,18 intara y’Umutara,19 intara ya Kibungo.
Ariko ibi byarahindutse kuva ku itariki ya [[1 Mutarama]] [[2006]]. Muri porogaramu yo kwegereza ubuyobozi abaturage no kuvugurura ubutegetsi muri rusange mu gihugu, ubutegetsi bwite bwa leta bwagabanyijwe mu matsinda matoya [[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] 13rugabanywamo intara eshanu (5) zagabanyijwemo nazo [[Uturere tw’u Rwanda|uturere]] mirongo itatu (30). Uturere natwo tugabanyijwemo imirenge Magana ane na cumi n’itandatu (416) n’[[utugali]] ibihumbi bibiri n’ijana mirongo ine n’umunani (2148). Igihugu cy’[[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] kigabanyijemo Intara enye ( 4) n’Umujyi wa Kigali.
Amazina, umubare n’ibyicaro by’intara n’iby’Umujyi wa Kigali bigaragara mu mbonerahamwe ikurikira:
[[Dosiye:RwandaGeoProvinces.png|thumb|200px|<span style="color:grey;">Intara n’Uturere</span>]]
{| border="0" cellpadding="5" cellspacing="5"
|- bgcolor="#aaaaaa"
|N°
|Izina
|Icyicaro
|Akarere karimo icyicaro
|- bgcolor="#dddddd"
|1
|[[Intara y’Amajyaruguru]]
|[[Kinihira]]
|[[Akarere ka Rulindo]]
|- bgcolor="#dddddd"
|2
|[[Intara y’Amajyepfo]]
|[[Busasamana]]
|[[Akarere ka Nyanza]]
|- bgcolor="#dddddd"
|3
|[[Intara y'Uburasirazuba]]
|[[Kigabiro]]
|[[Akaere ka Rwamagana]]
|- bgcolor="#dddddd"
|4
|[[Intara y'Uburengerazuba]]
|[[Bwishyura]]
|[[Akarere ka Karongi]]
|- bgcolor="#dddddd"
|5
|[[Umujyi wa Kigali]]
|[[Nyarugenge]]
|[[Akarere ka Nyarugenge]]
|}
== [[Iyobokamana]] ==
[[Dosiye:RwamaganaChurch.jpg|thumb|left|100px|]]
[[Abanyarwanda]] benshi ni abayoboke b'amadini 2 akomeye ariyo [[Ubukirisitu]] ([[Abagatolika]], [[Abaporoso]], [[Abapresibuteliyani]] n’[[abangilikani]]) n’[[ubuyislamu]],
n'[[Abahamya ba Yehova]]
[[Kiliziya]] cyane cyane [[Kiliziya Gatolika]] niyo yashinze imizi mu Rwanda. Abanyarwanda benshi ni abagatolika. Rero Kiliziya ifite uruhare runini mu buzima bwa buri munsi. Hari andi madini nayo y’abakirisitu mu Rwanda, ariko ntabwo akomeye nka Kiliziya Gatorika. Iri dini niryo rya mbere ryinjiye mu Rwanda riyobowe na Musenyeri Hirth wo mu muryango w’abapadiri bera 27 mu w’1900. Abapadiri bera bazanywe mu Rwanda n’abadage, bayobora icyo gihe bategekaga u Rwanda, u Burundi na Tanzaniya y’icyo gihe. Abadage barindaga abapadiri bera bizera ko naho bazashyigikira ubutegetsi bw’Abadage (irohat) mu Rwanda.
Ibarura ry’abaturage rya 2002 ryagaragaje ko amadini ahagaze mu buryo bukurikira muri iki gihe: Abagatolika (49.5%), Abaporotesitanti bari mu madini atandukanye (27.2%), Abadivantisite (12.2%);Abahamya ba Yehova Andi madini ya gikirisito (4%), Abatagira idini (3.6%) N’Abayisilamu (1.8%), indi myemerere 1.7%. Iri barura riragaragaza ko 98.3% by abatuye u Rwanda biyemerera ko bafite idini babarizwamo. Ibi biratwereka ko amadini ari rumwe mu nzego z’imiyoborere ihuza abantu benshi kuko amenshi muri ayo madini atandukanye cyane n’idini gakondo kuko yo ahuza abayoboke bayo kandi akabaha gahunda y’imitekerereze ndetse n’imyitwarire. <ref>{{Cite web |title=Ishami Rishinzwe Uburere Mboneragihugu, Ukwakire, 2006 |url=http://www.nurc.gov.rw/documents/researches/Syllabus_Ingando.pdf |accessdate=2010-12-25 |archive-date=2012-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121029113019/http://www.nurc.gov.rw/documents/researches/Syllabus_Ingando.pdf |deadurl=yes }}</ref>
== [[Ibendera rya Repubulika y’u Rwanda]] ==
[[Dosiye:Secretary Kerry and Rwandan President Kagame Pose for A Photo With Rwandan Foreign Minister Musikiwabo and U.S. Ambassador Barks-Ruggles in Kigali (30326383225).jpg|center|thumb|480x480px|KAGAME PAUL perezida wa repubulika y' u Rwanda. (uwa kabiri uhereye iburyo )]]
[[Ibendera]] ry’Igihugu rigizwe n’amabara atatu: icyatsi kibisi, umuhondo, n’ubururu.
== [[Ubukungu bw’u Rwanda]] ==
Ubukungu bw’u Rwanda bugizwe ahanini n’ubuhinzi abenshi mu bahinzi batunzwe n’ibyo bahinga. Ubukungu bukaba buhura n’icyibazo cy’uko abantu ari benshi kurusha ubutaka buhari. Kuba u Rwanda rudakora ku nyanjya bikaba byongera ibyo bibazo kubera ko bituma igihugu kitagera ku masoko mpuzamahanga cyangwa kibagerayo bigoranye. Ibihingwa ngengabukungu bya mbere ni [[ikawa]], [[icyayi]] n’ibireti. Ibi n’ibyamasoko mpuzamahanga. Mu gihugu, ibihingwa bihaboneka muri byo ni ibitoki, imyumbati, amasaka, [[imboga]], n’ibirayi. Ariko ntibihagije ku isoko ryo mu Rwanda ibindi bitumizwa mu mahanga. Ibindi byongera ku ntungamubiri ku banyarwanda ni amatungo- [[inka]], ihene n’intama.<ref>[http://www.kituochakatiba.org/index2.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=1199&Itemid=36 Ugushakisha Ukuri n’Ubumuntu, Kituo Cha Katiba, Nyakanga, 2004 – Gashyantare, 2006]</ref>
== '''AHO U RWANDA RUGEZE MU ITERAMBERE''' ==
Iterambere ry' u Rwanda rireberwa mu bihe bibiri bitandukanye; hagati 1962 na 1994 ndetse n'igihe cy'imyaka 30 kiri hagati 1995 na 2025. Kuva ku gusabiriza kugera ku bukungu bugabye amashami: Mu 1989, u Rwanda rwohereje mu mahanga amabuye y'agaciro yinjije amadovize angana na miliyoni 2.5, ariko mu 2023, u Rwanda rwakubye uyu musaruro inshuro amagana, aho rwinjije amadovize miliyari 1.1 y'amadolari. Iterambere nk'iri rigaragaza ko [[Ubukungu bw'U Rwanda|ubukungu bw'u Rwanda]] bwagabye amashami.
Mu byerekeye u burezi, mbere abasozaga amashuri ya kaminuza bari ku kigero cyo hasi aho mu 1994 abasoje kaminuza bari 2870 ariko mu 2022 uwo mubare wikubye inshuro magana ugera ku 431,606.
Mu busanzwe, iyo igihugu kidafite uburyo bunoze bwo kugenderana haba mu gihugu mu imbere cyangwa no hanze y'igihugu bidindiza iterambere ry'igihugu.Mu 1993, u Rwanda rwari rufite ibirometero 530 by’imihanda ya kaburimbo. Uyu munsi, imihanda ya kaburimbo yariyongereye igera ku birometero 2,652 ibi bikaba byoroshya ubuhahirane n'iterambere.
Kuva kera kugera mu myaka ya 1994, ubuvuzi mu Rwanda bwari ku kigero cyo hasi aho 2.6% ari bo bari bafite ubwishingizi mu kwivuza. Ibi bisobanuye ko iyo umuntu yagiraga uburwayi bukomeye yashoboraga gukira agasiga umuryango we mu bukene bukabije cyangwa n'ubuvuzi ntabubonere igihe bikaba byatuma abura ubuzima. Uyu munsi , Abanyarwanda 97.3% bafite ubwishingizi mu kwivuza bisobanuye ko ntawe ugihura n'ingaruka nk'izavuzwe haruguru.Kuba serivisi z'ubuvuzi zariyongereye ndetswe zikegerezwa abaturage bisobanuye ubuzima buzira umuze n'icyizere kirambye cy'ubuzima bw'ejo hazaza.<ref>Raporo z’Ikigega cy’Isi cy’Imari</ref>
== Amashyaka ya Politiki ==
[[Dosiye:Kagame.jpg|thumb|250px|<span style="color:grey;">Paul Kagame</span>]]
U Rwanda ni igihugu kigendera kuri [[demokarasi]] y’amashyaka menshi.
Amashyaka ya politike mu gihugu n’abayayobora ni aya: [[Parti Démocratique Chrétien]] (PDC) iyobowe na [[Alfred Mukezamfura]] ; [[Parti Social Démocratique]] (PSD) iyobowe na [[Vincent Biruta]] ; [[Union Démocratique du Peuple Rwandais]] (UDPR) iyobowe na [[Adrien Rangira]] ; [[Mouvement Démocratique Républicain]] (MDR) yasheshwe ikaba yarayoborwaga na [[Kabanda Célestin]] ; [[Parti Démocratique Islamique]] (PDI) iyobowe na [[André Bumaya]] ; [[Parti Libéral]] (PL) iyobowe na [[Prosper Higiro]] ; na [[Front Patriotique Rwandais]] (FPR) iyobowe na [[Paul Kagame]].
Hari n’andi mashyaka yahagaritswe kubera ko atemewe n’amategekop. Ayo ni [[Parti Socialiste Rwandais]] (PSR), na [[Parti pour le Progres et la Concorde]] (PPC) na Parti pour le Renouveau Démocratique
=== Amashyaka yo mu wa 1959 ===
Ayo mashyaka ari ukubiri: hari ayo bamwe bita "partis nationaux", ni ukuvuga amashyaka yari afite abayoboke benshi, yari asakaye mu gihugu cyangwa mu duce tunini, akagira n'uburyo bugaragara bwo kwamamaza ibitekerezo byayo n'abayobozi batwaye bagaragara. Tuvuge ayo mashyaka ayo ari yo n'igihe yavukiye: <ref>{{Cite web |url=http://www.grandslacs.net/doc/2529.pdf |title=Ubumwe bw'Abanyarwanda, Kigali, Kanama 1999 |access-date=2010-12-24 |archive-date=2010-07-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100704012542/http://www.grandslacs.net/doc/2529.pdf |url-status=dead }}</ref>
:1. '''APROSOMA''' [[Association pour la Promotion Sociale de la Masse]] 15/02/1959
:2. '''UNAR''' [[Union Nationale Rwandaise]] 13/09/1959
:3. '''RADER''' [[Rassemblement Democratique Rwandaise]] 14/09/1959
:4. '''PARMEHUTU''' [[Parti du Mouvement de l’Emancipation des Bahutu]] 09/10/1959
Hari n'andi mashyaka akabakaba makumyabiri ataragize uburemere byayo tumaze kuvuga. Ndetse urebye neza, amwe n'amwe muri ayo mashyaka mato yegamiye ayo ane manini. Ayo mashyaka matoya ni aya:
:1) '''ABAKI''' [[Alliance des Bakiga]]
:2) '''ABESC''' [[Association des Bahutu evuluant pour la suppression des castes]]
:3) '''ACR''' [[Association des Cultivateurs du Rwanda]]
:4) '''APADEC''' [[Association du Parti Democrate Chretien]]
:5) '''APROCOMIN''' [[Association des Commerçants Indigenes]]
:6) '''AREDETWA''' [[Association pour le Relevement Democratique des Batwa]]
:7) '''ARUCO''' [[Alliance du Ruanda - Urundi et du Congo]]
:8) '''ASSERU''' [[Association des Eleveurs du Rwanda]]
:9) '''MOMOR''' [[Mouvement Monarchiste Rwandais]]
:10) '''MUR''' [[Mouvement pour 1'Union Rwandaise]]
:11) '''PAMOPRO''' [[Parti Monarchiste Progressiste]]
:12) '''PSCR''' [[Parti Social Chrétien du Rwanda]]
:13) '''UAARU''' [[Union des Aborozi Africains du Rwanda]]
:14) '''UMAR''' [[Union des Masses Rwandaises]]
:15) '''UNAFREUROP''' [[Union Afro-Europeenne]]
:16) '''UNINTERCOKI''' [[Union des Intérêts Communs du Kinyaga]]
== ==
* [[Banki Nkuru y'u Rwanda|Banki y’Amajyamabere y’u Rwanda]] (BRD)
* [[Ofisi y’Ubukerarugendo na Pariki Nasiyonali mu Rwanda]] (ORTPN)
* [[Perezidansi ya Repubulika]]
* [[Ibiro Bikuru by’Ishoramari rya Leta n’Inkunga Ituruka Hanze y’Igihugu]] (CEPEX)
* [[Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Guteza Imbere Ishoramari n'Ibicuruzwa byoherezwa mu Mahanga]] (RIEPA)
* [[Urugaga Nyarwanda rw’Abikorera ku Giti cyabo]] (RPSF)
[[Dosiye:I&M Bank Rwanda plc logo.png|thumb|BANKI Y' UBUCURUZI MU RWANDA]]
== Amabanki ==
* Banque de Kigali (BK)
* Banque Rwandaise de Développement (BRD)
* I&M bank Rwanda
* Compagnie Générale de Banque (COGEBANQUE)
* Banque Commerciale du Rwanda (BCR)
* Ecobank Rwanda
* Banque de l'Habitat du Rwanda (BHR)
* Banque Populaire du Rwanda (BPR)
* Urwego Opportunity Microfinance Bank (UOMB)
* BANCOR SA
* Banque Populaire du Rwanda SA
*[[Kenya]] commercial bank (KCB)
*Equity bank
*Urwego Opportunity Bank(UOB)
*Zigama CSS
*Co-operative Bank Rwanda
== Sosiyete Sivile mu Rwanda ==
[[File:OLPC classroom teaching.JPG|thumbnail|[[:en:One Laptop per Child|OLPC]] classroom teaching]]
Iki gice kiraganira kuri sosiyete sivile yo mu Rwanda, ariko irashimangira ku mateka yayo, uko iteye, n’amashami yayo aba mu Rwanda. Iki gice kiranagaragaza imibereho ya sosiyete sivile, imigenderane ifitanye na leta y'u Rwanda ndetse n’abaterenkunga, ingorane ihura nazo. Iki gice kandi kiranagaragaza imbogamizi uwo muryango uhura nazo.
Urebye ibibazo uyu muryango uhura nabyo mu byerekeye kumvisha akamaro kawo, ni umuryango w’ubukorerabushake ufata umwanya hagati y’umuryango nyarwanda na leta. Hari amashyirahamwe atandukanye yigenga, yashizweho n’abantu ku giti cyabo kugira ngo babungabunge amahame n’imico yabo.
Ubundi inshingano z’uwo muryango ni kuwinjizamwo imiryango y’abakozi bo mu nzego zose, baba abunganira (avocats), za kiriziya, koperative, amashyirahamwe y’abana n’abagore n’andi mashyirahamwe ashinzwe imibereho myiza y’abaturage. <ref>[http://www.kituochakatiba.org/index2.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=1199&Itemid=36 Ugushakisha Ukuri n’Ubumuntu, Kituo Cha Katiba, Nyakanga, 2004 – Gashyantare, 2006] </ref>
* [[Kituo Cha Katiba]]
* [[Avega Agahozo]]
* [[Haguruka]]
== Notes ==
<references/>
== Imiyoboro ==
* http://www.presidency.gov.rw/
* http://www.livinginkigali.com
* https://web.archive.org/web/20230113062710/https://discover.rw/
{{Afurika}}
{{commons|category:Rwanda}}
[[Category:Rwanda]]
[[Category:Ibihugu]]
[[Category:Afurika]]
eopyqukbdb9ie30ykf20aqpp8euu00j
132332
132331
2026-06-20T14:33:04Z
B.Scalling
15089
132332
wikitext
text/x-wiki
{| border=1 align=right cellpadding=4 cellspacing=0 width=300 style="margin: 0 0 1em 1em; background: #f9f9f9; border: 1px #aaaaaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big>'''Repubulika y'u Rwanda<br />Republic of Rwanda<br />République du Rwanda<br />Jamhuri ya Rwanda'''</big>
|-
| style="background:#efefef;" align="center" colspan=2 |
{| border="0" cellpadding="2" cellspacing="0"
|-
| align="center" width="140px" | [[File:Flag of Rwanda.svg|125px]]
| align="center" width="140px" | [[File:Coat of arms of Rwanda.svg|125px]]
|-
| align="center" width="140px" | [[Ibendera rya Repubulika y’u Rwanda|<span style="color:grey">Ibendera rya Repubulika y’u Rwanda</span>]]
| align="center" width="140px" | [[Ikimenyetso mpamo cy’inyandiko za Leta y’u Rwanda|<span style="color:grey">Ikimenyetso mpamo cy’inyandiko za Leta y’u Rwanda</span>]]
|}
|-
| align=center colspan=2 | [[File:Rwanda (orthographic projection with locator).svg|300px]]
|}
= U Rwanda =
'''[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]]''' ni igihugu giherereye muri Afurika y'uburengerazuba, mu karere k’ibiyaga bigari. Umurwa mukuru akaba ari '''[[Kigali]]'''.
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] n'igihugu gifite ubuso bwa km² 26,338, rukaba rutuwe n’abaturage barenga miliyoni 14 (2024). U Rwanda ni kimwe mu bihugu bifite ubucucike bw’abaturage buri hejuru muri [[Afurika|Afurika.]]<ref>https://www.google.com/search?q=abaturage+b%27u+Rwanda&oq=abaturage+b%27u+Rwanda&gs_lcrp=EgZjaHJvbWUyBggAEEUYOTIICAEQABgWGB4yCggCEAAYogQYiQUyBwgDEAAY7wUyBwgEEAAY7wUyBwgFEAAY7wUyBwgGEAAY7wXSAQkxNjcxN2owajeoAgCwAgA&sourceid=chrome&ie=UTF-8</ref>
== Imiterere n’Imipaka ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] ntirukora ku nyanja. ruhana imbibi na:
* '''[[Uburundi|Burundi]]''' mu majyepfo,
* '''[[Tanzaniya]]''' mu burasirazuba,
* '''[[Uganda]]''' mu majyaruguru,
* '''[[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]]''' mu burengerazuba.
Igihugu gifite ibirunga, ibiyaga (nk’ikiyaga cya Kivu, Rweru, Ruhondo, Muhazi,...) n’imigezi myinshi, imwe muri yo ikaba ari inkomoko y’uruzi rwa Nil. umusozi muremure kurusha indi ni '''Kalisimbi''' ifite ubutumburuke bwa (m 4,519), naho hato ni '''Rusizi Valley''' (m 950).<ref>
'''Amakuru rusange'''
U Rwanda ruherereye muri Afurika y'uburengerazuba, mu karere k’ibiyaga bigari.
Umurwa mukuru ni Kigali.
Abaturage barenga miliyoni 14 (2024).
'''Imiterere n’imipaka'''
Ubuso: km² 26,338.
Gihana imbibi na: Uganda, Tanzaniya, Burundi na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo.
Ahantu harehare ni Kalisimbi (m 4,519), ahato Rusizi Valley (m 950).
'''Ubuyobozi n’imiterere y’igihugu'''
Repubulika iyoborwa na Perezida.
Intara 4 n’Umujyi wa Kigali, bigabanyijemo uturere 30.
Itegeko nshinga ryatowe mu 2003.
'''Indimi'''
Ikinyarwanda, Icyongereza, Igifaransa, Igiswayire.
'''Ibimenyetso by’igihugu'''
Ibendera: ubururu, umuhondo, icyatsi.
Intego: Ubumwe, Umurimo, Gukunda Igihugu.
Indirimbo: ''Rwanda Nziza''.
'''Ubukungu'''
Ubuhinzi: ikawa, icyayi, ibitoki, imyumbati, ibirayi.
Amatungo: inka, ihene, intama.
'''Ubukerarugendo'''
Pariki y’Akagera, Pariki ya Nyungwe, Pariki y’Ibirunga.
Inyamaswa n’umuco w’Abanyarwanda.
'''Idini'''
Abakirisitu (Gatolika, Angilikani, Abaporotesitanti), Abayisilamu n’amadini mato.</ref>
== Ubuyobozi ==
U Rwanda ni '''Repubulika''' iyoborwa na Perezida utorwa n'abaturage binyuze mu matora . Ubuyobozi bugendera ku '''itegeko nshinga ryatowe mu 2003'''.
Igihugu kigizwe n’'''intara enye (4)''' n’'''Umujyi wa Kigali.''' Igihugu cy' u Rwanda kigizwe n'uturere mirongo itatu (30 districts) n'imirenge maganane na cumi n'itandatu n'utugari ibihumbi bibiri n'ijana na mirongo ine n'umunani (2148) n'imidugudu ibihumbi icumi na bine maganinani mirongo itatu n'irindwi (14837).<ref>https://www.westernprovince.gov.rw/en/intara-1/uturere</ref>
== Ururimi ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] nk'igihugu , abaturage b'[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] bakoresha ururimi rumwe ari rwo rubaranga, rukabahuza kandi rukabaranga aho bari hose.Kugeza ubu mu Rwanda hemewe gukoreshwa indimi zitandukanye z'amahanga ariko ku isonga haza:
* '''Ikinyarwanda''' (ururimi gakondo),
* '''Icyongereza''',
* '''Igifaransa''',
* '''Igiswayire'''.
== Ibimenyetso by’Igihugu ==
Nk'igihugu kigendera ku mahame ya demokarasi, u Rwanda rufite ibirango bitatu biruranga aho ruzwi hose mu ruhando rw'ibindi bihugu.Ibyo birango ( ibimenyetso) ni ibi bikurikira:<ref>https://x.com/lyvine_rwanda/status/1854124418471256089</ref>
* '''Ibendera''': Ibendera ry' u Rwanda rigaragara mu mabara atatu avugwa uhereye hejuru ugana hasi: '''ubururu, umuhondo, icyatsikibisi'''. Ibendera ry' u Rwanda rifite ishusho y'izuba mu ibara ry'ubururu iryo zuba rigizwe n'imirasire ya zahabu makumyabiri n'ine isobanura urumuri rumurikira abanyarwanda, abaturarwanda n'inshuti zarwo. ibi kand bisobanura gukorera hamwe nta vangura mu banyarwanda no kurwanya ubujiji. Ibara ry'ubururu risobanura Amahoro n'umutekano urambye by'abanyarwanda.Ibara ry'umuhondo risobanura iterambere ry'ubukungu n'imbaraga biturutse ku banyarwanda. Ibara ry'icyatsikibisi risobanura icyizere kirambye cy'abanyarwanda.
*
* '''Ikirangantego''': Mu kirangantego cy'u Rwanda habonekamo amagambo akurikira: Ubumwe, '''Ubumwe,umurimo, no gukunda ukunda igihugu'''.
*
* '''Indirimbo yubahiriza igihugu''': Indirimbo yubahiriza cy'u yitwa ''Rwanda Nziza''.Iyi ndirimbo ikaba igizwe n'ibitero cyangwa ibika bine.
== Ubukungu ==
Ubukungu bushingiye ku '''buhinzi''', cyane cyane ikawa n’icyayi. Ibindi bihingwa ni ibitoki, imyumbati, amasaka n’ibirayi. Amatungo (inka, [[ihene]], intama) na yo ni ingenzi mu mibereho y’abaturage.
== Ubukerarugendo ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] rwamenyekanye cyane ku '''bukerarugendo bushingiye ku nyamaswa n’umurage w’umuco'''. Pariki zikomeye ni:
* [[Pariki y’Igihugu y’Ibirunga|Pariki y’Ibirunga]],
* [[Pariki ya Nyungwe]],
* [[Pariki y'Akagera|Pariki y’Akagera.]]
== Idini ==
Abaturage benshi ni '''abakirisitu''' (Gatolika, Angilikani, Abaporotesitanti), hakiyongeraho Abayisilamu n’amadini mato atandukanye.[[Dosiye:View from Virunga Lodge in Rwanda of Mount Muhavura.jpg|thumb|281x281px|Uku niko urwanda rugaragara uri mumisozi.]]
[[File:Rwanda (rw) pronunciation.ogg|thumb|Rwanda (rw) pronunciation]]
[[Dosiye:Kigali Arena|thumb|Aho u Rwanda rugeze mu iterambere]]
[[Umuceli|U]] '''[[Rwanda]]''' ni [[igihugu]] giherereye muri [[Afurika]] y'uburengerazuba mu karere k’ibiyaga bigari, munsi y'umurongo wa Koma y'isi.
[[Dosiye:Communes_of_Rwanda_in_1994.svg|thumb|Intara n'Uture muri 1994]]
[[Umurwa]] mukuru w’u Rwanda witwa [[Kigali]]. Iki gihugu gikunze kwitwa icy'imisozi igihumbi gikoresha indimi enye: [[Ikinyarwanda]], [[Icyongereza]], [[Igifaransa]] n'[[igiswahili|Igiswayire]]. Ururimi gakondo rw'Abanyarwanda ni Ikinyarwanda.
Ubutegetsi bw'u Rwanda burigenga, u buyobozi bufite intego igamije guteza imbere abaturage, kandi imiyoborere y'igihugu ntabwo ishingiye ku idini.
[[Ibirango by’igihugu]] cy’u [[Rwanda]] ni [[ibendera|i]]<nowiki/>nkingi, ikimenyetso mpamo cy’inyandiko z' ubuyobozi, intego n’indirimbo y’Igihugu.
[[Intego ya Repubulika|Intego y'Umutegetsi]] ni [[Ubumwe]], [[Umurimo]], [[Gukunda Igihugu]].
[[Indirimbo y’Igihugu]] ni [[Rwanda Nziza]].U [[Rwanda]] rugizwe n' uturere 30, intara 5, n'imirenge 416. U Rwanda kandi rufite abaturage million zisaga14 z'abaturage.
== [[Amateka]] ==
[[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] ruri mu bihugu 10 bya mbere bikungahaye k'ubukerarugendo bushingiye k'umuco n'umurage Ndangamateka.
== "Ubumenyi bw'isi" ==
[[File:Map of Rwanda.png|300px|Map of Rwanda]]
Ni igihugu kidakora ku nyanja, kiri muri Afurika y'uburengerazuba mu karere bita ak’ibiyaga bigari. [[U Rwanda rufite urubyiruko rw’abakoranabushake miliyoni 1,9|U Rwanda]] rufite [[Ikirunga|ibirunga]] bitanu, ibiyaga makumyabiri na bitatu n’imigezi myinshi, imwe akaba ariyo soko y’uruzi rwa [[Nili|Nil.]] U Rwanda rufite ubuso bwa 26,338 km² ubutaka bukaba bwihariye 24,948 km² amazi agafata 1,390 km². Abaturage babarirwa hafi ya 11,533,446 (National Institute of Statistics of Rwanda, 2016), ubwo rero ni abantu 438 kuri buri km², u Rwanda rubarirwa mu bihugu bituwe cyane kurusha ibindi muri Afurika.
[[File:Rwanda Gitarama landscape.JPG|thumb|250px|<span style="color:grey;"></span>]]
Imipaka n’ibihugu by’ibituranyi bikurikira ni 893 km: [[Burundi]] mu majyepfo (290km), [[Tanzaniya]] mu burasirazuba (217km), [[Uganda]] mu majyaruguru(169km) na [[Repubulika iharanira Demokarasi ya Kongo|Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]] (217km). U Rwanda rufite ibihe by’imvura bibiri Itumba-kuva Gashyantare kugera muri Gicurasi, Umuhindi-kuva muri Nzeli kugera muri Mutarama. Mu misozi ibihe biri mu rugero hajya haba ubutita rimwe na rimwe hakaza n’urubura rw’imbonekarimwe.
Igihugu gifite imiterere y’ubutaka itandukanye yiganjemo ibirunga mu majyaruguru kikaba gikikijwe [[Ikiyaga cya Kivu|n’ikiyaga cya Kivu]] [[https://rw.m.wikipedia.org/wiki/Ikiyaga_cya_Kivu]] mu burengerazuba. Parike National y’ibirunga iri mu birunga mu misozi miremire n’amashyamba biri mu majyaruguru, iyo pariki ifite ingangi zizwi cyane kw’isi nk'[[inyamaswa]] nini cyane zizwi ku kwita ku miryango yazo. Hari inyamaswa nini n’into, naho ikiyaga cya Kivu mu burengerazuba kikaba gifite umusenyi mwiza mu nkengero zacyo ku Kibuye, Kivu ikaba itatswe n’uturwa twinshi. Ahantu ha mbere haciye bugufi mu [[Rwanda]] ni mu kibaya cya Rusizi kikaba kiri ku butumburuke bwa metero 950 uhereye ku nyanja. Naho ahantu harehare cyane gusumba ahandi ni ikirunga cya Kalisimbi gifite ubutumburuke bwa metero 4,519.
MUDASIRU Pariki Nasiyonali
* [[Pariki ya Nyungwe]]
* [[Pariki y'Akagera]]
* [[Pariki y’Igihugu y’Ibirunga]][[File:Tour_du_Rwanda_2020.png|thumb|Tour du Rwanda 2020]]
== Intara ==
Igihugu cy’[[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] kigabanyijemo intara 4 n’umujyi wa Kigali. Intara zigabanyijemo uturere, imijyi, imirenge n’utugari. Umujyi wa Kigali ugabanyijemo uturere 30, imirenge 416 n’utugari.
Kugeza muri [[2005]], [[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] rwari rugabanyijemo intara cumi n’ebyiri (12) na Komini ijana na cumi n’esheshatu (116). Izi zari: Umujyi wa Kigali,9 intara ya Kigali Ngali,10 intara ya Gitarama,11 intara ya Butare,12 intara ya Gikongoro,13 [[intara ya Cyangugu]],14 intara ya Kibuye,15 intara ya Gisenyi,16 intara ya Ruhengeri,17 intara ya Byumba,18 intara y’Umutara,19 intara ya Kibungo.
Ariko ibi byarahindutse kuva ku itariki ya [[1 Mutarama]] [[2006]]. Muri porogaramu yo kwegereza ubuyobozi abaturage no kuvugurura ubutegetsi muri rusange mu gihugu, ubutegetsi bwite bwa leta bwagabanyijwe mu matsinda matoya [[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] 13rugabanywamo intara eshanu (5) zagabanyijwemo nazo [[Uturere tw’u Rwanda|uturere]] mirongo itatu (30). Uturere natwo tugabanyijwemo imirenge Magana ane na cumi n’itandatu (416) n’[[utugali]] ibihumbi bibiri n’ijana mirongo ine n’umunani (2148). Igihugu cy’[[U Rwanda nicyo gihugu cya mbere cya Africa cyahawe inkunga ya miliyoni $319 y’urwego rushya rwa FMI|u Rwanda]] kigabanyijemo Intara enye ( 4) n’Umujyi wa Kigali.
Amazina, umubare n’ibyicaro by’intara n’iby’Umujyi wa Kigali bigaragara mu mbonerahamwe ikurikira:
[[Dosiye:RwandaGeoProvinces.png|thumb|200px|<span style="color:grey;">Intara n’Uturere</span>]]
{| border="0" cellpadding="5" cellspacing="5"
|- bgcolor="#aaaaaa"
|N°
|Izina
|Icyicaro
|Akarere karimo icyicaro
|- bgcolor="#dddddd"
|1
|[[Intara y’Amajyaruguru]]
|[[Kinihira]]
|[[Akarere ka Rulindo]]
|- bgcolor="#dddddd"
|2
|[[Intara y’Amajyepfo]]
|[[Busasamana]]
|[[Akarere ka Nyanza]]
|- bgcolor="#dddddd"
|3
|[[Intara y'Uburasirazuba]]
|[[Kigabiro]]
|[[Akaere ka Rwamagana]]
|- bgcolor="#dddddd"
|4
|[[Intara y'Uburengerazuba]]
|[[Bwishyura]]
|[[Akarere ka Karongi]]
|- bgcolor="#dddddd"
|5
|[[Umujyi wa Kigali]]
|[[Nyarugenge]]
|[[Akarere ka Nyarugenge]]
|}
== [[Iyobokamana]] ==
[[Dosiye:RwamaganaChurch.jpg|thumb|left|100px|]]
[[Abanyarwanda]] benshi ni abayoboke b'amadini 2 akomeye ariyo [[Ubukirisitu]] ([[Abagatolika]], [[Abaporoso]], [[Abapresibuteliyani]] n’[[abangilikani]]) n’[[ubuyislamu]],
n'[[Abahamya ba Yehova]]
[[Kiliziya]] cyane cyane [[Kiliziya Gatolika]] niyo yashinze imizi mu Rwanda. Abanyarwanda benshi ni abagatolika. Rero Kiliziya ifite uruhare runini mu buzima bwa buri munsi. Hari andi madini nayo y’abakirisitu mu Rwanda, ariko ntabwo akomeye nka Kiliziya Gatorika. Iri dini niryo rya mbere ryinjiye mu Rwanda riyobowe na Musenyeri Hirth wo mu muryango w’abapadiri bera 27 mu w’1900. Abapadiri bera bazanywe mu Rwanda n’abadage, bayobora icyo gihe bategekaga u Rwanda, u Burundi na Tanzaniya y’icyo gihe. Abadage barindaga abapadiri bera bizera ko naho bazashyigikira ubutegetsi bw’Abadage (irohat) mu Rwanda.
Ibarura ry’abaturage rya 2002 ryagaragaje ko amadini ahagaze mu buryo bukurikira muri iki gihe: Abagatolika (49.5%), Abaporotesitanti bari mu madini atandukanye (27.2%), Abadivantisite (12.2%);Abahamya ba Yehova Andi madini ya gikirisito (4%), Abatagira idini (3.6%) N’Abayisilamu (1.8%), indi myemerere 1.7%. Iri barura riragaragaza ko 98.3% by abatuye u Rwanda biyemerera ko bafite idini babarizwamo. Ibi biratwereka ko amadini ari rumwe mu nzego z’imiyoborere ihuza abantu benshi kuko amenshi muri ayo madini atandukanye cyane n’idini gakondo kuko yo ahuza abayoboke bayo kandi akabaha gahunda y’imitekerereze ndetse n’imyitwarire. <ref>{{Cite web |title=Ishami Rishinzwe Uburere Mboneragihugu, Ukwakire, 2006 |url=http://www.nurc.gov.rw/documents/researches/Syllabus_Ingando.pdf |accessdate=2010-12-25 |archive-date=2012-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121029113019/http://www.nurc.gov.rw/documents/researches/Syllabus_Ingando.pdf |deadurl=yes }}</ref>
== [[Ibendera rya Repubulika y’u Rwanda]] ==
[[Dosiye:Secretary Kerry and Rwandan President Kagame Pose for A Photo With Rwandan Foreign Minister Musikiwabo and U.S. Ambassador Barks-Ruggles in Kigali (30326383225).jpg|center|thumb|480x480px|KAGAME PAUL perezida wa repubulika y' u Rwanda. (uwa kabiri uhereye iburyo )]]
[[Ibendera]] ry’Igihugu rigizwe n’amabara atatu: icyatsi kibisi, umuhondo, n’ubururu.
== [[Ubukungu bw’u Rwanda]] ==
Ubukungu bw’u Rwanda bugizwe ahanini n’ubuhinzi abenshi mu bahinzi batunzwe n’ibyo bahinga. Ubukungu bukaba buhura n’icyibazo cy’uko abantu ari benshi kurusha ubutaka buhari. Kuba u Rwanda rudakora ku nyanjya bikaba byongera ibyo bibazo kubera ko bituma igihugu kitagera ku masoko mpuzamahanga cyangwa kibagerayo bigoranye. Ibihingwa ngengabukungu bya mbere ni [[ikawa]], [[icyayi]] n’ibireti. Ibi n’ibyamasoko mpuzamahanga. Mu gihugu, ibihingwa bihaboneka muri byo ni ibitoki, imyumbati, amasaka, [[imboga]], n’ibirayi. Ariko ntibihagije ku isoko ryo mu Rwanda ibindi bitumizwa mu mahanga. Ibindi byongera ku ntungamubiri ku banyarwanda ni amatungo- [[inka]], ihene n’intama.<ref>[http://www.kituochakatiba.org/index2.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=1199&Itemid=36 Ugushakisha Ukuri n’Ubumuntu, Kituo Cha Katiba, Nyakanga, 2004 – Gashyantare, 2006]</ref>
'''AHO U RWANDA RUGEZE MU ITERAMBERE'''
Iterambere ry' u Rwanda rireberwa mu bihe bibiri bitandukanye; hagati 1962 na 1994 ndetse n'igihe cy'imyaka 30 kiri hagati 1995 na 2025. Kuva ku gusabiriza kugera ku bukungu bugabye amashami: Mu 1989, u Rwanda rwohereje mu mahanga amabuye y'agaciro yinjije amadovize angana na miliyoni 2.5, ariko mu 2023, u Rwanda rwakubye uyu musaruro inshuro amagana, aho rwinjije amadovize miliyari 1.1 y'amadolari. Iterambere nk'iri rigaragaza ko [[Ubukungu bw'U Rwanda|ubukungu bw'u Rwanda]] bwagabye amashami.
Mu byerekeye u burezi, mbere abasozaga amashuri ya kaminuza bari ku kigero cyo hasi aho mu 1994 abasoje kaminuza bari 2870 ariko mu 2022 uwo mubare wikubye inshuro magana ugera ku 431,606.
Mu busanzwe, iyo igihugu kidafite uburyo bunoze bwo kugenderana haba mu gihugu mu imbere cyangwa no hanze y'igihugu bidindiza iterambere ry'igihugu.Mu 1993, u Rwanda rwari rufite ibirometero 530 by’imihanda ya kaburimbo. Uyu munsi, imihanda ya kaburimbo yariyongereye igera ku birometero 2,652 ibi bikaba byoroshya ubuhahirane n'iterambere.
Kuva kera kugera mu myaka ya 1994, ubuvuzi mu Rwanda bwari ku kigero cyo hasi aho 2.6% ari bo bari bafite ubwishingizi mu kwivuza. Ibi bisobanuye ko iyo umuntu yagiraga uburwayi bukomeye yashoboraga gukira agasiga umuryango we mu bukene bukabije cyangwa n'ubuvuzi ntabubonere igihe bikaba byatuma abura ubuzima. Uyu munsi , Abanyarwanda 97.3% bafite ubwishingizi mu kwivuza bisobanuye ko ntawe ugihura n'ingaruka nk'izavuzwe haruguru.Kuba serivisi z'ubuvuzi zariyongereye ndetswe zikegerezwa abaturage bisobanuye ubuzima buzira umuze n'icyizere kirambye cy'ubuzima bw'ejo hazaza.<ref>Raporo z’Ikigega cy’Isi cy’Imari</ref>
== Amashyaka ya Politiki ==
[[Dosiye:Kagame.jpg|thumb|250px|<span style="color:grey;">Paul Kagame</span>]]
U Rwanda ni igihugu kigendera kuri [[demokarasi]] y’amashyaka menshi.
Amashyaka ya politike mu gihugu n’abayayobora ni aya: [[Parti Démocratique Chrétien]] (PDC) iyobowe na [[Alfred Mukezamfura]] ; [[Parti Social Démocratique]] (PSD) iyobowe na [[Vincent Biruta]] ; [[Union Démocratique du Peuple Rwandais]] (UDPR) iyobowe na [[Adrien Rangira]] ; [[Mouvement Démocratique Républicain]] (MDR) yasheshwe ikaba yarayoborwaga na [[Kabanda Célestin]] ; [[Parti Démocratique Islamique]] (PDI) iyobowe na [[André Bumaya]] ; [[Parti Libéral]] (PL) iyobowe na [[Prosper Higiro]] ; na [[Front Patriotique Rwandais]] (FPR) iyobowe na [[Paul Kagame]].
Hari n’andi mashyaka yahagaritswe kubera ko atemewe n’amategekop. Ayo ni [[Parti Socialiste Rwandais]] (PSR), na [[Parti pour le Progres et la Concorde]] (PPC) na Parti pour le Renouveau Démocratique
=== Amashyaka yo mu wa 1959 ===
Ayo mashyaka ari ukubiri: hari ayo bamwe bita "partis nationaux", ni ukuvuga amashyaka yari afite abayoboke benshi, yari asakaye mu gihugu cyangwa mu duce tunini, akagira n'uburyo bugaragara bwo kwamamaza ibitekerezo byayo n'abayobozi batwaye bagaragara. Tuvuge ayo mashyaka ayo ari yo n'igihe yavukiye: <ref>{{Cite web |url=http://www.grandslacs.net/doc/2529.pdf |title=Ubumwe bw'Abanyarwanda, Kigali, Kanama 1999 |access-date=2010-12-24 |archive-date=2010-07-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100704012542/http://www.grandslacs.net/doc/2529.pdf |url-status=dead }}</ref>
:1. '''APROSOMA''' [[Association pour la Promotion Sociale de la Masse]] 15/02/1959
:2. '''UNAR''' [[Union Nationale Rwandaise]] 13/09/1959
:3. '''RADER''' [[Rassemblement Democratique Rwandaise]] 14/09/1959
:4. '''PARMEHUTU''' [[Parti du Mouvement de l’Emancipation des Bahutu]] 09/10/1959
Hari n'andi mashyaka akabakaba makumyabiri ataragize uburemere byayo tumaze kuvuga. Ndetse urebye neza, amwe n'amwe muri ayo mashyaka mato yegamiye ayo ane manini. Ayo mashyaka matoya ni aya:
:1) '''ABAKI''' [[Alliance des Bakiga]]
:2) '''ABESC''' [[Association des Bahutu evuluant pour la suppression des castes]]
:3) '''ACR''' [[Association des Cultivateurs du Rwanda]]
:4) '''APADEC''' [[Association du Parti Democrate Chretien]]
:5) '''APROCOMIN''' [[Association des Commerçants Indigenes]]
:6) '''AREDETWA''' [[Association pour le Relevement Democratique des Batwa]]
:7) '''ARUCO''' [[Alliance du Ruanda - Urundi et du Congo]]
:8) '''ASSERU''' [[Association des Eleveurs du Rwanda]]
:9) '''MOMOR''' [[Mouvement Monarchiste Rwandais]]
:10) '''MUR''' [[Mouvement pour 1'Union Rwandaise]]
:11) '''PAMOPRO''' [[Parti Monarchiste Progressiste]]
:12) '''PSCR''' [[Parti Social Chrétien du Rwanda]]
:13) '''UAARU''' [[Union des Aborozi Africains du Rwanda]]
:14) '''UMAR''' [[Union des Masses Rwandaises]]
:15) '''UNAFREUROP''' [[Union Afro-Europeenne]]
:16) '''UNINTERCOKI''' [[Union des Intérêts Communs du Kinyaga]]
== ==
* [[Banki Nkuru y'u Rwanda|Banki y’Amajyamabere y’u Rwanda]] (BRD)
* [[Ofisi y’Ubukerarugendo na Pariki Nasiyonali mu Rwanda]] (ORTPN)
* [[Perezidansi ya Repubulika]]
* [[Ibiro Bikuru by’Ishoramari rya Leta n’Inkunga Ituruka Hanze y’Igihugu]] (CEPEX)
* [[Ikigo cy’Igihugu gishinzwe Guteza Imbere Ishoramari n'Ibicuruzwa byoherezwa mu Mahanga]] (RIEPA)
* [[Urugaga Nyarwanda rw’Abikorera ku Giti cyabo]] (RPSF)
[[Dosiye:I&M Bank Rwanda plc logo.png|thumb|BANKI Y' UBUCURUZI MU RWANDA]]
== Amabanki ==
* Banque de Kigali (BK)
* Banque Rwandaise de Développement (BRD)
* I&M bank Rwanda
* Compagnie Générale de Banque (COGEBANQUE)
* Banque Commerciale du Rwanda (BCR)
* Ecobank Rwanda
* Banque de l'Habitat du Rwanda (BHR)
* Banque Populaire du Rwanda (BPR)
* Urwego Opportunity Microfinance Bank (UOMB)
* BANCOR SA
* Banque Populaire du Rwanda SA
*[[Kenya]] commercial bank (KCB)
*Equity bank
*Urwego Opportunity Bank(UOB)
*Zigama CSS
*Co-operative Bank Rwanda
== Sosiyete Sivile mu Rwanda ==
[[File:OLPC classroom teaching.JPG|thumbnail|[[:en:One Laptop per Child|OLPC]] classroom teaching]]
Iki gice kiraganira kuri sosiyete sivile yo mu Rwanda, ariko irashimangira ku mateka yayo, uko iteye, n’amashami yayo aba mu Rwanda. Iki gice kiranagaragaza imibereho ya sosiyete sivile, imigenderane ifitanye na leta y'u Rwanda ndetse n’abaterenkunga, ingorane ihura nazo. Iki gice kandi kiranagaragaza imbogamizi uwo muryango uhura nazo.
Urebye ibibazo uyu muryango uhura nabyo mu byerekeye kumvisha akamaro kawo, ni umuryango w’ubukorerabushake ufata umwanya hagati y’umuryango nyarwanda na leta. Hari amashyirahamwe atandukanye yigenga, yashizweho n’abantu ku giti cyabo kugira ngo babungabunge amahame n’imico yabo.
Ubundi inshingano z’uwo muryango ni kuwinjizamwo imiryango y’abakozi bo mu nzego zose, baba abunganira (avocats), za kiriziya, koperative, amashyirahamwe y’abana n’abagore n’andi mashyirahamwe ashinzwe imibereho myiza y’abaturage. <ref>[http://www.kituochakatiba.org/index2.php?option=com_docman&task=doc_view&gid=1199&Itemid=36 Ugushakisha Ukuri n’Ubumuntu, Kituo Cha Katiba, Nyakanga, 2004 – Gashyantare, 2006] </ref>
* [[Kituo Cha Katiba]]
* [[Avega Agahozo]]
* [[Haguruka]]
== Notes ==
<references/>
== Imiyoboro ==
* http://www.presidency.gov.rw/
* http://www.livinginkigali.com
* https://web.archive.org/web/20230113062710/https://discover.rw/
{{Afurika}}
{{commons|category:Rwanda}}
[[Category:Rwanda]]
[[Category:Ibihugu]]
[[Category:Afurika]]
st61pdic87qyk09rwaiwe68l86nzlv5
Abadage
0
1784
132415
132256
2026-06-21T11:54:58Z
B.Scalling
15089
132415
wikitext
text/x-wiki
'''[[Ubudage]]''' ni igihugu giherereye ku mugabane w'[[Burayi|Uburayi]], kikaba ari nakimwe mu bihugu 29 bigize umuryango wa Schengen,ugamije koroshya urujya n'uruza rw'abaturage hagati y'ibihugu biwugize, binyuze mu gukuraho igenzurwa rinzwe ku mipaka yabyo.<ref>https://home-affairs.ec.europa.eu/policies/schengen/visa-policy/applying-schengen-visa_en</ref>[[Dosiye:Germany map.gif|thumb]]
[[Dosiye:Reichstag pano.jpg|thumb|abadage]]
'''Abadage''' ni abaturage baba mu gihugu cy'[[Ubudage]], umuturage umwe wu budage yitwa umudage n'aho abadage benshi bakitwa Abadage.
== IMIKORANIRE ==
Abadage babashoramari bakorera mu Rwanda, babinyujije mw'ibaruwa yandikiwe ibiro by'[[Ubudage]] bishinzwe ububanyi n'amahanga (Auswärtiges Amt), bigendanye n'ikibazo cya viza cyatewe n'iyirukanwa ry'Abadipolomate<ref name=":0">https://kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/sosiyete-z-abadage-zikorera-mu-rwanda-zibangamiwe-n-uko-abanyarwanda-bazikorera-batabona-viza-z-icyo-gihugu</ref>b'Abadage birukankwe mu Rwanda, kandi aribo bari bafite munshingano ibijyanye no gusaba no gutanga visa za Schengen, bagaragaza ko abazishaka bajya kuri ambasade y'[[Ubudage]] iri i [[Nairobi]].
Abasinye kuri iyo baruwa bagaragaje ko batewe impungenge n'umubano mu bya politiki, utameze neza hagati y'u [[Rwanda]] n'[[Ubudage]], banasaba ko ibiro by'ububanye n'amahanga byakongera gukorera mu Rwanda.<ref name=":0" />
U Rwanda rufatwa nk'umufatanyabikorwa utanga icyizere mu rwego rw'ikoranabuhanga, kuko arigihugu gifite intego yo kuba ihuriro ry'ikoranabuhanga mu karere (Regional IT hub), kandi rugasabwa gukorana na sosiyete zituruka mu mahanga kugira ngo rushobore kugera ku ntego rwihaye. <ref>https://kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/sosiyete-z-abadage-zikorera-mu-rwanda-zibangamiwe-n-uko-abanyarwanda-bazikorera-batabona-viza-z-icyo-gihugu</ref>
== UMUBANO WA POLITIKE ==
Umubano wa dipolomasi hagati y'u Rwanda n'Ubudage watangiye mu mwaka w'i 1962, aho kuva icyo gihe ibihugu byombi byemeranyije kugirana umubano ushingiye kubwizerane ubufatanye n'ubucuti. Buri myaka ibiri, ibihugu byombi bigirana ibiganiro by'ihariye biga kubutwererane mw'iterambere.
Leta zombi zemeranya ko ubutwererane bw'iterambere hagati y'u Rwanda n'Ubudage bukomeza kwibanda ku iterambere ry'ubukungu burambye, amahugurwa n'ikorwa ry'imirimo, kurengera ibidukikije, guteza imbere ingufu zisukuye hamwe na gahunda ya "Just Transition" igamije impinduka ziboneye mu bukungu.<ref>https://www.rwandaingermany.gov.rw/cooperation</ref>
{{stub}}
[[Dosiye:Flag of Germany (2004 World Factbook).gif|center|thumb|320x320px|Flag of Germany]]
== ==
* [[Jenoside y’Abayahudi]]
[[Category:Abadage| ]]
[[Category:Umuryango]]
539cc4zwsqg01t8f169xo8a0nstmiux
132416
132415
2026-06-21T11:57:04Z
B.Scalling
15089
132416
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q183|useImage=[[File:Porz Germany Bezirksrathaus-Porz-02.jpg|Porz_Germany_Bezirksrathaus-Porz-02]]}}
'''[[Ubudage]]''' ni igihugu giherereye ku mugabane w'[[Burayi|Uburayi]], kikaba ari nakimwe mu bihugu 29 bigize umuryango wa Schengen,ugamije koroshya urujya n'uruza rw'abaturage hagati y'ibihugu biwugize, binyuze mu gukuraho igenzurwa rinzwe ku mipaka yabyo.<ref>https://home-affairs.ec.europa.eu/policies/schengen/visa-policy/applying-schengen-visa_en</ref>[[Dosiye:Germany map.gif|thumb]]
[[Dosiye:Reichstag pano.jpg|thumb|abadage]]
'''Abadage''' ni abaturage baba mu gihugu cy'[[Ubudage]], umuturage umwe wu budage yitwa umudage n'aho abadage benshi bakitwa Abadage.
== IMIKORANIRE ==
Abadage babashoramari bakorera mu Rwanda, babinyujije mw'ibaruwa yandikiwe ibiro by'[[Ubudage]] bishinzwe ububanyi n'amahanga (Auswärtiges Amt), bigendanye n'ikibazo cya viza cyatewe n'iyirukanwa ry'Abadipolomate<ref name=":0">https://kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/sosiyete-z-abadage-zikorera-mu-rwanda-zibangamiwe-n-uko-abanyarwanda-bazikorera-batabona-viza-z-icyo-gihugu</ref>b'Abadage birukankwe mu Rwanda, kandi aribo bari bafite munshingano ibijyanye no gusaba no gutanga visa za Schengen, bagaragaza ko abazishaka bajya kuri ambasade y'[[Ubudage]] iri i [[Nairobi]].
Abasinye kuri iyo baruwa bagaragaje ko batewe impungenge n'umubano mu bya politiki, utameze neza hagati y'u [[Rwanda]] n'[[Ubudage]], banasaba ko ibiro by'ububanye n'amahanga byakongera gukorera mu Rwanda.<ref name=":0" />
U Rwanda rufatwa nk'umufatanyabikorwa utanga icyizere mu rwego rw'ikoranabuhanga, kuko arigihugu gifite intego yo kuba ihuriro ry'ikoranabuhanga mu karere (Regional IT hub), kandi rugasabwa gukorana na sosiyete zituruka mu mahanga kugira ngo rushobore kugera ku ntego rwihaye. <ref>https://kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/sosiyete-z-abadage-zikorera-mu-rwanda-zibangamiwe-n-uko-abanyarwanda-bazikorera-batabona-viza-z-icyo-gihugu</ref>
== UMUBANO WA POLITIKE ==
Umubano wa dipolomasi hagati y'u Rwanda n'Ubudage watangiye mu mwaka w'i 1962, aho kuva icyo gihe ibihugu byombi byemeranyije kugirana umubano ushingiye kubwizerane ubufatanye n'ubucuti. Buri myaka ibiri, ibihugu byombi bigirana ibiganiro by'ihariye biga kubutwererane mw'iterambere.
Leta zombi zemeranya ko ubutwererane bw'iterambere hagati y'u Rwanda n'Ubudage bukomeza kwibanda ku iterambere ry'ubukungu burambye, amahugurwa n'ikorwa ry'imirimo, kurengera ibidukikije, guteza imbere ingufu zisukuye hamwe na gahunda ya "Just Transition" igamije impinduka ziboneye mu bukungu.<ref>https://www.rwandaingermany.gov.rw/cooperation</ref>
{{stub}}
[[Dosiye:Flag of Germany (2004 World Factbook).gif|center|thumb|320x320px|Flag of Germany]]
== ==
* [[Jenoside y’Abayahudi]]
[[Category:Abadage| ]]
[[Category:Umuryango]]
5pboqw7g5uhdeq4sjee9j3mkv2l6uqg
132417
132416
2026-06-21T11:58:03Z
B.Scalling
15089
132417
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q183|useImage=[[File:Porz Germany Bezirksrathaus-Porz-02.jpg|Porz_Germany_Bezirksrathaus-Porz-02]]}}
'''[[Ubudage]]''' ni igihugu giherereye ku mugabane w'[[Burayi|Uburayi]], kikaba ari nakimwe mu bihugu 29 bigize umuryango wa Schengen,ugamije koroshya urujya n'uruza rw'abaturage hagati y'ibihugu biwugize, binyuze mu gukuraho igenzurwa rinzwe ku mipaka yabyo.<ref>https://home-affairs.ec.europa.eu/policies/schengen/visa-policy/applying-schengen-visa_en</ref>[[Dosiye:Germany map.gif|thumb]]
[[Dosiye:Reichstag pano.jpg|thumb|abadage]]
'''Abadage''' ni abaturage baba mu gihugu cy'[[Ubudage]], umuturage umwe wu budage yitwa umudage n'aho abadage benshi bakitwa Abadage.
== IMIKORANIRE ==
Abadage babashoramari bakorera mu Rwanda, babinyujije mw'ibaruwa yandikiwe ibiro by'[[Ubudage]] bishinzwe ububanyi n'amahanga (Auswärtiges Amt), bigendanye n'ikibazo cya viza cyatewe n'iyirukanwa ry'Abadipolomate<ref name=":0">https://kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/sosiyete-z-abadage-zikorera-mu-rwanda-zibangamiwe-n-uko-abanyarwanda-bazikorera-batabona-viza-z-icyo-gihugu</ref>b'Abadage birukankwe mu Rwanda, kandi aribo bari bafite munshingano ibijyanye no gusaba no gutanga visa za Schengen, bagaragaza ko abazishaka bajya kuri ambasade y'[[Ubudage]] iri i [[Nairobi]].
Abasinye kuri iyo baruwa bagaragaje ko batewe impungenge n'umubano mu bya politiki, utameze neza hagati y'u [[Rwanda]] n'[[Ubudage]], banasaba ko ibiro by'ububanye n'amahanga byakongera gukorera mu Rwanda.<ref name=":0" />
U Rwanda rufatwa nk'umufatanyabikorwa utanga icyizere mu rwego rw'ikoranabuhanga, kuko arigihugu gifite intego yo kuba ihuriro ry'[[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|ikoranabuhanga]] mu karere (Regional IT hub), kandi rugasabwa gukorana na sosiyete zituruka mu mahanga kugira ngo rushobore kugera ku ntego rwihaye. <ref>https://kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/sosiyete-z-abadage-zikorera-mu-rwanda-zibangamiwe-n-uko-abanyarwanda-bazikorera-batabona-viza-z-icyo-gihugu</ref>
== UMUBANO WA POLITIKE ==
Umubano wa dipolomasi hagati y'u Rwanda n'Ubudage watangiye mu mwaka w'i 1962, aho kuva icyo gihe ibihugu byombi byemeranyije kugirana umubano ushingiye kubwizerane ubufatanye n'ubucuti. Buri myaka ibiri, ibihugu byombi bigirana ibiganiro by'ihariye biga kubutwererane mw'iterambere.
Leta zombi zemeranya ko ubutwererane bw'iterambere hagati y'u Rwanda n'Ubudage bukomeza kwibanda ku iterambere ry'ubukungu burambye, amahugurwa n'ikorwa ry'imirimo, kurengera ibidukikije, guteza imbere ingufu zisukuye hamwe na gahunda ya "Just Transition" igamije impinduka ziboneye mu bukungu.<ref>https://www.rwandaingermany.gov.rw/cooperation</ref>
{{stub}}
[[Dosiye:Flag of Germany (2004 World Factbook).gif|center|thumb|320x320px|Flag of Germany]]
== ==
* [[Jenoside y’Abayahudi]]
[[Category:Abadage| ]]
[[Category:Umuryango]]
ktlt6p6xm1d0748lsoryzpt6nrcebbh
Akarere ka Huye
0
3263
132341
131380
2026-06-21T06:18:00Z
B.Scalling
15089
132341
wikitext
text/x-wiki
[[File:HuyeDist.png|thumb|250px|<span style="color:grey;">Ikarita y’Akarere ka Huye </span>]]
[[Dosiye:RW Huye (Butare).jpg|thumb|huye]]
== Ibiro by 'akarere ka Huye ==
'''Akarere ka Huye''' ni kamwe mu turere umunani tugize [[Intara y'amajyepfo|Intara y’Amajyepfo]] mu [[Rwanda]]. Akarere ka Huye gahana imbibi n' [[akarere ka Nyanza]] (Amajyaruguru) akarere ka Nyaruguru (Amajyepfo), [[akarere ka Nyamagabe]] (Iburengerazuba) n' [[akarere ka Gisagara]] (i Burasirazuba).<ref>https://web.archive.org/web/20230305132630/http://www.rebero.co.rw/2019/11/04/muri-2020-ibiro-byintara-yamajyepfo-bizimukira-mu-karere-ka-huye/</ref>
Akarere ka Huye kazwi na none kuba gafite inzu ndangamuco y'u Rwanda.
Ni mu karere ka Huye kandi dusanga amahoteri menshi mu gace kahoze kitwa Butare.
Umujyi w'akarere ka Huye ni umwe mu mijyi yunganira [[Kigali|umujyi wa Kigali]].
== ubukungu ==
Ubukungu bw' akarere ka Huye bushingiye ku buhinzi n'ubworozi, ubukerarugendo, ubucuruzi n'inganda.
Mu buhinzi, mu karere ka Huye hera ibihingwa ngandurarugo (ibishyimbo, ibigori, urutoki, Umuceri n'ibindi); mu bihingwa ngengabukungu mu karere ka Huye hera igihingwa cya kawa ni na ho dusanga Ikawa ya '''Maraba''' yamamaye mu ruhando mpuzamahanga. Mu karere ka Huye uhasanga ibikorwa by' ubukerarugendo nk' ingoro ndangamurage ( '''Musee'''), '''Ibisi''' bya Huye, ishyamba ry’'''Arboretum''', amahoteri n’ibindi.
Akarere ka Huye ni ho hari igicumbi cy'uburezi kuko mu karere ka Huye tuhasanga kaminuza n'amashuri makuru 5 [ [[Kaminuza y'u Rwanda|Kaminuza y’u Rwanda]] Ishami rya Huye, [http://www.iprchuye.rp.ac.rw/ IPRC South], Catholic University of Rwanda -CUR, [https://web.archive.org/web/20200922135848/http://piass.ac.rw/ Protestant Institute of Art and Social Sciences - PIASS] na Seminari Nkuru ya Nyakibanda]. Mu karere ka Huye hari amashuri yisumbuye 50 n' amashuri abanza 100.
[[Dosiye:RW Huye (Butare) (1) (16640357143).jpg|thumb|Huye]]
Mu karere ka Huye tuhasanga ibitaro bya Kaminuza CHUB, ibitaro by' akarere ka Huye bya Kabutare, amavuriro yigenga 3, Farumasi 17 n'ibigo nderabuzima 16.
I'''zina ry' Ubutore : Indatirwabahizi'''
== Imiterere y’akarere ka Huye ==
:Ubuso bw’akarere: 581.5 km²
:Umubare w’imirenge: 14
:Umubare w’utugari: 77
:Umubare w’imidugudu: 508
:Umubare w’abaturage: 288 203
:Ubucucike: 495.6
: umubare w' Wamazu igafumba: 882[[File:Huye_mainstreet_Rwanda_taken_June_2009.jpg|thumb|Huye ubwikorezi]]
:Ruvugizo
:Mubuga
:Kabuga
:Kigari
:Kiga
:
== Amashakiro ==
{{Reflist}}
*[http://www.huye.gov.rw/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1&lang=rw www.huye.gov.rw]
[[Category:Akarere ka Huye| ]]
[[Ikiciro:Intara y'amajyepfo]]
1pwn9iyukwezxrb8l94jzc6ygt3xiqw
132342
132341
2026-06-21T06:22:47Z
B.Scalling
15089
kongeramo amakuru
132342
wikitext
text/x-wiki
[[File:HuyeDist.png|thumb|250px|<span style="color:grey;">Ikarita y’Akarere ka Huye </span>]]
[[Dosiye:RW Huye (Butare).jpg|thumb|huye]]
== Ibiro by 'akarere ka Huye ==
'''Akarere ka Huye''' ni kamwe mu turere umunani tugize [[Intara y'amajyepfo|Intara y’Amajyepfo]] mu [[Rwanda]]. Akarere ka Huye gahana imbibi n' [[akarere ka Nyanza]] (Amajyaruguru) akarere ka Nyaruguru (Amajyepfo), [[akarere ka Nyamagabe]] (Iburengerazuba) n' [[akarere ka Gisagara]] (i Burasirazuba).<ref>https://web.archive.org/web/20230305132630/http://www.rebero.co.rw/2019/11/04/muri-2020-ibiro-byintara-yamajyepfo-bizimukira-mu-karere-ka-huye/</ref>
Akarere ka Huye kazwi na none kuba gafite inzu ndangamuco y'u Rwanda.
Ni mu karere ka Huye kandi dusanga amahoteri menshi mu gace kahoze kitwa Butare.
Umujyi w'akarere ka Huye ni umwe mu mijyi yunganira [[Kigali|umujyi wa Kigali]].
== ubukungu ==
Ubukungu bw' akarere ka Huye bushingiye ku buhinzi n'ubworozi, ubukerarugendo, ubucuruzi n'inganda.
Mu buhinzi, mu karere ka Huye hera ibihingwa ngandurarugo (ibishyimbo, ibigori, urutoki, Umuceri n'ibindi); mu bihingwa ngengabukungu mu karere ka Huye hera igihingwa cya kawa ni na ho dusanga Ikawa ya '''Maraba''' yamamaye mu ruhando mpuzamahanga. Mu karere ka Huye uhasanga ibikorwa by' ubukerarugendo nk' ingoro ndangamurage ( '''Musee'''), '''Ibisi''' bya Huye, ishyamba ry’'''Arboretum''', amahoteri n’ibindi.
Akarere ka Huye ni ho hari igicumbi cy'uburezi kuko mu karere ka Huye tuhasanga kaminuza n'amashuri makuru 5 [ [[Kaminuza y'u Rwanda|Kaminuza y’u Rwanda]] Ishami rya Huye, [http://www.iprchuye.rp.ac.rw/ IPRC South], Catholic University of Rwanda -CUR, [https://web.archive.org/web/20200922135848/http://piass.ac.rw/ Protestant Institute of Art and Social Sciences - PIASS] na Seminari Nkuru ya Nyakibanda]. Mu karere ka Huye hari amashuri yisumbuye 50 n' amashuri abanza 100.
[[Dosiye:RW Huye (Butare) (1) (16640357143).jpg|thumb|Huye]]
Mu karere ka Huye tuhasanga ibitaro bya Kaminuza CHUB, ibitaro by' akarere ka Huye bya Kabutare, amavuriro yigenga 3, Farumasi 17 n'ibigo nderabuzima 16.
I'''zina ry' Ubutore : Indatirwabahizi'''
== Imiterere y’akarere ka Huye<ref>[https://www.huye.gov.rw/ Ahabanza]</ref> ==
:Aka karere gafite ubuso bwa kilometero kare 581.5 kandi kagatuwe n’abaturage 288,203. Kagizwe n’imirenge 14, utugari 77 n’imidugudu 508. Ubucucike bw’abaturage bugera ku bantu 495.6 kuri kilometero kare imwe. Mu Mudugudu wa Gafumba habarurwa amazu 882, agaragaza imiturire n’iterambere ry’abaturage muri uwo mudugudu.
:
:
== Amashakiro ==
{{Reflist}}
*[http://www.huye.gov.rw/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1&lang=rw www.huye.gov.rw]
[[Category:Akarere ka Huye| ]]
[[Ikiciro:Intara y'amajyepfo]]
o8dtsc0pbo8e8iiobuzb0psmyhk6y7a
132343
132342
2026-06-21T06:30:37Z
B.Scalling
15089
132343
wikitext
text/x-wiki
[[File:HuyeDist.png|thumb|250px|<span style="color:grey;">Ikarita y’Akarere ka Huye </span>]]
[[Dosiye:RW Huye (Butare).jpg|thumb|huye]]
== Ibiro by 'akarere ka Huye ==
'''Akarere ka Huye''' ni kamwe mu turere umunani tugize [[Intara y'amajyepfo|Intara y’Amajyepfo]] mu [[Rwanda]]. Akarere ka Huye gahana imbibi n' [[akarere ka Nyanza]] (Amajyaruguru) akarere ka Nyaruguru (Amajyepfo), [[akarere ka Nyamagabe]] (Iburengerazuba) n' [[akarere ka Gisagara]] (i Burasirazuba).<ref>https://web.archive.org/web/20230305132630/http://www.rebero.co.rw/2019/11/04/muri-2020-ibiro-byintara-yamajyepfo-bizimukira-mu-karere-ka-huye/</ref>
Akarere ka Huye kazwi na none kuba gafite inzu ndangamuco y'u Rwanda.
Ni mu karere ka Huye kandi dusanga amahoteri menshi mu gace kahoze kitwa Butare.
Umujyi w'akarere ka Huye ni umwe mu mijyi yunganira [[Kigali|umujyi wa Kigali]].
== ubukungu ==
Ubukungu bw' akarere ka Huye bushingiye ku buhinzi n'ubworozi, ubukerarugendo, ubucuruzi n'inganda.
Mu buhinzi, mu karere ka Huye hera ibihingwa ngandurarugo (ibishyimbo, ibigori, urutoki, Umuceri n'ibindi); mu bihingwa ngengabukungu mu karere ka Huye hera igihingwa cya kawa ni na ho dusanga Ikawa ya '''Maraba''' yamamaye mu ruhando mpuzamahanga. Mu karere ka Huye uhasanga ibikorwa by' ubukerarugendo nk' ingoro ndangamurage ( '''Musee'''), '''Ibisi''' bya Huye, ishyamba ry’'''Arboretum''', amahoteri n’ibindi.
Akarere ka Huye ni ho hari igicumbi cy'uburezi kuko mu karere ka Huye tuhasanga kaminuza n'amashuri makuru 5 [ [[Kaminuza y'u Rwanda|Kaminuza y’u Rwanda]] Ishami rya Huye, [http://www.iprchuye.rp.ac.rw/ IPRC South], Catholic University of Rwanda -CUR, [https://web.archive.org/web/20200922135848/http://piass.ac.rw/ Protestant Institute of Art and Social Sciences - PIASS] na Seminari Nkuru ya Nyakibanda]. Mu karere ka Huye hari amashuri yisumbuye 50 n' amashuri abanza 100.
[[Dosiye:RW Huye (Butare) (1) (16640357143).jpg|thumb|Huye]]
Mu karere ka Huye tuhasanga ibitaro bya Kaminuza CHUB, ibitaro by' akarere ka Huye bya Kabutare, amavuriro yigenga 3, Farumasi 17 n'ibigo nderabuzima 16.
I'''zina ry' Ubutore : Indatirwabahizi'''
== Imiterere y’akarere ka Huye<ref>[https://www.huye.gov.rw/ Ahabanza]</ref> ==
:Aka karere gafite ubuso bwa kilometero kare 581.5 kandi kagatuwe n’abaturage 288,203. Kagizwe n’imirenge 14, utugari 77 n’imidugudu 508. Ubucucike bw’abaturage bugera ku bantu 495.6 kuri kilometero kare imwe. Mu Mudugudu wa Gafumba habarurwa amazu 882, agaragaza imiturire n’iterambere ry’abaturage muri uwo mudugudu.
=== imirenge igize aka karere ===
:Kagizwe n’imirenge 14, ariyo:
:* Gishamvu
:* Huye
:* Karama
:* Kigoma
:* Kinazi
:* Mbazi
:* Mukura
:* Ngoma
:* Rusatira
:* Rwaniro
:* Simbi
:* Tumba
:* Maraba
:* Ruhashya
:
== Amashakiro ==
{{Reflist}}
*[http://www.huye.gov.rw/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1&lang=rw www.huye.gov.rw]
[[Category:Akarere ka Huye| ]]
[[Ikiciro:Intara y'amajyepfo]]
6oyd3af0z8pay7q6o4p35lf60bo1jof
132344
132343
2026-06-21T06:43:17Z
B.Scalling
15089
gushyiramo utugali
132344
wikitext
text/x-wiki
[[File:HuyeDist.png|thumb|250px|<span style="color:grey;">Ikarita y’Akarere ka Huye </span>]]
[[Dosiye:RW Huye (Butare).jpg|thumb|huye]]
== Ibiro by 'akarere ka Huye ==
'''Akarere ka Huye''' ni kamwe mu turere umunani tugize [[Intara y'amajyepfo|Intara y’Amajyepfo]] mu [[Rwanda]]. Akarere ka Huye gahana imbibi n' [[akarere ka Nyanza]] (Amajyaruguru) akarere ka Nyaruguru (Amajyepfo), [[akarere ka Nyamagabe]] (Iburengerazuba) n' [[akarere ka Gisagara]] (i Burasirazuba).<ref>https://web.archive.org/web/20230305132630/http://www.rebero.co.rw/2019/11/04/muri-2020-ibiro-byintara-yamajyepfo-bizimukira-mu-karere-ka-huye/</ref>
Akarere ka Huye kazwi na none kuba gafite inzu ndangamuco y'u Rwanda.
Ni mu karere ka Huye kandi dusanga amahoteri menshi mu gace kahoze kitwa Butare.
Umujyi w'akarere ka Huye ni umwe mu mijyi yunganira [[Kigali|umujyi wa Kigali]].
== ubukungu ==
Ubukungu bw' akarere ka Huye bushingiye ku buhinzi n'ubworozi, ubukerarugendo, ubucuruzi n'inganda.
Mu buhinzi, mu karere ka Huye hera ibihingwa ngandurarugo (ibishyimbo, ibigori, urutoki, Umuceri n'ibindi); mu bihingwa ngengabukungu mu karere ka Huye hera igihingwa cya kawa ni na ho dusanga Ikawa ya '''Maraba''' yamamaye mu ruhando mpuzamahanga. Mu karere ka Huye uhasanga ibikorwa by' ubukerarugendo nk' ingoro ndangamurage ( '''Musee'''), '''Ibisi''' bya Huye, ishyamba ry’'''Arboretum''', amahoteri n’ibindi.
Akarere ka Huye ni ho hari igicumbi cy'uburezi kuko mu karere ka Huye tuhasanga kaminuza n'amashuri makuru 5 [ [[Kaminuza y'u Rwanda|Kaminuza y’u Rwanda]] Ishami rya Huye, [http://www.iprchuye.rp.ac.rw/ IPRC South], Catholic University of Rwanda -CUR, [https://web.archive.org/web/20200922135848/http://piass.ac.rw/ Protestant Institute of Art and Social Sciences - PIASS] na Seminari Nkuru ya Nyakibanda]. Mu karere ka Huye hari amashuri yisumbuye 50 n' amashuri abanza 100.
[[Dosiye:RW Huye (Butare) (1) (16640357143).jpg|thumb|Huye]]
Mu karere ka Huye tuhasanga ibitaro bya Kaminuza CHUB, ibitaro by' akarere ka Huye bya Kabutare, amavuriro yigenga 3, Farumasi 17 n'ibigo nderabuzima 16.
I'''zina ry' Ubutore : Indatirwabahizi'''
== Imiterere y’akarere ka Huye<ref>[https://www.huye.gov.rw/ Ahabanza]</ref> ==
:Aka karere gafite ubuso bwa kilometero kare 581.5 kandi kagatuwe n’abaturage 288,203. Kagizwe n’imirenge 14, utugari 77 n’imidugudu 508. Ubucucike bw’abaturage bugera ku bantu 495.6 kuri kilometero kare imwe. Mu Mudugudu wa Gafumba habarurwa amazu 882, agaragaza imiturire n’iterambere ry’abaturage muri uwo mudugudu.
=== imirenge igize aka karere ===
:Kagizwe n’imirenge 14, ariyo:
:* Gishamvu
:* Huye
:* Karama
:* Kigoma
:* Kinazi
:* Mbazi
:* Mukura
:* Ngoma
:* Rusatira
:* Rwaniro
:* Simbi
:* Tumba
:* Maraba
:* Ruhashya
==== utugali ni 77 aritwo ====
=== Umurenge wa Gishamvu ===
# Sholi
# Nyakibanda
# Ryakibogo
# Nyumba
=== Umurenge wa Huye ===
# Muyogoro
# Sovu
# Nyakagezi
# Rukira
=== Umurenge wa Karama ===
# Kibingo
# Bunazi
# Muhembe
# Gahororo
# Buhoro
=== Umurenge wa Kigoma ===
# Musebeya
# Rugarama
# Shanga
# Kabatwa
# Nyabisindu
# Karambi
# Kabuga
# Gishihe
=== Umurenge wa Kinazi ===
# Gitovu
# Gahana
# Byinza
# Sazange
# Kabona
=== Umurenge wa Maraba ===
# Shanga
# Kabuye
# Kanyinya
# Gasumba
# Shyembe
# Buremera
=== Umurenge wa Mbazi ===
# Rugango
# Kabuga
# Gatobotobo
# Rusagara
# Mutunda
# Tare
# Mwulire
=== Umurenge wa Mukura ===
# Bukomeye
# Rango A
# Icyeru
# Buvumu
=== Umurenge wa Ngoma ===
# Matyazo
# Butare
# Kaburemera
# Ngoma
=== Umurenge wa Ruhashya ===
# Mara
# Ruhashya
# Busheshi
# Muhororo
# Rugogwe
# Gatovu
# Karama
=== Umurenge wa Rusatira ===
# Mugogwe
# Gafumba
# Kimuna
# Kimirehe
# Kiruhura
# Buhimba
=== Umurenge wa Rwaniro ===
# Nyaruhombo
# Shyunga
# Nyamabuye
# Kibiraro
# Mwendo
# Gatwaro
# Kamwambi
=== Umurenge wa Simbi ===
# Gisakura
# Kabusanza
# Mugobore
# Cyendajuru
# Nyangazi
=== Umurenge wa Tumba ===
# Cyarwa
# Rango B
# Gitwa
# Cyimana
# Mpare
== Amashakiro ==
{{Reflist}}
*[http://www.huye.gov.rw/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1&lang=rw www.huye.gov.rw]
[[Category:Akarere ka Huye| ]]
[[Ikiciro:Intara y'amajyepfo]]
smjj2otsesu6bnu382dfbfa4wxavpcj
132345
132344
2026-06-21T06:49:50Z
B.Scalling
15089
132345
wikitext
text/x-wiki
[[File:HuyeDist.png|thumb|250px|<span style="color:grey;">Ikarita y’Akarere ka Huye </span>]]
[[Dosiye:RW Huye (Butare).jpg|thumb|huye]]
== Ibiro by 'akarere ka Huye ==
'''Akarere ka Huye''' ni kamwe mu turere umunani tugize [[Intara y'amajyepfo|Intara y’Amajyepfo]] mu [[Rwanda]]. Akarere ka Huye gahana imbibi n' [[akarere ka Nyanza]] (Amajyaruguru) akarere ka Nyaruguru (Amajyepfo), [[akarere ka Nyamagabe]] (Iburengerazuba) n' [[akarere ka Gisagara]] (i Burasirazuba).<ref>https://web.archive.org/web/20230305132630/http://www.rebero.co.rw/2019/11/04/muri-2020-ibiro-byintara-yamajyepfo-bizimukira-mu-karere-ka-huye/</ref>
Akarere ka Huye kazwi na none kuba gafite inzu ndangamuco y'u Rwanda.
Ni mu karere ka Huye kandi dusanga amahoteri menshi mu gace kahoze kitwa Butare.
Umujyi w'akarere ka Huye ni umwe mu mijyi yunganira [[Kigali|umujyi wa Kigali]].
== ubukungu<ref name=":0" /> ==
Ubukungu bw' akarere ka Huye bushingiye ku buhinzi n'ubworozi, ubukerarugendo, ubucuruzi n'inganda.
Mu buhinzi, mu karere ka Huye hera ibihingwa ngandurarugo (ibishyimbo, ibigori, urutoki, Umuceri n'ibindi); mu bihingwa ngengabukungu mu karere ka Huye hera igihingwa cya kawa ni na ho dusanga Ikawa ya '''Maraba''' yamamaye mu ruhando mpuzamahanga. Mu karere ka Huye uhasanga ibikorwa by' ubukerarugendo nk' ingoro ndangamurage ( '''Musee'''), '''Ibisi''' bya Huye, ishyamba ry’'''Arboretum''', amahoteri n’ibindi.
Akarere ka Huye ni ho hari igicumbi cy'uburezi kuko mu karere ka Huye tuhasanga kaminuza n'amashuri makuru 5 [ [[Kaminuza y'u Rwanda|Kaminuza y’u Rwanda]] Ishami rya Huye, [http://www.iprchuye.rp.ac.rw/ IPRC South], Catholic University of Rwanda -CUR, [https://web.archive.org/web/20200922135848/http://piass.ac.rw/ Protestant Institute of Art and Social Sciences - PIASS] na Seminari Nkuru ya Nyakibanda]. Mu karere ka Huye hari amashuri yisumbuye 50 n' amashuri abanza 100.
[[Dosiye:RW Huye (Butare) (1) (16640357143).jpg|thumb|Huye]]
Mu karere ka Huye tuhasanga ibitaro bya Kaminuza CHUB, ibitaro by' akarere ka Huye bya Kabutare, amavuriro yigenga 3, Farumasi 17 n'ibigo nderabuzima 16.
I'''zina ry' Ubutore : Indatirwabahizi'''
== Imiterere y’akarere ka Huye<ref name=":0">[https://www.huye.gov.rw/ Ahabanza]</ref> ==
:Aka karere gafite ubuso bwa kilometero kare 581.5 kandi kagatuwe n’abaturage 288,203. Kagizwe n’imirenge 14, utugari 77 n’imidugudu 508. Ubucucike bw’abaturage bugera ku bantu 495.6 kuri kilometero kare imwe. Mu Mudugudu wa Gafumba habarurwa amazu 882, agaragaza imiturire n’iterambere ry’abaturage muri uwo mudugudu.
=== imirenge igize aka karere ===
:Kagizwe n’imirenge 14, ariyo:
:* Gishamvu
:* Huye
:* Karama
:* Kigoma
:* Kinazi
:* Mbazi
:* Mukura
:* Ngoma
:* Rusatira
:* Rwaniro
:* Simbi
:* Tumba
:* Maraba
:* Ruhashya
==== utugali ni 77 aritwo ====
=== Umurenge wa Gishamvu ===
# Sholi
# Nyakibanda
# Ryakibogo
# Nyumba
=== Umurenge wa Huye ===
# Muyogoro
# Sovu
# Nyakagezi
# Rukira
=== Umurenge wa Karama ===
# Kibingo
# Bunazi
# Muhembe
# Gahororo
# Buhoro
=== Umurenge wa Kigoma ===
# Musebeya
# Rugarama
# Shanga
# Kabatwa
# Nyabisindu
# Karambi
# Kabuga
# Gishihe
=== Umurenge wa Kinazi ===
# Gitovu
# Gahana
# Byinza
# Sazange
# Kabona
=== Umurenge wa Maraba ===
# Shanga
# Kabuye
# Kanyinya
# Gasumba
# Shyembe
# Buremera
=== Umurenge wa Mbazi ===
# Rugango
# Kabuga
# Gatobotobo
# Rusagara
# Mutunda
# Tare
# Mwulire
=== Umurenge wa Mukura ===
# Bukomeye
# Rango A
# Icyeru
# Buvumu
=== Umurenge wa Ngoma ===
# Matyazo
# Butare
# Kaburemera
# Ngoma
=== Umurenge wa Ruhashya ===
# Mara
# Ruhashya
# Busheshi
# Muhororo
# Rugogwe
# Gatovu
# Karama
=== Umurenge wa Rusatira ===
# Mugogwe
# Gafumba
# Kimuna
# Kimirehe
# Kiruhura
# Buhimba
=== Umurenge wa Rwaniro ===
# Nyaruhombo
# Shyunga
# Nyamabuye
# Kibiraro
# Mwendo
# Gatwaro
# Kamwambi
=== Umurenge wa Simbi ===
# Gisakura
# Kabusanza
# Mugobore
# Cyendajuru
# Nyangazi
=== Umurenge wa Tumba ===
# Cyarwa
# Rango B
# Gitwa
# Cyimana
# Mpare
== Amashakiro ==
{{Reflist}}
*[http://www.huye.gov.rw/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1&lang=rw www.huye.gov.rw]
[[Category:Akarere ka Huye| ]]
[[Ikiciro:Intara y'amajyepfo]]
pyqsrllfqwvej55a7cfxe2wn7g01lij
132346
132345
2026-06-21T06:54:18Z
B.Scalling
15089
gushyiraho databox
132346
wikitext
text/x-wiki
[[File:HuyeDist.png|thumb|250px|<span style="color:grey;">Ikarita y’Akarere ka Huye </span>]]
[[Dosiye:RW Huye (Butare).jpg|thumb|huye]]
{{Databox|excludeProperties=Q2632827|useImage=[[File:Landscape of the part of Huye city in Rwanda.jpg|Landscape_of_the_part_of_Huye_city_in_Rwanda]]}}
== Ibiro by 'akarere ka Huye ==
'''Akarere ka Huye''' ni kamwe mu turere umunani tugize [[Intara y'amajyepfo|Intara y’Amajyepfo]] mu [[Rwanda]]. Akarere ka Huye gahana imbibi n' [[akarere ka Nyanza]] (Amajyaruguru) akarere ka Nyaruguru (Amajyepfo), [[akarere ka Nyamagabe]] (Iburengerazuba) n' [[akarere ka Gisagara]] (i Burasirazuba).<ref>https://web.archive.org/web/20230305132630/http://www.rebero.co.rw/2019/11/04/muri-2020-ibiro-byintara-yamajyepfo-bizimukira-mu-karere-ka-huye/</ref>
Akarere ka Huye kazwi na none kuba gafite inzu ndangamuco y'u Rwanda.
Ni mu karere ka Huye kandi dusanga amahoteri menshi mu gace kahoze kitwa Butare.
Umujyi w'akarere ka Huye ni umwe mu mijyi yunganira [[Kigali|umujyi wa Kigali]].
== ubukungu<ref name=":0" /> ==
Ubukungu bw' akarere ka Huye bushingiye ku buhinzi n'ubworozi, ubukerarugendo, ubucuruzi n'inganda.
Mu buhinzi, mu karere ka Huye hera ibihingwa ngandurarugo (ibishyimbo, ibigori, urutoki, Umuceri n'ibindi); mu bihingwa ngengabukungu mu karere ka Huye hera igihingwa cya kawa ni na ho dusanga Ikawa ya '''Maraba''' yamamaye mu ruhando mpuzamahanga. Mu karere ka Huye uhasanga ibikorwa by' ubukerarugendo nk' ingoro ndangamurage ( '''Musee'''), '''Ibisi''' bya Huye, ishyamba ry’'''Arboretum''', amahoteri n’ibindi.
Akarere ka Huye ni ho hari igicumbi cy'uburezi kuko mu karere ka Huye tuhasanga kaminuza n'amashuri makuru 5 [ [[Kaminuza y'u Rwanda|Kaminuza y’u Rwanda]] Ishami rya Huye, [http://www.iprchuye.rp.ac.rw/ IPRC South], Catholic University of Rwanda -CUR, [https://web.archive.org/web/20200922135848/http://piass.ac.rw/ Protestant Institute of Art and Social Sciences - PIASS] na Seminari Nkuru ya Nyakibanda]. Mu karere ka Huye hari amashuri yisumbuye 50 n' amashuri abanza 100.
[[Dosiye:RW Huye (Butare) (1) (16640357143).jpg|thumb|Huye]]
Mu karere ka Huye tuhasanga ibitaro bya Kaminuza CHUB, ibitaro by' akarere ka Huye bya Kabutare, amavuriro yigenga 3, Farumasi 17 n'ibigo nderabuzima 16.
I'''zina ry' Ubutore : Indatirwabahizi'''
== Imiterere y’akarere ka Huye<ref name=":0">[https://www.huye.gov.rw/ Ahabanza]</ref> ==
:Aka karere gafite ubuso bwa kilometero kare 581.5 kandi kagatuwe n’abaturage 288,203. Kagizwe n’imirenge 14, utugari 77 n’imidugudu 508. Ubucucike bw’abaturage bugera ku bantu 495.6 kuri kilometero kare imwe. Mu Mudugudu wa Gafumba habarurwa amazu 882, agaragaza imiturire n’iterambere ry’abaturage muri uwo mudugudu.
=== imirenge igize aka karere ===
:Kagizwe n’imirenge 14, ariyo:
:* Gishamvu
:* Huye
:* Karama
:* Kigoma
:* Kinazi
:* Mbazi
:* Mukura
:* Ngoma
:* Rusatira
:* Rwaniro
:* Simbi
:* Tumba
:* Maraba
:* Ruhashya
==== utugali ni 77 aritwo ====
=== Umurenge wa Gishamvu ===
# Sholi
# Nyakibanda
# Ryakibogo
# Nyumba
=== Umurenge wa Huye ===
# Muyogoro
# Sovu
# Nyakagezi
# Rukira
=== Umurenge wa Karama ===
# Kibingo
# Bunazi
# Muhembe
# Gahororo
# Buhoro
=== Umurenge wa Kigoma ===
# Musebeya
# Rugarama
# Shanga
# Kabatwa
# Nyabisindu
# Karambi
# Kabuga
# Gishihe
=== Umurenge wa Kinazi ===
# Gitovu
# Gahana
# Byinza
# Sazange
# Kabona
=== Umurenge wa Maraba ===
# Shanga
# Kabuye
# Kanyinya
# Gasumba
# Shyembe
# Buremera
=== Umurenge wa Mbazi ===
# Rugango
# Kabuga
# Gatobotobo
# Rusagara
# Mutunda
# Tare
# Mwulire
=== Umurenge wa Mukura ===
# Bukomeye
# Rango A
# Icyeru
# Buvumu
=== Umurenge wa Ngoma ===
# Matyazo
# Butare
# Kaburemera
# Ngoma
=== Umurenge wa Ruhashya ===
# Mara
# Ruhashya
# Busheshi
# Muhororo
# Rugogwe
# Gatovu
# Karama
=== Umurenge wa Rusatira ===
# Mugogwe
# Gafumba
# Kimuna
# Kimirehe
# Kiruhura
# Buhimba
=== Umurenge wa Rwaniro ===
# Nyaruhombo
# Shyunga
# Nyamabuye
# Kibiraro
# Mwendo
# Gatwaro
# Kamwambi
=== Umurenge wa Simbi ===
# Gisakura
# Kabusanza
# Mugobore
# Cyendajuru
# Nyangazi
=== Umurenge wa Tumba ===
# Cyarwa
# Rango B
# Gitwa
# Cyimana
# Mpare
== Amashakiro ==
{{Reflist}}
*[http://www.huye.gov.rw/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1&lang=rw www.huye.gov.rw]
[[Category:Akarere ka Huye| ]]
[[Ikiciro:Intara y'amajyepfo]]
kllerkdfvurtn3pesxnpbohcptfbvfb
Akarere ka Karongi
0
3272
132340
132203
2026-06-20T20:49:04Z
HiAmos
18412
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
132340
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Karongi_in_Rwanda.jpg|thumb|Imiturire y'abaturage batuye akarere Karongi mu Rwanda]]
[[Dosiye:Flag of Rwanda.svg|left|thumb|rwanda]]
[[Dosiye:KarongiDist.png|thumb|Ishusho igaragaza akarere ka Karongi ku ikarita y'u Rwanda.]]
'''Akarere ka Karongi''' ni kamwe mu turere 7 tugize [[Intara y’Iburengerazuba]]. Kagizwe n’imirenge 13, (Rubengera, Bwishyura, Mubuga, Gishyita, Twumba, Rwankuba, Gitesi, Rugabano, Gashari, Murambi, Murundi, Ruganda, Mutuntu) [[Akagari|utugari]] 88 n’imidugudu 538. Ni Akarere k’imisozi miremire namashyamba yacyimeza. akarere ka karongi mu majyaruguru gahana imbibi n' akarere ka rutsiro na ngororero, mu burasirazuba gahana imbibi n' intara y' amajyepfo ku turere twa [[Akarere ka Ruhango|ruhango]] na [[Akarere ka Muhanga|muhanga]] n' akarere ka nyamagabe. mu majyepfo ashyira uburengerazuba hari akarere ka nyamasheke, mu burengerazuba ni [[Ikiyaga cya Kivu|ikiyaga cya kivu]] kikagabanya n' [[igihugu]] cy a repuburika iharanira demukarasi ya kongo(DRC)<ref>https://www.bing.com/search?qs=SC&pq=www.karongi.&sk=CSYN1UT1&sc=3-12&pglt=2083&q=www.karongi+district.gov.rw&cvid=5e7827574cbe48c59803e9f251d7b560&gs_lcrp=EgRlZGdlKgYIARAAGEAyBggAEEUYOTIGCAEQABhA0gEJMjUzMjFqMGoxqAIAsAIA&FORM=ANNTA1&DAF0=1&PC=U531</ref>.
Akarere ka Karongi kagizwe n’ibice by’imisozi izwi nk’Isunzu rya Kongo-Nil, muri iyo misozi hakaba harangwa n’ubukonje butuma igihingwa cy’icyayi kihaturuka kigira umwimerere mu buryohe, dore ko icyayi cya Gisovu kijya kiza ari icya mbere ku isi mu buryohe. Ibi bice byera kandi ibindi bihingwa birimo ibigori, amashaza, ibirayi, ingano n’ibindi. Hari kandi n’ibice byegereye ikiyaga cya Kivu, bizwiho kuba bitanga umusaruro mwinshi kandi mwiza wa kawa, ibigori, imyumbati, ibijumba, ibishyimbo, [[imboga]], imbuto, n’ibindi.
Imiterere ya Gisovu, n'ubunyamwuga bukoreshwa mu gutunganya icyayi cyaho bituma kiba indashyikirwa mu buryohe
Muri rusange ibice byose by’Akarere ka Karongi biberanye n’ubukerarugendo bitewe n’imiterere kamere yabyo, amateka cyangwa n’akamaro hafite mu bukungu bw’igihugu. Aha twavuga: Isoko ya Nil, inkengero z’ikiyaga cya Kivu, Gaz Methan, Ibigabiro bya Rwabugiri, Pariki ya Nyungwe, [[Icyayi]] cya Gisovu, Urwibutso rwa Jenoside Yakorewe Abatutsi rwa Bisesero, Ishyamba kimeza rya Muciro, Urutare rwa Ndaba, [[Igiti]] cy’Imana y’Abagore, udusozi tuvugwaho amateka yahariye n’ibindi.
Ikiyaga cya Kivu usibye no kuba ari ucyiza nyaburanga ni n'amahirwe y'ishoramari i Karongi
Akarere ka Karongi gafite ubwiza bunashingiye ku bikorwa remezo aho usanga ari ihuriro ry’abagenzi bitewe n’umuhanda uzwi ku izina rya Kivu Belt uhahurira n’undi uva Kigali Muhanga, bituma Karongi igaragaza ubwiza ntagereranywa.
====== ''Ubukerarugendo i Karongi'' ======
Muri rusange, iyo bavuze Akarere ka Karongi, abantu benshi bumva: ubukerarugendo ku nkombe z’ikiyaga cya Kivu ndetse n’ahantu ho kuruhukira. N’ubwo iyi myumvire ari ukuri ariko ntibumbatiye igitekerezo nyakuri cy’icyo ubwiza bw’Akarere gasobanuye. Iyi ni yo mpamvu muri ino nyandiko tugaragaza icyo ubwiza bwa Karongi buteye.
Karongi ni Akarere gafite imiterere itangaje, aho ibisigaratongo ndangamateka, ibidukikije bidakunze kuboneka ahandi, Ikiyaga, imisozi ndetse n’ibihingwa byuje ubwiza bwisangije icyicaro ku ruhando mpuzamahanga, amahoteli, umuco wa gitwari n’inzu ndangamurage y’ibidukikije ni bimwe mu rusobe mpuruzabagenzi.
Ni hake wasanga Akarere gakomatanyije imiterere ireshya amaso y’inkengero z’Ikiyaga cya Kivu kakaba n’irembo rya bugufi ryinjira muri Pariki y’Igihugu izwi nka Nyungwe aho inzira igana iyi parike nayo usanga ari urukererezabagenzi bitewe n’utundi duce nyaburanga turi muri iyo nzira.
Bimwe mu bikurura mukerarugendo harimo ibi byingenzi:
'''i. Rwabisuka'''
Rwabisuka ni urutare ruherereye mu Murenge wa Rugabano, rukaba ruherereye hari n'umuhanda uva mu Karere ka Muhanga ugana i Karongi. Uru rutare rukaba ari ibuye rimwe rishashe rikagera ahazwi noho ku Rutare rwa Ndaba. Uretse kuba ari rurerurere aho rugera ku bureburere buugera kuri 200m, runafite akandi karusho kuko uruhagazeho areba amataba meza ya Rubengera, Ubuhinzi bwuhirwa bwa Gitwa, imisozi y'Isunzu rya Kongo Nili, Umusozi wa Gisunzu, imisozi ya Sakinnyaga, Pariki ya Mukura ndetse n'Ikiyaga cya Kivu.
'''ii. Urutare rwa Ndaba'''
Urutare rwa Ndaba ruhererye mu Murenge wa Rubengera, rukaba ruri ku muhanda Uva mu karere ka Muhanga. Uretse isumo irunyuraho, ni urutare rubumbatiye amateka ya kera rukaba n'irembo rya Karongi, Akarere k'ubukerarugendo butaboneka henshi.
'''iii. Ibigabiro bya Rwabugiri'''
'''iv. Ikiyaga cya Kivu ibirya n’Inkengero zacyo'''
Ikiyaga cya Kivu, uturwa, inkombe zacyo, ibimera bigikikije,urusobe rw'ibinyabuzima umwuka uhehereye ugiturukamo, kugitemberamo hifashishijwe ubwato,... ni bimwe mu bikurura ba mukerarugendo.
'''v. Icyayi cya Gisovu'''<ref>https://www.karongi.gov.rw/akarere/menya-akarere</ref>
Icyayi cya Gisovu gihinze mu nkengero z'Ishyamba rya Nyungwe. Kikaba kiri mu misozi ifite ubwiza butangaje. Iki cyayi kizwiho kwiharira uburyohe aho kiza kw'isonga mu ruhando mpuzamahanga. Kikaba nacyo gikurura ba mukerarugendo dore ko kiri ahatarenze 1km uvuye ku [[Isoko ya nil|isoko ya Nile]] ya kure kurushaizindi, nayo isurwa nabenshi bazi Nili nk'Uruzi rukora urugendo rurerure kureza izindi, aho ruturuka mu misozi ya Karongi.
'''vi. Isoko ya Nile'''
Uruzi rusumbya izindi uburebure bw'urugendo, rukaba rubumbatiye amateka mensi arimo n'aya Gikirisitu, ubuzima bw'ibihugu nka [[Misiri]] ubundi igizwe n'ubutayu bushingiye kuri uru ruzi, Nile ivuka mu Murenge wa Twumba, ahagaragaye isoko ya kure kuruta izindi.
'''vii. Wisumo'''
Wisumo ni mu Ishyamba rya Nyungwe aho ugera ukakirwa n'ubwoko butandukanye bw'inguge.<ref>https://search.yahoo.com/search?fr=mcafee&type=E210US714G0&p=akarere+ka+karongi</ref>[[Dosiye:Karongi_District_Rwanda-Kivu_view.jpg|thumb|Karongi ]]
== Imiyoboro ==
[[File:Karongirice2.jpg|thumb|Karongirice2]]
*[http://www.karongi.gov.rw/index.php?option=com_content&view=frontpage&Itemid=1&lang=rw www.karongi.gov.rw]
[[Category:Akarere ka Karongi| ]]
2f6xlycvqe77qpda448g5gxvq4zwk5p
Umutingito Washengeshe Arumeniya
0
3457
132376
128510
2026-06-21T10:01:53Z
Igiraneza Divine
15375
impinduka
132376
wikitext
text/x-wiki
Umutingito wabaye mu mwaka wa 1988 wabereye muri Armeniya, uzwi kandi ku izina ry’'''Umutingito wa Spitak''' wabaye mu kuboza ku itariki 07 ,11:41 za mu gitondo
* [[Dosiye:Landsort December 2016 07.jpg|thumb|07 Ukuboza 1988|356x356px]][[1988]] [[Umutingito]] washegeshe [[Arumeniya]] uhitana abantu(ibihumbi mirongo itanu) 50.000
[[Category:Ukuboza]]
[[Ikiciro:Inyandiko zo Kuvugurura]]
l8tmikc03u3c4u65urh6upsxj2ee1r5
Abaperezida ba Shipure y’Amajyaruguru
0
4554
132398
81435
2026-06-21T11:21:13Z
Baraka official
17008
132398
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of the President of the Turkish Republic of Northern Cyprus.svg|thumb|250px|<span style="color:grey;">Ibendera rya Ubuperezida bwa Shipure y’Amajyaruguru</span>]]
[[Dosiye:Mehmet Ali Talat.jpg|thumb|[[Mehmet Ali Talat]]]]
[[Dosiye:Derviş Eroğlu.jpg|thumb|Derviş Eroğlu]]
'''Abaperezida ba Shipure y’Amajyaruguru''' (izina mu [[Igiturukiya|gituruki]] : ''Kuzey Kıbrıs Türk Cumhuriyeti Cumhurbaşkanları'')
{| class="wikitable" cellpadding=2 cellspacing=2
|- bgcolor=#cccccc
! !! Izina rya Perezida !! Ifoto !! Imyaka y’ubuperezida !! Ishyaka aturukamo
|- bgcolor=#FFE8E8
|align=right|1
|[[Rauf Raif Denktaş]]
|[[File:Rauf Denktash.jpg|90px]]
|28 Gashyantare 1973 – 17 Mata 2005
|umunyapolitiki
|- bgcolor=#DDEEFF
|align=right|2
|[[Mehmet Ali Talat]]
|
|20 Mata 2005 – 23 Mata 2010
|[[Cumhuriyetçi Türk Partisi]]
|- bgcolor=#FFA500
|align=right|3
|[[Derviş Eroğlu]]
|
|20 Mata 2010 –
|[[Ulusal Birlik Partisi]]
|}
[[Ikiciro:Abaperezida ba Shipure y’Amajyaruguru| ]]
2k7zzz32eygbks77cnywd2nhmkx8x17
Addis Ababa
0
5413
132360
81452
2026-06-21T08:45:45Z
B.Scalling
15089
132360
wikitext
text/x-wiki
Addis Ababa ni umurwa mukuru wa Ethiopia ndetse n’umujyi munini kurusha indi yose muri icyo gihugu. Uyu mujyi uherereye mu misozi miremire ya Ethiopia ku butumburuke bwa metero 2,355 hejuru y’inyanja. Kubera ubwo butumburuke, Addis Abeba ni umwe mu mijyi mikuru iri hejuru cyane ku isi ndetse ni wo murwa mukuru uri ku butumburuke bwo hejuru muri [[Afurika]].
Izina "Addis Ababa" rikomoka mu rurimi rw’Amuharike risobanura '''“Ururabo Rushya”''', mu gihe Aboromo bawita '''Finfinnee''', izina rifitanye isano n’amasoko y’amazi ashyushye aboneka muri ako gace.Uyu mujyi ni ikigo gikomeye cya politiki, [[Ubukungu bw'Afurika|ubukungu]], umuco, uburezi n’ubuhanzi muri Ethiopia. Ni na wo wakira icyicaro gikuru cy’Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) n’icy’Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Afurika (UNECA), ari byo bituma ukunze kwitwa '''"Umurwa Mukuru wa Politiki wa Afurika."'''Saint George Armenian Church Addis Ababa 052020.
== Amateka ==
=== Amateka ya Kera Cyane ===
Ubushakashatsi bwakozwe ku tugingo ndangasano (DNA) bwagaragaje ko abantu ba mbere batuye isi bashobora kuba baranyuze mu gace kegereye Addis Ababa igihe bavaga muri Afurika bajya gutura mu bindi bice by’isi hashize imyaka isaga 100,000.Abashakashatsi basanze uko abantu bagendaga bava muri Afurika berekeza mu bindi bice by’isi, ni ko ubudasa bw’uturemangingo twabo (genetic diversity) bwagendaga bugabanuka, bikagaragaza ko aka karere gafatwa nk’imwe mu nkomoko z’ingenzi z’ikiremwamuntu.
=== Igihe cyo Hagati ===
Mbere y’ishingwa rya Addis Abeba, agace ka Entoto kari mu majyaruguru y’umujyi wa none gashobora kuba karariho umurwa mukuru wa kera witwaga '''Barara'''.Barara yari umujyi ukomeye wari uzengurutswe n’inkuta n’ibigo bikomeye bya gisirikare. Wabaye icyicaro cy’abami batandukanye ba Ethiopia hagati y’ikinyejana cya 15 n’icya 16.Mu bushakashatsi bwa vuba, havumbuwe ibisigazwa by’umujyi munini wa kera hagati ya Washa Mikael na Entoto Mariyam, bikaba byaratumye benshi bemera ko Barara yaba yarahoze muri aka gace.
=== Abaturage Bari Bahatuye Mbere ===
Mbere y’uko Addis Ababa ishingwa, aka karere kari gatuwe n’ubwoko bw’Abagafat (Gafat). Bavugaga ururimi rwa Gafat rutandukanye n’Ikinyamuharike n’Oromifu.Guhera mu kinyejana cya 16, amatsinda y’Aboromo yatangiye kwimukira muri aka karere, bituma Abagafat benshi bimukira mu bindi bice cyangwa bakivanga n’Aboromo.
== Ishingwa ry’Umujyi ==
=== Ishingwa ===
Mu mwaka wa 1886, Umwamikazi Tayitu Betul yubatse inzu hafi y’amasoko y’amazi ashyushye ya Filwoha muri Finfinnee. Nyuma yaje kumvisha Umwami Menelik II ko yimurira umurwa mukuru wa Ethiopia muri ako gace aho gukomeza kuwugira ku musozi wa Entoto wari ukonje cyane.Menelik II yemeye icyo gitekerezo maze umujyi mushya awita '''Addis Ababa''', bisobanura “Ururabo Rushya”.Mu gihe gito, ubutaka bwinshi bwagabiwe abanyacyubahiro, abayobozi b’igisirikare, amadini n’abafatanyabikorwa b’ingoma. Ibi byatumye umujyi ukura vuba cyane.Abakozi, abacuruzi, abanyabukorikori ndetse n’abanyamahanga batangiye kuhatura, bituma Addis Abeba iba umujyi ukomeye cyane.
== mu kinyejana cya 20 ==
=== Mbere y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1916–1935) ===
Mu myaka ya 1920, Addis Abeba yatangiye kugira iterambere rikomeye ry’ubukungu.Ubuhinzi bwa kawa bwazamuye ubukungu bw’igihugu, maze abaturage bo mu rwego rwo hagati batangira kubaka amazu agezweho, kugura imodoka no gushora imari mu mabanki.Mu 1930, ibikorwa remezo byinshi nk’imihanda, insinga z’amashanyarazi na telefone byatangiye kubakwa.
=== Igihe cy'Abataliyani (1936–1941) ===
Ku wa 5 Gicurasi 1936, ingabo z’u Butaliyani zinjiye muri Addis Ababa nyuma yo gutsinda Ethiopia mu ntambara.Abataliyani bagerageje guhindura Addis Ababa umujyi wa gikoloni, bashyiraho gahunda nshya yo kuwubaka no kuwutegura.Hubatswe imihanda mishya, inyubako zigezweho n’ibindi bikorwa remezo byinshi.Ku wa 5 Gicurasi 1941, Addis Ababa yongeye kubohorwa, Umwami Haile Selassie agaruka ku butegetsi.
=== Nyuma y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1941–1974) ===
Nyuma y’ubwigenge, Addis Abeba yakomeje kwaguka no gutera imbere.Abahanga b’Abongereza n’Abafaransa bakoze imigambi mishya y’iterambere ry’umujyi.Mu 1963, Addis Abeba yabaye icyicaro cy’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OAU), byatumye izina ryayo rirushaho kwamamara ku rwego mpuzamahanga.
=== Ubutegetsi bwa Derg (1974–1991) ===
Nyuma y’ihirikwa ry’Ubwami bwa Haile Selassie mu 1974, ubutegetsi bwa Derg bwafashe ubuyobozi bw’igihugu.Inzu nyinshi n’imitungo byarafashwe bihabwa leta.Nubwo abaturage bakomeje kwiyongera, ibikorwa byinshi by’iterambere byadindijwe n’ibibazo bya politiki n’intambara.
=== Igihe cya Repubulika Iharanira Demokarasi y’Ububirigi (Kuva 1991) ===
Mu 1991, ingabo za EPRDF zafashe Addis Ababa maze ubutegetsi bwa Derg burarangira.Hashyizweho Itegeko Nshinga rishya mu 1995, Addis Abeba ihabwa ubuyobozi bwihariye nk’umurwa mukuru wa Ethiopia.Uyu mujyi wakomeje kwaguka cyane kubera ishoramari, ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo.
== Imitere ==
Addis Abeba iri mu misozi miremire ya Ethiopia hafi y’Ikibaya Kinini cya Afurika y’Iburasirazuba (Great Rift Valley).Umujyi uzengurutswe n’imisozi ya Entoto kandi ugabanyijemo uturere tw’imijyi (sub-cities) 11.
= Ikirere =
Addis Abeba ifite ikirere cyiza kandi gikonje kubera ubutumburuke bwayo.Ubushyuhe busanzwe buri hagati ya 20°C na 25°C ku manywa.Imvura nyinshi igwa hagati ya Kamena na Nzeri, mu gihe igihe cy’izuba kiba hagati ya Ugushyingo na Gashyantare.
= Abaturage =
Uyu mujyi utuwe n’abaturage barenga miliyoni enye.Amoko yiganjemo ni:
* Abamahara
* Aboromo
* Abagurage
* Abatigaray
* Abasilte
Ikinyamuharike ni rwo rurimi rukoreshwa cyane, ariko n’izindi ndimi nyinshi ziravugwa.
= Ubukungu =
Addis Abeaba ni umutima w’ubukungu bwa Ethiopia.Ibikorwa by’ingenzi byinjiriza abaturage amafaranga ni:
* Ubucuruzi
* Inganda
* Ubwikorezi
* Serivisi z’amabanki
* Ubukerarugendo
* [[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|Ikoranabuhanga]]
=== Ubwubatsi ===
Addis Ababa ifite imiterere yihariye kuko itubatswe nk’umujyi wa gikoloni nk’indi mijyi myinshi ya Afurika.Ariko nyuma y’igihe cy’Abataliyani, hubatswe inyubako nyinshi zifite imyubakire y’i Burayi.
=== Umuco ===
Addis Ababa ni ihuriro ry’umuco w’amoko yose ya Ethiopia.Hari inzu ndangamurage nyinshi, ikinamico, ibitaramo by’umuziki n’ibikorwa by’ubuhanzi bitandukanye.
=== Uburezi ===
Umujyi wakira kaminuza nyinshi zirimo:
* Kaminuza ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Abakozi ba Leta ya Etiyopiya
* Ndetse n'izindi ,Addis Ababa ni cyo kigo gikomeye cy’ubushakashatsi n’uburezi muri Ethiopia.
=== Ubwikorezi ===
Ubwikorezi muri Addis Abeba bukorwa hifashishijwe:
* Bisi za rusange
* Tagisi
* Gari ya moshi yoroheje (Light Rail)
* Ikibuga Mpuzamahanga cy’Indege cya Bole
Gari ya moshi yoroheje ya Addis Ababa yabaye iya mbere muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara.
=== Ubukerarugendo ===
Ahantu nyaburanga hasurwa cyane harimo:
* Inzu Ndangamurage y’Igihugu cya Ethiopia
* Meskel Square
* Unity Park
* Holy Trinity Cathedral
* St. George Cathedral
* Merkato
Kubera amateka yayo, umuco wayo n’inshingano zayo muri Afurika, Addis Abeba ni umwe mu mijyi ikurura ba mukerarugendo benshi muri Afurika y’Iburasirazuba
== Amashakiro ==
[[Category:Etiyopiya]]
[[Category:Imirwa]]
evnr1vfj8ye6jeebto4xudzj197n2gf
132361
132360
2026-06-21T08:47:55Z
B.Scalling
15089
132361
wikitext
text/x-wiki
Addis Ababa ni umurwa mukuru wa Ethiopia([[Etiyopiya]]) ndetse n’umujyi munini kurusha indi yose muri icyo gihugu. Uyu mujyi uherereye mu misozi miremire ya Ethiopia ku butumburuke bwa metero 2,355 hejuru y’inyanja. Kubera ubwo butumburuke, Addis Abeba ni umwe mu mijyi mikuru iri hejuru cyane ku isi ndetse ni wo murwa mukuru uri ku butumburuke bwo hejuru muri [[Afurika]].
Izina "Addis Ababa" rikomoka mu rurimi rw’Amuharike risobanura '''“Ururabo Rushya”''', mu gihe Aboromo bawita '''Finfinnee''', izina rifitanye isano n’amasoko y’amazi ashyushye aboneka muri ako gace.Uyu mujyi ni ikigo gikomeye cya politiki, [[Ubukungu bw'Afurika|ubukungu]], umuco, uburezi n’ubuhanzi muri Ethiopia. Ni na wo wakira icyicaro gikuru cy’Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) n’icy’Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Afurika (UNECA), ari byo bituma ukunze kwitwa '''"Umurwa Mukuru wa Politiki wa Afurika."'''Saint George Armenian Church Addis Ababa 052020.
== Amateka ==
=== Amateka ya Kera Cyane ===
Ubushakashatsi bwakozwe ku tugingo ndangasano (DNA) bwagaragaje ko abantu ba mbere batuye isi bashobora kuba baranyuze mu gace kegereye Addis Ababa igihe bavaga muri Afurika bajya gutura mu bindi bice by’isi hashize imyaka isaga 100,000.Abashakashatsi basanze uko abantu bagendaga bava muri Afurika berekeza mu bindi bice by’isi, ni ko ubudasa bw’uturemangingo twabo (genetic diversity) bwagendaga bugabanuka, bikagaragaza ko aka karere gafatwa nk’imwe mu nkomoko z’ingenzi z’ikiremwamuntu.
=== Igihe cyo Hagati ===
Mbere y’ishingwa rya Addis Abeba, agace ka Entoto kari mu majyaruguru y’umujyi wa none gashobora kuba karariho umurwa mukuru wa kera witwaga '''Barara'''.Barara yari umujyi ukomeye wari uzengurutswe n’inkuta n’ibigo bikomeye bya gisirikare. Wabaye icyicaro cy’abami batandukanye ba Ethiopia hagati y’ikinyejana cya 15 n’icya 16.Mu bushakashatsi bwa vuba, havumbuwe ibisigazwa by’umujyi munini wa kera hagati ya Washa Mikael na Entoto Mariyam, bikaba byaratumye benshi bemera ko Barara yaba yarahoze muri aka gace.
=== Abaturage Bari Bahatuye Mbere ===
Mbere y’uko Addis Ababa ishingwa, aka karere kari gatuwe n’ubwoko bw’Abagafat (Gafat). Bavugaga ururimi rwa Gafat rutandukanye n’Ikinyamuharike n’Oromifu.Guhera mu kinyejana cya 16, amatsinda y’Aboromo yatangiye kwimukira muri aka karere, bituma Abagafat benshi bimukira mu bindi bice cyangwa bakivanga n’Aboromo.
== Ishingwa ry’Umujyi ==
=== Ishingwa ===
Mu mwaka wa 1886, Umwamikazi Tayitu Betul yubatse inzu hafi y’amasoko y’amazi ashyushye ya Filwoha muri Finfinnee. Nyuma yaje kumvisha Umwami Menelik II ko yimurira umurwa mukuru wa Ethiopia muri ako gace aho gukomeza kuwugira ku musozi wa Entoto wari ukonje cyane.Menelik II yemeye icyo gitekerezo maze umujyi mushya awita '''Addis Ababa''', bisobanura “Ururabo Rushya”.Mu gihe gito, ubutaka bwinshi bwagabiwe abanyacyubahiro, abayobozi b’igisirikare, amadini n’abafatanyabikorwa b’ingoma. Ibi byatumye umujyi ukura vuba cyane.Abakozi, abacuruzi, abanyabukorikori ndetse n’abanyamahanga batangiye kuhatura, bituma Addis Abeba iba umujyi ukomeye cyane.
== mu kinyejana cya 20 ==
=== Mbere y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1916–1935) ===
Mu myaka ya 1920, Addis Abeba yatangiye kugira iterambere rikomeye ry’ubukungu.Ubuhinzi bwa kawa bwazamuye ubukungu bw’igihugu, maze abaturage bo mu rwego rwo hagati batangira kubaka amazu agezweho, kugura imodoka no gushora imari mu mabanki.Mu 1930, ibikorwa remezo byinshi nk’imihanda, insinga z’amashanyarazi na telefone byatangiye kubakwa.
=== Igihe cy'Abataliyani (1936–1941) ===
Ku wa 5 Gicurasi 1936, ingabo z’u Butaliyani zinjiye muri Addis Ababa nyuma yo gutsinda Ethiopia mu ntambara.Abataliyani bagerageje guhindura Addis Ababa umujyi wa gikoloni, bashyiraho gahunda nshya yo kuwubaka no kuwutegura.Hubatswe imihanda mishya, inyubako zigezweho n’ibindi bikorwa remezo byinshi.Ku wa 5 Gicurasi 1941, Addis Ababa yongeye kubohorwa, Umwami Haile Selassie agaruka ku butegetsi.
=== Nyuma y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1941–1974) ===
Nyuma y’ubwigenge, Addis Abeba yakomeje kwaguka no gutera imbere.Abahanga b’Abongereza n’Abafaransa bakoze imigambi mishya y’iterambere ry’umujyi.Mu 1963, Addis Abeba yabaye icyicaro cy’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OAU), byatumye izina ryayo rirushaho kwamamara ku rwego mpuzamahanga.
=== Ubutegetsi bwa Derg (1974–1991) ===
Nyuma y’ihirikwa ry’Ubwami bwa Haile Selassie mu 1974, ubutegetsi bwa Derg bwafashe ubuyobozi bw’igihugu.Inzu nyinshi n’imitungo byarafashwe bihabwa leta.Nubwo abaturage bakomeje kwiyongera, ibikorwa byinshi by’iterambere byadindijwe n’ibibazo bya politiki n’intambara.
=== Igihe cya Repubulika Iharanira Demokarasi y’Ububirigi (Kuva 1991) ===
Mu 1991, ingabo za EPRDF zafashe Addis Ababa maze ubutegetsi bwa Derg burarangira.Hashyizweho Itegeko Nshinga rishya mu 1995, Addis Abeba ihabwa ubuyobozi bwihariye nk’umurwa mukuru wa Ethiopia.Uyu mujyi wakomeje kwaguka cyane kubera ishoramari, ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo.
== Imitere ==
Addis Abeba iri mu misozi miremire ya Ethiopia hafi y’Ikibaya Kinini cya Afurika y’Iburasirazuba (Great Rift Valley).Umujyi uzengurutswe n’imisozi ya Entoto kandi ugabanyijemo uturere tw’imijyi (sub-cities) 11.
= Ikirere =
Addis Abeba ifite ikirere cyiza kandi gikonje kubera ubutumburuke bwayo.Ubushyuhe busanzwe buri hagati ya 20°C na 25°C ku manywa.Imvura nyinshi igwa hagati ya Kamena na Nzeri, mu gihe igihe cy’izuba kiba hagati ya Ugushyingo na Gashyantare.
= Abaturage =
Uyu mujyi utuwe n’abaturage barenga miliyoni enye.Amoko yiganjemo ni:
* Abamahara
* Aboromo
* Abagurage
* Abatigaray
* Abasilte
Ikinyamuharike ni rwo rurimi rukoreshwa cyane, ariko n’izindi ndimi nyinshi ziravugwa.
= Ubukungu =
Addis Abeaba ni umutima w’ubukungu bwa Ethiopia.Ibikorwa by’ingenzi byinjiriza abaturage amafaranga ni:
* Ubucuruzi
* Inganda
* Ubwikorezi
* Serivisi z’amabanki
* Ubukerarugendo
* [[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|Ikoranabuhanga]]
=== Ubwubatsi ===
Addis Ababa ifite imiterere yihariye kuko itubatswe nk’umujyi wa gikoloni nk’indi mijyi myinshi ya Afurika.Ariko nyuma y’igihe cy’Abataliyani, hubatswe inyubako nyinshi zifite imyubakire y’i Burayi.
=== Umuco ===
Addis Ababa ni ihuriro ry’umuco w’amoko yose ya Ethiopia.Hari inzu ndangamurage nyinshi, ikinamico, ibitaramo by’umuziki n’ibikorwa by’ubuhanzi bitandukanye.
=== Uburezi ===
Umujyi wakira kaminuza nyinshi zirimo:
* Kaminuza ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Abakozi ba Leta ya Etiyopiya
* Ndetse n'izindi ,Addis Ababa ni cyo kigo gikomeye cy’ubushakashatsi n’uburezi muri Ethiopia.
=== Ubwikorezi ===
Ubwikorezi muri Addis Abeba bukorwa hifashishijwe:
* Bisi za rusange
* Tagisi
* Gari ya moshi yoroheje (Light Rail)
* Ikibuga Mpuzamahanga cy’Indege cya Bole
Gari ya moshi yoroheje ya Addis Ababa yabaye iya mbere muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara.
=== Ubukerarugendo ===
Ahantu nyaburanga hasurwa cyane harimo:
* Inzu Ndangamurage y’Igihugu cya Ethiopia
* Meskel Square
* Unity Park
* Holy Trinity Cathedral
* St. George Cathedral
* Merkato
Kubera amateka yayo, umuco wayo n’inshingano zayo muri Afurika, Addis Abeba ni umwe mu mijyi ikurura ba mukerarugendo benshi muri Afurika y’Iburasirazuba
== Amashakiro ==
[[Category:Etiyopiya]]
[[Category:Imirwa]]
a1f7rb11z1c63yam8az936zowcdizza
132362
132361
2026-06-21T08:48:34Z
B.Scalling
15089
132362
wikitext
text/x-wiki
Addis Ababa ni umurwa mukuru wa Ethiopia([[Etiyopiya]]) ndetse n’umujyi munini kurusha indi yose muri icyo gihugu. Uyu mujyi uherereye mu misozi miremire ya Etiyopiya ku butumburuke bwa metero 2,355 hejuru y’inyanja. Kubera ubwo butumburuke, Addis Abeba ni umwe mu mijyi mikuru iri hejuru cyane ku isi ndetse ni wo murwa mukuru uri ku butumburuke bwo hejuru muri [[Afurika]].
Izina "Addis Ababa" rikomoka mu rurimi rw’Amuharike risobanura '''“Ururabo Rushya”''', mu gihe Aboromo bawita '''Finfinnee''', izina rifitanye isano n’amasoko y’amazi ashyushye aboneka muri ako gace.Uyu mujyi ni ikigo gikomeye cya politiki, [[Ubukungu bw'Afurika|ubukungu]], umuco, uburezi n’ubuhanzi muri Ethiopia. Ni na wo wakira icyicaro gikuru cy’Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) n’icy’Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Afurika (UNECA), ari byo bituma ukunze kwitwa '''"Umurwa Mukuru wa Politiki wa Afurika."'''Saint George Armenian Church Addis Ababa 052020.
== Amateka ==
=== Amateka ya Kera Cyane ===
Ubushakashatsi bwakozwe ku tugingo ndangasano (DNA) bwagaragaje ko abantu ba mbere batuye isi bashobora kuba baranyuze mu gace kegereye Addis Ababa igihe bavaga muri Afurika bajya gutura mu bindi bice by’isi hashize imyaka isaga 100,000.Abashakashatsi basanze uko abantu bagendaga bava muri Afurika berekeza mu bindi bice by’isi, ni ko ubudasa bw’uturemangingo twabo (genetic diversity) bwagendaga bugabanuka, bikagaragaza ko aka karere gafatwa nk’imwe mu nkomoko z’ingenzi z’ikiremwamuntu.
=== Igihe cyo Hagati ===
Mbere y’ishingwa rya Addis Abeba, agace ka Entoto kari mu majyaruguru y’umujyi wa none gashobora kuba karariho umurwa mukuru wa kera witwaga '''Barara'''.Barara yari umujyi ukomeye wari uzengurutswe n’inkuta n’ibigo bikomeye bya gisirikare. Wabaye icyicaro cy’abami batandukanye ba Ethiopia hagati y’ikinyejana cya 15 n’icya 16.Mu bushakashatsi bwa vuba, havumbuwe ibisigazwa by’umujyi munini wa kera hagati ya Washa Mikael na Entoto Mariyam, bikaba byaratumye benshi bemera ko Barara yaba yarahoze muri aka gace.
=== Abaturage Bari Bahatuye Mbere ===
Mbere y’uko Addis Ababa ishingwa, aka karere kari gatuwe n’ubwoko bw’Abagafat (Gafat). Bavugaga ururimi rwa Gafat rutandukanye n’Ikinyamuharike n’Oromifu.Guhera mu kinyejana cya 16, amatsinda y’Aboromo yatangiye kwimukira muri aka karere, bituma Abagafat benshi bimukira mu bindi bice cyangwa bakivanga n’Aboromo.
== Ishingwa ry’Umujyi ==
=== Ishingwa ===
Mu mwaka wa 1886, Umwamikazi Tayitu Betul yubatse inzu hafi y’amasoko y’amazi ashyushye ya Filwoha muri Finfinnee. Nyuma yaje kumvisha Umwami Menelik II ko yimurira umurwa mukuru wa Ethiopia muri ako gace aho gukomeza kuwugira ku musozi wa Entoto wari ukonje cyane.Menelik II yemeye icyo gitekerezo maze umujyi mushya awita '''Addis Ababa''', bisobanura “Ururabo Rushya”.Mu gihe gito, ubutaka bwinshi bwagabiwe abanyacyubahiro, abayobozi b’igisirikare, amadini n’abafatanyabikorwa b’ingoma. Ibi byatumye umujyi ukura vuba cyane.Abakozi, abacuruzi, abanyabukorikori ndetse n’abanyamahanga batangiye kuhatura, bituma Addis Abeba iba umujyi ukomeye cyane.
== mu kinyejana cya 20 ==
=== Mbere y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1916–1935) ===
Mu myaka ya 1920, Addis Abeba yatangiye kugira iterambere rikomeye ry’ubukungu.Ubuhinzi bwa kawa bwazamuye ubukungu bw’igihugu, maze abaturage bo mu rwego rwo hagati batangira kubaka amazu agezweho, kugura imodoka no gushora imari mu mabanki.Mu 1930, ibikorwa remezo byinshi nk’imihanda, insinga z’amashanyarazi na telefone byatangiye kubakwa.
=== Igihe cy'Abataliyani (1936–1941) ===
Ku wa 5 Gicurasi 1936, ingabo z’u Butaliyani zinjiye muri Addis Ababa nyuma yo gutsinda Ethiopia mu ntambara.Abataliyani bagerageje guhindura Addis Ababa umujyi wa gikoloni, bashyiraho gahunda nshya yo kuwubaka no kuwutegura.Hubatswe imihanda mishya, inyubako zigezweho n’ibindi bikorwa remezo byinshi.Ku wa 5 Gicurasi 1941, Addis Ababa yongeye kubohorwa, Umwami Haile Selassie agaruka ku butegetsi.
=== Nyuma y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1941–1974) ===
Nyuma y’ubwigenge, Addis Abeba yakomeje kwaguka no gutera imbere.Abahanga b’Abongereza n’Abafaransa bakoze imigambi mishya y’iterambere ry’umujyi.Mu 1963, Addis Abeba yabaye icyicaro cy’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OAU), byatumye izina ryayo rirushaho kwamamara ku rwego mpuzamahanga.
=== Ubutegetsi bwa Derg (1974–1991) ===
Nyuma y’ihirikwa ry’Ubwami bwa Haile Selassie mu 1974, ubutegetsi bwa Derg bwafashe ubuyobozi bw’igihugu.Inzu nyinshi n’imitungo byarafashwe bihabwa leta.Nubwo abaturage bakomeje kwiyongera, ibikorwa byinshi by’iterambere byadindijwe n’ibibazo bya politiki n’intambara.
=== Igihe cya Repubulika Iharanira Demokarasi y’Ububirigi (Kuva 1991) ===
Mu 1991, ingabo za EPRDF zafashe Addis Ababa maze ubutegetsi bwa Derg burarangira.Hashyizweho Itegeko Nshinga rishya mu 1995, Addis Abeba ihabwa ubuyobozi bwihariye nk’umurwa mukuru wa Ethiopia.Uyu mujyi wakomeje kwaguka cyane kubera ishoramari, ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo.
== Imitere ==
Addis Abeba iri mu misozi miremire ya Ethiopia hafi y’Ikibaya Kinini cya Afurika y’Iburasirazuba (Great Rift Valley).Umujyi uzengurutswe n’imisozi ya Entoto kandi ugabanyijemo uturere tw’imijyi (sub-cities) 11.
= Ikirere =
Addis Abeba ifite ikirere cyiza kandi gikonje kubera ubutumburuke bwayo.Ubushyuhe busanzwe buri hagati ya 20°C na 25°C ku manywa.Imvura nyinshi igwa hagati ya Kamena na Nzeri, mu gihe igihe cy’izuba kiba hagati ya Ugushyingo na Gashyantare.
= Abaturage =
Uyu mujyi utuwe n’abaturage barenga miliyoni enye.Amoko yiganjemo ni:
* Abamahara
* Aboromo
* Abagurage
* Abatigaray
* Abasilte
Ikinyamuharike ni rwo rurimi rukoreshwa cyane, ariko n’izindi ndimi nyinshi ziravugwa.
= Ubukungu =
Addis Abeaba ni umutima w’ubukungu bwa Ethiopia.Ibikorwa by’ingenzi byinjiriza abaturage amafaranga ni:
* Ubucuruzi
* Inganda
* Ubwikorezi
* Serivisi z’amabanki
* Ubukerarugendo
* [[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|Ikoranabuhanga]]
=== Ubwubatsi ===
Addis Ababa ifite imiterere yihariye kuko itubatswe nk’umujyi wa gikoloni nk’indi mijyi myinshi ya Afurika.Ariko nyuma y’igihe cy’Abataliyani, hubatswe inyubako nyinshi zifite imyubakire y’i Burayi.
=== Umuco ===
Addis Ababa ni ihuriro ry’umuco w’amoko yose ya Ethiopia.Hari inzu ndangamurage nyinshi, ikinamico, ibitaramo by’umuziki n’ibikorwa by’ubuhanzi bitandukanye.
=== Uburezi ===
Umujyi wakira kaminuza nyinshi zirimo:
* Kaminuza ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Abakozi ba Leta ya Etiyopiya
* Ndetse n'izindi ,Addis Ababa ni cyo kigo gikomeye cy’ubushakashatsi n’uburezi muri Ethiopia.
=== Ubwikorezi ===
Ubwikorezi muri Addis Abeba bukorwa hifashishijwe:
* Bisi za rusange
* Tagisi
* Gari ya moshi yoroheje (Light Rail)
* Ikibuga Mpuzamahanga cy’Indege cya Bole
Gari ya moshi yoroheje ya Addis Ababa yabaye iya mbere muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara.
=== Ubukerarugendo ===
Ahantu nyaburanga hasurwa cyane harimo:
* Inzu Ndangamurage y’Igihugu cya Ethiopia
* Meskel Square
* Unity Park
* Holy Trinity Cathedral
* St. George Cathedral
* Merkato
Kubera amateka yayo, umuco wayo n’inshingano zayo muri Afurika, Addis Abeba ni umwe mu mijyi ikurura ba mukerarugendo benshi muri Afurika y’Iburasirazuba
== Amashakiro ==
[[Category:Etiyopiya]]
[[Category:Imirwa]]
cf5incjzayz462saum2j1ykt6kkdgx3
132363
132362
2026-06-21T08:53:00Z
B.Scalling
15089
132363
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Addis Ababa at the night time.jpg|thumb]]
Addis Ababa ni umurwa mukuru wa Ethiopia([[Etiyopiya]]) ndetse n’umujyi munini kurusha indi yose muri icyo gihugu. Uyu mujyi uherereye mu misozi miremire ya Etiyopiya ku butumburuke bwa metero 2,355 hejuru y’inyanja. Kubera ubwo butumburuke, Addis Abeba ni umwe mu mijyi mikuru iri hejuru cyane ku isi ndetse ni wo murwa mukuru uri ku butumburuke bwo hejuru muri [[Afurika]].
Izina "Addis Ababa" rikomoka mu rurimi rw’Amuharike risobanura '''“Ururabo Rushya”''', mu gihe Aboromo bawita '''Finfinnee''', izina rifitanye isano n’amasoko y’amazi ashyushye aboneka muri ako gace.Uyu mujyi ni ikigo gikomeye cya politiki, [[Ubukungu bw'Afurika|ubukungu]], umuco, uburezi n’ubuhanzi muri Ethiopia. Ni na wo wakira icyicaro gikuru cy’Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) n’icy’Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Afurika (UNECA), ari byo bituma ukunze kwitwa '''"Umurwa Mukuru wa Politiki wa Afurika."'''Saint George Armenian Church Addis Ababa 052020.
== Amateka ==
=== Amateka ya Kera Cyane ===
Ubushakashatsi bwakozwe ku tugingo ndangasano (DNA) bwagaragaje ko abantu ba mbere batuye isi bashobora kuba baranyuze mu gace kegereye Addis Ababa igihe bavaga muri Afurika bajya gutura mu bindi bice by’isi hashize imyaka isaga 100,000.Abashakashatsi basanze uko abantu bagendaga bava muri Afurika berekeza mu bindi bice by’isi, ni ko ubudasa bw’uturemangingo twabo (genetic diversity) bwagendaga bugabanuka, bikagaragaza ko aka karere gafatwa nk’imwe mu nkomoko z’ingenzi z’ikiremwamuntu.
=== Igihe cyo Hagati ===
Mbere y’ishingwa rya Addis Abeba, agace ka Entoto kari mu majyaruguru y’umujyi wa none gashobora kuba karariho umurwa mukuru wa kera witwaga '''Barara'''.Barara yari umujyi ukomeye wari uzengurutswe n’inkuta n’ibigo bikomeye bya gisirikare. Wabaye icyicaro cy’abami batandukanye ba Ethiopia hagati y’ikinyejana cya 15 n’icya 16.Mu bushakashatsi bwa vuba, havumbuwe ibisigazwa by’umujyi munini wa kera hagati ya Washa Mikael na Entoto Mariyam, bikaba byaratumye benshi bemera ko Barara yaba yarahoze muri aka gace.
=== Abaturage Bari Bahatuye Mbere ===
Mbere y’uko Addis Ababa ishingwa, aka karere kari gatuwe n’ubwoko bw’Abagafat (Gafat). Bavugaga ururimi rwa Gafat rutandukanye n’Ikinyamuharike n’Oromifu.Guhera mu kinyejana cya 16, amatsinda y’Aboromo yatangiye kwimukira muri aka karere, bituma Abagafat benshi bimukira mu bindi bice cyangwa bakivanga n’Aboromo.
== Ishingwa ry’Umujyi ==
=== Ishingwa ===
Mu mwaka wa 1886, Umwamikazi Tayitu Betul yubatse inzu hafi y’amasoko y’amazi ashyushye ya Filwoha muri Finfinnee. Nyuma yaje kumvisha Umwami Menelik II ko yimurira umurwa mukuru wa Ethiopia muri ako gace aho gukomeza kuwugira ku musozi wa Entoto wari ukonje cyane.Menelik II yemeye icyo gitekerezo maze umujyi mushya awita '''Addis Ababa''', bisobanura “Ururabo Rushya”.Mu gihe gito, ubutaka bwinshi bwagabiwe abanyacyubahiro, abayobozi b’igisirikare, amadini n’abafatanyabikorwa b’ingoma. Ibi byatumye umujyi ukura vuba cyane.Abakozi, abacuruzi, abanyabukorikori ndetse n’abanyamahanga batangiye kuhatura, bituma Addis Abeba iba umujyi ukomeye cyane.
== mu kinyejana cya 20 ==
=== Mbere y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1916–1935) ===
Mu myaka ya 1920, Addis Abeba yatangiye kugira iterambere rikomeye ry’ubukungu.Ubuhinzi bwa kawa bwazamuye ubukungu bw’igihugu, maze abaturage bo mu rwego rwo hagati batangira kubaka amazu agezweho, kugura imodoka no gushora imari mu mabanki.Mu 1930, ibikorwa remezo byinshi nk’imihanda, insinga z’amashanyarazi na telefone byatangiye kubakwa.
=== Igihe cy'Abataliyani (1936–1941) ===
Ku wa 5 Gicurasi 1936, ingabo z’u Butaliyani zinjiye muri Addis Ababa nyuma yo gutsinda Ethiopia mu ntambara.Abataliyani bagerageje guhindura Addis Ababa umujyi wa gikoloni, bashyiraho gahunda nshya yo kuwubaka no kuwutegura.Hubatswe imihanda mishya, inyubako zigezweho n’ibindi bikorwa remezo byinshi.Ku wa 5 Gicurasi 1941, Addis Ababa yongeye kubohorwa, Umwami Haile Selassie agaruka ku butegetsi.
=== Nyuma y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1941–1974) ===
Nyuma y’ubwigenge, Addis Abeba yakomeje kwaguka no gutera imbere.Abahanga b’Abongereza n’Abafaransa bakoze imigambi mishya y’iterambere ry’umujyi.Mu 1963, Addis Abeba yabaye icyicaro cy’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OAU), byatumye izina ryayo rirushaho kwamamara ku rwego mpuzamahanga.
=== Ubutegetsi bwa Derg (1974–1991) ===
Nyuma y’ihirikwa ry’Ubwami bwa Haile Selassie mu 1974, ubutegetsi bwa Derg bwafashe ubuyobozi bw’igihugu.Inzu nyinshi n’imitungo byarafashwe bihabwa leta.Nubwo abaturage bakomeje kwiyongera, ibikorwa byinshi by’iterambere byadindijwe n’ibibazo bya politiki n’intambara.
=== Igihe cya Repubulika Iharanira Demokarasi y’Ububirigi (Kuva 1991) ===
Mu 1991, ingabo za EPRDF zafashe Addis Ababa maze ubutegetsi bwa Derg burarangira.Hashyizweho Itegeko Nshinga rishya mu 1995, Addis Abeba ihabwa ubuyobozi bwihariye nk’umurwa mukuru wa Ethiopia.Uyu mujyi wakomeje kwaguka cyane kubera ishoramari, ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo.
== Imitere ==
Addis Abeba iri mu misozi miremire ya Ethiopia hafi y’Ikibaya Kinini cya Afurika y’Iburasirazuba (Great Rift Valley).Umujyi uzengurutswe n’imisozi ya Entoto kandi ugabanyijemo uturere tw’imijyi (sub-cities) 11.
= Ikirere =
Addis Abeba ifite ikirere cyiza kandi gikonje kubera ubutumburuke bwayo.Ubushyuhe busanzwe buri hagati ya 20°C na 25°C ku manywa.Imvura nyinshi igwa hagati ya Kamena na Nzeri, mu gihe igihe cy’izuba kiba hagati ya Ugushyingo na Gashyantare.
= Abaturage =
Uyu mujyi utuwe n’abaturage barenga miliyoni enye.Amoko yiganjemo ni:
* Abamahara
* Aboromo
* Abagurage
* Abatigaray
* Abasilte
Ikinyamuharike ni rwo rurimi rukoreshwa cyane, ariko n’izindi ndimi nyinshi ziravugwa.
= Ubukungu =
Addis Abeaba ni umutima w’ubukungu bwa Ethiopia.Ibikorwa by’ingenzi byinjiriza abaturage amafaranga ni:
* Ubucuruzi
* Inganda
* Ubwikorezi
* Serivisi z’amabanki
* Ubukerarugendo
* [[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|Ikoranabuhanga]]
=== Ubwubatsi ===
Addis Ababa ifite imiterere yihariye kuko itubatswe nk’umujyi wa gikoloni nk’indi mijyi myinshi ya Afurika.Ariko nyuma y’igihe cy’Abataliyani, hubatswe inyubako nyinshi zifite imyubakire y’i Burayi.
=== Umuco ===
Addis Ababa ni ihuriro ry’umuco w’amoko yose ya Ethiopia.Hari inzu ndangamurage nyinshi, ikinamico, ibitaramo by’umuziki n’ibikorwa by’ubuhanzi bitandukanye.
=== Uburezi ===
Umujyi wakira kaminuza nyinshi zirimo:
* Kaminuza ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Abakozi ba Leta ya Etiyopiya
* Ndetse n'izindi ,Addis Ababa ni cyo kigo gikomeye cy’ubushakashatsi n’uburezi muri Ethiopia.
=== Ubwikorezi ===
Ubwikorezi muri Addis Abeba bukorwa hifashishijwe:
* Bisi za rusange
* Tagisi
* Gari ya moshi yoroheje (Light Rail)
* Ikibuga Mpuzamahanga cy’Indege cya Bole
Gari ya moshi yoroheje ya Addis Ababa yabaye iya mbere muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara.
=== Ubukerarugendo ===
Ahantu nyaburanga hasurwa cyane harimo:
* Inzu Ndangamurage y’Igihugu cya Ethiopia
* Meskel Square
* Unity Park
* Holy Trinity Cathedral
* St. George Cathedral
* Merkato
Kubera amateka yayo, umuco wayo n’inshingano zayo muri Afurika, Addis Abeba ni umwe mu mijyi ikurura ba mukerarugendo benshi muri Afurika y’Iburasirazuba
== Amashakiro ==
[[Category:Etiyopiya]]
[[Category:Imirwa]]
01c4qmzjuiodr7fg8xl1y30j0qyf2u0
132365
132363
2026-06-21T08:54:44Z
B.Scalling
15089
132365
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Addis Ababa at the night time.jpg|thumb]]
Addis Ababa ni umurwa mukuru wa Ethiopia([[Etiyopiya]]) ndetse n’umujyi munini kurusha indi yose muri icyo gihugu. Uyu mujyi uherereye mu misozi miremire ya Etiyopiya ku butumburuke bwa metero 2,355 hejuru y’inyanja. Kubera ubwo butumburuke, Addis Abeba ni umwe mu mijyi mikuru iri hejuru cyane ku isi ndetse ni wo murwa mukuru uri ku butumburuke bwo hejuru muri [[Afurika]].
[[Dosiye:Addis Ababa sky view.jpg|thumb]]
Izina "Addis Ababa" rikomoka mu rurimi rw’Amuharike risobanura '''“Ururabo Rushya”''', mu gihe Aboromo bawita '''Finfinnee''', izina rifitanye isano n’amasoko y’amazi ashyushye aboneka muri ako gace.Uyu mujyi ni ikigo gikomeye cya politiki, [[Ubukungu bw'Afurika|ubukungu]], umuco, uburezi n’ubuhanzi muri Ethiopia. Ni na wo wakira icyicaro gikuru cy’Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) n’icy’Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Afurika (UNECA), ari byo bituma ukunze kwitwa '''"Umurwa Mukuru wa Politiki wa Afurika."'''Saint George Armenian Church Addis Ababa 052020.
== Amateka ==
=== Amateka ya Kera Cyane ===
Ubushakashatsi bwakozwe ku tugingo ndangasano (DNA) bwagaragaje ko abantu ba mbere batuye isi bashobora kuba baranyuze mu gace kegereye Addis Ababa igihe bavaga muri Afurika bajya gutura mu bindi bice by’isi hashize imyaka isaga 100,000.Abashakashatsi basanze uko abantu bagendaga bava muri Afurika berekeza mu bindi bice by’isi, ni ko ubudasa bw’uturemangingo twabo (genetic diversity) bwagendaga bugabanuka, bikagaragaza ko aka karere gafatwa nk’imwe mu nkomoko z’ingenzi z’ikiremwamuntu.
=== Igihe cyo Hagati ===
Mbere y’ishingwa rya Addis Abeba, agace ka Entoto kari mu majyaruguru y’umujyi wa none gashobora kuba karariho umurwa mukuru wa kera witwaga '''Barara'''.Barara yari umujyi ukomeye wari uzengurutswe n’inkuta n’ibigo bikomeye bya gisirikare. Wabaye icyicaro cy’abami batandukanye ba Ethiopia hagati y’ikinyejana cya 15 n’icya 16.Mu bushakashatsi bwa vuba, havumbuwe ibisigazwa by’umujyi munini wa kera hagati ya Washa Mikael na Entoto Mariyam, bikaba byaratumye benshi bemera ko Barara yaba yarahoze muri aka gace.
=== Abaturage Bari Bahatuye Mbere ===
Mbere y’uko Addis Ababa ishingwa, aka karere kari gatuwe n’ubwoko bw’Abagafat (Gafat). Bavugaga ururimi rwa Gafat rutandukanye n’Ikinyamuharike n’Oromifu.Guhera mu kinyejana cya 16, amatsinda y’Aboromo yatangiye kwimukira muri aka karere, bituma Abagafat benshi bimukira mu bindi bice cyangwa bakivanga n’Aboromo.
== Ishingwa ry’Umujyi ==
=== Ishingwa ===
Mu mwaka wa 1886, Umwamikazi Tayitu Betul yubatse inzu hafi y’amasoko y’amazi ashyushye ya Filwoha muri Finfinnee. Nyuma yaje kumvisha Umwami Menelik II ko yimurira umurwa mukuru wa Ethiopia muri ako gace aho gukomeza kuwugira ku musozi wa Entoto wari ukonje cyane.Menelik II yemeye icyo gitekerezo maze umujyi mushya awita '''Addis Ababa''', bisobanura “Ururabo Rushya”.Mu gihe gito, ubutaka bwinshi bwagabiwe abanyacyubahiro, abayobozi b’igisirikare, amadini n’abafatanyabikorwa b’ingoma. Ibi byatumye umujyi ukura vuba cyane.Abakozi, abacuruzi, abanyabukorikori ndetse n’abanyamahanga batangiye kuhatura, bituma Addis Abeba iba umujyi ukomeye cyane.
== mu kinyejana cya 20 ==
=== Mbere y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1916–1935) ===
Mu myaka ya 1920, Addis Abeba yatangiye kugira iterambere rikomeye ry’ubukungu.Ubuhinzi bwa kawa bwazamuye ubukungu bw’igihugu, maze abaturage bo mu rwego rwo hagati batangira kubaka amazu agezweho, kugura imodoka no gushora imari mu mabanki.Mu 1930, ibikorwa remezo byinshi nk’imihanda, insinga z’amashanyarazi na telefone byatangiye kubakwa.
=== Igihe cy'Abataliyani (1936–1941) ===
Ku wa 5 Gicurasi 1936, ingabo z’u Butaliyani zinjiye muri Addis Ababa nyuma yo gutsinda Ethiopia mu ntambara.Abataliyani bagerageje guhindura Addis Ababa umujyi wa gikoloni, bashyiraho gahunda nshya yo kuwubaka no kuwutegura.Hubatswe imihanda mishya, inyubako zigezweho n’ibindi bikorwa remezo byinshi.Ku wa 5 Gicurasi 1941, Addis Ababa yongeye kubohorwa, Umwami Haile Selassie agaruka ku butegetsi.
=== Nyuma y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1941–1974) ===
Nyuma y’ubwigenge, Addis Abeba yakomeje kwaguka no gutera imbere.Abahanga b’Abongereza n’Abafaransa bakoze imigambi mishya y’iterambere ry’umujyi.Mu 1963, Addis Abeba yabaye icyicaro cy’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OAU), byatumye izina ryayo rirushaho kwamamara ku rwego mpuzamahanga.
=== Ubutegetsi bwa Derg (1974–1991) ===
Nyuma y’ihirikwa ry’Ubwami bwa Haile Selassie mu 1974, ubutegetsi bwa Derg bwafashe ubuyobozi bw’igihugu.Inzu nyinshi n’imitungo byarafashwe bihabwa leta.Nubwo abaturage bakomeje kwiyongera, ibikorwa byinshi by’iterambere byadindijwe n’ibibazo bya politiki n’intambara.
=== Igihe cya Repubulika Iharanira Demokarasi y’Ububirigi (Kuva 1991) ===
Mu 1991, ingabo za EPRDF zafashe Addis Ababa maze ubutegetsi bwa Derg burarangira.Hashyizweho Itegeko Nshinga rishya mu 1995, Addis Abeba ihabwa ubuyobozi bwihariye nk’umurwa mukuru wa Ethiopia.Uyu mujyi wakomeje kwaguka cyane kubera ishoramari, ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo.
== Imitere ==
Addis Abeba iri mu misozi miremire ya Ethiopia hafi y’Ikibaya Kinini cya Afurika y’Iburasirazuba (Great Rift Valley).Umujyi uzengurutswe n’imisozi ya Entoto kandi ugabanyijemo uturere tw’imijyi (sub-cities) 11.
= Ikirere =
Addis Abeba ifite ikirere cyiza kandi gikonje kubera ubutumburuke bwayo.Ubushyuhe busanzwe buri hagati ya 20°C na 25°C ku manywa.Imvura nyinshi igwa hagati ya Kamena na Nzeri, mu gihe igihe cy’izuba kiba hagati ya Ugushyingo na Gashyantare.
= Abaturage =
Uyu mujyi utuwe n’abaturage barenga miliyoni enye.Amoko yiganjemo ni:
* Abamahara
* Aboromo
* Abagurage
* Abatigaray
* Abasilte
Ikinyamuharike ni rwo rurimi rukoreshwa cyane, ariko n’izindi ndimi nyinshi ziravugwa.
= Ubukungu =
Addis Abeaba ni umutima w’ubukungu bwa Ethiopia.Ibikorwa by’ingenzi byinjiriza abaturage amafaranga ni:
* Ubucuruzi
* Inganda
* Ubwikorezi
* Serivisi z’amabanki
* Ubukerarugendo
* [[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|Ikoranabuhanga]]
=== Ubwubatsi ===
Addis Ababa ifite imiterere yihariye kuko itubatswe nk’umujyi wa gikoloni nk’indi mijyi myinshi ya Afurika.Ariko nyuma y’igihe cy’Abataliyani, hubatswe inyubako nyinshi zifite imyubakire y’i Burayi.
=== Umuco ===
Addis Ababa ni ihuriro ry’umuco w’amoko yose ya Ethiopia.Hari inzu ndangamurage nyinshi, ikinamico, ibitaramo by’umuziki n’ibikorwa by’ubuhanzi bitandukanye.
=== Uburezi ===
Umujyi wakira kaminuza nyinshi zirimo:
* Kaminuza ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Abakozi ba Leta ya Etiyopiya
* Ndetse n'izindi ,Addis Ababa ni cyo kigo gikomeye cy’ubushakashatsi n’uburezi muri Ethiopia.
=== Ubwikorezi ===
Ubwikorezi muri Addis Abeba bukorwa hifashishijwe:
* Bisi za rusange
* Tagisi
* Gari ya moshi yoroheje (Light Rail)
* Ikibuga Mpuzamahanga cy’Indege cya Bole
Gari ya moshi yoroheje ya Addis Ababa yabaye iya mbere muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara.
=== Ubukerarugendo ===
Ahantu nyaburanga hasurwa cyane harimo:
* Inzu Ndangamurage y’Igihugu cya Ethiopia
* Meskel Square
* Unity Park
* Holy Trinity Cathedral
* St. George Cathedral
* Merkato
Kubera amateka yayo, umuco wayo n’inshingano zayo muri Afurika, Addis Abeba ni umwe mu mijyi ikurura ba mukerarugendo benshi muri Afurika y’Iburasirazuba
== Amashakiro ==
[[Category:Etiyopiya]]
[[Category:Imirwa]]
jlup36ofpfwrn7d13y2bgwm6gp1hulp
132366
132365
2026-06-21T08:58:04Z
B.Scalling
15089
132366
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Addis Ababa at the night time.jpg|thumb]]
Addis Ababa ni umurwa mukuru wa Ethiopia([[Etiyopiya]]) ndetse n’umujyi munini kurusha indi yose muri icyo gihugu. Uyu mujyi uherereye mu misozi miremire ya Etiyopiya ku butumburuke bwa metero 2,355 hejuru y’inyanja. Kubera ubwo butumburuke, Addis Abeba ni umwe mu mijyi mikuru iri hejuru cyane ku isi ndetse ni wo murwa mukuru uri ku butumburuke bwo hejuru muri [[Afurika]].
[[Dosiye:Addis Ababa sky view.jpg|thumb]]
Izina "Addis Ababa" rikomoka mu rurimi rw’Amuharike risobanura '''“Ururabo Rushya”''', mu gihe Aboromo bawita '''Finfinnee''', izina rifitanye isano n’amasoko y’amazi ashyushye aboneka muri ako gace.Uyu mujyi ni ikigo gikomeye cya politiki, [[Ubukungu bw'Afurika|ubukungu]], umuco, uburezi n’ubuhanzi muri Ethiopia. Ni na wo wakira icyicaro gikuru cy’Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) n’icy’Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Afurika (UNECA), ari byo bituma ukunze kwitwa '''"Umurwa Mukuru wa Politiki wa Afurika."'''Saint George Armenian Church Addis Ababa 052020.
== Amateka ==
=== Amateka ya Kera Cyane ===
Ubushakashatsi bwakozwe ku tugingo ndangasano (DNA) bwagaragaje ko abantu ba mbere batuye isi bashobora kuba baranyuze mu gace kegereye Addis Ababa igihe bavaga muri Afurika bajya gutura mu bindi bice by’isi hashize imyaka isaga 100,000.Abashakashatsi basanze uko abantu bagendaga bava muri Afurika berekeza mu bindi bice by’isi, ni ko ubudasa bw’uturemangingo twabo (genetic diversity) bwagendaga bugabanuka, bikagaragaza ko aka karere gafatwa nk’imwe mu nkomoko z’ingenzi z’ikiremwamuntu.
=== Igihe cyo Hagati ===
Mbere y’ishingwa rya Addis Abeba, agace ka Entoto kari mu majyaruguru y’umujyi wa none gashobora kuba karariho umurwa mukuru wa kera witwaga '''Barara'''.Barara yari umujyi ukomeye wari uzengurutswe n’inkuta n’ibigo bikomeye bya gisirikare. Wabaye icyicaro cy’abami batandukanye ba Ethiopia hagati y’ikinyejana cya 15 n’icya 16.Mu bushakashatsi bwa vuba, havumbuwe ibisigazwa by’umujyi munini wa kera hagati ya Washa Mikael na Entoto Mariyam, bikaba byaratumye benshi bemera ko Barara yaba yarahoze muri aka gace.
=== Abaturage Bari Bahatuye Mbere ===
Mbere y’uko Addis Ababa ishingwa, aka karere kari gatuwe n’ubwoko bw’Abagafat (Gafat). Bavugaga ururimi rwa Gafat rutandukanye n’Ikinyamuharike n’Oromifu.Guhera mu kinyejana cya 16, amatsinda y’Aboromo yatangiye kwimukira muri aka karere, bituma Abagafat benshi bimukira mu bindi bice cyangwa bakivanga n’Aboromo.
== Ishingwa ry’Umujyi ==
=== Ishingwa ===
Mu mwaka wa 1886, Umwamikazi Tayitu Betul yubatse inzu hafi y’amasoko y’amazi ashyushye ya Filwoha muri Finfinnee. Nyuma yaje kumvisha Umwami Menelik II ko yimurira umurwa mukuru wa Ethiopia muri ako gace aho gukomeza kuwugira ku musozi wa Entoto wari ukonje cyane.Menelik II yemeye icyo gitekerezo maze umujyi mushya awita '''Addis Ababa''', bisobanura “Ururabo Rushya”.Mu gihe gito, ubutaka bwinshi bwagabiwe abanyacyubahiro, abayobozi b’igisirikare, amadini n’abafatanyabikorwa b’ingoma. Ibi byatumye umujyi ukura vuba cyane.Abakozi, abacuruzi, abanyabukorikori ndetse n’abanyamahanga batangiye kuhatura, bituma Addis Abeba iba umujyi ukomeye cyane.
== mu kinyejana cya 20 ==
=== Mbere y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1916–1935) ===
Mu myaka ya 1920, Addis Abeba yatangiye kugira iterambere rikomeye ry’ubukungu.Ubuhinzi bwa kawa bwazamuye ubukungu bw’igihugu, maze abaturage bo mu rwego rwo hagati batangira kubaka amazu agezweho, kugura imodoka no gushora imari mu mabanki.Mu 1930, ibikorwa remezo byinshi nk’imihanda, insinga z’amashanyarazi na telefone byatangiye kubakwa.
=== Igihe cy'Abataliyani (1936–1941) ===
Ku wa 5 Gicurasi 1936, ingabo z’u Butaliyani zinjiye muri Addis Ababa nyuma yo gutsinda Ethiopia mu ntambara.Abataliyani bagerageje guhindura Addis Ababa umujyi wa gikoloni, bashyiraho gahunda nshya yo kuwubaka no kuwutegura.Hubatswe imihanda mishya, inyubako zigezweho n’ibindi bikorwa remezo byinshi.Ku wa 5 Gicurasi 1941, Addis Ababa yongeye kubohorwa, Umwami Haile Selassie agaruka ku butegetsi.
=== Nyuma y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1941–1974) ===
Nyuma y’ubwigenge, Addis Abeba yakomeje kwaguka no gutera imbere.Abahanga b’Abongereza n’Abafaransa bakoze imigambi mishya y’iterambere ry’umujyi.Mu 1963, Addis Abeba yabaye icyicaro cy’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OAU), byatumye izina ryayo rirushaho kwamamara ku rwego mpuzamahanga.
=== Ubutegetsi bwa Derg (1974–1991) ===
Nyuma y’ihirikwa ry’Ubwami bwa Haile Selassie mu 1974, ubutegetsi bwa Derg bwafashe ubuyobozi bw’igihugu.Inzu nyinshi n’imitungo byarafashwe bihabwa leta.Nubwo abaturage bakomeje kwiyongera, ibikorwa byinshi by’iterambere byadindijwe n’ibibazo bya politiki n’intambara.
=== Igihe cya Repubulika Iharanira Demokarasi y’Ububirigi (Kuva 1991) ===
Mu 1991, ingabo za EPRDF zafashe Addis Ababa maze ubutegetsi bwa Derg burarangira.Hashyizweho Itegeko Nshinga rishya mu 1995, Addis Abeba ihabwa ubuyobozi bwihariye nk’umurwa mukuru wa Ethiopia.Uyu mujyi wakomeje kwaguka cyane kubera ishoramari, ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo.
== Imitere ==
Addis Abeba iri mu misozi miremire ya Ethiopia hafi y’Ikibaya Kinini cya Afurika y’Iburasirazuba (Great Rift Valley).Umujyi uzengurutswe n’imisozi ya Entoto kandi ugabanyijemo uturere tw’imijyi (sub-cities) 11.
= Ikirere =
Addis Abeba ifite ikirere cyiza kandi gikonje kubera ubutumburuke bwayo.Ubushyuhe busanzwe buri hagati ya 20°C na 25°C ku manywa.Imvura nyinshi igwa hagati ya Kamena na Nzeri, mu gihe igihe cy’izuba kiba hagati ya Ugushyingo na Gashyantare.
= Abaturage =
Uyu mujyi utuwe n’abaturage barenga miliyoni enye.Amoko yiganjemo ni:
* Abamahara
* Aboromo
* Abagurage
* Abatigaray
* Abasilte
Ikinyamuharike ni rwo rurimi rukoreshwa cyane, ariko n’izindi ndimi nyinshi ziravugwa.
= Ubukungu =
[[Dosiye:Little Sparrowhawk, Addis Ababa, Ethiopia.jpg|thumb]]
Addis Abeaba ni umutima w’ubukungu bwa Ethiopia.Ibikorwa by’ingenzi byinjiriza abaturage amafaranga ni:
* Ubucuruzi
* Inganda
* Ubwikorezi
* Serivisi z’amabanki
* Ubukerarugendo
* [[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|Ikoranabuhanga]]
=== Ubwubatsi ===
Addis Ababa ifite imiterere yihariye kuko itubatswe nk’umujyi wa gikoloni nk’indi mijyi myinshi ya Afurika.Ariko nyuma y’igihe cy’Abataliyani, hubatswe inyubako nyinshi zifite imyubakire y’i Burayi.
=== Umuco ===
Addis Ababa ni ihuriro ry’umuco w’amoko yose ya Ethiopia.Hari inzu ndangamurage nyinshi, ikinamico, ibitaramo by’umuziki n’ibikorwa by’ubuhanzi bitandukanye.
=== Uburezi ===
Umujyi wakira kaminuza nyinshi zirimo:
* Kaminuza ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Abakozi ba Leta ya Etiyopiya
* Ndetse n'izindi ,Addis Ababa ni cyo kigo gikomeye cy’ubushakashatsi n’uburezi muri Ethiopia.
=== Ubwikorezi ===
Ubwikorezi muri Addis Abeba bukorwa hifashishijwe:
* Bisi za rusange
* Tagisi
* Gari ya moshi yoroheje (Light Rail)
* Ikibuga Mpuzamahanga cy’Indege cya Bole
Gari ya moshi yoroheje ya Addis Ababa yabaye iya mbere muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara.
=== Ubukerarugendo ===
Ahantu nyaburanga hasurwa cyane harimo:
* Inzu Ndangamurage y’Igihugu cya Ethiopia
* Meskel Square
* Unity Park
* Holy Trinity Cathedral
* St. George Cathedral
* Merkato
Kubera amateka yayo, umuco wayo n’inshingano zayo muri Afurika, Addis Abeba ni umwe mu mijyi ikurura ba mukerarugendo benshi muri Afurika y’Iburasirazuba
== Amashakiro ==
[[Category:Etiyopiya]]
[[Category:Imirwa]]
2wpk3eb67nxyozlqdvey486ybexvesb
132368
132366
2026-06-21T09:05:49Z
B.Scalling
15089
132368
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Addis Ababa at the night time.jpg|thumb]]
Addis Ababa ni umurwa mukuru wa Ethiopia([[Etiyopiya]]) ndetse n’umujyi munini kurusha indi yose muri icyo gihugu. Uyu mujyi uherereye mu misozi miremire ya Etiyopiya ku butumburuke bwa metero 2,355 hejuru y’inyanja. Kubera ubwo butumburuke, Addis Abeba ni umwe mu mijyi mikuru iri hejuru cyane ku isi ndetse ni wo murwa mukuru uri ku butumburuke bwo hejuru muri [[Afurika]].
[[Dosiye:Addis Ababa sky view.jpg|thumb]]
Izina "Addis Ababa" rikomoka mu rurimi rw’Amuharike risobanura '''“Ururabo Rushya”''', mu gihe Aboromo bawita '''Finfinnee''', izina rifitanye isano n’amasoko y’amazi ashyushye aboneka muri ako gace.Uyu mujyi ni ikigo gikomeye cya politiki, [[Ubukungu bw'Afurika|ubukungu]], umuco, uburezi n’ubuhanzi muri Ethiopia. Ni na wo wakira icyicaro gikuru cy’Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) n’icy’Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Afurika (UNECA), ari byo bituma ukunze kwitwa '''"Umurwa Mukuru wa Politiki wa Afurika."'''Saint George Armenian Church Addis Ababa 052020.
== Amateka ==
=== Amateka ya Kera Cyane ===
Ubushakashatsi bwakozwe ku tugingo ndangasano (DNA) bwagaragaje ko abantu ba mbere batuye isi bashobora kuba baranyuze mu gace kegereye Addis Ababa igihe bavaga muri Afurika bajya gutura mu bindi bice by’isi hashize imyaka isaga 100,000.Abashakashatsi basanze uko abantu bagendaga bava muri Afurika berekeza mu bindi bice by’isi, ni ko ubudasa bw’uturemangingo twabo (genetic diversity) bwagendaga bugabanuka, bikagaragaza ko aka karere gafatwa nk’imwe mu nkomoko z’ingenzi z’ikiremwamuntu.
=== Igihe cyo Hagati ===
Mbere y’ishingwa rya Addis Abeba, agace ka Entoto kari mu majyaruguru y’umujyi wa none gashobora kuba karariho umurwa mukuru wa kera witwaga '''Barara'''.Barara yari umujyi ukomeye wari uzengurutswe n’inkuta n’ibigo bikomeye bya gisirikare. Wabaye icyicaro cy’abami batandukanye ba Ethiopia hagati y’ikinyejana cya 15 n’icya 16.Mu bushakashatsi bwa vuba, havumbuwe ibisigazwa by’umujyi munini wa kera hagati ya Washa Mikael na Entoto Mariyam, bikaba byaratumye benshi bemera ko Barara yaba yarahoze muri aka gace.
=== Abaturage Bari Bahatuye Mbere ===
Mbere y’uko Addis Ababa ishingwa, aka karere kari gatuwe n’ubwoko bw’Abagafat (Gafat). Bavugaga ururimi rwa Gafat rutandukanye n’Ikinyamuharike n’Oromifu.Guhera mu kinyejana cya 16, amatsinda y’Aboromo yatangiye kwimukira muri aka karere, bituma Abagafat benshi bimukira mu bindi bice cyangwa bakivanga n’Aboromo.
== Ishingwa ry’Umujyi ==
=== Ishingwa ===
Mu mwaka wa 1886, Umwamikazi Tayitu Betul yubatse inzu hafi y’amasoko y’amazi ashyushye ya Filwoha muri Finfinnee. Nyuma yaje kumvisha Umwami Menelik II ko yimurira umurwa mukuru wa Ethiopia muri ako gace aho gukomeza kuwugira ku musozi wa Entoto wari ukonje cyane.Menelik II yemeye icyo gitekerezo maze umujyi mushya awita '''Addis Ababa''', bisobanura “Ururabo Rushya”.Mu gihe gito, ubutaka bwinshi bwagabiwe abanyacyubahiro, abayobozi b’igisirikare, amadini n’abafatanyabikorwa b’ingoma. Ibi byatumye umujyi ukura vuba cyane.Abakozi, abacuruzi, abanyabukorikori ndetse n’abanyamahanga batangiye kuhatura, bituma Addis Abeba iba umujyi ukomeye cyane.
== mu kinyejana cya 20 ==
=== Mbere y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1916–1935) ===
Mu myaka ya 1920, Addis Abeba yatangiye kugira iterambere rikomeye ry’ubukungu.Ubuhinzi bwa kawa bwazamuye ubukungu bw’igihugu, maze abaturage bo mu rwego rwo hagati batangira kubaka amazu agezweho, kugura imodoka no gushora imari mu mabanki.Mu 1930, ibikorwa remezo byinshi nk’imihanda, insinga z’amashanyarazi na telefone byatangiye kubakwa.
=== Igihe cy'Abataliyani (1936–1941) ===
Ku wa 5 Gicurasi 1936, ingabo z’u Butaliyani zinjiye muri Addis Ababa nyuma yo gutsinda Ethiopia mu ntambara.Abataliyani bagerageje guhindura Addis Ababa umujyi wa gikoloni, bashyiraho gahunda nshya yo kuwubaka no kuwutegura.Hubatswe imihanda mishya, inyubako zigezweho n’ibindi bikorwa remezo byinshi.Ku wa 5 Gicurasi 1941, Addis Ababa yongeye kubohorwa, Umwami Haile Selassie agaruka ku butegetsi.
=== Nyuma y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1941–1974) ===
Nyuma y’ubwigenge, Addis Abeba yakomeje kwaguka no gutera imbere.Abahanga b’Abongereza n’Abafaransa bakoze imigambi mishya y’iterambere ry’umujyi.Mu 1963, Addis Abeba yabaye icyicaro cy’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OAU), byatumye izina ryayo rirushaho kwamamara ku rwego mpuzamahanga.
=== Ubutegetsi bwa Derg (1974–1991) ===
Nyuma y’ihirikwa ry’Ubwami bwa Haile Selassie mu 1974, ubutegetsi bwa Derg bwafashe ubuyobozi bw’igihugu.Inzu nyinshi n’imitungo byarafashwe bihabwa leta.Nubwo abaturage bakomeje kwiyongera, ibikorwa byinshi by’iterambere byadindijwe n’ibibazo bya politiki n’intambara.
=== Igihe cya Repubulika Iharanira Demokarasi y’Ububirigi (Kuva 1991) ===
Mu 1991, ingabo za EPRDF zafashe Addis Ababa maze ubutegetsi bwa Derg burarangira.Hashyizweho Itegeko Nshinga rishya mu 1995, Addis Abeba ihabwa ubuyobozi bwihariye nk’umurwa mukuru wa Ethiopia.Uyu mujyi wakomeje kwaguka cyane kubera ishoramari, ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo.
== Imitere ==
Addis Abeba iri mu misozi miremire ya Ethiopia hafi y’Ikibaya Kinini cya Afurika y’Iburasirazuba (Great Rift Valley).Umujyi uzengurutswe n’imisozi ya Entoto kandi ugabanyijemo uturere tw’imijyi (sub-cities) 11.
= Ikirere =
Addis Abeba ifite ikirere cyiza kandi gikonje kubera ubutumburuke bwayo.Ubushyuhe busanzwe buri hagati ya 20°C na 25°C ku manywa.Imvura nyinshi igwa hagati ya Kamena na Nzeri, mu gihe igihe cy’izuba kiba hagati ya Ugushyingo na Gashyantare.
= Abaturage =
Uyu mujyi utuwe n’abaturage barenga miliyoni enye.Amoko yiganjemo ni:
* Abamahara
* Aboromo
* Abagurage
* Abatigaray
* Abasilte
Ikinyamuharike ni rwo rurimi rukoreshwa cyane, ariko n’izindi ndimi nyinshi ziravugwa.
= Ubukungu =
[[Dosiye:Little Sparrowhawk, Addis Ababa, Ethiopia.jpg|thumb]]
Addis Abeaba ni umutima w’ubukungu bwa Ethiopia.Ibikorwa by’ingenzi byinjiriza abaturage amafaranga ni:
* Ubucuruzi
* Inganda
* Ubwikorezi
* Serivisi z’amabanki
* Ubukerarugendo
* [[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|Ikoranabuhanga]]
=== Ubwubatsi ===
Addis Ababa ifite imiterere yihariye kuko itubatswe nk’umujyi wa gikoloni nk’indi mijyi myinshi ya Afurika.Ariko nyuma y’igihe cy’Abataliyani, hubatswe inyubako nyinshi zifite imyubakire y’i Burayi.
=== Umuco ===
Addis Ababa ni ihuriro ry’umuco w’amoko yose ya Ethiopia.Hari inzu ndangamurage nyinshi, ikinamico, ibitaramo by’umuziki n’ibikorwa by’ubuhanzi bitandukanye.
=== Uburezi ===
Umujyi wakira kaminuza nyinshi zirimo:
* Kaminuza ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Abakozi ba Leta ya Etiyopiya
* Ndetse n'izindi ,Addis Ababa ni cyo kigo gikomeye cy’ubushakashatsi n’uburezi muri Ethiopia.
=== Ubwikorezi ===
[[Dosiye:Local Store, Addis Ababa (7499750144).jpg|thumb]]
Ubwikorezi muri Addis Abeba bukorwa hifashishijwe:
* Bisi za rusange
* Tagisi
* Gari ya moshi yoroheje (Light Rail)
* Ikibuga Mpuzamahanga cy’Indege cya Bole
Gari ya moshi yoroheje ya Addis Ababa yabaye iya mbere muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara.
=== Ubukerarugendo ===
Ahantu nyaburanga hasurwa cyane harimo:
* Inzu Ndangamurage y’Igihugu cya Ethiopia
* Meskel Square
* Unity Park
* Holy Trinity Cathedral
* St. George Cathedral
* Merkato
[[Dosiye:Addis Ababa City view.jpg|thumb]]
Kubera amateka yayo, umuco wayo n’inshingano zayo muri Afurika, Addis Abeba ni umwe mu mijyi ikurura ba mukerarugendo benshi muri Afurika y’Iburasirazuba
== Amashakiro ==
1.[[:en:Addis_Ababa|Addis Ababa - Wikipedia]]
[[Category:Etiyopiya]]
[[Category:Imirwa]]
njdj5wyoqcco5ld7qx7y5k7vafkky46
132369
132368
2026-06-21T09:08:45Z
B.Scalling
15089
gushyiraho databox
132369
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Addis Ababa at the night time.jpg|thumb]]{{Databox|excludeProperties=Q3624|useImage=[[File:Addis Ababa City view.jpg|Addis_Ababa_City_view]]}}
Addis Ababa ni umurwa mukuru wa Ethiopia([[Etiyopiya]]) ndetse n’umujyi munini kurusha indi yose muri icyo gihugu. Uyu mujyi uherereye mu misozi miremire ya Etiyopiya ku butumburuke bwa metero 2,355 hejuru y’inyanja. Kubera ubwo butumburuke, Addis Abeba ni umwe mu mijyi mikuru iri hejuru cyane ku isi ndetse ni wo murwa mukuru uri ku butumburuke bwo hejuru muri [[Afurika]].
[[Dosiye:Addis Ababa sky view.jpg|thumb]]
Izina "Addis Ababa" rikomoka mu rurimi rw’Amuharike risobanura '''“Ururabo Rushya”''', mu gihe Aboromo bawita '''Finfinnee''', izina rifitanye isano n’amasoko y’amazi ashyushye aboneka muri ako gace.Uyu mujyi ni ikigo gikomeye cya politiki, [[Ubukungu bw'Afurika|ubukungu]], umuco, uburezi n’ubuhanzi muri Ethiopia. Ni na wo wakira icyicaro gikuru cy’Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) n’icy’Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Afurika (UNECA), ari byo bituma ukunze kwitwa '''"Umurwa Mukuru wa Politiki wa Afurika."'''Saint George Armenian Church Addis Ababa 052020.
== Amateka ==
=== Amateka ya Kera Cyane ===
Ubushakashatsi bwakozwe ku tugingo ndangasano (DNA) bwagaragaje ko abantu ba mbere batuye isi bashobora kuba baranyuze mu gace kegereye Addis Ababa igihe bavaga muri Afurika bajya gutura mu bindi bice by’isi hashize imyaka isaga 100,000.Abashakashatsi basanze uko abantu bagendaga bava muri Afurika berekeza mu bindi bice by’isi, ni ko ubudasa bw’uturemangingo twabo (genetic diversity) bwagendaga bugabanuka, bikagaragaza ko aka karere gafatwa nk’imwe mu nkomoko z’ingenzi z’ikiremwamuntu.
=== Igihe cyo Hagati ===
Mbere y’ishingwa rya Addis Abeba, agace ka Entoto kari mu majyaruguru y’umujyi wa none gashobora kuba karariho umurwa mukuru wa kera witwaga '''Barara'''.Barara yari umujyi ukomeye wari uzengurutswe n’inkuta n’ibigo bikomeye bya gisirikare. Wabaye icyicaro cy’abami batandukanye ba Ethiopia hagati y’ikinyejana cya 15 n’icya 16.Mu bushakashatsi bwa vuba, havumbuwe ibisigazwa by’umujyi munini wa kera hagati ya Washa Mikael na Entoto Mariyam, bikaba byaratumye benshi bemera ko Barara yaba yarahoze muri aka gace.
=== Abaturage Bari Bahatuye Mbere ===
Mbere y’uko Addis Ababa ishingwa, aka karere kari gatuwe n’ubwoko bw’Abagafat (Gafat). Bavugaga ururimi rwa Gafat rutandukanye n’Ikinyamuharike n’Oromifu.Guhera mu kinyejana cya 16, amatsinda y’Aboromo yatangiye kwimukira muri aka karere, bituma Abagafat benshi bimukira mu bindi bice cyangwa bakivanga n’Aboromo.
== Ishingwa ry’Umujyi ==
=== Ishingwa ===
Mu mwaka wa 1886, Umwamikazi Tayitu Betul yubatse inzu hafi y’amasoko y’amazi ashyushye ya Filwoha muri Finfinnee. Nyuma yaje kumvisha Umwami Menelik II ko yimurira umurwa mukuru wa Ethiopia muri ako gace aho gukomeza kuwugira ku musozi wa Entoto wari ukonje cyane.Menelik II yemeye icyo gitekerezo maze umujyi mushya awita '''Addis Ababa''', bisobanura “Ururabo Rushya”.Mu gihe gito, ubutaka bwinshi bwagabiwe abanyacyubahiro, abayobozi b’igisirikare, amadini n’abafatanyabikorwa b’ingoma. Ibi byatumye umujyi ukura vuba cyane.Abakozi, abacuruzi, abanyabukorikori ndetse n’abanyamahanga batangiye kuhatura, bituma Addis Abeba iba umujyi ukomeye cyane.
== mu kinyejana cya 20 ==
=== Mbere y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1916–1935) ===
Mu myaka ya 1920, Addis Abeba yatangiye kugira iterambere rikomeye ry’ubukungu.Ubuhinzi bwa kawa bwazamuye ubukungu bw’igihugu, maze abaturage bo mu rwego rwo hagati batangira kubaka amazu agezweho, kugura imodoka no gushora imari mu mabanki.Mu 1930, ibikorwa remezo byinshi nk’imihanda, insinga z’amashanyarazi na telefone byatangiye kubakwa.
=== Igihe cy'Abataliyani (1936–1941) ===
Ku wa 5 Gicurasi 1936, ingabo z’u Butaliyani zinjiye muri Addis Ababa nyuma yo gutsinda Ethiopia mu ntambara.Abataliyani bagerageje guhindura Addis Ababa umujyi wa gikoloni, bashyiraho gahunda nshya yo kuwubaka no kuwutegura.Hubatswe imihanda mishya, inyubako zigezweho n’ibindi bikorwa remezo byinshi.Ku wa 5 Gicurasi 1941, Addis Ababa yongeye kubohorwa, Umwami Haile Selassie agaruka ku butegetsi.
=== Nyuma y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1941–1974) ===
Nyuma y’ubwigenge, Addis Abeba yakomeje kwaguka no gutera imbere.Abahanga b’Abongereza n’Abafaransa bakoze imigambi mishya y’iterambere ry’umujyi.Mu 1963, Addis Abeba yabaye icyicaro cy’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OAU), byatumye izina ryayo rirushaho kwamamara ku rwego mpuzamahanga.
=== Ubutegetsi bwa Derg (1974–1991) ===
Nyuma y’ihirikwa ry’Ubwami bwa Haile Selassie mu 1974, ubutegetsi bwa Derg bwafashe ubuyobozi bw’igihugu.Inzu nyinshi n’imitungo byarafashwe bihabwa leta.Nubwo abaturage bakomeje kwiyongera, ibikorwa byinshi by’iterambere byadindijwe n’ibibazo bya politiki n’intambara.
=== Igihe cya Repubulika Iharanira Demokarasi y’Ububirigi (Kuva 1991) ===
Mu 1991, ingabo za EPRDF zafashe Addis Ababa maze ubutegetsi bwa Derg burarangira.Hashyizweho Itegeko Nshinga rishya mu 1995, Addis Abeba ihabwa ubuyobozi bwihariye nk’umurwa mukuru wa Ethiopia.Uyu mujyi wakomeje kwaguka cyane kubera ishoramari, ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo.
== Imitere ==
Addis Abeba iri mu misozi miremire ya Ethiopia hafi y’Ikibaya Kinini cya Afurika y’Iburasirazuba (Great Rift Valley).Umujyi uzengurutswe n’imisozi ya Entoto kandi ugabanyijemo uturere tw’imijyi (sub-cities) 11.
= Ikirere =
Addis Abeba ifite ikirere cyiza kandi gikonje kubera ubutumburuke bwayo.Ubushyuhe busanzwe buri hagati ya 20°C na 25°C ku manywa.Imvura nyinshi igwa hagati ya Kamena na Nzeri, mu gihe igihe cy’izuba kiba hagati ya Ugushyingo na Gashyantare.
= Abaturage =
Uyu mujyi utuwe n’abaturage barenga miliyoni enye.Amoko yiganjemo ni:
* Abamahara
* Aboromo
* Abagurage
* Abatigaray
* Abasilte
Ikinyamuharike ni rwo rurimi rukoreshwa cyane, ariko n’izindi ndimi nyinshi ziravugwa.
= Ubukungu =
[[Dosiye:Little Sparrowhawk, Addis Ababa, Ethiopia.jpg|thumb]]
Addis Abeaba ni umutima w’ubukungu bwa Ethiopia.Ibikorwa by’ingenzi byinjiriza abaturage amafaranga ni:
* Ubucuruzi
* Inganda
* Ubwikorezi
* Serivisi z’amabanki
* Ubukerarugendo
* [[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|Ikoranabuhanga]]
=== Ubwubatsi ===
Addis Ababa ifite imiterere yihariye kuko itubatswe nk’umujyi wa gikoloni nk’indi mijyi myinshi ya Afurika.Ariko nyuma y’igihe cy’Abataliyani, hubatswe inyubako nyinshi zifite imyubakire y’i Burayi.
=== Umuco ===
Addis Ababa ni ihuriro ry’umuco w’amoko yose ya Ethiopia.Hari inzu ndangamurage nyinshi, ikinamico, ibitaramo by’umuziki n’ibikorwa by’ubuhanzi bitandukanye.
=== Uburezi ===
Umujyi wakira kaminuza nyinshi zirimo:
* Kaminuza ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Abakozi ba Leta ya Etiyopiya
* Ndetse n'izindi ,Addis Ababa ni cyo kigo gikomeye cy’ubushakashatsi n’uburezi muri Ethiopia.
=== Ubwikorezi ===
[[Dosiye:Local Store, Addis Ababa (7499750144).jpg|thumb]]
Ubwikorezi muri Addis Abeba bukorwa hifashishijwe:
* Bisi za rusange
* Tagisi
* Gari ya moshi yoroheje (Light Rail)
* Ikibuga Mpuzamahanga cy’Indege cya Bole
Gari ya moshi yoroheje ya Addis Ababa yabaye iya mbere muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara.
=== Ubukerarugendo ===
Ahantu nyaburanga hasurwa cyane harimo:
* Inzu Ndangamurage y’Igihugu cya Ethiopia
* Meskel Square
* Unity Park
* Holy Trinity Cathedral
* St. George Cathedral
* Merkato
[[Dosiye:Addis Ababa City view.jpg|thumb]]
Kubera amateka yayo, umuco wayo n’inshingano zayo muri Afurika, Addis Abeba ni umwe mu mijyi ikurura ba mukerarugendo benshi muri Afurika y’Iburasirazuba
== Amashakiro ==
1.[[:en:Addis_Ababa|Addis Ababa - Wikipedia]]
[[Category:Etiyopiya]]
[[Category:Imirwa]]
cdo59nq1ywja7px5lnssw8su66ed83r
132373
132369
2026-06-21T09:25:02Z
B.Scalling
15089
132373
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Addis Ababa at the night time.jpg|thumb]]{{Databox|excludeProperties=Q3624|useImage=[[File:Addis Ababa City view.jpg|Addis_Ababa_City_view]]}}
Addis Ababa ni umurwa mukuru wa Ethiopia([[Etiyopiya]]) ndetse n’umujyi munini kurusha indi yose muri icyo gihugu. Uyu mujyi uherereye mu misozi miremire ya Etiyopiya ku butumburuke bwa metero 2,355 hejuru y’inyanja. Kubera ubwo butumburuke, Addis Abeba ni umwe mu mijyi mikuru iri hejuru cyane ku isi ndetse ni wo murwa mukuru uri ku butumburuke bwo hejuru muri [[Afurika]].<ref>[https://www.metrofutures.org/cities/addis-ababa Addis Ababa | Metro Futures]</ref>
[[Dosiye:Addis Ababa sky view.jpg|thumb]]
Izina "Addis Ababa" rikomoka mu rurimi rw’Amuharike risobanura '''“Ururabo Rushya”''', mu gihe Aboromo bawita '''Finfinnee''', izina rifitanye isano n’amasoko y’amazi ashyushye aboneka muri ako gace.Uyu mujyi ni ikigo gikomeye cya politiki, [[Ubukungu bw'Afurika|ubukungu]], umuco, uburezi n’ubuhanzi muri Ethiopia. Ni na wo wakira icyicaro gikuru cy’Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) n’icy’Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Afurika (UNECA), ari byo bituma ukunze kwitwa '''"Umurwa Mukuru wa Politiki wa Afurika."'''Saint George Armenian Church Addis Ababa 052020.
== Amateka ==
=== Amateka ya Kera Cyane<ref>[https://worldpopulationreview.com/cities/ethiopia/addis-ababa Addis Ababa Population 2026]</ref> ===
Ubushakashatsi bwakozwe ku tugingo ndangasano (DNA) bwagaragaje ko abantu ba mbere batuye isi bashobora kuba baranyuze mu gace kegereye Addis Ababa igihe bavaga muri Afurika bajya gutura mu bindi bice by’isi hashize imyaka isaga 100,000.Abashakashatsi basanze uko abantu bagendaga bava muri Afurika berekeza mu bindi bice by’isi, ni ko ubudasa bw’uturemangingo twabo (genetic diversity) bwagendaga bugabanuka, bikagaragaza ko aka karere gafatwa nk’imwe mu nkomoko z’ingenzi z’ikiremwamuntu.
=== Igihe cyo Hagati ===
Mbere y’ishingwa rya Addis Abeba, agace ka Entoto kari mu majyaruguru y’umujyi wa none gashobora kuba karariho umurwa mukuru wa kera witwaga '''Barara'''.Barara yari umujyi ukomeye wari uzengurutswe n’inkuta n’ibigo bikomeye bya gisirikare. Wabaye icyicaro cy’abami batandukanye ba Ethiopia hagati y’ikinyejana cya 15 n’icya 16.Mu bushakashatsi bwa vuba, havumbuwe ibisigazwa by’umujyi munini wa kera hagati ya Washa Mikael na Entoto Mariyam, bikaba byaratumye benshi bemera ko Barara yaba yarahoze muri aka gace.
=== Abaturage Bari Bahatuye Mbere ===
Mbere y’uko Addis Ababa ishingwa, aka karere kari gatuwe n’ubwoko bw’Abagafat (Gafat). Bavugaga ururimi rwa Gafat rutandukanye n’Ikinyamuharike n’Oromifu.Guhera mu kinyejana cya 16, amatsinda y’Aboromo yatangiye kwimukira muri aka karere, bituma Abagafat benshi bimukira mu bindi bice cyangwa bakivanga n’Aboromo.
== Ishingwa ry’Umujyi<ref>https://www.britannica.com/place/Addis-Ababa</ref> ==
=== Ishingwa ===
Mu mwaka wa 1886, Umwamikazi Tayitu Betul yubatse inzu hafi y’amasoko y’amazi ashyushye ya Filwoha muri Finfinnee. Nyuma yaje kumvisha Umwami Menelik II ko yimurira umurwa mukuru wa Ethiopia muri ako gace aho gukomeza kuwugira ku musozi wa Entoto wari ukonje cyane.Menelik II yemeye icyo gitekerezo maze umujyi mushya awita '''Addis Ababa''', bisobanura “Ururabo Rushya”.Mu gihe gito, ubutaka bwinshi bwagabiwe abanyacyubahiro, abayobozi b’igisirikare, amadini n’abafatanyabikorwa b’ingoma. Ibi byatumye umujyi ukura vuba cyane.Abakozi, abacuruzi, abanyabukorikori ndetse n’abanyamahanga batangiye kuhatura, bituma Addis Abeba iba umujyi ukomeye cyane.
== mu kinyejana cya 20 ==
=== Mbere y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1916–1935) ===
Mu myaka ya 1920, Addis Abeba yatangiye kugira iterambere rikomeye ry’ubukungu.Ubuhinzi bwa kawa bwazamuye ubukungu bw’igihugu, maze abaturage bo mu rwego rwo hagati batangira kubaka amazu agezweho, kugura imodoka no gushora imari mu mabanki.Mu 1930, ibikorwa remezo byinshi nk’imihanda, insinga z’amashanyarazi na telefone byatangiye kubakwa.
=== Igihe cy'Abataliyani (1936–1941) ===
Ku wa 5 Gicurasi 1936, ingabo z’u Butaliyani zinjiye muri Addis Ababa nyuma yo gutsinda Ethiopia mu ntambara.Abataliyani bagerageje guhindura Addis Ababa umujyi wa gikoloni, bashyiraho gahunda nshya yo kuwubaka no kuwutegura.Hubatswe imihanda mishya, inyubako zigezweho n’ibindi bikorwa remezo byinshi.Ku wa 5 Gicurasi 1941, Addis Ababa yongeye kubohorwa, Umwami Haile Selassie agaruka ku butegetsi.
=== Nyuma y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1941–1974) ===
Nyuma y’ubwigenge, Addis Abeba yakomeje kwaguka no gutera imbere.Abahanga b’Abongereza n’Abafaransa bakoze imigambi mishya y’iterambere ry’umujyi.Mu 1963, Addis Abeba yabaye icyicaro cy’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OAU), byatumye izina ryayo rirushaho kwamamara ku rwego mpuzamahanga.
=== Ubutegetsi bwa Derg (1974–1991) ===
Nyuma y’ihirikwa ry’Ubwami bwa Haile Selassie mu 1974, ubutegetsi bwa Derg bwafashe ubuyobozi bw’igihugu.Inzu nyinshi n’imitungo byarafashwe bihabwa leta.Nubwo abaturage bakomeje kwiyongera, ibikorwa byinshi by’iterambere byadindijwe n’ibibazo bya politiki n’intambara.
=== Igihe cya Repubulika Iharanira Demokarasi y’Ububirigi (Kuva 1991) ===
Mu 1991, ingabo za EPRDF zafashe Addis Ababa maze ubutegetsi bwa Derg burarangira.Hashyizweho Itegeko Nshinga rishya mu 1995, Addis Abeba ihabwa ubuyobozi bwihariye nk’umurwa mukuru wa Ethiopia.Uyu mujyi wakomeje kwaguka cyane kubera ishoramari, ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo.
== Imitere ==
Addis Abeba iri mu misozi miremire ya Ethiopia hafi y’Ikibaya Kinini cya Afurika y’Iburasirazuba (Great Rift Valley).Umujyi uzengurutswe n’imisozi ya Entoto kandi ugabanyijemo uturere tw’imijyi (sub-cities) 11.
= Ikirere =
Addis Abeba ifite ikirere cyiza kandi gikonje kubera ubutumburuke bwayo.Ubushyuhe busanzwe buri hagati ya 20°C na 25°C ku manywa.Imvura nyinshi igwa hagati ya Kamena na Nzeri, mu gihe igihe cy’izuba kiba hagati ya Ugushyingo na Gashyantare.
= Abaturage =
Uyu mujyi utuwe n’abaturage barenga miliyoni enye.Amoko yiganjemo ni:
* Abamahara
* Aboromo
* Abagurage
* Abatigaray
* Abasilte
Ikinyamuharike ni rwo rurimi rukoreshwa cyane, ariko n’izindi ndimi nyinshi ziravugwa.
= Ubukungu =
[[Dosiye:Little Sparrowhawk, Addis Ababa, Ethiopia.jpg|thumb]]
Addis Abeaba ni umutima w’ubukungu bwa Ethiopia.Ibikorwa by’ingenzi byinjiriza abaturage amafaranga ni:
* Ubucuruzi
* Inganda
* Ubwikorezi
* Serivisi z’amabanki
* Ubukerarugendo
* [[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|Ikoranabuhanga]]
=== Ubwubatsi ===
Addis Ababa ifite imiterere yihariye kuko itubatswe nk’umujyi wa gikoloni nk’indi mijyi myinshi ya Afurika.Ariko nyuma y’igihe cy’Abataliyani, hubatswe inyubako nyinshi zifite imyubakire y’i Burayi.
=== Umuco ===
Addis Ababa ni ihuriro ry’umuco w’amoko yose ya Ethiopia.Hari inzu ndangamurage nyinshi, ikinamico, ibitaramo by’umuziki n’ibikorwa by’ubuhanzi bitandukanye.
=== Uburezi ===
Umujyi wakira kaminuza nyinshi zirimo:
* Kaminuza ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Abakozi ba Leta ya Etiyopiya
* Ndetse n'izindi ,Addis Ababa ni cyo kigo gikomeye cy’ubushakashatsi n’uburezi muri Ethiopia.
=== Ubwikorezi ===
[[Dosiye:Local Store, Addis Ababa (7499750144).jpg|thumb]]
Ubwikorezi muri Addis Abeba bukorwa hifashishijwe:
* Bisi za rusange
* Tagisi
* Gari ya moshi yoroheje (Light Rail)
* Ikibuga Mpuzamahanga cy’Indege cya Bole
Gari ya moshi yoroheje ya Addis Ababa yabaye iya mbere muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara.
=== Ubukerarugendo ===
Ahantu nyaburanga hasurwa cyane harimo:
* Inzu Ndangamurage y’Igihugu cya Ethiopia
* Meskel Square
* Unity Park
* Holy Trinity Cathedral
* St. George Cathedral
* Merkato
[[Dosiye:Addis Ababa City view.jpg|thumb]]
Kubera amateka yayo, umuco wayo n’inshingano zayo muri Afurika, Addis Abeba ni umwe mu mijyi ikurura ba mukerarugendo benshi muri Afurika y’Iburasirazuba
== Amashakiro ==
1.[[:en:Addis_Ababa|Addis Ababa - Wikipedia]]
[[Category:Etiyopiya]]
[[Category:Imirwa]]
6mkmu6ki4ngmsy36gw6cog7m4wed9t8
132374
132373
2026-06-21T09:26:34Z
B.Scalling
15089
132374
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Addis Ababa at the night time.jpg|thumb]]{{Databox|excludeProperties=Q3624|useImage=[[File:Addis Ababa City view.jpg|Addis_Ababa_City_view]]}}
Addis Ababa ni umurwa mukuru wa Ethiopia([[Etiyopiya]]) ndetse n’umujyi munini kurusha indi yose muri icyo gihugu. Uyu mujyi uherereye mu misozi miremire ya Etiyopiya ku butumburuke bwa metero 2,355 hejuru y’inyanja. Kubera ubwo butumburuke, Addis Abeba ni umwe mu mijyi mikuru iri hejuru cyane ku isi ndetse ni wo murwa mukuru uri ku butumburuke bwo hejuru muri [[Afurika]].<ref>[https://www.metrofutures.org/cities/addis-ababa Addis Ababa | Metro Futures]</ref>
[[Dosiye:Addis Ababa sky view.jpg|thumb]]
Izina "Addis Ababa" rikomoka mu rurimi rw’Amuharike risobanura '''“Ururabo Rushya”''', mu gihe Aboromo bawita '''Finfinnee''', izina rifitanye isano n’amasoko y’amazi ashyushye aboneka muri ako gace.Uyu mujyi ni ikigo gikomeye cya politiki, [[Ubukungu bw'Afurika|ubukungu]], umuco, uburezi n’ubuhanzi muri Ethiopia. Ni na wo wakira icyicaro gikuru cy’Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe (AU) n’icy’Komisiyo y’Umuryango w’Abibumbye ishinzwe Afurika (UNECA), ari byo bituma ukunze kwitwa '''"Umurwa Mukuru wa Politiki wa Afurika."'''Saint George Armenian Church Addis Ababa 052020.
== Amateka ==
=== Amateka ya Kera Cyane<ref>[https://worldpopulationreview.com/cities/ethiopia/addis-ababa Addis Ababa Population 2026]</ref> ===
Ubushakashatsi bwakozwe ku tugingo ndangasano (DNA) bwagaragaje ko abantu ba mbere batuye isi bashobora kuba baranyuze mu gace kegereye Addis Ababa igihe bavaga muri Afurika bajya gutura mu bindi bice by’isi hashize imyaka isaga 100,000.Abashakashatsi basanze uko abantu bagendaga bava muri Afurika berekeza mu bindi bice by’isi, ni ko ubudasa bw’uturemangingo twabo (genetic diversity) bwagendaga bugabanuka, bikagaragaza ko aka karere gafatwa nk’imwe mu nkomoko z’ingenzi z’ikiremwamuntu.
=== Igihe cyo Hagati ===
Mbere y’ishingwa rya Addis Abeba, agace ka Entoto kari mu majyaruguru y’umujyi wa none gashobora kuba karariho umurwa mukuru wa kera witwaga '''Barara'''.Barara yari umujyi ukomeye wari uzengurutswe n’inkuta n’ibigo bikomeye bya gisirikare. Wabaye icyicaro cy’abami batandukanye ba Ethiopia hagati y’ikinyejana cya 15 n’icya 16.Mu bushakashatsi bwa vuba, havumbuwe ibisigazwa by’umujyi munini wa kera hagati ya Washa Mikael na Entoto Mariyam, bikaba byaratumye benshi bemera ko Barara yaba yarahoze muri aka gace.
=== Abaturage Bari Bahatuye Mbere ===
Mbere y’uko Addis Ababa ishingwa, aka karere kari gatuwe n’ubwoko bw’Abagafat (Gafat). Bavugaga ururimi rwa Gafat rutandukanye n’Ikinyamuharike n’Oromifu.Guhera mu kinyejana cya 16, amatsinda y’Aboromo yatangiye kwimukira muri aka karere, bituma Abagafat benshi bimukira mu bindi bice cyangwa bakivanga n’Aboromo.
== Ishingwa ry’Umujyi<ref>https://www.britannica.com/place/Addis-Ababa</ref> ==
=== Ishingwa ===
Mu mwaka wa 1886, Umwamikazi Tayitu Betul yubatse inzu hafi y’amasoko y’amazi ashyushye ya Filwoha muri Finfinnee. Nyuma yaje kumvisha Umwami Menelik II ko yimurira umurwa mukuru wa Ethiopia muri ako gace aho gukomeza kuwugira ku musozi wa Entoto wari ukonje cyane.Menelik II yemeye icyo gitekerezo maze umujyi mushya awita '''Addis Ababa''', bisobanura “Ururabo Rushya”.Mu gihe gito, ubutaka bwinshi bwagabiwe abanyacyubahiro, abayobozi b’igisirikare, amadini n’abafatanyabikorwa b’ingoma. Ibi byatumye umujyi ukura vuba cyane.Abakozi, abacuruzi, abanyabukorikori ndetse n’abanyamahanga batangiye kuhatura, bituma Addis Abeba iba umujyi ukomeye cyane.
== mu kinyejana cya 20 ==
=== Mbere y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1916–1935) ===
Mu myaka ya 1920, Addis Abeba yatangiye kugira iterambere rikomeye ry’ubukungu.Ubuhinzi bwa kawa bwazamuye ubukungu bw’igihugu, maze abaturage bo mu rwego rwo hagati batangira kubaka amazu agezweho, kugura imodoka no gushora imari mu mabanki.Mu 1930, ibikorwa remezo byinshi nk’imihanda, insinga z’amashanyarazi na telefone byatangiye kubakwa.
=== Igihe cy'Abataliyani (1936–1941) ===
Ku wa 5 Gicurasi 1936, ingabo z’u Butaliyani zinjiye muri Addis Ababa nyuma yo gutsinda Ethiopia mu ntambara.Abataliyani bagerageje guhindura Addis Ababa umujyi wa gikoloni, bashyiraho gahunda nshya yo kuwubaka no kuwutegura.Hubatswe imihanda mishya, inyubako zigezweho n’ibindi bikorwa remezo byinshi.Ku wa 5 Gicurasi 1941, Addis Ababa yongeye kubohorwa, Umwami Haile Selassie agaruka ku butegetsi.
=== Nyuma y'ubutegetsi bw'Abataliyani (1941–1974) ===
Nyuma y’ubwigenge, Addis Abeba yakomeje kwaguka no gutera imbere.Abahanga b’Abongereza n’Abafaransa bakoze imigambi mishya y’iterambere ry’umujyi.Mu 1963, Addis Abeba yabaye icyicaro cy’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika (OAU), byatumye izina ryayo rirushaho kwamamara ku rwego mpuzamahanga.
=== Ubutegetsi bwa Derg (1974–1991) ===
Nyuma y’ihirikwa ry’Ubwami bwa Haile Selassie mu 1974, ubutegetsi bwa Derg bwafashe ubuyobozi bw’igihugu.Inzu nyinshi n’imitungo byarafashwe bihabwa leta.Nubwo abaturage bakomeje kwiyongera, ibikorwa byinshi by’iterambere byadindijwe n’ibibazo bya politiki n’intambara.
=== Igihe cya Repubulika Iharanira Demokarasi y’Ububirigi (Kuva 1991) ===
Mu 1991, ingabo za EPRDF zafashe Addis Ababa maze ubutegetsi bwa Derg burarangira.Hashyizweho Itegeko Nshinga rishya mu 1995, Addis Abeba ihabwa ubuyobozi bwihariye nk’umurwa mukuru wa Ethiopia.Uyu mujyi wakomeje kwaguka cyane kubera ishoramari, ubucuruzi n’iterambere ry’ibikorwa remezo.
== Imitere ==
Addis Abeba iri mu misozi miremire ya Ethiopia hafi y’Ikibaya Kinini cya Afurika y’Iburasirazuba (Great Rift Valley).Umujyi uzengurutswe n’imisozi ya Entoto kandi ugabanyijemo uturere tw’imijyi (sub-cities) 11.
= Ikirere =
Addis Abeba ifite ikirere cyiza kandi gikonje kubera ubutumburuke bwayo.Ubushyuhe busanzwe buri hagati ya 20°C na 25°C ku manywa.Imvura nyinshi igwa hagati ya Kamena na Nzeri, mu gihe igihe cy’izuba kiba hagati ya Ugushyingo na Gashyantare.
= Abaturage =
Uyu mujyi utuwe n’abaturage barenga miliyoni enye.Amoko yiganjemo ni:
* Abamahara
* Aboromo
* Abagurage
* Abatigaray
* Abasilte
Ikinyamuharike ni rwo rurimi rukoreshwa cyane, ariko n’izindi ndimi nyinshi ziravugwa.
= Ubukungu =
[[Dosiye:Little Sparrowhawk, Addis Ababa, Ethiopia.jpg|thumb]]
Addis Ababa ni umutima w’ubukungu bwa Ethiopia.Ibikorwa by’ingenzi byinjiriza abaturage amafaranga ni:
* Ubucuruzi
* Inganda
* Ubwikorezi
* Serivisi z’amabanki
* Ubukerarugendo
* [[IKORANABUHANGA (ubusobanuro)|Ikoranabuhanga]]
=== Ubwubatsi ===
Addis Ababa ifite imiterere yihariye kuko itubatswe nk’umujyi wa gikoloni nk’indi mijyi myinshi ya Afurika.Ariko nyuma y’igihe cy’Abataliyani, hubatswe inyubako nyinshi zifite imyubakire y’i Burayi.
=== Umuco ===
Addis Ababa ni ihuriro ry’umuco w’amoko yose ya Ethiopia.Hari inzu ndangamurage nyinshi, ikinamico, ibitaramo by’umuziki n’ibikorwa by’ubuhanzi bitandukanye.
=== Uburezi ===
Umujyi wakira kaminuza nyinshi zirimo:
* Kaminuza ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Ubumenyi n’Ikoranabuhanga ya Addis Ababa
* Kaminuza y’Abakozi ba Leta ya Etiyopiya
* Ndetse n'izindi ,Addis Ababa ni cyo kigo gikomeye cy’ubushakashatsi n’uburezi muri Ethiopia.
=== Ubwikorezi ===
[[Dosiye:Local Store, Addis Ababa (7499750144).jpg|thumb]]
Ubwikorezi muri Addis Abeba bukorwa hifashishijwe:
* Bisi za rusange
* Tagisi
* Gari ya moshi yoroheje (Light Rail)
* Ikibuga Mpuzamahanga cy’Indege cya Bole
Gari ya moshi yoroheje ya Addis Ababa yabaye iya mbere muri Afurika yo munsi y’Ubutayu bwa Sahara.
=== Ubukerarugendo ===
Ahantu nyaburanga hasurwa cyane harimo:
* Inzu Ndangamurage y’Igihugu cya Ethiopia
* Meskel Square
* Unity Park
* Holy Trinity Cathedral
* St. George Cathedral
* Merkato
[[Dosiye:Addis Ababa City view.jpg|thumb]]
Kubera amateka yayo, umuco wayo n’inshingano zayo muri Afurika, Addis Abeba ni umwe mu mijyi ikurura ba mukerarugendo benshi muri Afurika y’Iburasirazuba
== Amashakiro ==
1.[[:en:Addis_Ababa|Addis Ababa - Wikipedia]]
[[Category:Etiyopiya]]
[[Category:Imirwa]]
8k4pee0nxmbk03hogqqer45ganacle9
Accra
0
5414
132349
86049
2026-06-21T07:30:02Z
B.Scalling
15089
132349
wikitext
text/x-wiki
Accra ni [[umurwa]] mukuru ndetse n’umujyi munini wa Ghana. Uherereye ku nkombe z’amajyepfo z’Igolfe ya Guinea, igice cy’Inyanja ya Atlantika. Ni cyo kigo gikuru cy’ubutegetsi, ubukungu n’imiyoborere y’igihugu cya Ghana.
Mu ibarura ry’abaturage ryakozwe mu mwaka wa 2021, Akarere ka Metropolitani ya Accra gafite ubuso bwa kilometero kare 20.4 n’abaturage 284,124. Intara ya Greater Accra yo ifite ubuso bwa kilometero kare 3,245 n’abaturage bagera kuri miliyoni 5.46. Izina “Accra” rimwe na rimwe rikoreshwa risobanura agace kanini kari kagize Akarere ka Metropolitani ya Accra mbere y’umwaka wa 2008. Aka gace nyuma kagabanyijwemo uturere 13 tw’ubuyobozi bw’ibanze.
== Inkomoko y’Izina<ref>[https://cdkn.org/sites/default/files/files/FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf]</ref> ==
Ijambo “Accra” rikomoka ku ijambo ry’Ikani (Akan) '''Nkran''', risobanura “ibimonyo”. Iri zina ryaturutse ku birundo by’ibimonyo byagaragaraga mu gace gakikije uyu mujyi. Abaturage bavuga ururimi rwa Twi ni bo bakoresheje iri zina bavuga umujyi n’abawutuye.
Mu rurimi rw’aba-Ga, abaturage kavukire b’ako gace, Accra yitwa '''Ga''' cyangwa '''Gaga'''. Iri zina rifitanye isano n’iry’ubwoko bw’Abaga batuye muri ako karere.
== Amateka ==
Accra yavutse biturutse ku guhuza imidugudu itandukanye yari yubatswe hafi y’ibigo by’ubucuruzi by’Abanyaburayi. Muri ibyo harimo Fort James y’Abongereza, Fort Crêvecoeur (Ussher Fort) y’Abaholandi, na Fort Christiansborg y’Abanya-Danemark. Iyi midugudu yari izwi nka Jamestown, Usshertown na Christiansborg yaje guhuzwa, ikaba ari yo yabaye ishingiro ry’umujyi wa Accra.
Mu mwaka wa 1877, Accra yabaye umurwa mukuru wa Gold Coast, koloni y’Abongereza. Yabaye umurwa mukuru kugeza Ghana ibonye ubwigenge mu mwaka wa 1957. Nyuma yaho, umujyi wakomeje kwaguka no gutera imbere ku buryo bwihuse.
== Imiterere y’Ubuso ==
Accra iherereye ku nkombe z’Inyanja ya Atlantika kandi ifite ubutaka buri hasi ugereranyije n’indi mijyi myinshi ya Ghana. Kuba iri ku nkombe z’inyanja bituma ihura n’ingaruka z’imihindagurikire y’ikirere n’izamuka ry’amazi y’inyanja.
== Ikirere ==
Accra ifite ikirere gishyushye cyo mu turere two ku nkombe z’inyanja. Ubushyuhe bwayo buringaniye umwaka wose, kandi imvura nyinshi igwa hagati y’ukwezi kwa Mata n’ukwa Kamena. Impuzandengo y’ubushyuhe iba hagati ya dogere selisiyusi 24 na 33.
== Ubukungu ==
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubukungu bwa Ghana. Ni cyo kigo gikuru cy’ubucuruzi, amabanki, ubwishingizi, ubwikorezi n’ishoramari. Mu mwaka wa 2008, Banki y’Isi yagereranyije ko ubukungu bwa Accra bwari bufite agaciro ka miliyari eshatu z’amadolari ya Amerika mu musaruro mbumbe wa Ghana.Urwego rwa serivisi ni rwo rukoresha abaturage benshi, rukurikirwa n’inganda n’ubwubatsi.
== Uburezi ==
Accra ifite amashuri menshi kuva ku mashuri y’incuke kugeza kuri za kaminuza. Muri zo harimo Kaminuza ya Ghana (University of Ghana) iri i Legon, Ghana Institute of Management and Public Administration (GIMPA), Accra Technical University n’izindi.Uyu mujyi kandi urimo amashuri yisumbuye azwi cyane nka Achimota School, Accra Academy na Presbyterian Boys’ Secondary School.
== [[Ubwikorezi mu Rwanda|Ubwikorezi]]<ref>[https://statsghana.gov.gh/gssmain/fileUpload/pressrelease/2021%20PHC%20General%20Report%20Vol%203A_Population%20of%20Regions%20and%20Districts_181121.pdf Ghana Statistical Service]</ref> ==
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubwikorezi muri Ghana. Ifite ikibuga cy’indege mpuzamahanga cya Accra International Airport, imihanda minini ihuza umujyi n’utundi turere twa Ghana, ndetse n’imirongo ya gari ya moshi ijya mu mijyi nka Kumasi na Tema.Abaturage benshi bakoresha tagisi, bisi n’imodoka rusange zizwi nka “tro tro”.
== Ubukerarugendo n’Umuco ==
Accra ni igicumbi cy’ubukerarugendo muri Ghana. Irimo amahoteli, inzu ndangamurage, inzibutso n’ahantu h’imyidagaduro. Umujyi wakira inama nyinshi mpuzamahanga ndetse n’ibikorwa by’umuco bihuriza hamwe abantu baturutse mu bice bitandukanye by’isi.
== Amashakiro ==
1.[[:en:Accra|Accra - Wikipedia]]
[[Category:Gana]]
[[Category:Imirwa]]
48dxhpnuyysc6gc04my1zq7669wh5l0
132350
132349
2026-06-21T07:33:09Z
B.Scalling
15089
kongeramo amafoto
132350
wikitext
text/x-wiki
Accra ni [[umurwa]] mukuru ndetse n’umujyi munini wa Ghana. Uherereye ku nkombe z’amajyepfo z’Igolfe ya Guinea, igice cy’Inyanja ya Atlantika. Ni cyo kigo gikuru cy’ubutegetsi, ubukungu n’imiyoborere y’igihugu cya Ghana.
[[Dosiye:Accra Mall, Ayawaso West (P1100127).jpg|thumb]]
Mu ibarura ry’abaturage ryakozwe mu mwaka wa 2021, Akarere ka Metropolitani ya Accra gafite ubuso bwa kilometero kare 20.4 n’abaturage 284,124. Intara ya Greater Accra yo ifite ubuso bwa kilometero kare 3,245 n’abaturage bagera kuri miliyoni 5.46. Izina “Accra” rimwe na rimwe rikoreshwa risobanura agace kanini kari kagize Akarere ka Metropolitani ya Accra mbere y’umwaka wa 2008. Aka gace nyuma kagabanyijwemo uturere 13 tw’ubuyobozi bw’ibanze.
== Inkomoko y’Izina<ref>[https://cdkn.org/sites/default/files/files/FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf]</ref> ==
Ijambo “Accra” rikomoka ku ijambo ry’Ikani (Akan) '''Nkran''', risobanura “ibimonyo”. Iri zina ryaturutse ku birundo by’ibimonyo byagaragaraga mu gace gakikije uyu mujyi. Abaturage bavuga ururimi rwa Twi ni bo bakoresheje iri zina bavuga umujyi n’abawutuye.
Mu rurimi rw’aba-Ga, abaturage kavukire b’ako gace, Accra yitwa '''Ga''' cyangwa '''Gaga'''. Iri zina rifitanye isano n’iry’ubwoko bw’Abaga batuye muri ako karere.
== Amateka ==
Accra yavutse biturutse ku guhuza imidugudu itandukanye yari yubatswe hafi y’ibigo by’ubucuruzi by’Abanyaburayi. Muri ibyo harimo Fort James y’Abongereza, Fort Crêvecoeur (Ussher Fort) y’Abaholandi, na Fort Christiansborg y’Abanya-Danemark. Iyi midugudu yari izwi nka Jamestown, Usshertown na Christiansborg yaje guhuzwa, ikaba ari yo yabaye ishingiro ry’umujyi wa Accra.
Mu mwaka wa 1877, Accra yabaye umurwa mukuru wa Gold Coast, koloni y’Abongereza. Yabaye umurwa mukuru kugeza Ghana ibonye ubwigenge mu mwaka wa 1957. Nyuma yaho, umujyi wakomeje kwaguka no gutera imbere ku buryo bwihuse.
== Imiterere y’Ubuso ==
Accra iherereye ku nkombe z’Inyanja ya Atlantika kandi ifite ubutaka buri hasi ugereranyije n’indi mijyi myinshi ya Ghana. Kuba iri ku nkombe z’inyanja bituma ihura n’ingaruka z’imihindagurikire y’ikirere n’izamuka ry’amazi y’inyanja.
== Ikirere ==
Accra ifite ikirere gishyushye cyo mu turere two ku nkombe z’inyanja. Ubushyuhe bwayo buringaniye umwaka wose, kandi imvura nyinshi igwa hagati y’ukwezi kwa Mata n’ukwa Kamena. Impuzandengo y’ubushyuhe iba hagati ya dogere selisiyusi 24 na 33.
== Ubukungu ==
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubukungu bwa Ghana. Ni cyo kigo gikuru cy’ubucuruzi, amabanki, ubwishingizi, ubwikorezi n’ishoramari. Mu mwaka wa 2008, Banki y’Isi yagereranyije ko ubukungu bwa Accra bwari bufite agaciro ka miliyari eshatu z’amadolari ya Amerika mu musaruro mbumbe wa Ghana.Urwego rwa serivisi ni rwo rukoresha abaturage benshi, rukurikirwa n’inganda n’ubwubatsi.
== Uburezi ==
Accra ifite amashuri menshi kuva ku mashuri y’incuke kugeza kuri za kaminuza. Muri zo harimo Kaminuza ya Ghana (University of Ghana) iri i Legon, Ghana Institute of Management and Public Administration (GIMPA), Accra Technical University n’izindi.Uyu mujyi kandi urimo amashuri yisumbuye azwi cyane nka Achimota School, Accra Academy na Presbyterian Boys’ Secondary School.
== [[Ubwikorezi mu Rwanda|Ubwikorezi]]<ref>[https://statsghana.gov.gh/gssmain/fileUpload/pressrelease/2021%20PHC%20General%20Report%20Vol%203A_Population%20of%20Regions%20and%20Districts_181121.pdf Ghana Statistical Service]</ref> ==
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubwikorezi muri Ghana. Ifite ikibuga cy’indege mpuzamahanga cya Accra International Airport, imihanda minini ihuza umujyi n’utundi turere twa Ghana, ndetse n’imirongo ya gari ya moshi ijya mu mijyi nka Kumasi na Tema.Abaturage benshi bakoresha tagisi, bisi n’imodoka rusange zizwi nka “tro tro”.
== Ubukerarugendo n’Umuco ==
Accra ni igicumbi cy’ubukerarugendo muri Ghana. Irimo amahoteli, inzu ndangamurage, inzibutso n’ahantu h’imyidagaduro. Umujyi wakira inama nyinshi mpuzamahanga ndetse n’ibikorwa by’umuco bihuriza hamwe abantu baturutse mu bice bitandukanye by’isi.
== Amashakiro ==
1.[[:en:Accra|Accra - Wikipedia]]
[[Category:Gana]]
[[Category:Imirwa]]
8g84lxvam1yabeap35ivbjkpyr1kiar
132351
132350
2026-06-21T07:35:54Z
B.Scalling
15089
132351
wikitext
text/x-wiki
Accra ni [[umurwa]] mukuru ndetse n’umujyi munini wa Ghana. Uherereye ku nkombe z’amajyepfo z’Igolfe ya Guinea, igice cy’Inyanja ya Atlantika. Ni cyo kigo gikuru cy’ubutegetsi, ubukungu n’imiyoborere y’igihugu cya Ghana.
[[Dosiye:Accra Mall, Ayawaso West (P1100127).jpg|thumb]]
Mu ibarura ry’abaturage ryakozwe mu mwaka wa 2021, Akarere ka Metropolitani ya Accra gafite ubuso bwa kilometero kare 20.4 n’abaturage 284,124. Intara ya Greater Accra yo ifite ubuso bwa kilometero kare 3,245 n’abaturage bagera kuri miliyoni 5.46. Izina “Accra” rimwe na rimwe rikoreshwa risobanura agace kanini kari kagize Akarere ka Metropolitani ya Accra mbere y’umwaka wa 2008. Aka gace nyuma kagabanyijwemo uturere 13 tw’ubuyobozi bw’ibanze.
== Inkomoko y’Izina<ref>[https://cdkn.org/sites/default/files/files/FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf]</ref> ==
[[Dosiye:Jamestown, Accra (P1100262).jpg|thumb]]
Ijambo “Accra” rikomoka ku ijambo ry’Ikani (Akan) '''Nkran''', risobanura “ibimonyo”. Iri zina ryaturutse ku birundo by’ibimonyo byagaragaraga mu gace gakikije uyu mujyi. Abaturage bavuga ururimi rwa Twi ni bo bakoresheje iri zina bavuga umujyi n’abawutuye.Mu rurimi rw’aba-Ga, abaturage kavukire b’ako gace, Accra yitwa '''Ga''' cyangwa '''Gaga'''. Iri zina rifitanye isano n’iry’ubwoko bw’Abaga batuye muri ako karere.
== Amateka ==
[[Dosiye:Accra Skyline - Wide view.jpg|thumb|337x337px]]
Accra yavutse biturutse ku guhuza imidugudu itandukanye yari yubatswe hafi y’ibigo by’ubucuruzi by’Abanyaburayi. Muri ibyo harimo Fort James y’Abongereza, Fort Crêvecoeur (Ussher Fort) y’Abaholandi, na Fort Christiansborg y’Abanya-Danemark. Iyi midugudu yari izwi nka Jamestown, Usshertown na Christiansborg yaje guhuzwa, ikaba ari yo yabaye ishingiro ry’umujyi wa Accra.Mu mwaka wa 1877, Accra yabaye umurwa mukuru wa Gold Coast, koloni y’Abongereza. Yabaye umurwa mukuru kugeza Ghana ibonye ubwigenge mu mwaka wa 1957. Nyuma yaho, umujyi wakomeje kwaguka no gutera imbere ku buryo bwihuse.
== Imiterere y’Ubuso ==
Accra iherereye ku nkombe z’Inyanja ya Atlantika kandi ifite ubutaka buri hasi ugereranyije n’indi mijyi myinshi ya Ghana. Kuba iri ku nkombe z’inyanja bituma ihura n’ingaruka z’imihindagurikire y’ikirere n’izamuka ry’amazi y’inyanja.
== Ikirere ==
Accra ifite ikirere gishyushye cyo mu turere two ku nkombe z’inyanja. Ubushyuhe bwayo buringaniye umwaka wose, kandi imvura nyinshi igwa hagati y’ukwezi kwa Mata n’ukwa Kamena. Impuzandengo y’ubushyuhe iba hagati ya dogere selisiyusi 24 na 33.
== Ubukungu ==
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubukungu bwa Ghana. Ni cyo kigo gikuru cy’ubucuruzi, amabanki, ubwishingizi, ubwikorezi n’ishoramari. Mu mwaka wa 2008, Banki y’Isi yagereranyije ko ubukungu bwa Accra bwari bufite agaciro ka miliyari eshatu z’amadolari ya Amerika mu musaruro mbumbe wa Ghana.Urwego rwa serivisi ni rwo rukoresha abaturage benshi, rukurikirwa n’inganda n’ubwubatsi.
== Uburezi ==
Accra ifite amashuri menshi kuva ku mashuri y’incuke kugeza kuri za kaminuza. Muri zo harimo Kaminuza ya Ghana (University of Ghana) iri i Legon, Ghana Institute of Management and Public Administration (GIMPA), Accra Technical University n’izindi.Uyu mujyi kandi urimo amashuri yisumbuye azwi cyane nka Achimota School, Accra Academy na Presbyterian Boys’ Secondary School.
== [[Ubwikorezi mu Rwanda|Ubwikorezi]]<ref>[https://statsghana.gov.gh/gssmain/fileUpload/pressrelease/2021%20PHC%20General%20Report%20Vol%203A_Population%20of%20Regions%20and%20Districts_181121.pdf Ghana Statistical Service]</ref> ==
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubwikorezi muri Ghana. Ifite ikibuga cy’indege mpuzamahanga cya Accra International Airport, imihanda minini ihuza umujyi n’utundi turere twa Ghana, ndetse n’imirongo ya gari ya moshi ijya mu mijyi nka Kumasi na Tema.Abaturage benshi bakoresha tagisi, bisi n’imodoka rusange zizwi nka “tro tro”.
== Ubukerarugendo n’Umuco ==
Accra ni igicumbi cy’ubukerarugendo muri Ghana. Irimo amahoteli, inzu ndangamurage, inzibutso n’ahantu h’imyidagaduro. Umujyi wakira inama nyinshi mpuzamahanga ndetse n’ibikorwa by’umuco bihuriza hamwe abantu baturutse mu bice bitandukanye by’isi.
== Amashakiro ==
1.[[:en:Accra|Accra - Wikipedia]]
[[Category:Gana]]
[[Category:Imirwa]]
jamf1uk0ji5gabcg09wvhwk81umvhr8
132352
132351
2026-06-21T07:38:10Z
B.Scalling
15089
132352
wikitext
text/x-wiki
Accra ni [[umurwa]] mukuru ndetse n’umujyi munini wa Ghana. Uherereye ku nkombe z’amajyepfo z’Igolfe ya Guinea, igice cy’Inyanja ya Atlantika. Ni cyo kigo gikuru cy’ubutegetsi, ubukungu n’imiyoborere y’igihugu cya Ghana.
[[Dosiye:Accra Mall, Ayawaso West (P1100127).jpg|thumb]]
Mu ibarura ry’abaturage ryakozwe mu mwaka wa 2021, Akarere ka Metropolitani ya Accra gafite ubuso bwa kilometero kare 20.4 n’abaturage 284,124. Intara ya Greater Accra yo ifite ubuso bwa kilometero kare 3,245 n’abaturage bagera kuri miliyoni 5.46. Izina “Accra” rimwe na rimwe rikoreshwa risobanura agace kanini kari kagize Akarere ka Metropolitani ya Accra mbere y’umwaka wa 2008. Aka gace nyuma kagabanyijwemo uturere 13 tw’ubuyobozi bw’ibanze.
== Inkomoko y’Izina<ref>[https://cdkn.org/sites/default/files/files/FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf]</ref> ==
[[Dosiye:Jamestown, Accra (P1100262).jpg|thumb]]
Ijambo “Accra” rikomoka ku ijambo ry’Ikani (Akan) '''Nkran''', risobanura “ibimonyo”. Iri zina ryaturutse ku birundo by’ibimonyo byagaragaraga mu gace gakikije uyu mujyi. Abaturage bavuga ururimi rwa Twi ni bo bakoresheje iri zina bavuga umujyi n’abawutuye.Mu rurimi rw’aba-Ga, abaturage kavukire b’ako gace, Accra yitwa '''Ga''' cyangwa '''Gaga'''. Iri zina rifitanye isano n’iry’ubwoko bw’Abaga batuye muri ako karere.
== Amateka ==
[[Dosiye:Accra Skyline - Wide view.jpg|thumb|337x337px]]
Accra yavutse biturutse ku guhuza imidugudu itandukanye yari yubatswe hafi y’ibigo by’ubucuruzi by’Abanyaburayi. Muri ibyo harimo Fort James y’Abongereza, Fort Crêvecoeur (Ussher Fort) y’Abaholandi, na Fort Christiansborg y’Abanya-Danemark. Iyi midugudu yari izwi nka Jamestown, Usshertown na Christiansborg yaje guhuzwa, ikaba ari yo yabaye ishingiro ry’umujyi wa Accra.Mu mwaka wa 1877, Accra yabaye umurwa mukuru wa Gold Coast, koloni y’Abongereza. Yabaye umurwa mukuru kugeza Ghana ibonye ubwigenge mu mwaka wa 1957. Nyuma yaho, umujyi wakomeje kwaguka no gutera imbere ku buryo bwihuse.
== Imiterere y’Ubuso ==
Accra iherereye ku nkombe z’Inyanja ya Atlantika kandi ifite ubutaka buri hasi ugereranyije n’indi mijyi myinshi ya Ghana. Kuba iri ku nkombe z’inyanja bituma ihura n’ingaruka z’imihindagurikire y’ikirere n’izamuka ry’amazi y’inyanja.
== Ikirere ==
Accra ifite ikirere gishyushye cyo mu turere two ku nkombe z’inyanja. Ubushyuhe bwayo buringaniye umwaka wose, kandi imvura nyinshi igwa hagati y’ukwezi kwa Mata n’ukwa Kamena. Impuzandengo y’ubushyuhe iba hagati ya dogere selisiyusi 24 na 33.
== Ubukungu ==
[[Dosiye:Accra Park, Ayawaso West (P1090904).jpg|thumb]]
[[Dosiye:Accra Ghana 2.jpg|thumb|268x268px]]
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubukungu bwa Ghana. Ni cyo kigo gikuru cy’ubucuruzi, amabanki, ubwishingizi, ubwikorezi n’ishoramari. Mu mwaka wa 2008, Banki y’Isi yagereranyije ko ubukungu bwa Accra bwari bufite agaciro ka miliyari eshatu z’amadolari ya Amerika mu musaruro mbumbe wa Ghana.Urwego rwa serivisi ni rwo rukoresha abaturage benshi, rukurikirwa n’inganda n’ubwubatsi.
== Uburezi ==
Accra ifite amashuri menshi kuva ku mashuri y’incuke kugeza kuri za kaminuza. Muri zo harimo Kaminuza ya Ghana (University of Ghana) iri i Legon, Ghana Institute of Management and Public Administration (GIMPA), Accra Technical University n’izindi.Uyu mujyi kandi urimo amashuri yisumbuye azwi cyane nka Achimota School, Accra Academy na Presbyterian Boys’ Secondary School.
== [[Ubwikorezi mu Rwanda|Ubwikorezi]]<ref>[https://statsghana.gov.gh/gssmain/fileUpload/pressrelease/2021%20PHC%20General%20Report%20Vol%203A_Population%20of%20Regions%20and%20Districts_181121.pdf Ghana Statistical Service]</ref> ==
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubwikorezi muri Ghana. Ifite ikibuga cy’indege mpuzamahanga cya Accra International Airport, imihanda minini ihuza umujyi n’utundi turere twa Ghana, ndetse n’imirongo ya gari ya moshi ijya mu mijyi nka Kumasi na Tema.Abaturage benshi bakoresha tagisi, bisi n’imodoka rusange zizwi nka “tro tro”.
== Ubukerarugendo n’Umuco ==
Accra ni igicumbi cy’ubukerarugendo muri Ghana. Irimo amahoteli, inzu ndangamurage, inzibutso n’ahantu h’imyidagaduro. Umujyi wakira inama nyinshi mpuzamahanga ndetse n’ibikorwa by’umuco bihuriza hamwe abantu baturutse mu bice bitandukanye by’isi.
== Amashakiro ==
1.[[:en:Accra|Accra - Wikipedia]]
[[Category:Gana]]
[[Category:Imirwa]]
8sqvksnv3ih4ijc0m58s7w7x2pt6nvs
132353
132352
2026-06-21T07:39:48Z
B.Scalling
15089
132353
wikitext
text/x-wiki
Accra ni [[umurwa]] mukuru ndetse n’umujyi munini wa Ghana. Uherereye ku nkombe z’amajyepfo z’Igolfe ya Guinea, igice cy’Inyanja ya Atlantika. Ni cyo kigo gikuru cy’ubutegetsi, ubukungu n’imiyoborere y’igihugu cya Ghana.
[[Dosiye:Accra Mall, Ayawaso West (P1100127).jpg|thumb]]
Mu ibarura ry’abaturage ryakozwe mu mwaka wa 2021, Akarere ka Metropolitani ya Accra gafite ubuso bwa kilometero kare 20.4 n’abaturage 284,124. Intara ya Greater Accra yo ifite ubuso bwa kilometero kare 3,245 n’abaturage bagera kuri miliyoni 5.46. Izina “Accra” rimwe na rimwe rikoreshwa risobanura agace kanini kari kagize Akarere ka Metropolitani ya Accra mbere y’umwaka wa 2008. Aka gace nyuma kagabanyijwemo uturere 13 tw’ubuyobozi bw’ibanze.
== Inkomoko y’Izina<ref>[https://cdkn.org/sites/default/files/files/FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf]</ref> ==
[[Dosiye:Jamestown, Accra (P1100262).jpg|thumb]]
Ijambo “Accra” rikomoka ku ijambo ry’Ikani (Akan) '''Nkran''', risobanura “ibimonyo”. Iri zina ryaturutse ku birundo by’ibimonyo byagaragaraga mu gace gakikije uyu mujyi. Abaturage bavuga ururimi rwa Twi ni bo bakoresheje iri zina bavuga umujyi n’abawutuye.Mu rurimi rw’aba-Ga, abaturage kavukire b’ako gace, Accra yitwa '''Ga''' cyangwa '''Gaga'''. Iri zina rifitanye isano n’iry’ubwoko bw’Abaga batuye muri ako karere.
== Amateka ==
[[Dosiye:Accra Skyline - Wide view.jpg|thumb|337x337px]]
Accra yavutse biturutse ku guhuza imidugudu itandukanye yari yubatswe hafi y’ibigo by’ubucuruzi by’Abanyaburayi. Muri ibyo harimo Fort James y’Abongereza, Fort Crêvecoeur (Ussher Fort) y’Abaholandi, na Fort Christiansborg y’Abanya-Danemark. Iyi midugudu yari izwi nka Jamestown, Usshertown na Christiansborg yaje guhuzwa, ikaba ari yo yabaye ishingiro ry’umujyi wa Accra.Mu mwaka wa 1877, Accra yabaye umurwa mukuru wa Gold Coast, koloni y’Abongereza. Yabaye umurwa mukuru kugeza Ghana ibonye ubwigenge mu mwaka wa 1957. Nyuma yaho, umujyi wakomeje kwaguka no gutera imbere ku buryo bwihuse.
== Imiterere y’Ubuso ==
Accra iherereye ku nkombe z’Inyanja ya Atlantika kandi ifite ubutaka buri hasi ugereranyije n’indi mijyi myinshi ya Ghana. Kuba iri ku nkombe z’inyanja bituma ihura n’ingaruka z’imihindagurikire y’ikirere n’izamuka ry’amazi y’inyanja.
== Ikirere ==
Accra ifite ikirere gishyushye cyo mu turere two ku nkombe z’inyanja. Ubushyuhe bwayo buringaniye umwaka wose, kandi imvura nyinshi igwa hagati y’ukwezi kwa Mata n’ukwa Kamena. Impuzandengo y’ubushyuhe iba hagati ya dogere selisiyusi 24 na 33.
== Ubukungu ==
[[Dosiye:Accra Park, Ayawaso West (P1090904).jpg|thumb]]
[[Dosiye:Accra Ghana 2.jpg|thumb|268x268px]]
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubukungu bwa Ghana. Ni cyo kigo gikuru cy’ubucuruzi, amabanki, ubwishingizi, ubwikorezi n’ishoramari. Mu mwaka wa 2008, Banki y’Isi yagereranyije ko ubukungu bwa Accra bwari bufite agaciro ka miliyari eshatu z’amadolari ya Amerika mu musaruro mbumbe wa Ghana.Urwego rwa serivisi ni rwo rukoresha abaturage benshi, rukurikirwa n’inganda n’ubwubatsi.
== Uburezi ==
Accra ifite amashuri menshi kuva ku mashuri y’incuke kugeza kuri za kaminuza. Muri zo harimo Kaminuza ya Ghana (University of Ghana) iri i Legon, Ghana Institute of Management and Public Administration (GIMPA), Accra Technical University n’izindi.Uyu mujyi kandi urimo amashuri yisumbuye azwi cyane nka Achimota School, Accra Academy na Presbyterian Boys’ Secondary School.
== [[Ubwikorezi mu Rwanda|Ubwikorezi]]<ref>[https://statsghana.gov.gh/gssmain/fileUpload/pressrelease/2021%20PHC%20General%20Report%20Vol%203A_Population%20of%20Regions%20and%20Districts_181121.pdf Ghana Statistical Service]</ref> ==
[[Dosiye:Madina Bridge , Accra - Ghana. 02.jpg|thumb]]
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubwikorezi muri Ghana. Ifite ikibuga cy’indege mpuzamahanga cya Accra International Airport, imihanda minini ihuza umujyi n’utundi turere twa Ghana, ndetse n’imirongo ya gari ya moshi ijya mu mijyi nka Kumasi na Tema.Abaturage benshi bakoresha tagisi, bisi n’imodoka rusange zizwi nka “tro tro”.
== Ubukerarugendo n’Umuco ==
Accra ni igicumbi cy’ubukerarugendo muri Ghana. Irimo amahoteli, inzu ndangamurage, inzibutso n’ahantu h’imyidagaduro. Umujyi wakira inama nyinshi mpuzamahanga ndetse n’ibikorwa by’umuco bihuriza hamwe abantu baturutse mu bice bitandukanye by’isi.
== Amashakiro ==
1.[[:en:Accra|Accra - Wikipedia]]
[[Category:Gana]]
[[Category:Imirwa]]
3uyliefw6jitw5fnmo0rjgal212emez
132355
132353
2026-06-21T07:45:32Z
B.Scalling
15089
132355
wikitext
text/x-wiki
Accra ni [[umurwa]] mukuru ndetse n’umujyi munini wa Ghana. Uherereye ku nkombe z’amajyepfo z’Igolfe ya Guinea, igice cy’Inyanja ya Atlantika. Ni cyo kigo gikuru cy’ubutegetsi, ubukungu n’imiyoborere y’igihugu cya Ghana.
[[Dosiye:Accra Mall, Ayawaso West (P1100127).jpg|thumb]]
Mu ibarura ry’abaturage ryakozwe mu mwaka wa 2021, Akarere ka Metropolitani ya Accra gafite ubuso bwa kilometero kare 20.4 n’abaturage 284,124. Intara ya Greater Accra yo ifite ubuso bwa kilometero kare 3,245 n’abaturage bagera kuri miliyoni 5.46. Izina “Accra” rimwe na rimwe rikoreshwa risobanura agace kanini kari kagize Akarere ka Metropolitani ya Accra mbere y’umwaka wa 2008. Aka gace nyuma kagabanyijwemo uturere 13 tw’ubuyobozi bw’ibanze.
== Inkomoko y’Izina<ref>[https://cdkn.org/sites/default/files/files/FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf]</ref> ==
[[Dosiye:Jamestown, Accra (P1100262).jpg|thumb]]
Ijambo “Accra” rikomoka ku ijambo ry’Ikani (Akan) '''Nkran''', risobanura “ibimonyo”. Iri zina ryaturutse ku birundo by’ibimonyo byagaragaraga mu gace gakikije uyu mujyi. Abaturage bavuga ururimi rwa Twi ni bo bakoresheje iri zina bavuga umujyi n’abawutuye.Mu rurimi rw’aba-Ga, abaturage kavukire b’ako gace, Accra yitwa '''Ga''' cyangwa '''Gaga'''. Iri zina rifitanye isano n’iry’ubwoko bw’Abaga batuye muri ako karere.
== Amateka ==
[[Dosiye:Accra Skyline - Wide view.jpg|thumb|337x337px]]
Accra yavutse biturutse ku guhuza imidugudu itandukanye yari yubatswe hafi y’ibigo by’ubucuruzi by’Abanyaburayi. Muri ibyo harimo Fort James y’Abongereza, Fort Crêvecoeur (Ussher Fort) y’Abaholandi, na Fort Christiansborg y’Abanya-Danemark. Iyi midugudu yari izwi nka Jamestown, Usshertown na Christiansborg yaje guhuzwa, ikaba ari yo yabaye ishingiro ry’umujyi wa Accra.Mu mwaka wa 1877, Accra yabaye umurwa mukuru wa Gold Coast, koloni y’Abongereza. Yabaye umurwa mukuru kugeza Ghana ibonye ubwigenge mu mwaka wa 1957. Nyuma yaho, umujyi wakomeje kwaguka no gutera imbere ku buryo bwihuse.
== Imiterere y’Ubuso ==
Accra iherereye ku nkombe z’Inyanja ya Atlantika kandi ifite ubutaka buri hasi ugereranyije n’indi mijyi myinshi ya Ghana. Kuba iri ku nkombe z’inyanja bituma ihura n’ingaruka z’imihindagurikire y’ikirere n’izamuka ry’amazi y’inyanja.
== Ikirere ==
Accra ifite ikirere gishyushye cyo mu turere two ku nkombe z’inyanja. Ubushyuhe bwayo buringaniye umwaka wose, kandi imvura nyinshi igwa hagati y’ukwezi kwa Mata n’ukwa Kamena. Impuzandengo y’ubushyuhe iba hagati ya dogere selisiyusi 24 na 33.
== Ubukungu ==
[[Dosiye:Accra Park, Ayawaso West (P1090904).jpg|thumb]]
[[Dosiye:Accra Ghana 2.jpg|thumb|268x268px]]
[[Dosiye:Traditional fishermen in Jamestown, Accra.jpg|thumb]]
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubukungu bwa Ghana. Ni cyo kigo gikuru cy’ubucuruzi, amabanki, ubwishingizi, ubwikorezi n’ishoramari. Mu mwaka wa 2008, Banki y’Isi yagereranyije ko ubukungu bwa Accra bwari bufite agaciro ka miliyari eshatu z’amadolari ya Amerika mu musaruro mbumbe wa Ghana.Urwego rwa serivisi ni rwo rukoresha abaturage benshi, rukurikirwa n’inganda n’ubwubatsi.
== Uburezi ==
Accra ifite amashuri menshi kuva ku mashuri y’incuke kugeza kuri za kaminuza. Muri zo harimo Kaminuza ya Ghana (University of Ghana) iri i Legon, Ghana Institute of Management and Public Administration (GIMPA), Accra Technical University n’izindi.Uyu mujyi kandi urimo amashuri yisumbuye azwi cyane nka Achimota School, Accra Academy na Presbyterian Boys’ Secondary School.
== [[Ubwikorezi mu Rwanda|Ubwikorezi]]<ref>[https://statsghana.gov.gh/gssmain/fileUpload/pressrelease/2021%20PHC%20General%20Report%20Vol%203A_Population%20of%20Regions%20and%20Districts_181121.pdf Ghana Statistical Service]</ref> ==
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubwikorezi muri Ghana. Ifite ikibuga cy’indege mpuzamahanga cya Accra International Airport, imihanda minini ihuza umujyi n’utundi turere twa Ghana, ndetse n’imirongo ya gari ya moshi ijya mu mijyi nka Kumasi na Tema.Abaturage benshi bakoresha tagisi, bisi n’imodoka rusange zizwi nka “tro tro”.
== Ubukerarugendo n’Umuco ==
Accra ni igicumbi cy’ubukerarugendo muri Ghana. Irimo amahoteli, inzu ndangamurage, inzibutso n’ahantu h’imyidagaduro. Umujyi wakira inama nyinshi mpuzamahanga ndetse n’ibikorwa by’umuco bihuriza hamwe abantu baturutse mu bice bitandukanye by’isi.
== Amashakiro ==
1.[[:en:Accra|Accra - Wikipedia]]
[[Category:Gana]]
[[Category:Imirwa]]
6djr7hwguip7r0pnvdlrm526em4pgnp
132356
132355
2026-06-21T07:47:35Z
B.Scalling
15089
132356
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q3761|useImage=[[File:Accra Central, Accra, Ghana.jpg|Accra_Central,_Accra,_Ghana]]}}
Accra ni [[umurwa]] mukuru ndetse n’umujyi munini wa Ghana. Uherereye ku nkombe z’amajyepfo z’Igolfe ya Guinea, igice cy’Inyanja ya Atlantika. Ni cyo kigo gikuru cy’ubutegetsi, ubukungu n’imiyoborere y’igihugu cya Ghana.
[[Dosiye:Accra Mall, Ayawaso West (P1100127).jpg|thumb]]
Mu ibarura ry’abaturage ryakozwe mu mwaka wa 2021, Akarere ka Metropolitani ya Accra gafite ubuso bwa kilometero kare 20.4 n’abaturage 284,124. Intara ya Greater Accra yo ifite ubuso bwa kilometero kare 3,245 n’abaturage bagera kuri miliyoni 5.46. Izina “Accra” rimwe na rimwe rikoreshwa risobanura agace kanini kari kagize Akarere ka Metropolitani ya Accra mbere y’umwaka wa 2008. Aka gace nyuma kagabanyijwemo uturere 13 tw’ubuyobozi bw’ibanze.
== Inkomoko y’Izina<ref>[https://cdkn.org/sites/default/files/files/FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf FCFA_PolicyBrief_Accra-Maputo_WEB1.pdf]</ref> ==
[[Dosiye:Jamestown, Accra (P1100262).jpg|thumb]]
Ijambo “Accra” rikomoka ku ijambo ry’Ikani (Akan) '''Nkran''', risobanura “ibimonyo”. Iri zina ryaturutse ku birundo by’ibimonyo byagaragaraga mu gace gakikije uyu mujyi. Abaturage bavuga ururimi rwa Twi ni bo bakoresheje iri zina bavuga umujyi n’abawutuye.Mu rurimi rw’aba-Ga, abaturage kavukire b’ako gace, Accra yitwa '''Ga''' cyangwa '''Gaga'''. Iri zina rifitanye isano n’iry’ubwoko bw’Abaga batuye muri ako karere.
== Amateka ==
[[Dosiye:Accra Skyline - Wide view.jpg|thumb|337x337px]]
Accra yavutse biturutse ku guhuza imidugudu itandukanye yari yubatswe hafi y’ibigo by’ubucuruzi by’Abanyaburayi. Muri ibyo harimo Fort James y’Abongereza, Fort Crêvecoeur (Ussher Fort) y’Abaholandi, na Fort Christiansborg y’Abanya-Danemark. Iyi midugudu yari izwi nka Jamestown, Usshertown na Christiansborg yaje guhuzwa, ikaba ari yo yabaye ishingiro ry’umujyi wa Accra.Mu mwaka wa 1877, Accra yabaye umurwa mukuru wa Gold Coast, koloni y’Abongereza. Yabaye umurwa mukuru kugeza Ghana ibonye ubwigenge mu mwaka wa 1957. Nyuma yaho, umujyi wakomeje kwaguka no gutera imbere ku buryo bwihuse.
== Imiterere y’Ubuso ==
Accra iherereye ku nkombe z’Inyanja ya Atlantika kandi ifite ubutaka buri hasi ugereranyije n’indi mijyi myinshi ya Ghana. Kuba iri ku nkombe z’inyanja bituma ihura n’ingaruka z’imihindagurikire y’ikirere n’izamuka ry’amazi y’inyanja.
== Ikirere ==
Accra ifite ikirere gishyushye cyo mu turere two ku nkombe z’inyanja. Ubushyuhe bwayo buringaniye umwaka wose, kandi imvura nyinshi igwa hagati y’ukwezi kwa Mata n’ukwa Kamena. Impuzandengo y’ubushyuhe iba hagati ya dogere selisiyusi 24 na 33.
== Ubukungu ==
[[Dosiye:Accra Park, Ayawaso West (P1090904).jpg|thumb]]
[[Dosiye:Accra Ghana 2.jpg|thumb|268x268px]]
[[Dosiye:Traditional fishermen in Jamestown, Accra.jpg|thumb]]
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubukungu bwa Ghana. Ni cyo kigo gikuru cy’ubucuruzi, amabanki, ubwishingizi, ubwikorezi n’ishoramari. Mu mwaka wa 2008, Banki y’Isi yagereranyije ko ubukungu bwa Accra bwari bufite agaciro ka miliyari eshatu z’amadolari ya Amerika mu musaruro mbumbe wa Ghana.Urwego rwa serivisi ni rwo rukoresha abaturage benshi, rukurikirwa n’inganda n’ubwubatsi.
== Uburezi ==
Accra ifite amashuri menshi kuva ku mashuri y’incuke kugeza kuri za kaminuza. Muri zo harimo Kaminuza ya Ghana (University of Ghana) iri i Legon, Ghana Institute of Management and Public Administration (GIMPA), Accra Technical University n’izindi.Uyu mujyi kandi urimo amashuri yisumbuye azwi cyane nka Achimota School, Accra Academy na Presbyterian Boys’ Secondary School.
== [[Ubwikorezi mu Rwanda|Ubwikorezi]]<ref>[https://statsghana.gov.gh/gssmain/fileUpload/pressrelease/2021%20PHC%20General%20Report%20Vol%203A_Population%20of%20Regions%20and%20Districts_181121.pdf Ghana Statistical Service]</ref> ==
Accra ni ihuriro rikomeye ry’ubwikorezi muri Ghana. Ifite ikibuga cy’indege mpuzamahanga cya Accra International Airport, imihanda minini ihuza umujyi n’utundi turere twa Ghana, ndetse n’imirongo ya gari ya moshi ijya mu mijyi nka Kumasi na Tema.Abaturage benshi bakoresha tagisi, bisi n’imodoka rusange zizwi nka “tro tro”.
== Ubukerarugendo n’Umuco ==
Accra ni igicumbi cy’ubukerarugendo muri Ghana. Irimo amahoteli, inzu ndangamurage, inzibutso n’ahantu h’imyidagaduro. Umujyi wakira inama nyinshi mpuzamahanga ndetse n’ibikorwa by’umuco bihuriza hamwe abantu baturutse mu bice bitandukanye by’isi.
== Amashakiro ==
1.[[:en:Accra|Accra - Wikipedia]]
[[Category:Gana]]
[[Category:Imirwa]]
14st3oozx91i2wwrno8pebmjk642ysf
Adıyaman
0
5505
132370
132219
2026-06-21T09:14:37Z
B.Scalling
15089
132370
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:AdiyamanView.jpg|thumb]]
Adıyaman ni umujyi uri mu majyepfo y'uburasirazuba bwa [[Turukiya]]. Ni ikigo cy'ubuyobozi cy'Intara y' Adıyaman n'Akarere k'Adıyaman.Abaturage baho basaga ibihumbi magabiri na mirongwikenda na maganinani mirongwinani nabatatu {290.883} (2024).Abaturage b'uyu mujyi biganjemo Abakurdi.
Uyu mujyi ni umwe mu yagizweho ingaruka cyane n'imitingito ya Turukiya na [[Siriya]] yo muri Gashyantare 2023. Inyubako nyinshi zarasenyutse kandi abantu benshi barapfa kuberako ikirere cyari kibi no kwangirika kw'ibikorwa remezo by'ubwikorezi byatinze kuhagera kw'amatsinda y'ubutabazi.
== '''Inkomoko y’izina''' ==
Abashakashatsi benshi bemeranya ko izina rya kera ry’umujyi, ''Hisn-Mansur'' (rikomoka ku Cyarabu ''ḥiṣn'' risobanura “igihome” cyangwa “ikigo cy’umutekano”), risobanura “Igihome cya Mansur”. Iri zina rifitanye isano na '''Mansur bin Jawana''', wari umuyobozi wo ku ngoma y’Abamayyade (Umayyad). Amateka agaragaza ko yiciwe muri aka karere mu mwaka wa 758, igihe cy’intambara n’impinduka zikomeye zabaye hagati y’ingoma y’Abamayyade n’Ababbasiyide. Yishwe ku butegetsi bwa Califa w’Ababbasiyide witwaga '''Al-Mansur''', wari umaze gushimangira ubutegetsi bushya bw’Ababbasiyide.
Izina ''Hisn-Mansur'' ryari risanzwe rikoreshwa mu nyandiko z’amateka n’inyandiko z’ubuyobozi zo muri icyo gihe, bigaragaza ko aho hantu hashoboraga kuba hari igihome cyangwa ikigo cya gisirikare cyitiriwe uwo muyobozi. Uko imyaka yagiye ishira, imivugire y’iryozina yarahindutse bitewe n’indimi n’umuco w’abaturage baho. Kubera ko ''Hisn-Mansur'' byasabaga imivugire igoye ku bantu bamwe, ryagiye ryoroshywa mu mvugo ya buri munsi, riza kuvamo ''Semsur''. Iyi mpinduka isanzwe iboneka mu mateka y’indimi, aho amazina y’ahantu agenda ahindurwa n’imivugire y’abaturage bayatuye.
Nubwo iyi ari yo nyigisho yemerwa cyane, hari n’ibindi bitekerezo bivuga ko izina rishobora kuba rifite inkomoko itandukanye—nk’aho ryakomoka ku yandi magambo ya kera cyangwa ku mazina y’uturere twari duhari mbere. Icyakora, ibyo bitekerezo ntibirabona ibimenyetso bihagije by’amateka cyangwa ibyanditswe byabishyigikira, bityo bigakomeza kuba ari inyigisho zidafite gihamya ihamye.
== '''Amateka''' ==
Aho umujyi uherereye hambere hari umudugudu wa kera witwaga '''Perrhe''', wari umwe mu mijyi y’ingenzi y’ubwami bwa '''Commagene'''. Nyuma y’ihirikwa ry’ubwo bwami, Perrhe yinjiye mu bwami bw’'''Roman Empire''', hanyuma iza kuba igice cy’'''Byzantine Empire'''. Mu gihe cy’Abaroma n’abaByzantine, uyu mujyi wari uzwi nk’ahantu h’ingenzi mu by’ubucuruzi no mu bya gisirikare, bitewe n’aho wari uherereye hafi y’Uruzi rwa Efurate.
Mu kinyejana cya karindwi, umujyi wafashwe n’Abarabu maze witwa ''Hisn Mansur'' (“Igihome cya Mansur”). Kubera ko wari ku mupaka uhana imbibi hagati y’ubutegetsi bwa '''Abbasid Caliphate''' n’ubwa Byzantine, wagize akamaro gakomeye mu bya gisirikare. Umujyi wari uzengurutswe n’urukuta rukomeye rufite amarembo atatu, kandi wari ufite umuyoboro w’amazi wafashaga mu kuwurinda no mu mibereho y’abaturage. Hagati mu mujyi hari igihome gifite inkuta ebyiri, cyubatswe mu rwego rwo kurushaho kuwukingira ibitero.
Mu ntangiriro z’ikinyejana cya cumi na kimwe, umujyi wari mu rwego rw’ingabo za Byzantine mu karere ka Efurate, hamwe n’indi mijyi irimo '''Edessa''', Gargar, '''Samosata''' na Chasanara. Ibi byagaragazaga akamaro k’uyu mujyi mu kugenzura inzira z’ubucuruzi n’iz’ingabo muri ako karere.
Mu mwaka wa 1066/1067, agace kegereye umujyi kasahuwe n’umutware w’Abanyaturukiya witwaga '''Gümüştekin''', wafashe iminyago n’imbohe. Mu mpera z’ikinyejana cya cumi na kimwe, ubutegetsi bwa Byzantine bwari bwaracitse intege muri aka karere, maze umujyi ushyirwa mu maboko y’umutegetsi w’Umuraymeni witwaga '''Kogh Vasil'''. Ibi byerekana uko ubutegetsi bwagiye buhindagurika muri ako gace mu bihe by’intambara n’impinduka zikomeye za politiki zo mu kinyejana cya cumi na kimwe.
== '''Imibare y’abaturage''' ==
Abaturage b’umujyi wa '''Adıyaman''' biganjemo Abakurdi. Ubushakashatsi ku miterere y’abaturage mu ntara za Turukiya zituwe n’Abakurdi bugaragaza ko Adıyaman iri mu karere kagari k’Uburasirazuba bw’Amajyepfo ya '''Turkey''', aho Igikurdi ari ururimi ruvugwa n’abaturage benshi.
Inyigo zerekeye indimi n’imibereho y’abaturage zigaragaza ko ururimi rwa Kurmanji (ruzwi kandi nka Ruguru rwa Kurdi) ari rwo rukoreshwa cyane muri iyo ntara. Uretse Igikurdi, ururimi rw’Igiturukiya na rwo rukoreshwa cyane, cyane cyane mu nzego z’ubuyobozi, uburezi n’itangazamakuru. Ibi bituma abaturage benshi baba bafite ubushobozi bwo kuvuga indimi ebyiri (Igikurdi n’Igiturukiya), bigaragaza imiterere y’indimi ebyiri (bilingualism) igaragara muri ako karere.
Imiterere y’abaturage ba Adıyaman igaragaza amateka n’umuco by’akarere ka Anatolia y’amajyepfo, aho amoko n’indimi zitandukanye byagiye bibana kandi bikuzuzanya mu gihe cy’amateka.
== Ahantu nyaburanga ==
=== Mount Nemrut ===
Umusozi wa Nemrut ni wo uzwi cyane mu bukerarugendo bw’akarere ka '''Adıyaman'''. Uherereye mu majyaruguru y’umujyi, ukaba uzwi ku isi kubera ibishusho binini by’amabuye n’amatongo y’Ubwami bwa kera bwa Commagene. Ibi bishusho byubatse ku mpinga y’umusozi mu kinyejana cya mbere mbere ya Yezu, bikaba bikurura ba mukerarugendo benshi baturutse hirya no hino ku isi.
=== Pirin Cave (Perrhe ya kera) ===
Ubuvumo bwa Pirin, buzwi kandi nk’aho umujyi wa kera wa '''Perrhe''' wari uherereye, buri nko ku birometero 5 uvuye mu mujyi wa Adıyaman. Aha hantu hakoreshejwe nk’ahantu ho gushyingura mu gihe cy’imyaka ibihumbi ishize. Haracyaboneka amatongo y’umujyi wa kera hamwe n’imva zacukuwe mu rutare, zigaragaza umuco n’imihango yo gushyingura y’icyo gihe.
=== Kiliziya y’Aba-Orthodox bo muri Siriya ===
Adıyaman ni ho hari kiliziya rukumbi ikora mu Ntara ya Adıyaman, ikaba ari ihuriro ry’abapadiri n’abakirisitu b’'''Syriac Orthodox Church''' bo muri ako karere. Iyi kiliziya yavuguruwe maze yongera gufungurwa ku mugaragaro mu mwaka wa 2012, ikomeza kuba ikimenyetso cy’umuco n’amateka y’abakirisitu b’Abasiriya (Syriac) batuye muri aka gace.
== '''Uturere (Neighbourhoods)''' ==
Umujyi wa '''Adıyaman''' ugizwe n’uturere (quarters) 33. Muri two harimo:
* '''Altınşehir'''
* '''Yenimahalle'''
* '''Esentepe'''
Utwo turere tugize ibice by’ingenzi by’imiturire y’umujyi, tugahuriza hamwe ibikorwa by’ubucuruzi, serivisi rusange n’imiturire y’abaturage.
== '''Uburezi''' <ref>https://www.mgm.gov.tr/veridegerlendirme/il-ve-ilceler-istatistik.aspx?k=H&m=ADIYAMAN
</ref> ==
Mu rwego rw’amashuri makuru, '''Adıyaman University''' ni yo kaminuza rukumbi ikorera mu ntara ya '''Adıyaman'''. Yashinzwe mu kinyejana cya 21, ikaba itanga amasomo atandukanye mu by’ubumenyi rusange, ubuvuzi, uburezi n’ubuhanga, kandi igira uruhare rukomeye mu iterambere ry’akarere.
Ku rwego rw’amashuri yisumbuye, umujyi ufite amashuri azwiho gutsindisha neza no gutanga ireme ry’uburezi. Muri ayo harimo:
* '''Adıyaman Science High School'''
* '''Esentepe Anatolian High School'''
* '''Altınşehir Anatolian High School'''
Aya mashuri azwiho kwigisha amasomo y’ubumenyi n’indimi ku rwego rwo hejuru, kandi ategura abanyeshuri gukomeza amashuri makuru imbere mu gihugu no mu mahanga.
== Ikirere<ref>https://emlakkulisi.com/mor-petrus-mor-paulus-kilisesi-restore-edilerek-ibadete-acildi/143476
</ref> ==
Umujyi wa '''Adıyaman''' ufite ikirere cyo mu bwoko bwa Mediterane gishyushye (Csa) hakurikijwe imiterere ya '''Köppen''' na '''Trewartha''', gihura kandi n’imiterere imwe n’imwe y’umugabane.
* '''Impeshyi:''' Irangwa n’ubushyuhe bwinshi cyane kandi bwumye. Ubushyuhe bukunze kugera kuri 40 °C (104 °F), naho ubushyuhe bwo hejuru bw’ikirenga bwabonywe ku ya 30 Nyakanga 2000 bwageze kuri 45.3 °C (113.5 °F).
* '''Icyi:''' Imbeho irakabije, cyane cyane kubera ko umujyi uri imbere mu gihugu kandi ufite ubutumburuke buhagije. Imvura nyinshi igwa mu gihe cy’itumba. Ubushyuhe bwo hasi bw’ikirenga bwabonywe ku ya 24 Mutarama 1972 bwari −14.4 °C (6.1 °F).
Ibi biranga ikirere bituma Adıyaman igira impinduka zikomeye z’ubushyuhe hagati y’ibihe by’impeshyi n’icyi, bigaragaza ibihe by’ikirere bihariye by’akarere ka Anatolia y’amajyepfo.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/National_Oceanic_and_Atmospheric_Administration</ref>
== Umwihariko ==
Umusozi wa Nemrut[mount Nemrut],ufite ibishusho binini by'amabuye byubatswe n'ubwami bw'a commagene imyaka irenga 2,000 ishize. Nihamwe mu hantu hasurwa cyane muri turukiya kanda hair ku rutonde rwa UNESCO.
==== ''AMASHAKIRO'' ====
[[Category:Imijyi ya Turukiya]]
ol66dw08ftddvigsi4vrryh1b4szd3y
Akarere ka Gicumbi
0
8406
132307
131521
2026-06-20T12:35:19Z
B.Scalling
15089
132307
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:LL-Q33573 (kin)-Annick green-Gicumbi.wav|thumb|Gicumbi Sound record]]
GICUMBI
[[Dosiye:AKARERE KA GICUMBI.jpg|alt=byumba|thumb|Akarere ka Gicumbi]]
{{\sandbox|GICUMBI=AKARERE}}Akarere ka [[Gicumbi Fc|Gicumbi]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Gicumbi_District</ref> ni kamwe mu turere dutanu (5) tugize [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|intara y’Amajyaruguru]], gafite ubuso bungana na km² 829. Gaherereye iburasirazuba bw’iyi ntara. Mu majyaruguru gahana imbibi n’[[Akarere ka Burera|akarere ka BURERA]] n’igihugu cya UGANDA. Iburasirazuba Gahana imbibi n'uturere twa [[Akarere ka Nyagatare|NYAGATARE]] na [[Akarere ka Gatsibo|GATSIBO]], mu Majyepfo yako gahana imbibi [[Akarere ka Gasabo|n'akarere ka GASABO]] n’agace gato ka RWAMAGANA ku nkengero z’ikiyaga cya Muhazi. Iburengerazuba gahana urubibi n’Akarere ka [[RULINDO]]. Akarere ka Gicumbi gafite [[Imirenge y’u Rwanda|imirenge]] makumyabiri n'umwe(21);utugari ijana n'icyenda(109);[[imidugudu]] magana tandatu mirongo itatu (630),ubucucike kuri km2 ni 534.
Aka karere gafite umupaka uhuza i gihugu cy'u [[Rwanda]] n'igihugu cya Uganda ufasha abaturage b'ibihugu byombi muri gahunda y'ubucuruzi n'imigenderanire. <ref>Hagiye kubakwa imihanda ya kaburimbo izafasha mu iterambere ry’Akarere</ref>
Ikindi akarere ka Gicumbi gafite umuhanda mushya Rukomo-Nyagatare ukaba uhuza akarere ka Gicumbi na Nyagatare ni [[Intara y’Iburasirazuba|ntara y'Uburasirazuba]] muri rusange<ref>Akarere ka Gicumbi</ref>
== AMATEKA ABARIZWA MURI AKA KARERE ==
Aka [[AKARERE KAGICUMBI|karere aka Gicumbi]] gafite amateka yihariye atandukanye nayutundi turere. Aha twavugamo ko ahitwa mu murenge wa Rutare akagali ka [[Kigabiro]] ko ariho hatabarijwe umugogo w' [[umwami]] Kigeli wa IV Rwabugili.[[Dosiye:Kibeho Forest at Nyaruguru District.jpg|thumb|Gicumbi]]Ikindi gikomeye cyane aka karere niho urugamba rwo kubohora [[igihugu]] rwateguriwe ahitwa ku Mulindi w'intwari gaherereye mumurenge wa shangasha.
== Ubuso ==
Akarere ka [[Gicumbi Ibiti ibihumbi 12 byatewe mu gukumira isuri n’inkangu|Gicumbi]] kahuje uturere twahozeho mbere ya “reforme administrative” ya 2006 twa Rebero, Rushaki, Bungwe, Kisaro n'umujyi wa [[Byumba]] . Akarere ka Gicumbi gafite ubuso bungana na km2 829 burimo umujyi wa Gicumbi ugizwe na 90,5 km² (imirenge ya Byumba, Kageyo n’[[Akagari|Utugari]] 2 aritwo mu Murenge wa [[Rukomo]] (twa Cyuru na Kinyami). Akarere ka Gicumbi kagabanyijemo Imirenge 21, Utugari 109 n’imidugudu 630. <ref>http://www.gicumbi.gov.rw/fileadmin/templates/document/Akarere_ka_Gicumbi_Inyandiko_mpine__update_of_end_March_2020_.pdf</ref>
== Imirenge igize akarere ka gicumbi<ref>https://www.gicumbi.gov.rw</ref> ==
# Nyamiyaga: umurenge wa nyamiyaga ugizwe n'utugari turindwi(7) aritwo:gahumuriza,Jamba,kabeza II,kabuga II,karambo,kiziba,mataba.
# Rutare:umurenge wa Rutare ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:bikumba,gasharu,gatwaro,kigabiro,munanira na Nkoto.
# Nyankenke : Umurenge wa Nyankenkugizwe n'utugari turindwi (7) aritwo:[[Butare]],Kigogo,kinishya Rusasa,Rutete,Rwagihura,Raramba.
# Miyove: umurenge wa Miyove ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:[[Akarere ka Gakenke|Gakenke]],mubuga, Miyove
# Manyagiro:Manyagiro ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:kabuga,Nyiragifumba,nyiravugiza,remera,rusekera,ryaruyumba.
# Rukomo: umurenge wa Rukomo ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyeya,cyuru,gisiza,kinyami,Mbare,Munyinya.
# Ruvune:Ruvune n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyandaro,gasambya,gashirira,kabare,rebero,ruhondo.
# Kageyo:kageyo n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:gihembe,horezo,kabuga,muhondo, nyamiyaga.
# Rubaya: umurenge wa Rubaya ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Gihanga,Gihambashayo,Gishari,Muguramo, Nyamiyaga.
# [[Byumba]]:Ni umugi mukuru wa akarere ka Gicumbi,uyu murenge ugizwe n'utugari icyenda(9) twavuga:Gacurabwenge,Gisuna,Murama,Kabali,Kivugiza,Ngondore,Nyakabungo,Nyamabuye,Nyarutarama.
# [[Mutesi scovia|Mutete]]:Mutete n'umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu (5) aritwo:Gaseke,Kabeza I,Musenyi,Mutandi,Nyarubuye.-
# Muko: muko ni umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi,Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Cyamuhinda,Kigoma,Mwendo,Ngange,Rebero.
# Cyumba:Cyumba n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Gasunzu,Muhambo, Nyakabungo,Nyambare,Nyaruka,Rwankonjo.
# Rwamiko:Rwamiko Ni Umurenge mu karere ka Gicumbi Kandi wegeranye n'umurenge wa Rutare,uyu murenge ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Cyeru,Kigabiro,Nyagahinga.
# Giti:Giti ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka [[Gicumbi]] uhana imbibi n'umurenge wa Rutare ndetse na Rwamiko,Kandi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatobotobo,Murehe,Tanda.
# Rushaki:Umurenge wa Rushaki mu karere ka Gicumbi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatenga,Kamutora,Karurama.
# Mukarange:Mukarange ihana imbibi n'umurenge wa [[byumba]],uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Cyamuganga, Gatenga,Kiruhura,Mutarama,Rugerero,Musambya.
# Bwisige: ugizwe [[n'utugari]] tune(4) aritwo:Bwisige,Gihuke,Nyabushingitwa,Mukono.
# Shangasha:Ugizwe n'utugari dutanu(5):Kitazigurwa,Bushara,Nyabishambi,Nyabubare,shangasha.
# Bukure:uyu murenge ugizwe n'utugari tune(4):Karenge, Kigabiro,Kivumu,Rwesero.
# Kaniga:Bugombo,Gatoma,Murindi,Nyarwambu,rukurura
== UBUHINZI N'UBWOROZI MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ubworozi n'ubuhinzi''' ni ingingo z'ingenzi mu iterambere ry'a'''karere ka Gicumbi''', kandi bifite uruhare runini mu bukungu bw'abaturage b'akarere ndetse no mu mibereho yabo. Akarere ka Gicumbi, nk'akarere kari mu n'''tara y'Amajyaruguru''', kigaragara cyane mu buhinzi n'ubworozi, bifite uruhare mu gutuma abaturage babona ibiribwa by'ibanze, ndetse bikanatanga amahirwe y'imirimo. Dore uko ubworozi n'ubuhinzi bikorwa muri Gicumbi:
=== 1. Ubuhinzi mu Karere ka Gicumbi ===
[[Dosiye:GICUMBI AGRICULTURE.jpg|thumb|UBUHINZI MU KARERE KA GICUMBI]]
Gicumbi ifite ubutaka bwiza bworoheje ku buhinzi butandukanye, bukaba butanga umusaruro ushimishije. Abahinzi b'akarere bakora cyane mu buhinzi bw'ibihingwa by'ibanze, kandi bafite umuco wo guhinga ibintu byinshi mu buryo butandukanye.
==== Ibihingwa bikunzwe mu Karere ka Gicumbi: ====
* '''Ibihingwa by'ibanze (nk'ibigori n'ibishyimbo)''': Gicumbi izwiho guhinga '''ibigori''' (cyangwa amasaka) ku buryo bukomeye. Ibishyimbo ni kimwe mu bihingwa bihingwa cyane muri aka karere. Ibi bihingwa byombi bifasha abaturage kubona ibiribwa by'ibanze ndetse no kubona ibicuruzwa by'ubucuruzi.
*
* '''Ibirayi''': Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa '''ibirayi''', kandi ni kimwe mu bihingwa by'umwihariko muri aka karere.
* '''Imbuto n'imboga''': Abahinzi mu karere ka Gicumbi bafite uburyo bwo guhinga imbuto [[Imboga|n'imboga]], harimo '''avoka''', '''ibinyomoro''', '''ibihaza''', n'ibindi.
* '''Amashaza''': Akarere ka Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa amashaza (peas), ibi bihingwa bikaba bifite akamaro mu gutanga ibiribwa byuzuye intungamubiri.
* '''Umuceri''': Gicumbi ifite ubutaka bwiza bwo guhinga umuceri, usibye ahantu hegereye imigezi n'ibiyaga.
[[Dosiye:Ikirango cy'uruganda rw'icyayi ku mulindi19.jpg|thumb|ikirango cy'uruganda rwa mulindi]]
==== Ubuhinzi bukorerwa mu buryo bugezweho: ====
* '''Gukoresha imashini''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, hari ingamba zo gukoresha '''imashini z’ubuhinzi''' (nk'imashini zisarura [[Ikigori|ibigori]]), kugira ngo hakorwe ku buryo bwihuse kandi butanga umusaruro mwinshi.
* '''Gukoresha amazi''': Mu gihe cy'izuba ryinshi, abaturage b'Akarere ka Gicumbi bakoresha uburyo bwo kuvomerera ibihingwa mu buryo bwihariye (nko gukoresha '''amashyiga''', '''ibito by'amazi''', n'ibindi).
==== Gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa: ====
* '''Ubuhinzi bwa kijyambere''': Leta y'u Rwanda, ifatanyije n'abafatanyabikorwa, yashyizeho gahunda zitandukanye zo gufasha abahinzi mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga '''imbaraga mu buhinzi bwa kijyambere''', '''guhugura abahinzi''', no kubashyira hamwe mu k'''operative''' (amakoperative y’abahinzi).
=== 2. Ubworozi mu Karere ka Gicumbi ===
Ubworozi bukomeje kuba imwe mu nkingi z'ubukungu mu Karere ka Gicumbi. Abaturage benshi bo muri aka karere bakora ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini, nk'inka, intama, ingurube, n'inkoko.
==== Ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini: ====
* '''Inka''': Gicumbi ifite ubworozi bw''''inka''' bw'ingenzi, kandi ni ahantu hakunze kuboneka aborozi b'inka. [[Inka]] zitanga amata, kandi ni isoko y'inyama n'uruhu. Amata y'inka ni kimwe mu bicuruzwa by'ingenzi muri Gicumbi, akaba akenerwa cyane mu muryango.
* '''Intama n'inkoko''': Intama n'inkoko zoroziwe mu karere, kandi hari gahunda za leta zishyigikira aborozi b'intama mu buryo bwo kubona isoko rihamye. Inkoko zitanga amagi, inyama, ndetse n'ibikoresho by'ubworozi (nk'ibikoresho byo gutunganya).
* '''Ingurube''': Gicumbi ni ahantu hakunze kwitabwaho '''ubworozi bw'ingurube'''. Ingurube zitanga inyama n'ibindi bisubizo ku baturage.
* '''Amatungo magufi''': Abaturage benshi mu Gicumbi bafite amatungo magufi, akenshi abasha guha amahirwe abantu kubona ibiribwa n'ibindi bisubizo.
==== Ubworozi bwa kijyambere: ====
* '''Kongera umusaruro''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, aborozi bakoresha uburyo bwa kijyambere mu korora amatungo, harimo imirima yo kubakira amatungo, imirima y'ibinyampeke by'amatungo, n'ibikoresho byo gukurikirana ubuzima bw'amatungo.
* '''Gutanga ibikoresho by’ubworozi''': Hari gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa zo gutanga '''ibikoresho by’ubworozi''' nk'imiti, inyongeramusaruro, n'ibikoresho byo kubika ibiryo by'amatungo.
=== 3. Ubuhinzi n'Ubworozi Bihuza Umurimo ===
* '''Ihuriro ry'ubuhinzi n'ubworozi''': Mu Karere ka Gicumbi, abahinzi n'aborozi bakorana mu buryo bw'imikoranire. Guhinga ibihingwa by'ibanze nk'ibigori no guhinga ibyatsi by'amatungo, bituma abaturage ba Gicumbi babasha korora amatungo neza no kubona ibiribwa bihagije.
* '''Ihuriro ry'amakoperative''': Amakoperative y'abahinzi n'aborozi muri Gicumbi akora ku buryo buhamye, kandi atanga amahirwe menshi yo gusangira ubunararibonye, kubona amasoko, no kubungabunga ubuhinzi n'ubworozi.
=== 4. Ibibazo n'Inzitizi: ===
* '''Imihindagurikire y'ibihe''': Imihindagurikire y'ibihe, nk'izuba rikabije cyangwa imvura nyinshi, bigira ingaruka ku buhinzi n'ubworozi, bigatuma bamwe mu baturage babura umusaruro.
* '''Ikibazo cy'ubutaka''': Ubutaka bw'akarere ka Gicumbi bwifashishwa cyane mu buhinzi no mu bworozi, ariko hari ikibazo cyo kubura ubutaka bunoze bwo guhingamo cyangwa bwo kororeramo, bikaba byatera ibibazo by'ubukungu mu miryango.
* '''Isoko n'ubucuruzi''': Nubwo hari amahirwe yo kongera ubuhinzi n'ubworozi, abaturage baracyahangayikishijwe no kubona amasoko ahamye, cyane ku musaruro w'amatungo n'ibihingwa.
=== 5. Gahunda za Leta n'Abafatanyabikorwa: ===
Leta y'u Rwanda ndetse n'abafatanyabikorwa bayo bakomeje gushyiraho '''gahunda zo gufasha abahinzi n'aborozi''' mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga imfashanyo y'ubworozi, kubaka ibikorwaremezo, gutanga amahugurwa y'ubuhinzi bwa kijyambere, no gushyira mu bikorwa gahunda zo kongera ubukungu bw'abaturage.
=== Ibyo Ubworozi n'Ubuhinzi Bihindura: ===
* '''Iterambere ry'ubukungu''': Ubworozi n'ubuhinzi muri Gicumbi bitanga akazi ku baturage benshi, bikongera umusaruro w'igihugu no kuzamura imibereho myiza.
* '''Ibiribwa by'ibanze''': Abaturage babasha kubona ibiribwa by'ibanze, kandi ubushobozi bw'akarere bwiyongera mu gukora imishinga y'iterambere.
Ubworozi n'ubuhinzi ni imbaraga za Gicumbi mu gukora ubukungu no guharanira iterambere ry'abaturage.
== IBIKORWA REMEZO BYO MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ibikorwa remezo by’akarere ka Gicumbi''' bifite uruhare runini mu iterambere ry’ubukungu, imibereho myiza y’abaturage, ndetse no mu guha abaturage amahirwe yo kugira ubuzima bwiza no kwiteza imbere. Ibikorwa remezo ni ibintu by'ingenzi mu buzima bwa buri munsi, harimo ibikorwa by’amashanyarazi, imihanda, amazi, n'ibindi. Dore uko ibikorwa remezo bikorwa muri Gicumbi:
[[Dosiye:UMUHANDA WA GICUMBI.jpg|thumb|Umuhanda uboneka mu karere ka GICUMBI]]
=== 1. Imihanda n'itumanaho ===
* '''Imihanda y'ubwoko bwose''': Gicumbi ifite imihanda isanzweho, kandi ikomeje kwitabwaho mu kubaka imihanda myiza. Imihanda ikoreshwa mu gutwara abantu n'ibicuruzwa, igafasha abahinzi, aborozi, ndetse n'abacuruzi kugera ku masoko ndetse no kugera ku baturage b'ahantu hatandukanye.
* '''Imihanda y'ikiciro cya kabiri na gatatu''': Hari imihanda ireshya n’ikiciro cya kabiri (imihanda mikuru) ndetse n'iy'ikiciro cya gatatu (imihanda y'ibanze), kandi igihugu gikomeje gahunda yo kubaka imihanda y'ubwoko bwa kijyambere, hamwe n'ibindi bikorwa byo kubungabunga no gutunganya imihanda.
* '''Imihanda ya kaburimbo''': Mu rwego rwo gukomeza guteza imbere ibikorwa by’imihanda, imihanda ya kaburimbo imaze kugera mu bice bitandukanye by'akarere, kandi iri kwitabwaho cyane mu mishinga y'ubukungu.
* '''Guhuza imihanda''': Kubaka imihanda ijya mu midugudu itandukanye ya Gicumbi, guhuza abaturage, no kubasha kugera ku bindi bice by’igihugu ni ikintu gikomeje kwitabwaho.
=== 2. Amazi n'isukura ===
* '''Gutanga amazi meza''': Gicumbi ifite gahunda zinyuranye zo gutanga amazi meza ku baturage. Gahunda yo kugeza amazi meza ku baturage hirya no hino mu karere ikomeje kuba ik'ingenzi, cyane cyane mu midugudu.
* '''Isuku n'isukura''': Mu rwego rwo gukomeza kugira ubuzima bwiza, ibikorwa byo kubungabunga isuku no kwita ku isuku n’isukura mu midugudu no mu mugi wa Gicumbi birakorwa. Gahunda yo gukora ubukangurambaga mu isuku ituma abaturage basobanukirwa n'akamaro ko kubungabunga ibidukikije.
=== 3. Amashanyarazi ===
* '''Gutanga amashanyarazi''': Gicumbi ifite gahunda nyinshi zo kugeza amashanyarazi ku baturage. Amashanyarazi atangwa mu buryo bwa '''nyuma''' (mu buryo bw'amashanyarazi ava mu mishinga y'ubushobozi bw'igihugu), ndetse '''gushiraho amashanyarazi akomoka ku mirasire y'izuba''' (solar power) nabyo biri gushyirwaho ku baturage batabona amashanyarazi aturutse ku muriro w'amashanyarazi rusange.
* '''Kubaka ibikorwa remezo by’amashanyarazi''': Uyu munsi, abaturage b’akarere ka Gicumbi barakomeza kubona amashanyarazi ku rwego rw’imijyi no mu bice by’icyaro, bitewe n’imishinga ya leta.
=== 4. Uburyo bwo Kugeza Serivisi z'Umuco n'Uburezi ===
* '''Amashuri''': Gicumbi ifite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye ndetse n'ibigo by'imyuga. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere amashuri, kubaka ibyumba by’amashuri no kubungabunga ibikoresho by’abanyeshuri.
* '''Ibigo by'imyuga''': Kubaka ibikorwa remezo by’imyuga bikomeje gutanga amahirwe menshi ku rubyiruko mu bice bitandukanye bya Gicumbi. Ibi bigo by’imyuga bituma urubyiruko rwigira ku bumenyi butandukanye, bigafasha mu kubaka ejo hazaza heza.
=== 5. Ibikorwaremezo by’Ubuzima ===
* [[Dosiye:IBITARO BYA BYUMBA.jpg|thumb|270x270px|'''IBITARO BYA BYUMBA''']]'''Ibigo nderabuzima''': Gicumbi ifite ibigo nderabuzima bihagije byo gutanga serivisi z’ubuzima ku baturage, kandi ibikorwa byo kubaka ibigo nderabuzima byitabwaho cyane. Abaturage bafite amahirwe yo kubona serivisi z’ubuzima bwiza, harimo n'ibikorwa byo kuvura indwara z'ibanze, gutanga inkingo, ndetse no kubungabunga ubuzima bw’imiryango.
* '''Amavuriro n'ibitaro''': Icyo Gicumbi gikeneye ni ugukomeza kubaka ibitaro n’amavuriro kugira ngo abaturage babone serivisi z’ubuvuzi ku buryo bwihuse. Gahunda ya Leta ni ugufasha abaturage kubona ubuvuzi bw’ibanze ndetse no gukomeza guteza imbere ibikorwaremezo by’ubuzima.[[Dosiye:Image 750x 63c1425a5cbc.jpg|thumb|142x142px|ISOKO RYA GICUMBI]]
=== 7. Gahunda z'Ubucuruzi n’Ubukerarugendo ===
* '''Isoko''': Gicumbi ifite ibikorwa remezo by'amasoko y'ibicuruzwa biva mu buhinzi n'ubworozi. Ibi byifashishwa mu gukwirakwiza ibicuruzwa mu bindi bice by’igihu
* '''Gahunda z'ubukerarugendo''': Akarere ka Gicumbi gifite ibyiza by'umwihariko, harimo ahantu nyaburanga byifashishwa mu bukerarugendo. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere ubukerarugendo muri aka karere kugira ngo bibyaze umusaruro ibyiza by'ubukerarugendo n'umutungo kamere.[[Dosiye:HOTEL URUMURI.jpg|thumb|125x125px|HOTEL URUMURI IBONEKA MU KARERE KA GICUMBI]]
=== 8. Gahunda z'Imibereho myiza y'Abaturage ===
* '''Gahunda z'imibereho myiza''': Ibikorwa remezo mu rwego rwa '''imibereho myiza''' bigamije gufasha abaturage kugera ku buzima bwiza, aho bikorwa byita ku gufasha imiryango irimo abafite ubumuga, abana bato, n'abageze mu zabukuru.
* '''Gahunda z’uburezi''': Guteza imbere ibikorwa by’uburezi bigamije kwigisha abana ndetse n'abantu bakuru kugira ngo bagire ubumenyi buhamye mu ngeri zose.
=== 9. Ubumenyi n'Ubushakashatsi ===
* '''Ubumenyi n'ubushakashatsi mu buhinzi n'ubworozi''': Gicumbi ikomeza gufasha abahinzi n'aborozi binyuze mu bikorwa byo gushyira mu bikorwa ubushakashatsi, kugirango babashe kumenya uburyo bwo guhinga neza no korora ku buryo bugezweho.
=== '''10.UBUREZI''' ===
'''Uburezi mu Karere ka Gicumbi''' ni ingenzi mu rwego rwo guteza imbere imibereho myiza y’abaturage ndetse n'iterambere ry'akarere muri rusange. Gicumbi ni imwe mu turere tw'u Rwanda ifite gahunda zikomeye mu bijyanye n’uburezi, harimo kubaka amashuri, kongera uburezi bufite ireme, no guteza imbere imibereho y’abana n’abarimu.
=== Amashuri mu Karere ka Gicumbi: ===
Akarere ka Gicumbi gafite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye, ndetse n'ibigo by'imyuga. Ubu buhinzi butuma abana b’abaturage b’akarere babona amahirwe yo kwiga no kwiteza imbere. Ibi bituma hakomeza kugerwaho intego y’uburezi bw'inshingano.
=== Amashuri y'Incuke : ===
* Hari amashuri y’incuke ku rwego rwose rw'akarere, cyane cyane mu mijyi no mu mirenge. Aha ni ho abana bato batangira urugendo rwabo rw’uburezi. Ubu buhinzi bufasha umwana kwitegura amashuri abanza no kugira ubumenyi bw’ibanze mu bumenyi bw’isi.
=== Amashuri Abanza : ===
* '''Amashuri abanza''' ni kimwe mu byiciro by'ingenzi mu burezi mu Karere ka Gicumbi. Akarere kagize intambwe mu kwimakaza uburezi bw'ibyiciro byose, mu buryo bw'amasomo, imfashanyigisho, ndetse n'ibikoresho by’abana n'abarezi.
* Abana benshi muri Gicumbi biga amashuri abanza kandi hari gahunda yo gufasha abana baturuka mu mirenge no mu bice by'icyaro kubona uburezi bufite ireme.
=== Amashuri y'Isumbuye : ===
* [[Dosiye:KAGEYO TSS.jpg|thumb|KAGEYO TSS rimwe mu mashuri yisumbuye aboneka muri gicumbi]]'''Amashuri yisumbuye''' muri Gicumbi arakomeje kwiyongera, haba mu mijyi ndetse no mu bice by'icyaro. Mu mashuri yisumbuye, abana barushaho kugira ubumenyi bwimbitse mu masomo ya siyansi, ubumenyi bw’imibereho, ubumenyi bw'ikoranabuhanga, ndetse n’ubukungu.
* Ibi bituma abana bo mu karere ka Gicumbi babasha kugera ku myigire ikomeye, bityo bakabona amahirwe yo kwiga mu mashuri makuru n'amakuru.
=== Ibigo by'Imyuga: ===
* Mu rwego rwo gufasha urubyiruko kwiteza imbere no kubona akazi, Gicumbi ifite ibigo by’imyuga bigamije gutanga ubumenyi bw’ibanze mu mwuga, nka gahunda zo kwigisha imyuga n'ubumenyingiro.
* Ibi bigo bifasha urubyiruko kwiga ubufundi, ubukanishi, ububaji, ubudozi, n'ibindi, bigatuma babasha kwihangira imirimo.
=== Gahunda z'Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kigenda gishyira imbere gahunda yo kuzamura ireme ry'uburezi, harimo gutanga amahugurwa ku barimu, kubaka ibyumba by’amashuri, no kugerageza uburyo bushya bwo gutanga ubumenyi.
* Hari kandi gahunda yo kwita ku bashinzwe uburezi n’ubuyobozi bw’amashuri, kugira ngo barusheho gutanga uburezi bufite ireme kandi bukenewe.
=== Ibikorwa byo Guteza Imbere Uburezi: ===
* '''Kubaka amashuri''': Gicumbi ikomeje kubaka amashuri mu bice bitandukanye by'akarere, kugira ngo abana bose babone amahirwe yo kwiga.
* '''Uburezi bwa Tekinike''': Akarere ka Gicumbi kashyize imbaraga mu gushyira imbere uburezi bw'imyuga n'ubumenyingiro, cyane cyane mu rubyiruko, kugira ngo haboneke abanyeshuri bashobora gukora imirimo itandukanye no kubona akazi.
* '''Amahugurwa y’Abarezi''': Abarezi bahabwa amahugurwa ajyanye n’ubumenyi bwa kijyambere, kugira ngo bigishirize abana b'akarere mu buryo bugezweho kandi butanga ireme.
=== Uburezi Bw'Uburinganire: ===
* Gicumbi ifite gahunda yo gushyira imbere '''uburinganire mu burezi''', aho abana b’abakobwa n’abahungu bafashwa kugera ku burezi bungana kandi mu buryo bwuzuzanya. Ibi bigamije kurandura imbogamizi zishingiye ku gitsina mu burezi.
=== Isuzuma rya Buri gihe ku Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kagira ibikorwa byo gusuzuma ireme ry’uburezi buri mwaka, hagamijwe kumenya imbogamizi no gufata ingamba zo kuziba ibyavuye mu isuzuma, nk'uko bikorwa mu mashuri y'ibanze n'ayisumbuye.M
[[File:Igishanga.jpg|thumb|Igishanga kimwe mubiri i Gicumbi]]MUKARERE KA GICUMBI KAGIRA AMASHURI ATANDUKANYE
1.amashuri acumbika
2.amashuri adacumbika
ingero zamashuri acumbika
.kageyo TSS
.ES MUKONO
GROUPE SCOLAIRE DE LA SALLE BYUMBA
GSNBC BYUMBA
SANTA MARIA KARAMBO
PETIT SEMINAIRE RWESERO
GASEKE TSS
INGERO ZAMASHURI ADACUMBIKA
.G.S RUKIZI
.G.S KAGEYO
GS NYINAWIMANA
GS BYUMBA INYANGE
GS BYUMBA EAR
GS KAGAMBA<ref>URUTONDE RW' AMASHURI ARI MU KARERE KA GICUMBI - Search</ref>
1.IBIGO BICUMBIKA
I.KAGEYO TSS
kageyo tss yigisha amashami akirikira
.ACCOUNTING.
.SOFTWARE DEVELOPMENT(SOD)
IKIGO CYA KAGEYO TSS GITSINDISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING KURWEGO RWIGIHUGU<ref>UMUSEKE</ref>
II.IKIGO CYA ES MUKONO
ES MUKONO YIGISHA AYAMASHAMI
.MEG
.MCE
III.CYURU TSS
.IKIKIGO KIKGISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING
MUKARERE KA GICUMBI HAKORERWAMO IBIKORWA BYITERAMBERE BITANDUKANYE HARIMO
.ubuhinzi
.ubworozi
.ubucuruzi
.uburobyi
<references />7.https://www.gicumbi.gov.rw/
[[Category:Uturere tw’u Rwanda]]
[[Ikiciro:Akarere ka Gicumbi| ]]
hvfnmkq85zrt8te826999oyyeu7gf1y
132308
132307
2026-06-20T12:36:04Z
B.Scalling
15089
132308
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:LL-Q33573 (kin)-Annick green-Gicumbi.wav|thumb|Gicumbi Sound record]]
GICUMBI
[[Dosiye:AKARERE KA GICUMBI.jpg|alt=byumba|thumb|Akarere ka Gicumbi]]
{{\sandbox|GICUMBI=AKARERE}}Akarere ka [[Gicumbi Fc|Gicumbi]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Gicumbi_District</ref> ni kamwe mu turere dutanu (5) tugize [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|intara y’Amajyaruguru]], gafite ubuso bungana na km² 829. Gaherereye iburasirazuba bw’iyi ntara. Mu majyaruguru gahana imbibi n’[[Akarere ka Burera|akarere ka BURERA]] n’igihugu cya UGANDA. Iburasirazuba Gahana imbibi n'uturere twa [[Akarere ka Nyagatare|NYAGATARE]] na [[Akarere ka Gatsibo|GATSIBO]], mu Majyepfo yako gahana imbibi [[Akarere ka Gasabo|n'akarere ka GASABO]] n’agace gato ka RWAMAGANA ku nkengero z’ikiyaga cya Muhazi. Iburengerazuba gahana urubibi n’Akarere ka [[RULINDO]]. Akarere ka Gicumbi gafite [[Imirenge y’u Rwanda|imirenge]] makumyabiri n'umwe(21);utugari ijana n'icyenda(109);[[imidugudu]] magana tandatu mirongo itatu (630),ubucucike kuri km2 ni 534.
Aka karere gafite umupaka uhuza i gihugu cy'u [[Rwanda]] n'igihugu cya Uganda ufasha abaturage b'ibihugu byombi muri gahunda y'ubucuruzi n'imigenderanire. <ref>Hagiye kubakwa imihanda ya kaburimbo izafasha mu iterambere ry’Akarere</ref>
Ikindi akarere ka Gicumbi gafite umuhanda mushya Rukomo-Nyagatare ukaba uhuza akarere ka Gicumbi na Nyagatare ni [[Intara y’Iburasirazuba|ntara y'Uburasirazuba]] muri rusange<ref>Akarere ka Gicumbi</ref>
== AMATEKA ABARIZWA MURI AKA KARERE ==
Aka [[AKARERE KAGICUMBI|karere aka Gicumbi]] gafite amateka yihariye atandukanye nayutundi turere. Aha twavugamo ko ahitwa mu murenge wa Rutare akagali ka [[Kigabiro]] ko ariho hatabarijwe umugogo w' [[umwami]] Kigeli wa IV Rwabugili.[[Dosiye:Kibeho Forest at Nyaruguru District.jpg|thumb|Gicumbi]]Ikindi gikomeye cyane aka karere niho urugamba rwo kubohora [[igihugu]] rwateguriwe ahitwa ku Mulindi w'intwari gaherereye mumurenge wa shangasha.
== Ubuso ==
Akarere ka [[Gicumbi Ibiti ibihumbi 12 byatewe mu gukumira isuri n’inkangu|Gicumbi]] kahuje uturere twahozeho mbere ya “reforme administrative” ya 2006 twa Rebero, Rushaki, Bungwe, Kisaro n'umujyi wa [[Byumba]] . Akarere ka Gicumbi gafite ubuso bungana na km2 829 burimo umujyi wa Gicumbi ugizwe na 90,5 km² (imirenge ya Byumba, Kageyo n’[[Akagari|Utugari]] 2 aritwo mu Murenge wa [[Rukomo]] (twa Cyuru na Kinyami). Akarere ka Gicumbi kagabanyijemo Imirenge 21, Utugari 109 n’imidugudu 630. <ref>http://www.gicumbi.gov.rw/fileadmin/templates/document/Akarere_ka_Gicumbi_Inyandiko_mpine__update_of_end_March_2020_.pdf</ref>
== Imirenge igize akarere ka gicumbi<ref>https://www.gicumbi.gov.rw</ref> ==
# Nyamiyaga: umurenge wa nyamiyaga ugizwe n'utugari turindwi(7) aritwo:gahumuriza,Jamba,kabeza II,kabuga II,karambo,kiziba,mataba.
# Rutare:umurenge wa Rutare ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:bikumba,gasharu,gatwaro,kigabiro,munanira na Nkoto.
# Nyankenke : Umurenge wa Nyankenkugizwe n'utugari turindwi (7) aritwo:[[Butare]],Kigogo,kinishya Rusasa,Rutete,Rwagihura,Raramba.
# Miyove: umurenge wa Miyove ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:[[Akarere ka Gakenke|Gakenke]],mubuga, Miyove
# Manyagiro:Manyagiro ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:kabuga,Nyiragifumba,nyiravugiza,remera,rusekera,ryaruyumba.
# Rukomo: umurenge wa Rukomo ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyeya,cyuru,gisiza,kinyami,Mbare,Munyinya.
# Ruvune:Ruvune n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyandaro,gasambya,gashirira,kabare,rebero,ruhondo.
# Kageyo:kageyo n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:gihembe,horezo,kabuga,muhondo, nyamiyaga.
# Rubaya: umurenge wa Rubaya ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Gihanga,Gihambashayo,Gishari,Muguramo, Nyamiyaga.
# [[Byumba]]:Ni umugi mukuru wa akarere ka Gicumbi,uyu murenge ugizwe n'utugari icyenda(9) twavuga:Gacurabwenge,Gisuna,Murama,Kabali,Kivugiza,Ngondore,Nyakabungo,Nyamabuye,Nyarutarama.
# [[Mutesi scovia|Mutete]]:Mutete n'umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu (5) aritwo:Gaseke,Kabeza I,Musenyi,Mutandi,Nyarubuye.-
# [[UMURENGE WA MUKO|Muko]]: muko ni umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi,Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Cyamuhinda,Kigoma,Mwendo,Ngange,Rebero.
# Cyumba:Cyumba n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Gasunzu,Muhambo, Nyakabungo,Nyambare,Nyaruka,Rwankonjo.
# Rwamiko:Rwamiko Ni Umurenge mu karere ka Gicumbi Kandi wegeranye n'umurenge wa Rutare,uyu murenge ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Cyeru,Kigabiro,Nyagahinga.
# Giti:Giti ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka [[Gicumbi]] uhana imbibi n'umurenge wa Rutare ndetse na Rwamiko,Kandi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatobotobo,Murehe,Tanda.
# Rushaki:Umurenge wa Rushaki mu karere ka Gicumbi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatenga,Kamutora,Karurama.
# Mukarange:Mukarange ihana imbibi n'umurenge wa [[byumba]],uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Cyamuganga, Gatenga,Kiruhura,Mutarama,Rugerero,Musambya.
# Bwisige: ugizwe [[n'utugari]] tune(4) aritwo:Bwisige,Gihuke,Nyabushingitwa,Mukono.
# Shangasha:Ugizwe n'utugari dutanu(5):Kitazigurwa,Bushara,Nyabishambi,Nyabubare,shangasha.
# Bukure:uyu murenge ugizwe n'utugari tune(4):Karenge, Kigabiro,Kivumu,Rwesero.
# Kaniga:Bugombo,Gatoma,Murindi,Nyarwambu,rukurura
== UBUHINZI N'UBWOROZI MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ubworozi n'ubuhinzi''' ni ingingo z'ingenzi mu iterambere ry'a'''karere ka Gicumbi''', kandi bifite uruhare runini mu bukungu bw'abaturage b'akarere ndetse no mu mibereho yabo. Akarere ka Gicumbi, nk'akarere kari mu n'''tara y'Amajyaruguru''', kigaragara cyane mu buhinzi n'ubworozi, bifite uruhare mu gutuma abaturage babona ibiribwa by'ibanze, ndetse bikanatanga amahirwe y'imirimo. Dore uko ubworozi n'ubuhinzi bikorwa muri Gicumbi:
=== 1. Ubuhinzi mu Karere ka Gicumbi ===
[[Dosiye:GICUMBI AGRICULTURE.jpg|thumb|UBUHINZI MU KARERE KA GICUMBI]]
Gicumbi ifite ubutaka bwiza bworoheje ku buhinzi butandukanye, bukaba butanga umusaruro ushimishije. Abahinzi b'akarere bakora cyane mu buhinzi bw'ibihingwa by'ibanze, kandi bafite umuco wo guhinga ibintu byinshi mu buryo butandukanye.
==== Ibihingwa bikunzwe mu Karere ka Gicumbi: ====
* '''Ibihingwa by'ibanze (nk'ibigori n'ibishyimbo)''': Gicumbi izwiho guhinga '''ibigori''' (cyangwa amasaka) ku buryo bukomeye. Ibishyimbo ni kimwe mu bihingwa bihingwa cyane muri aka karere. Ibi bihingwa byombi bifasha abaturage kubona ibiribwa by'ibanze ndetse no kubona ibicuruzwa by'ubucuruzi.
*
* '''Ibirayi''': Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa '''ibirayi''', kandi ni kimwe mu bihingwa by'umwihariko muri aka karere.
* '''Imbuto n'imboga''': Abahinzi mu karere ka Gicumbi bafite uburyo bwo guhinga imbuto [[Imboga|n'imboga]], harimo '''avoka''', '''ibinyomoro''', '''ibihaza''', n'ibindi.
* '''Amashaza''': Akarere ka Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa amashaza (peas), ibi bihingwa bikaba bifite akamaro mu gutanga ibiribwa byuzuye intungamubiri.
* '''Umuceri''': Gicumbi ifite ubutaka bwiza bwo guhinga umuceri, usibye ahantu hegereye imigezi n'ibiyaga.
[[Dosiye:Ikirango cy'uruganda rw'icyayi ku mulindi19.jpg|thumb|ikirango cy'uruganda rwa mulindi]]
==== Ubuhinzi bukorerwa mu buryo bugezweho: ====
* '''Gukoresha imashini''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, hari ingamba zo gukoresha '''imashini z’ubuhinzi''' (nk'imashini zisarura [[Ikigori|ibigori]]), kugira ngo hakorwe ku buryo bwihuse kandi butanga umusaruro mwinshi.
* '''Gukoresha amazi''': Mu gihe cy'izuba ryinshi, abaturage b'Akarere ka Gicumbi bakoresha uburyo bwo kuvomerera ibihingwa mu buryo bwihariye (nko gukoresha '''amashyiga''', '''ibito by'amazi''', n'ibindi).
==== Gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa: ====
* '''Ubuhinzi bwa kijyambere''': Leta y'u Rwanda, ifatanyije n'abafatanyabikorwa, yashyizeho gahunda zitandukanye zo gufasha abahinzi mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga '''imbaraga mu buhinzi bwa kijyambere''', '''guhugura abahinzi''', no kubashyira hamwe mu k'''operative''' (amakoperative y’abahinzi).
=== 2. Ubworozi mu Karere ka Gicumbi ===
Ubworozi bukomeje kuba imwe mu nkingi z'ubukungu mu Karere ka Gicumbi. Abaturage benshi bo muri aka karere bakora ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini, nk'inka, intama, ingurube, n'inkoko.
==== Ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini: ====
* '''Inka''': Gicumbi ifite ubworozi bw''''inka''' bw'ingenzi, kandi ni ahantu hakunze kuboneka aborozi b'inka. [[Inka]] zitanga amata, kandi ni isoko y'inyama n'uruhu. Amata y'inka ni kimwe mu bicuruzwa by'ingenzi muri Gicumbi, akaba akenerwa cyane mu muryango.
* '''Intama n'inkoko''': Intama n'inkoko zoroziwe mu karere, kandi hari gahunda za leta zishyigikira aborozi b'intama mu buryo bwo kubona isoko rihamye. Inkoko zitanga amagi, inyama, ndetse n'ibikoresho by'ubworozi (nk'ibikoresho byo gutunganya).
* '''Ingurube''': Gicumbi ni ahantu hakunze kwitabwaho '''ubworozi bw'ingurube'''. Ingurube zitanga inyama n'ibindi bisubizo ku baturage.
* '''Amatungo magufi''': Abaturage benshi mu Gicumbi bafite amatungo magufi, akenshi abasha guha amahirwe abantu kubona ibiribwa n'ibindi bisubizo.
==== Ubworozi bwa kijyambere: ====
* '''Kongera umusaruro''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, aborozi bakoresha uburyo bwa kijyambere mu korora amatungo, harimo imirima yo kubakira amatungo, imirima y'ibinyampeke by'amatungo, n'ibikoresho byo gukurikirana ubuzima bw'amatungo.
* '''Gutanga ibikoresho by’ubworozi''': Hari gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa zo gutanga '''ibikoresho by’ubworozi''' nk'imiti, inyongeramusaruro, n'ibikoresho byo kubika ibiryo by'amatungo.
=== 3. Ubuhinzi n'Ubworozi Bihuza Umurimo ===
* '''Ihuriro ry'ubuhinzi n'ubworozi''': Mu Karere ka Gicumbi, abahinzi n'aborozi bakorana mu buryo bw'imikoranire. Guhinga ibihingwa by'ibanze nk'ibigori no guhinga ibyatsi by'amatungo, bituma abaturage ba Gicumbi babasha korora amatungo neza no kubona ibiribwa bihagije.
* '''Ihuriro ry'amakoperative''': Amakoperative y'abahinzi n'aborozi muri Gicumbi akora ku buryo buhamye, kandi atanga amahirwe menshi yo gusangira ubunararibonye, kubona amasoko, no kubungabunga ubuhinzi n'ubworozi.
=== 4. Ibibazo n'Inzitizi: ===
* '''Imihindagurikire y'ibihe''': Imihindagurikire y'ibihe, nk'izuba rikabije cyangwa imvura nyinshi, bigira ingaruka ku buhinzi n'ubworozi, bigatuma bamwe mu baturage babura umusaruro.
* '''Ikibazo cy'ubutaka''': Ubutaka bw'akarere ka Gicumbi bwifashishwa cyane mu buhinzi no mu bworozi, ariko hari ikibazo cyo kubura ubutaka bunoze bwo guhingamo cyangwa bwo kororeramo, bikaba byatera ibibazo by'ubukungu mu miryango.
* '''Isoko n'ubucuruzi''': Nubwo hari amahirwe yo kongera ubuhinzi n'ubworozi, abaturage baracyahangayikishijwe no kubona amasoko ahamye, cyane ku musaruro w'amatungo n'ibihingwa.
=== 5. Gahunda za Leta n'Abafatanyabikorwa: ===
Leta y'u Rwanda ndetse n'abafatanyabikorwa bayo bakomeje gushyiraho '''gahunda zo gufasha abahinzi n'aborozi''' mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga imfashanyo y'ubworozi, kubaka ibikorwaremezo, gutanga amahugurwa y'ubuhinzi bwa kijyambere, no gushyira mu bikorwa gahunda zo kongera ubukungu bw'abaturage.
=== Ibyo Ubworozi n'Ubuhinzi Bihindura: ===
* '''Iterambere ry'ubukungu''': Ubworozi n'ubuhinzi muri Gicumbi bitanga akazi ku baturage benshi, bikongera umusaruro w'igihugu no kuzamura imibereho myiza.
* '''Ibiribwa by'ibanze''': Abaturage babasha kubona ibiribwa by'ibanze, kandi ubushobozi bw'akarere bwiyongera mu gukora imishinga y'iterambere.
Ubworozi n'ubuhinzi ni imbaraga za Gicumbi mu gukora ubukungu no guharanira iterambere ry'abaturage.
== IBIKORWA REMEZO BYO MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ibikorwa remezo by’akarere ka Gicumbi''' bifite uruhare runini mu iterambere ry’ubukungu, imibereho myiza y’abaturage, ndetse no mu guha abaturage amahirwe yo kugira ubuzima bwiza no kwiteza imbere. Ibikorwa remezo ni ibintu by'ingenzi mu buzima bwa buri munsi, harimo ibikorwa by’amashanyarazi, imihanda, amazi, n'ibindi. Dore uko ibikorwa remezo bikorwa muri Gicumbi:
[[Dosiye:UMUHANDA WA GICUMBI.jpg|thumb|Umuhanda uboneka mu karere ka GICUMBI]]
=== 1. Imihanda n'itumanaho ===
* '''Imihanda y'ubwoko bwose''': Gicumbi ifite imihanda isanzweho, kandi ikomeje kwitabwaho mu kubaka imihanda myiza. Imihanda ikoreshwa mu gutwara abantu n'ibicuruzwa, igafasha abahinzi, aborozi, ndetse n'abacuruzi kugera ku masoko ndetse no kugera ku baturage b'ahantu hatandukanye.
* '''Imihanda y'ikiciro cya kabiri na gatatu''': Hari imihanda ireshya n’ikiciro cya kabiri (imihanda mikuru) ndetse n'iy'ikiciro cya gatatu (imihanda y'ibanze), kandi igihugu gikomeje gahunda yo kubaka imihanda y'ubwoko bwa kijyambere, hamwe n'ibindi bikorwa byo kubungabunga no gutunganya imihanda.
* '''Imihanda ya kaburimbo''': Mu rwego rwo gukomeza guteza imbere ibikorwa by’imihanda, imihanda ya kaburimbo imaze kugera mu bice bitandukanye by'akarere, kandi iri kwitabwaho cyane mu mishinga y'ubukungu.
* '''Guhuza imihanda''': Kubaka imihanda ijya mu midugudu itandukanye ya Gicumbi, guhuza abaturage, no kubasha kugera ku bindi bice by’igihugu ni ikintu gikomeje kwitabwaho.
=== 2. Amazi n'isukura ===
* '''Gutanga amazi meza''': Gicumbi ifite gahunda zinyuranye zo gutanga amazi meza ku baturage. Gahunda yo kugeza amazi meza ku baturage hirya no hino mu karere ikomeje kuba ik'ingenzi, cyane cyane mu midugudu.
* '''Isuku n'isukura''': Mu rwego rwo gukomeza kugira ubuzima bwiza, ibikorwa byo kubungabunga isuku no kwita ku isuku n’isukura mu midugudu no mu mugi wa Gicumbi birakorwa. Gahunda yo gukora ubukangurambaga mu isuku ituma abaturage basobanukirwa n'akamaro ko kubungabunga ibidukikije.
=== 3. Amashanyarazi ===
* '''Gutanga amashanyarazi''': Gicumbi ifite gahunda nyinshi zo kugeza amashanyarazi ku baturage. Amashanyarazi atangwa mu buryo bwa '''nyuma''' (mu buryo bw'amashanyarazi ava mu mishinga y'ubushobozi bw'igihugu), ndetse '''gushiraho amashanyarazi akomoka ku mirasire y'izuba''' (solar power) nabyo biri gushyirwaho ku baturage batabona amashanyarazi aturutse ku muriro w'amashanyarazi rusange.
* '''Kubaka ibikorwa remezo by’amashanyarazi''': Uyu munsi, abaturage b’akarere ka Gicumbi barakomeza kubona amashanyarazi ku rwego rw’imijyi no mu bice by’icyaro, bitewe n’imishinga ya leta.
=== 4. Uburyo bwo Kugeza Serivisi z'Umuco n'Uburezi ===
* '''Amashuri''': Gicumbi ifite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye ndetse n'ibigo by'imyuga. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere amashuri, kubaka ibyumba by’amashuri no kubungabunga ibikoresho by’abanyeshuri.
* '''Ibigo by'imyuga''': Kubaka ibikorwa remezo by’imyuga bikomeje gutanga amahirwe menshi ku rubyiruko mu bice bitandukanye bya Gicumbi. Ibi bigo by’imyuga bituma urubyiruko rwigira ku bumenyi butandukanye, bigafasha mu kubaka ejo hazaza heza.
=== 5. Ibikorwaremezo by’Ubuzima ===
* [[Dosiye:IBITARO BYA BYUMBA.jpg|thumb|270x270px|'''IBITARO BYA BYUMBA''']]'''Ibigo nderabuzima''': Gicumbi ifite ibigo nderabuzima bihagije byo gutanga serivisi z’ubuzima ku baturage, kandi ibikorwa byo kubaka ibigo nderabuzima byitabwaho cyane. Abaturage bafite amahirwe yo kubona serivisi z’ubuzima bwiza, harimo n'ibikorwa byo kuvura indwara z'ibanze, gutanga inkingo, ndetse no kubungabunga ubuzima bw’imiryango.
* '''Amavuriro n'ibitaro''': Icyo Gicumbi gikeneye ni ugukomeza kubaka ibitaro n’amavuriro kugira ngo abaturage babone serivisi z’ubuvuzi ku buryo bwihuse. Gahunda ya Leta ni ugufasha abaturage kubona ubuvuzi bw’ibanze ndetse no gukomeza guteza imbere ibikorwaremezo by’ubuzima.[[Dosiye:Image 750x 63c1425a5cbc.jpg|thumb|142x142px|ISOKO RYA GICUMBI]]
=== 7. Gahunda z'Ubucuruzi n’Ubukerarugendo ===
* '''Isoko''': Gicumbi ifite ibikorwa remezo by'amasoko y'ibicuruzwa biva mu buhinzi n'ubworozi. Ibi byifashishwa mu gukwirakwiza ibicuruzwa mu bindi bice by’igihu
* '''Gahunda z'ubukerarugendo''': Akarere ka Gicumbi gifite ibyiza by'umwihariko, harimo ahantu nyaburanga byifashishwa mu bukerarugendo. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere ubukerarugendo muri aka karere kugira ngo bibyaze umusaruro ibyiza by'ubukerarugendo n'umutungo kamere.[[Dosiye:HOTEL URUMURI.jpg|thumb|125x125px|HOTEL URUMURI IBONEKA MU KARERE KA GICUMBI]]
=== 8. Gahunda z'Imibereho myiza y'Abaturage ===
* '''Gahunda z'imibereho myiza''': Ibikorwa remezo mu rwego rwa '''imibereho myiza''' bigamije gufasha abaturage kugera ku buzima bwiza, aho bikorwa byita ku gufasha imiryango irimo abafite ubumuga, abana bato, n'abageze mu zabukuru.
* '''Gahunda z’uburezi''': Guteza imbere ibikorwa by’uburezi bigamije kwigisha abana ndetse n'abantu bakuru kugira ngo bagire ubumenyi buhamye mu ngeri zose.
=== 9. Ubumenyi n'Ubushakashatsi ===
* '''Ubumenyi n'ubushakashatsi mu buhinzi n'ubworozi''': Gicumbi ikomeza gufasha abahinzi n'aborozi binyuze mu bikorwa byo gushyira mu bikorwa ubushakashatsi, kugirango babashe kumenya uburyo bwo guhinga neza no korora ku buryo bugezweho.
=== '''10.UBUREZI''' ===
'''Uburezi mu Karere ka Gicumbi''' ni ingenzi mu rwego rwo guteza imbere imibereho myiza y’abaturage ndetse n'iterambere ry'akarere muri rusange. Gicumbi ni imwe mu turere tw'u Rwanda ifite gahunda zikomeye mu bijyanye n’uburezi, harimo kubaka amashuri, kongera uburezi bufite ireme, no guteza imbere imibereho y’abana n’abarimu.
=== Amashuri mu Karere ka Gicumbi: ===
Akarere ka Gicumbi gafite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye, ndetse n'ibigo by'imyuga. Ubu buhinzi butuma abana b’abaturage b’akarere babona amahirwe yo kwiga no kwiteza imbere. Ibi bituma hakomeza kugerwaho intego y’uburezi bw'inshingano.
=== Amashuri y'Incuke : ===
* Hari amashuri y’incuke ku rwego rwose rw'akarere, cyane cyane mu mijyi no mu mirenge. Aha ni ho abana bato batangira urugendo rwabo rw’uburezi. Ubu buhinzi bufasha umwana kwitegura amashuri abanza no kugira ubumenyi bw’ibanze mu bumenyi bw’isi.
=== Amashuri Abanza : ===
* '''Amashuri abanza''' ni kimwe mu byiciro by'ingenzi mu burezi mu Karere ka Gicumbi. Akarere kagize intambwe mu kwimakaza uburezi bw'ibyiciro byose, mu buryo bw'amasomo, imfashanyigisho, ndetse n'ibikoresho by’abana n'abarezi.
* Abana benshi muri Gicumbi biga amashuri abanza kandi hari gahunda yo gufasha abana baturuka mu mirenge no mu bice by'icyaro kubona uburezi bufite ireme.
=== Amashuri y'Isumbuye : ===
* [[Dosiye:KAGEYO TSS.jpg|thumb|KAGEYO TSS rimwe mu mashuri yisumbuye aboneka muri gicumbi]]'''Amashuri yisumbuye''' muri Gicumbi arakomeje kwiyongera, haba mu mijyi ndetse no mu bice by'icyaro. Mu mashuri yisumbuye, abana barushaho kugira ubumenyi bwimbitse mu masomo ya siyansi, ubumenyi bw’imibereho, ubumenyi bw'ikoranabuhanga, ndetse n’ubukungu.
* Ibi bituma abana bo mu karere ka Gicumbi babasha kugera ku myigire ikomeye, bityo bakabona amahirwe yo kwiga mu mashuri makuru n'amakuru.
=== Ibigo by'Imyuga: ===
* Mu rwego rwo gufasha urubyiruko kwiteza imbere no kubona akazi, Gicumbi ifite ibigo by’imyuga bigamije gutanga ubumenyi bw’ibanze mu mwuga, nka gahunda zo kwigisha imyuga n'ubumenyingiro.
* Ibi bigo bifasha urubyiruko kwiga ubufundi, ubukanishi, ububaji, ubudozi, n'ibindi, bigatuma babasha kwihangira imirimo.
=== Gahunda z'Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kigenda gishyira imbere gahunda yo kuzamura ireme ry'uburezi, harimo gutanga amahugurwa ku barimu, kubaka ibyumba by’amashuri, no kugerageza uburyo bushya bwo gutanga ubumenyi.
* Hari kandi gahunda yo kwita ku bashinzwe uburezi n’ubuyobozi bw’amashuri, kugira ngo barusheho gutanga uburezi bufite ireme kandi bukenewe.
=== Ibikorwa byo Guteza Imbere Uburezi: ===
* '''Kubaka amashuri''': Gicumbi ikomeje kubaka amashuri mu bice bitandukanye by'akarere, kugira ngo abana bose babone amahirwe yo kwiga.
* '''Uburezi bwa Tekinike''': Akarere ka Gicumbi kashyize imbaraga mu gushyira imbere uburezi bw'imyuga n'ubumenyingiro, cyane cyane mu rubyiruko, kugira ngo haboneke abanyeshuri bashobora gukora imirimo itandukanye no kubona akazi.
* '''Amahugurwa y’Abarezi''': Abarezi bahabwa amahugurwa ajyanye n’ubumenyi bwa kijyambere, kugira ngo bigishirize abana b'akarere mu buryo bugezweho kandi butanga ireme.
=== Uburezi Bw'Uburinganire: ===
* Gicumbi ifite gahunda yo gushyira imbere '''uburinganire mu burezi''', aho abana b’abakobwa n’abahungu bafashwa kugera ku burezi bungana kandi mu buryo bwuzuzanya. Ibi bigamije kurandura imbogamizi zishingiye ku gitsina mu burezi.
=== Isuzuma rya Buri gihe ku Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kagira ibikorwa byo gusuzuma ireme ry’uburezi buri mwaka, hagamijwe kumenya imbogamizi no gufata ingamba zo kuziba ibyavuye mu isuzuma, nk'uko bikorwa mu mashuri y'ibanze n'ayisumbuye.M
[[File:Igishanga.jpg|thumb|Igishanga kimwe mubiri i Gicumbi]]MUKARERE KA GICUMBI KAGIRA AMASHURI ATANDUKANYE
1.amashuri acumbika
2.amashuri adacumbika
ingero zamashuri acumbika
.kageyo TSS
.ES MUKONO
GROUPE SCOLAIRE DE LA SALLE BYUMBA
GSNBC BYUMBA
SANTA MARIA KARAMBO
PETIT SEMINAIRE RWESERO
GASEKE TSS
INGERO ZAMASHURI ADACUMBIKA
.G.S RUKIZI
.G.S KAGEYO
GS NYINAWIMANA
GS BYUMBA INYANGE
GS BYUMBA EAR
GS KAGAMBA<ref>URUTONDE RW' AMASHURI ARI MU KARERE KA GICUMBI - Search</ref>
1.IBIGO BICUMBIKA
I.KAGEYO TSS
kageyo tss yigisha amashami akirikira
.ACCOUNTING.
.SOFTWARE DEVELOPMENT(SOD)
IKIGO CYA KAGEYO TSS GITSINDISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING KURWEGO RWIGIHUGU<ref>UMUSEKE</ref>
II.IKIGO CYA ES MUKONO
ES MUKONO YIGISHA AYAMASHAMI
.MEG
.MCE
III.CYURU TSS
.IKIKIGO KIKGISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING
MUKARERE KA GICUMBI HAKORERWAMO IBIKORWA BYITERAMBERE BITANDUKANYE HARIMO
.ubuhinzi
.ubworozi
.ubucuruzi
.uburobyi
<references />7.https://www.gicumbi.gov.rw/
[[Category:Uturere tw’u Rwanda]]
[[Ikiciro:Akarere ka Gicumbi| ]]
ohmyqrldvdhbdh59ux3s0dtxnj7ydnn
132309
132308
2026-06-20T12:38:16Z
B.Scalling
15089
132309
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:LL-Q33573 (kin)-Annick green-Gicumbi.wav|thumb|Gicumbi Sound record]]
GICUMBI
[[Dosiye:AKARERE KA GICUMBI.jpg|alt=byumba|thumb|Akarere ka Gicumbi]]
Akarere ka [[Gicumbi Fc|Gicumbi]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Gicumbi_District</ref> ni kamwe mu turere dutanu (5) tugize [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|intara y’Amajyaruguru]], gafite ubuso bungana na km² 829. Gaherereye iburasirazuba bw’iyi ntara. Mu majyaruguru gahana imbibi n’[[Akarere ka Burera|akarere ka BURERA]] n’igihugu cya UGANDA. Iburasirazuba Gahana imbibi n'uturere twa [[Akarere ka Nyagatare|NYAGATARE]] na [[Akarere ka Gatsibo|GATSIBO]], mu Majyepfo yako gahana imbibi [[Akarere ka Gasabo|n'akarere ka GASABO]] n’agace gato ka RWAMAGANA ku nkengero z’ikiyaga cya Muhazi. Iburengerazuba gahana urubibi n’Akarere ka [[RULINDO]]. Akarere ka Gicumbi gafite [[Imirenge y’u Rwanda|imirenge]] makumyabiri n'umwe(21);utugari ijana n'icyenda(109);[[imidugudu]] magana tandatu mirongo itatu (630),ubucucike kuri km2 ni 534.
Aka karere gafite umupaka uhuza i gihugu cy'u [[Rwanda]] n'igihugu cya Uganda ufasha abaturage b'ibihugu byombi muri gahunda y'ubucuruzi n'imigenderanire. <ref>Hagiye kubakwa imihanda ya kaburimbo izafasha mu iterambere ry’Akarere</ref>
Ikindi akarere ka Gicumbi gafite umuhanda mushya Rukomo-Nyagatare ukaba uhuza akarere ka Gicumbi na Nyagatare ni [[Intara y’Iburasirazuba|ntara y'Uburasirazuba]] muri rusange<ref>Akarere ka Gicumbi</ref>
== AMATEKA ABARIZWA MURI AKA KARERE ==
Aka [[AKARERE KAGICUMBI|karere aka Gicumbi]] gafite amateka yihariye atandukanye nayutundi turere. Aha twavugamo ko ahitwa mu murenge wa Rutare akagali ka [[Kigabiro]] ko ariho hatabarijwe umugogo w' [[umwami]] Kigeli wa IV Rwabugili.[[Dosiye:Kibeho Forest at Nyaruguru District.jpg|thumb|Gicumbi]]Ikindi gikomeye cyane aka karere niho urugamba rwo kubohora [[igihugu]] rwateguriwe ahitwa ku Mulindi w'intwari gaherereye mumurenge wa shangasha.
== Ubuso ==
Akarere ka [[Gicumbi Ibiti ibihumbi 12 byatewe mu gukumira isuri n’inkangu|Gicumbi]] kahuje uturere twahozeho mbere ya “reforme administrative” ya 2006 twa Rebero, Rushaki, Bungwe, Kisaro n'umujyi wa [[Byumba]] . Akarere ka Gicumbi gafite ubuso bungana na km2 829 burimo umujyi wa Gicumbi ugizwe na 90,5 km² (imirenge ya Byumba, Kageyo n’[[Akagari|Utugari]] 2 aritwo mu Murenge wa [[Rukomo]] (twa Cyuru na Kinyami). Akarere ka Gicumbi kagabanyijemo Imirenge 21, Utugari 109 n’imidugudu 630. <ref>http://www.gicumbi.gov.rw/fileadmin/templates/document/Akarere_ka_Gicumbi_Inyandiko_mpine__update_of_end_March_2020_.pdf</ref>
== Imirenge igize akarere ka gicumbi<ref>https://www.gicumbi.gov.rw</ref> ==
# Nyamiyaga: umurenge wa nyamiyaga ugizwe n'utugari turindwi(7) aritwo:gahumuriza,Jamba,kabeza II,kabuga II,karambo,kiziba,mataba.
# Rutare:umurenge wa Rutare ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:bikumba,gasharu,gatwaro,kigabiro,munanira na Nkoto.
# Nyankenke : Umurenge wa Nyankenkugizwe n'utugari turindwi (7) aritwo:[[Butare]],Kigogo,kinishya Rusasa,Rutete,Rwagihura,Raramba.
# Miyove: umurenge wa Miyove ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:[[Akarere ka Gakenke|Gakenke]],mubuga, Miyove
# Manyagiro:Manyagiro ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:kabuga,Nyiragifumba,nyiravugiza,remera,rusekera,ryaruyumba.
# Rukomo: umurenge wa Rukomo ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyeya,cyuru,gisiza,kinyami,Mbare,Munyinya.
# Ruvune:Ruvune n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyandaro,gasambya,gashirira,kabare,rebero,ruhondo.
# Kageyo:kageyo n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:gihembe,horezo,kabuga,muhondo, nyamiyaga.
# Rubaya: umurenge wa Rubaya ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Gihanga,Gihambashayo,Gishari,Muguramo, Nyamiyaga.
# [[Byumba]]:Ni umugi mukuru wa akarere ka Gicumbi,uyu murenge ugizwe n'utugari icyenda(9) twavuga:Gacurabwenge,Gisuna,Murama,Kabali,Kivugiza,Ngondore,Nyakabungo,Nyamabuye,Nyarutarama.
# [[Mutesi scovia|Mutete]]:Mutete n'umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu (5) aritwo:Gaseke,Kabeza I,Musenyi,Mutandi,Nyarubuye.-
# [[UMURENGE WA MUKO|Muko]]: muko ni umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi,Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Cyamuhinda,Kigoma,Mwendo,Ngange,Rebero.
# Cyumba:Cyumba n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Gasunzu,Muhambo, Nyakabungo,Nyambare,Nyaruka,Rwankonjo.
# Rwamiko:Rwamiko Ni Umurenge mu karere ka Gicumbi Kandi wegeranye n'umurenge wa Rutare,uyu murenge ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Cyeru,Kigabiro,Nyagahinga.
# Giti:Giti ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka [[Gicumbi]] uhana imbibi n'umurenge wa Rutare ndetse na Rwamiko,Kandi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatobotobo,Murehe,Tanda.
# Rushaki:Umurenge wa Rushaki mu karere ka Gicumbi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatenga,Kamutora,Karurama.
# Mukarange:Mukarange ihana imbibi n'umurenge wa [[byumba]],uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Cyamuganga, Gatenga,Kiruhura,Mutarama,Rugerero,Musambya.
# Bwisige: ugizwe [[n'utugari]] tune(4) aritwo:Bwisige,Gihuke,Nyabushingitwa,Mukono.
# Shangasha:Ugizwe n'utugari dutanu(5):Kitazigurwa,Bushara,Nyabishambi,Nyabubare,shangasha.
# Bukure:uyu murenge ugizwe n'utugari tune(4):Karenge, Kigabiro,Kivumu,Rwesero.
# Kaniga:Bugombo,Gatoma,Murindi,Nyarwambu,rukurura
== UBUHINZI N'UBWOROZI MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ubworozi n'ubuhinzi''' ni ingingo z'ingenzi mu iterambere ry'a'''karere ka Gicumbi''', kandi bifite uruhare runini mu bukungu bw'abaturage b'akarere ndetse no mu mibereho yabo. Akarere ka Gicumbi, nk'akarere kari mu n'''tara y'Amajyaruguru''', kigaragara cyane mu buhinzi n'ubworozi, bifite uruhare mu gutuma abaturage babona ibiribwa by'ibanze, ndetse bikanatanga amahirwe y'imirimo. Dore uko ubworozi n'ubuhinzi bikorwa muri Gicumbi:
=== 1. Ubuhinzi mu Karere ka Gicumbi ===
[[Dosiye:GICUMBI AGRICULTURE.jpg|thumb|UBUHINZI MU KARERE KA GICUMBI]]
Gicumbi ifite ubutaka bwiza bworoheje ku buhinzi butandukanye, bukaba butanga umusaruro ushimishije. Abahinzi b'akarere bakora cyane mu buhinzi bw'ibihingwa by'ibanze, kandi bafite umuco wo guhinga ibintu byinshi mu buryo butandukanye.
==== Ibihingwa bikunzwe mu Karere ka Gicumbi: ====
* '''Ibihingwa by'ibanze (nk'ibigori n'ibishyimbo)''': Gicumbi izwiho guhinga '''ibigori''' (cyangwa amasaka) ku buryo bukomeye. Ibishyimbo ni kimwe mu bihingwa bihingwa cyane muri aka karere. Ibi bihingwa byombi bifasha abaturage kubona ibiribwa by'ibanze ndetse no kubona ibicuruzwa by'ubucuruzi.
*
* '''Ibirayi''': Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa '''ibirayi''', kandi ni kimwe mu bihingwa by'umwihariko muri aka karere.
* '''Imbuto n'imboga''': Abahinzi mu karere ka Gicumbi bafite uburyo bwo guhinga imbuto [[Imboga|n'imboga]], harimo '''avoka''', '''ibinyomoro''', '''ibihaza''', n'ibindi.
* '''Amashaza''': Akarere ka Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa amashaza (peas), ibi bihingwa bikaba bifite akamaro mu gutanga ibiribwa byuzuye intungamubiri.
* '''Umuceri''': Gicumbi ifite ubutaka bwiza bwo guhinga umuceri, usibye ahantu hegereye imigezi n'ibiyaga.
[[Dosiye:Ikirango cy'uruganda rw'icyayi ku mulindi19.jpg|thumb|ikirango cy'uruganda rwa mulindi]]
==== Ubuhinzi bukorerwa mu buryo bugezweho: ====
* '''Gukoresha imashini''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, hari ingamba zo gukoresha '''imashini z’ubuhinzi''' (nk'imashini zisarura [[Ikigori|ibigori]]), kugira ngo hakorwe ku buryo bwihuse kandi butanga umusaruro mwinshi.
* '''Gukoresha amazi''': Mu gihe cy'izuba ryinshi, abaturage b'Akarere ka Gicumbi bakoresha uburyo bwo kuvomerera ibihingwa mu buryo bwihariye (nko gukoresha '''amashyiga''', '''ibito by'amazi''', n'ibindi).
==== Gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa: ====
* '''Ubuhinzi bwa kijyambere''': Leta y'u Rwanda, ifatanyije n'abafatanyabikorwa, yashyizeho gahunda zitandukanye zo gufasha abahinzi mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga '''imbaraga mu buhinzi bwa kijyambere''', '''guhugura abahinzi''', no kubashyira hamwe mu k'''operative''' (amakoperative y’abahinzi).
=== 2. Ubworozi mu Karere ka Gicumbi ===
Ubworozi bukomeje kuba imwe mu nkingi z'ubukungu mu Karere ka Gicumbi. Abaturage benshi bo muri aka karere bakora ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini, nk'inka, intama, ingurube, n'inkoko.
==== Ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini: ====
* '''Inka''': Gicumbi ifite ubworozi bw''''inka''' bw'ingenzi, kandi ni ahantu hakunze kuboneka aborozi b'inka. [[Inka]] zitanga amata, kandi ni isoko y'inyama n'uruhu. Amata y'inka ni kimwe mu bicuruzwa by'ingenzi muri Gicumbi, akaba akenerwa cyane mu muryango.
* '''Intama n'inkoko''': Intama n'inkoko zoroziwe mu karere, kandi hari gahunda za leta zishyigikira aborozi b'intama mu buryo bwo kubona isoko rihamye. Inkoko zitanga amagi, inyama, ndetse n'ibikoresho by'ubworozi (nk'ibikoresho byo gutunganya).
* '''Ingurube''': Gicumbi ni ahantu hakunze kwitabwaho '''ubworozi bw'ingurube'''. Ingurube zitanga inyama n'ibindi bisubizo ku baturage.
* '''Amatungo magufi''': Abaturage benshi mu Gicumbi bafite amatungo magufi, akenshi abasha guha amahirwe abantu kubona ibiribwa n'ibindi bisubizo.
==== Ubworozi bwa kijyambere: ====
* '''Kongera umusaruro''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, aborozi bakoresha uburyo bwa kijyambere mu korora amatungo, harimo imirima yo kubakira amatungo, imirima y'ibinyampeke by'amatungo, n'ibikoresho byo gukurikirana ubuzima bw'amatungo.
* '''Gutanga ibikoresho by’ubworozi''': Hari gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa zo gutanga '''ibikoresho by’ubworozi''' nk'imiti, inyongeramusaruro, n'ibikoresho byo kubika ibiryo by'amatungo.
=== 3. Ubuhinzi n'Ubworozi Bihuza Umurimo ===
* '''Ihuriro ry'ubuhinzi n'ubworozi''': Mu Karere ka Gicumbi, abahinzi n'aborozi bakorana mu buryo bw'imikoranire. Guhinga ibihingwa by'ibanze nk'ibigori no guhinga ibyatsi by'amatungo, bituma abaturage ba Gicumbi babasha korora amatungo neza no kubona ibiribwa bihagije.
* '''Ihuriro ry'amakoperative''': Amakoperative y'abahinzi n'aborozi muri Gicumbi akora ku buryo buhamye, kandi atanga amahirwe menshi yo gusangira ubunararibonye, kubona amasoko, no kubungabunga ubuhinzi n'ubworozi.
=== 4. Ibibazo n'Inzitizi: ===
* '''Imihindagurikire y'ibihe''': Imihindagurikire y'ibihe, nk'izuba rikabije cyangwa imvura nyinshi, bigira ingaruka ku buhinzi n'ubworozi, bigatuma bamwe mu baturage babura umusaruro.
* '''Ikibazo cy'ubutaka''': Ubutaka bw'akarere ka Gicumbi bwifashishwa cyane mu buhinzi no mu bworozi, ariko hari ikibazo cyo kubura ubutaka bunoze bwo guhingamo cyangwa bwo kororeramo, bikaba byatera ibibazo by'ubukungu mu miryango.
* '''Isoko n'ubucuruzi''': Nubwo hari amahirwe yo kongera ubuhinzi n'ubworozi, abaturage baracyahangayikishijwe no kubona amasoko ahamye, cyane ku musaruro w'amatungo n'ibihingwa.
=== 5. Gahunda za Leta n'Abafatanyabikorwa: ===
Leta y'u Rwanda ndetse n'abafatanyabikorwa bayo bakomeje gushyiraho '''gahunda zo gufasha abahinzi n'aborozi''' mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga imfashanyo y'ubworozi, kubaka ibikorwaremezo, gutanga amahugurwa y'ubuhinzi bwa kijyambere, no gushyira mu bikorwa gahunda zo kongera ubukungu bw'abaturage.
=== Ibyo Ubworozi n'Ubuhinzi Bihindura: ===
* '''Iterambere ry'ubukungu''': Ubworozi n'ubuhinzi muri Gicumbi bitanga akazi ku baturage benshi, bikongera umusaruro w'igihugu no kuzamura imibereho myiza.
* '''Ibiribwa by'ibanze''': Abaturage babasha kubona ibiribwa by'ibanze, kandi ubushobozi bw'akarere bwiyongera mu gukora imishinga y'iterambere.
Ubworozi n'ubuhinzi ni imbaraga za Gicumbi mu gukora ubukungu no guharanira iterambere ry'abaturage.
== IBIKORWA REMEZO BYO MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ibikorwa remezo by’akarere ka Gicumbi''' bifite uruhare runini mu iterambere ry’ubukungu, imibereho myiza y’abaturage, ndetse no mu guha abaturage amahirwe yo kugira ubuzima bwiza no kwiteza imbere. Ibikorwa remezo ni ibintu by'ingenzi mu buzima bwa buri munsi, harimo ibikorwa by’amashanyarazi, imihanda, amazi, n'ibindi. Dore uko ibikorwa remezo bikorwa muri Gicumbi:
[[Dosiye:UMUHANDA WA GICUMBI.jpg|thumb|Umuhanda uboneka mu karere ka GICUMBI]]
=== 1. Imihanda n'itumanaho ===
* '''Imihanda y'ubwoko bwose''': Gicumbi ifite imihanda isanzweho, kandi ikomeje kwitabwaho mu kubaka imihanda myiza. Imihanda ikoreshwa mu gutwara abantu n'ibicuruzwa, igafasha abahinzi, aborozi, ndetse n'abacuruzi kugera ku masoko ndetse no kugera ku baturage b'ahantu hatandukanye.
* '''Imihanda y'ikiciro cya kabiri na gatatu''': Hari imihanda ireshya n’ikiciro cya kabiri (imihanda mikuru) ndetse n'iy'ikiciro cya gatatu (imihanda y'ibanze), kandi igihugu gikomeje gahunda yo kubaka imihanda y'ubwoko bwa kijyambere, hamwe n'ibindi bikorwa byo kubungabunga no gutunganya imihanda.
* '''Imihanda ya kaburimbo''': Mu rwego rwo gukomeza guteza imbere ibikorwa by’imihanda, imihanda ya kaburimbo imaze kugera mu bice bitandukanye by'akarere, kandi iri kwitabwaho cyane mu mishinga y'ubukungu.
* '''Guhuza imihanda''': Kubaka imihanda ijya mu midugudu itandukanye ya Gicumbi, guhuza abaturage, no kubasha kugera ku bindi bice by’igihugu ni ikintu gikomeje kwitabwaho.
=== 2. Amazi n'isukura ===
* '''Gutanga amazi meza''': Gicumbi ifite gahunda zinyuranye zo gutanga amazi meza ku baturage. Gahunda yo kugeza amazi meza ku baturage hirya no hino mu karere ikomeje kuba ik'ingenzi, cyane cyane mu midugudu.
* '''Isuku n'isukura''': Mu rwego rwo gukomeza kugira ubuzima bwiza, ibikorwa byo kubungabunga isuku no kwita ku isuku n’isukura mu midugudu no mu mugi wa Gicumbi birakorwa. Gahunda yo gukora ubukangurambaga mu isuku ituma abaturage basobanukirwa n'akamaro ko kubungabunga ibidukikije.
=== 3. Amashanyarazi ===
* '''Gutanga amashanyarazi''': Gicumbi ifite gahunda nyinshi zo kugeza amashanyarazi ku baturage. Amashanyarazi atangwa mu buryo bwa '''nyuma''' (mu buryo bw'amashanyarazi ava mu mishinga y'ubushobozi bw'igihugu), ndetse '''gushiraho amashanyarazi akomoka ku mirasire y'izuba''' (solar power) nabyo biri gushyirwaho ku baturage batabona amashanyarazi aturutse ku muriro w'amashanyarazi rusange.
* '''Kubaka ibikorwa remezo by’amashanyarazi''': Uyu munsi, abaturage b’akarere ka Gicumbi barakomeza kubona amashanyarazi ku rwego rw’imijyi no mu bice by’icyaro, bitewe n’imishinga ya leta.
=== 4. Uburyo bwo Kugeza Serivisi z'Umuco n'Uburezi ===
* '''Amashuri''': Gicumbi ifite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye ndetse n'ibigo by'imyuga. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere amashuri, kubaka ibyumba by’amashuri no kubungabunga ibikoresho by’abanyeshuri.
* '''Ibigo by'imyuga''': Kubaka ibikorwa remezo by’imyuga bikomeje gutanga amahirwe menshi ku rubyiruko mu bice bitandukanye bya Gicumbi. Ibi bigo by’imyuga bituma urubyiruko rwigira ku bumenyi butandukanye, bigafasha mu kubaka ejo hazaza heza.
=== 5. Ibikorwaremezo by’Ubuzima ===
* [[Dosiye:IBITARO BYA BYUMBA.jpg|thumb|270x270px|'''IBITARO BYA BYUMBA''']]'''Ibigo nderabuzima''': Gicumbi ifite ibigo nderabuzima bihagije byo gutanga serivisi z’ubuzima ku baturage, kandi ibikorwa byo kubaka ibigo nderabuzima byitabwaho cyane. Abaturage bafite amahirwe yo kubona serivisi z’ubuzima bwiza, harimo n'ibikorwa byo kuvura indwara z'ibanze, gutanga inkingo, ndetse no kubungabunga ubuzima bw’imiryango.
* '''Amavuriro n'ibitaro''': Icyo Gicumbi gikeneye ni ugukomeza kubaka ibitaro n’amavuriro kugira ngo abaturage babone serivisi z’ubuvuzi ku buryo bwihuse. Gahunda ya Leta ni ugufasha abaturage kubona ubuvuzi bw’ibanze ndetse no gukomeza guteza imbere ibikorwaremezo by’ubuzima.[[Dosiye:Image 750x 63c1425a5cbc.jpg|thumb|142x142px|ISOKO RYA GICUMBI]]
=== 7. Gahunda z'Ubucuruzi n’Ubukerarugendo ===
* '''Isoko''': Gicumbi ifite ibikorwa remezo by'amasoko y'ibicuruzwa biva mu buhinzi n'ubworozi. Ibi byifashishwa mu gukwirakwiza ibicuruzwa mu bindi bice by’igihu
* '''Gahunda z'ubukerarugendo''': Akarere ka Gicumbi gifite ibyiza by'umwihariko, harimo ahantu nyaburanga byifashishwa mu bukerarugendo. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere ubukerarugendo muri aka karere kugira ngo bibyaze umusaruro ibyiza by'ubukerarugendo n'umutungo kamere.[[Dosiye:HOTEL URUMURI.jpg|thumb|125x125px|HOTEL URUMURI IBONEKA MU KARERE KA GICUMBI]]
=== 8. Gahunda z'Imibereho myiza y'Abaturage ===
* '''Gahunda z'imibereho myiza''': Ibikorwa remezo mu rwego rwa '''imibereho myiza''' bigamije gufasha abaturage kugera ku buzima bwiza, aho bikorwa byita ku gufasha imiryango irimo abafite ubumuga, abana bato, n'abageze mu zabukuru.
* '''Gahunda z’uburezi''': Guteza imbere ibikorwa by’uburezi bigamije kwigisha abana ndetse n'abantu bakuru kugira ngo bagire ubumenyi buhamye mu ngeri zose.
=== 9. Ubumenyi n'Ubushakashatsi ===
* '''Ubumenyi n'ubushakashatsi mu buhinzi n'ubworozi''': Gicumbi ikomeza gufasha abahinzi n'aborozi binyuze mu bikorwa byo gushyira mu bikorwa ubushakashatsi, kugirango babashe kumenya uburyo bwo guhinga neza no korora ku buryo bugezweho.
=== '''10.UBUREZI''' ===
'''Uburezi mu Karere ka Gicumbi''' ni ingenzi mu rwego rwo guteza imbere imibereho myiza y’abaturage ndetse n'iterambere ry'akarere muri rusange. Gicumbi ni imwe mu turere tw'u Rwanda ifite gahunda zikomeye mu bijyanye n’uburezi, harimo kubaka amashuri, kongera uburezi bufite ireme, no guteza imbere imibereho y’abana n’abarimu.
=== Amashuri mu Karere ka Gicumbi: ===
Akarere ka Gicumbi gafite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye, ndetse n'ibigo by'imyuga. Ubu buhinzi butuma abana b’abaturage b’akarere babona amahirwe yo kwiga no kwiteza imbere. Ibi bituma hakomeza kugerwaho intego y’uburezi bw'inshingano.
=== Amashuri y'Incuke : ===
* Hari amashuri y’incuke ku rwego rwose rw'akarere, cyane cyane mu mijyi no mu mirenge. Aha ni ho abana bato batangira urugendo rwabo rw’uburezi. Ubu buhinzi bufasha umwana kwitegura amashuri abanza no kugira ubumenyi bw’ibanze mu bumenyi bw’isi.
=== Amashuri Abanza : ===
* '''Amashuri abanza''' ni kimwe mu byiciro by'ingenzi mu burezi mu Karere ka Gicumbi. Akarere kagize intambwe mu kwimakaza uburezi bw'ibyiciro byose, mu buryo bw'amasomo, imfashanyigisho, ndetse n'ibikoresho by’abana n'abarezi.
* Abana benshi muri Gicumbi biga amashuri abanza kandi hari gahunda yo gufasha abana baturuka mu mirenge no mu bice by'icyaro kubona uburezi bufite ireme.
=== Amashuri y'Isumbuye : ===
* [[Dosiye:KAGEYO TSS.jpg|thumb|KAGEYO TSS rimwe mu mashuri yisumbuye aboneka muri gicumbi]]'''Amashuri yisumbuye''' muri Gicumbi arakomeje kwiyongera, haba mu mijyi ndetse no mu bice by'icyaro. Mu mashuri yisumbuye, abana barushaho kugira ubumenyi bwimbitse mu masomo ya siyansi, ubumenyi bw’imibereho, ubumenyi bw'ikoranabuhanga, ndetse n’ubukungu.
* Ibi bituma abana bo mu karere ka Gicumbi babasha kugera ku myigire ikomeye, bityo bakabona amahirwe yo kwiga mu mashuri makuru n'amakuru.
=== Ibigo by'Imyuga: ===
* Mu rwego rwo gufasha urubyiruko kwiteza imbere no kubona akazi, Gicumbi ifite ibigo by’imyuga bigamije gutanga ubumenyi bw’ibanze mu mwuga, nka gahunda zo kwigisha imyuga n'ubumenyingiro.
* Ibi bigo bifasha urubyiruko kwiga ubufundi, ubukanishi, ububaji, ubudozi, n'ibindi, bigatuma babasha kwihangira imirimo.
=== Gahunda z'Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kigenda gishyira imbere gahunda yo kuzamura ireme ry'uburezi, harimo gutanga amahugurwa ku barimu, kubaka ibyumba by’amashuri, no kugerageza uburyo bushya bwo gutanga ubumenyi.
* Hari kandi gahunda yo kwita ku bashinzwe uburezi n’ubuyobozi bw’amashuri, kugira ngo barusheho gutanga uburezi bufite ireme kandi bukenewe.
=== Ibikorwa byo Guteza Imbere Uburezi: ===
* '''Kubaka amashuri''': Gicumbi ikomeje kubaka amashuri mu bice bitandukanye by'akarere, kugira ngo abana bose babone amahirwe yo kwiga.
* '''Uburezi bwa Tekinike''': Akarere ka Gicumbi kashyize imbaraga mu gushyira imbere uburezi bw'imyuga n'ubumenyingiro, cyane cyane mu rubyiruko, kugira ngo haboneke abanyeshuri bashobora gukora imirimo itandukanye no kubona akazi.
* '''Amahugurwa y’Abarezi''': Abarezi bahabwa amahugurwa ajyanye n’ubumenyi bwa kijyambere, kugira ngo bigishirize abana b'akarere mu buryo bugezweho kandi butanga ireme.
=== Uburezi Bw'Uburinganire: ===
* Gicumbi ifite gahunda yo gushyira imbere '''uburinganire mu burezi''', aho abana b’abakobwa n’abahungu bafashwa kugera ku burezi bungana kandi mu buryo bwuzuzanya. Ibi bigamije kurandura imbogamizi zishingiye ku gitsina mu burezi.
=== Isuzuma rya Buri gihe ku Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kagira ibikorwa byo gusuzuma ireme ry’uburezi buri mwaka, hagamijwe kumenya imbogamizi no gufata ingamba zo kuziba ibyavuye mu isuzuma, nk'uko bikorwa mu mashuri y'ibanze n'ayisumbuye.M
[[File:Igishanga.jpg|thumb|Igishanga kimwe mubiri i Gicumbi]]MUKARERE KA GICUMBI KAGIRA AMASHURI ATANDUKANYE
1.amashuri acumbika
2.amashuri adacumbika
ingero zamashuri acumbika
.kageyo TSS
.ES MUKONO
GROUPE SCOLAIRE DE LA SALLE BYUMBA
GSNBC BYUMBA
SANTA MARIA KARAMBO
PETIT SEMINAIRE RWESERO
GASEKE TSS
INGERO ZAMASHURI ADACUMBIKA
.G.S RUKIZI
.G.S KAGEYO
GS NYINAWIMANA
GS BYUMBA INYANGE
GS BYUMBA EAR
GS KAGAMBA<ref>URUTONDE RW' AMASHURI ARI MU KARERE KA GICUMBI - Search</ref>
1.IBIGO BICUMBIKA
I.KAGEYO TSS
kageyo tss yigisha amashami akirikira
.ACCOUNTING.
.SOFTWARE DEVELOPMENT(SOD)
IKIGO CYA KAGEYO TSS GITSINDISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING KURWEGO RWIGIHUGU<ref>UMUSEKE</ref>
II.IKIGO CYA ES MUKONO
ES MUKONO YIGISHA AYAMASHAMI
.MEG
.MCE
III.CYURU TSS
.IKIKIGO KIKGISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING
MUKARERE KA GICUMBI HAKORERWAMO IBIKORWA BYITERAMBERE BITANDUKANYE HARIMO
.ubuhinzi
.ubworozi
.ubucuruzi
.uburobyi
<references />7.https://www.gicumbi.gov.rw/
[[Category:Uturere tw’u Rwanda]]
[[Ikiciro:Akarere ka Gicumbi| ]]
dxzkfj5bemb7kju5xvhdimwmj7hmd6j
132310
132309
2026-06-20T12:38:59Z
B.Scalling
15089
132310
wikitext
text/x-wiki
Akarere ka [[Gicumbi Fc|Gicumbi]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Gicumbi_District</ref> ni kamwe mu turere dutanu (5) tugize [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|intara y’Amajyaruguru]], gafite ubuso bungana na km² 829. Gaherereye iburasirazuba bw’iyi ntara. Mu majyaruguru gahana imbibi n’[[Akarere ka Burera|akarere ka BURERA]] n’igihugu cya UGANDA. Iburasirazuba Gahana imbibi n'uturere twa [[Akarere ka Nyagatare|NYAGATARE]] na [[Akarere ka Gatsibo|GATSIBO]], mu Majyepfo yako gahana imbibi [[Akarere ka Gasabo|n'akarere ka GASABO]] n’agace gato ka RWAMAGANA ku nkengero z’ikiyaga cya Muhazi. Iburengerazuba gahana urubibi n’Akarere ka [[RULINDO]]. Akarere ka Gicumbi gafite [[Imirenge y’u Rwanda|imirenge]] makumyabiri n'umwe(21);utugari ijana n'icyenda(109);[[imidugudu]] magana tandatu mirongo itatu (630),ubucucike kuri km2 ni 534.
Aka karere gafite umupaka uhuza i gihugu cy'u [[Rwanda]] n'igihugu cya Uganda ufasha abaturage b'ibihugu byombi muri gahunda y'ubucuruzi n'imigenderanire. <ref>Hagiye kubakwa imihanda ya kaburimbo izafasha mu iterambere ry’Akarere</ref>
Ikindi akarere ka Gicumbi gafite umuhanda mushya Rukomo-Nyagatare ukaba uhuza akarere ka Gicumbi na Nyagatare ni [[Intara y’Iburasirazuba|ntara y'Uburasirazuba]] muri rusange<ref>Akarere ka Gicumbi</ref>
== AMATEKA ABARIZWA MURI AKA KARERE ==
Aka [[AKARERE KAGICUMBI|karere aka Gicumbi]] gafite amateka yihariye atandukanye nayutundi turere. Aha twavugamo ko ahitwa mu murenge wa Rutare akagali ka [[Kigabiro]] ko ariho hatabarijwe umugogo w' [[umwami]] Kigeli wa IV Rwabugili.[[Dosiye:Kibeho Forest at Nyaruguru District.jpg|thumb|Gicumbi]]Ikindi gikomeye cyane aka karere niho urugamba rwo kubohora [[igihugu]] rwateguriwe ahitwa ku Mulindi w'intwari gaherereye mumurenge wa shangasha.
== Ubuso ==
Akarere ka [[Gicumbi Ibiti ibihumbi 12 byatewe mu gukumira isuri n’inkangu|Gicumbi]] kahuje uturere twahozeho mbere ya “reforme administrative” ya 2006 twa Rebero, Rushaki, Bungwe, Kisaro n'umujyi wa [[Byumba]] . Akarere ka Gicumbi gafite ubuso bungana na km2 829 burimo umujyi wa Gicumbi ugizwe na 90,5 km² (imirenge ya Byumba, Kageyo n’[[Akagari|Utugari]] 2 aritwo mu Murenge wa [[Rukomo]] (twa Cyuru na Kinyami). Akarere ka Gicumbi kagabanyijemo Imirenge 21, Utugari 109 n’imidugudu 630. <ref>http://www.gicumbi.gov.rw/fileadmin/templates/document/Akarere_ka_Gicumbi_Inyandiko_mpine__update_of_end_March_2020_.pdf</ref>
== Imirenge igize akarere ka gicumbi<ref>https://www.gicumbi.gov.rw</ref> ==
# Nyamiyaga: umurenge wa nyamiyaga ugizwe n'utugari turindwi(7) aritwo:gahumuriza,Jamba,kabeza II,kabuga II,karambo,kiziba,mataba.
# Rutare:umurenge wa Rutare ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:bikumba,gasharu,gatwaro,kigabiro,munanira na Nkoto.
# Nyankenke : Umurenge wa Nyankenkugizwe n'utugari turindwi (7) aritwo:[[Butare]],Kigogo,kinishya Rusasa,Rutete,Rwagihura,Raramba.
# Miyove: umurenge wa Miyove ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:[[Akarere ka Gakenke|Gakenke]],mubuga, Miyove
# Manyagiro:Manyagiro ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:kabuga,Nyiragifumba,nyiravugiza,remera,rusekera,ryaruyumba.
# Rukomo: umurenge wa Rukomo ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyeya,cyuru,gisiza,kinyami,Mbare,Munyinya.
# Ruvune:Ruvune n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyandaro,gasambya,gashirira,kabare,rebero,ruhondo.
# Kageyo:kageyo n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:gihembe,horezo,kabuga,muhondo, nyamiyaga.
# Rubaya: umurenge wa Rubaya ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Gihanga,Gihambashayo,Gishari,Muguramo, Nyamiyaga.
# [[Byumba]]:Ni umugi mukuru wa akarere ka Gicumbi,uyu murenge ugizwe n'utugari icyenda(9) twavuga:Gacurabwenge,Gisuna,Murama,Kabali,Kivugiza,Ngondore,Nyakabungo,Nyamabuye,Nyarutarama.
# [[Mutesi scovia|Mutete]]:Mutete n'umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu (5) aritwo:Gaseke,Kabeza I,Musenyi,Mutandi,Nyarubuye.-
# [[UMURENGE WA MUKO|Muko]]: muko ni umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi,Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Cyamuhinda,Kigoma,Mwendo,Ngange,Rebero.
# Cyumba:Cyumba n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Gasunzu,Muhambo, Nyakabungo,Nyambare,Nyaruka,Rwankonjo.
# Rwamiko:Rwamiko Ni Umurenge mu karere ka Gicumbi Kandi wegeranye n'umurenge wa Rutare,uyu murenge ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Cyeru,Kigabiro,Nyagahinga.
# Giti:Giti ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka [[Gicumbi]] uhana imbibi n'umurenge wa Rutare ndetse na Rwamiko,Kandi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatobotobo,Murehe,Tanda.
# Rushaki:Umurenge wa Rushaki mu karere ka Gicumbi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatenga,Kamutora,Karurama.
# Mukarange:Mukarange ihana imbibi n'umurenge wa [[byumba]],uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Cyamuganga, Gatenga,Kiruhura,Mutarama,Rugerero,Musambya.
# Bwisige: ugizwe [[n'utugari]] tune(4) aritwo:Bwisige,Gihuke,Nyabushingitwa,Mukono.
# Shangasha:Ugizwe n'utugari dutanu(5):Kitazigurwa,Bushara,Nyabishambi,Nyabubare,shangasha.
# Bukure:uyu murenge ugizwe n'utugari tune(4):Karenge, Kigabiro,Kivumu,Rwesero.
# Kaniga:Bugombo,Gatoma,Murindi,Nyarwambu,rukurura
== UBUHINZI N'UBWOROZI MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ubworozi n'ubuhinzi''' ni ingingo z'ingenzi mu iterambere ry'a'''karere ka Gicumbi''', kandi bifite uruhare runini mu bukungu bw'abaturage b'akarere ndetse no mu mibereho yabo. Akarere ka Gicumbi, nk'akarere kari mu n'''tara y'Amajyaruguru''', kigaragara cyane mu buhinzi n'ubworozi, bifite uruhare mu gutuma abaturage babona ibiribwa by'ibanze, ndetse bikanatanga amahirwe y'imirimo. Dore uko ubworozi n'ubuhinzi bikorwa muri Gicumbi:
=== 1. Ubuhinzi mu Karere ka Gicumbi ===
[[Dosiye:GICUMBI AGRICULTURE.jpg|thumb|UBUHINZI MU KARERE KA GICUMBI]]
Gicumbi ifite ubutaka bwiza bworoheje ku buhinzi butandukanye, bukaba butanga umusaruro ushimishije. Abahinzi b'akarere bakora cyane mu buhinzi bw'ibihingwa by'ibanze, kandi bafite umuco wo guhinga ibintu byinshi mu buryo butandukanye.
==== Ibihingwa bikunzwe mu Karere ka Gicumbi: ====
* '''Ibihingwa by'ibanze (nk'ibigori n'ibishyimbo)''': Gicumbi izwiho guhinga '''ibigori''' (cyangwa amasaka) ku buryo bukomeye. Ibishyimbo ni kimwe mu bihingwa bihingwa cyane muri aka karere. Ibi bihingwa byombi bifasha abaturage kubona ibiribwa by'ibanze ndetse no kubona ibicuruzwa by'ubucuruzi.
*
* '''Ibirayi''': Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa '''ibirayi''', kandi ni kimwe mu bihingwa by'umwihariko muri aka karere.
* '''Imbuto n'imboga''': Abahinzi mu karere ka Gicumbi bafite uburyo bwo guhinga imbuto [[Imboga|n'imboga]], harimo '''avoka''', '''ibinyomoro''', '''ibihaza''', n'ibindi.
* '''Amashaza''': Akarere ka Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa amashaza (peas), ibi bihingwa bikaba bifite akamaro mu gutanga ibiribwa byuzuye intungamubiri.
* '''Umuceri''': Gicumbi ifite ubutaka bwiza bwo guhinga umuceri, usibye ahantu hegereye imigezi n'ibiyaga.
[[Dosiye:Ikirango cy'uruganda rw'icyayi ku mulindi19.jpg|thumb|ikirango cy'uruganda rwa mulindi]]
==== Ubuhinzi bukorerwa mu buryo bugezweho: ====
* '''Gukoresha imashini''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, hari ingamba zo gukoresha '''imashini z’ubuhinzi''' (nk'imashini zisarura [[Ikigori|ibigori]]), kugira ngo hakorwe ku buryo bwihuse kandi butanga umusaruro mwinshi.
* '''Gukoresha amazi''': Mu gihe cy'izuba ryinshi, abaturage b'Akarere ka Gicumbi bakoresha uburyo bwo kuvomerera ibihingwa mu buryo bwihariye (nko gukoresha '''amashyiga''', '''ibito by'amazi''', n'ibindi).
==== Gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa: ====
* '''Ubuhinzi bwa kijyambere''': Leta y'u Rwanda, ifatanyije n'abafatanyabikorwa, yashyizeho gahunda zitandukanye zo gufasha abahinzi mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga '''imbaraga mu buhinzi bwa kijyambere''', '''guhugura abahinzi''', no kubashyira hamwe mu k'''operative''' (amakoperative y’abahinzi).
=== 2. Ubworozi mu Karere ka Gicumbi ===
Ubworozi bukomeje kuba imwe mu nkingi z'ubukungu mu Karere ka Gicumbi. Abaturage benshi bo muri aka karere bakora ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini, nk'inka, intama, ingurube, n'inkoko.
==== Ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini: ====
* '''Inka''': Gicumbi ifite ubworozi bw''''inka''' bw'ingenzi, kandi ni ahantu hakunze kuboneka aborozi b'inka. [[Inka]] zitanga amata, kandi ni isoko y'inyama n'uruhu. Amata y'inka ni kimwe mu bicuruzwa by'ingenzi muri Gicumbi, akaba akenerwa cyane mu muryango.
* '''Intama n'inkoko''': Intama n'inkoko zoroziwe mu karere, kandi hari gahunda za leta zishyigikira aborozi b'intama mu buryo bwo kubona isoko rihamye. Inkoko zitanga amagi, inyama, ndetse n'ibikoresho by'ubworozi (nk'ibikoresho byo gutunganya).
* '''Ingurube''': Gicumbi ni ahantu hakunze kwitabwaho '''ubworozi bw'ingurube'''. Ingurube zitanga inyama n'ibindi bisubizo ku baturage.
* '''Amatungo magufi''': Abaturage benshi mu Gicumbi bafite amatungo magufi, akenshi abasha guha amahirwe abantu kubona ibiribwa n'ibindi bisubizo.
==== Ubworozi bwa kijyambere: ====
* '''Kongera umusaruro''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, aborozi bakoresha uburyo bwa kijyambere mu korora amatungo, harimo imirima yo kubakira amatungo, imirima y'ibinyampeke by'amatungo, n'ibikoresho byo gukurikirana ubuzima bw'amatungo.
* '''Gutanga ibikoresho by’ubworozi''': Hari gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa zo gutanga '''ibikoresho by’ubworozi''' nk'imiti, inyongeramusaruro, n'ibikoresho byo kubika ibiryo by'amatungo.
=== 3. Ubuhinzi n'Ubworozi Bihuza Umurimo ===
* '''Ihuriro ry'ubuhinzi n'ubworozi''': Mu Karere ka Gicumbi, abahinzi n'aborozi bakorana mu buryo bw'imikoranire. Guhinga ibihingwa by'ibanze nk'ibigori no guhinga ibyatsi by'amatungo, bituma abaturage ba Gicumbi babasha korora amatungo neza no kubona ibiribwa bihagije.
* '''Ihuriro ry'amakoperative''': Amakoperative y'abahinzi n'aborozi muri Gicumbi akora ku buryo buhamye, kandi atanga amahirwe menshi yo gusangira ubunararibonye, kubona amasoko, no kubungabunga ubuhinzi n'ubworozi.
=== 4. Ibibazo n'Inzitizi: ===
* '''Imihindagurikire y'ibihe''': Imihindagurikire y'ibihe, nk'izuba rikabije cyangwa imvura nyinshi, bigira ingaruka ku buhinzi n'ubworozi, bigatuma bamwe mu baturage babura umusaruro.
* '''Ikibazo cy'ubutaka''': Ubutaka bw'akarere ka Gicumbi bwifashishwa cyane mu buhinzi no mu bworozi, ariko hari ikibazo cyo kubura ubutaka bunoze bwo guhingamo cyangwa bwo kororeramo, bikaba byatera ibibazo by'ubukungu mu miryango.
* '''Isoko n'ubucuruzi''': Nubwo hari amahirwe yo kongera ubuhinzi n'ubworozi, abaturage baracyahangayikishijwe no kubona amasoko ahamye, cyane ku musaruro w'amatungo n'ibihingwa.
=== 5. Gahunda za Leta n'Abafatanyabikorwa: ===
Leta y'u Rwanda ndetse n'abafatanyabikorwa bayo bakomeje gushyiraho '''gahunda zo gufasha abahinzi n'aborozi''' mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga imfashanyo y'ubworozi, kubaka ibikorwaremezo, gutanga amahugurwa y'ubuhinzi bwa kijyambere, no gushyira mu bikorwa gahunda zo kongera ubukungu bw'abaturage.
=== Ibyo Ubworozi n'Ubuhinzi Bihindura: ===
* '''Iterambere ry'ubukungu''': Ubworozi n'ubuhinzi muri Gicumbi bitanga akazi ku baturage benshi, bikongera umusaruro w'igihugu no kuzamura imibereho myiza.
* '''Ibiribwa by'ibanze''': Abaturage babasha kubona ibiribwa by'ibanze, kandi ubushobozi bw'akarere bwiyongera mu gukora imishinga y'iterambere.
Ubworozi n'ubuhinzi ni imbaraga za Gicumbi mu gukora ubukungu no guharanira iterambere ry'abaturage.
== IBIKORWA REMEZO BYO MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ibikorwa remezo by’akarere ka Gicumbi''' bifite uruhare runini mu iterambere ry’ubukungu, imibereho myiza y’abaturage, ndetse no mu guha abaturage amahirwe yo kugira ubuzima bwiza no kwiteza imbere. Ibikorwa remezo ni ibintu by'ingenzi mu buzima bwa buri munsi, harimo ibikorwa by’amashanyarazi, imihanda, amazi, n'ibindi. Dore uko ibikorwa remezo bikorwa muri Gicumbi:
[[Dosiye:UMUHANDA WA GICUMBI.jpg|thumb|Umuhanda uboneka mu karere ka GICUMBI]]
=== 1. Imihanda n'itumanaho ===
* '''Imihanda y'ubwoko bwose''': Gicumbi ifite imihanda isanzweho, kandi ikomeje kwitabwaho mu kubaka imihanda myiza. Imihanda ikoreshwa mu gutwara abantu n'ibicuruzwa, igafasha abahinzi, aborozi, ndetse n'abacuruzi kugera ku masoko ndetse no kugera ku baturage b'ahantu hatandukanye.
* '''Imihanda y'ikiciro cya kabiri na gatatu''': Hari imihanda ireshya n’ikiciro cya kabiri (imihanda mikuru) ndetse n'iy'ikiciro cya gatatu (imihanda y'ibanze), kandi igihugu gikomeje gahunda yo kubaka imihanda y'ubwoko bwa kijyambere, hamwe n'ibindi bikorwa byo kubungabunga no gutunganya imihanda.
* '''Imihanda ya kaburimbo''': Mu rwego rwo gukomeza guteza imbere ibikorwa by’imihanda, imihanda ya kaburimbo imaze kugera mu bice bitandukanye by'akarere, kandi iri kwitabwaho cyane mu mishinga y'ubukungu.
* '''Guhuza imihanda''': Kubaka imihanda ijya mu midugudu itandukanye ya Gicumbi, guhuza abaturage, no kubasha kugera ku bindi bice by’igihugu ni ikintu gikomeje kwitabwaho.
=== 2. Amazi n'isukura ===
* '''Gutanga amazi meza''': Gicumbi ifite gahunda zinyuranye zo gutanga amazi meza ku baturage. Gahunda yo kugeza amazi meza ku baturage hirya no hino mu karere ikomeje kuba ik'ingenzi, cyane cyane mu midugudu.
* '''Isuku n'isukura''': Mu rwego rwo gukomeza kugira ubuzima bwiza, ibikorwa byo kubungabunga isuku no kwita ku isuku n’isukura mu midugudu no mu mugi wa Gicumbi birakorwa. Gahunda yo gukora ubukangurambaga mu isuku ituma abaturage basobanukirwa n'akamaro ko kubungabunga ibidukikije.
=== 3. Amashanyarazi ===
* '''Gutanga amashanyarazi''': Gicumbi ifite gahunda nyinshi zo kugeza amashanyarazi ku baturage. Amashanyarazi atangwa mu buryo bwa '''nyuma''' (mu buryo bw'amashanyarazi ava mu mishinga y'ubushobozi bw'igihugu), ndetse '''gushiraho amashanyarazi akomoka ku mirasire y'izuba''' (solar power) nabyo biri gushyirwaho ku baturage batabona amashanyarazi aturutse ku muriro w'amashanyarazi rusange.
* '''Kubaka ibikorwa remezo by’amashanyarazi''': Uyu munsi, abaturage b’akarere ka Gicumbi barakomeza kubona amashanyarazi ku rwego rw’imijyi no mu bice by’icyaro, bitewe n’imishinga ya leta.
=== 4. Uburyo bwo Kugeza Serivisi z'Umuco n'Uburezi ===
* '''Amashuri''': Gicumbi ifite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye ndetse n'ibigo by'imyuga. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere amashuri, kubaka ibyumba by’amashuri no kubungabunga ibikoresho by’abanyeshuri.
* '''Ibigo by'imyuga''': Kubaka ibikorwa remezo by’imyuga bikomeje gutanga amahirwe menshi ku rubyiruko mu bice bitandukanye bya Gicumbi. Ibi bigo by’imyuga bituma urubyiruko rwigira ku bumenyi butandukanye, bigafasha mu kubaka ejo hazaza heza.
=== 5. Ibikorwaremezo by’Ubuzima ===
* [[Dosiye:IBITARO BYA BYUMBA.jpg|thumb|270x270px|'''IBITARO BYA BYUMBA''']]'''Ibigo nderabuzima''': Gicumbi ifite ibigo nderabuzima bihagije byo gutanga serivisi z’ubuzima ku baturage, kandi ibikorwa byo kubaka ibigo nderabuzima byitabwaho cyane. Abaturage bafite amahirwe yo kubona serivisi z’ubuzima bwiza, harimo n'ibikorwa byo kuvura indwara z'ibanze, gutanga inkingo, ndetse no kubungabunga ubuzima bw’imiryango.
* '''Amavuriro n'ibitaro''': Icyo Gicumbi gikeneye ni ugukomeza kubaka ibitaro n’amavuriro kugira ngo abaturage babone serivisi z’ubuvuzi ku buryo bwihuse. Gahunda ya Leta ni ugufasha abaturage kubona ubuvuzi bw’ibanze ndetse no gukomeza guteza imbere ibikorwaremezo by’ubuzima.[[Dosiye:Image 750x 63c1425a5cbc.jpg|thumb|142x142px|ISOKO RYA GICUMBI]]
=== 7. Gahunda z'Ubucuruzi n’Ubukerarugendo ===
* '''Isoko''': Gicumbi ifite ibikorwa remezo by'amasoko y'ibicuruzwa biva mu buhinzi n'ubworozi. Ibi byifashishwa mu gukwirakwiza ibicuruzwa mu bindi bice by’igihu
* '''Gahunda z'ubukerarugendo''': Akarere ka Gicumbi gifite ibyiza by'umwihariko, harimo ahantu nyaburanga byifashishwa mu bukerarugendo. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere ubukerarugendo muri aka karere kugira ngo bibyaze umusaruro ibyiza by'ubukerarugendo n'umutungo kamere.[[Dosiye:HOTEL URUMURI.jpg|thumb|125x125px|HOTEL URUMURI IBONEKA MU KARERE KA GICUMBI]]
=== 8. Gahunda z'Imibereho myiza y'Abaturage ===
* '''Gahunda z'imibereho myiza''': Ibikorwa remezo mu rwego rwa '''imibereho myiza''' bigamije gufasha abaturage kugera ku buzima bwiza, aho bikorwa byita ku gufasha imiryango irimo abafite ubumuga, abana bato, n'abageze mu zabukuru.
* '''Gahunda z’uburezi''': Guteza imbere ibikorwa by’uburezi bigamije kwigisha abana ndetse n'abantu bakuru kugira ngo bagire ubumenyi buhamye mu ngeri zose.
=== 9. Ubumenyi n'Ubushakashatsi ===
* '''Ubumenyi n'ubushakashatsi mu buhinzi n'ubworozi''': Gicumbi ikomeza gufasha abahinzi n'aborozi binyuze mu bikorwa byo gushyira mu bikorwa ubushakashatsi, kugirango babashe kumenya uburyo bwo guhinga neza no korora ku buryo bugezweho.
=== '''10.UBUREZI''' ===
'''Uburezi mu Karere ka Gicumbi''' ni ingenzi mu rwego rwo guteza imbere imibereho myiza y’abaturage ndetse n'iterambere ry'akarere muri rusange. Gicumbi ni imwe mu turere tw'u Rwanda ifite gahunda zikomeye mu bijyanye n’uburezi, harimo kubaka amashuri, kongera uburezi bufite ireme, no guteza imbere imibereho y’abana n’abarimu.
=== Amashuri mu Karere ka Gicumbi: ===
Akarere ka Gicumbi gafite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye, ndetse n'ibigo by'imyuga. Ubu buhinzi butuma abana b’abaturage b’akarere babona amahirwe yo kwiga no kwiteza imbere. Ibi bituma hakomeza kugerwaho intego y’uburezi bw'inshingano.
=== Amashuri y'Incuke : ===
* Hari amashuri y’incuke ku rwego rwose rw'akarere, cyane cyane mu mijyi no mu mirenge. Aha ni ho abana bato batangira urugendo rwabo rw’uburezi. Ubu buhinzi bufasha umwana kwitegura amashuri abanza no kugira ubumenyi bw’ibanze mu bumenyi bw’isi.
=== Amashuri Abanza : ===
* '''Amashuri abanza''' ni kimwe mu byiciro by'ingenzi mu burezi mu Karere ka Gicumbi. Akarere kagize intambwe mu kwimakaza uburezi bw'ibyiciro byose, mu buryo bw'amasomo, imfashanyigisho, ndetse n'ibikoresho by’abana n'abarezi.
* Abana benshi muri Gicumbi biga amashuri abanza kandi hari gahunda yo gufasha abana baturuka mu mirenge no mu bice by'icyaro kubona uburezi bufite ireme.
=== Amashuri y'Isumbuye : ===
* [[Dosiye:KAGEYO TSS.jpg|thumb|KAGEYO TSS rimwe mu mashuri yisumbuye aboneka muri gicumbi]]'''Amashuri yisumbuye''' muri Gicumbi arakomeje kwiyongera, haba mu mijyi ndetse no mu bice by'icyaro. Mu mashuri yisumbuye, abana barushaho kugira ubumenyi bwimbitse mu masomo ya siyansi, ubumenyi bw’imibereho, ubumenyi bw'ikoranabuhanga, ndetse n’ubukungu.
* Ibi bituma abana bo mu karere ka Gicumbi babasha kugera ku myigire ikomeye, bityo bakabona amahirwe yo kwiga mu mashuri makuru n'amakuru.
=== Ibigo by'Imyuga: ===
* Mu rwego rwo gufasha urubyiruko kwiteza imbere no kubona akazi, Gicumbi ifite ibigo by’imyuga bigamije gutanga ubumenyi bw’ibanze mu mwuga, nka gahunda zo kwigisha imyuga n'ubumenyingiro.
* Ibi bigo bifasha urubyiruko kwiga ubufundi, ubukanishi, ububaji, ubudozi, n'ibindi, bigatuma babasha kwihangira imirimo.
=== Gahunda z'Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kigenda gishyira imbere gahunda yo kuzamura ireme ry'uburezi, harimo gutanga amahugurwa ku barimu, kubaka ibyumba by’amashuri, no kugerageza uburyo bushya bwo gutanga ubumenyi.
* Hari kandi gahunda yo kwita ku bashinzwe uburezi n’ubuyobozi bw’amashuri, kugira ngo barusheho gutanga uburezi bufite ireme kandi bukenewe.
=== Ibikorwa byo Guteza Imbere Uburezi: ===
* '''Kubaka amashuri''': Gicumbi ikomeje kubaka amashuri mu bice bitandukanye by'akarere, kugira ngo abana bose babone amahirwe yo kwiga.
* '''Uburezi bwa Tekinike''': Akarere ka Gicumbi kashyize imbaraga mu gushyira imbere uburezi bw'imyuga n'ubumenyingiro, cyane cyane mu rubyiruko, kugira ngo haboneke abanyeshuri bashobora gukora imirimo itandukanye no kubona akazi.
* '''Amahugurwa y’Abarezi''': Abarezi bahabwa amahugurwa ajyanye n’ubumenyi bwa kijyambere, kugira ngo bigishirize abana b'akarere mu buryo bugezweho kandi butanga ireme.
=== Uburezi Bw'Uburinganire: ===
* Gicumbi ifite gahunda yo gushyira imbere '''uburinganire mu burezi''', aho abana b’abakobwa n’abahungu bafashwa kugera ku burezi bungana kandi mu buryo bwuzuzanya. Ibi bigamije kurandura imbogamizi zishingiye ku gitsina mu burezi.
=== Isuzuma rya Buri gihe ku Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kagira ibikorwa byo gusuzuma ireme ry’uburezi buri mwaka, hagamijwe kumenya imbogamizi no gufata ingamba zo kuziba ibyavuye mu isuzuma, nk'uko bikorwa mu mashuri y'ibanze n'ayisumbuye.M
[[File:Igishanga.jpg|thumb|Igishanga kimwe mubiri i Gicumbi]]MUKARERE KA GICUMBI KAGIRA AMASHURI ATANDUKANYE
1.amashuri acumbika
2.amashuri adacumbika
ingero zamashuri acumbika
.kageyo TSS
.ES MUKONO
GROUPE SCOLAIRE DE LA SALLE BYUMBA
GSNBC BYUMBA
SANTA MARIA KARAMBO
PETIT SEMINAIRE RWESERO
GASEKE TSS
INGERO ZAMASHURI ADACUMBIKA
.G.S RUKIZI
.G.S KAGEYO
GS NYINAWIMANA
GS BYUMBA INYANGE
GS BYUMBA EAR
GS KAGAMBA<ref>URUTONDE RW' AMASHURI ARI MU KARERE KA GICUMBI - Search</ref>
1.IBIGO BICUMBIKA
I.KAGEYO TSS
kageyo tss yigisha amashami akirikira
.ACCOUNTING.
.SOFTWARE DEVELOPMENT(SOD)
IKIGO CYA KAGEYO TSS GITSINDISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING KURWEGO RWIGIHUGU<ref>UMUSEKE</ref>
II.IKIGO CYA ES MUKONO
ES MUKONO YIGISHA AYAMASHAMI
.MEG
.MCE
III.CYURU TSS
.IKIKIGO KIKGISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING
MUKARERE KA GICUMBI HAKORERWAMO IBIKORWA BYITERAMBERE BITANDUKANYE HARIMO
.ubuhinzi
.ubworozi
.ubucuruzi
.uburobyi
<references />7.https://www.gicumbi.gov.rw/
[[Category:Uturere tw’u Rwanda]]
[[Ikiciro:Akarere ka Gicumbi| ]]
rmiro53bohte9ots57plzqrj2p1jya1
132311
132310
2026-06-20T12:42:00Z
B.Scalling
15089
GUSHYIRAMO AMAFOTO
132311
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q2424750|useImage=[[File:AKARERE KA GICUMBI.jpg|AKARERE_KA_GICUMBI]]}}
Akarere ka [[Gicumbi Fc|Gicumbi]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Gicumbi_District</ref> ni kamwe mu turere dutanu (5) tugize [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|intara y’Amajyaruguru]], gafite ubuso bungana na km² 829. Gaherereye iburasirazuba bw’iyi ntara. Mu majyaruguru gahana imbibi n’[[Akarere ka Burera|akarere ka BURERA]] n’igihugu cya UGANDA. Iburasirazuba Gahana imbibi n'uturere twa [[Akarere ka Nyagatare|NYAGATARE]] na [[Akarere ka Gatsibo|GATSIBO]], mu Majyepfo yako gahana imbibi [[Akarere ka Gasabo|n'akarere ka GASABO]] n’agace gato ka RWAMAGANA ku nkengero z’ikiyaga cya Muhazi. Iburengerazuba gahana urubibi n’Akarere ka [[RULINDO]]. Akarere ka Gicumbi gafite [[Imirenge y’u Rwanda|imirenge]] makumyabiri n'umwe(21);utugari ijana n'icyenda(109);[[imidugudu]] magana tandatu mirongo itatu (630),ubucucike kuri km2 ni 534.
Aka karere gafite umupaka uhuza i gihugu cy'u [[Rwanda]] n'igihugu cya Uganda ufasha abaturage b'ibihugu byombi muri gahunda y'ubucuruzi n'imigenderanire. <ref>Hagiye kubakwa imihanda ya kaburimbo izafasha mu iterambere ry’Akarere</ref>
Ikindi akarere ka Gicumbi gafite umuhanda mushya Rukomo-Nyagatare ukaba uhuza akarere ka Gicumbi na Nyagatare ni [[Intara y’Iburasirazuba|ntara y'Uburasirazuba]] muri rusange<ref>Akarere ka Gicumbi</ref>
== AMATEKA ABARIZWA MURI AKA KARERE ==
Aka [[AKARERE KAGICUMBI|karere aka Gicumbi]] gafite amateka yihariye atandukanye nayutundi turere. Aha twavugamo ko ahitwa mu murenge wa Rutare akagali ka [[Kigabiro]] ko ariho hatabarijwe umugogo w' [[umwami]] Kigeli wa IV Rwabugili.[[Dosiye:Kibeho Forest at Nyaruguru District.jpg|thumb|Gicumbi]]Ikindi gikomeye cyane aka karere niho urugamba rwo kubohora [[igihugu]] rwateguriwe ahitwa ku Mulindi w'intwari gaherereye mumurenge wa shangasha.
== Ubuso ==
Akarere ka [[Gicumbi Ibiti ibihumbi 12 byatewe mu gukumira isuri n’inkangu|Gicumbi]] kahuje uturere twahozeho mbere ya “reforme administrative” ya 2006 twa Rebero, Rushaki, Bungwe, Kisaro n'umujyi wa [[Byumba]] . Akarere ka Gicumbi gafite ubuso bungana na km2 829 burimo umujyi wa Gicumbi ugizwe na 90,5 km² (imirenge ya Byumba, Kageyo n’[[Akagari|Utugari]] 2 aritwo mu Murenge wa [[Rukomo]] (twa Cyuru na Kinyami). Akarere ka Gicumbi kagabanyijemo Imirenge 21, Utugari 109 n’imidugudu 630. <ref>http://www.gicumbi.gov.rw/fileadmin/templates/document/Akarere_ka_Gicumbi_Inyandiko_mpine__update_of_end_March_2020_.pdf</ref>
== Imirenge igize akarere ka gicumbi<ref>https://www.gicumbi.gov.rw</ref> ==
# Nyamiyaga: umurenge wa nyamiyaga ugizwe n'utugari turindwi(7) aritwo:gahumuriza,Jamba,kabeza II,kabuga II,karambo,kiziba,mataba.
# Rutare:umurenge wa Rutare ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:bikumba,gasharu,gatwaro,kigabiro,munanira na Nkoto.
# Nyankenke : Umurenge wa Nyankenkugizwe n'utugari turindwi (7) aritwo:[[Butare]],Kigogo,kinishya Rusasa,Rutete,Rwagihura,Raramba.
# Miyove: umurenge wa Miyove ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:[[Akarere ka Gakenke|Gakenke]],mubuga, Miyove
# Manyagiro:Manyagiro ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:kabuga,Nyiragifumba,nyiravugiza,remera,rusekera,ryaruyumba.
# Rukomo: umurenge wa Rukomo ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyeya,cyuru,gisiza,kinyami,Mbare,Munyinya.
# Ruvune:Ruvune n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyandaro,gasambya,gashirira,kabare,rebero,ruhondo.
# Kageyo:kageyo n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:gihembe,horezo,kabuga,muhondo, nyamiyaga.
# Rubaya: umurenge wa Rubaya ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Gihanga,Gihambashayo,Gishari,Muguramo, Nyamiyaga.
# [[Byumba]]:Ni umugi mukuru wa akarere ka Gicumbi,uyu murenge ugizwe n'utugari icyenda(9) twavuga:Gacurabwenge,Gisuna,Murama,Kabali,Kivugiza,Ngondore,Nyakabungo,Nyamabuye,Nyarutarama.
# [[Mutesi scovia|Mutete]]:Mutete n'umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu (5) aritwo:Gaseke,Kabeza I,Musenyi,Mutandi,Nyarubuye.-
# [[UMURENGE WA MUKO|Muko]]: muko ni umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi,Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Cyamuhinda,Kigoma,Mwendo,Ngange,Rebero.
# Cyumba:Cyumba n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Gasunzu,Muhambo, Nyakabungo,Nyambare,Nyaruka,Rwankonjo.
# Rwamiko:Rwamiko Ni Umurenge mu karere ka Gicumbi Kandi wegeranye n'umurenge wa Rutare,uyu murenge ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Cyeru,Kigabiro,Nyagahinga.
# Giti:Giti ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka [[Gicumbi]] uhana imbibi n'umurenge wa Rutare ndetse na Rwamiko,Kandi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatobotobo,Murehe,Tanda.
# Rushaki:Umurenge wa Rushaki mu karere ka Gicumbi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatenga,Kamutora,Karurama.
# Mukarange:Mukarange ihana imbibi n'umurenge wa [[byumba]],uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Cyamuganga, Gatenga,Kiruhura,Mutarama,Rugerero,Musambya.
# Bwisige: ugizwe [[n'utugari]] tune(4) aritwo:Bwisige,Gihuke,Nyabushingitwa,Mukono.
# Shangasha:Ugizwe n'utugari dutanu(5):Kitazigurwa,Bushara,Nyabishambi,Nyabubare,shangasha.
# Bukure:uyu murenge ugizwe n'utugari tune(4):Karenge, Kigabiro,Kivumu,Rwesero.
# Kaniga:Bugombo,Gatoma,Murindi,Nyarwambu,rukurura
== UBUHINZI N'UBWOROZI MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ubworozi n'ubuhinzi''' ni ingingo z'ingenzi mu iterambere ry'a'''karere ka Gicumbi''', kandi bifite uruhare runini mu bukungu bw'abaturage b'akarere ndetse no mu mibereho yabo. Akarere ka Gicumbi, nk'akarere kari mu n'''tara y'Amajyaruguru''', kigaragara cyane mu buhinzi n'ubworozi, bifite uruhare mu gutuma abaturage babona ibiribwa by'ibanze, ndetse bikanatanga amahirwe y'imirimo. Dore uko ubworozi n'ubuhinzi bikorwa muri Gicumbi:
=== 1. Ubuhinzi mu Karere ka Gicumbi ===
[[Dosiye:GICUMBI AGRICULTURE.jpg|thumb|UBUHINZI MU KARERE KA GICUMBI]]
Gicumbi ifite ubutaka bwiza bworoheje ku buhinzi butandukanye, bukaba butanga umusaruro ushimishije. Abahinzi b'akarere bakora cyane mu buhinzi bw'ibihingwa by'ibanze, kandi bafite umuco wo guhinga ibintu byinshi mu buryo butandukanye.
==== Ibihingwa bikunzwe mu Karere ka Gicumbi: ====
* '''Ibihingwa by'ibanze (nk'ibigori n'ibishyimbo)''': Gicumbi izwiho guhinga '''ibigori''' (cyangwa amasaka) ku buryo bukomeye. Ibishyimbo ni kimwe mu bihingwa bihingwa cyane muri aka karere. Ibi bihingwa byombi bifasha abaturage kubona ibiribwa by'ibanze ndetse no kubona ibicuruzwa by'ubucuruzi.
*
* '''Ibirayi''': Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa '''ibirayi''', kandi ni kimwe mu bihingwa by'umwihariko muri aka karere.
* '''Imbuto n'imboga''': Abahinzi mu karere ka Gicumbi bafite uburyo bwo guhinga imbuto [[Imboga|n'imboga]], harimo '''avoka''', '''ibinyomoro''', '''ibihaza''', n'ibindi.
* '''Amashaza''': Akarere ka Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa amashaza (peas), ibi bihingwa bikaba bifite akamaro mu gutanga ibiribwa byuzuye intungamubiri.
* '''Umuceri''': Gicumbi ifite ubutaka bwiza bwo guhinga umuceri, usibye ahantu hegereye imigezi n'ibiyaga.
[[Dosiye:Ikirango cy'uruganda rw'icyayi ku mulindi19.jpg|thumb|ikirango cy'uruganda rwa mulindi]]
==== Ubuhinzi bukorerwa mu buryo bugezweho: ====
* '''Gukoresha imashini''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, hari ingamba zo gukoresha '''imashini z’ubuhinzi''' (nk'imashini zisarura [[Ikigori|ibigori]]), kugira ngo hakorwe ku buryo bwihuse kandi butanga umusaruro mwinshi.
* '''Gukoresha amazi''': Mu gihe cy'izuba ryinshi, abaturage b'Akarere ka Gicumbi bakoresha uburyo bwo kuvomerera ibihingwa mu buryo bwihariye (nko gukoresha '''amashyiga''', '''ibito by'amazi''', n'ibindi).
==== Gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa: ====
* '''Ubuhinzi bwa kijyambere''': Leta y'u Rwanda, ifatanyije n'abafatanyabikorwa, yashyizeho gahunda zitandukanye zo gufasha abahinzi mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga '''imbaraga mu buhinzi bwa kijyambere''', '''guhugura abahinzi''', no kubashyira hamwe mu k'''operative''' (amakoperative y’abahinzi).
=== 2. Ubworozi mu Karere ka Gicumbi ===
Ubworozi bukomeje kuba imwe mu nkingi z'ubukungu mu Karere ka Gicumbi. Abaturage benshi bo muri aka karere bakora ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini, nk'inka, intama, ingurube, n'inkoko.
==== Ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini: ====
* '''Inka''': Gicumbi ifite ubworozi bw''''inka''' bw'ingenzi, kandi ni ahantu hakunze kuboneka aborozi b'inka. [[Inka]] zitanga amata, kandi ni isoko y'inyama n'uruhu. Amata y'inka ni kimwe mu bicuruzwa by'ingenzi muri Gicumbi, akaba akenerwa cyane mu muryango.
* '''Intama n'inkoko''': Intama n'inkoko zoroziwe mu karere, kandi hari gahunda za leta zishyigikira aborozi b'intama mu buryo bwo kubona isoko rihamye. Inkoko zitanga amagi, inyama, ndetse n'ibikoresho by'ubworozi (nk'ibikoresho byo gutunganya).
* '''Ingurube''': Gicumbi ni ahantu hakunze kwitabwaho '''ubworozi bw'ingurube'''. Ingurube zitanga inyama n'ibindi bisubizo ku baturage.
* '''Amatungo magufi''': Abaturage benshi mu Gicumbi bafite amatungo magufi, akenshi abasha guha amahirwe abantu kubona ibiribwa n'ibindi bisubizo.
==== Ubworozi bwa kijyambere: ====
* '''Kongera umusaruro''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, aborozi bakoresha uburyo bwa kijyambere mu korora amatungo, harimo imirima yo kubakira amatungo, imirima y'ibinyampeke by'amatungo, n'ibikoresho byo gukurikirana ubuzima bw'amatungo.
* '''Gutanga ibikoresho by’ubworozi''': Hari gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa zo gutanga '''ibikoresho by’ubworozi''' nk'imiti, inyongeramusaruro, n'ibikoresho byo kubika ibiryo by'amatungo.
=== 3. Ubuhinzi n'Ubworozi Bihuza Umurimo ===
* '''Ihuriro ry'ubuhinzi n'ubworozi''': Mu Karere ka Gicumbi, abahinzi n'aborozi bakorana mu buryo bw'imikoranire. Guhinga ibihingwa by'ibanze nk'ibigori no guhinga ibyatsi by'amatungo, bituma abaturage ba Gicumbi babasha korora amatungo neza no kubona ibiribwa bihagije.
* '''Ihuriro ry'amakoperative''': Amakoperative y'abahinzi n'aborozi muri Gicumbi akora ku buryo buhamye, kandi atanga amahirwe menshi yo gusangira ubunararibonye, kubona amasoko, no kubungabunga ubuhinzi n'ubworozi.
=== 4. Ibibazo n'Inzitizi: ===
* '''Imihindagurikire y'ibihe''': Imihindagurikire y'ibihe, nk'izuba rikabije cyangwa imvura nyinshi, bigira ingaruka ku buhinzi n'ubworozi, bigatuma bamwe mu baturage babura umusaruro.
* '''Ikibazo cy'ubutaka''': Ubutaka bw'akarere ka Gicumbi bwifashishwa cyane mu buhinzi no mu bworozi, ariko hari ikibazo cyo kubura ubutaka bunoze bwo guhingamo cyangwa bwo kororeramo, bikaba byatera ibibazo by'ubukungu mu miryango.
* '''Isoko n'ubucuruzi''': Nubwo hari amahirwe yo kongera ubuhinzi n'ubworozi, abaturage baracyahangayikishijwe no kubona amasoko ahamye, cyane ku musaruro w'amatungo n'ibihingwa.
=== 5. Gahunda za Leta n'Abafatanyabikorwa: ===
Leta y'u Rwanda ndetse n'abafatanyabikorwa bayo bakomeje gushyiraho '''gahunda zo gufasha abahinzi n'aborozi''' mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga imfashanyo y'ubworozi, kubaka ibikorwaremezo, gutanga amahugurwa y'ubuhinzi bwa kijyambere, no gushyira mu bikorwa gahunda zo kongera ubukungu bw'abaturage.
=== Ibyo Ubworozi n'Ubuhinzi Bihindura: ===
* '''Iterambere ry'ubukungu''': Ubworozi n'ubuhinzi muri Gicumbi bitanga akazi ku baturage benshi, bikongera umusaruro w'igihugu no kuzamura imibereho myiza.
* '''Ibiribwa by'ibanze''': Abaturage babasha kubona ibiribwa by'ibanze, kandi ubushobozi bw'akarere bwiyongera mu gukora imishinga y'iterambere.
Ubworozi n'ubuhinzi ni imbaraga za Gicumbi mu gukora ubukungu no guharanira iterambere ry'abaturage.
== IBIKORWA REMEZO BYO MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ibikorwa remezo by’akarere ka Gicumbi''' bifite uruhare runini mu iterambere ry’ubukungu, imibereho myiza y’abaturage, ndetse no mu guha abaturage amahirwe yo kugira ubuzima bwiza no kwiteza imbere. Ibikorwa remezo ni ibintu by'ingenzi mu buzima bwa buri munsi, harimo ibikorwa by’amashanyarazi, imihanda, amazi, n'ibindi. Dore uko ibikorwa remezo bikorwa muri Gicumbi:
[[Dosiye:UMUHANDA WA GICUMBI.jpg|thumb|Umuhanda uboneka mu karere ka GICUMBI]]
=== 1. Imihanda n'itumanaho ===
* '''Imihanda y'ubwoko bwose''': Gicumbi ifite imihanda isanzweho, kandi ikomeje kwitabwaho mu kubaka imihanda myiza. Imihanda ikoreshwa mu gutwara abantu n'ibicuruzwa, igafasha abahinzi, aborozi, ndetse n'abacuruzi kugera ku masoko ndetse no kugera ku baturage b'ahantu hatandukanye.
* '''Imihanda y'ikiciro cya kabiri na gatatu''': Hari imihanda ireshya n’ikiciro cya kabiri (imihanda mikuru) ndetse n'iy'ikiciro cya gatatu (imihanda y'ibanze), kandi igihugu gikomeje gahunda yo kubaka imihanda y'ubwoko bwa kijyambere, hamwe n'ibindi bikorwa byo kubungabunga no gutunganya imihanda.
* '''Imihanda ya kaburimbo''': Mu rwego rwo gukomeza guteza imbere ibikorwa by’imihanda, imihanda ya kaburimbo imaze kugera mu bice bitandukanye by'akarere, kandi iri kwitabwaho cyane mu mishinga y'ubukungu.
* '''Guhuza imihanda''': Kubaka imihanda ijya mu midugudu itandukanye ya Gicumbi, guhuza abaturage, no kubasha kugera ku bindi bice by’igihugu ni ikintu gikomeje kwitabwaho.
=== 2. Amazi n'isukura ===
* '''Gutanga amazi meza''': Gicumbi ifite gahunda zinyuranye zo gutanga amazi meza ku baturage. Gahunda yo kugeza amazi meza ku baturage hirya no hino mu karere ikomeje kuba ik'ingenzi, cyane cyane mu midugudu.
* '''Isuku n'isukura''': Mu rwego rwo gukomeza kugira ubuzima bwiza, ibikorwa byo kubungabunga isuku no kwita ku isuku n’isukura mu midugudu no mu mugi wa Gicumbi birakorwa. Gahunda yo gukora ubukangurambaga mu isuku ituma abaturage basobanukirwa n'akamaro ko kubungabunga ibidukikije.
=== 3. Amashanyarazi ===
* '''Gutanga amashanyarazi''': Gicumbi ifite gahunda nyinshi zo kugeza amashanyarazi ku baturage. Amashanyarazi atangwa mu buryo bwa '''nyuma''' (mu buryo bw'amashanyarazi ava mu mishinga y'ubushobozi bw'igihugu), ndetse '''gushiraho amashanyarazi akomoka ku mirasire y'izuba''' (solar power) nabyo biri gushyirwaho ku baturage batabona amashanyarazi aturutse ku muriro w'amashanyarazi rusange.
* '''Kubaka ibikorwa remezo by’amashanyarazi''': Uyu munsi, abaturage b’akarere ka Gicumbi barakomeza kubona amashanyarazi ku rwego rw’imijyi no mu bice by’icyaro, bitewe n’imishinga ya leta.
=== 4. Uburyo bwo Kugeza Serivisi z'Umuco n'Uburezi ===
* '''Amashuri''': Gicumbi ifite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye ndetse n'ibigo by'imyuga. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere amashuri, kubaka ibyumba by’amashuri no kubungabunga ibikoresho by’abanyeshuri.
* '''Ibigo by'imyuga''': Kubaka ibikorwa remezo by’imyuga bikomeje gutanga amahirwe menshi ku rubyiruko mu bice bitandukanye bya Gicumbi. Ibi bigo by’imyuga bituma urubyiruko rwigira ku bumenyi butandukanye, bigafasha mu kubaka ejo hazaza heza.
=== 5. Ibikorwaremezo by’Ubuzima ===
* [[Dosiye:IBITARO BYA BYUMBA.jpg|thumb|270x270px|'''IBITARO BYA BYUMBA''']]'''Ibigo nderabuzima''': Gicumbi ifite ibigo nderabuzima bihagije byo gutanga serivisi z’ubuzima ku baturage, kandi ibikorwa byo kubaka ibigo nderabuzima byitabwaho cyane. Abaturage bafite amahirwe yo kubona serivisi z’ubuzima bwiza, harimo n'ibikorwa byo kuvura indwara z'ibanze, gutanga inkingo, ndetse no kubungabunga ubuzima bw’imiryango.
* '''Amavuriro n'ibitaro''': Icyo Gicumbi gikeneye ni ugukomeza kubaka ibitaro n’amavuriro kugira ngo abaturage babone serivisi z’ubuvuzi ku buryo bwihuse. Gahunda ya Leta ni ugufasha abaturage kubona ubuvuzi bw’ibanze ndetse no gukomeza guteza imbere ibikorwaremezo by’ubuzima.[[Dosiye:Image 750x 63c1425a5cbc.jpg|thumb|142x142px|ISOKO RYA GICUMBI]]
=== 7. Gahunda z'Ubucuruzi n’Ubukerarugendo ===
* '''Isoko''': Gicumbi ifite ibikorwa remezo by'amasoko y'ibicuruzwa biva mu buhinzi n'ubworozi. Ibi byifashishwa mu gukwirakwiza ibicuruzwa mu bindi bice by’igihu
* '''Gahunda z'ubukerarugendo''': Akarere ka Gicumbi gifite ibyiza by'umwihariko, harimo ahantu nyaburanga byifashishwa mu bukerarugendo. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere ubukerarugendo muri aka karere kugira ngo bibyaze umusaruro ibyiza by'ubukerarugendo n'umutungo kamere.[[Dosiye:HOTEL URUMURI.jpg|thumb|125x125px|HOTEL URUMURI IBONEKA MU KARERE KA GICUMBI]]
=== 8. Gahunda z'Imibereho myiza y'Abaturage ===
* '''Gahunda z'imibereho myiza''': Ibikorwa remezo mu rwego rwa '''imibereho myiza''' bigamije gufasha abaturage kugera ku buzima bwiza, aho bikorwa byita ku gufasha imiryango irimo abafite ubumuga, abana bato, n'abageze mu zabukuru.
* '''Gahunda z’uburezi''': Guteza imbere ibikorwa by’uburezi bigamije kwigisha abana ndetse n'abantu bakuru kugira ngo bagire ubumenyi buhamye mu ngeri zose.
=== 9. Ubumenyi n'Ubushakashatsi ===
* '''Ubumenyi n'ubushakashatsi mu buhinzi n'ubworozi''': Gicumbi ikomeza gufasha abahinzi n'aborozi binyuze mu bikorwa byo gushyira mu bikorwa ubushakashatsi, kugirango babashe kumenya uburyo bwo guhinga neza no korora ku buryo bugezweho.
=== '''10.UBUREZI''' ===
'''Uburezi mu Karere ka Gicumbi''' ni ingenzi mu rwego rwo guteza imbere imibereho myiza y’abaturage ndetse n'iterambere ry'akarere muri rusange. Gicumbi ni imwe mu turere tw'u Rwanda ifite gahunda zikomeye mu bijyanye n’uburezi, harimo kubaka amashuri, kongera uburezi bufite ireme, no guteza imbere imibereho y’abana n’abarimu.
=== Amashuri mu Karere ka Gicumbi: ===
Akarere ka Gicumbi gafite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye, ndetse n'ibigo by'imyuga. Ubu buhinzi butuma abana b’abaturage b’akarere babona amahirwe yo kwiga no kwiteza imbere. Ibi bituma hakomeza kugerwaho intego y’uburezi bw'inshingano.
=== Amashuri y'Incuke : ===
* Hari amashuri y’incuke ku rwego rwose rw'akarere, cyane cyane mu mijyi no mu mirenge. Aha ni ho abana bato batangira urugendo rwabo rw’uburezi. Ubu buhinzi bufasha umwana kwitegura amashuri abanza no kugira ubumenyi bw’ibanze mu bumenyi bw’isi.
=== Amashuri Abanza : ===
* '''Amashuri abanza''' ni kimwe mu byiciro by'ingenzi mu burezi mu Karere ka Gicumbi. Akarere kagize intambwe mu kwimakaza uburezi bw'ibyiciro byose, mu buryo bw'amasomo, imfashanyigisho, ndetse n'ibikoresho by’abana n'abarezi.
* Abana benshi muri Gicumbi biga amashuri abanza kandi hari gahunda yo gufasha abana baturuka mu mirenge no mu bice by'icyaro kubona uburezi bufite ireme.
=== Amashuri y'Isumbuye : ===
* [[Dosiye:KAGEYO TSS.jpg|thumb|KAGEYO TSS rimwe mu mashuri yisumbuye aboneka muri gicumbi]]'''Amashuri yisumbuye''' muri Gicumbi arakomeje kwiyongera, haba mu mijyi ndetse no mu bice by'icyaro. Mu mashuri yisumbuye, abana barushaho kugira ubumenyi bwimbitse mu masomo ya siyansi, ubumenyi bw’imibereho, ubumenyi bw'ikoranabuhanga, ndetse n’ubukungu.
* Ibi bituma abana bo mu karere ka Gicumbi babasha kugera ku myigire ikomeye, bityo bakabona amahirwe yo kwiga mu mashuri makuru n'amakuru.
=== Ibigo by'Imyuga: ===
* Mu rwego rwo gufasha urubyiruko kwiteza imbere no kubona akazi, Gicumbi ifite ibigo by’imyuga bigamije gutanga ubumenyi bw’ibanze mu mwuga, nka gahunda zo kwigisha imyuga n'ubumenyingiro.
* Ibi bigo bifasha urubyiruko kwiga ubufundi, ubukanishi, ububaji, ubudozi, n'ibindi, bigatuma babasha kwihangira imirimo.
=== Gahunda z'Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kigenda gishyira imbere gahunda yo kuzamura ireme ry'uburezi, harimo gutanga amahugurwa ku barimu, kubaka ibyumba by’amashuri, no kugerageza uburyo bushya bwo gutanga ubumenyi.
* Hari kandi gahunda yo kwita ku bashinzwe uburezi n’ubuyobozi bw’amashuri, kugira ngo barusheho gutanga uburezi bufite ireme kandi bukenewe.
=== Ibikorwa byo Guteza Imbere Uburezi: ===
* '''Kubaka amashuri''': Gicumbi ikomeje kubaka amashuri mu bice bitandukanye by'akarere, kugira ngo abana bose babone amahirwe yo kwiga.
* '''Uburezi bwa Tekinike''': Akarere ka Gicumbi kashyize imbaraga mu gushyira imbere uburezi bw'imyuga n'ubumenyingiro, cyane cyane mu rubyiruko, kugira ngo haboneke abanyeshuri bashobora gukora imirimo itandukanye no kubona akazi.
* '''Amahugurwa y’Abarezi''': Abarezi bahabwa amahugurwa ajyanye n’ubumenyi bwa kijyambere, kugira ngo bigishirize abana b'akarere mu buryo bugezweho kandi butanga ireme.
=== Uburezi Bw'Uburinganire: ===
* Gicumbi ifite gahunda yo gushyira imbere '''uburinganire mu burezi''', aho abana b’abakobwa n’abahungu bafashwa kugera ku burezi bungana kandi mu buryo bwuzuzanya. Ibi bigamije kurandura imbogamizi zishingiye ku gitsina mu burezi.
=== Isuzuma rya Buri gihe ku Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kagira ibikorwa byo gusuzuma ireme ry’uburezi buri mwaka, hagamijwe kumenya imbogamizi no gufata ingamba zo kuziba ibyavuye mu isuzuma, nk'uko bikorwa mu mashuri y'ibanze n'ayisumbuye.M
[[File:Igishanga.jpg|thumb|Igishanga kimwe mubiri i Gicumbi]]MUKARERE KA GICUMBI KAGIRA AMASHURI ATANDUKANYE
1.amashuri acumbika
2.amashuri adacumbika
ingero zamashuri acumbika
.kageyo TSS
.ES MUKONO
GROUPE SCOLAIRE DE LA SALLE BYUMBA
GSNBC BYUMBA
SANTA MARIA KARAMBO
PETIT SEMINAIRE RWESERO
GASEKE TSS
INGERO ZAMASHURI ADACUMBIKA
.G.S RUKIZI
.G.S KAGEYO
GS NYINAWIMANA
GS BYUMBA INYANGE
GS BYUMBA EAR
GS KAGAMBA<ref>URUTONDE RW' AMASHURI ARI MU KARERE KA GICUMBI - Search</ref>
1.IBIGO BICUMBIKA
I.KAGEYO TSS
kageyo tss yigisha amashami akirikira
.ACCOUNTING.
.SOFTWARE DEVELOPMENT(SOD)
IKIGO CYA KAGEYO TSS GITSINDISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING KURWEGO RWIGIHUGU<ref>UMUSEKE</ref>
II.IKIGO CYA ES MUKONO
ES MUKONO YIGISHA AYAMASHAMI
.MEG
.MCE
III.CYURU TSS
.IKIKIGO KIKGISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING
MUKARERE KA GICUMBI HAKORERWAMO IBIKORWA BYITERAMBERE BITANDUKANYE HARIMO
.ubuhinzi
.ubworozi
.ubucuruzi
.uburobyi
<references />7.https://www.gicumbi.gov.rw/
[[Category:Uturere tw’u Rwanda]]
[[Ikiciro:Akarere ka Gicumbi| ]]
6qehz98gqzf00y848q1dqoyxufpwqvl
132312
132311
2026-06-20T12:42:40Z
B.Scalling
15089
132312
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q2424750|useImage=[[File:AKARERE KA GICUMBI.jpg|AKARERE_KA_GICUMBI]]}}
Akarere ka [[Gicumbi Fc|Gicumbi]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Gicumbi_District</ref> ni kamwe mu turere dutanu (5) tugize [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|intara y’Amajyaruguru]], gafite ubuso bungana na km² 829. Gaherereye iburasirazuba bw’iyi ntara. Mu majyaruguru gahana imbibi n’[[Akarere ka Burera|akarere ka BURERA]] n’igihugu cya UGANDA. Iburasirazuba Gahana imbibi n'uturere twa [[Akarere ka Nyagatare|NYAGATARE]] na [[Akarere ka Gatsibo|GATSIBO]], mu Majyepfo yako gahana imbibi [[Akarere ka Gasabo|n'akarere ka GASABO]] n’agace gato ka RWAMAGANA ku nkengero z’ikiyaga cya Muhazi. Iburengerazuba gahana urubibi n’Akarere ka [[RULINDO]]. Akarere ka Gicumbi gafite [[Imirenge y’u Rwanda|imirenge]] makumyabiri n'umwe(21);utugari ijana n'icyenda(109);[[imidugudu]] magana tandatu mirongo itatu (630),ubucucike kuri km2 ni 534.
Aka karere gafite umupaka uhuza i gihugu cy'u [[Rwanda]] n'igihugu cya Uganda ufasha abaturage b'ibihugu byombi muri gahunda y'ubucuruzi n'imigenderanire. <ref>Hagiye kubakwa imihanda ya kaburimbo izafasha mu iterambere ry’Akarere</ref>
Ikindi akarere ka Gicumbi gafite umuhanda mushya Rukomo-Nyagatare ukaba uhuza akarere ka Gicumbi na Nyagatare ni [[Intara y’Iburasirazuba|ntara y'Uburasirazuba]] muri rusange<ref>Akarere ka Gicumbi</ref>
== AMATEKA ABARIZWA MURI AKA KARERE ==
Aka [[AKARERE KAGICUMBI|karere aka Gicumbi]] gafite amateka yihariye atandukanye n'ayutundi turere. Aha twavugamo ko ahitwa mu murenge wa Rutare akagali ka [[Kigabiro]] ko ariho hatabarijwe umugogo w' [[umwami]] Kigeli wa IV Rwabugili.[[Dosiye:Kibeho Forest at Nyaruguru District.jpg|thumb|Gicumbi]]Ikindi gikomeye cyane aka karere niho urugamba rwo kubohora [[igihugu]] rwateguriwe ahitwa ku Mulindi w'intwari gaherereye mumurenge wa shangasha.
== Ubuso ==
Akarere ka [[Gicumbi Ibiti ibihumbi 12 byatewe mu gukumira isuri n’inkangu|Gicumbi]] kahuje uturere twahozeho mbere ya “reforme administrative” ya 2006 twa Rebero, Rushaki, Bungwe, Kisaro n'umujyi wa [[Byumba]] . Akarere ka Gicumbi gafite ubuso bungana na km2 829 burimo umujyi wa Gicumbi ugizwe na 90,5 km² (imirenge ya Byumba, Kageyo n’[[Akagari|Utugari]] 2 aritwo mu Murenge wa [[Rukomo]] (twa Cyuru na Kinyami). Akarere ka Gicumbi kagabanyijemo Imirenge 21, Utugari 109 n’imidugudu 630. <ref>http://www.gicumbi.gov.rw/fileadmin/templates/document/Akarere_ka_Gicumbi_Inyandiko_mpine__update_of_end_March_2020_.pdf</ref>
== Imirenge igize akarere ka gicumbi<ref>https://www.gicumbi.gov.rw</ref> ==
# Nyamiyaga: umurenge wa nyamiyaga ugizwe n'utugari turindwi(7) aritwo:gahumuriza,Jamba,kabeza II,kabuga II,karambo,kiziba,mataba.
# Rutare:umurenge wa Rutare ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:bikumba,gasharu,gatwaro,kigabiro,munanira na Nkoto.
# Nyankenke : Umurenge wa Nyankenkugizwe n'utugari turindwi (7) aritwo:[[Butare]],Kigogo,kinishya Rusasa,Rutete,Rwagihura,Raramba.
# Miyove: umurenge wa Miyove ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:[[Akarere ka Gakenke|Gakenke]],mubuga, Miyove
# Manyagiro:Manyagiro ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:kabuga,Nyiragifumba,nyiravugiza,remera,rusekera,ryaruyumba.
# Rukomo: umurenge wa Rukomo ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyeya,cyuru,gisiza,kinyami,Mbare,Munyinya.
# Ruvune:Ruvune n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyandaro,gasambya,gashirira,kabare,rebero,ruhondo.
# Kageyo:kageyo n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:gihembe,horezo,kabuga,muhondo, nyamiyaga.
# Rubaya: umurenge wa Rubaya ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Gihanga,Gihambashayo,Gishari,Muguramo, Nyamiyaga.
# [[Byumba]]:Ni umugi mukuru wa akarere ka Gicumbi,uyu murenge ugizwe n'utugari icyenda(9) twavuga:Gacurabwenge,Gisuna,Murama,Kabali,Kivugiza,Ngondore,Nyakabungo,Nyamabuye,Nyarutarama.
# [[Mutesi scovia|Mutete]]:Mutete n'umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu (5) aritwo:Gaseke,Kabeza I,Musenyi,Mutandi,Nyarubuye.-
# [[UMURENGE WA MUKO|Muko]]: muko ni umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi,Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Cyamuhinda,Kigoma,Mwendo,Ngange,Rebero.
# Cyumba:Cyumba n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Gasunzu,Muhambo, Nyakabungo,Nyambare,Nyaruka,Rwankonjo.
# Rwamiko:Rwamiko Ni Umurenge mu karere ka Gicumbi Kandi wegeranye n'umurenge wa Rutare,uyu murenge ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Cyeru,Kigabiro,Nyagahinga.
# Giti:Giti ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka [[Gicumbi]] uhana imbibi n'umurenge wa Rutare ndetse na Rwamiko,Kandi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatobotobo,Murehe,Tanda.
# Rushaki:Umurenge wa Rushaki mu karere ka Gicumbi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatenga,Kamutora,Karurama.
# Mukarange:Mukarange ihana imbibi n'umurenge wa [[byumba]],uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Cyamuganga, Gatenga,Kiruhura,Mutarama,Rugerero,Musambya.
# Bwisige: ugizwe [[n'utugari]] tune(4) aritwo:Bwisige,Gihuke,Nyabushingitwa,Mukono.
# Shangasha:Ugizwe n'utugari dutanu(5):Kitazigurwa,Bushara,Nyabishambi,Nyabubare,shangasha.
# Bukure:uyu murenge ugizwe n'utugari tune(4):Karenge, Kigabiro,Kivumu,Rwesero.
# Kaniga:Bugombo,Gatoma,Murindi,Nyarwambu,rukurura
== UBUHINZI N'UBWOROZI MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ubworozi n'ubuhinzi''' ni ingingo z'ingenzi mu iterambere ry'a'''karere ka Gicumbi''', kandi bifite uruhare runini mu bukungu bw'abaturage b'akarere ndetse no mu mibereho yabo. Akarere ka Gicumbi, nk'akarere kari mu n'''tara y'Amajyaruguru''', kigaragara cyane mu buhinzi n'ubworozi, bifite uruhare mu gutuma abaturage babona ibiribwa by'ibanze, ndetse bikanatanga amahirwe y'imirimo. Dore uko ubworozi n'ubuhinzi bikorwa muri Gicumbi:
=== 1. Ubuhinzi mu Karere ka Gicumbi ===
[[Dosiye:GICUMBI AGRICULTURE.jpg|thumb|UBUHINZI MU KARERE KA GICUMBI]]
Gicumbi ifite ubutaka bwiza bworoheje ku buhinzi butandukanye, bukaba butanga umusaruro ushimishije. Abahinzi b'akarere bakora cyane mu buhinzi bw'ibihingwa by'ibanze, kandi bafite umuco wo guhinga ibintu byinshi mu buryo butandukanye.
==== Ibihingwa bikunzwe mu Karere ka Gicumbi: ====
* '''Ibihingwa by'ibanze (nk'ibigori n'ibishyimbo)''': Gicumbi izwiho guhinga '''ibigori''' (cyangwa amasaka) ku buryo bukomeye. Ibishyimbo ni kimwe mu bihingwa bihingwa cyane muri aka karere. Ibi bihingwa byombi bifasha abaturage kubona ibiribwa by'ibanze ndetse no kubona ibicuruzwa by'ubucuruzi.
*
* '''Ibirayi''': Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa '''ibirayi''', kandi ni kimwe mu bihingwa by'umwihariko muri aka karere.
* '''Imbuto n'imboga''': Abahinzi mu karere ka Gicumbi bafite uburyo bwo guhinga imbuto [[Imboga|n'imboga]], harimo '''avoka''', '''ibinyomoro''', '''ibihaza''', n'ibindi.
* '''Amashaza''': Akarere ka Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa amashaza (peas), ibi bihingwa bikaba bifite akamaro mu gutanga ibiribwa byuzuye intungamubiri.
* '''Umuceri''': Gicumbi ifite ubutaka bwiza bwo guhinga umuceri, usibye ahantu hegereye imigezi n'ibiyaga.
[[Dosiye:Ikirango cy'uruganda rw'icyayi ku mulindi19.jpg|thumb|ikirango cy'uruganda rwa mulindi]]
==== Ubuhinzi bukorerwa mu buryo bugezweho: ====
* '''Gukoresha imashini''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, hari ingamba zo gukoresha '''imashini z’ubuhinzi''' (nk'imashini zisarura [[Ikigori|ibigori]]), kugira ngo hakorwe ku buryo bwihuse kandi butanga umusaruro mwinshi.
* '''Gukoresha amazi''': Mu gihe cy'izuba ryinshi, abaturage b'Akarere ka Gicumbi bakoresha uburyo bwo kuvomerera ibihingwa mu buryo bwihariye (nko gukoresha '''amashyiga''', '''ibito by'amazi''', n'ibindi).
==== Gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa: ====
* '''Ubuhinzi bwa kijyambere''': Leta y'u Rwanda, ifatanyije n'abafatanyabikorwa, yashyizeho gahunda zitandukanye zo gufasha abahinzi mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga '''imbaraga mu buhinzi bwa kijyambere''', '''guhugura abahinzi''', no kubashyira hamwe mu k'''operative''' (amakoperative y’abahinzi).
=== 2. Ubworozi mu Karere ka Gicumbi ===
Ubworozi bukomeje kuba imwe mu nkingi z'ubukungu mu Karere ka Gicumbi. Abaturage benshi bo muri aka karere bakora ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini, nk'inka, intama, ingurube, n'inkoko.
==== Ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini: ====
* '''Inka''': Gicumbi ifite ubworozi bw''''inka''' bw'ingenzi, kandi ni ahantu hakunze kuboneka aborozi b'inka. [[Inka]] zitanga amata, kandi ni isoko y'inyama n'uruhu. Amata y'inka ni kimwe mu bicuruzwa by'ingenzi muri Gicumbi, akaba akenerwa cyane mu muryango.
* '''Intama n'inkoko''': Intama n'inkoko zoroziwe mu karere, kandi hari gahunda za leta zishyigikira aborozi b'intama mu buryo bwo kubona isoko rihamye. Inkoko zitanga amagi, inyama, ndetse n'ibikoresho by'ubworozi (nk'ibikoresho byo gutunganya).
* '''Ingurube''': Gicumbi ni ahantu hakunze kwitabwaho '''ubworozi bw'ingurube'''. Ingurube zitanga inyama n'ibindi bisubizo ku baturage.
* '''Amatungo magufi''': Abaturage benshi mu Gicumbi bafite amatungo magufi, akenshi abasha guha amahirwe abantu kubona ibiribwa n'ibindi bisubizo.
==== Ubworozi bwa kijyambere: ====
* '''Kongera umusaruro''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, aborozi bakoresha uburyo bwa kijyambere mu korora amatungo, harimo imirima yo kubakira amatungo, imirima y'ibinyampeke by'amatungo, n'ibikoresho byo gukurikirana ubuzima bw'amatungo.
* '''Gutanga ibikoresho by’ubworozi''': Hari gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa zo gutanga '''ibikoresho by’ubworozi''' nk'imiti, inyongeramusaruro, n'ibikoresho byo kubika ibiryo by'amatungo.
=== 3. Ubuhinzi n'Ubworozi Bihuza Umurimo ===
* '''Ihuriro ry'ubuhinzi n'ubworozi''': Mu Karere ka Gicumbi, abahinzi n'aborozi bakorana mu buryo bw'imikoranire. Guhinga ibihingwa by'ibanze nk'ibigori no guhinga ibyatsi by'amatungo, bituma abaturage ba Gicumbi babasha korora amatungo neza no kubona ibiribwa bihagije.
* '''Ihuriro ry'amakoperative''': Amakoperative y'abahinzi n'aborozi muri Gicumbi akora ku buryo buhamye, kandi atanga amahirwe menshi yo gusangira ubunararibonye, kubona amasoko, no kubungabunga ubuhinzi n'ubworozi.
=== 4. Ibibazo n'Inzitizi: ===
* '''Imihindagurikire y'ibihe''': Imihindagurikire y'ibihe, nk'izuba rikabije cyangwa imvura nyinshi, bigira ingaruka ku buhinzi n'ubworozi, bigatuma bamwe mu baturage babura umusaruro.
* '''Ikibazo cy'ubutaka''': Ubutaka bw'akarere ka Gicumbi bwifashishwa cyane mu buhinzi no mu bworozi, ariko hari ikibazo cyo kubura ubutaka bunoze bwo guhingamo cyangwa bwo kororeramo, bikaba byatera ibibazo by'ubukungu mu miryango.
* '''Isoko n'ubucuruzi''': Nubwo hari amahirwe yo kongera ubuhinzi n'ubworozi, abaturage baracyahangayikishijwe no kubona amasoko ahamye, cyane ku musaruro w'amatungo n'ibihingwa.
=== 5. Gahunda za Leta n'Abafatanyabikorwa: ===
Leta y'u Rwanda ndetse n'abafatanyabikorwa bayo bakomeje gushyiraho '''gahunda zo gufasha abahinzi n'aborozi''' mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga imfashanyo y'ubworozi, kubaka ibikorwaremezo, gutanga amahugurwa y'ubuhinzi bwa kijyambere, no gushyira mu bikorwa gahunda zo kongera ubukungu bw'abaturage.
=== Ibyo Ubworozi n'Ubuhinzi Bihindura: ===
* '''Iterambere ry'ubukungu''': Ubworozi n'ubuhinzi muri Gicumbi bitanga akazi ku baturage benshi, bikongera umusaruro w'igihugu no kuzamura imibereho myiza.
* '''Ibiribwa by'ibanze''': Abaturage babasha kubona ibiribwa by'ibanze, kandi ubushobozi bw'akarere bwiyongera mu gukora imishinga y'iterambere.
Ubworozi n'ubuhinzi ni imbaraga za Gicumbi mu gukora ubukungu no guharanira iterambere ry'abaturage.
== IBIKORWA REMEZO BYO MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ibikorwa remezo by’akarere ka Gicumbi''' bifite uruhare runini mu iterambere ry’ubukungu, imibereho myiza y’abaturage, ndetse no mu guha abaturage amahirwe yo kugira ubuzima bwiza no kwiteza imbere. Ibikorwa remezo ni ibintu by'ingenzi mu buzima bwa buri munsi, harimo ibikorwa by’amashanyarazi, imihanda, amazi, n'ibindi. Dore uko ibikorwa remezo bikorwa muri Gicumbi:
[[Dosiye:UMUHANDA WA GICUMBI.jpg|thumb|Umuhanda uboneka mu karere ka GICUMBI]]
=== 1. Imihanda n'itumanaho ===
* '''Imihanda y'ubwoko bwose''': Gicumbi ifite imihanda isanzweho, kandi ikomeje kwitabwaho mu kubaka imihanda myiza. Imihanda ikoreshwa mu gutwara abantu n'ibicuruzwa, igafasha abahinzi, aborozi, ndetse n'abacuruzi kugera ku masoko ndetse no kugera ku baturage b'ahantu hatandukanye.
* '''Imihanda y'ikiciro cya kabiri na gatatu''': Hari imihanda ireshya n’ikiciro cya kabiri (imihanda mikuru) ndetse n'iy'ikiciro cya gatatu (imihanda y'ibanze), kandi igihugu gikomeje gahunda yo kubaka imihanda y'ubwoko bwa kijyambere, hamwe n'ibindi bikorwa byo kubungabunga no gutunganya imihanda.
* '''Imihanda ya kaburimbo''': Mu rwego rwo gukomeza guteza imbere ibikorwa by’imihanda, imihanda ya kaburimbo imaze kugera mu bice bitandukanye by'akarere, kandi iri kwitabwaho cyane mu mishinga y'ubukungu.
* '''Guhuza imihanda''': Kubaka imihanda ijya mu midugudu itandukanye ya Gicumbi, guhuza abaturage, no kubasha kugera ku bindi bice by’igihugu ni ikintu gikomeje kwitabwaho.
=== 2. Amazi n'isukura ===
* '''Gutanga amazi meza''': Gicumbi ifite gahunda zinyuranye zo gutanga amazi meza ku baturage. Gahunda yo kugeza amazi meza ku baturage hirya no hino mu karere ikomeje kuba ik'ingenzi, cyane cyane mu midugudu.
* '''Isuku n'isukura''': Mu rwego rwo gukomeza kugira ubuzima bwiza, ibikorwa byo kubungabunga isuku no kwita ku isuku n’isukura mu midugudu no mu mugi wa Gicumbi birakorwa. Gahunda yo gukora ubukangurambaga mu isuku ituma abaturage basobanukirwa n'akamaro ko kubungabunga ibidukikije.
=== 3. Amashanyarazi ===
* '''Gutanga amashanyarazi''': Gicumbi ifite gahunda nyinshi zo kugeza amashanyarazi ku baturage. Amashanyarazi atangwa mu buryo bwa '''nyuma''' (mu buryo bw'amashanyarazi ava mu mishinga y'ubushobozi bw'igihugu), ndetse '''gushiraho amashanyarazi akomoka ku mirasire y'izuba''' (solar power) nabyo biri gushyirwaho ku baturage batabona amashanyarazi aturutse ku muriro w'amashanyarazi rusange.
* '''Kubaka ibikorwa remezo by’amashanyarazi''': Uyu munsi, abaturage b’akarere ka Gicumbi barakomeza kubona amashanyarazi ku rwego rw’imijyi no mu bice by’icyaro, bitewe n’imishinga ya leta.
=== 4. Uburyo bwo Kugeza Serivisi z'Umuco n'Uburezi ===
* '''Amashuri''': Gicumbi ifite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye ndetse n'ibigo by'imyuga. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere amashuri, kubaka ibyumba by’amashuri no kubungabunga ibikoresho by’abanyeshuri.
* '''Ibigo by'imyuga''': Kubaka ibikorwa remezo by’imyuga bikomeje gutanga amahirwe menshi ku rubyiruko mu bice bitandukanye bya Gicumbi. Ibi bigo by’imyuga bituma urubyiruko rwigira ku bumenyi butandukanye, bigafasha mu kubaka ejo hazaza heza.
=== 5. Ibikorwaremezo by’Ubuzima ===
* [[Dosiye:IBITARO BYA BYUMBA.jpg|thumb|270x270px|'''IBITARO BYA BYUMBA''']]'''Ibigo nderabuzima''': Gicumbi ifite ibigo nderabuzima bihagije byo gutanga serivisi z’ubuzima ku baturage, kandi ibikorwa byo kubaka ibigo nderabuzima byitabwaho cyane. Abaturage bafite amahirwe yo kubona serivisi z’ubuzima bwiza, harimo n'ibikorwa byo kuvura indwara z'ibanze, gutanga inkingo, ndetse no kubungabunga ubuzima bw’imiryango.
* '''Amavuriro n'ibitaro''': Icyo Gicumbi gikeneye ni ugukomeza kubaka ibitaro n’amavuriro kugira ngo abaturage babone serivisi z’ubuvuzi ku buryo bwihuse. Gahunda ya Leta ni ugufasha abaturage kubona ubuvuzi bw’ibanze ndetse no gukomeza guteza imbere ibikorwaremezo by’ubuzima.[[Dosiye:Image 750x 63c1425a5cbc.jpg|thumb|142x142px|ISOKO RYA GICUMBI]]
=== 7. Gahunda z'Ubucuruzi n’Ubukerarugendo ===
* '''Isoko''': Gicumbi ifite ibikorwa remezo by'amasoko y'ibicuruzwa biva mu buhinzi n'ubworozi. Ibi byifashishwa mu gukwirakwiza ibicuruzwa mu bindi bice by’igihu
* '''Gahunda z'ubukerarugendo''': Akarere ka Gicumbi gifite ibyiza by'umwihariko, harimo ahantu nyaburanga byifashishwa mu bukerarugendo. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere ubukerarugendo muri aka karere kugira ngo bibyaze umusaruro ibyiza by'ubukerarugendo n'umutungo kamere.[[Dosiye:HOTEL URUMURI.jpg|thumb|125x125px|HOTEL URUMURI IBONEKA MU KARERE KA GICUMBI]]
=== 8. Gahunda z'Imibereho myiza y'Abaturage ===
* '''Gahunda z'imibereho myiza''': Ibikorwa remezo mu rwego rwa '''imibereho myiza''' bigamije gufasha abaturage kugera ku buzima bwiza, aho bikorwa byita ku gufasha imiryango irimo abafite ubumuga, abana bato, n'abageze mu zabukuru.
* '''Gahunda z’uburezi''': Guteza imbere ibikorwa by’uburezi bigamije kwigisha abana ndetse n'abantu bakuru kugira ngo bagire ubumenyi buhamye mu ngeri zose.
=== 9. Ubumenyi n'Ubushakashatsi ===
* '''Ubumenyi n'ubushakashatsi mu buhinzi n'ubworozi''': Gicumbi ikomeza gufasha abahinzi n'aborozi binyuze mu bikorwa byo gushyira mu bikorwa ubushakashatsi, kugirango babashe kumenya uburyo bwo guhinga neza no korora ku buryo bugezweho.
=== '''10.UBUREZI''' ===
'''Uburezi mu Karere ka Gicumbi''' ni ingenzi mu rwego rwo guteza imbere imibereho myiza y’abaturage ndetse n'iterambere ry'akarere muri rusange. Gicumbi ni imwe mu turere tw'u Rwanda ifite gahunda zikomeye mu bijyanye n’uburezi, harimo kubaka amashuri, kongera uburezi bufite ireme, no guteza imbere imibereho y’abana n’abarimu.
=== Amashuri mu Karere ka Gicumbi: ===
Akarere ka Gicumbi gafite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye, ndetse n'ibigo by'imyuga. Ubu buhinzi butuma abana b’abaturage b’akarere babona amahirwe yo kwiga no kwiteza imbere. Ibi bituma hakomeza kugerwaho intego y’uburezi bw'inshingano.
=== Amashuri y'Incuke : ===
* Hari amashuri y’incuke ku rwego rwose rw'akarere, cyane cyane mu mijyi no mu mirenge. Aha ni ho abana bato batangira urugendo rwabo rw’uburezi. Ubu buhinzi bufasha umwana kwitegura amashuri abanza no kugira ubumenyi bw’ibanze mu bumenyi bw’isi.
=== Amashuri Abanza : ===
* '''Amashuri abanza''' ni kimwe mu byiciro by'ingenzi mu burezi mu Karere ka Gicumbi. Akarere kagize intambwe mu kwimakaza uburezi bw'ibyiciro byose, mu buryo bw'amasomo, imfashanyigisho, ndetse n'ibikoresho by’abana n'abarezi.
* Abana benshi muri Gicumbi biga amashuri abanza kandi hari gahunda yo gufasha abana baturuka mu mirenge no mu bice by'icyaro kubona uburezi bufite ireme.
=== Amashuri y'Isumbuye : ===
* [[Dosiye:KAGEYO TSS.jpg|thumb|KAGEYO TSS rimwe mu mashuri yisumbuye aboneka muri gicumbi]]'''Amashuri yisumbuye''' muri Gicumbi arakomeje kwiyongera, haba mu mijyi ndetse no mu bice by'icyaro. Mu mashuri yisumbuye, abana barushaho kugira ubumenyi bwimbitse mu masomo ya siyansi, ubumenyi bw’imibereho, ubumenyi bw'ikoranabuhanga, ndetse n’ubukungu.
* Ibi bituma abana bo mu karere ka Gicumbi babasha kugera ku myigire ikomeye, bityo bakabona amahirwe yo kwiga mu mashuri makuru n'amakuru.
=== Ibigo by'Imyuga: ===
* Mu rwego rwo gufasha urubyiruko kwiteza imbere no kubona akazi, Gicumbi ifite ibigo by’imyuga bigamije gutanga ubumenyi bw’ibanze mu mwuga, nka gahunda zo kwigisha imyuga n'ubumenyingiro.
* Ibi bigo bifasha urubyiruko kwiga ubufundi, ubukanishi, ububaji, ubudozi, n'ibindi, bigatuma babasha kwihangira imirimo.
=== Gahunda z'Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kigenda gishyira imbere gahunda yo kuzamura ireme ry'uburezi, harimo gutanga amahugurwa ku barimu, kubaka ibyumba by’amashuri, no kugerageza uburyo bushya bwo gutanga ubumenyi.
* Hari kandi gahunda yo kwita ku bashinzwe uburezi n’ubuyobozi bw’amashuri, kugira ngo barusheho gutanga uburezi bufite ireme kandi bukenewe.
=== Ibikorwa byo Guteza Imbere Uburezi: ===
* '''Kubaka amashuri''': Gicumbi ikomeje kubaka amashuri mu bice bitandukanye by'akarere, kugira ngo abana bose babone amahirwe yo kwiga.
* '''Uburezi bwa Tekinike''': Akarere ka Gicumbi kashyize imbaraga mu gushyira imbere uburezi bw'imyuga n'ubumenyingiro, cyane cyane mu rubyiruko, kugira ngo haboneke abanyeshuri bashobora gukora imirimo itandukanye no kubona akazi.
* '''Amahugurwa y’Abarezi''': Abarezi bahabwa amahugurwa ajyanye n’ubumenyi bwa kijyambere, kugira ngo bigishirize abana b'akarere mu buryo bugezweho kandi butanga ireme.
=== Uburezi Bw'Uburinganire: ===
* Gicumbi ifite gahunda yo gushyira imbere '''uburinganire mu burezi''', aho abana b’abakobwa n’abahungu bafashwa kugera ku burezi bungana kandi mu buryo bwuzuzanya. Ibi bigamije kurandura imbogamizi zishingiye ku gitsina mu burezi.
=== Isuzuma rya Buri gihe ku Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kagira ibikorwa byo gusuzuma ireme ry’uburezi buri mwaka, hagamijwe kumenya imbogamizi no gufata ingamba zo kuziba ibyavuye mu isuzuma, nk'uko bikorwa mu mashuri y'ibanze n'ayisumbuye.M
[[File:Igishanga.jpg|thumb|Igishanga kimwe mubiri i Gicumbi]]MUKARERE KA GICUMBI KAGIRA AMASHURI ATANDUKANYE
1.amashuri acumbika
2.amashuri adacumbika
ingero zamashuri acumbika
.kageyo TSS
.ES MUKONO
GROUPE SCOLAIRE DE LA SALLE BYUMBA
GSNBC BYUMBA
SANTA MARIA KARAMBO
PETIT SEMINAIRE RWESERO
GASEKE TSS
INGERO ZAMASHURI ADACUMBIKA
.G.S RUKIZI
.G.S KAGEYO
GS NYINAWIMANA
GS BYUMBA INYANGE
GS BYUMBA EAR
GS KAGAMBA<ref>URUTONDE RW' AMASHURI ARI MU KARERE KA GICUMBI - Search</ref>
1.IBIGO BICUMBIKA
I.KAGEYO TSS
kageyo tss yigisha amashami akirikira
.ACCOUNTING.
.SOFTWARE DEVELOPMENT(SOD)
IKIGO CYA KAGEYO TSS GITSINDISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING KURWEGO RWIGIHUGU<ref>UMUSEKE</ref>
II.IKIGO CYA ES MUKONO
ES MUKONO YIGISHA AYAMASHAMI
.MEG
.MCE
III.CYURU TSS
.IKIKIGO KIKGISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING
MUKARERE KA GICUMBI HAKORERWAMO IBIKORWA BYITERAMBERE BITANDUKANYE HARIMO
.ubuhinzi
.ubworozi
.ubucuruzi
.uburobyi
<references />7.https://www.gicumbi.gov.rw/
[[Category:Uturere tw’u Rwanda]]
[[Ikiciro:Akarere ka Gicumbi| ]]
bjr2ffnkq1ck9r9xqkjz6xoljczhs1s
132313
132312
2026-06-20T12:43:29Z
B.Scalling
15089
132313
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q2424750|useImage=[[File:AKARERE KA GICUMBI.jpg|AKARERE_KA_GICUMBI]]}}
Akarere ka [[Gicumbi Fc|Gicumbi]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Gicumbi_District</ref> ni kamwe mu turere dutanu (5) tugize [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|intara y’Amajyaruguru]], gafite ubuso bungana na km² 829. Gaherereye iburasirazuba bw’iyi ntara. Mu majyaruguru gahana imbibi n’[[Akarere ka Burera|akarere ka BURERA]] n’igihugu cya UGANDA. Iburasirazuba Gahana imbibi n'uturere twa [[Akarere ka Nyagatare|NYAGATARE]] na [[Akarere ka Gatsibo|GATSIBO]], mu Majyepfo yako gahana imbibi [[Akarere ka Gasabo|n'akarere ka GASABO]] n’agace gato ka RWAMAGANA ku nkengero z’ikiyaga cya Muhazi. Iburengerazuba gahana urubibi n’Akarere ka [[RULINDO]]. Akarere ka Gicumbi gafite [[Imirenge y’u Rwanda|imirenge]] makumyabiri n'umwe(21);utugari ijana n'icyenda(109);[[imidugudu]] magana tandatu mirongo itatu (630),ubucucike kuri km2 ni 534.
Aka karere gafite umupaka uhuza i gihugu cy'u [[Rwanda]] n'igihugu cya Uganda ufasha abaturage b'ibihugu byombi muri gahunda y'ubucuruzi n'imigenderanire. <ref>Hagiye kubakwa imihanda ya kaburimbo izafasha mu iterambere ry’Akarere</ref>
Ikindi akarere ka Gicumbi gafite umuhanda mushya Rukomo-Nyagatare ukaba uhuza akarere ka Gicumbi na Nyagatare ni [[Intara y’Iburasirazuba|ntara y'Uburasirazuba]] muri rusange<ref>Akarere ka Gicumbi</ref>.
== AMATEKA ABARIZWA MURI AKA KARERE ==
Aka [[AKARERE KAGICUMBI|karere aka Gicumbi]] gafite amateka yihariye atandukanye n'ayutundi turere. Aha twavugamo ko ahitwa mu murenge wa Rutare akagali ka [[Kigabiro]] ko ariho hatabarijwe umugogo w' [[umwami]] Kigeli wa IV Rwabugili.[[Dosiye:Kibeho Forest at Nyaruguru District.jpg|thumb|Gicumbi]]Ikindi gikomeye cyane aka karere niho urugamba rwo kubohora [[igihugu]] rwateguriwe ahitwa ku Mulindi w'intwari gaherereye mumurenge wa shangasha.
== Ubuso ==
Akarere ka [[Gicumbi Ibiti ibihumbi 12 byatewe mu gukumira isuri n’inkangu|Gicumbi]] kahuje uturere twahozeho mbere ya “reforme administrative” ya 2006 twa Rebero, Rushaki, Bungwe, Kisaro n'umujyi wa [[Byumba]] . Akarere ka Gicumbi gafite ubuso bungana na km2 829 burimo umujyi wa Gicumbi ugizwe na 90,5 km² (imirenge ya Byumba, Kageyo n’[[Akagari|Utugari]] 2 aritwo mu Murenge wa [[Rukomo]] (twa Cyuru na Kinyami). Akarere ka Gicumbi kagabanyijemo Imirenge 21, Utugari 109 n’imidugudu 630. <ref>http://www.gicumbi.gov.rw/fileadmin/templates/document/Akarere_ka_Gicumbi_Inyandiko_mpine__update_of_end_March_2020_.pdf</ref>
== Imirenge igize akarere ka gicumbi<ref>https://www.gicumbi.gov.rw</ref> ==
# Nyamiyaga: umurenge wa nyamiyaga ugizwe n'utugari turindwi(7) aritwo:gahumuriza,Jamba,kabeza II,kabuga II,karambo,kiziba,mataba.
# Rutare:umurenge wa Rutare ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:bikumba,gasharu,gatwaro,kigabiro,munanira na Nkoto.
# Nyankenke : Umurenge wa Nyankenkugizwe n'utugari turindwi (7) aritwo:[[Butare]],Kigogo,kinishya Rusasa,Rutete,Rwagihura,Raramba.
# Miyove: umurenge wa Miyove ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:[[Akarere ka Gakenke|Gakenke]],mubuga, Miyove
# Manyagiro:Manyagiro ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:kabuga,Nyiragifumba,nyiravugiza,remera,rusekera,ryaruyumba.
# Rukomo: umurenge wa Rukomo ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyeya,cyuru,gisiza,kinyami,Mbare,Munyinya.
# Ruvune:Ruvune n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyandaro,gasambya,gashirira,kabare,rebero,ruhondo.
# Kageyo:kageyo n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:gihembe,horezo,kabuga,muhondo, nyamiyaga.
# Rubaya: umurenge wa Rubaya ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Gihanga,Gihambashayo,Gishari,Muguramo, Nyamiyaga.
# [[Byumba]]:Ni umugi mukuru wa akarere ka Gicumbi,uyu murenge ugizwe n'utugari icyenda(9) twavuga:Gacurabwenge,Gisuna,Murama,Kabali,Kivugiza,Ngondore,Nyakabungo,Nyamabuye,Nyarutarama.
# [[Mutesi scovia|Mutete]]:Mutete n'umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu (5) aritwo:Gaseke,Kabeza I,Musenyi,Mutandi,Nyarubuye.-
# [[UMURENGE WA MUKO|Muko]]: muko ni umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi,Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Cyamuhinda,Kigoma,Mwendo,Ngange,Rebero.
# Cyumba:Cyumba n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Gasunzu,Muhambo, Nyakabungo,Nyambare,Nyaruka,Rwankonjo.
# Rwamiko:Rwamiko Ni Umurenge mu karere ka Gicumbi Kandi wegeranye n'umurenge wa Rutare,uyu murenge ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Cyeru,Kigabiro,Nyagahinga.
# Giti:Giti ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka [[Gicumbi]] uhana imbibi n'umurenge wa Rutare ndetse na Rwamiko,Kandi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatobotobo,Murehe,Tanda.
# Rushaki:Umurenge wa Rushaki mu karere ka Gicumbi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatenga,Kamutora,Karurama.
# Mukarange:Mukarange ihana imbibi n'umurenge wa [[byumba]],uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Cyamuganga, Gatenga,Kiruhura,Mutarama,Rugerero,Musambya.
# Bwisige: ugizwe [[n'utugari]] tune(4) aritwo:Bwisige,Gihuke,Nyabushingitwa,Mukono.
# Shangasha:Ugizwe n'utugari dutanu(5):Kitazigurwa,Bushara,Nyabishambi,Nyabubare,shangasha.
# Bukure:uyu murenge ugizwe n'utugari tune(4):Karenge, Kigabiro,Kivumu,Rwesero.
# Kaniga:Bugombo,Gatoma,Murindi,Nyarwambu,rukurura
== UBUHINZI N'UBWOROZI MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ubworozi n'ubuhinzi''' ni ingingo z'ingenzi mu iterambere ry'a'''karere ka Gicumbi''', kandi bifite uruhare runini mu bukungu bw'abaturage b'akarere ndetse no mu mibereho yabo. Akarere ka Gicumbi, nk'akarere kari mu n'''tara y'Amajyaruguru''', kigaragara cyane mu buhinzi n'ubworozi, bifite uruhare mu gutuma abaturage babona ibiribwa by'ibanze, ndetse bikanatanga amahirwe y'imirimo. Dore uko ubworozi n'ubuhinzi bikorwa muri Gicumbi:
=== 1. Ubuhinzi mu Karere ka Gicumbi ===
[[Dosiye:GICUMBI AGRICULTURE.jpg|thumb|UBUHINZI MU KARERE KA GICUMBI]]
Gicumbi ifite ubutaka bwiza bworoheje ku buhinzi butandukanye, bukaba butanga umusaruro ushimishije. Abahinzi b'akarere bakora cyane mu buhinzi bw'ibihingwa by'ibanze, kandi bafite umuco wo guhinga ibintu byinshi mu buryo butandukanye.
==== Ibihingwa bikunzwe mu Karere ka Gicumbi: ====
* '''Ibihingwa by'ibanze (nk'ibigori n'ibishyimbo)''': Gicumbi izwiho guhinga '''ibigori''' (cyangwa amasaka) ku buryo bukomeye. Ibishyimbo ni kimwe mu bihingwa bihingwa cyane muri aka karere. Ibi bihingwa byombi bifasha abaturage kubona ibiribwa by'ibanze ndetse no kubona ibicuruzwa by'ubucuruzi.
*
* '''Ibirayi''': Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa '''ibirayi''', kandi ni kimwe mu bihingwa by'umwihariko muri aka karere.
* '''Imbuto n'imboga''': Abahinzi mu karere ka Gicumbi bafite uburyo bwo guhinga imbuto [[Imboga|n'imboga]], harimo '''avoka''', '''ibinyomoro''', '''ibihaza''', n'ibindi.
* '''Amashaza''': Akarere ka Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa amashaza (peas), ibi bihingwa bikaba bifite akamaro mu gutanga ibiribwa byuzuye intungamubiri.
* '''Umuceri''': Gicumbi ifite ubutaka bwiza bwo guhinga umuceri, usibye ahantu hegereye imigezi n'ibiyaga.
[[Dosiye:Ikirango cy'uruganda rw'icyayi ku mulindi19.jpg|thumb|ikirango cy'uruganda rwa mulindi]]
==== Ubuhinzi bukorerwa mu buryo bugezweho: ====
* '''Gukoresha imashini''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, hari ingamba zo gukoresha '''imashini z’ubuhinzi''' (nk'imashini zisarura [[Ikigori|ibigori]]), kugira ngo hakorwe ku buryo bwihuse kandi butanga umusaruro mwinshi.
* '''Gukoresha amazi''': Mu gihe cy'izuba ryinshi, abaturage b'Akarere ka Gicumbi bakoresha uburyo bwo kuvomerera ibihingwa mu buryo bwihariye (nko gukoresha '''amashyiga''', '''ibito by'amazi''', n'ibindi).
==== Gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa: ====
* '''Ubuhinzi bwa kijyambere''': Leta y'u Rwanda, ifatanyije n'abafatanyabikorwa, yashyizeho gahunda zitandukanye zo gufasha abahinzi mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga '''imbaraga mu buhinzi bwa kijyambere''', '''guhugura abahinzi''', no kubashyira hamwe mu k'''operative''' (amakoperative y’abahinzi).
=== 2. Ubworozi mu Karere ka Gicumbi ===
Ubworozi bukomeje kuba imwe mu nkingi z'ubukungu mu Karere ka Gicumbi. Abaturage benshi bo muri aka karere bakora ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini, nk'inka, intama, ingurube, n'inkoko.
==== Ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini: ====
* '''Inka''': Gicumbi ifite ubworozi bw''''inka''' bw'ingenzi, kandi ni ahantu hakunze kuboneka aborozi b'inka. [[Inka]] zitanga amata, kandi ni isoko y'inyama n'uruhu. Amata y'inka ni kimwe mu bicuruzwa by'ingenzi muri Gicumbi, akaba akenerwa cyane mu muryango.
* '''Intama n'inkoko''': Intama n'inkoko zoroziwe mu karere, kandi hari gahunda za leta zishyigikira aborozi b'intama mu buryo bwo kubona isoko rihamye. Inkoko zitanga amagi, inyama, ndetse n'ibikoresho by'ubworozi (nk'ibikoresho byo gutunganya).
* '''Ingurube''': Gicumbi ni ahantu hakunze kwitabwaho '''ubworozi bw'ingurube'''. Ingurube zitanga inyama n'ibindi bisubizo ku baturage.
* '''Amatungo magufi''': Abaturage benshi mu Gicumbi bafite amatungo magufi, akenshi abasha guha amahirwe abantu kubona ibiribwa n'ibindi bisubizo.
==== Ubworozi bwa kijyambere: ====
* '''Kongera umusaruro''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, aborozi bakoresha uburyo bwa kijyambere mu korora amatungo, harimo imirima yo kubakira amatungo, imirima y'ibinyampeke by'amatungo, n'ibikoresho byo gukurikirana ubuzima bw'amatungo.
* '''Gutanga ibikoresho by’ubworozi''': Hari gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa zo gutanga '''ibikoresho by’ubworozi''' nk'imiti, inyongeramusaruro, n'ibikoresho byo kubika ibiryo by'amatungo.
=== 3. Ubuhinzi n'Ubworozi Bihuza Umurimo ===
* '''Ihuriro ry'ubuhinzi n'ubworozi''': Mu Karere ka Gicumbi, abahinzi n'aborozi bakorana mu buryo bw'imikoranire. Guhinga ibihingwa by'ibanze nk'ibigori no guhinga ibyatsi by'amatungo, bituma abaturage ba Gicumbi babasha korora amatungo neza no kubona ibiribwa bihagije.
* '''Ihuriro ry'amakoperative''': Amakoperative y'abahinzi n'aborozi muri Gicumbi akora ku buryo buhamye, kandi atanga amahirwe menshi yo gusangira ubunararibonye, kubona amasoko, no kubungabunga ubuhinzi n'ubworozi.
=== 4. Ibibazo n'Inzitizi: ===
* '''Imihindagurikire y'ibihe''': Imihindagurikire y'ibihe, nk'izuba rikabije cyangwa imvura nyinshi, bigira ingaruka ku buhinzi n'ubworozi, bigatuma bamwe mu baturage babura umusaruro.
* '''Ikibazo cy'ubutaka''': Ubutaka bw'akarere ka Gicumbi bwifashishwa cyane mu buhinzi no mu bworozi, ariko hari ikibazo cyo kubura ubutaka bunoze bwo guhingamo cyangwa bwo kororeramo, bikaba byatera ibibazo by'ubukungu mu miryango.
* '''Isoko n'ubucuruzi''': Nubwo hari amahirwe yo kongera ubuhinzi n'ubworozi, abaturage baracyahangayikishijwe no kubona amasoko ahamye, cyane ku musaruro w'amatungo n'ibihingwa.
=== 5. Gahunda za Leta n'Abafatanyabikorwa: ===
Leta y'u Rwanda ndetse n'abafatanyabikorwa bayo bakomeje gushyiraho '''gahunda zo gufasha abahinzi n'aborozi''' mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga imfashanyo y'ubworozi, kubaka ibikorwaremezo, gutanga amahugurwa y'ubuhinzi bwa kijyambere, no gushyira mu bikorwa gahunda zo kongera ubukungu bw'abaturage.
=== Ibyo Ubworozi n'Ubuhinzi Bihindura: ===
* '''Iterambere ry'ubukungu''': Ubworozi n'ubuhinzi muri Gicumbi bitanga akazi ku baturage benshi, bikongera umusaruro w'igihugu no kuzamura imibereho myiza.
* '''Ibiribwa by'ibanze''': Abaturage babasha kubona ibiribwa by'ibanze, kandi ubushobozi bw'akarere bwiyongera mu gukora imishinga y'iterambere.
Ubworozi n'ubuhinzi ni imbaraga za Gicumbi mu gukora ubukungu no guharanira iterambere ry'abaturage.
== IBIKORWA REMEZO BYO MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ibikorwa remezo by’akarere ka Gicumbi''' bifite uruhare runini mu iterambere ry’ubukungu, imibereho myiza y’abaturage, ndetse no mu guha abaturage amahirwe yo kugira ubuzima bwiza no kwiteza imbere. Ibikorwa remezo ni ibintu by'ingenzi mu buzima bwa buri munsi, harimo ibikorwa by’amashanyarazi, imihanda, amazi, n'ibindi. Dore uko ibikorwa remezo bikorwa muri Gicumbi:
[[Dosiye:UMUHANDA WA GICUMBI.jpg|thumb|Umuhanda uboneka mu karere ka GICUMBI]]
=== 1. Imihanda n'itumanaho ===
* '''Imihanda y'ubwoko bwose''': Gicumbi ifite imihanda isanzweho, kandi ikomeje kwitabwaho mu kubaka imihanda myiza. Imihanda ikoreshwa mu gutwara abantu n'ibicuruzwa, igafasha abahinzi, aborozi, ndetse n'abacuruzi kugera ku masoko ndetse no kugera ku baturage b'ahantu hatandukanye.
* '''Imihanda y'ikiciro cya kabiri na gatatu''': Hari imihanda ireshya n’ikiciro cya kabiri (imihanda mikuru) ndetse n'iy'ikiciro cya gatatu (imihanda y'ibanze), kandi igihugu gikomeje gahunda yo kubaka imihanda y'ubwoko bwa kijyambere, hamwe n'ibindi bikorwa byo kubungabunga no gutunganya imihanda.
* '''Imihanda ya kaburimbo''': Mu rwego rwo gukomeza guteza imbere ibikorwa by’imihanda, imihanda ya kaburimbo imaze kugera mu bice bitandukanye by'akarere, kandi iri kwitabwaho cyane mu mishinga y'ubukungu.
* '''Guhuza imihanda''': Kubaka imihanda ijya mu midugudu itandukanye ya Gicumbi, guhuza abaturage, no kubasha kugera ku bindi bice by’igihugu ni ikintu gikomeje kwitabwaho.
=== 2. Amazi n'isukura ===
* '''Gutanga amazi meza''': Gicumbi ifite gahunda zinyuranye zo gutanga amazi meza ku baturage. Gahunda yo kugeza amazi meza ku baturage hirya no hino mu karere ikomeje kuba ik'ingenzi, cyane cyane mu midugudu.
* '''Isuku n'isukura''': Mu rwego rwo gukomeza kugira ubuzima bwiza, ibikorwa byo kubungabunga isuku no kwita ku isuku n’isukura mu midugudu no mu mugi wa Gicumbi birakorwa. Gahunda yo gukora ubukangurambaga mu isuku ituma abaturage basobanukirwa n'akamaro ko kubungabunga ibidukikije.
=== 3. Amashanyarazi ===
* '''Gutanga amashanyarazi''': Gicumbi ifite gahunda nyinshi zo kugeza amashanyarazi ku baturage. Amashanyarazi atangwa mu buryo bwa '''nyuma''' (mu buryo bw'amashanyarazi ava mu mishinga y'ubushobozi bw'igihugu), ndetse '''gushiraho amashanyarazi akomoka ku mirasire y'izuba''' (solar power) nabyo biri gushyirwaho ku baturage batabona amashanyarazi aturutse ku muriro w'amashanyarazi rusange.
* '''Kubaka ibikorwa remezo by’amashanyarazi''': Uyu munsi, abaturage b’akarere ka Gicumbi barakomeza kubona amashanyarazi ku rwego rw’imijyi no mu bice by’icyaro, bitewe n’imishinga ya leta.
=== 4. Uburyo bwo Kugeza Serivisi z'Umuco n'Uburezi ===
* '''Amashuri''': Gicumbi ifite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye ndetse n'ibigo by'imyuga. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere amashuri, kubaka ibyumba by’amashuri no kubungabunga ibikoresho by’abanyeshuri.
* '''Ibigo by'imyuga''': Kubaka ibikorwa remezo by’imyuga bikomeje gutanga amahirwe menshi ku rubyiruko mu bice bitandukanye bya Gicumbi. Ibi bigo by’imyuga bituma urubyiruko rwigira ku bumenyi butandukanye, bigafasha mu kubaka ejo hazaza heza.
=== 5. Ibikorwaremezo by’Ubuzima ===
* [[Dosiye:IBITARO BYA BYUMBA.jpg|thumb|270x270px|'''IBITARO BYA BYUMBA''']]'''Ibigo nderabuzima''': Gicumbi ifite ibigo nderabuzima bihagije byo gutanga serivisi z’ubuzima ku baturage, kandi ibikorwa byo kubaka ibigo nderabuzima byitabwaho cyane. Abaturage bafite amahirwe yo kubona serivisi z’ubuzima bwiza, harimo n'ibikorwa byo kuvura indwara z'ibanze, gutanga inkingo, ndetse no kubungabunga ubuzima bw’imiryango.
* '''Amavuriro n'ibitaro''': Icyo Gicumbi gikeneye ni ugukomeza kubaka ibitaro n’amavuriro kugira ngo abaturage babone serivisi z’ubuvuzi ku buryo bwihuse. Gahunda ya Leta ni ugufasha abaturage kubona ubuvuzi bw’ibanze ndetse no gukomeza guteza imbere ibikorwaremezo by’ubuzima.[[Dosiye:Image 750x 63c1425a5cbc.jpg|thumb|142x142px|ISOKO RYA GICUMBI]]
=== 7. Gahunda z'Ubucuruzi n’Ubukerarugendo ===
* '''Isoko''': Gicumbi ifite ibikorwa remezo by'amasoko y'ibicuruzwa biva mu buhinzi n'ubworozi. Ibi byifashishwa mu gukwirakwiza ibicuruzwa mu bindi bice by’igihu
* '''Gahunda z'ubukerarugendo''': Akarere ka Gicumbi gifite ibyiza by'umwihariko, harimo ahantu nyaburanga byifashishwa mu bukerarugendo. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere ubukerarugendo muri aka karere kugira ngo bibyaze umusaruro ibyiza by'ubukerarugendo n'umutungo kamere.[[Dosiye:HOTEL URUMURI.jpg|thumb|125x125px|HOTEL URUMURI IBONEKA MU KARERE KA GICUMBI]]
=== 8. Gahunda z'Imibereho myiza y'Abaturage ===
* '''Gahunda z'imibereho myiza''': Ibikorwa remezo mu rwego rwa '''imibereho myiza''' bigamije gufasha abaturage kugera ku buzima bwiza, aho bikorwa byita ku gufasha imiryango irimo abafite ubumuga, abana bato, n'abageze mu zabukuru.
* '''Gahunda z’uburezi''': Guteza imbere ibikorwa by’uburezi bigamije kwigisha abana ndetse n'abantu bakuru kugira ngo bagire ubumenyi buhamye mu ngeri zose.
=== 9. Ubumenyi n'Ubushakashatsi ===
* '''Ubumenyi n'ubushakashatsi mu buhinzi n'ubworozi''': Gicumbi ikomeza gufasha abahinzi n'aborozi binyuze mu bikorwa byo gushyira mu bikorwa ubushakashatsi, kugirango babashe kumenya uburyo bwo guhinga neza no korora ku buryo bugezweho.
=== '''10.UBUREZI''' ===
'''Uburezi mu Karere ka Gicumbi''' ni ingenzi mu rwego rwo guteza imbere imibereho myiza y’abaturage ndetse n'iterambere ry'akarere muri rusange. Gicumbi ni imwe mu turere tw'u Rwanda ifite gahunda zikomeye mu bijyanye n’uburezi, harimo kubaka amashuri, kongera uburezi bufite ireme, no guteza imbere imibereho y’abana n’abarimu.
=== Amashuri mu Karere ka Gicumbi: ===
Akarere ka Gicumbi gafite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye, ndetse n'ibigo by'imyuga. Ubu buhinzi butuma abana b’abaturage b’akarere babona amahirwe yo kwiga no kwiteza imbere. Ibi bituma hakomeza kugerwaho intego y’uburezi bw'inshingano.
=== Amashuri y'Incuke : ===
* Hari amashuri y’incuke ku rwego rwose rw'akarere, cyane cyane mu mijyi no mu mirenge. Aha ni ho abana bato batangira urugendo rwabo rw’uburezi. Ubu buhinzi bufasha umwana kwitegura amashuri abanza no kugira ubumenyi bw’ibanze mu bumenyi bw’isi.
=== Amashuri Abanza : ===
* '''Amashuri abanza''' ni kimwe mu byiciro by'ingenzi mu burezi mu Karere ka Gicumbi. Akarere kagize intambwe mu kwimakaza uburezi bw'ibyiciro byose, mu buryo bw'amasomo, imfashanyigisho, ndetse n'ibikoresho by’abana n'abarezi.
* Abana benshi muri Gicumbi biga amashuri abanza kandi hari gahunda yo gufasha abana baturuka mu mirenge no mu bice by'icyaro kubona uburezi bufite ireme.
=== Amashuri y'Isumbuye : ===
* [[Dosiye:KAGEYO TSS.jpg|thumb|KAGEYO TSS rimwe mu mashuri yisumbuye aboneka muri gicumbi]]'''Amashuri yisumbuye''' muri Gicumbi arakomeje kwiyongera, haba mu mijyi ndetse no mu bice by'icyaro. Mu mashuri yisumbuye, abana barushaho kugira ubumenyi bwimbitse mu masomo ya siyansi, ubumenyi bw’imibereho, ubumenyi bw'ikoranabuhanga, ndetse n’ubukungu.
* Ibi bituma abana bo mu karere ka Gicumbi babasha kugera ku myigire ikomeye, bityo bakabona amahirwe yo kwiga mu mashuri makuru n'amakuru.
=== Ibigo by'Imyuga: ===
* Mu rwego rwo gufasha urubyiruko kwiteza imbere no kubona akazi, Gicumbi ifite ibigo by’imyuga bigamije gutanga ubumenyi bw’ibanze mu mwuga, nka gahunda zo kwigisha imyuga n'ubumenyingiro.
* Ibi bigo bifasha urubyiruko kwiga ubufundi, ubukanishi, ububaji, ubudozi, n'ibindi, bigatuma babasha kwihangira imirimo.
=== Gahunda z'Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kigenda gishyira imbere gahunda yo kuzamura ireme ry'uburezi, harimo gutanga amahugurwa ku barimu, kubaka ibyumba by’amashuri, no kugerageza uburyo bushya bwo gutanga ubumenyi.
* Hari kandi gahunda yo kwita ku bashinzwe uburezi n’ubuyobozi bw’amashuri, kugira ngo barusheho gutanga uburezi bufite ireme kandi bukenewe.
=== Ibikorwa byo Guteza Imbere Uburezi: ===
* '''Kubaka amashuri''': Gicumbi ikomeje kubaka amashuri mu bice bitandukanye by'akarere, kugira ngo abana bose babone amahirwe yo kwiga.
* '''Uburezi bwa Tekinike''': Akarere ka Gicumbi kashyize imbaraga mu gushyira imbere uburezi bw'imyuga n'ubumenyingiro, cyane cyane mu rubyiruko, kugira ngo haboneke abanyeshuri bashobora gukora imirimo itandukanye no kubona akazi.
* '''Amahugurwa y’Abarezi''': Abarezi bahabwa amahugurwa ajyanye n’ubumenyi bwa kijyambere, kugira ngo bigishirize abana b'akarere mu buryo bugezweho kandi butanga ireme.
=== Uburezi Bw'Uburinganire: ===
* Gicumbi ifite gahunda yo gushyira imbere '''uburinganire mu burezi''', aho abana b’abakobwa n’abahungu bafashwa kugera ku burezi bungana kandi mu buryo bwuzuzanya. Ibi bigamije kurandura imbogamizi zishingiye ku gitsina mu burezi.
=== Isuzuma rya Buri gihe ku Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kagira ibikorwa byo gusuzuma ireme ry’uburezi buri mwaka, hagamijwe kumenya imbogamizi no gufata ingamba zo kuziba ibyavuye mu isuzuma, nk'uko bikorwa mu mashuri y'ibanze n'ayisumbuye.M
[[File:Igishanga.jpg|thumb|Igishanga kimwe mubiri i Gicumbi]]MUKARERE KA GICUMBI KAGIRA AMASHURI ATANDUKANYE
1.amashuri acumbika
2.amashuri adacumbika
ingero zamashuri acumbika
.kageyo TSS
.ES MUKONO
GROUPE SCOLAIRE DE LA SALLE BYUMBA
GSNBC BYUMBA
SANTA MARIA KARAMBO
PETIT SEMINAIRE RWESERO
GASEKE TSS
INGERO ZAMASHURI ADACUMBIKA
.G.S RUKIZI
.G.S KAGEYO
GS NYINAWIMANA
GS BYUMBA INYANGE
GS BYUMBA EAR
GS KAGAMBA<ref>URUTONDE RW' AMASHURI ARI MU KARERE KA GICUMBI - Search</ref>
1.IBIGO BICUMBIKA
I.KAGEYO TSS
kageyo tss yigisha amashami akirikira
.ACCOUNTING.
.SOFTWARE DEVELOPMENT(SOD)
IKIGO CYA KAGEYO TSS GITSINDISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING KURWEGO RWIGIHUGU<ref>UMUSEKE</ref>
II.IKIGO CYA ES MUKONO
ES MUKONO YIGISHA AYAMASHAMI
.MEG
.MCE
III.CYURU TSS
.IKIKIGO KIKGISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING
MUKARERE KA GICUMBI HAKORERWAMO IBIKORWA BYITERAMBERE BITANDUKANYE HARIMO
.ubuhinzi
.ubworozi
.ubucuruzi
.uburobyi
<references />7.https://www.gicumbi.gov.rw/
[[Category:Uturere tw’u Rwanda]]
[[Ikiciro:Akarere ka Gicumbi| ]]
a0cuxua0vd60el234x3jsqy2m6t7d9u
132314
132313
2026-06-20T12:46:24Z
B.Scalling
15089
gukosora imyandikire
132314
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q2424750|useImage=[[File:AKARERE KA GICUMBI.jpg|AKARERE_KA_GICUMBI]]}}
Akarere ka [[Gicumbi Fc|Gicumbi]]<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Gicumbi_District</ref> ni kamwe mu turere dutanu (5) tugize [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|intara y’Amajyaruguru]], gafite ubuso bungana na km² 829. Gaherereye iburasirazuba bw’iyi ntara. Mu majyaruguru gahana imbibi n’[[Akarere ka Burera|akarere ka BURERA]] n’igihugu cya UGANDA. Iburasirazuba Gahana imbibi n'uturere twa [[Akarere ka Nyagatare|NYAGATARE]] na [[Akarere ka Gatsibo|GATSIBO]], mu Majyepfo yako gahana imbibi [[Akarere ka Gasabo|n'akarere ka GASABO]] n’agace gato ka RWAMAGANA ku nkengero z’ikiyaga cya Muhazi. Iburengerazuba gahana urubibi n’Akarere ka [[RULINDO]]. Akarere ka Gicumbi gafite [[Imirenge y’u Rwanda|imirenge]] makumyabiri n'umwe(21);utugari ijana n'icyenda(109);[[imidugudu]] magana tandatu mirongo itatu (630),ubucucike kuri km2 ni 534.
Aka karere gafite umupaka uhuza i gihugu cy'u [[Rwanda]] n'igihugu cya Uganda ufasha abaturage b'ibihugu byombi muri gahunda y'ubucuruzi n'imigenderanire. <ref>Hagiye kubakwa imihanda ya kaburimbo izafasha mu iterambere ry’Akarere</ref>
Ikindi akarere ka Gicumbi gafite umuhanda mushya Rukomo-Nyagatare ukaba uhuza akarere ka Gicumbi na Nyagatare ni [[Intara y’Iburasirazuba|ntara y'Uburasirazuba]] muri rusange<ref>Akarere ka Gicumbi</ref>.
== AMATEKA ABARIZWA MURI AKA KARERE ==
Aka [[AKARERE KAGICUMBI|karere aka Gicumbi]] gafite amateka yihariye atandukanye n'ayutundi turere. Aha twavugamo ko ahitwa mu murenge wa Rutare akagali ka [[Kigabiro]] ko ariho hatabarijwe umugogo w' [[umwami]] Kigeli wa IV Rwabugili.[[Dosiye:Kibeho Forest at Nyaruguru District.jpg|thumb|Gicumbi]]Ikindi gikomeye cyane aka karere niho urugamba rwo kubohora [[igihugu]] rwateguriwe ahitwa ku Mulindi w'intwari gaherereye mumurenge wa shangasha.
== Ubuso ==
Akarere ka [[Gicumbi Ibiti ibihumbi 12 byatewe mu gukumira isuri n’inkangu|Gicumbi]] kahuje uturere twahozeho mbere ya “reforme administrative” ya 2006 twa Rebero, Rushaki, Bungwe, Kisaro n'umujyi wa [[Byumba]] . Akarere ka Gicumbi gafite ubuso bungana na km2 829 burimo umujyi wa Gicumbi ugizwe na 90,5 km² (imirenge ya Byumba, Kageyo n’[[Akagari|Utugari]] 2 aritwo mu Murenge wa [[Rukomo]] (twa Cyuru na Kinyami). Akarere ka Gicumbi kagabanyijemo Imirenge makumyabiri n'umwe(21), Utugari 109 n’imidugudu 630. <ref>http://www.gicumbi.gov.rw/fileadmin/templates/document/Akarere_ka_Gicumbi_Inyandiko_mpine__update_of_end_March_2020_.pdf</ref>
== Imirenge igize akarere ka gicumbi<ref>https://www.gicumbi.gov.rw</ref> ==
# Nyamiyaga: umurenge wa nyamiyaga ugizwe n'utugari turindwi(7) aritwo:gahumuriza,Jamba,kabeza II,kabuga II,karambo,kiziba,mataba.
# Rutare:umurenge wa Rutare ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:bikumba,gasharu,gatwaro,kigabiro,munanira na Nkoto.
# Nyankenke : Umurenge wa Nyankenkugizwe n'utugari turindwi (7) aritwo:[[Butare]],Kigogo,kinishya Rusasa,Rutete,Rwagihura,Raramba.
# Miyove: umurenge wa Miyove ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:[[Akarere ka Gakenke|Gakenke]],mubuga, Miyove
# Manyagiro:Manyagiro ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:kabuga,Nyiragifumba,nyiravugiza,remera,rusekera,ryaruyumba.
# Rukomo: umurenge wa Rukomo ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyeya,cyuru,gisiza,kinyami,Mbare,Munyinya.
# Ruvune:Ruvune n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu (6) aritwo:cyandaro,gasambya,gashirira,kabare,rebero,ruhondo.
# Kageyo:kageyo n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:gihembe,horezo,kabuga,muhondo, nyamiyaga.
# Rubaya: umurenge wa Rubaya ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Gihanga,Gihambashayo,Gishari,Muguramo, Nyamiyaga.
# [[Byumba]]:Ni umugi mukuru wa akarere ka Gicumbi,uyu murenge ugizwe n'utugari icyenda(9) twavuga:Gacurabwenge,Gisuna,Murama,Kabali,Kivugiza,Ngondore,Nyakabungo,Nyamabuye,Nyarutarama.
# [[Mutesi scovia|Mutete]]:Mutete n'umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka Gicumbi, uyu murenge ugizwe n'utugari dutanu (5) aritwo:Gaseke,Kabeza I,Musenyi,Mutandi,Nyarubuye.-
# [[UMURENGE WA MUKO|Muko]]: muko ni umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi,Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutanu(5) aritwo:Cyamuhinda,Kigoma,Mwendo,Ngange,Rebero.
# Cyumba:Cyumba n'umwe mumirenge igize akarere ka Gicumbi Kandi ukaba ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Gasunzu,Muhambo, Nyakabungo,Nyambare,Nyaruka,Rwankonjo.
# Rwamiko:Rwamiko Ni Umurenge mu karere ka Gicumbi Kandi wegeranye n'umurenge wa Rutare,uyu murenge ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Cyeru,Kigabiro,Nyagahinga.
# Giti:Giti ni umwe mumirenge makumyabiri n'umwe igize akarere ka [[Gicumbi]] uhana imbibi n'umurenge wa Rutare ndetse na Rwamiko,Kandi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatobotobo,Murehe,Tanda.
# Rushaki:Umurenge wa Rushaki mu karere ka Gicumbi ugizwe n'utugari dutatu(3) aritwo:Gatenga,Kamutora,Karurama.
# Mukarange:Mukarange ihana imbibi n'umurenge wa [[byumba]],uyu murenge ugizwe n'utugari dutandatu(6) aritwo:Cyamuganga, Gatenga,Kiruhura,Mutarama,Rugerero,Musambya.
# Bwisige: ugizwe [[n'utugari]] tune(4) aritwo:Bwisige,Gihuke,Nyabushingitwa,Mukono.
# Shangasha:Ugizwe n'utugari dutanu(5):Kitazigurwa,Bushara,Nyabishambi,Nyabubare,shangasha.
# Bukure:uyu murenge ugizwe n'utugari tune(4):Karenge, Kigabiro,Kivumu,Rwesero.
# Kaniga:Bugombo,Gatoma,Murindi,Nyarwambu,rukurura
== UBUHINZI N'UBWOROZI MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ubworozi n'ubuhinzi''' ni ingingo z'ingenzi mu iterambere ry'a'''karere ka Gicumbi''', kandi bifite uruhare runini mu bukungu bw'abaturage b'akarere ndetse no mu mibereho yabo. Akarere ka Gicumbi, nk'akarere kari mu n'''tara y'Amajyaruguru''', kigaragara cyane mu buhinzi n'ubworozi, bifite uruhare mu gutuma abaturage babona ibiribwa by'ibanze, ndetse bikanatanga amahirwe y'imirimo. Dore uko ubworozi n'ubuhinzi bikorwa muri Gicumbi:
=== 1. Ubuhinzi mu Karere ka Gicumbi ===
[[Dosiye:GICUMBI AGRICULTURE.jpg|thumb|UBUHINZI MU KARERE KA GICUMBI]]
Gicumbi ifite ubutaka bwiza bworoheje ku buhinzi butandukanye, bukaba butanga umusaruro ushimishije. Abahinzi b'akarere bakora cyane mu buhinzi bw'ibihingwa by'ibanze, kandi bafite umuco wo guhinga ibintu byinshi mu buryo butandukanye.
==== Ibihingwa bikunzwe mu Karere ka Gicumbi: ====
* '''Ibihingwa by'ibanze (nk'ibigori n'ibishyimbo)''': Gicumbi izwiho guhinga '''ibigori''' (cyangwa amasaka) ku buryo bukomeye. Ibishyimbo ni kimwe mu bihingwa bihingwa cyane muri aka karere. Ibi bihingwa byombi bifasha abaturage kubona ibiribwa by'ibanze ndetse no kubona ibicuruzwa by'ubucuruzi.
*
* '''Ibirayi''': Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa '''ibirayi''', kandi ni kimwe mu bihingwa by'umwihariko muri aka karere.
* '''Imbuto n'imboga''': Abahinzi mu karere ka Gicumbi bafite uburyo bwo guhinga imbuto [[Imboga|n'imboga]], harimo '''avoka''', '''ibinyomoro''', '''ibihaza''', n'ibindi.
* '''Amashaza''': Akarere ka Gicumbi ni ahantu hakunze guhingwa amashaza (peas), ibi bihingwa bikaba bifite akamaro mu gutanga ibiribwa byuzuye intungamubiri.
* '''Umuceri''': Gicumbi ifite ubutaka bwiza bwo guhinga umuceri, usibye ahantu hegereye imigezi n'ibiyaga.
[[Dosiye:Ikirango cy'uruganda rw'icyayi ku mulindi19.jpg|thumb|ikirango cy'uruganda rwa mulindi]]
==== Ubuhinzi bukorerwa mu buryo bugezweho: ====
* '''Gukoresha imashini''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, hari ingamba zo gukoresha '''imashini z’ubuhinzi''' (nk'imashini zisarura [[Ikigori|ibigori]]), kugira ngo hakorwe ku buryo bwihuse kandi butanga umusaruro mwinshi.
* '''Gukoresha amazi''': Mu gihe cy'izuba ryinshi, abaturage b'Akarere ka Gicumbi bakoresha uburyo bwo kuvomerera ibihingwa mu buryo bwihariye (nko gukoresha '''amashyiga''', '''ibito by'amazi''', n'ibindi).
==== Gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa: ====
* '''Ubuhinzi bwa kijyambere''': Leta y'u Rwanda, ifatanyije n'abafatanyabikorwa, yashyizeho gahunda zitandukanye zo gufasha abahinzi mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga '''imbaraga mu buhinzi bwa kijyambere''', '''guhugura abahinzi''', no kubashyira hamwe mu k'''operative''' (amakoperative y’abahinzi).
=== 2. Ubworozi mu Karere ka Gicumbi ===
Ubworozi bukomeje kuba imwe mu nkingi z'ubukungu mu Karere ka Gicumbi. Abaturage benshi bo muri aka karere bakora ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini, nk'inka, intama, ingurube, n'inkoko.
==== Ubworozi bw'amatungo magufi n'amatungo manini: ====
* '''Inka''': Gicumbi ifite ubworozi bw''''inka''' bw'ingenzi, kandi ni ahantu hakunze kuboneka aborozi b'inka. [[Inka]] zitanga amata, kandi ni isoko y'inyama n'uruhu. Amata y'inka ni kimwe mu bicuruzwa by'ingenzi muri Gicumbi, akaba akenerwa cyane mu muryango.
* '''Intama n'inkoko''': Intama n'inkoko zoroziwe mu karere, kandi hari gahunda za leta zishyigikira aborozi b'intama mu buryo bwo kubona isoko rihamye. Inkoko zitanga amagi, inyama, ndetse n'ibikoresho by'ubworozi (nk'ibikoresho byo gutunganya).
* '''Ingurube''': Gicumbi ni ahantu hakunze kwitabwaho '''ubworozi bw'ingurube'''. Ingurube zitanga inyama n'ibindi bisubizo ku baturage.
* '''Amatungo magufi''': Abaturage benshi mu Gicumbi bafite amatungo magufi, akenshi abasha guha amahirwe abantu kubona ibiribwa n'ibindi bisubizo.
==== Ubworozi bwa kijyambere: ====
* '''Kongera umusaruro''': Mu rwego rwo kongera umusaruro, aborozi bakoresha uburyo bwa kijyambere mu korora amatungo, harimo imirima yo kubakira amatungo, imirima y'ibinyampeke by'amatungo, n'ibikoresho byo gukurikirana ubuzima bw'amatungo.
* '''Gutanga ibikoresho by’ubworozi''': Hari gahunda za Leta n'abafatanyabikorwa zo gutanga '''ibikoresho by’ubworozi''' nk'imiti, inyongeramusaruro, n'ibikoresho byo kubika ibiryo by'amatungo.
=== 3. Ubuhinzi n'Ubworozi Bihuza Umurimo ===
* '''Ihuriro ry'ubuhinzi n'ubworozi''': Mu Karere ka Gicumbi, abahinzi n'aborozi bakorana mu buryo bw'imikoranire. Guhinga ibihingwa by'ibanze nk'ibigori no guhinga ibyatsi by'amatungo, bituma abaturage ba Gicumbi babasha korora amatungo neza no kubona ibiribwa bihagije.
* '''Ihuriro ry'amakoperative''': Amakoperative y'abahinzi n'aborozi muri Gicumbi akora ku buryo buhamye, kandi atanga amahirwe menshi yo gusangira ubunararibonye, kubona amasoko, no kubungabunga ubuhinzi n'ubworozi.
=== 4. Ibibazo n'Inzitizi: ===
* '''Imihindagurikire y'ibihe''': Imihindagurikire y'ibihe, nk'izuba rikabije cyangwa imvura nyinshi, bigira ingaruka ku buhinzi n'ubworozi, bigatuma bamwe mu baturage babura umusaruro.
* '''Ikibazo cy'ubutaka''': Ubutaka bw'akarere ka Gicumbi bwifashishwa cyane mu buhinzi no mu bworozi, ariko hari ikibazo cyo kubura ubutaka bunoze bwo guhingamo cyangwa bwo kororeramo, bikaba byatera ibibazo by'ubukungu mu miryango.
* '''Isoko n'ubucuruzi''': Nubwo hari amahirwe yo kongera ubuhinzi n'ubworozi, abaturage baracyahangayikishijwe no kubona amasoko ahamye, cyane ku musaruro w'amatungo n'ibihingwa.
=== 5. Gahunda za Leta n'Abafatanyabikorwa: ===
Leta y'u Rwanda ndetse n'abafatanyabikorwa bayo bakomeje gushyiraho '''gahunda zo gufasha abahinzi n'aborozi''' mu karere ka Gicumbi, harimo gutanga imfashanyo y'ubworozi, kubaka ibikorwaremezo, gutanga amahugurwa y'ubuhinzi bwa kijyambere, no gushyira mu bikorwa gahunda zo kongera ubukungu bw'abaturage.
=== Ibyo Ubworozi n'Ubuhinzi Bihindura: ===
* '''Iterambere ry'ubukungu''': Ubworozi n'ubuhinzi muri Gicumbi bitanga akazi ku baturage benshi, bikongera umusaruro w'igihugu no kuzamura imibereho myiza.
* '''Ibiribwa by'ibanze''': Abaturage babasha kubona ibiribwa by'ibanze, kandi ubushobozi bw'akarere bwiyongera mu gukora imishinga y'iterambere.
Ubworozi n'ubuhinzi ni imbaraga za Gicumbi mu gukora ubukungu no guharanira iterambere ry'abaturage.
== IBIKORWA REMEZO BYO MU KARERE KA GICUMBI ==
'''Ibikorwa remezo by’akarere ka Gicumbi''' bifite uruhare runini mu iterambere ry’ubukungu, imibereho myiza y’abaturage, ndetse no mu guha abaturage amahirwe yo kugira ubuzima bwiza no kwiteza imbere. Ibikorwa remezo ni ibintu by'ingenzi mu buzima bwa buri munsi, harimo ibikorwa by’amashanyarazi, imihanda, amazi, n'ibindi. Dore uko ibikorwa remezo bikorwa muri Gicumbi:
[[Dosiye:UMUHANDA WA GICUMBI.jpg|thumb|Umuhanda uboneka mu karere ka GICUMBI]]
=== 1. Imihanda n'itumanaho ===
* '''Imihanda y'ubwoko bwose''': Gicumbi ifite imihanda isanzweho, kandi ikomeje kwitabwaho mu kubaka imihanda myiza. Imihanda ikoreshwa mu gutwara abantu n'ibicuruzwa, igafasha abahinzi, aborozi, ndetse n'abacuruzi kugera ku masoko ndetse no kugera ku baturage b'ahantu hatandukanye.
* '''Imihanda y'ikiciro cya kabiri na gatatu''': Hari imihanda ireshya n’ikiciro cya kabiri (imihanda mikuru) ndetse n'iy'ikiciro cya gatatu (imihanda y'ibanze), kandi igihugu gikomeje gahunda yo kubaka imihanda y'ubwoko bwa kijyambere, hamwe n'ibindi bikorwa byo kubungabunga no gutunganya imihanda.
* '''Imihanda ya kaburimbo''': Mu rwego rwo gukomeza guteza imbere ibikorwa by’imihanda, imihanda ya kaburimbo imaze kugera mu bice bitandukanye by'akarere, kandi iri kwitabwaho cyane mu mishinga y'ubukungu.
* '''Guhuza imihanda''': Kubaka imihanda ijya mu midugudu itandukanye ya Gicumbi, guhuza abaturage, no kubasha kugera ku bindi bice by’igihugu ni ikintu gikomeje kwitabwaho.
=== 2. Amazi n'isukura ===
* '''Gutanga amazi meza''': Gicumbi ifite gahunda zinyuranye zo gutanga amazi meza ku baturage. Gahunda yo kugeza amazi meza ku baturage hirya no hino mu karere ikomeje kuba ik'ingenzi, cyane cyane mu midugudu.
* '''Isuku n'isukura''': Mu rwego rwo gukomeza kugira ubuzima bwiza, ibikorwa byo kubungabunga isuku no kwita ku isuku n’isukura mu midugudu no mu mugi wa Gicumbi birakorwa. Gahunda yo gukora ubukangurambaga mu isuku ituma abaturage basobanukirwa n'akamaro ko kubungabunga ibidukikije.
=== 3. Amashanyarazi ===
* '''Gutanga amashanyarazi''': Gicumbi ifite gahunda nyinshi zo kugeza amashanyarazi ku baturage. Amashanyarazi atangwa mu buryo bwa '''nyuma''' (mu buryo bw'amashanyarazi ava mu mishinga y'ubushobozi bw'igihugu), ndetse '''gushiraho amashanyarazi akomoka ku mirasire y'izuba''' (solar power) nabyo biri gushyirwaho ku baturage batabona amashanyarazi aturutse ku muriro w'amashanyarazi rusange.
* '''Kubaka ibikorwa remezo by’amashanyarazi''': Uyu munsi, abaturage b’akarere ka Gicumbi barakomeza kubona amashanyarazi ku rwego rw’imijyi no mu bice by’icyaro, bitewe n’imishinga ya leta.
=== 4. Uburyo bwo Kugeza Serivisi z'Umuco n'Uburezi ===
* '''Amashuri''': Gicumbi ifite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye ndetse n'ibigo by'imyuga. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere amashuri, kubaka ibyumba by’amashuri no kubungabunga ibikoresho by’abanyeshuri.
* '''Ibigo by'imyuga''': Kubaka ibikorwa remezo by’imyuga bikomeje gutanga amahirwe menshi ku rubyiruko mu bice bitandukanye bya Gicumbi. Ibi bigo by’imyuga bituma urubyiruko rwigira ku bumenyi butandukanye, bigafasha mu kubaka ejo hazaza heza.
=== 5. Ibikorwaremezo by’Ubuzima ===
* [[Dosiye:IBITARO BYA BYUMBA.jpg|thumb|270x270px|'''IBITARO BYA BYUMBA''']]'''Ibigo nderabuzima''': Gicumbi ifite ibigo nderabuzima bihagije byo gutanga serivisi z’ubuzima ku baturage, kandi ibikorwa byo kubaka ibigo nderabuzima byitabwaho cyane. Abaturage bafite amahirwe yo kubona serivisi z’ubuzima bwiza, harimo n'ibikorwa byo kuvura indwara z'ibanze, gutanga inkingo, ndetse no kubungabunga ubuzima bw’imiryango.
* '''Amavuriro n'ibitaro''': Icyo Gicumbi gikeneye ni ugukomeza kubaka ibitaro n’amavuriro kugira ngo abaturage babone serivisi z’ubuvuzi ku buryo bwihuse. Gahunda ya Leta ni ugufasha abaturage kubona ubuvuzi bw’ibanze ndetse no gukomeza guteza imbere ibikorwaremezo by’ubuzima.[[Dosiye:Image 750x 63c1425a5cbc.jpg|thumb|142x142px|ISOKO RYA GICUMBI]]
=== 7. Gahunda z'Ubucuruzi n’Ubukerarugendo ===
* '''Isoko''': Gicumbi ifite ibikorwa remezo by'amasoko y'ibicuruzwa biva mu buhinzi n'ubworozi. Ibi byifashishwa mu gukwirakwiza ibicuruzwa mu bindi bice by’igihu
* '''Gahunda z'ubukerarugendo''': Akarere ka Gicumbi gifite ibyiza by'umwihariko, harimo ahantu nyaburanga byifashishwa mu bukerarugendo. Gahunda ya Leta ni uguteza imbere ubukerarugendo muri aka karere kugira ngo bibyaze umusaruro ibyiza by'ubukerarugendo n'umutungo kamere.[[Dosiye:HOTEL URUMURI.jpg|thumb|125x125px|HOTEL URUMURI IBONEKA MU KARERE KA GICUMBI]]
=== 8. Gahunda z'Imibereho myiza y'Abaturage ===
* '''Gahunda z'imibereho myiza''': Ibikorwa remezo mu rwego rwa '''imibereho myiza''' bigamije gufasha abaturage kugera ku buzima bwiza, aho bikorwa byita ku gufasha imiryango irimo abafite ubumuga, abana bato, n'abageze mu zabukuru.
* '''Gahunda z’uburezi''': Guteza imbere ibikorwa by’uburezi bigamije kwigisha abana ndetse n'abantu bakuru kugira ngo bagire ubumenyi buhamye mu ngeri zose.
=== 9. Ubumenyi n'Ubushakashatsi ===
* '''Ubumenyi n'ubushakashatsi mu buhinzi n'ubworozi''': Gicumbi ikomeza gufasha abahinzi n'aborozi binyuze mu bikorwa byo gushyira mu bikorwa ubushakashatsi, kugirango babashe kumenya uburyo bwo guhinga neza no korora ku buryo bugezweho.
=== '''10.UBUREZI''' ===
'''Uburezi mu Karere ka Gicumbi''' ni ingenzi mu rwego rwo guteza imbere imibereho myiza y’abaturage ndetse n'iterambere ry'akarere muri rusange. Gicumbi ni imwe mu turere tw'u Rwanda ifite gahunda zikomeye mu bijyanye n’uburezi, harimo kubaka amashuri, kongera uburezi bufite ireme, no guteza imbere imibereho y’abana n’abarimu.
=== Amashuri mu Karere ka Gicumbi: ===
Akarere ka Gicumbi gafite amashuri y'incuke, abanza, ayisumbuye, ndetse n'ibigo by'imyuga. Ubu buhinzi butuma abana b’abaturage b’akarere babona amahirwe yo kwiga no kwiteza imbere. Ibi bituma hakomeza kugerwaho intego y’uburezi bw'inshingano.
=== Amashuri y'Incuke : ===
* Hari amashuri y’incuke ku rwego rwose rw'akarere, cyane cyane mu mijyi no mu mirenge. Aha ni ho abana bato batangira urugendo rwabo rw’uburezi. Ubu buhinzi bufasha umwana kwitegura amashuri abanza no kugira ubumenyi bw’ibanze mu bumenyi bw’isi.
=== Amashuri Abanza : ===
* '''Amashuri abanza''' ni kimwe mu byiciro by'ingenzi mu burezi mu Karere ka Gicumbi. Akarere kagize intambwe mu kwimakaza uburezi bw'ibyiciro byose, mu buryo bw'amasomo, imfashanyigisho, ndetse n'ibikoresho by’abana n'abarezi.
* Abana benshi muri Gicumbi biga amashuri abanza kandi hari gahunda yo gufasha abana baturuka mu mirenge no mu bice by'icyaro kubona uburezi bufite ireme.
=== Amashuri y'Isumbuye : ===
* [[Dosiye:KAGEYO TSS.jpg|thumb|KAGEYO TSS rimwe mu mashuri yisumbuye aboneka muri gicumbi]]'''Amashuri yisumbuye''' muri Gicumbi arakomeje kwiyongera, haba mu mijyi ndetse no mu bice by'icyaro. Mu mashuri yisumbuye, abana barushaho kugira ubumenyi bwimbitse mu masomo ya siyansi, ubumenyi bw’imibereho, ubumenyi bw'ikoranabuhanga, ndetse n’ubukungu.
* Ibi bituma abana bo mu karere ka Gicumbi babasha kugera ku myigire ikomeye, bityo bakabona amahirwe yo kwiga mu mashuri makuru n'amakuru.
=== Ibigo by'Imyuga: ===
* Mu rwego rwo gufasha urubyiruko kwiteza imbere no kubona akazi, Gicumbi ifite ibigo by’imyuga bigamije gutanga ubumenyi bw’ibanze mu mwuga, nka gahunda zo kwigisha imyuga n'ubumenyingiro.
* Ibi bigo bifasha urubyiruko kwiga ubufundi, ubukanishi, ububaji, ubudozi, n'ibindi, bigatuma babasha kwihangira imirimo.
=== Gahunda z'Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kigenda gishyira imbere gahunda yo kuzamura ireme ry'uburezi, harimo gutanga amahugurwa ku barimu, kubaka ibyumba by’amashuri, no kugerageza uburyo bushya bwo gutanga ubumenyi.
* Hari kandi gahunda yo kwita ku bashinzwe uburezi n’ubuyobozi bw’amashuri, kugira ngo barusheho gutanga uburezi bufite ireme kandi bukenewe.
=== Ibikorwa byo Guteza Imbere Uburezi: ===
* '''Kubaka amashuri''': Gicumbi ikomeje kubaka amashuri mu bice bitandukanye by'akarere, kugira ngo abana bose babone amahirwe yo kwiga.
* '''Uburezi bwa Tekinike''': Akarere ka Gicumbi kashyize imbaraga mu gushyira imbere uburezi bw'imyuga n'ubumenyingiro, cyane cyane mu rubyiruko, kugira ngo haboneke abanyeshuri bashobora gukora imirimo itandukanye no kubona akazi.
* '''Amahugurwa y’Abarezi''': Abarezi bahabwa amahugurwa ajyanye n’ubumenyi bwa kijyambere, kugira ngo bigishirize abana b'akarere mu buryo bugezweho kandi butanga ireme.
=== Uburezi Bw'Uburinganire: ===
* Gicumbi ifite gahunda yo gushyira imbere '''uburinganire mu burezi''', aho abana b’abakobwa n’abahungu bafashwa kugera ku burezi bungana kandi mu buryo bwuzuzanya. Ibi bigamije kurandura imbogamizi zishingiye ku gitsina mu burezi.
=== Isuzuma rya Buri gihe ku Ireme ry'Uburezi: ===
* Akarere ka Gicumbi kagira ibikorwa byo gusuzuma ireme ry’uburezi buri mwaka, hagamijwe kumenya imbogamizi no gufata ingamba zo kuziba ibyavuye mu isuzuma, nk'uko bikorwa mu mashuri y'ibanze n'ayisumbuye.M
[[File:Igishanga.jpg|thumb|Igishanga kimwe mubiri i Gicumbi]]MUKARERE KA GICUMBI KAGIRA AMASHURI ATANDUKANYE
1.amashuri acumbika
2.amashuri adacumbika
ingero zamashuri acumbika
.kageyo TSS
.ES MUKONO
GROUPE SCOLAIRE DE LA SALLE BYUMBA
GSNBC BYUMBA
SANTA MARIA KARAMBO
PETIT SEMINAIRE RWESERO
GASEKE TSS
INGERO ZAMASHURI ADACUMBIKA
.G.S RUKIZI
.G.S KAGEYO
GS NYINAWIMANA
GS BYUMBA INYANGE
GS BYUMBA EAR
GS KAGAMBA<ref>URUTONDE RW' AMASHURI ARI MU KARERE KA GICUMBI - Search</ref>
1.IBIGO BICUMBIKA
I.KAGEYO TSS
kageyo tss yigisha amashami akirikira
.ACCOUNTING.
.SOFTWARE DEVELOPMENT(SOD)
IKIGO CYA KAGEYO TSS GITSINDISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING KURWEGO RWIGIHUGU<ref>UMUSEKE</ref>
II.IKIGO CYA ES MUKONO
ES MUKONO YIGISHA AYAMASHAMI
.MEG
.MCE
III.CYURU TSS
.IKIKIGO KIKGISHA ISHAMI RYA ACCOUNTING
MUKARERE KA GICUMBI HAKORERWAMO IBIKORWA BYITERAMBERE BITANDUKANYE HARIMO
.ubuhinzi
.ubworozi
.ubucuruzi
.uburobyi
<references />7.https://www.gicumbi.gov.rw/
[[Category:Uturere tw’u Rwanda]]
[[Ikiciro:Akarere ka Gicumbi| ]]
194f7yjnbhhetn44f3jjubud1219r0x
Abamasayi
0
8524
132339
132211
2026-06-20T20:46:17Z
HiAmos
18412
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
132339
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Maasai boys in hunting gear.jpg|thumb|Abahigi]]
[[Dosiye:Lutte traditionnelle rw.jpg|thumb|Gukirana|177x177px]]
[[Dosiye:Maasai Beachgoers.jpg|thumb|abamasai|176x176px]]
[[Dosiye:Maasai woman with stretched ears.jpg|thumb|Maasai woman with stretched ears]]
[[Dosiye:Maasai tribe.jpg|thumb|Maasai tribe]]
[[Dosiye:Maasai Man.jpg|thumb|Umumasayi wumugabo]]
[[Dosiye:Young Maasai Warrior.jpg|thumb|Akana kirwanyi yabamasayi]]
[[Dosiye:Maasai, Sikolio Boys.jpg|thumb|Maasai, Sikolio Boys]]
[[Dosiye:Maasai Beachgoers.jpg|thumb|Maasai Beachgoers]]
[[Dosiye:Maasai collect wood.jpg|thumb|Abamasaye bari gutashya]]
[[Dosiye:Maasai men walking in the countryside.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai people lighting a fire in a Maasai village on the A109 road, Kenya.jpg|thumb|Kwatsa umuriro]]
[[Dosiye:Traditional Maasai With Christmas Hat.jpg|thumb|Umumasayi]]
[[Dosiye:Maasai People-2.jpg|thumb|abamasaye]]
[[Dosiye:Mama Yeyoo (maasai Women) 03.jpg|thumb|Mama Yeyoo (maasai Women) ]]
[[Dosiye:Maasai People-3.jpg|thumb|Maasai People]]
[[Dosiye:Maasai People-1.jpg|thumb|Maasai People]]
[[Dosiye:Ritual paintings on the face of a young Maasai after a circumcision ritual.jpg|thumb|Umumasaye]]
[[Dosiye:Bodymodmassai.jpg|thumb|Umumasaye]]
[[Dosiye:Maasai People.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai men throwing spears.jpg|thumb|Maasai men throwing spears]]
[[Dosiye:Maasai people in a village on the A109 road, Kenya.jpg|thumb|Maasai people in a village ]]
[[Dosiye:Maasai people.jpg|thumb|Maasai people]]
[[Dosiye:Masai woman-child.jpg|thumb|Masai woman-child]]
[[Dosiye:Maasai man riding a motorcycle (close up).jpg|thumb|gutwara moto]]
[[Dosiye:Ngorongoro, Tanzania - Maasai people.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai people in a village on the A109 road, Kenya 3.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai people from Amboseli.jpg|thumb|Maasai people from Amboseli]]
[[Dosiye:Maasai women (46869984795).jpg|thumb|Abagore babamasaye]]
[[Dosiye:Maasai Tribe Kenya.jpg|thumb|Maasai Tribe Kenya]]
[[Dosiye:Maasai people at a hotel.jpg|thumb|Maasai people at a hotel]]
[[Dosiye:LifeJanja 09.jpg|thumb|Umumasaye]]
[[Dosiye:Masai boy and man with dog.jpg|thumb|Masai boy and man with dog]]
[[Dosiye:The Journey Home - 6.09pm.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai dance.jpg|thumb|Imbyino]]
[[Dosiye:Maasai Man, Kenya (23661389564).jpg|thumb|Umumasaye]]
[[Dosiye:LifeJanja 05.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Indoor Dance by Maasai people.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:People massai.jpg|thumb|People massai]]
[[Dosiye:People massai Tanzania.jpg|thumb|People massai Tanzania]]
[[Dosiye:The Maasai Market Shukas.jpg|thumb|The Maasai Market Shukas]]
[[Dosiye:Femmes Masai en Mouvement 2.jpg|thumb|Femmes Masai en Mouvement ]]
[[Dosiye:الماساى.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:قبائل الماساى.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:ثقافة سكان الماسايا.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Maasai Modern Culture.JPG|thumb|Maasai Modern Culture]]
[[Dosiye:LifeJanja 07.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:Tanzania massai.jpg|thumb|Tanzania massai]]
[[Dosiye:Masai women.jpg|thumb|Maasai women and children]]
[[Dosiye:People in Tanzania 2192 Nevit.jpg|thumb|Maasai women and children]]
[[Dosiye:Maasai women and children.jpg|thumb|Maasai women and children]]
[[Dosiye:Masai village, Amboseli National Park 2010 10.JPG|thumb|Maasai women and children]]
[[Dosiye:Maasai Mothers.jpg|thumb|Maasai Mothers]]
[[Dosiye:Maasai mother and child (5762334171).jpg|thumb|Maasai Mothers]]
'''Abamasayi''' ni ubwoko bw' abantu batuye mu majyaruguru, hagati no mu majyepfo ya [[Kenya]] no mu majyaruguru ya [[Tanzaniya]].
[[Dosiye:Maasai_People_Tanzania.jpg|thumb|Abamasayi bo muri ple Tanzania|212x212px]]
[[Dosiye:Jinalaku nani?.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:LifeJanja 01.jpg|thumb|Abamasaye]]
[[Dosiye:2015-06-15 Maasai guide shoots a traditional hunting bow and arrow during a walking safari, Ol Kinyei Conservancy in the Maasai Mara, Kenya 0042.jpg|thumb|Kumasha]]
Bari mu baturage bazwi cyane ku rwego mpuzamahanga kubera aho batuye hafi ya parike nyinshi z’imikino yo mu [[Ibiyaga Bigari|biyaga bigari bya Afurika]], n'imigenzo yabo n'imyambarire yabo. <ref name="b">[http://www.bluegecko.org/kenya/tribes/maasai/ Maasai - Introduction] Jens Fincke, 2000–2003</ref> Abamasayi bavuga ururimi rwa Maa (ɔl Maa), rumwe mu zigize umuryango w’ururimi rwa Nilotic ufitanye isano n’indimi za Dinka, Kalenjin na Nuer . Usibye abasaza bamwe baba mu cyaro, abamasayi benshi bavuga indimi zemewe za Kenya na Tanzaniya, [[Igiswahili|Igiswahiri]] [[Icyongereza|n'Icyongereza]] . [[Abamasayi]] ibarura ryo muri 2019 ryagaragaje ko muri Kenya bangana na 1.189.522, ugereranyije ni 377.089 mw ibarura ryo 1989.
Reta za Tanzania na [[Kenya]] byatangije gahunda yo gushishikariza abamasayi kureka gakondo yabo ubuzima burangwa no guhora bimuka, ariko aba bakomeje imigenzo yabo yacyera. Amoko menshi ya abamasayi muri Tanzaniya na Kenya yishimira kwakira abashyitsi mu midugudu yabo kugira ngo bamenye umuco wabo, imigenzo, n'imibereho yabo, kugira ngo babone amafaranga.
== Amateka ==
Abamasayi batuye mu [[Ibiyaga Bigari|karere k'ibiyaga bigari bya Afurika]] bahageze banyuze muri Sudani y'Amajyepfo . <ref name="Okothndaloh">A. Okoth & A. Ndaloh, ''Peak Revision K.C.P.E. Social Studies'', East African, p.60–61.</ref> Benshi mu bavuga ururimi rwa Nilotic muri kariya gace, barimo abamasayi, abaTurukana na abaKalenjini, ni abashumba, kandi bazwiho igitinyiro cyane kubera ubushobozi bwabo bwo kuba indwanyi no gukirana n' amatungo. abamasayi n'andi matsinda yo muri Afurika y'Iburasirazuba bakiriye imigenzo n'imico bivuye mu matsinda aturanye nabo avuga ururimi rwigi Cushitike, harimo gahunda yo gushyiraho imyaka y'amashyirahamwe mboneza mubano, [[Gusiramura|gukebwa]], n'imvugo. <ref name="Collins">Robert O. Collins, ''The southern Sudan in historical perspective'', (Transaction Publishers: 2006), p.9–10.</ref> <ref name="Wandi">S. Wandibba et al., p.19–20.</ref>
=== Inkomoko, kwimuka no kwivanga nandi moko ===
[[File:Maasai_man,_Eastern_Serengeti,_October_2006.jpg|right|thumb|Umugabo w' umumasayi|155x155px]]
Dukurikije amateka yabo yajyiye ahererekanwa mu mvugo, Abamasayi bakomotse mu kibaya cyo hepfo ya [[Nili]] mu majyaruguru y’ikiyaga cya Turkana (mu majyaruguru y’Uburengerazuba bwa Kenya) maze batangira kwimukira mu majyepfo ahagana mu kinyejana cya 15, bagera mu gice kinini cy’ubutaka buva mu majyaruguru y' icyahoze ari Kenya kugeza ubu kikaba ari Tanzaniya hagati yikinyejana cya 17 na nyuma yikinyejana cya 18. Amoko menshi yari yaramaze gushinga [[imidugudu]] muri kariya karere yimuwe ku gahato n' Abamasayi bari bahagezee, mugihe abandi, cyane cyane amatsinda y’Abashushitike bo mumajyepfo, yinjiye mu muryango w' Abamasayi . Abakurambere ba Nilotic baba Kalenjin nabo bakiriye bamwe mubaturage baba Cushitike. <ref>International Labour Office, ''Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: emerging trends'', (International Labour Organization: 2000), p.55.</ref>
=== Gutura muri Afurika y'Iburasirazuba ===
[[Dosiye:Maasai woman with stretched ears.jpg|thumb|Masayi|228x228px]]
Ifasi y' Abamasayi yageze ku bunini bwayo bushoboka hagati mu kinyejana cya 19,yaragendaga ikajyera mu kibaya kinini cya Rifuti ndetse n’ubutaka bwari buteganye nacyo ku musozi wa Marsabit mu majyaruguru kugera i [[Dodoma]] mu majyepfo. Muri iki gihe, Abamasayi , kimwe n'itsinda rinini ry' aba Nilotic bose babaga aho, borora inka kuva iburasirazuba ukajyenda ukagera ku nkombe za Tanga muri Tanganyika (ubu ni muri Tanzaniya). ibisambo byakoreshaga amacumu n'ingabo, ariko byari bitinyitse cyane kubera byari bizi gutera amacumu (orinka) byashoboraga kuyaterara muri metero 100 agahamya ku ntego. Mu 1852, hari raporo ivuga ko abarwanyi 800 b' abamasayi berekeje muri Kenya yubu. Mu 1857, nyuma yo kwuva mu "butayu bwa Wakuafi" mu cyahoze ari mu majyepfo y'uburasirazuba bwa Kenya, abarwanyi babamasayi basatiriye Mombasa ku nkombe za Kenya.
[[File:Bundesarchiv_Bild_105-DOA0556,_Deutsch-Ostafrika,_Massaikrieger.jpg|thumb|Abarwanyi babamasayi muri Afurika y'Iburasirazuba y' abadage, c. 1906–1918|160x160px]]
Kubera kwimuka, abamasayi ni bo bavuga cyane ururimi rw' abanyaNilotic yepfo . Igihe cyo kwaguka cyakurikiwe na Maasai "Emutai" yo mu 1883–1902. Iki gihe cyaranzwe n ibyorezo nka contegious bovine pleuropneumonia, rinderpest (reba 1890 African rinderpest epizootic ), n'ubushita . Ikigereranyo cyashyizwe ahagaragara bwa mbere n’umu liyetona w’umudage mu cyahoze ari amajyaruguru y’iburengerazuba bwa Tanganyika, ni uko 90% by’inka na kimwe cya kabiri cy’[[inyamaswa]] zo mu gasozi zazize rinderpest. Abaganga b'Abadage bo muri ako gace bavuze ko "buri segonda" umunyafurika yazanaga ibidomo kwisura biturutse k' ubushita. Iki gihe cyahuriranye n’amapfa. Mu 1897 na 1898 imvura yarabuze burundu.
Umushakashatsi wo [[Ositiriya|muri Ositarariya]] Oscar Baumann ubutaka bw' abamasayi hagati y' 1891 ni 1893, maze asobanura ugutura kw' abamasayi mu gace ka Ngorongoro mu gitabo cyo 1894 cyitwa ''Durch Massailand zur Nilquelle'' ("through the lands of massai to the source of Nile"): " Hari [[Umugore|abagore]] bashizemo ari amagufwa yanamye gusa mumaso yabo yuzuye inzara igaragara ... abarwanyi no gukururuka ntibabishoboraga, hamwe nabasaza bintejye nke batagifite na kimwe bitayeho. Ibisiga byinshi byabakurikiranye kuva hejuru, bategereje abahohotewe. " Ugereranyije, bibiri bya gatatu by' abamasayi bapfuye muri iki gihe.
[[Dosiye:الماساى.jpg|thumb|183x183px|abamasayi]]
Guhera ku masezerano yo mu 1904, akurikirwa n'andi yo mu 1911, ubutaka bwa abamasayi muri Kenya bwagabanutseho 60% igihe Abongereza babirukanaga kugira ngo babone aho bubakira abimukira, nyuma babashyira ahitwa samburu Samburu, Laikipia, Kajiado n' Uturere twa Narok. abamasayi muri Tanganyika (ubu ni Tanzaniya) bimuwe mu butaka burumbuka hagati y'umusozi wa Meru n'umusozi wa Kilimanjaro, ndetse n'imisozi miremire irumbuka hafi ya Ngorongoro mu myaka y' 1940. bambuwe ubutaka bwinshi bujyirwa ibyanya byo kubungabunga ibinyabuzima na parike z’igihugu: Parike y’igihugu ya Amboseli, Parike ya [[Nairobi]], Maasai Mara, Ikigo cy’igihugu cya Samburu, Pariki y’ikiyaga cya Nakuru na Tsavo muri Kenya; n'ikiyaga cya Manyara, Agace ko kubungabunga ibinyabuzima ka Ngorongoro, Tarangire na Parike y'igihugu ya Serengeti ahahoze ari Tanzaniya.
abamasayi ni aborozi kandi banze icyifuzo cya guverinoma ya Tanzaniya na Kenya cyo kubahindurira ubuzima. Basabye uburenganzira bwo kuragirira muri parike nyinshi z’igihugu mu bihugu byombi.
Abamasayi barwanyije ubucakara kandi babana ninyamaswa nyinshi zo mu gasozi ntabwo bahiga cyangwa ngo barye inyoni. Ubutaka bw' abamasayi ubu bufite uduce twiza two guhingiramo muri Afrika yuburasirazuba. Umuryango w' abamasayii ntiwigeze wihanganira igurishwa ry' abantu, kandi abantu bashakaga abacakara birinze abamasayi.
Mubyukuri hari imirenge makumyabiri n' ibiri cyangwa amoko mato yumuryango w' abamasayi, buri umwe ufite imigenzo, isura, ubuyobozi n'imvugo yawo. Iyi mitwe izwi ku izina ry' 'ishyanga' cyangwa 'iloshon' mu rurimi rwa Maa: aba Keekonyokie, Damat, Purko, Wuasinkishu, Siria, Laitayiok, Loitai, Kisonko, Matapato, Dalalekutuk, Loodokolani, Kaputiei, Moitanik, Ilkirasha, Samburu Laikipia, Loitokitoki, Larusa, Salei, Sirinket na Parakuyo.
== jenetike ==
[[Dosiye:Ngorongoro, Tanzania - Maasai people.jpg|thumb|masayi]]
Iterambere ryagezweho mu isesengura rishingiye kuri jenetike ryafashije mu kumenya iremwa ry'amok yabamasayi. jenetike ishingiye ku bisekuruza , igikoresho gikoresha gene z'abaturage b' ubu kugirango bakurikirane ubwoko bwabo n’ igice cy' Isi bakomokamo, byafashije kandi gusobanura ahahise h' abamasayi bubu.
=== ADN ya Autosomal ===
ADN ya autosomal y' abamasayi yasuzumwe mubushakashatsi bwuzuye bwakozwe na Tishkoff n'abandi. (2009) mu kujyereranya jenetike y' abaturage batandukanye bo muri Afurika. Nk’uko abanditsi b’ubwo bushakashatsi babitangaza ngo abamasyi "bagumyek' umuco wabo imbere y’iterambere ryinshi ry imiterere y ibinyabuzima". Tishkoff n'abandi beerekanye kandi ko: "Benshi mu baturage bavuga ururimi rwa Nilo-Sahara muri Afurika y'Iburasirazuba, nk' abamasayi, berekana imirimo myinshi iva muri Nilo-Sahara [...] na Cushitike [. . . ] AACs, hajyendewe ku bimenyetso by' indimi kenshi abaNilotic b' injije Abanyakushi kuva mu myaka 3000 ishize kandi ku kigero cyo hejuru bahuje imihindagurikire y' umubiri yabanyafurica y' iburasirazuba yo kwihanganira ikinyabutabire cyo mu mata cyitwa lactose. "
=== Y-DNA ===
[[Dosiye:Femmes Masai en Mouvement 2.jpg|thumb|204x204px|femmes masai en mouvement]]
Ubushakashatsi kuri Y chromosome bw' akozwe na Wood et al. (2005).ku baturage batandukanye bo munsi y' ubutayu bwa sahara,harimo abamasayi 26 b' abagabo bo muri kenya bapima amasano y' ibisekuruza by' ababyeyi babagabo. Abanditsi barebeye hamwe haplogroup (amatsinda y' abantu bahuje igisekuruza) E1b1b -M35 (ntabwo M78) muri 35% y' abamasayi bapimwe,. E1b1b-M35-M78 muri 15%, abakurambere babo higanjemo abagabo benshi bo majyaruguru ya Cushitike, babayeho hashize imyaka irenga 13 000. Igisekuru cya kabiri cyakanza cyane mubamasyi ni Haplogroup A3b2, ikunze kuboneka mu baturage ba baNilotic, nka Alur ; byagaragaye muri 27% by'abagabo ba abamasayii. Ikimenyetso cya gatatu cy iganza cyane ku turemanyjingo ADN kubabyeyi babagabo mu bamasayi ni E1b1a1-M2 (E-P1), ikunze kugaragara cyane mu karere ka Sahara; yabonetse muri 12% by' ibipimo byafashwe mu bamasayi. Haplogroup B-M60 yagaragaye mu bamasayi 8% , nayo iboneka muri 30% (16/53) yabanyaNilote bo muri Sudani y'Amajyepfo.
=== ADN ya mitochondial ===
Nkurikije ubushakashatsi bwa mtDNA bwakozwe na Castri n'abandi. (2008), hapimwe abamasayi muri Kenya, mu gisekuruza cy' ababyeyi babagore babamasayi basanze harimo uruvangitirane cyane, ariko nta tandukaniro rinini nandi moko y' abaturage babaNilo-Hamitic mu karere, nkaba Samburu .mu bamasayi benshi bapimwe bari abo mu matsinda atandukanye ya macro-haplogroup L sub-clade, harimo L0, L2, L3, L4 na L5 . tumwe mu turemanjyingo tw' ababyeyi babagore duturuka muri Afurika y'Amajyaruguru n'Amajyaruguru y'Uburasirazuba natwo baratubonye, cyane cyane ko hari ubwoko bw' ijyisekuruza mtDNA haplogroup M hafi ya 12.5% by'ibipimo byafashwe muba masayii.
== Umuco ==
[[File:Crocuta_vs_Maasai_2.png|left|thumb|Abarwanyi ba Maasai bahanganye nimpyisi, nkuko bafotowe muri wildest ''Africa'' (1907)]]
Umuryango w' abamasayi umugabo niwe uba ari umutware muri kamere, aho nabasaza, rimwe na rimwe bifatanya nabasaza bacyuye igihe, bagahitamo ibikorwa byingenzi kuri buri tsinda rya abamasayi. Imbumbe y' amategeko nyamvugo akubiyemo ingingo nyinshi z' imyitwarire. ntabwo bizwi niba hari igihano cyo kwicwa bajyira, kandi mubisanzwe kwishyura inka nibyo bicyemura amakimbirane. Inzira yo hanze yurukiko nayo irakoreshwa yitwa ''amitu'', 'gushaka amahoro' birimo gusaba imbabazi. basenga imana imwe yitwa ''Enkai'' cyangwa ''Engai'' . Engai ifite kamere ebyiri: Engai Narok (Imana Yirabura) ni umugwaneza, naho Engai Na-nyokie (Imana Itukura) n iman y' ihorera. Hariho kandi inkingi ebyiri za societe ya abamasayi: Oodo Mongi, Inka itukura na Orok Kiteng, Inka yumukara igabanijwemo imiryango itanu cyangwa. abamasayi kandi bajyira inyamaswa baziririza, ikaba ntare; ariko, iyo nyamaswa ishobora kwicwa. Uburyo abamasyi bica intare butandukanye no guhiga hagamijwe kwishimisha kuko bikoreshwa mumihango yo kuva mu cyiciro cyimwe ujya mukindi. "Umusozi w'Imana", Ol Doinyo Lengai, uherereye mu majyaruguru ya Tanzaniya kandi ushobora kuwubona uri ku kiyaga cya Natron mu majyepfo ya Kenya. Umukuru mu myizerere ya kiMasayi ni '''laibon''' mu nshingano ze harimo ubuvuzi bwa gihanga, kuragura no guhanura, no kwemeza intsinzi mu ntambara cyangwa imvura ihagije. Uyu munsi, bafite uruhare rwa politiki rwiyonger kuri izo nshingano zindi kimwe kubera abayobozi. Imbaraga zose laibon yarafite zari zishingiye ku oko yabaga ateye ku giti cye aho gushingira kuri uwo mwanya. Benshi mu bamasayi bayobotse [[Ubukirisitu|ubukristu]] nubuyisilamu . abamasayi kujyira imitako itoroshye kandi mu myaka mirongo, bagurishije uwo mutungo kuri ba mukerarugendo nkubucuruzi.
[[File:Maasai_Enkang_and_Hut.JPG|right|thumb|abamasayi n 'abahut kuri bariyeri ya enkang muburasirazuba bwa Serengeti, 2006]]
Umubare wo hejuru w’impfu z’abana mu bamasayi watumye abana batamenyekana rwose kugeza bageze ku mezi 3 ''ilapaitin'' . Kwigisha abagore ba bamasayi gukoresha amavuriro n'ibitaro mugihe batwite byatumye impinja nyinshi zibaho.cyeretse mu bice biri kure cyane. Ku bamasayi kubaho ubuzima gakondo, iherezo ryubuzima usanga rwose nta mihango, kandi abapfuye babarecyera aho bakaribwa n' inkongoro . Umurambo wanzwe n' inkongoro ufatwa nkaho ufite imiziro, kandi ufatwa nk' uwateza umwaku; kubwibyo rero,nibisanzwe ko imibiri itwikirwa ibinure n'amaraso bivuye ku kimasa cya kinjwe . <ref name="attitudes">''Cultural and Public Attitudes: Improving the Relationship between Humans and Hyaenas'' from Mills, M.g.L. and Hofer, H. (compilers). (1998) ''Hyaenas: Status Survey and Conservation Action Plan. IUCN/SSC Hyaena Specialist Group. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK. vi + 154 pp.''</ref> Gushyingura mu bihe byashize byahariwe abatware bakomeye, kubera ko bakekaga ko byangiza ubutaka.
Imibereho gakondo y' abamasayi ishingiye ku nka [[Inka|nka]], zikaba ariyo soko yabo yibanze yibiryo. Ubutunzi bwumugabo bupimirwa ku nka nabana afite. Ubushyo bwinka 50 burubahwa, kandi uko abana baba benshi nibyiza. Umugabo ufite kimwe muri ibi akabura ikindi afatwa nkumucyene. Imyizerere ishingiye ku idini ya' abamasayi ivuga ko Imana yabahaye inka zose zo ku isi, biganisha ku myizerere ivuga ko gushimuta inka mu yandi moko ari uburyo bwo kwisubiza ibyabo mu nzira ziciye mu mucyo, ariko uyu umuco ntabwo umenyerewe cyane.
Abamasyi ibyo kurya byose bakenera babibona kunka. Barya inyama, banywa amata buri munsi, kandi banywa amaraso rimwe na rimwe. Ibimasa, ihene, nintama bibagwamo inyama mu bihe bidasanzwe no mumihango. Nubwo ubuzima bwabamasyi bwose bwagiye bushingira ku matungo yabo, vuba aha hamwe n’inka zabo zigenda zigabanuka, abamasayi bakuze batunzwe n’ibiribwa nk'amasaka, umuceri, ibirayi n' amashu (bizwi nabamasayi nk'amababi y'ihene). <ref>Nelson, Jimmy. The Maasai Tribe. Beforethey.com</ref>
=== Ingaruka zituruka ku mico yo hanze ===
[[File:Ludzie06(js).jpg|left|thumb|Abagore bamasayi basana inzu muri Maasai Mara (1996)]]
[[File:Maasai_man_riding_a_motorcycle_(close_up).jpg|left|thumb|umumasayi atwaye moto (2014)]]
Imibereho gakondo yubushumba yarushijeho kuba ingorabahizi kubera gukururwa n' ibijyezweho. Inyandiko ya Garrett Hardin, igaragaza "ibyago bya rubanda rugufi bitewe nubugugu bwa bamwe", ndetse na " cattle complex" ya Melville Herskovits byafashije abashakashatsi ku bidukikije ndetse n’abafata ibyemezo ku byerekeye ingaruka mbi abashumba ba abamasayi bateza akarere ka savannah. Iki gitekerezo cyaje kugaragara ko ari ibinyoma n’abahanga mu bumenyi bwa muntu ariko kiracyashinze imizi mu bitekerezo by’ abashakashatsi mu bidukikije ndetse n’abayobozi ba Tanzaniya. <ref name="Sustain">McCabe, Terrence. (2003). "Sustainability and livelihood diversification among the Maasai of Northern Tanzania". Human Organization. Vol 62.2. pp. 100–111.</ref> Ibi byatumye abafata ibyemezo b’abakoloni babongereza mu 1951 bakura abamasayi bose muri parike y’igihugu ya Serengeti nuko babashyira mu turere two mu gace ka Ngorongoro conservation area (NCA). Gahunda ya NCA yari iyo gushyira inyungu zabamasayi hejuru y'ibindi byose, ariko iri sezerano ntiryigeze ryuzuzwa. Ikwirakwizwa rya virusi itera [[SIDA]] ryari ryinshi.
Bitewe n'ubwiyongere bw'abaturage babamasayii, gutakaza umubare w'inka bitewe n indwara, no kubura aho kuziragira kubera imbibi nshya za parike ndetse no gutura mu midugudu no guhinga kw'andi moko, abamasayi bahatiwe guteza imbere uburyo bushya bwo kwibeshaho. Benshi muri bo batangiye guhinga [[Ikigori|ibigori]] nibindi bihingwa kugirango babeho, igikorwa bafataga nabi mu muco wabo. <ref name="Sustain">McCabe, Terrence. (2003). "Sustainability and livelihood diversification among the Maasai of Northern Tanzania". Human Organization. Vol 62.2. pp. 100–111.</ref> Guhinga byatangijwe bwa mbere mu bamasayi n’abagore ba bWaArusha na bWaMeru bimuwe mu byabo bashakanye n’abagabo babamasayi; ibisekuru byakurikiyeho byabayeho ubuzima bwo guhinga no korora. Imibereho yabo yarushijeho kugorana, mu 1975 Ngorongoro conservation area yabujije ibikorwa byo guhinga. Kugirango babeho bahatirwa kugira uruhare mu bukungu bw'amafaranga ya Tanzaniya. Bagombaga kugurisha amatungo yabo n'imiti gakondo kugirango bagure ibiryo. Kubuza guhinga byavanyweho mu 1992 kandi guhinga byongeye kuba igice cyingenzi mu mibereho ya abamasayi. Imipaka ya parike no kwegurira abikorera ku giti cyabo ubutaka byakomeje kugabanya aho barajyira,Byatumye bahinduka cyane. <ref>Goodman, Ric. (2002). "Pastoral livelihoods in Tanzania: Can the Maasai benefit from conservation?" Current Issues in Tourism. Vol 5.3,4. P.280–286.</ref>
Mu myaka yashize, imishinga myinshi yatangiye gufasha abayobozi b'imiryango yaabamasayi kubona uburyo bwo kubungabunga imigenzo yabo ndetse ikanahuza uburezi bw'abana babo kubw' isi ya none.
Ubwoko bushya bw' imirimo mu baturage babamasayi burimo ubuhinzi, ubucuruzi (kugurisha imiti gakondo, resitora / amaduka, kugura no kugurisha amabuye y'agaciro, kugurisha amata n' ibiyakimokaho, kudoda imitako), n' akazi k' umushahara (nk'abashinzwe umutekano / abita kubakiriya, abayobora ba mukerarugendo), n'abandi bakora ibikorwa bya leta n'abikorera.
Abamasayi benshi bavuye mu buzima bwo guhora bimuka bajya mu myanya y' ubucuruzi no muri guverinoma. Nyamara nubwo ubuzima bwo mu mijyi bugoye bashobora kuyobora, benshi bazishimira kwerekeza murugo bambaye imyenda idoze, gusa bazava murugo mu mwambaro gakondo bita shuka (umwenda wamabara), inkweto za sandari kandi bitwaje inkoni (o-rinka ) - bayakiriye. <sup class="noprint Inline-Template" style="white-space:nowrap;">]</sup>
== Imibanire mu muryango mugari ==
[[File:Young_Maasai_Warrior.jpg|right|thumb|umumasayi w' umwana witegura kuba indwanyi]]
Igice nyamukuru cy' umuryango mugari w' abamasayi kumyaka umuntu aba afite. Abahungu bato boherezwa hamwe ninyana nintama vuba bishoboka, ariko ubwana bwabahungu ahanini babumara bakina, usibye imihango bakora kugirango bagerageze ubutwari no kwihangana byabo. Abakobwa bashinzwe imirimo nko guteka no gukama, ubuhanga bigira kuri ba nyina bakiri bato. Buri myaka 15 cyangwa irenga, hatangizwa ikiragano gishya cyaba Morans cyangwa Il-murran (abarwanyi). Haba harimo abahungu benshi bari hagati yimyaka 12 na 25, bageze mubugimbi kandi bagomba kuba batari bari mukiragano gishize. Umuhango umwe wo kuva mubuhungu ujya kumurwanyi muto ni umuhango wo [[Gusiramura|gukebwa]] bikorwa nta kinya. Muri iki gihe cya none, abahungu batuye hafi yimijyi hamwe nabaganga bashobora kwitabira iyi mihango batekanye, ariko nyamara nta nyinya babatera nubundi kuko bagomba kwihanganira ububabare buzabageza kubugabo. Uyu muhango mubusanzwe ukorwa nabakuru, bakoresha icyuma gityaye. Umuhungu agomba kwihanganira iki gikorwa acecetse. Kugaragaza ububabare bizana igisebo.kwikanga kwose gushobora gutera ikosa muri iki gikorwa gisaba kwitonda cyane, bishobora kukuviramo inkovu ubuzima bwawe bwose, gutakaza ubushobozi, no kubabara. ukira hagati y' amezi 3-4, muri iki gihe kwihagaririka birababaza kandi bikanga rimwe na rimwe, kandi abahungu bagomba kuguma bambaye imyenda yumukara mugihe cyamezi 4-8.
Muri iki gihe, abasore bashya bakebwe batura muri "manyatta", "umudugudu" wubatswe na ba nyina. Manyatta nta bariyeri iyizengurutse yo kuyirinda, ishimangira uruhare rw'indwanyi rwo kurinda abaturage. Nta kraal y'imbere yubatswe, kubera ko abarwanyi batagira inka cyangwa ngo bakore imirimo y'ububiko. bisaba Indi mihango mbere yo kugera ku rwego rwindwanyi nkuru, bikarangirara mu birori bya eunoto, "ukuza kwimyaka".
Iyo hatangijwe igisekuru gishya cy'abarwanyi, Il-murran irihoizamurwa mu cyiciro cyisumbuyeho, bagashingwa ibyemezo bya politiki kugeza igihe bazagera ku kiciro cyabakuru. Iyu muhango wo kuva kumurwanyi ujya kumukuru muto ibera mu muhuro munini witwa Eunoto. abahoze ari indwanyi bakata umusatsi wabo muremure ; abakuru bo baba bafite agasatsi gacyei. Indwanyi ntizemerewe kuryamana nabagore bakebwe,ariko bashobora gucudika n' abakobwa bataracyebwa. Kuri Eunoto, abarwanyi bashoboye kubahiriza iri tegeko barashimirwa byumwihariko.
Abarwanyi bamara umwanya munini ubu bagenda hirya no hino kubutaka bw' abamasayi, no kurenga imbibi zabo. Bagira uruhare runini mu gucuruza inka kuruta uko byari bisanzwe, guteza imbere ubucuruzi no guhahirana aho kwiba nk'uko byahoze.
hari imyizerere yo gukabya ko buri musore wumumasayi agomba kwica intare atarakebwa. Guhiga intare byari igikorwa cyahise, ariko byarabujijwe mu majyepfo y’iburasirazuba bwa Afurika - nyamara intare ziracyahigwa iyo zishe amatungo yabamasayi, kandi abarwanyi bato bishora mu kwica intare mu migenzo gakondo ntibagira ingaruka zikomeye. Kwiyongera kw impujyenjye kubijyanye nubuzima bw'intare byatumye byibura habaho gahunda yo kwaka indishyi iyo intare yishe amatungo, aho guhiga no kwica intare yabikoze. Nubwo bimeze bityo, kwica intare biha agaciro gakomeye nubwamamare uwabikoze mubaturage.
Abakobwa bakiri bato nabo bahura nikibazo cyo gukebwa kw'abagore, "emorata"mu rwego rwo gukora umuhango urambuye w'imihango yiswe "Emuatare," umuhango winjiza abakobwa babamasayi mu kiciro cyabakuze binyuze mu mihango yo gukebwa hanyuma bagashyingirwa bakiri bato. abamasayi bemeza ko gukebwa kwabagore ari ngombwa kandi abagabo babamasayi bashobora kwanga umugore uwo ari we wese utarigeze abikora kuko adashyingirwa cyangwa agakobwa ibyagaciro gake. Muri Afurika y'Iburasirazuba, abagore batakebwe, ndetse n'abadepite bize cyane nka Linah Kilimo, barashobora gushinjwa kuba badakuze bihagije ku buryo badahabwa agaciro. Ku bandi umuco wo gukebwa kw'abagore uzwi nko guca imyanya ndangagitsina y'abagore, kandi ukanengwa cyane haba mu mahanga ndetse n'abagore benshi babikorewe, nk'umuntu uharanira inyungu zabamasayii, Agnes Pareyio . muri iki gihe bisigaye bikorwa mu magambo aho birangwa no kuririmba no kubyina mu mwanya wo gukebwa. Nyamara, iki gikorwa gikomeza gushinga imizi kandi kigahabwa agaciro numuco. Ijambo rya Maa ryo gukebwa, "emorata," rikoreshwa ku gukebwa kwigitsina gore nigitsina gabo. Gukata imyanya ndangagitsina y'abagore ntibyemewe muri Kenya na Tanzaniya. Uku gukebwa mubusanzwe bikorwa nuwatumiwe udakunze kuba ari umumasayi, akenshi aba avuye mumatsinda yaba Dorobo . Ibyuma bakoresha biba byatatswe n'abacuzi, Kimwe nabasore, abakobwa bazakebwa bambara imyenda yijimye,bakishushanyaho ibimenyetso bakoresheje amarangi, hanyuma bagapfuka mu maso iyo imihango irangiye.
Abagore bubatse batwite basonewe imirimo yose iremereye nko gukama no gutashya. Imibonano mpuzabitsina nayo irabujijwe kandi hari amategeko yihariye akoreshwa ku bagore batwite.
[[File:Open air classroom for Maasai children in Tanzania.jpg|thumb|Ishuri rya abamasayimuri Tanzaniya]]
abamasayi mubisanzwe batunga abagore benshi ; ibi bikekwa ko babikora kubera umubare munini wimfu z’abana bato n’abarwanyi. Polyandry nayo irakorwa. Ariko, muri iyi minsi ibi byarahagaze. Umugore ntabwo arongora umugabo we gusa ahubwo itsinda ry ikiciro kimyaka. Abagabo biteganijwe ko batanga uburiri bwabo ku mushyitsi uri mukiciro cyimwe cyimyaka nawe; ariko ibi nabyo ntibigikorwa. Umugore niwe wihitiramo niba ararana numugabo wasuye. Umwana uwo ari we wese ushobora kuvamo ni [[umwana]] wumugabo nabazamukomokaho. ubwoko bwa gatanya burashoboka iyo umugore yahukaniye kwa se, ubusanzwe kubera gufata nabi umugore cyane. Kwishura inkwano, kurera abana, nibindi, byumvikanyweho. <ref>Spencer, P. (1988) ''The Maasai of Matapato: a study of rituals of rebellion'' Manchester University Press, Manchester. Spencer, P. (2003) ''Time, Space, and the Unknown: Maasai configurations of power and providence.'' Routledge, London.</ref>
== Umuziki n'imbyino ==
[[File:Maasai-Adumu.jpg|left|thumb|Imbyino yo gusimbuka gakondo]]
Umuziki wabamasayi usanzwe ugizwe ninjyana zitangwa n' ibitero byabaririmbyi baririmba bahigima mugihe umuyobozi windirimbo, aririmba ijwi ryingenzi. umuolaranyani mubusanzwe numuririmbyi ushobora kuririmba neza iyo ndirimbo, nubwo abantu benshi bashobora kuyobora indirimbo. umuolaranyani atangira aririmba umurongo cyangwa umutwe (namba) windirimbo. Itsinda rikikiririza rimwe, kandi umuolaranyani aririmbirambana nabandi ariko akabasimbya ijwi. Buri ndirimbo ifite imiterere yihariye ya namba ishingiye kumuhamagaro-no-kwitaba . Injyana isanzwe ni itandukaniro rya 5/4, 6/4 na 3/4 umukono wigihe. indirimbo iba yanditse ishingiye ku ngingo runaka kandi amagambo aguma yisubiramo. Kugenda kw'ijosi biherekeza kuririmba. Iyo uhumeka umutwe wegamiye imbere. Umutwe bawuhengekera inyuma kujyira basohore umwuka imbere. Muri rusange iyo bari rimba uba wumva ari amajwi menshi ajyenda asimburana. Bitandukanye nandi moko menshi yo muri Afrika,abamasayi bakoresha cyane drone polyphony. <ref>[[Joseph Jordania]]. [[Why do People Sing? Music in Human Evolution]]. Logos. Pg 17</ref>
Abagore baririmba lullabies, indirimbo zirangwa no guhigimba, n'indirimbo zisingiza abahungu babo. Nambas, barimba bahamara banitabana, mwijwi rimwe,usanga basubiramo interuro imwe nyuma ya buri gitero aho bikiriza nijwi rijyiye hasi n'abaririmbyi basubiza ibitero byabo bwite ni ibiranga kuririmba kw' abagore. Iyo abagore benshi babamasayi bateraniye hamwe, baririmba bakabyina hagati yabo.
Kimwe mubidasanzwe kumiterere yijwi ryumuziki wa abamasayi nugukoresha ihembe rya greater kudu kugirango uhamagare abamorans mumihango ya Eunoto.
Kuririmba no kubyina byombi rimwe na rimwe bibera hafi ya manyattas, kandi usanga harimo no gureshyanya. Abasore bakora umurongo kandi bakaririmbe mu injyana, "Oooooh-yah", bijyana no guhigima no gukorora hamwe no kuzunguza igice cy umubiri cyo hepfo. Abakobwa bahagarara imbere yabagabo bakabyinisha igice cyo hepfo banaririmba "Oiiiyo..yo" mukajwi ko hejuru bitandukanye nabagabo. Nubwo imibiri yegerana cyane, ntabwo ikoranaho.
Eunoto,imihango yindwanyi, ishobora kumara iminsi 10 ,yo kuririmba kubyina n'imigenzo. Abarwanyi ba Il-Oodokilani bakora ubwoko urugendo na '''adumu''', cyangwa aigus, rimwe na rimwe bita "imbyino yo gusimbuka" nabatari abamasayi. (Adumu na aigus zombi ni inshinga za Maa zisobanura "gusimbuka" hamwe na adumu bisobanura "Gusimbuka hejuru no kubyina". ) Indwanyi zirazwi cyane, kandi akenshi zifotorwa mugihe,muri aya marushanwa yo gusimbuka. Abarwanyi baca uruziga, noneho umwe cyangwa babiri icyarimwe bakinjira hagati kugirango batangire gusimbuka batarenga uruziga, agatsinsino kabo kadakora hasi. Abagize itsinda bazamura ijwi ryabo bakurikije uburebure bwo gusimbuka.
Abakobwa b'inshuti zabamoran (inyie) bitambajyiza mumyambaro myiza yabonka kimwe mu bigize eunoto. Ababyeyi babamoran baririmba bakabyina bishimira ubutwari no gutinyuka kwabahungu babo.
== Guhindura umubiri ==
[[File:Maasai_woman_with_stretched_ears.jpg|thumb|Umugore wumumasayi wakweduye amatwi|191x191px]]
Gupfumura no gukwedura amatwi nubintu bisanzwe mubamasayi nandi moko. Bakoresha ibikoresho bitadukanye muri iki gikorwa harimo amahwa mugupfumura, ibiti, amabuye, amenyo yinzovu nakabindi. abamasayi bacye bacye cyane cyane abahungu nibo bakora uyu muhango. abagore bambara imitako yamasaro kumatwi bapfumuye.
gukura yamabwene abana bato bikorwa nabamasayi bo muri Kenya na Tanzaniya. abamasayi bafite imyizerere ikomeye ivuga ko impiswi, kuruka nizindi ndwara zoroheje zo mu bwana ziterwa no kubyimba kwishinya yo kumabwene, bakeka ko haba harimo inzoka. Iyi myizerere n'imikorere ntabwo byihariye mubamasayi. Mu cyaro cya Kenya hasuzumwe itsinda ry’abana 95 bafite hagati y’amezi atandatu n’imyaka ibiri mu 1991/92. 87% wasangaga barakuwe amabwene. Mu itsinda ryabafite hagati yimyaka 3-7, 72% mubana 111 basanze nabo barayakuwe.
== Indyo ==
[[File:Maasai_man_with_cattle.jpg|left|thumb|400x400px|Umushumba uragiye amatungo ye muri Ngorongoro, ]]
Ubusanzwe, indyo yabamasayi yari igizwe n'inyama mbisi, amata adatetse, n'amaraso by' i[[Inka|nka]] . Menya ko inka zabamasayi ziri mubwoko bwa Zebu . Mu mpeshyi yo mu 1935, Dr. Weston A. Price yasuye abamasayi maze avuga ko nk'uko Dr. Anderson wo mu bitaro by’ubutegetsi bw’ibanze muri Kenya yabibinye amoko menshi adafite indwara. Benshi nta burwayi nabucye bwamenyo bari bafite . By'umwihariko abamasayi bari hasi ya 0.4% nibo bari bafite ikibazo cyo kubora kw' amenyo. Yavuze ko biterwa nimirire yabo mirire yabo igizwe (ukurikije ingano) amata adatetse, amaraso, inyama mbisi [[Imboga|n'imboga]] n'imbuto zimwe na zimwe, nubwo mu midugudu myinshi batarya imbuto cyangwa imboga na gato. Yavuze ko buri mwana ukura ndetse n’umugore utwite cyangwa wonsa bahahabwa buri munsi amaraso iyo ahari. Dr. Weston A. Price yavuze kandi ko guverinoma yashyizeho ingufu mu 1935 kugira ngo abamasayi bajye mubuhinzi . Ubushakashatsi bwakozwe na ILCA (Nestel 1989) bugira buti: "Uyu munsi, indyo yuzuye yabamasayi igizwe n'amata y'inka n' ibigori. Igikoma gikomeye kizwi nka [[Ubugari|ugali]] kandi kiribwana n'amata; bitandukanye n' igikoma cy'amazi, ugali ntabwo itegurwa n'amata. Amavuta yinyamanswa akoreshwa muguteka, cyane cyane igikoma, ibigori, nibishyimbo. Amavuta kandi ni ibiryo byingenzi by'uruhinja. "
Ubushakashatsi bwakozwe n'ikigo mpuzamahanga gishinzwe ubworozi muri Afurika (Bekure et al. 1991) bwerekana impinduka nini cyane mu mirire yabamasayi aho basigaye bakoresha nibindi bidakomoka kumatungo kn'ibigori bigize 12-39 ku ijana n' isukari 8–13 ku ijana; umuntu umwe anywa hafi litiro imwe y'amata ku munsi. Amenshi mu mata akoreshwa nk'amata avuze cyangwa amavuta. mu bipimo byose bakoresha amata ku rwego rwo hejurui.ibi bituma bobonamo ibyubaka umubiri bihajyije. Nyamara, fer, niacin, vitamine C, vitamine A, thiamine nibitanga ingufu ntabwo babibona mumata gusa. Bitewe nuko ibintu bigenda bihinduka, cyane cyane ibihe amata abonekera n amapfa akunze kubaho kenshi, abashumba benshi, harimo nabamasayi, ubu basigaye barya ibiryo nibihajyije ingano.
Ubushyo bwihene nintama zabamasayi, harimo intama zitukura zabamasayi, hamwe ninka zagaciro. Ibizamini bya Electrocardiogram byakoreshejwe ku basore 400 bakuze babamasayi basanze nta kimenyetso na kimwe cy’indwara z'umutima, ubumuga cyangwa imikorere mibi yumubiri. Ubundi bushakashatsi bwakozwe kuri karubone-ya14 bwerekanye ko impuzandengo ya cholesterol iri hafi ya 50 ku ijana ugereranije niyumunyamerika. Ibyavuye mu bushakashatsi bigaragaza ko umubiri muzima bafite ari ukubere morans.
Isupu birashoboka ko bwo bwiza kuruta ibindi abamasayi babinye bwo kurya ibimera. ''Acacia nilotica nikimera'' gikoreshwa cyane. Igishishwa cyumuzi cyangwa uruti birabizwa mumazi hanyuma umazi avuyemo bakanywa yonyine cyangwa bakayavanga nisupu. abamasayi bakunda gufata iki kinyobwa nkumuti, kandi kizwiho kubatera imbaraga no kudatinyuka. abamasayi barya isupu ivanze n'ibishishwa bisharira n'imizi irimo saponine igabanya cholesterol; abo mu mijyibadafite ibimera bisharira bakunda kurwara umutima. <ref>National Geographic Oct. 1995, page 161</ref> imbuto zigize igice kinini cyibiryo biribwa nabana nabagore baba bacunze inka kimwe na mabamorani.
Kuvanga amaraso yinka, aboneka mugutobora imitsi yazo, n'amata bikorwa mugutegura ikinyobwa cyimihango muminsi mikuru idasanzwe kandi nkintungamubiri kubarwayi. Ariko, gukoresha amaraso mumirire gakondo biragenda bigabanuka kubera kugabanuka kwamatungo. muri iki gihe abamasayi basigaye batunzwe cyane nibiryo biturutse ahandi nk'ibigori, umuceri, ibirayi, amashu n'ibindi. abamasayi batuye hafi y'abahinzi-borozi nabo bayobotse ubuhinzi nkuburyo bwibanze bwo kubaho. Muri utu turere, ingano yikibanza ntabwo iba ari nini kuburyo yakwirwaho amashyo yinyamaswa; bityo abamasayi bahatirwa guhinga.
== Amazu ==
[[File:Maasai_shelter.jpg|right|thumb|inzu ihomesheje amase yinka ]]
Nkabantu bazwiho guhora bimuka mumateka , abamasayi basanzwe bashingira kubikoresho byaho, byoroshye kuboneka hamwe nikoranabuhanga kavukire kugirango bubake amazu yabo. Inzu gakondo yabamasayi yubakagwa hagendewe ko bahora bimuka bityo ntabwo yamaraga igihe.aya mazu yabaga yenda kumera nkurukiramende, kandi yubatswe nabagore babishoboye. yabaga afite inkingi zibiti zishinze mubutaka kandi hasobekeranyijemo udushami duto tw' ibiti,nyuma bagahomesha imvange yicyondo, inkoni, ibyatsi,amase, inkari zabantu, n' ivu. Amase y'inka atuma inzu itava. Enkaj cyangwa engaji ni nto, ipima nka 3 kuri 5 m na metero1.5 gusa mu buhagarike.haba haromo aho, umuryango utekera, urira, uryama, usabanira, kandi ubika ibiryo,ibicanwa, nibindi bintu byo murugo. Amatungo mato nayo akenshi arara muri enkaji. Imidugudu iab ikikijwe n'uruzitiro rwa acacia (enkang) rwubatswe nabagabo. Mwijoro, [[inka]] zose, [[ihene]] n'intama byose bishyirwa mu kigo hagati, kure yinyamaswa zagasozi .{{wide image|Maasai-Enkang-near-Sekenani.JPG|1000px|Panoramic view of Maasai Enkang, seen from the inside}}{{wide image|Manyatta.jpg|1000px|Panoramic view of Maasai Enkang, seen from the outside}}
== Imyenda ==
[[File:Maasai_Woman_Meeyu_Sale_Wearing_her_Finest.jpg|right|thumb|Umugore wumumasayi wambaye imyenda ye myiza|189x189px]]
Imyambarire ihinduka bitewe n' imyaka n'ahantu. Urugero, abasore bambara umukara amezi menshi nyuma yo gukebwa kwabo. Nyamara, umutuku niwo ukunzwe. haba nimyenda y'ubururu, umukara, iyamabara. abamasayi batangiye gusimbuza uruhu rwinyamaswa, uruhu rwinyana nuruhu rwintama, imyenda yubudodo mu myaka ya za 1960.
Shúkà ni ijambo ryo mururimi rwa Maa numwitero wa gakondo bambara bawizingiyeho.Mubisanzwe iba itukura, nubwo imwe iba ifite andi [[Ibara|mabara]] (urugero ubururu ) nibishusho. iroza, ndetse nimyenda iriho indabyo, indwanyi zirayirinda. Imyenda imwe izwi nka kanga, ijambo [[Igiswahili|ryigiswahiri]], irasanzwe. abamasayi baba hafi y' inkombe bashobora kwambara kikoi, ubwoko bw' imyitero iza mu amabara atandukanye n' ibitambaro Nyamara, benshi bakunda iyimirongo.
Abamasayi benshi muri [[Tanzaniya]] bambara inkweto zudusandari, zari zisanzwe zikorwa muruhu rw' inka. ubu basigaye bazikora mu mapine cyangwa plastike . Abagabo n'abagore bambara udutako tw ibiti kumaboko. Abagore babamasayi bahora bari gukora imitako mu masaro n' utugozi . Ibi bibafasha gutaka imibiri yabo. Nubwo hariho itandukaniro mubisobanuro byamabara n' amasaro, ibisobanuro rusange kumabara make ni: umweru, amahoro ; ubururu, amazi ; umutuku, umurwanyi / amaraso / ubutwari.
Gukora imitako, bikozwe nabagore, bifite amateka maremare mubamasayi, bagaragaza abaribo numwanya wabo mu muryango mugari binyuze mumitako yumubiri no gushushanya ku mubiri . Mbere yo guhura [[Burayi|n’abanyaburayi]], Amasaro yavaga mubikoresho bari basanganwe aho, amasaro y' umweru yavaga mw' ibumba, ibikonoshwa, amahembe y'inzovu, cyangwa amagufwa . Isaro ry'umukara n'ubururu ryakorwaga mu cyuma, amakara, imbuto, ibumba, cyangwa ihembe . Amasaro atukura yavaga mu mbuto, mu mbaho, amagufwa, amahembe y'inzovu, umuringa. Ahagana mu mpera z'ikinyejana cya cumi n'icyenda, amasaro menshi y’iburayi yageze muri Afurika y’iburasirazuba bw' yepfo, abakora amasaro basimbuje amasaro ashaje ibikoresho bishya maze batangira gukoresha amabara menshi asobanutse. Ubu, amasaro atsindajyiye y' ibirahure adahanda niyo akunzwe.
== Umusatsi ==
[[File:Maasai_woman.jpg|left|thumb|Umugore wumumasayi ufite umusatsi mugufi]]
Kogosha umutwe biramenyerewe mumihango myinshi, byerekana intangiriro nshya izakorwa ubwo umuntu aba ava mu kiciro kimwe ajya mu kindi. abarwanyi nibo bamasayi bonyine baba bafite imisatsi miremire, bayibohesha imigozi yoroheje.
Iyo ageze ku gihe cy' "amezi" 3, umwana yitwa izina kandi yogoshwa umutwe bagasiga akazingo kamwe kumusatsi, kuva ku gikanu kugeza ku gahanga. kikaba gishasha "imiterere yubuntu" bujyirirwa uruhinja. Umugore wakuyemo inda yubushize umusatsi awushyira imbere cyangwa inyuma yumutwe, biterwa nijyitsina cy' umwana yabuze. Ibi bishushanya gukira kwe.
Abahungu bakebwa ku munsi wa kabiri, imitwe yabo ikogoshwa. Abarwanyi bato noneho bagatereka umusatsi wabo ugakura, kandi batakaza igihe kinini bita kumusatsi wabo. basigamo amavuta yinyamanswa na ocher, kandi igabanijwe hejuru yumutwe aho amatwi agarukira. Umusatsi bawuboha mu mafpude y inyabubiri. Ipamba cyangwa ubwoya bw'intama bishobora gukoreshwa mugukuza umusatsi. Umusatsi bashobora kuwureka ugatendera cyangwa bakawupfundikanya bakoresheje uruhu. Iyo abarwanyi banyuze muri ''Eunoto'', bakaba abakuru, imisatsi yabo miremire irogoshwa.
Mugihe igitsina gabo cyogosha umusatsi iyo bava mu kiciro kimwe bajya mu kindi, uwitegura kuba umugeni yogosha umusatsi, kandi intama ebyiri zikicwa mukubahiriza uwo munsi.
== Abamasayi bazwi ==
* Joseph Ole Lenku - Umunyamabanga wa Guverinoma muri Kenya ushinzwe imbere no guhuza ibikorwa bya Guverinoma y’igihugu kuva 2012 kugeza 2014
* David Rudisha - yiruka mu marushanwa yintera ndende na metero 800 ufite yabaye uwambere kurwego rwisi yisi
* Edward Sokoine - Minisitiri w’intebe wa Tanzaniya kuva 1977 kugeza 1980 na none kuva 1983 kugeza 1984
* Edward Lowassa - Minisitiri w’intebe wa Tanzaniya kuva 2005 kugeza 2008. Umwanya wa kabiri inyuma ya John Pombe Magufuli mu matora rusange ya [[Tanzaniya]] 2015.
* Olekina Ledama - Uwashinze, Maasai Education Discovery
* James Ole Kiyiapi - umwarimu wungirije muri kaminuza ya Moi akaba n'umunyamabanga uhoraho muri minisiteri y’uburezi n’ubuyobozi bw’ibanze
* William Ole Ntimama - Umunyapolitike wo muri Kenya akaba n'umuyobozi w'umuryango wabaMaa
* Francis Ole Kaparo - Uwahoze ari umuvujyizi wa National Assembly of Kenya
* Joseph Nkaissery - Uwahoze ari umunyamabanga wa Guverinoma muri Kenya ushinzwe imbere no guhuza ibikorwa bya guverinoma y’igihugu kuva 2014 kugeza apfuye muri 2017
* Nice Nailantei Lengete - Umugore wa mbere yagejeje ijambo ku kanama k' abakuru mubamasayi ku musozi wa Kilimanjaro, maze yemeza akanama kubuza guca imyanya ndangagitsina yabagore muri Kenya na Tanzaniya.
* Katoo Ole Metito - Umudepite mu Ntara ya Kajiado y'Amajyepfo
== Reba kandi nibi ==
* [[:en:Maasai_mythology|Maasai mythology]]
* [[:en:Maasai_language|Maasai language]]
* [[:en:Maa_Civil_Society_Forum|Maa Civil Society Forum]]
== Aho byasomwe ==
{{Reflist|30em}}
== Ubundi bumenyi ==
* [https://web.archive.org/web/20120715234704/http://www.africanpeople.info/ African People Ethnography | Maasai]
* [https://web.archive.org/web/20100107200159/http://www.uoregon.edu/~maasai/Maa%20Lexicon/lexicon/main.htm Maasai online dictionary]
* [http://www.e-solidarity.org/index-engl.htm Maasai Aid Association]
* [https://web.archive.org/web/20091019024105/http://elandmaasai.org/ Working for a just and self-sustaining community for the Maasai People]
* [http://www.maasaitrust.org/ Maasai Trust]
* [http://www.maasaimara.com/the-mara/maasai-people The Maasai People - History and Culture]
* [https://web.archive.org/web/20200518202543/http://www.maasai-association.org/maasai.html Maasai people, Kenya at the Maasai Association]
* [http://www.indiana.edu/~iuam/kenya/categories/16 Indiana University Art Museum Arts of Kenya online collection]
[[Category:Amoko yo muri tanzaniya]]
[[Category:Amoko yo muri kenya]]
[[Category:Amoko yo muri africa]]
[[Category:Umuco]]
[[Category:Gukebwa]]
[[Category:Ibidukikije]]
[[Category:Imigenzo yo muri africa]]
[[Category:Imyambaro gakondo]]
[[Category:Ubworozi gakondo]]
3421tfpigpnkyjer1oidsegusi4kdqq
Ibiryo bya Kinyarwanda
0
8715
132333
126340
2026-06-20T15:54:29Z
B.Scalling
15089
/* */ KONGERAMO AMAKURU
132333
wikitext
text/x-wiki
[[File:Rwanda Traditional meal.jpg|thumb|Ibiryo gakondo byo mu Rwanda|272x272px]]
[[Dosiye:Ibiryo bya kinyarwanda.jpg|thumb|Ibiryo bya kinyarwanda|275x275px]]
[[Dosiye:Imyumbati.jpg|thumb]]
U [[Rwanda]] ni igihugu gikungahaye ku muco ndetse no kuri gakondo kandi gifite ibikiranga byinshi harimo n'ibiryo bishingiye ku muco.
== Amateka ==
Abanyarwanda bo hambere bakundaga kurya indryo gakondo bakomora kuri ba sekuruza babo cyangwa abakurambere babo. Ubwoko bw'ibiryo bitandukanye bwararibwaga mu [[Rwanda]] kandi bigatekwa mu buryo bushingiye ku muco harimo imyumbati bakunze kwita gumino<ref>{{Cite web |url=http://igicumbi.com/index.php/ubukerarugendo-mu-rwanda/amafunguro/item/227-imyumbati-gumino-ibiryo-bya-kinyarwanda |title=Archive copy |access-date=2021-02-04 |archive-date=2017-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171218183225/http://igicumbi.com/index.php/ubukerarugendo-mu-rwanda/amafunguro/item/227-imyumbati-gumino-ibiryo-bya-kinyarwanda |url-status=dead }}</ref>, Ibijumba,Isogi,[[Ibikoro]], umutsima n'ibindi byinshi bidakunze kuboneka kugeza magingo aya. Sibyo gusa kandi ahubwo abanyarwanda bo hambere bakundaga no guhiga cyane inyamswa mu ishyamba, ibyo nabyo bakabirya nk'ihaho ryazaniwe umuryango. Ibiryo bya [[Kinyarwanda]] kandi usibye umwihariko wabyo mu kuryoha ahubwo bitera imbaraga bigatuma abantu bakomera cyane ndetse bakabaho igihe kirekire, ndetse ntibarwaragurike.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.kimenyi.com/umuco-karande.php |accessdate=2021-02-04 |archive-date=2020-07-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200702194137/http://www.kimenyi.com/umuco-karande.php |deadurl=yes }}</ref>
== Amoko y'ibiryo nyarwanda ==
Mu [[Rwanda]] tugira amoko menshi y'ibiryo nyarwanda bimwe wabisanga mu maresitora(Restaurant) menshi yo mumugi wa [[kigali]], ayakunzwe cyane n'abanyarwanda bo hambere ni aya:
=== a. Amateke ===
[[Dosiye:Gaava.jpg|thumb|isombe]]
[[Dosiye:Dasheens, photo from The Encyclopedia of Food by Artemas Ward.jpg|thumb|amateke]]
'''Dr IRATUZI Philemon''' yavuzeko Amateke ari kimwe mu bihingwa byera cyane mu [[Rwanda]], iki gihingwa gifite inkomoko muri [[Aziya]], gikungahaye cyane ku ntungamubiri zitandukanye cyane harimo vitamini ya A,B,C na E. Igihingwa cy' amateke cyameneyekanye cyane mu [[Rwanda]] rwo hambere ndetse nubu nk'igihingwa gitera imbaraga iyo umuntu akiriye, kigafasha mwigogora ry'ibiryo, azamura ubudahangwa bw'umubiri, afasha gukora neza kw'amaso ndetse nibindi byinshi.<ref>{{Cite web |url=http://horahoclinic.rw/health-packages/nutrition-care/article/abenshi-ntibanayazi-ariko-agirira-umubiri-akamaro-gakomeye-amateke |title=Archive copy |access-date=2021-02-05 |archive-date=2021-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213050919/http://horahoclinic.rw/health-packages/nutrition-care/article/abenshi-ntibanayazi-ariko-agirira-umubiri-akamaro-gakomeye-amateke |url-status=dead }}</ref> Amateke yifashishwaga cyane kandi nk'imboga mu [[Rwanda]] rwo hambere.
=== b. Isombe ===
'''IRATUZI Philemon''' yakomeje kuvugako Isombe ari ibiryo bya [[Kinyarwanda]] kandi biribwa n'abanyarwanda gusa biva ku bibabi by'imyumbati bikiri bitoto nyuma bigasekurwa bigatekwa igihe kirekire kugirango bishye neza. Isombe ikungahaye cyane ku ntungamubiri zitandukanye harimo no gutanga amashereka ku babyeyi bonsa. Isombe isaba kubanza kuyisekura ikanoga, ikindi kandi igomba gushyirwamo ibirungo byinshi kugirango iryohe harimo sereri, igitunguru, ifu y'ubunyobwa cyangwa ifu y'ibihwagari. Mu [[Rwanda]] rwohambere benshi basekuraga isombe bakayigereka ku bishyimbo, abaririye bahamya ko ryabaga ari ifunguro ntagereranywa.<ref>https://web.archive.org/web/20210418152114/https://agakiza.org/Menya-Uburyo-butandukanye-bwo-guteka-isombe.html</ref>
=== c. Ibikoro ===
[[Dosiye:Dioscorea polystachya (batatas).jpg|thumb|ibikoro]]
Ibikoro ni kimwe mu biribwa byakunzwe kuribwa hambere mu [[Rwanda]] ariko bitazwi nabanyarwanda benshi bo muri iki kinyejana. Ibikora ni igihingwa gikurira mu butaka nk'ibijumba n'imyumbati. Ibikoro bigira intungamuburi nyinshi harimo vitamini c yongera ingufu n'ubudahangarwa mu mubiri, ibikoro bigira imyunyu ngungu zifasha gukora proteyine zo mu maraso zikora udusemburo twamaraso,ndetse bikagira n'ibinyasukari byinshi bitera imbaraga bigakomeza umubiri<ref>{{Cite web |url=https://umutihealth.com/ibikoro/ |title=Archive copy |access-date=2021-02-05 |archive-date=2023-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230301183852/https://umutihealth.com/ibikoro/ |url-status=dead }}</ref>
=== d. Ibijumba ===
[[Dosiye:Sweet potatoes 2.jpg|thumb|ibijumba]]
Ibijumba ni igihingwa gikomoka muri [[Amerika y’Epfo]] cyazanywe mu [[Rwanda]] nabakoroni. Ni igihingwa kizwi cyane nabanyarwanda kandi gikunzwe cyane gikungahaye kubyo bita antidioxant birinda abantu gusaza. Ibijumba bigira amoko menshi harimo iby'umuhondo, umutuku,move, umweru ndetse nigitaka nibyo biboneka mu [[Rwanda]]. Ibijumba ni igihingwa kigira intungamubiri cyane ku barwayi ba diabete kuko bigira isukari igenda ikaringaniza iri mu maraso. Sibyo gusa kandi ibijumba byongerera umubiri ubudahangarwa butuma umubiri utarwaragurika kuko bifite vitamin D<ref>https://www.kigalitoday.com/ubuhinzi/ubuhinzi/article/nusoma-iyi-nkuru-ntuzongera-gusuzugura-ibijumba</ref>. Ibijumba byareze abana benshi b'abanyarwanda nk'igihingwa cyakunze kuribwa cyane wakigereranya n'umugati wo muri iyi minsi.
=== e.Amasaka ===
[[Dosiye:Igikoma cy' amasaka.jpg|thumb|igikoma cy' amasaka]]
Amasaka ni Igihingwa cyakunzwe cyane mu [[Rwanda]] ndetse kikaba kinera cyane, amasaka afite intungamubiri nyinshi kandi akaba ari igihingwa kiribwa hafi ya buri munsi na buri munyarwanda wese. Mu masaka havamo ifu y'igikoma gikunda guhabwa abana ngo bakure neza ndetse n'ababyeyi bakibyara, mu masaka havamo kandi umusururu cyangwa [[ikigage]] gikunzwe kunywebwa cyane mu [[Rwanda]] kandi gikunzwe na benshi, akarusho rero mu masaka havamo umutsima wa kinyarwanda ukunzwe gutegurwa cyane ku munsi w'umuganura bigaragazako amasaka afite uruhare runini mu mirire gakondo.<ref>https://web.archive.org/web/20220912163933/https://umutihealth.com/amasaka/</ref> Amasaka rero agira akamaro kanini mu mubiri w'umuntu kuburyo ari byiza kuyashyira mu mafunguro ya buri munsi, harimo nko kuba amasaka akomeza amagufa akayarinda kumugwa no kurwara kanseri zamagufa n'ibindi. Ubushakashatsi butandukanye bwakozwe bwemeza ko mu masaka harimo ibinyampeke birinda kubura amaraso no kurwanya ibinure bibi mu mubiri.<ref>https://www.kigalitoday.com/ubuhinzi/ubuhinzi/article/menya-ibyiza-by-amasaka-ikinyampeke-kirusha-ibindi-guhingwa-muri-afurika</ref>
=== f. Inkarishya[ intagarasoryo} ===
[[Dosiye:Pomme de terre "Pompadour" 04.jpg|thumb|Ibijumba]]
Inkarishya zikunze kwitwa intagarasoryo ni utubuto duto cyane tuba mu mabara menshi umutuku, icyatsi ndetse n'umuhondo. Inkarishya zijya kumera k'intoryi usibye ko zo aba ari nto cyane, zikaba zizwiho gusharira cyane. Zakundaga kuribwa n'abakecuru bo hambere bakaziteka zivanze n'ibishyimbo abenshi babaga bazikurikiyeho ubusharire bwazo.<ref>https://inyarwanda.com/inkuru/83656/inkarishya-umuti-ukomeye-ku-buzima-bwawe-83656.html</ref> Inkarishya zikaba zifite akamaro gakomeye mu mubiri w'umuntu ndetse no mu [[Umuco nyarwanda]]. Inkarishya zifashishwa cyane mu kuvura igifu ku bantu bafite udusebe mu gifu, inkarishya kandi zivura kuribwa mu nda nyuma yo kurya bikunzwe kwitirwa inzoka zo mu nda ndetse zikavura impiswi n'impatwe. Inkarishya zizwi cyane mu guhangana nadiyabeti, rubagimpande, kurinda no kuvura inkorora ndetse no kurinda kanseri z'ubwoko butandukanye,kurinda indwara z'ubuhumekero, ndetse no kurwanya uburibwe no kubyimbirwa.<ref>{{Cite web |url=https://umutihealth.com/inkarishya/ |title=Archive copy |access-date=2021-02-07 |archive-date=2021-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303062710/https://umutihealth.com/inkarishya/ |url-status=dead }}</ref>
=== g.Ibihaza ===
Ibihazani ibiribwa byuzuye intungamubiri, biboneka henshi mu [[Rwanda]], yaba mu mirima ndetse no mubisambu bitandukanye, Ibihaza kandi ntago biboneka mu [[Rwanda]] gusa bikunze kwitwa pampkin mu rurimi rw'[[Icyongereza]]. Ibihaza bigira intungamubiri nyinshi ku buzima bw'umuntu, ku mpyiko, ku ruhu ndetse no ku maso y'umuntu akarusho rero bikaba byiza ku bagore babyaye kuko bibongerera amashereka sibyo gusa ahubwo ibihaza byogera n'ubudahangarwa mu mubiri.<ref>{{Cite web |url=https://umutihealth.com/ibihaza/ |title=Archive copy |access-date=2021-02-07 |archive-date=2021-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214010740/https://umutihealth.com/ibihaza/ |url-status=dead }}</ref>
[[Dosiye:Ibiryo bya kinyarwanda.jpg|thumb|365x365px]]
Sibi gusa ahubwo hari n'andi moko menshi cyane y'ibiribwa gakondo bikomoka mu [[Rwanda]]
== Amoko y'ibinyobwa nyarwanda ==
Mu Rwanda tugira amoko menshi y'ibinyobwa bimwe bifite gakondo mu muco wacu ndetse n'ibindi byavuye mu bindi bihugu
=== a.Urwagwa ===
Urwagwa ni ikinyobwa gikomoka mu [[Rwanda]], kikaba kiva ku gihingwa k'igitoki, iki gihingwa kikaba cyaramamaye mu bihugu by'abaturanyi cyane. Urwagwa rukundwa cyane n'abasheshe akanguhe. iki kinyobwa bakaba bakenga cyangwa bagikora mu bitoki bagakuramo umutobe w'ibitoki ukundwa cyane n'abana, iyo uyu mutobe usembuwe uhinduka Urwagwa.<ref>{{Cite web |url=http://rsb.gov.rw/fileadmin/Kwenga_inzoga_z_ibitoki_n_izifatiye_ku_bimera.pdf |title=Archive copy |access-date=2021-02-07 |archive-date=2022-07-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707153249/http://rsb.gov.rw/fileadmin/Kwenga_inzoga_z_ibitoki_n_izifatiye_ku_bimera.pdf |url-status=dead }}</ref> Ibitoki kandi bivamo divayi ndetse n'imitobe y'ubundi bwoko butandukanye.
=== b. Ikigage ===
[[Dosiye:Rwanda_ikigage.jpg|thumb|Ikigage]]
Ikigage ni ikinyobwa gikorerwa mu [[Rwanda]], gikorwa mu masaka, iki kinyobwa gikunzwe cyane mu [[Rwanda]] benshi bakunze kikita amarwa, kikaba gihuza abantu bagasusuruka ndetse bakunga ubumwe. Ikindi kandi iki kinyobwa cyungura cyane abantu bagicuruza mu turere dutandukanye tw'igihugu kikaba kizwiho kuryoha cyane.<ref>https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B978012816685700015X</ref>
== Reba Kandi ==
[[Umuco nyarwanda]]
[[Umuganura]]
[[Imboga za leti]]
== Reba ==
<references />
[[Category:Rwanda]]
[[Category:Umuco w' U Rwanda]]
[[Category:Ibiribwa]]
[[Category:Ibinyobwa]]
a4a1di5c4g0ywqt8355ir23pdh7zuqz
132334
132333
2026-06-20T16:05:33Z
B.Scalling
15089
/* */ Imyandikire
132334
wikitext
text/x-wiki
[[File:Rwanda Traditional meal.jpg|thumb|Ibiryo gakondo byo mu Rwanda|272x272px]]
[[Dosiye:Ibiryo bya kinyarwanda.jpg|thumb|Ibiryo bya kinyarwanda|275x275px]]
[[Dosiye:Imyumbati.jpg|thumb]]
U [[Rwanda]] ni igihugu gikungahaye ku muco ndetse no kuri gakondo kandi gifite ibikiranga byinshi harimo n'ibiryo bishingiye ku muco.
== Amateka ==
Abanyarwanda bo hambere bakundaga kurya indryo gakondo bakomora kuri ba sekuruza babo cyangwa abakurambere babo. Ubwoko bw'ibiryo bitandukanye bwararibwaga mu [[Rwanda]] kandi bigatekwa mu buryo bushingiye ku muco harimo imyumbati bakunze kwita gumino<ref>{{Cite web |url=http://igicumbi.com/index.php/ubukerarugendo-mu-rwanda/amafunguro/item/227-imyumbati-gumino-ibiryo-bya-kinyarwanda |title=Archive copy |access-date=2021-02-04 |archive-date=2017-12-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171218183225/http://igicumbi.com/index.php/ubukerarugendo-mu-rwanda/amafunguro/item/227-imyumbati-gumino-ibiryo-bya-kinyarwanda |url-status=dead }}</ref>, Ibijumba,Isogi,[[Ibikoro]], umutsima n'ibindi byinshi bidakunze kuboneka kugeza magingo aya. Sibyo gusa kandi ahubwo abanyarwanda bo hambere bakundaga no guhiga cyane inyamswa mu ishyamba, ibyo nabyo bakabirya nk'ihaho ryazaniwe umuryango. Ibiryo bya [[Kinyarwanda]] kandi usibye umwihariko wabyo mu kuryoha ahubwo bitera imbaraga bigatuma abantu bakomera cyane ndetse bakabaho igihe kirekire, ndetse ntibarwaragurike.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.kimenyi.com/umuco-karande.php |accessdate=2021-02-04 |archive-date=2020-07-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200702194137/http://www.kimenyi.com/umuco-karande.php |deadurl=yes }}</ref>
== Amoko y'ibiryo nyarwanda ==
Mu [[Rwanda]] tugira amoko menshi y'ibiryo nyarwanda bimwe wabisanga mu maresitora(Restaurant) menshi yo mumugi wa [[kigali]], ayakunzwe cyane n'abanyarwanda bo hambere ni aya:
=== a. Amateke ===
[[Dosiye:Gaava.jpg|thumb|isombe]]
[[Dosiye:Dasheens, photo from The Encyclopedia of Food by Artemas Ward.jpg|thumb|amateke]]
'''Dr IRATUZI Philemon''' yavuzeko Amateke ari kimwe mu bihingwa byera cyane mu [[Rwanda]], iki gihingwa gifite inkomoko muri [[Aziya]], gikungahaye cyane ku ntungamubiri zitandukanye cyane harimo vitamini ya A,B,C na E. Igihingwa cy' amateke cyameneyekanye cyane mu [[Rwanda]] rwo hambere ndetse nubu nk'igihingwa gitera imbaraga iyo umuntu akiriye, kigafasha mwigogora ry'ibiryo, azamura ubudahangwa bw'umubiri, afasha gukora neza kw'amaso ndetse nibindi byinshi.<ref>{{Cite web |url=http://horahoclinic.rw/health-packages/nutrition-care/article/abenshi-ntibanayazi-ariko-agirira-umubiri-akamaro-gakomeye-amateke |title=Archive copy |access-date=2021-02-05 |archive-date=2021-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210213050919/http://horahoclinic.rw/health-packages/nutrition-care/article/abenshi-ntibanayazi-ariko-agirira-umubiri-akamaro-gakomeye-amateke |url-status=dead }}</ref> Amateke yifashishwaga cyane kandi nk'imboga mu [[Rwanda]] rwo hambere.
=== b. Isombe ===
'''IRATUZI Philemon''' yakomeje kuvugako Isombe ari ibiryo bya [[Kinyarwanda]] kandi biribwa n'abanyarwanda gusa biva ku bibabi by'imyumbati bikiri bitoto nyuma bigasekurwa bigatekwa igihe kirekire kugirango bishye neza. Isombe ikungahaye cyane ku ntungamubiri zitandukanye harimo no gutanga amashereka ku babyeyi bonsa. Isombe isaba kubanza kuyisekura ikanoga, ikindi kandi igomba gushyirwamo ibirungo byinshi kugirango iryohe harimo sereri, igitunguru, ifu y'ubunyobwa cyangwa ifu y'ibihwagari. Mu [[Rwanda]] rwohambere benshi basekuraga isombe bakayigereka ku bishyimbo, abaririye bahamya ko ryabaga ari ifunguro ntagereranywa.<ref>https://web.archive.org/web/20210418152114/https://agakiza.org/Menya-Uburyo-butandukanye-bwo-guteka-isombe.html</ref>
=== c. Ibikoro ===
[[Dosiye:Dioscorea polystachya (batatas).jpg|thumb|ibikoro]]
Ibikoro ni kimwe mu biribwa byakunzwe kuribwa hambere mu [[Rwanda]] ariko bitazwi n'abanyarwanda benshi bo muri iki kinyejana. Ibikora ni igihingwa gikurira mu butaka nk'ibijumba n'imyumbati. Ibikoro bigira intungamuburi nyinshi harimo vitamini c yongera ingufu n'ubudahangarwa mu mubiri, ibikoro bigira imyunyu ngungu zifasha gukora proteyine zo mu maraso zikora udusemburo twamaraso,ndetse bikagira n'ibinyasukari byinshi bitera imbaraga bigakomeza umubiri<ref>{{Cite web |url=https://umutihealth.com/ibikoro/ |title=Archive copy |access-date=2021-02-05 |archive-date=2023-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230301183852/https://umutihealth.com/ibikoro/ |url-status=dead }}</ref>
=== d. Ibijumba ===
[[Dosiye:Sweet potatoes 2.jpg|thumb|ibijumba]]
Ibijumba ni igihingwa gikomoka muri [[Amerika y’Epfo]] cyazanywe mu [[Rwanda]] nabakoroni. Ni igihingwa kizwi cyane nabanyarwanda kandi gikunzwe cyane gikungahaye kubyo bita antidioxant birinda abantu gusaza. Ibijumba bigira amoko menshi harimo iby'umuhondo, umutuku,move, umweru ndetse nigitaka nibyo biboneka mu [[Rwanda]]. Ibijumba ni igihingwa kigira intungamubiri cyane ku barwayi ba diabete kuko bigira isukari igenda ikaringaniza iri mu maraso. Sibyo gusa kandi ibijumba byongerera umubiri ubudahangarwa butuma umubiri utarwaragurika kuko bifite vitamin D<ref>https://www.kigalitoday.com/ubuhinzi/ubuhinzi/article/nusoma-iyi-nkuru-ntuzongera-gusuzugura-ibijumba</ref>. Ibijumba byareze abana benshi b'abanyarwanda nk'igihingwa cyakunze kuribwa cyane wakigereranya n'umugati wo muri iyi minsi.
=== e.Amasaka ===
[[Dosiye:Igikoma cy' amasaka.jpg|thumb|igikoma cy' amasaka]]
Amasaka ni Igihingwa cyakunzwe cyane mu [[Rwanda]] ndetse kikaba kinera cyane, amasaka afite intungamubiri nyinshi kandi akaba ari igihingwa kiribwa hafi ya buri munsi na buri munyarwanda wese. Mu masaka havamo ifu y'igikoma gikunda guhabwa abana ngo bakure neza ndetse n'ababyeyi bakibyara, mu masaka havamo kandi umusururu cyangwa [[ikigage]] gikunzwe kunywebwa cyane mu [[Rwanda]] kandi gikunzwe na benshi, akarusho rero mu masaka havamo umutsima wa kinyarwanda ukunzwe gutegurwa cyane ku munsi w'umuganura bigaragazako amasaka afite uruhare runini mu mirire gakondo.<ref>https://web.archive.org/web/20220912163933/https://umutihealth.com/amasaka/</ref> Amasaka rero agira akamaro kanini mu mubiri w'umuntu kuburyo ari byiza kuyashyira mu mafunguro ya buri munsi, harimo nko kuba amasaka akomeza amagufa akayarinda kumugwa no kurwara kanseri zamagufa n'ibindi. Ubushakashatsi butandukanye bwakozwe bwemeza ko mu masaka harimo ibinyampeke birinda kubura amaraso no kurwanya ibinure bibi mu mubiri.<ref>https://www.kigalitoday.com/ubuhinzi/ubuhinzi/article/menya-ibyiza-by-amasaka-ikinyampeke-kirusha-ibindi-guhingwa-muri-afurika</ref>
=== f. Inkarishya[ intagarasoryo} ===
[[Dosiye:Pomme de terre "Pompadour" 04.jpg|thumb|Ibijumba]]
Inkarishya zikunze kwitwa intagarasoryo ni utubuto duto cyane tuba mu mabara menshi umutuku, icyatsi ndetse n'umuhondo. Inkarishya zijya kumera k'intoryi usibye ko zo aba ari nto cyane, zikaba zizwiho gusharira cyane. Zakundaga kuribwa n'abakecuru bo hambere bakaziteka zivanze n'ibishyimbo abenshi babaga bazikurikiyeho ubusharire bwazo.<ref>https://inyarwanda.com/inkuru/83656/inkarishya-umuti-ukomeye-ku-buzima-bwawe-83656.html</ref> Inkarishya zikaba zifite akamaro gakomeye mu mubiri w'umuntu ndetse no mu [[Umuco nyarwanda]]. Inkarishya zifashishwa cyane mu kuvura igifu ku bantu bafite udusebe mu gifu, inkarishya kandi zivura kuribwa mu nda nyuma yo kurya bikunzwe kwitirwa inzoka zo mu nda ndetse zikavura impiswi n'impatwe. Inkarishya zizwi cyane mu guhangana nadiyabeti, rubagimpande, kurinda no kuvura inkorora ndetse no kurinda kanseri z'ubwoko butandukanye,kurinda indwara z'ubuhumekero, ndetse no kurwanya uburibwe no kubyimbirwa.<ref>{{Cite web |url=https://umutihealth.com/inkarishya/ |title=Archive copy |access-date=2021-02-07 |archive-date=2021-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210303062710/https://umutihealth.com/inkarishya/ |url-status=dead }}</ref>
=== g.Ibihaza ===
Ibihazani ibiribwa byuzuye intungamubiri, biboneka henshi mu [[Rwanda]], yaba mu mirima ndetse no mubisambu bitandukanye, Ibihaza kandi ntago biboneka mu [[Rwanda]] gusa bikunze kwitwa pampkin mu rurimi rw'[[Icyongereza]]. Ibihaza bigira intungamubiri nyinshi ku buzima bw'umuntu, ku mpyiko, ku ruhu ndetse no ku maso y'umuntu akarusho rero bikaba byiza ku bagore babyaye kuko bibongerera amashereka sibyo gusa ahubwo ibihaza byogera n'ubudahangarwa mu mubiri.<ref>{{Cite web |url=https://umutihealth.com/ibihaza/ |title=Archive copy |access-date=2021-02-07 |archive-date=2021-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210214010740/https://umutihealth.com/ibihaza/ |url-status=dead }}</ref>
[[Dosiye:Ibiryo bya kinyarwanda.jpg|thumb|365x365px]]
Sibi gusa ahubwo hari n'andi moko menshi cyane y'ibiribwa gakondo bikomoka mu [[Rwanda]]
== Amoko y'ibinyobwa nyarwanda ==
Mu Rwanda tugira amoko menshi y'ibinyobwa bimwe bifite gakondo mu muco wacu ndetse n'ibindi byavuye mu bindi bihugu
=== a.Urwagwa ===
Urwagwa ni ikinyobwa gikomoka mu [[Rwanda]], kikaba kiva ku gihingwa k'igitoki, iki gihingwa kikaba cyaramamaye mu bihugu by'abaturanyi cyane. Urwagwa rukundwa cyane n'abasheshe akanguhe. iki kinyobwa bakaba bakenga cyangwa bagikora mu bitoki bagakuramo umutobe w'ibitoki ukundwa cyane n'abana, iyo uyu mutobe usembuwe uhinduka Urwagwa.<ref>{{Cite web |url=http://rsb.gov.rw/fileadmin/Kwenga_inzoga_z_ibitoki_n_izifatiye_ku_bimera.pdf |title=Archive copy |access-date=2021-02-07 |archive-date=2022-07-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220707153249/http://rsb.gov.rw/fileadmin/Kwenga_inzoga_z_ibitoki_n_izifatiye_ku_bimera.pdf |url-status=dead }}</ref> Ibitoki kandi bivamo divayi ndetse n'imitobe y'ubundi bwoko butandukanye.
=== b. Ikigage ===
[[Dosiye:Rwanda_ikigage.jpg|thumb|Ikigage]]
Ikigage ni ikinyobwa gikorerwa mu [[Rwanda]], gikorwa mu masaka, iki kinyobwa gikunzwe cyane mu [[Rwanda]] benshi bakunze kikita amarwa, kikaba gihuza abantu bagasusuruka ndetse bakunga ubumwe. Ikindi kandi iki kinyobwa cyungura cyane abantu bagicuruza mu turere dutandukanye tw'igihugu kikaba kizwiho kuryoha cyane.<ref>https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/B978012816685700015X</ref>
== Reba Kandi ==
[[Umuco nyarwanda]]
[[Umuganura]]
[[Imboga za leti]]
== Reba ==
<references />
[[Category:Rwanda]]
[[Category:Umuco w' U Rwanda]]
[[Category:Ibiribwa]]
[[Category:Ibinyobwa]]
9sspa0wcdyy1ahm1r3snwnuq874ngul
Urwibutso rwa jenocide rwa Nyamata
0
8899
132306
130875
2026-06-20T12:22:48Z
B.Scalling
15089
gushyiramo databox
132306
wikitext
text/x-wiki
[[File:Nyamata Genocide Herdenkingssite.jpg|thumb|Urwibutso rwa jenoside yakorewe abatutsi i Nyamata<ref>https://commons.wikimedia.org/w/index.php?search=Urwibutso+rwa+jenocide+rwa+Nyamata&title=Special%3AMediaSearch&type=image
</ref>]]
[[Dosiye:Delegates Arrive with Genocide Commemoration Bouquets - Catholic Church Memorial - Nyamata - Rwanda.jpg|thumb|Urwibutso rwa jenoside yakorewe abatutsi muri Nyamata]]
[[Dosiye:Interior of Catholic Church Genocide Memorial Site with Piled Clothes of Victims - Nyamata - Rwanda.jpg|thumb|urwibutso rwa jenoside yakorewe abatutsi rwa Nyamata]]
[[Dosiye:Rwandan Genocide Murambi skulls.jpg|thumb|Urwibutso]]{{Databox|excludeProperties=Q24964550}}{{Databox|excludeProperties=Q24964550|useImage=[[File:Nyamata Genocide memorial.jpg|Nyamata_Genocide_memorial]]}}
'''Urwibutso rwa Jenoside rwa Nyamata''' rwubatswe ku cyahoze ari urusengero mu birometero 30 uvuye mu majyepfo ya [[Kigali]] mu [[Rwanda]], hibukirwa [[Itsembabwoko ry’u Rwanda ry’1994|itsembabwoko ryo]] mu [[Rwanda]] mu 1994. Imibiri y'abantu 50.000 yashyinguwe hano. <ref name="lp">[http://www.lonelyplanet.com/rwanda/sights/religious/nyamata-church Nyamata church], Lonely Planet, Retrieved 4 March 2016</ref>
[[Dosiye:Nyamata_Memorial_Site_Rwanda.JPG|thumb|Urwibutso rwa Nyamata Rwanda]]
== '''Aho ruherereye''' ==
Uru rwibutso ni rumwe mu hantu hatandatu hibukirwa [[Itsembabwoko ry’u Rwanda ry’1994|Jenoside yakorewe abatutsi]] mu [[Rwanda]]. Abandi ni Urwibutso rwa Jenoside rwa Murambi, [[Urwibutso rwa Jenoside rwa Bisesero]], [[Urwibutso rwa jenoside rwa Ntarama|Urwibutso rwa Jenoside rwa Ntarama]], [[Urwibutso rwa Jenoside rwa Kigali|Urwibutso rwa Jenoside rwa Kigal]][[Urwibutso rwa Jenoside rwa Kigali|i]], n'Urwibutso rwa Nyarubuye. <ref name="unesco">[https://whc.unesco.org/en/tentativelists/5753/ Sites mémoriaux du génocide : Nyamata, Murambi, Bisesero et Gisozi], UNESCO, Retrieved 4 March 2015</ref> Hariho nizindi nzibutso zisaga 250 zanditswe zibitse imibiri y'abatutsi benshi bishwe muri jenoside yo mu [[Rwanda]].
== Amateka ==
[[File:Nyamata_Memorial_Site_13.jpg|thumb| Ibisigazwa by'imibiri mu rwibutso rwa Jenoside rwa Nyamata]]
[[Itsembabwoko ry’u Rwanda ry’1994|Itsembabwoko mu Rwanda]] ryatangiye muri Mata 1994. Abatutsi benshi bahungiye mu byitwaga amatorero yafatwaga nk'ahantu abantu babonera umutekano mu by'ukuri hatavogerwa. Abantu bagera ku 10,000 bahungiye muri uru rusengero barifungirana. Inkuta z'iyi nzu yari urusengero yerekana uburyo abakoze genocide baciye umwobo mu rukuta rw'iyo nzu kugira ngo grenade zishobore kujugunywa muri uru rusengero maze zice imbaga yari yaruhungiyemo. Nyuma y'ibyo, abantu bari imbere bararashwe abandi bicishwa imihoro . Igisenge cy'itorero cyerekana imyobo y'amasasu kandi igitambaro cy'urutambiro kiracyafite amaraso. Ibyinshi mu bisigazwa byarashyinguwe ariko hasigaye imyenda n'indangamuntu. <ref name="archive">[https://web.archive.org/web/20200720072109/http://www.genocidearchiverwanda.org.rw/ Genocide Archive of Rwanda]</ref> Indangamuntu nizo zagaragazaga abantu nk'abatutsi cyangwa abahutu.
Abantu bo muri aka gace kegeranye n'urusengero nyuma y'ubwicanyi bwakorewe kuri iryo torero nabo barishwe. Ibisigazwa byabantu 50.000 byashyinguwe hano. <ref name="lp"/>
== Reba kandi ==
* [[Nyamata]]
== Ihuza ryo hanze ==
* [https://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2014/jul/04/-sp-rwanda-genocide-nyamata-liberation-day-photography Umunsi wo Kwibohoza kwa Nyamata], urugendo rwa panoramic muri 2014, The Guardian
* [https://web.archive.org/web/20200720072109/http://www.genocidearchiverwanda.org.rw/ Ububiko bwa Jenoside yo mu Rwanda]
[[Category:Itsembabwoko ry’u Rwanda ry’1994]]
[[Category:Rwanda]]
[[Category:Genocide]]
[[Category:Ubukerarugendo mu Rwanda]]
l1f41m1dbifixqbkmdhjdn4ah017joz
Urutonde rw'abami bategetse u Rwanda
0
8948
132337
132217
2026-06-20T20:42:11Z
HiAmos
18412
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
132337
wikitext
text/x-wiki
'''Abami bategetse u Rwanda''' Impuguke mu mateka Alexis Kagame n’abandi banditse ku mateka y’u [[Rwanda]], bavuga ko Abami 28 aribo bayoboye u [[Rwanda]] kuva ahagana mu mwaka wa 1091 kugeza muwa 1960. Amateka y’u [[Rwanda]] kandi agaragaza ko ab' Abami bose bo mu Rwanda bakomokaga mu muryango umwe wo mu bwoko bw’Abanyiginya.
== Amateka ==
[[Dosiye:Musinga.jpg|thumb|umwami Yuhi I Musinga]]
[[Dosiye:Tutsi King Kigeli in Exile (cropped).jpg|thumb|Umwami Kigeli V Ndahindurwa]]
Igihugu cy'u Rwanda gifite amateka yacyo yihariye ajyanye n’ingoma za cyami zariho mu myaka yo hambere.
[[Dosiye:RUGANZU_monument.jpg|thumb|Ikibumbano cyerekana umwami RUGANZU II Ndoli]]
Bamwe mu bami babaye ibihangange ku bw’inyurabwenge rijimije ryabo ryihariye, abandi babaye indatwa ku bw’ibikorwa by’indashyikirwa mu rugamba rwo kwagura igihugu no kurinda ubusugire bwacyo.[https://web.archive.org/web/20190819131735/http://umubavu.com/amateka/article/Twige-amateka-yacu-tumenya-abami-28-bayoboye-u-Rwanda-kuva-1091-1960]
Amateka y’u Rwanda kugira ngo ashyirwe mu nyandiko, hakoreshwaga ihererekanya bumenyi bafataga mu mutwe, dore ko abanyarwanda bari abahanga mu kuvuga imivugo, [[ibyivugo]], amahamba, ibisigo n’ibindi. Bakoreshaga ihererekanyabumenyi bafata mu mutwe.
Bitewe n’uburyo bw’ishyinguranyandiko butari buriho muri ibyo bihe, amateka yagiye amenyekana cyane n’abagiye bahiga abandi cyane mu bikorwa by’indashyikirwa. Iyi akaba ariyo mpamvu nyamukuru usanga [[Igitabo|ibitabo]] bivuga ku mateka hari aho bidahuza.
Alexis Kagame n’abandi banditsi, bakoze urutonde hagendewe ku bikorwa bikomeye byaranze ingoma ya buri mwami, ijyanye n’igihe cye cyo kwima na bamwe mu bami bo mu bihugu byari bikikije u Rwanda, ibitero bikomeye byaragabwe, inzara yateye, impinduka zidasanzwe mu buyobozi cyangwa mu mibereho ya Rubanda n’ibindi.
== Urutonde rw'Abami bayoboye u Rwanda ==
[[Dosiye:Kings_Palace_1.jpg|thumb|Kings Palace 1]]
1. [[GIHANGA NGOMIJANA|Gihanga I Ngomijan]]<nowiki/>a (1091-1124)
2. [[Kanyarwanda I Gahima I|Kanyarwanda Gahima]] (1124-1157)
3. Yuhi I Musindi (1157-1180)
4. Ndahiro I Ruyange (1180-1213)
5. Ndoba (1213-1246)
6. Samembe (1246-1279)
7. Nsoro Samukondo (1279-1312)
8. Ruganzu I Bwimba (1312-1345)
9. Cyilima I Rugwe (1345-1378)
10. [[Kigeli I Mukobanya]] (1378-1411)
11. [[Mibambwe I Sekarongoro I Mutabazi|Mibambwe I Sekarongoro I Mutabazi I]] (1411-1444)
[[Dosiye:Tchached_house.jpg|thumb|Icumbi ry'abami bahambere mu Rwanda]]
12. [[Yuhi II Gahima II]] (1444-1477)
13. [[Ndahiro II Cyamatare]] (1477-1510)
14. [[Ruganzu II Ndoli]] (1510-1543)
15. [[Mutara I Nsoro III Semugeshi|Mutara I Nsoro II Semugeshi]] (1543-1576)
16[[Kigeli II Nyamuheshera|. Kigeli II Nyamuheshera]] (1576-1609)
17. [[Mibamwe II Sekarongoro II Gisanura|Mibambwe II Sekarongoro II Gisanura]] (1609-1642)
18[[Yuhi III Mazimpaka|. Yuhi III Mazimpaka]] (1642-1675)
19. [[Cyilima II Rujugira]] (1675-1708)
20. [[Kigeli III Ndabarasa]] (1708-1741) [[Kalemera Rwaka|Karemera Rwaka]] : (Ku rutonde ntabarwa
kuko yabaye umusigarira wa Ndabarasa ubwo yarwaraga amakaburo)
21. [[Mibambwe III Mutabazi II Sentabyo]] (1741-1746)
22. [[Yuhi IV Gahindiro]] (1746-……?)
23. [[Mutara II Rwogera]] (1830-1853)
24. [[Kigeli IV Rwabugiri|Kigeli IV Rwabugili]] (1853-1895)
25. [[Mibambwe IV Rutarindwa]] (1895-1895) Yakorewe kudeta.
26. [[Yuhi V Musinga]] (1895-1931)
27. [[Mutara III Rudahigwa]] (1931-1959)
[[Dosiye:Mutara_II_of_Rwanda.jpg|thumb|Mutara II Rudahigwa w' u Rwanda]]
28. [[Kigeli V Ndahindurwa]] (1959-1960
Mu nyandiko zakozwe, kugeza none, hagendewe ku byo [[Abiru]] n’ibisonga by’Abami bagaragaje, Abami b’u Rwanda bakurikiranye n’imyaka bimye ingoma, mu buryo bukurikira kuva mu mwaka wa 1091 kugeza muwa 1960.<ref>https://igihe.com/umuco/article/abami-10-bashatse-abagore-benshi-mu-mateka-y-u-rwanda</ref><ref>https://panorama.rw/amazina-yahabwa-abami-mu-rwanda-ninshingano-zabo/</ref><ref>https://www.newtimes.co.rw/article/122396/Education/know-your-history-the-kings-of-rwanda</ref>
== Ubushakashatsi ==
Bitewe nuko impuguke mu mateka zakoze ubushakashatsi ku bantu banyuranye kugira ngo zishyire amateka y’u Rwanda mu nyandiko, hari henshi usanga badahuza nko ku myaka ku bikorwa bimwe na bimwe, kuko byari ukugereranya. Akaba ariyo mpamvu bitazagutangaza uguye nko ku gitabo kinyuranya n’uru rutonde.<ref>https://rwiyemeza.com/kn/mordet.php?titID=5818670cd70ad89173d0652ebfca10a389c&vario=229a9f382b7e96e8e74cf5c299f6634e5d</ref>
[[Dosiye:King Muzinga’s children and Major R. Høier’s daughter. Ruanda 1928. (9422840528).jpg|thumb|Umuryango w'Umwami MUSINGA ]]
Twibukiranye ko kandi ko [[Umwami]] yagiraga ububasha bw’ikirenga mu gihugu cye. Yaricaga agakiza, akagaba akanyaga. Muri make ubuzima bw’abaturage b’Igihugu cyose bwabaga buri mu maboko ye. Ikintu cyose cyabaga ari icy’Umwami, [[inka]] zari iz’Umwami, ubutaka bwabaga ari ubw’Umwami, [[Umugore|abagore]] bose babaga ari ab’Umwami, abana babaga ari ab’Umwami n’ibindi. Iteka yabaga yaciye ryabaga ari ihame ntakuka, rikubahirizwa kuva kubabyeyi kugeza kubana, abuzukuru, abuzukuruza n’ubuvivi bakabitozwa.
== Amashakiro; ==
j6sjxvfvrheu8w5521ni6dwiuobmd2l
Assoumpta Abayezu
0
10301
132347
82845
2026-06-21T07:05:47Z
Igiraneza Divine
15375
impinduka
132347
wikitext
text/x-wiki
Assoumpta Abayezu ni umunyarwandakazi ukora umwuga w'itangazamakuru kuri radio na televiziyo. Yatangiye akorera Isango star nyuma yerekeza kuri Radiyo na TV 10 mu minsi ishize nibwo yagiye kuri RBA akora mu kiganiro cy'imyidagaduro, amahumbezi n'izindi porogarame.<ref>[https://www.igihe.com/imyidagaduro/article/umunyamakuru-abayezu-assumpta-yambitswe-impeta-amafoto#:~:text=Umunyamakuru%20wa%20RBA%2C%20Abayezu%20Assumpta%2C,bamaze%20igihe%20mu%20munyenga%20w'urukundo. https://www.igihe.com/imyidagaduro/article/umunyamakuru-abayezu-assumpta-yambitswe-impeta-amafoto#:~:text=Umunyamakuru%20wa%20RBA%2C%20Abayezu%20Assumpta%2C,bamaze%20igihe%20mu%20munyenga%20w'urukundo.]</ref>
== UBUZIMA BWE BWITE ==
Assoumpta Abayezu yasezeranye imbere y'Imana n'imbere y'amategeko n'umukunzi we Niyobuhungiro Caleb bari bamaze igihe mu munyenga w'urukundo aho yamusabye ko yazamubera umugore taliki ya 22 Gicurasi 2022 nawe akabyemera. Umuhango wo gusezerana imbere y'Imana wabereye mu Karere ka Gasabo mu Murenge wa Remera kuwa 4 taliki ya 22 Ukuboza 2022. Umuhango wo gusaba no gukwa wabereye muri Golden Garden i Rebero mu mujyi wa Kigali.<ref>https://umuseke.rw/umunyamakuru-abayezu-assumpta-yarongowe-amafoto/</ref>
== AMASHAKIRO; ==
kynmplmv2gd27gmb69fudz48gtrpmxf
Chriss Eazy
0
12737
132357
118807
2026-06-21T08:10:22Z
Igiraneza Divine
15375
impinduka
132357
wikitext
text/x-wiki
Nsengimana Rukundo Christian ni umuhanzi w'umunyarwanda umaze kwamamara kw'izina rya Chriss Easy nk'izina ry'ubuhanzi.<ref>https://igihe.com/imyidagaduro/muzika/article/chriss-eazy-umuhanzi-w-abana#:~:text=Chriss%20Eazy%20yatangiye%20aririmbana%20na,indirimbo%20zirimo%20%E2%80%9CUzi%20ko%20Usetsa%3F</ref>
== Amateka ya Chriss Easy ==
Chriss Eazy ni umuhanzi w'umunyarwanda ukunzwe n'abatari bake mu [[Igihugu|gihugu]] cy'u [[Rwanda-Urundi|Rwanda]] ndetse no hanze ya cyo. Ni [[Umuhanzi Kamariza|umuhanzi]] ukuzwe muri muzika nya[[Rwanda Cricket Stadium|rwanda]] ndetse akaba ari no mu bahanzi bagezweho.<ref>https://www.newtimes.co.rw/article/1059/entertainment/chris-eazy-ranked-among-six-best-new-artistes-in-africa</ref>
Chriss Eazy watangiye muzika nya[[Rwanda Rwacu|rwanda]] akora injyana ya hiphop nyuma akaza guhindura akajya mu njyana zigezweho aho yamaze kwandika andi [[Amateka ku yahoze ari Gereza ya Nyarugenge 1930|mateka]].
Uyu muhanzi akunzwe n'urubyiruko cyane kuko ari nabo bafana be cyane.<ref>https://www.newtimes.co.rw/article/184725/Lifestyle/hip-hop-through-the-eyes-of-a-20-year-old-rapper</ref>
Chriss Eazy ari mu bahanzi b'abanyarwanda banditse [[Amateka y'umuhanda wo Kwamutwe|amateka]] aho [[Indirimbo y’igihugu|indirimbo]] ye " [[Inama y’Abaminisitiri|INANA]] " yarebwe n'abarenze miriyoni imwe mu gihe cy'ibyumweru bibiri gusa.<ref>https://yegob.rw/umuhanzi-chriss-eazy-yakoze-amateka-atarakorwa-nabahanzi-bashya/</ref>
Chriss Easy yabuze umubyeyi we witwaga Muzirankoni Esther kuwa gatandatu taliki ya 13 Kamena 2025 azize uburwayi bwa Diyabete yaramaze iminsi arwariye mu bitaro bya Nyarugenge.<ref>https://www.btnrwanda.com/page/news-details/nid/3140/Mama-wa-Chriss-Eazy-yitabye-Imana</ref>
== IBIHEMBO CHRISS EASY YATWAYE ==
Uyu muhanzi yagiye yitabira amarushanwa y'abanyempano kugeza ubwo bimukundiye muri 2021.Yegukana ibihembo bitandukanye harimo icyo yakuye muri Talent Zone, yahembwe ibirimo kujya kwiga gufata no gutunganya amashusho y'indirimbo, ibihumbi magana atatu mirongo itanu(350,000 rwf), na telefone igendanwa ari nayo ya mbere yaratunze.<ref>https://www.igihe.com/imyidagaduro/article/umuraperi-watangiye-umuziki-ahawe-itike-na-nyina-chriss-eazy-wa-mbere-y</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Umuhanzi]]
[[Ikiciro:Umuziki nyarwanda]]
qxums3z749w3py90bxiuyoodt6jkmet
A.S muhanga
0
12775
132371
128490
2026-06-21T09:22:17Z
B.Scalling
15089
132371
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Muhanga Business City Monument.jpg|thumb|Monima ya Muhanga]]
[[Dosiye:Equipe du Burkina Faso.jpg|thumb|ikipe]]
A.S.Muhanga cyangwa se ikipe ya '''muhanga''' ni ikipe y'[[umupira w'amaguru]] ikina mu cyiciro cya mbere cya shampiyona itegurwa na [[FERWAFA]]. Ibarizwa mu [[Akarere ka Muhanga|Karere ka Muhanga]], ikaba ikinira kuri sitade mpuzamahanga ya Muhanga. Ubu ifite umufatanyabikorwa mushya ariwe Hotel Saint André &Lumina Kabgayi, aho bazakorana mu gihe kingana n’imyaka ibiri(2).<ref>Sammy Imanishimwe: [https://www.kigalitoday.com/imikino-11/football/article/as-muhanga-yabonye-umufatanyabikorwa-mushya-inamurika-imyambaro-mishya-amafoto ''AS Muhanga yabonye umufatanyabikorwa mushya, inamurika imyambaro mishya (AMAFOTO)'']. 5-02-2022, [[Kigali Today]].</ref><ref>{{Cite web |author=Hakizimana Jean Paul |url=https://igihe.com/imikino/football/article/rwamagana-city-ishobora-guterwa-mpaga-na-as-muhanga |title=Rwamagana City ishobora guterwa mpaga na AS Muhanga |website=[[igihe.com]] |date=2022-06-11 |access-date=2022-09-18 |archive-date=2022-09-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220920172418/https://igihe.com/imikino/football/article/rwamagana-city-ishobora-guterwa-mpaga-na-as-muhanga |url-status=dead }}</ref>
* [[AS Muhanga]]
== AMASHAKIRO ==
[[Ikiciro:Amakipe]]
[[Ikiciro:Akarere ka Muhanga]]
f74ztgicr7s6gd4yympxtp2mcp249nc
Amateka y'Ibirwa biri mu Kiyaga cya Kivu
0
13544
132367
132304
2026-06-21T08:58:16Z
HiAmos
18412
nongeyemo amakuru
132367
wikitext
text/x-wiki
=== '''Ikiyaga cya Kivu''' ===
[[Ikiyaga cya Kivu]] ni cyo kiyaga kinini mu [[Rwanda]] cyikaba gikurura imbaga y'abantu haba Abanyarwanda ndetse n'abandi baturutse mu bihugu bitandukanye. Igice cyacyo kimwe kiri ku ruhande rw'u Rwanda mu gihe ikindi kiri muri Repuburika Iharanira Demokarasi ya Congo.<ref name=":0">https://igihe.com/ubukerarugendo/article/bimwe-mu-birwa-bitatse-ibyiza-nyaburanga-mu-kiyaga-cya-kivu</ref>
Ku ruhande rw'u Rwanda gikora ku turere tune aritwo Rusizi, Nyamasheke,Karongi na Rubavu, aha hakaba harangwa n'ibyiza nyaburanga bitandukanye birimo nk'amahoteri akikije ikiyaga ndetse n'umucanga abantu bidagaduriramo.<ref name=":0" />
[[Dosiye:Ikiyaga cya Kivu.jpg|thumb|'''Ikiyaga cya Kivu''']]
Ibi ni ibigaragara inyuma ariko imbere muri iki kiyaga harimo ibirwa bitandukanye byuje ubwiza butandukanye bituma uwabigezeho atifuza gutaha.<ref name=":0" />
== '''Ibirwa biri mu kiyaga cya Kivu''' ==
=== 1. Ikirwa cya Nkombo ===
Nkombo ni cyo kirwa kinini mu kiyaga cya kivu kuko gifite ubuso bungana na Kilometero kare 29.7 harimo Kilometero kare 22.7 z'ubutaka na Kilometero kare 7z'amazi, uyu akaba ari umurenge wose uri mu [[Akarere ka Rusizi|karere ka Rusizi]].<ref name=":0" />
Iki kirwa gituwe n'abaturage bakabakaba ibihumbi 18, gikurura abatari bake bashaka kujya kureba ukunru abantu batuye hagati mu mazi ndetse bakururwa n'imico yabo itandukanye n'isanzwe irimo nk'ururimi rw'Amashi rwumvwa n'abaho gusa ndetse n'imbyino zabo ziziwi nko gusama.<ref name=":0" />
Iki kirwa nta terambere ryaharangwaga mu myaka yashize ariko muri iyi myaka ryarahageze kuko haboneka ibikorwa remezo bitandukanye nk'umuriro, amazi meza , amashuri , avuriro ndetse na hoteli.<ref name=":0" />
=== 2. Ikirwa cya Gihaya ===
Gihaya na ho ni mu karere ka Rusizi ndetse ni hafi na Nkombo ariko ho ni hato. Ni ikirwa ba mukerarugendo bakunda kujya gusura bashaka kurira imisozi ndetse no gutembera mu bwato. Ubuzima bwaho ni nk'ubwo ku nkombo.<ref name=":0" />
=== 3. Akarwa k'Abakobwa ===
Aka ni akarwa kari mu [[Akarere ka Nyamasheke|karere ka Nyamasheke]] gafite amateka akomeye mu Rwanda, kera bajyaga ku kajugunyaho abakobwa babaga baratwaye inda z'indaro ngo badateza ishyano ku musozi.<ref name=":0" />
Abantu baturutse imihanda yose biganjemo igitsina gore bajya kuhasura bagira ngo barusheho kumenya amakuru y'uko byagendaga ku bakobwa bahajugunywaga.<ref name=":0" />
=== 4. Ikirwa cya Nyamunini ===
Nyamunini izwi cyane nka Napoleon Island, ni ikirwa kiri mu kiyaga cya Kivu ku ruhande rwa Karongi. Iki ni kimwe mu birwa bikurura ba mukerarugendo bitewe n'ubwoko bw'inyoni butandukanye buhari ndetse n'imbuto zihari.<ref name=":0" />
=== 5. Ikirwa cy' Amahoro ===
Amahoro na cyo kiri ku ruhande rwa Karongi, nk'uko cyitwa amahoro koko ngo gitemberwa n'abantu babuze amahoro muri bo kandi ngo bahageze bakabona amazi agikikije n'amajwi y'inyoni ziririrmba bakumva buzuye amahoro muri bo.<ref name=":0" />
=== 6. Ikirwa cya Nyakarwa ===
Nyakarwa ni ikirwa giherereye mu [[Akarere ka Karongi|karere ka Karongi]] cyizwiho kugira inyoni zitandukanye. Uwahageze nta yandi majwi aba yumva usibye urusobe rw'amajwi atandukanye y'inyoni.<ref name=":0" />
=== 7. Ikirwa cya Mpembe ===
Mpembe na yo iherereye muri Karongi akaba ari icyirwa kigengwa n'umuntu ku giti cye,aho yashyizeho ahantu hangana n'ibilometero bine abantu bagenda n'amaguru. Gikurura benshi kuko kibafasha kuruhuka mu buryo bwihariye.<ref name=":0" />
Si ibi birwa gusa biri muri iki kiyaga kuko muri 2012, Ikigo cy'Igihugu cyo kubungabunga ibidukikije (REMA), cyatangaje ko mu kiyaga cya Kivu habarizwamo ibirwa 250. Muri byo, 56 biri ku ruhande rw'u Rwanda. Ibi twavuze ni ibyo ba mukerarugendo bakunze gusura .<ref name=":0" />
== Amashakiro: ==
[[Ikiciro:Amateka y’u Rwanda]]
lsc8eypjow62wdtxz78vz4blvbtf97i
Aaron Tshibola
0
16451
132382
129776
2026-06-21T10:23:43Z
Igiraneza Divine
15375
impinduka
132382
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|useImage=Aaron Tshibola (cropped).jpg|excludeProperties=Q18128872}}
'''Aaron Tshibola'''(wavutse ku ya 2 Mutarama 1995) ni umukinnyi w’umupira w’amaguru wabigize umwuga ukina hagati mu kibuga nk’umukinnyi wo hagati urinda, akinira [[Kilmarnock F.C.|Kilmarnock]]. Yavukiye mu Bwongereza ariko ahagararira [[:en:Democratic_Republic_of_the_Congo|DR Congo]] ku rwego mpuzamahanga.
Yavukiye i London, yanyuze mu ishuri ry’umupira w’amaguru rya [[Reading F.C.|Reading]] mbere yo kwerekeza muri [[:en:Aston_Villa_F.C.|Aston Villa]] mu 2016. Yatijwe mu makipe arimo [[Hartlepool United F.C.|Hartlepool United]], [[Nottingham Forest F.C.|Nottingham Forest]] na [[Milton Keynes Dons F.C.|Milton Keynes Dons]], ndetse no muri [[Kilmarnock F.C.|Kilmarnock]] yo muri Ecosse. Yanakiniye mu Bubiligi muri [[Waasland Beveren]] no muri Portugal muri [[C.D. Aves|Aves]].
==Ubuzima bwa mbere==
Tshibola yavukiye mu karere ka [[London Borough of Newham]] mu Bwongereza .<ref name="ENFA">{{cite web | title = Player search | url = http://www.enfa.co.uk/ | publisher = English National Football Archive | accessdate = 11 December 2014 | url-access = registration | archive-date = 19 September 2018 | archive-url = https://web.archive.org/web/20180919195109/http://enfa.co.uk/ | url-status = dead }}</ref>
==Umwuga w’amakipe==
===Reading===
Tshibola yinjiye mu ishuri rya [[Reading F.C.|Reading]] afite imyaka 13<ref name="Reading profile">{{cite web|title=Aaron Tshibola |url=http://www.readingfc.co.uk/team/player-profile/aaron-tshibola/18 |publisher=Reading F.C |accessdate=23 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141008042010/http://www.readingfc.co.uk/team/player-profile/aaron-tshibola/18 |archive-date=8 October 2014 |url-status=dead }}</ref> asinya amasezerano ya mbere nk’umukinnyi wabigize umwuga muri Werurwe 2011.<ref>{{cite web|url=http://www.readingfc.co.uk/page/NewsDetail/0,,10306~2304375,00.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20110305235650/http://www.readingfc.co.uk/page/NewsDetail/0%2C%2C10306~2304375%2C00.html |archive-date=5 March 2011 |title=Tanner and Tshibola sign on |publisher=Reading F.C |accessdate=28 March 2015 |url-status=dead }}</ref>
===Aston Villa===
Ku ya 10 Nyakanga 2016, yimukiye muri [[Aston Villa F.C.|Aston Villa]] ku masezerano y’imyaka ine.<ref>{{cite web|title=Tshibola completes Villa Park move|url=http://www.readingfc.co.uk/news/article/2016-17/tshibola-departs-madejski-stadium-to-sign-for-aston-villa-3177097.aspx|website=readingfc.co.uk|publisher=Reading F.C.|accessdate=10 July 2016|date=10 July 2016}}</ref>
==Umwuga mpuzamahanga==
Tshibola yakiniye [[:en:England_national_under-18_football_team|Ubwongereza U18]] mu 2013.<ref>{{cite web|url=http://www.readingfc.co.uk/news/article/england-trio-play-tonight-695061.aspx |title=Trio make England bow |publisher=Reading F.C. |accessdate=28 March 2015 |date=6 March 2013}}</ref>
Nyuma yemerewe guhagararira [[DR Congo national football team|DR Congo]] kubera inkomoko ye.<ref>{{cite web|url=http://thetilehurstend.sbnation.com/2013/8/6/4593404/the-aaron-tshibola-interview-reading-fc |title=The Aaron Tshibola Interview |date=6 August 2013 |publisher=SB Nation.com|accessdate=10 July 2016}}</ref>
==Ibihembo==
'''Reading U21'''
* [[:en:Premier_League_Cup_(football)|U21 Premier League Cup:]] 2013–14<ref name="Reading profile"/>
'''Gençlerbirliği'''
* [[:en:TSYD_Cup|TSYD Cup:]] 2021–22<ref>{{Cite web |title=TSYD Ankara Kupası Gençlerbirliği'nin |url=https://www.ntvspor.net/futbol/tsyd-ankara-kupasi-genclerbirligi-nin-610ee72d0ee4c60bec29b5ad |access-date=2022-10-28 |website=NTVSpor.net |language=tr}}</ref>
==References==
{{reflist}}
1gng5cofrnqsw9cfninjnudprtgey7v
AB Bank Rwanda
0
16785
132406
122475
2026-06-21T11:39:09Z
B.Scalling
15089
132406
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Bank of Skotia.jpg|thumb|AB Bank]]
[[Dosiye:ASC Leiden - Rwanda 2021 - 107 - A list of businesses on a wall in a building - Kigali.jpg|thumb|ab bank]]
'''AB Bank Rwanda''' (ABR), ni banki ifite imari iciriritse mu [[Rwanda]] . Ni banki imwe muri banki zemewe muri Repubulika y'u Rwanda. <ref>{{Cite web |date=2014 |title=List of Licensed Banks In Rwanda |url=http://www.bnr.rw/index.php?id=317 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140712183101/http://bnr.rw/index.php?id=317 |archive-date=12 July 2014 |access-date=3 August 2014 |publisher=[[National Bank of Rwanda]]}}</ref>
== Incamake ==
ABR ni banki iciriritse yo mu Rwanda, ifitwe n’ibigo mpuzamahanga, yashinzwe mu 2013. Ifitanye isano, kandi ni ishami rya Access Holding, ishoramari rito ry’ubucuruzi n’imishinga iciriritse ikorera mu [[Ubudage|Budage]], ifite amashami muri [[Azeribayijani|Azaribayijan]], [[Madagasikari]], [[Tanzaniya]], [[Nijeriya]], [[Liberiya]], [[Tajikisitani|Tajikistan]], [[Zambiya]] n'u [[Rwanda]] . <ref>{{Cite web |title=Overview of Access Microfinance Holding AG (AccessHolding) |url=http://www.accessholding.com/About_Us/ |access-date=3 August 2014 |publisher=[[AccessHolding]] (AMFHAG) |archive-date=21 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140821132349/http://accessholding.com/About_Us/ |url-status=dead }}</ref>
[[Dosiye:AB_Bank_Zambia.jpg|thumb|AB Bank ya Zambia]]
== Amateka ==
Banki yahawe uruhushya rwa banki na [[Banki Nkuru y'u Rwanda|Banki nkuru y’u Rwanda]], akaba ari umugenzuzi w’amabanki mu gihugu, muri 2013 itangira serivisi z’amabanki y’ubucuruzi muri uwo mwaka. Muri Kamena 2014, AB Banki y'u Rwanda yagumanye konti zo kubitsa zirenga 4000 hamwe na konti zirenga 1.300. [[Igitabo]] cy'inguzanyo cyarenze RWF: miliyari 1 z'amafaranga y'u Rwanda (miliyoni 1.5 z'amadolari y'Amerika). <ref>{{Cite web |last=Gasore |first=Ben |date=13 June 2014 |title=AB Bank Rwanda Loan Book Hits RWF:1 Billion |url=http://www.newtimes.co.rw/news/index.php?i=15752&a=77534 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810101613/http://www.newtimes.co.rw/news/index.php?i=15752&a=77534 |archive-date=2014-08-10 |access-date=3 August 2014 |publisher=[[The New Times (Rwanda)]]}}</ref>
== Nyirubwite (Ownership) ==
Umugabane wa banki ufite abikorera ku giti cyabo. As of December 2013 , imigabane muri banki nkuko bigaragara mu mbonerahamwe ikurikira: <ref>{{Cite web |date=2013 |title=AB Bank Rwanda: Shareholders |url=http://www.abbank.rw/shareholders.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810030212/http://www.abbank.rw/shareholders.html |archive-date=10 August 2014 |access-date=3 August 2014 |publisher=AB Bank Rwanda}}</ref>
{| style="font-size:100%;"
| align="center" width="100%" |'''AB Banki yu Rwanda'''
|- valign="top"
|
{| class="wikitable sortable" style="margin-left:auto;margin-right:auto"
! style="width:2em;" | Urutonde
! Izina rya nyirubwite
! Ijanisha nyirizina
|-
| 1
| Kwinjira
| 67.9
|-
| 2
| Banki ishinzwe iterambere ry’Ubudage (KfW)
| 17.1
|-
| 3
| Isosiyete mpuzamahanga ishinzwe imari (IFC) <ref>{{Cite web |date=8 April 2014 |title=Rwanda: IFC, Access Bank Rwanda Sign $300,000 Pact To Support Rural SMES |url=http://www.microfinancenigeria.com/other-news/rwanda-ifc-access-bank-rwanda-sign-300000-pact-to-support-rural-smes/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811183229/http://www.microfinancenigeria.com/other-news/rwanda-ifc-access-bank-rwanda-sign-300000-pact-to-support-rural-smes/ |archive-date=11 August 2014 |access-date=3 August 2014 |publisher=MicroFinanceNigeria.Com}}</ref>
| 15
|-
|
| '''Igiteranyo'''
| '''100.00'''
|-
|}
|-
|}
== Umuyoboro w'ishami ==
Kugeza muri Werurwe 2019, banki ifite amashami atandatu hamwe n’ibicuruzwa bitandatu by’inguzanyo mu gihugu hose.
# Ishami rya Nyamirambo - [[Nyamirambo]], Kigali
# Ishami rya Nyarugenge - Nyarugenge, [[Kigali]] - '''Ishami rikuru'''
# Ishami rya Gisozi - [[Akarere ka Gasabo|Gasabo]], Kigali
# Ishami rya Kimironko - [[Akarere ka Gasabo|Kimironko]], Kigali
# Ishami rya Nyabugogo - [[Nyabugogo]], Kigali
# Ishami rya Musanze - Musanze
# Muhanga Inguzanyo - Muhanga
# Rwamagana Inguzanyo - [[Rwamagana]]
# Kabarondo Inguzanyo - Kabarondo
# Huye Inguzanyo - [[Butare|Huye]]
# Gicumbi Inguzanyo - [[Akarere ka Gicumbi|Gicumbi]]
# [[Akarere ka Nyagatare|Nyagatare]] Inguzanyo - Nyagatare
# Rubavu Inguzanyo - [[Akarere ka Rubavu|Rubavu]]
# Rusizi Inguzanyo - Kamembe
# [[Nyamata]] Inguzanyo - [[Akarere ka Bugesera|Bugesera]]
# Nyanza Inguzanyo - Nyanza
# Ruhango Inguzanyo - Ruhango
== Reba kandi ==
* Urutonde rwa banki mu Rwanda
* [[Ubukungu bw'U Rwanda|Ubukungu bw'u Rwanda]]
== Reba ==
{{Reflist}}
== Ihuza ryo hanze ==
* [http://www.abbank.rw/ Urubuga rwa AB Bank Rwanda]
* [https://web.archive.org/web/20180201194700/http://www.bnr.rw/ Urubuga rwa Banki nkuru yigihugu yu Rwanda]
[[Ikiciro:Banki]]
[[Ikiciro:Banki Nkuru y'u Rwanda]]
[[Ikiciro:Ubucuruzi]]
kt1okef8f9a6rj1syxedexh4n9a8szj
132407
132406
2026-06-21T11:45:21Z
B.Scalling
15089
132407
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Bank of Skotia.jpg|thumb|AB Bank]]
[[Dosiye:ASC Leiden - Rwanda 2021 - 107 - A list of businesses on a wall in a building - Kigali.jpg|thumb|ab bank]]
'''AB Bank Rwanda''' (ABR), ni banki ifite imari iciriritse mu [[Rwanda]] . Ni banki imwe muri banki zemewe muri Repubulika y'u Rwanda. <ref>{{Cite web |date=2014 |title=List of Licensed Banks In Rwanda |url=http://www.bnr.rw/index.php?id=317 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140712183101/http://bnr.rw/index.php?id=317 |archive-date=12 July 2014 |access-date=3 August 2014 |publisher=[[National Bank of Rwanda]]}}</ref>
== Incamake ==
ABR ni banki iciriritse yo mu Rwanda, ifitwe n’ibigo mpuzamahanga, yashinzwe mu 2013. Ifitanye isano, kandi ni ishami rya Access Holding, ishoramari rito ry’ubucuruzi n’imishinga iciriritse ikorera mu [[Ubudage|Budage]], ifite amashami muri [[Azeribayijani|Azaribayijan]], [[Madagasikari]], [[Tanzaniya]], [[Nijeriya]], [[Liberiya]], [[Tajikisitani|Tajikistan]], [[Zambiya]] n'u [[Rwanda]] . <ref>{{Cite web |title=Overview of Access Microfinance Holding AG (AccessHolding) |url=http://www.accessholding.com/About_Us/ |access-date=3 August 2014 |publisher=[[AccessHolding]] (AMFHAG) |archive-date=21 August 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140821132349/http://accessholding.com/About_Us/ |url-status=dead }}</ref>
[[Dosiye:AB_Bank_Zambia.jpg|thumb|AB Bank ya Zambia]]
== Amateka ==
Banki yahawe uruhushya rwa banki na [[Banki Nkuru y'u Rwanda|Banki nkuru y’u Rwanda]], akaba ari umugenzuzi w’amabanki mu gihugu, muri 2013 itangira serivisi z’amabanki y’ubucuruzi muri uwo mwaka. Muri Kamena 2014, AB Banki y'u Rwanda yagumanye konti zo kubitsa zirenga 4000 hamwe na konti zirenga 1.300. [[Igitabo]] cy'inguzanyo cyarenze RWF: miliyari 1 z'amafaranga y'u Rwanda (miliyoni 1.5 z'amadolari y'Amerika). <ref>{{Cite web |last=Gasore |first=Ben |date=13 June 2014 |title=AB Bank Rwanda Loan Book Hits RWF:1 Billion |url=http://www.newtimes.co.rw/news/index.php?i=15752&a=77534 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810101613/http://www.newtimes.co.rw/news/index.php?i=15752&a=77534 |archive-date=2014-08-10 |access-date=3 August 2014 |publisher=[[The New Times (Rwanda)]]}}</ref>
== Nyirubwite (Ownership) ==
Umugabane wa banki ufite abikorera ku giti cyabo. As of December 2013 , imigabane muri banki nkuko bigaragara mu mbonerahamwe ikurikira: <ref>{{Cite web |date=2013 |title=AB Bank Rwanda: Shareholders |url=http://www.abbank.rw/shareholders.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810030212/http://www.abbank.rw/shareholders.html |archive-date=10 August 2014 |access-date=3 August 2014 |publisher=AB Bank Rwanda}}</ref>
{| style="font-size:100%;"
| align="center" width="100%" |'''AB Banki yu Rwanda'''
|- valign="top"
|
{| class="wikitable sortable" style="margin-left:auto;margin-right:auto"
! style="width:2em;" | Urutonde
! Izina rya nyirubwite
! Ijanisha nyirizina
|-
| 1
| Kwinjira
| 67.9
|-
| 2
| Banki ishinzwe iterambere ry’Ubudage (KfW)
| 17.1
|-
| 3
| Isosiyete mpuzamahanga ishinzwe imari (IFC) <ref>{{Cite web |date=8 April 2014 |title=Rwanda: IFC, Access Bank Rwanda Sign $300,000 Pact To Support Rural SMES |url=http://www.microfinancenigeria.com/other-news/rwanda-ifc-access-bank-rwanda-sign-300000-pact-to-support-rural-smes/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140811183229/http://www.microfinancenigeria.com/other-news/rwanda-ifc-access-bank-rwanda-sign-300000-pact-to-support-rural-smes/ |archive-date=11 August 2014 |access-date=3 August 2014 |publisher=MicroFinanceNigeria.Com}}</ref>
| 15
|-
|
| '''Igiteranyo'''
| '''100.00'''
|-
|}
|-
|}
== Umuyoboro w'ishami ==
Kugeza muri Werurwe 2019, banki ifite amashami atandatu hamwe n’ibicuruzwa bitandatu by’inguzanyo mu gihugu hose.
# Ishami rya Nyamirambo - [[Nyamirambo]], Kigali
# Ishami rya Nyarugenge - Nyarugenge, [[Kigali]] - '''Ishami rikuru'''
# Ishami rya Gisozi - [[Akarere ka Gasabo|Gasabo]], Kigali
# Ishami rya Kimironko - [[Akarere ka Gasabo|Kimironko]], Kigali
# Ishami rya Nyabugogo - [[Nyabugogo]], Kigali
# Ishami rya Musanze - Musanze
# Muhanga Inguzanyo - Muhanga
# Rwamagana Inguzanyo - [[Rwamagana]]
# Kabarondo Inguzanyo - Kabarondo
# Huye Inguzanyo - [[Butare|Huye]]
# [[Gicumbi Ibiti ibihumbi 12 byatewe mu gukumira isuri n’inkangu|Gicumb]]<nowiki/>i Inguzanyo - [[Akarere ka Gicumbi|Gicumbi]]
# [[Akarere ka Nyagatare|Nyagatare]] Inguzanyo - Nyagatare
# Rubavu Inguzanyo - [[Akarere ka Rubavu|Rubavu]]
# Rusizi Inguzanyo - Kamembe
# [[Nyamata]] Inguzanyo - [[Akarere ka Bugesera|Bugesera]]
# Nyanza Inguzanyo - Nyanza
# Ruhango Inguzanyo - Ruhango
== Reba kandi ==
* Urutonde rwa banki mu Rwanda
* [[Ubukungu bw'U Rwanda|Ubukungu bw'u Rwanda]]
== Reba ==
{{Reflist}}
== Ihuza ryo hanze ==
* [http://www.abbank.rw/ Urubuga rwa AB Bank Rwanda]
* [https://web.archive.org/web/20180201194700/http://www.bnr.rw/ Urubuga rwa Banki nkuru yigihugu yu Rwanda]
[[Ikiciro:Banki]]
[[Ikiciro:Banki Nkuru y'u Rwanda]]
[[Ikiciro:Ubucuruzi]]
b0ix9g8du2twdfyieagbn24la9al55w
1da Banton
0
18296
132399
132090
2026-06-21T11:25:13Z
~2026-36180-98
18436
132399
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q115491929}}
'''Godson Ominibie Epelle''' (wavutse 27 Kamena 1994) </link>, uzwi ku izina ry'umwuga nka '''1da Banton''', ni umuririmbyi wo muri Nigeriya, umwanditsi w'indirimbo ndetse nutunganya amajwi. Yamenyekanye cyane mu ndirimbo ye " No Wahala ", yagiye hanze bwa mbere mu 2021, yongera gusohora mu 2022 nk'iyasubiwemo irimo Kizz Daniel na Tiwa Savage .
== AMATEKA YA 1da Banton ==
1da Banton yavukiye kandi akurira i Port Harcourt, muri Leta ya Rivers muri Nijeriya, afite impamyabumenyi mu bijyanye n'ubwubatsi mbere yo gufata icyemezo cyo kureka ishuri rye agakurikira umwuga w'ubuhanzi. Yimukiye i Lagos mu 2014 nyuma yo gusinyana amasezerano na Squareball Entertainment hamwe na Adasa Cooke .
Mbere yo gushyira ahagaragara indirimbo ye ya mbere mu 2015, 1da Banton yavuze ko yaririmbaga mu bitaramo ndetse akanahimba umuziki nka producer nyuma yuko nyina apfuye mu 2008, bikamuvana mu mupira w'amaguru bikamwerekeza mu muziki. <ref name="African Folder">{{Cite web |last=Anifowose |first=Bomi |date=2023-07-03 |title=1da Banton: The Afropop Machine |url=https://africanfolder.com/1da-banton-the-afropop-machine/ |access-date=2023-07-06 |website=African Folder |language=en-UK}}</ref>
Muri Nyakanga 2018,yasohoye alubumu ye ya mbere yagutse (EP) yise ''The Banton EP'' . <ref name="Afrokonnect">{{Cite web |last=Plug |first=Ak |date=2022-09-06 |title=1da Banton Biography, Career, Songs, Net Worth 2022 |url=https://afrokonnect.ng/1da-banton-biography-songs-net-worth-2022/ |access-date=2022-10-24 |website=Afrokonnect |language=en-US}}</ref> Imwe mu ndirimbo z'iyo alubumu, "Way Up", yakoreshejwe nk'indirimbo yibanze mu gice cya gatatu cya <nowiki><i id="mwHg">Big Brother Naija</i></nowiki> . <ref name=":0">{{Cite web |last=Nwafor |date=2022-03-08 |title=1da Banton: The journey thus far |url=https://www.vanguardngr.com/2022/03/1da-banton-the-journey-thus-far/ |access-date=2022-10-24 |website=Vanguard News |language=en-GB}}</ref> Yamenyekanye ku isi yose nyuma yo gusohora " No Wahala ", imwe mu ndirimbo ziri kuri alubumu ye ''Original Vibe Machine'', yasohotse mu 2021. Umunyamabanga wa Leta muri Leta Zunze ubumwe za Amerika, Antony Blinken yashyize iyi ndirimbo ku rutonde rw'indirimbo za Spotify yakunzwe cyane n'abatari bacye muri 2021. <ref>{{Cite web |last=Johnson |first=Ted |date=2021-12-31 |title=Secretary Of State Antony Blinken Unveils His 2021 Playlist |url=https://deadline.com/2021/12/anthony-blinken-playlist-spotify-1234902920/ |access-date=2022-10-28 |website=Deadline |language=en-US}}</ref>
Muri 2022, 1da Banton yasohoye remix ya "No Wahala" yagaragayemo Kizz Daniel na Tiwa Savage. Yakoranye kandi n'umuririmbyi wo muri Jamayike Kranium, umucuranzi wa Dancehall wo muri Gana Stonebwoy, n'abahanzi bo muri Nijeriya Zlatan, Seyi Shay na Blaqbonez . <ref>{{Cite web |last=Omotoso |first=Idris |date=2022-01-18 |title=1da Banton, The Success Story Behind "No Wahala" |url=https://soundcity.tv/1da-banton-the-success-story-behind-no-wahala/ |access-date=2022-10-24 |website=Soundcity |language=en-US}}</ref>
Mu 2023, "No Wahala" yagaragaye mugice cya gatatu cyurukurikirane rw'amakinamico yo muri Amerika ''Ted Lasso'' . <ref>{{Cite web |date=27 March 2023 |title=Wizkid, 1da Banton, Tekno feature on the theme song for 'Ted Lasso' Season 3 |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/1da-banton-beyonce-wizkid-tekno-feature-on-the-theme-music-for-ted-lasso-season-3/vtb13v0 |access-date=25 March 2023 |website=Pulse Nigeria}}</ref>
Ku ya 10 Mata 2023, "No Wahala" yumviswe n'abantu barenga miliyoni 100 kuri Spotify, bituma iba imwe mu ndirimbo za Afrobeat zikunzwe cyane kuri urwo rubuga. <ref>{{Cite web |date=12 April 2023 |title=1da Banton's 'No Wahala' surpasses 100 million streams on Spotify |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/1da-bantons-no-wahala-surpasses-100-million-streams-on-spotify/xf11g79 |access-date=25 March 2023 |website=Pulse Nigeria}}</ref>
== URUTONDE RW'INDIRIMBO ZA 1da Banton ==
'''Alubum za studio'''
* ''Original Vibe Machine (Imashini y'umwimerere ya Vibe)'' (2021)
'''Imikino yagutse'''
* ''Banton EP'' (2017)
* ''1da Shall Never End (1da Ntazigera Arangira)'' (2023)
'''Indirimbo yasohoye wenyine'''
* "Love Her Daily" (2016)
* "Farabale" (2019)
* "Whine fi Mi" (irimo Kranium ) (2019)
* "Foreigner" (2020)
* "African Woman" (2020)
* "Same Girl" (2020)
* "Shenor" (2020)
* "No Wahala" (2021)
* "No Wahala" (remix) (irimo Kizz Daniel na Tiwa Savage ) (2022)
* "Summer Love" (2022)
'''Nkumuhanzi ugaragara mu zindi ndirimbo'''
* "Faaji" - Blaqbonez arikumwe na Bad Boy Timz na 1Da Banton ( ''Imibonano mpuzabitsina hejuru y'urukundo'', 2021)
== Ibihembo yahawe ==
== Ibikorwa bye byatoranijwe ==
"Barrawo" ya Ajebo hustler <ref name=":0"/>
"Barrawo" (remix) ya Ajebo hustler irimo Davido <ref>{{Cite web |last=DEJI |first=OG |date=2020-12-22 |title=[Music] Ajebo Hustlers Ft. Davido — Barawo (Remix) |url=https://www.naijaloaded.com.ng/download-music/ajebo-hustlers-ft-davido-barawo-remix |access-date=2022-10-26 |website=Naijaloaded {{!}} Nigeria's Most Visited Music & Entertainment Website |language=en-US |archive-date=2022-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221026171333/https://www.naijaloaded.com.ng/download-music/ajebo-hustlers-ft-davido-barawo-remix |url-status=dead }}</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Umuziki]]
qjv6rcsp1ssgytnyg1b8z68s1gz553j
132400
132399
2026-06-21T11:28:29Z
B.Scalling
15089
132400
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q115491929}}
'''Godson Ominibie Epelle''' (wavutse 27 Kamena 1994) , uzwi ku izina ry'umwuga nka '''1da Banton''', ni umuririmbyi wo muri Nigeriya, umwanditsi w'indirimbo ndetse nutunganya amajwi. Yamenyekanye cyane mu ndirimbo ye " No Wahala ", yagiye hanze bwa mbere mu 2021, yongera gusohora mu 2022 nk'iyasubiwemo irimo Kizz Daniel na Tiwa Savage .
== AMATEKA YA 1da Banton ==
1da Banton yavukiye kandi akurira i Port Harcourt, muri Leta ya Rivers muri [[Nijeriya]], afite impamyabumenyi mu bijyanye n'ubwubatsi mbere yo gufata icyemezo cyo kureka ishuri rye agakurikira umwuga w'ubuhanzi. Yimukiye i Lagos mu 2014 nyuma yo gusinyana amasezerano na Squareball Entertainment hamwe na Adasa Cooke .
Mbere yo gushyira ahagaragara indirimbo ye ya mbere mu 2015, 1da Banton yavuze ko yaririmbaga mu bitaramo ndetse akanahimba umuziki nka producer nyuma yuko nyina apfuye mu 2008, bikamuvana mu mupira w'amaguru bikamwerekeza mu muziki. <ref name="African Folder">{{Cite web |last=Anifowose |first=Bomi |date=2023-07-03 |title=1da Banton: The Afropop Machine |url=https://africanfolder.com/1da-banton-the-afropop-machine/ |access-date=2023-07-06 |website=African Folder |language=en-UK}}</ref>
Muri Nyakanga 2018,yasohoye alubumu ye ya mbere yagutse (EP) yise ''The Banton EP'' . <ref name="Afrokonnect">{{Cite web |last=Plug |first=Ak |date=2022-09-06 |title=1da Banton Biography, Career, Songs, Net Worth 2022 |url=https://afrokonnect.ng/1da-banton-biography-songs-net-worth-2022/ |access-date=2022-10-24 |website=Afrokonnect |language=en-US}}</ref> Imwe mu ndirimbo z'iyo alubumu, "Way Up", yakoreshejwe nk'indirimbo yibanze mu gice cya gatatu cya <nowiki><i id="mwHg">Big Brother Naija</i></nowiki> . <ref name=":0">{{Cite web |last=Nwafor |date=2022-03-08 |title=1da Banton: The journey thus far |url=https://www.vanguardngr.com/2022/03/1da-banton-the-journey-thus-far/ |access-date=2022-10-24 |website=Vanguard News |language=en-GB}}</ref> Yamenyekanye ku isi yose nyuma yo gusohora " No Wahala ", imwe mu ndirimbo ziri kuri alubumu ye ''Original Vibe Machine'', yasohotse mu 2021. Umunyamabanga wa Leta muri Leta Zunze ubumwe za Amerika, Antony Blinken yashyize iyi ndirimbo ku rutonde rw'indirimbo za Spotify yakunzwe cyane n'abatari bacye muri 2021. <ref>{{Cite web |last=Johnson |first=Ted |date=2021-12-31 |title=Secretary Of State Antony Blinken Unveils His 2021 Playlist |url=https://deadline.com/2021/12/anthony-blinken-playlist-spotify-1234902920/ |access-date=2022-10-28 |website=Deadline |language=en-US}}</ref>
Muri 2022, 1da Banton yasohoye remix ya "No Wahala" yagaragayemo Kizz Daniel na Tiwa Savage. Yakoranye kandi n'umuririmbyi wo muri Jamayike Kranium, umucuranzi wa Dancehall wo muri Gana Stonebwoy, n'abahanzi bo muri Nijeriya Zlatan, Seyi Shay na Blaqbonez . <ref>{{Cite web |last=Omotoso |first=Idris |date=2022-01-18 |title=1da Banton, The Success Story Behind "No Wahala" |url=https://soundcity.tv/1da-banton-the-success-story-behind-no-wahala/ |access-date=2022-10-24 |website=Soundcity |language=en-US}}</ref>
Mu 2023, "No Wahala" yagaragaye mugice cya gatatu cyurukurikirane rw'amakinamico yo muri Amerika ''Ted Lasso'' . <ref>{{Cite web |date=27 March 2023 |title=Wizkid, 1da Banton, Tekno feature on the theme song for 'Ted Lasso' Season 3 |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/1da-banton-beyonce-wizkid-tekno-feature-on-the-theme-music-for-ted-lasso-season-3/vtb13v0 |access-date=25 March 2023 |website=Pulse Nigeria}}</ref>
Ku ya 10 Mata 2023, "No Wahala" yumviswe n'abantu barenga miliyoni 100 kuri Spotify, bituma iba imwe mu ndirimbo za Afrobeat zikunzwe cyane kuri urwo rubuga. <ref>{{Cite web |date=12 April 2023 |title=1da Banton's 'No Wahala' surpasses 100 million streams on Spotify |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/1da-bantons-no-wahala-surpasses-100-million-streams-on-spotify/xf11g79 |access-date=25 March 2023 |website=Pulse Nigeria}}</ref>
== URUTONDE RW'INDIRIMBO ZA 1da Banton ==
'''Alubum za studio'''
* ''Original Vibe Machine (Imashini y'umwimerere ya Vibe)'' (2021)
'''Imikino yagutse'''
* ''Banton EP'' (2017)
* ''1da Shall Never End (1da Ntazigera Arangira)'' (2023)
'''Indirimbo yasohoye wenyine'''
* "Love Her Daily" (2016)
* "Farabale" (2019)
* "Whine fi Mi" (irimo Kranium ) (2019)
* "Foreigner" (2020)
* "African Woman" (2020)
* "Same Girl" (2020)
* "Shenor" (2020)
* "No Wahala" (2021)
* "No Wahala" (remix) (irimo Kizz Daniel na Tiwa Savage ) (2022)
* "Summer Love" (2022)
'''Nkumuhanzi ugaragara mu zindi ndirimbo'''
* "Faaji" - Blaqbonez arikumwe na Bad Boy Timz na 1Da Banton ( ''Imibonano mpuzabitsina hejuru y'urukundo'', 2021)
== Ibihembo yahawe ==
== Ibikorwa bye byatoranijwe ==
"Barrawo" ya Ajebo hustler <ref name=":0"/>
"Barrawo" (remix) ya Ajebo hustler irimo Davido <ref>{{Cite web |last=DEJI |first=OG |date=2020-12-22 |title=[Music] Ajebo Hustlers Ft. Davido — Barawo (Remix) |url=https://www.naijaloaded.com.ng/download-music/ajebo-hustlers-ft-davido-barawo-remix |access-date=2022-10-26 |website=Naijaloaded {{!}} Nigeria's Most Visited Music & Entertainment Website |language=en-US |archive-date=2022-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221026171333/https://www.naijaloaded.com.ng/download-music/ajebo-hustlers-ft-davido-barawo-remix |url-status=dead }}</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Umuziki]]
1cpej8n4l1ed8j51eb89n3cs6poa2cg
132401
132400
2026-06-21T11:29:25Z
B.Scalling
15089
132401
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q115491929}}
'''Godson Ominibie Epelle''' (wavutse 27 Kamena 1994) , uzwi ku izina ry'umwuga nka '''1da Banton''', ni umuririmbyi wo muri Nigeriya, umwanditsi w'indirimbo ndetse nutunganya amajwi. Yamenyekanye cyane mu ndirimbo ye " No Wahala ", yagiye hanze bwa mbere mu 2021, yongera gusohora mu 2022 nk'iyasubiwemo irimo Kizz Daniel na Tiwa Savage .
== AMATEKA YA 1da Banton ==
1da Banton yavukiye kandi akurira i Port Harcourt, muri Leta ya Rivers muri [[Nijeriya]], afite impamyabumenyi mu bijyanye n'ubwubatsi mbere yo gufata icyemezo cyo kureka ishuri rye agakurikira umwuga w'ubuhanzi. Yimukiye i Lagos mu 2014 nyuma yo gusinyana amasezerano na Squareball Entertainment hamwe na Adasa Cooke .
Mbere yo gushyira ahagaragara indirimbo ye ya mbere mu 2015, 1da Banton yavuze ko yaririmbaga mu bitaramo ndetse akanahimba umuziki nka producer nyuma yuko nyina apfuye mu 2008, bikamuvana mu mupira w'amaguru bikamwerekeza mu muziki. <ref name="African Folder">{{Cite web |last=Anifowose |first=Bomi |date=2023-07-03 |title=1da Banton: The Afropop Machine |url=https://africanfolder.com/1da-banton-the-afropop-machine/ |access-date=2023-07-06 |website=African Folder |language=en-UK}}</ref>
Muri Nyakanga 2018,yasohoye alubumu ye ya mbere yagutse (EP) yise ''The Banton EP'' . <ref name="Afrokonnect">{{Cite web |last=Plug |first=Ak |date=2022-09-06 |title=1da Banton Biography, Career, Songs, Net Worth 2022 |url=https://afrokonnect.ng/1da-banton-biography-songs-net-worth-2022/ |access-date=2022-10-24 |website=Afrokonnect |language=en-US}}</ref> Imwe mu ndirimbo z'iyo alubumu, "Way Up", yakoreshejwe nk'indirimbo yibanze mu gice cya gatatu cya <nowiki><i id="mwHg">Big Brother Naija</i></nowiki> . <ref name=":0">{{Cite web |last=Nwafor |date=2022-03-08 |title=1da Banton: The journey thus far |url=https://www.vanguardngr.com/2022/03/1da-banton-the-journey-thus-far/ |access-date=2022-10-24 |website=Vanguard News |language=en-GB}}</ref> Yamenyekanye ku isi yose nyuma yo gusohora " No Wahala ", imwe mu ndirimbo ziri kuri alubumu ye ''Original Vibe Machine'', yasohotse mu 2021. Umunyamabanga wa Leta muri Leta Zunze ubumwe za Amerika, Antony Blinken yashyize iyi ndirimbo ku rutonde rw'indirimbo za Spotify yakunzwe cyane n'abatari bacye muri 2021. <ref>{{Cite web |last=Johnson |first=Ted |date=2021-12-31 |title=Secretary Of State Antony Blinken Unveils His 2021 Playlist |url=https://deadline.com/2021/12/anthony-blinken-playlist-spotify-1234902920/ |access-date=2022-10-28 |website=Deadline |language=en-US}}</ref>
Muri 2022, 1da Banton yasohoye remix ya "No Wahala" yagaragayemo [[Kizz Daniel]] na Tiwa Savage. Yakoranye kandi n'umuririmbyi wo muri Jamayike Kranium, umucuranzi wa Dancehall wo muri Gana Stonebwoy, n'abahanzi bo muri Nijeriya Zlatan, Seyi Shay na Blaqbonez . <ref>{{Cite web |last=Omotoso |first=Idris |date=2022-01-18 |title=1da Banton, The Success Story Behind "No Wahala" |url=https://soundcity.tv/1da-banton-the-success-story-behind-no-wahala/ |access-date=2022-10-24 |website=Soundcity |language=en-US}}</ref>
Mu 2023, "No Wahala" yagaragaye mugice cya gatatu cyurukurikirane rw'amakinamico yo muri Amerika ''Ted Lasso'' . <ref>{{Cite web |date=27 March 2023 |title=Wizkid, 1da Banton, Tekno feature on the theme song for 'Ted Lasso' Season 3 |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/1da-banton-beyonce-wizkid-tekno-feature-on-the-theme-music-for-ted-lasso-season-3/vtb13v0 |access-date=25 March 2023 |website=Pulse Nigeria}}</ref>
Ku ya 10 Mata 2023, "No Wahala" yumviswe n'abantu barenga miliyoni 100 kuri Spotify, bituma iba imwe mu ndirimbo za Afrobeat zikunzwe cyane kuri urwo rubuga. <ref>{{Cite web |date=12 April 2023 |title=1da Banton's 'No Wahala' surpasses 100 million streams on Spotify |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/1da-bantons-no-wahala-surpasses-100-million-streams-on-spotify/xf11g79 |access-date=25 March 2023 |website=Pulse Nigeria}}</ref>
== URUTONDE RW'INDIRIMBO ZA 1da Banton ==
'''Alubum za studio'''
* ''Original Vibe Machine (Imashini y'umwimerere ya Vibe)'' (2021)
'''Imikino yagutse'''
* ''Banton EP'' (2017)
* ''1da Shall Never End (1da Ntazigera Arangira)'' (2023)
'''Indirimbo yasohoye wenyine'''
* "Love Her Daily" (2016)
* "Farabale" (2019)
* "Whine fi Mi" (irimo Kranium ) (2019)
* "Foreigner" (2020)
* "African Woman" (2020)
* "Same Girl" (2020)
* "Shenor" (2020)
* "No Wahala" (2021)
* "No Wahala" (remix) (irimo Kizz Daniel na Tiwa Savage ) (2022)
* "Summer Love" (2022)
'''Nkumuhanzi ugaragara mu zindi ndirimbo'''
* "Faaji" - Blaqbonez arikumwe na Bad Boy Timz na 1Da Banton ( ''Imibonano mpuzabitsina hejuru y'urukundo'', 2021)
== Ibihembo yahawe ==
== Ibikorwa bye byatoranijwe ==
"Barrawo" ya Ajebo hustler <ref name=":0"/>
"Barrawo" (remix) ya Ajebo hustler irimo Davido <ref>{{Cite web |last=DEJI |first=OG |date=2020-12-22 |title=[Music] Ajebo Hustlers Ft. Davido — Barawo (Remix) |url=https://www.naijaloaded.com.ng/download-music/ajebo-hustlers-ft-davido-barawo-remix |access-date=2022-10-26 |website=Naijaloaded {{!}} Nigeria's Most Visited Music & Entertainment Website |language=en-US |archive-date=2022-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221026171333/https://www.naijaloaded.com.ng/download-music/ajebo-hustlers-ft-davido-barawo-remix |url-status=dead }}</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Umuziki]]
r4dshz2xf1n62mfwqcntlt0gbagjy9p
132402
132401
2026-06-21T11:31:02Z
B.Scalling
15089
132402
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q115491929}}
'''Godson Ominibie Epelle''' (wavutse 27 Kamena 1994) , uzwi ku izina ry'umwuga nka '''1da Banton''', ni umuririmbyi wo muri [[Nijeriya|Nigeriya]], umwanditsi w'indirimbo ndetse nutunganya amajwi. Yamenyekanye cyane mu ndirimbo ye " No Wahala ", yagiye hanze bwa mbere mu 2021, yongera gusohora mu 2022 nk'iyasubiwemo irimo Kizz Daniel na Tiwa Savage .
== AMATEKA YA 1da Banton ==
1da Banton yavukiye kandi akurira i Port Harcourt, muri Leta ya Rivers muri [[Nijeriya]], afite impamyabumenyi mu bijyanye n'ubwubatsi mbere yo gufata icyemezo cyo kureka ishuri rye agakurikira umwuga w'ubuhanzi. Yimukiye i Lagos mu 2014 nyuma yo gusinyana amasezerano na Squareball Entertainment hamwe na Adasa Cooke .
Mbere yo gushyira ahagaragara indirimbo ye ya mbere mu 2015, 1da Banton yavuze ko yaririmbaga mu bitaramo ndetse akanahimba umuziki nka producer nyuma yuko nyina apfuye mu 2008, bikamuvana mu mupira w'amaguru bikamwerekeza mu muziki. <ref name="African Folder">{{Cite web |last=Anifowose |first=Bomi |date=2023-07-03 |title=1da Banton: The Afropop Machine |url=https://africanfolder.com/1da-banton-the-afropop-machine/ |access-date=2023-07-06 |website=African Folder |language=en-UK}}</ref>
Muri Nyakanga 2018,yasohoye alubumu ye ya mbere yagutse (EP) yise ''The Banton EP'' . <ref name="Afrokonnect">{{Cite web |last=Plug |first=Ak |date=2022-09-06 |title=1da Banton Biography, Career, Songs, Net Worth 2022 |url=https://afrokonnect.ng/1da-banton-biography-songs-net-worth-2022/ |access-date=2022-10-24 |website=Afrokonnect |language=en-US}}</ref> Imwe mu ndirimbo z'iyo alubumu, "Way Up", yakoreshejwe nk'indirimbo yibanze mu gice cya gatatu cya <nowiki><i id="mwHg">Big Brother Naija</i></nowiki> . <ref name=":0">{{Cite web |last=Nwafor |date=2022-03-08 |title=1da Banton: The journey thus far |url=https://www.vanguardngr.com/2022/03/1da-banton-the-journey-thus-far/ |access-date=2022-10-24 |website=Vanguard News |language=en-GB}}</ref> Yamenyekanye ku isi yose nyuma yo gusohora " No Wahala ", imwe mu ndirimbo ziri kuri alubumu ye ''Original Vibe Machine'', yasohotse mu 2021. Umunyamabanga wa Leta muri Leta Zunze ubumwe za Amerika, Antony Blinken yashyize iyi ndirimbo ku rutonde rw'indirimbo za Spotify yakunzwe cyane n'abatari bacye muri 2021. <ref>{{Cite web |last=Johnson |first=Ted |date=2021-12-31 |title=Secretary Of State Antony Blinken Unveils His 2021 Playlist |url=https://deadline.com/2021/12/anthony-blinken-playlist-spotify-1234902920/ |access-date=2022-10-28 |website=Deadline |language=en-US}}</ref>
Muri 2022, 1da Banton yasohoye remix ya "No Wahala" yagaragayemo [[Kizz Daniel]] na Tiwa Savage. Yakoranye kandi n'umuririmbyi wo muri Jamayike Kranium, umucuranzi wa Dancehall wo muri Gana Stonebwoy, n'abahanzi bo muri Nijeriya Zlatan, Seyi Shay na Blaqbonez . <ref>{{Cite web |last=Omotoso |first=Idris |date=2022-01-18 |title=1da Banton, The Success Story Behind "No Wahala" |url=https://soundcity.tv/1da-banton-the-success-story-behind-no-wahala/ |access-date=2022-10-24 |website=Soundcity |language=en-US}}</ref>
Mu 2023, "No Wahala" yagaragaye mugice cya gatatu cyurukurikirane rw'amakinamico yo muri Amerika ''Ted Lasso'' . <ref>{{Cite web |date=27 March 2023 |title=Wizkid, 1da Banton, Tekno feature on the theme song for 'Ted Lasso' Season 3 |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/1da-banton-beyonce-wizkid-tekno-feature-on-the-theme-music-for-ted-lasso-season-3/vtb13v0 |access-date=25 March 2023 |website=Pulse Nigeria}}</ref>
Ku ya 10 Mata 2023, "No Wahala" yumviswe n'abantu barenga miliyoni 100 kuri Spotify, bituma iba imwe mu ndirimbo za Afrobeat zikunzwe cyane kuri urwo rubuga. <ref>{{Cite web |date=12 April 2023 |title=1da Banton's 'No Wahala' surpasses 100 million streams on Spotify |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/1da-bantons-no-wahala-surpasses-100-million-streams-on-spotify/xf11g79 |access-date=25 March 2023 |website=Pulse Nigeria}}</ref>
== URUTONDE RW'INDIRIMBO ZA 1da Banton ==
'''Alubum za studio'''
* ''Original Vibe Machine (Imashini y'umwimerere ya Vibe)'' (2021)
'''Imikino yagutse'''
* ''Banton EP'' (2017)
* ''1da Shall Never End (1da Ntazigera Arangira)'' (2023)
'''Indirimbo yasohoye wenyine'''
* "Love Her Daily" (2016)
* "Farabale" (2019)
* "Whine fi Mi" (irimo Kranium ) (2019)
* "Foreigner" (2020)
* "African Woman" (2020)
* "Same Girl" (2020)
* "Shenor" (2020)
* "No Wahala" (2021)
* "No Wahala" (remix) (irimo Kizz Daniel na Tiwa Savage ) (2022)
* "Summer Love" (2022)
'''Nkumuhanzi ugaragara mu zindi ndirimbo'''
* "Faaji" - Blaqbonez arikumwe na Bad Boy Timz na 1Da Banton ( ''Imibonano mpuzabitsina hejuru y'urukundo'', 2021)
== Ibihembo yahawe ==
== Ibikorwa bye byatoranijwe ==
"Barrawo" ya Ajebo hustler <ref name=":0"/>
"Barrawo" (remix) ya Ajebo hustler irimo Davido <ref>{{Cite web |last=DEJI |first=OG |date=2020-12-22 |title=[Music] Ajebo Hustlers Ft. Davido — Barawo (Remix) |url=https://www.naijaloaded.com.ng/download-music/ajebo-hustlers-ft-davido-barawo-remix |access-date=2022-10-26 |website=Naijaloaded {{!}} Nigeria's Most Visited Music & Entertainment Website |language=en-US |archive-date=2022-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221026171333/https://www.naijaloaded.com.ng/download-music/ajebo-hustlers-ft-davido-barawo-remix |url-status=dead }}</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Umuziki]]
29z6si45zzjjmf8phqv9dar7nbyu066
132403
132402
2026-06-21T11:35:00Z
B.Scalling
15089
132403
wikitext
text/x-wiki
{{Databox|excludeProperties=Q115491929}}
'''Godson Ominibie Epelle''' (wavutse 27 Kamena 1994), uzwi ku izina ry'umwuga nka '''1da Banton''', ni umuririmbyi wo muri [[Nijeriya|Nigeriya]], umwanditsi w'indirimbo ndetse nutunganya amajwi. Yamenyekanye cyane mu ndirimbo ye " No Wahala ", yagiye hanze bwa mbere mu 2021, yongera gusohora mu 2022 nk'iyasubiwemo irimo Kizz Daniel na Tiwa Savage .
== AMATEKA YA 1da Banton ==
1da Banton yavukiye kandi akurira i Port Harcourt, muri Leta ya Rivers muri [[Nijeriya]], afite impamyabumenyi mu bijyanye n'ubwubatsi mbere yo gufata icyemezo cyo kureka ishuri rye agakurikira umwuga w'ubuhanzi. Yimukiye i Lagos mu 2014 nyuma yo gusinyana amasezerano na Squareball Entertainment hamwe na Adasa Cooke .
Mbere yo gushyira ahagaragara indirimbo ye ya mbere mu 2015, 1da Banton yavuze ko yaririmbaga mu bitaramo ndetse akanahimba umuziki nka producer nyuma yuko nyina apfuye mu 2008, bikamuvana mu mupira w'amaguru bikamwerekeza mu muziki. <ref name="African Folder">{{Cite web |last=Anifowose |first=Bomi |date=2023-07-03 |title=1da Banton: The Afropop Machine |url=https://africanfolder.com/1da-banton-the-afropop-machine/ |access-date=2023-07-06 |website=African Folder |language=en-UK}}</ref>
Muri Nyakanga 2018,yasohoye alubumu ye ya mbere yagutse (EP) yise ''The Banton EP'' . <ref name="Afrokonnect">{{Cite web |last=Plug |first=Ak |date=2022-09-06 |title=1da Banton Biography, Career, Songs, Net Worth 2022 |url=https://afrokonnect.ng/1da-banton-biography-songs-net-worth-2022/ |access-date=2022-10-24 |website=Afrokonnect |language=en-US}}</ref> Imwe mu ndirimbo z'iyo alubumu, "Way Up", yakoreshejwe nk'indirimbo yibanze mu gice cya gatatu cya <nowiki><i id="mwHg">Big Brother Naija</i></nowiki> . <ref name=":0">{{Cite web |last=Nwafor |date=2022-03-08 |title=1da Banton: The journey thus far |url=https://www.vanguardngr.com/2022/03/1da-banton-the-journey-thus-far/ |access-date=2022-10-24 |website=Vanguard News |language=en-GB}}</ref> Yamenyekanye ku isi yose nyuma yo gusohora " No Wahala ", imwe mu ndirimbo ziri kuri alubumu ye ''Original Vibe Machine'', yasohotse mu 2021. Umunyamabanga wa Leta muri Leta Zunze ubumwe za Amerika, Antony Blinken yashyize iyi ndirimbo ku rutonde rw'indirimbo za Spotify yakunzwe cyane n'abatari bacye muri 2021. <ref>{{Cite web |last=Johnson |first=Ted |date=2021-12-31 |title=Secretary Of State Antony Blinken Unveils His 2021 Playlist |url=https://deadline.com/2021/12/anthony-blinken-playlist-spotify-1234902920/ |access-date=2022-10-28 |website=Deadline |language=en-US}}</ref>
Muri 2022, 1da Banton yasohoye remix ya "No Wahala" yagaragayemo [[Kizz Daniel]] na Tiwa Savage. Yakoranye kandi n'umuririmbyi wo muri Jamayike Kranium, umucuranzi wa Dancehall wo muri Gana Stonebwoy, n'abahanzi bo muri Nijeriya Zlatan, Seyi Shay na Blaqbonez . <ref>{{Cite web |last=Omotoso |first=Idris |date=2022-01-18 |title=1da Banton, The Success Story Behind "No Wahala" |url=https://soundcity.tv/1da-banton-the-success-story-behind-no-wahala/ |access-date=2022-10-24 |website=Soundcity |language=en-US}}</ref>
Mu 2023, "No Wahala" yagaragaye mugice cya gatatu cyurukurikirane rw'amakinamico yo muri Amerika ''Ted Lasso'' . <ref>{{Cite web |date=27 March 2023 |title=Wizkid, 1da Banton, Tekno feature on the theme song for 'Ted Lasso' Season 3 |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/1da-banton-beyonce-wizkid-tekno-feature-on-the-theme-music-for-ted-lasso-season-3/vtb13v0 |access-date=25 March 2023 |website=Pulse Nigeria}}</ref>
Ku ya 10 Mata 2023, "No Wahala" yumviswe n'abantu barenga miliyoni 100 kuri Spotify, bituma iba imwe mu ndirimbo za Afrobeat zikunzwe cyane kuri urwo rubuga. <ref>{{Cite web |date=12 April 2023 |title=1da Banton's 'No Wahala' surpasses 100 million streams on Spotify |url=https://www.pulse.ng/entertainment/music/1da-bantons-no-wahala-surpasses-100-million-streams-on-spotify/xf11g79 |access-date=25 March 2023 |website=Pulse Nigeria}}</ref>
== URUTONDE RW'INDIRIMBO ZA 1da Banton ==
'''Alubum za studio'''
* ''Original Vibe Machine (Imashini y'umwimerere ya Vibe)'' (2021)
'''Imikino yagutse'''
* ''Banton EP'' (2017)
* ''1da Shall Never End (1da Ntazigera Arangira)'' (2023)
'''Indirimbo yasohoye wenyine'''
* "Love Her Daily" (2016)
* "Farabale" (2019)
* "Whine fi Mi" (irimo Kranium ) (2019)
* "Foreigner" (2020)
* "African Woman" (2020)
* "Same Girl" (2020)
* "Shenor" (2020)
* "No Wahala" (2021)
* "No Wahala" (remix) (irimo Kizz Daniel na Tiwa Savage ) (2022)
* "Summer Love" (2022)
'''Nkumuhanzi ugaragara mu zindi ndirimbo'''
* "Faaji" - Blaqbonez arikumwe na Bad Boy Timz na 1Da Banton ( ''Imibonano mpuzabitsina hejuru y'urukundo'', 2021)
== Ibihembo yahawe ==
== Ibikorwa bye byatoranijwe ==
"Barrawo" ya Ajebo hustler <ref name=":0"/>
"Barrawo" (remix) ya Ajebo hustler irimo Davido <ref>{{Cite web |last=DEJI |first=OG |date=2020-12-22 |title=[Music] Ajebo Hustlers Ft. Davido — Barawo (Remix) |url=https://www.naijaloaded.com.ng/download-music/ajebo-hustlers-ft-davido-barawo-remix |access-date=2022-10-26 |website=Naijaloaded {{!}} Nigeria's Most Visited Music & Entertainment Website |language=en-US |archive-date=2022-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221026171333/https://www.naijaloaded.com.ng/download-music/ajebo-hustlers-ft-davido-barawo-remix |url-status=dead }}</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Umuziki]]
7pz8vku83b12mqo7t5xt15e1kbretdt
Abangavu Baterwa Inda
0
18339
132387
125989
2026-06-21T10:47:45Z
Igiraneza Divine
15375
impinduka
132387
wikitext
text/x-wiki
== Intandaro yo guterwa inda ku bangavu ==
Ababyeyi bataganiriza abana babo ku buzima bw'imyororokere, ni imwe mu mpamvu zituma abangavu batwara inda zitateganyijwe.<ref>https://www.rba.co.rw/post/Zimwe-mu-mpamvu-abangavu-batwara-inda-zititeguwe</ref> Izindi mpamvu zigwarukwaho cyane mubitera gusambanya abana batarageza imyaka y'ubukure harimo ubusinzi buri mu miryango, kutagira umwanya wo gukurikirana no kuganira mu muryango, ubuharike, gucana inyuma kw'abashakanye, kudasobanukirwa ihame ry'uburinganire, ababyeyi batita ku nshingano ndetse n'amakimbirane hagati y'abashakanye aterwa n'impamvu zitandukanye.<ref>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/muri-2024-abangavu-22-454-batewe-inda</ref>
== Ubushakashatsi ==
Imibare yagaragaye mu bushakatsi bwakozwe na komisiyo y'igihugu y'uburenganzira bwa muntu bwagaragaje ko abakobwa baterwa inda batarageza ku myaka y'ubukure 57.1% bazitewe n'abo basanzwe ari inshuti, 7% bakaziterwa n'abaturanyi babo mugihe 2% bazitewe n'abo bafitanye isano.<ref>https://www.isangostar.rw/karongi-ingamba-mu-gukumira-inda-ziterwa-abangavu</ref>
== AMASHAKIRO; ==
oo592ls0foro1i38mjzg11imhqjwb0a
Abiru
0
18793
132338
132200
2026-06-20T20:43:47Z
HiAmos
18412
/* growthexperiments-addlink-summary-summary:3|0|0 */
132338
wikitext
text/x-wiki
=== Iyo bavuze Ubwiru wumva ik?<ref name=":0">https://groups.google.com/g/collectifcres/c/8Hkbyz9Kixk?pli=1</ref> ===
Ubwiru ni imihango y'amabanga akomeye y'ibwami yakorwaga n'itsinda ry'abiru ari nabo bari bashinzwe kubungabunga amabanga y'ingoma. Ubwiru kandi bisobanura amabanga ntamenyekana.Ubwiru na none ni ijambo risobanura ibizwi na nyirubwite cyabgwa bene icyo kintu gusa.Ubwiru rero ni ijambo ryakoreshejwe cyane ku ngoma nyabami kuko ubwiru bwari amabanga y'ingoma yamenywaga n'abiru. Iyo mihango yose hamwe yari nk'amategeko agizwe n'ibice cumi n'umunani bita inzira, agateganya uburyo buhambaye bwo kurengera igihugu. Muri make , umuntu yavuga ko ubwiru ari imihango [[umwami]] yakoraga cyangwa yakorerwaga ho kugira ngo aronke ububasha buhambaye bwo kurengera igihugu byabanje gusuzumwa no kwigwaho n'abiru b'ingoma. Kurengera igihugu ni uguha buri kinyabuzima cyose imibereho myiza, uburumbuke n'amahoro. Uretse izerekeye ububasha bw'umwami bwihariye, inzira z'Ubwiru zerekeranye n'ibituma ibinyabuzima byose bishyika kuri izo ntego eshatu umwami aharanira: ubuhinzi, ubworozi, umuhigo, ubuvumvu, umuganura, umuriro, umwuzure, rukungugu.<ref name=":0" />
=== Ubwiru bwatangiye gute?<ref name=":0" /> ===
Ubwiru si umwihariko w'u Rwanda. Bwabonekaga mu bindi bihugu byinshi by'Afurika byagenderega ku mitegekere y'ubwiru. Ubwami bwo mu bihugu byo mu karere k'ibiyaga bigari bwari bufite imihango y'ubwiru: u [[Uburundi|Burundi]], u Bunyabungo, u Bushubi, u Bushiru, Cyingogo, u Busozo, u Bukunzi, u Buha, Karagwe, Ndorwa. Bityo rero, ubwiru si umwihariko w'ingoma nyiginya. Ubwiru si umwihariko w'ubwoko cyangwa w'umuryango. Ariko umwihariko w'ubwiru mu Rwanda ni uko ari ho honyine Abiru bashoboraga guhererekanya iyo mihango ku buryo ubu n'ubu. Ubwiru bugirze ingeri ikomeye y'uburage gakondo w'Abanyarwanda.<ref name=":0" />
Aho Abanyiginya bamariye kugira ingufu bakarema ingoma yabo bigarurira izindi zo mu karere, Imihango y'ubwiru yari isanzweho bongeye ho iyindi. Bavuga ko Rubunga ari we wamenyesheje Gihanga ubwiru bw'ingoma y'Abarenge. Kubera iyo neza ye, yaje guhimbwa izina rya "Mwungura wunguye ingoma ubwiru". Umwami w'u Rwanda Mutara I Semugeshi yahawe "Inzira y'ishora" n'umwami w' u Burundi Mutaga II Nyamubi. Uyu yohereje mu Rwanda abiru be babiri (Nyamwonda na Kiniga) kuyitoza abiru b'u Rwanda baboneye ho no kumenya ibindi bice by'ubwiru bw'i Burundi. Bavuga ko umwami Kigeli I Mukobanya yaronse ubwiru bw'Abatsobe b'i Bumbogo n'i Rukoma amaze kuhigarurira. Umwami Ruganzu II Ndori abuundutse yasanze umwami Minyaruko w'u Busigi amubwira iby'ubwiru bw'ingoma,amurangira n'aho abiru ba [[Ndahiro II Cyamatare]] bahishe ingoma z'u Rwanda. Umuhungu wa Minyaruko, Nyamigezi, ni we wagiye i Cyungo mu Buberuka kuramvura karinga na bagenzi bayo bane, nuko izo ngoma aziha Ruganzu II Ndori. Ibi byose biragaragaza ko ubwiru bw'ingoma y'Abanyiginya bwakomotse impande nyinshi. Abiru b'u Rwanda bagiye bongera ibyo bungutse mu byo basanganywe maze bakanihuza n'uruhiriri rw'imihango y'u Rwanda.<ref name=":0" />
Hari uwa kwibaza ati "Ubwiru bwatangiye kubaho ryari?". Imihango y'ubwiru yabayeho kuva kera cyane kubera ko buri bwami bwemeraga ko hari ububasha budasanzwe umwami yashoboraga kubona muri iyo mihango, bigatuma igihugu cye kigira uburumbuke n'umunezero. Bwashyiragaho rero abashinzwe iyo mihango. Ubwami bwose bwo mu karere k'ibiyaga bigari bwari bufite ubwiru. Mu by'ukuri biragoye kumenya ahantu n'igihe ubwiru byatangiriyeho.<ref name=":0" />
=== Iherezo ry'ubwiru bw'ingoma y'Abanyiginya<ref name=":0" /> ===
Ingoma y'Abanyiginya yagiye isigarana ubwiru bw'ingoma z'ibihugu yatsinze. Ubwiru bwabo bwatangiye guhabwa umwanya ukomeye mu buyobozi bw'igihugu ku ngoma z'abami Cyirima I Rugwe, Kigeli I Mukobanya, na Mibambwe I Mutabazi. Abandi bami ngo bagize uruhare rugaragara mu mitunganyirize y'ubwiru ni Ruganzu II Ndori na Yuhi IV Gahindiro. Abiru bagiye bagira ijambo riniri mu miyoborere y'igihugu.<ref name=":0" />
Mu mwaka wa 1925 ni bwo ubutegetsi bushinzwe ubuyobozi [[Urutonde rw'abami bategetse u Rwanda|bw'u Rwanda]] bwavanyeho imihango y'ubwiru, n'umutware w'inteko y'Abiru, Gashamura ka Rukangirashyamba, agacirwa i Burundi. Kuva mu mwaka 1931 umwami [[Mutara III Rudahigwa]] yimikwa n'Abategetsi bashinzwe ubuyobozi bw'u Rwanda, abiru ntibongeye kugaragara mu mihango y'ibwami kuko igihugu cyari cyiyemeje kugendera ku matwara mashya ya gikiristu. Abiru bongeye kubyutsa umutwe mu gihe cy'iyimikwa ry'umwami Kigeli V Ndahindurwa amaze kwima yagerageje kuzanzamura urwo rwego ashyira ho Abiru bashya, ariko nta kintu kigaragara bakoze kuko hahise habaho imyivumbagatanyo yo mu 1959 yaje kugera ku ivanwaho ry'ubwami.<ref name=":0" />
== Amashakiro:<ref name=":0" /> ==
[[Ikiciro:Amateka y’u Rwanda]]
85s423b9xpgmn5bhm3du7gsweartbx4
Abanyarwanda
0
18801
132396
132184
2026-06-21T11:18:43Z
B.Scalling
15089
132396
wikitext
text/x-wiki
"A'''banyarwanda'''" ni zina rikubiyemo abaturage b'u [[Rwanda]] n'abaturarwanda kandi rifitanye isano ya bugufi n'umuco n'amateka by'abanyarwanda n' u Rwanda ubwarwo. Abanyarwanda bavuga ururimi rw'ikinyarwanda nk'ururimi kavukire. Mu [[Umuco nyarwanda|muco nyarwanda]], [[inka]] ifatwa nk'ikimenyetso cy'ubukungu ndetse igahabwa agaciro gakomeye aho ihabwa n'amazina ndetse ikagenerwa imvugo yihariye ariyo ubwayo n'ibijyanye nayo nk'ibyansi n' amata...ikindi umuco ni umusingi ugomba kubakirwaho igihugu bityo rero Abanyarwanda bakwiriye kuwumenya no kuwuteza imbera. umuco w'abanyarwanda ugaragarira ni mu myambarire yabo.<ref>https://www.rwandaheritage.gov.rw/fileadmin/user_upload/RCHA/Publications/Published_Books/IMYAMBARIRE_Y_ABANYARWANDA_MU_NDORERWAMO_Y_UMUCO_N_ITERAMBERE.pdf</ref>
* [[Dosiye:GUCUNDA AMATA M'UGISABO.jpg|thumb|'''GUCUNDA AMATA M'UGISABO''']]'''Abaturage b'u [[Rwanda]]:''' "Abanyarwanda" ni abanyarwanda n' abaturarwanda( abantu bose baba mu Rwanda ari abafite ndetse ntabadafite ubwenegihugu bw'u Rwanda) bitewe n'impamvu zitandukanye zabazanye cyangwa zihababesheje. Ubu abanyarwanda ni miliyoni zisaga 14.
* '''Abakomoka mu Rwanda:''' ni abantu bose bafite inkomoko mu Rwanda bashobora kuba bahatuye cyangwa batahatuye ku bw'impamvu zitandukanye aho baba bari hose ku isi.
* '''Umuco n'amateka:''' Ubusobanuro bw'ijambo "Abanyarwanda" ntibwerekeye ku bantu gusa, ahubwo burimo umuco n' amateka.<ref>https://www.bbc.com/gahuza/articles/cn9zw3gnz7xo</ref>
== Amashakiro ==
* Nest, Michael, hamwe na Francois Grigno na Emizet F. Kisangani (2006). "[[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]]: Ibipimo by'ubukungu by'intambara n'amahoro" Lynne Rienner Publishers, Boulder, CO (pp. 20-24)
* http://www.unhcr.org/publ/PUBL/46dbd79a2.html
[[Ikiciro:Amateka y’u Rwanda]]
<references />
[[Ikiciro:Afurika yacu]]
Ã
5tth45sqspm4alqqxod458l70czb17r
132397
132396
2026-06-21T11:19:46Z
B.Scalling
15089
132397
wikitext
text/x-wiki
"A'''banyarwanda'''" ni zina rikubiyemo abaturage b'u [[Rwanda]] n'abaturarwanda kandi rifitanye isano ya bugufi n'umuco n'amateka by'abanyarwanda n' u Rwanda ubwarwo. Abanyarwanda bavuga ururimi rw'ikinyarwanda nk'ururimi kavukire. Mu [[Umuco nyarwanda|muco nyarwanda]], [[inka]] ifatwa nk'ikimenyetso cy'ubukungu ndetse igahabwa agaciro gakomeye aho ihabwa n'amazina ndetse ikagenerwa imvugo yihariye ariyo ubwayo n'ibijyanye nayo nk'ibyansi n' amata...ikindi umuco ni umusingi ugomba kubakirwaho igihugu bityo rero Abanyarwanda bakwiriye kuwumenya no kuwuteza imbera. umuco w'abanyarwanda ugaragarira ni mu myambarire yabo.<ref>https://www.rwandaheritage.gov.rw/fileadmin/user_upload/RCHA/Publications/Published_Books/IMYAMBARIRE_Y_ABANYARWANDA_MU_NDORERWAMO_Y_UMUCO_N_ITERAMBERE.pdf</ref>
* [[Dosiye:GUCUNDA AMATA M'UGISABO.jpg|thumb|'''GUCUNDA AMATA M'UGISABO''']]'''Abaturage b'u [[Rwanda]]:''' "Abanyarwanda" ni abanyarwanda n' abaturarwanda( abantu bose baba mu Rwanda ari abafite ndetse ntabadafite ubwenegihugu bw'u Rwanda) bitewe n'impamvu zitandukanye zabazanye cyangwa zihababesheje. Ubu abanyarwanda ni miliyoni zisaga 14.
* '''Abakomoka mu Rwanda:''' ni abantu bose bafite inkomoko mu Rwanda bashobora kuba bahatuye cyangwa batahatuye ku bw'impamvu zitandukanye aho baba bari hose ku isi.
* '''[[Umuco w'abanyarwanda|Umuco]] n'amateka:''' Ubusobanuro bw'ijambo "Abanyarwanda" ntibwerekeye ku bantu gusa, ahubwo burimo umuco n' amateka.<ref>https://www.bbc.com/gahuza/articles/cn9zw3gnz7xo</ref>
== Amashakiro ==
* Nest, Michael, hamwe na Francois Grigno na Emizet F. Kisangani (2006). "[[Repubulika Iharanira Demokarasi ya Kongo]]: Ibipimo by'ubukungu by'intambara n'amahoro" Lynne Rienner Publishers, Boulder, CO (pp. 20-24)
* http://www.unhcr.org/publ/PUBL/46dbd79a2.html
[[Ikiciro:Amateka y’u Rwanda]]
<references />
[[Ikiciro:Afurika yacu]]
Ã
2pkiotrogo6whlqfhvusoi0m8u4oh04
AMOKO Y'IBYIVUGO
0
18848
132381
127393
2026-06-21T10:22:23Z
Igiraneza Divine
15375
impinduka
132381
wikitext
text/x-wiki
[[Dosiye:Icumu ni ingabo.jpg|thumb|ibyivugo|465x465px]]
[[Dosiye:Guhamiriza.jpg|thumb|304x304px|ibyivugo]]
== Icyivugo ==
ICYIVUGO ni igisigo cyangwa umuvugo uba ugamije '''kwirata ubutwari, ibigwi cyangwa ibikorwa by'indashyikirwa byakozwe n'uwukivuga ubwe'''. Mu muco nyarwanda, ni ubwoko bw'ubusizi bwakoreshwaga cyane mu gihe cy'intambara no mu birori.
Mu kivugo umuntu ni we wirata ubutwari yakoze, icyo cyivugo kibaba ari naho bitandukanira n'ibindi byivugo bisingiza. Iyo byabagako ko uvuga cy'undi wagombaga ku kivuga muri ngenga ya gatatu. Ibyivugo byari ibyo kurata ubutwari mdetse no kumara abandi bantu ubwoba.
Umuntu yashoboraga kwivugira ku murambo(intumbi) w'umuntu amutsinze mu rugamba, akavugira mu bitaramo, mu myiyereko y'intore no mu birori. Biragoye kumenya igihe inganzo y'ibyivugo yaba yaratangiriye mu Rwanda; gusa imaze igihe kirekire kuko bivugwa ko na mbere y'ingoma ya Ruganzu Ndori, ibyivugo byariho.
Uwivuga arata ubutwari bwe ndetse agasingiza n'intwari ze. Mu butwari yirata harimo IBIGWI n' IBIRINDIRO. Ubusanzwe IKIGWI naho umuntu yiciye umwanzi. Mu bigwi intwari ivugamo amazina y'abanzi yatsinze ku rugamba n'aho yabatsinze naho ibirindiro n'ibikorwa by'akataraboneka uwivuga aba yaragaragaje ku rugamba: nko kwimana bagenzi be, kubagarukira, gutahana iminyago, kwambikwa impeta z'ubutwari n'ibindi.<ref>{{Cite web |url=https://rw.amateka.net/ii-inningwa/ |title=Archive copy |access-date=2024-07-12 |archive-date=2024-07-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240712081149/https://rw.amateka.net/ii-inningwa/ |url-status=dead }}</ref>
== AMOKO Y'IBYIVUGO ==
Ibyivugo nyabyo by'intwari bibamo amoko abiri.
# IBYIVUGO BY'INIGWA: ni ibyivugo bihimbitse neza ariko bigufi bitagira ibika. Urugero: Ikivugo cya KAMPAYANA KA NYANTABARUTAJABUKWA n'imitima Ingamba zimisha imitutu Rwa Nyirimbirima.Ndi intwari inkotanyi yamenye yanshinze urugamba rw'inkoramaraso Ati:"Rwampingane". Nti ndi:"Mukaragandekwe nzirana n'ababisha, Iyo duhuye ndarakara."
# IBYIVUGO BY'IMYATO
Ni ibyivugo birebire bigabanyijemo ibika, buri gika cyikitwa 'UMWATO'.
Umwato uteye nk'ikivugo cyihariye ariko ukagira amagambo n'ibitekerezo biwuhuza n'iyindi biremanye ikivugo.
== AMASHAKIRO; ==
Nigute na kwivuga
[[Ikiciro:Umuco w' U Rwanda]]
[[Ikiciro:Umuco]]
6sl81udx35r0mme5dnje5hsajt0554y
APEBU Nyamata
0
19172
132408
132127
2026-06-21T11:46:41Z
B.Scalling
15089
132408
wikitext
text/x-wiki
'''APEBU Nyamata''' ni ishuri ryisumbuye riherereye mu murenge wa [[Nyamata High School|Nyamata]] ho mu karere ka Bugesera.
'''Amateka y'ishuri rya APEBU'''
Iri shuri rifitanye isano n'amateka yaranze u [[Rwanda]] mu bihe bitandukanye na mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu mwaka wa 1994. Iri shuri ryatangijwe n'ababyeyi bishyize hamwe muri icyo gihe mbere ya Jenoside, nyuma yo kuhagera bagiye kujugunywa (Abahoze babarizwa mu bwoko b'abatutsi) kugira ngo bazicwe n'isazi ya tsetse kuko hari mu mashyamba cyane. Abagiye barokoka bagiye biyungayunga bashyira hamwe imbaraga zabo kugira ngo abana babo babone ishuri bigamo bashinga ishuri ryisumbuye rya APEBU riherereye mu murenge wa Nyamata mu [[Akarere ka Bugesera|Karere ka Bugesera]] mu [[Intara y'Iburasirazuba|ntara y'Iburasirazuba]]. <ref name=":0">https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
'''Uko ishuri rihagaze kuri iki gihe'''
Kuva iri shuri ryatangira muri icyo gihe, ryagiye rikura ndetse rigenda ryagura n'ibyo rikora hagendewe kubyo abatuye muri aka karere bakeneye. Kuri ubu ishuri rifite amashami atandukanye yigamo abana b'abanyarwanda (abahungu n'abakobwa). Iri shuri ryabaye rimwe mu byahinduye imibereho y'abanyarwanda cyane cyane abatuye n'abahana imbibi n'akarere ka Bugesera. <ref>https://mabumbe.com/za/apebu-nyamata-application-courses-contacts-fees/#google_vignette</ref>
== Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda 1994 ==
Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, umurenge wa Bugesera wabarurwaga muri Superefegitura ya Kanazi, muri Perefegitura ya Kigali Ngali. Abenshi muri aba bashinze iri shuri muri iyi perefegitura, bari barahagejejwe no kuhajugunywa kugira ngo bazicwe n'isazi ya Tsetse kuko batishimirwaga n'ubutegetsi bw'u Rwanda bwariho icyo gihe. Batabitewe n'uko batari kubona aho bohereza abana babo kugira ngo bige nk'abandi banyarwanda bose, ahubwo bitewe n'ivanguramoko ryariho, abari baratsikamiwe n'ubwo butegetsi bahisemo gushyira hamwe imbaraga zabo bashinga ishuri mu Rwego rwo kwiteza imbere n'igihugu muri rusange. Uretse iri shuri hashinzwe n'irindi ryigishaga ibijyanye n’imyuga ryitwaga AJEPO (Association des Jeune Professionel).
== Abanyeshuri ba Apebu nyamata biyemeje guca ukubiri n'icyaha ==
My rwego two gukomeza kuganiriza abanyeshuri my bigo bitandukanye bashishikarizwa kwirinda no gukumira ibyaha ,ku itariki ya 28 Mata; polisi y'u Rwanda ikorera mu karere ka Bugesera yahaye ikiganiro cyo kwirinda ibyaha bitandukanye abanyeshuri 252 biga mu ishuri ryisumbuye rya Apebu nyamata.<ref>[https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata. https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata.]</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Icyaro]]
[[Ikiciro:Ubu]]
rugg5i9awai691c0av8ytezpbopti3x
132409
132408
2026-06-21T11:47:58Z
B.Scalling
15089
132409
wikitext
text/x-wiki
'''APEBU Nyamata''' ni ishuri ryisumbuye riherereye mu murenge wa [[Nyamata High School|Nyamata]] ho mu karere ka Bugesera.
'''Amateka y'ishuri rya APEBU'''
Iri shuri rifitanye isano n'amateka yaranze u [[Rwanda]] mu bihe bitandukanye na mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu mwaka wa 1994. Iri shuri ryatangijwe n'ababyeyi bishyize hamwe muri icyo gihe mbere ya Jenoside, nyuma yo kuhagera bagiye kujugunywa (Abahoze babarizwa mu bwoko b'abatutsi) kugira ngo bazicwe n'isazi ya tsetse kuko hari mu mashyamba cyane. Abagiye barokoka bagiye biyungayunga bashyira hamwe imbaraga zabo kugira ngo abana babo babone ishuri bigamo bashinga ishuri ryisumbuye rya APEBU riherereye mu murenge wa Nyamata mu [[Akarere ka Bugesera|Karere ka Bugesera]] mu [[Intara y'Iburasirazuba|ntara y'Iburasirazuba]]. <ref name=":0">https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
'''Uko ishuri rihagaze kuri iki gihe'''<ref>https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
Kuva iri shuri ryatangira muri icyo gihe, ryagiye rikura ndetse rigenda ryagura n'ibyo rikora hagendewe kubyo abatuye muri aka karere bakeneye. Kuri ubu ishuri rifite amashami atandukanye yigamo abana b'abanyarwanda (abahungu n'abakobwa). Iri shuri ryabaye rimwe mu byahinduye imibereho y'abanyarwanda cyane cyane abatuye n'abahana imbibi n'akarere ka Bugesera. <ref>https://mabumbe.com/za/apebu-nyamata-application-courses-contacts-fees/#google_vignette</ref>
== Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda 1994 ==
Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, umurenge wa Bugesera wabarurwaga muri Superefegitura ya Kanazi, muri Perefegitura ya Kigali Ngali. Abenshi muri aba bashinze iri shuri muri iyi perefegitura, bari barahagejejwe no kuhajugunywa kugira ngo bazicwe n'isazi ya Tsetse kuko batishimirwaga n'ubutegetsi bw'u Rwanda bwariho icyo gihe. Batabitewe n'uko batari kubona aho bohereza abana babo kugira ngo bige nk'abandi banyarwanda bose, ahubwo bitewe n'ivanguramoko ryariho, abari baratsikamiwe n'ubwo butegetsi bahisemo gushyira hamwe imbaraga zabo bashinga ishuri mu Rwego rwo kwiteza imbere n'igihugu muri rusange. Uretse iri shuri hashinzwe n'irindi ryigishaga ibijyanye n’imyuga ryitwaga AJEPO (Association des Jeune Professionel).
== Abanyeshuri ba Apebu nyamata biyemeje guca ukubiri n'icyaha ==
My rwego two gukomeza kuganiriza abanyeshuri my bigo bitandukanye bashishikarizwa kwirinda no gukumira ibyaha ,ku itariki ya 28 Mata; polisi y'u Rwanda ikorera mu karere ka Bugesera yahaye ikiganiro cyo kwirinda ibyaha bitandukanye abanyeshuri 252 biga mu ishuri ryisumbuye rya Apebu nyamata.<ref>[https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata. https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata.]</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Icyaro]]
[[Ikiciro:Ubu]]
c44a7aqy9ihydumnps8fg4xr0ogpf0u
132410
132409
2026-06-21T11:48:32Z
B.Scalling
15089
132410
wikitext
text/x-wiki
'''APEBU Nyamata''' ni ishuri ryisumbuye riherereye mu murenge wa [[Nyamata High School|Nyamata]] ho mu karere ka Bugesera.
'''Amateka y'ishuri rya APEBU'''
Iri shuri rifitanye isano n'amateka yaranze u [[Rwanda]] mu bihe bitandukanye na mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu mwaka wa 1994. Iri shuri ryatangijwe n'ababyeyi bishyize hamwe muri icyo gihe mbere ya Jenoside, nyuma yo kuhagera bagiye kujugunywa (Abahoze babarizwa mu bwoko b'abatutsi) kugira ngo bazicwe n'isazi ya tsetse kuko hari mu mashyamba cyane. Abagiye barokoka bagiye biyungayunga bashyira hamwe imbaraga zabo kugira ngo abana babo babone ishuri bigamo bashinga ishuri ryisumbuye rya APEBU riherereye mu murenge wa Nyamata mu [[Akarere ka Bugesera|Karere ka Bugesera]] mu [[Intara y'Iburasirazuba|ntara y'Iburasirazuba]]. <ref name=":0">https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
'''Uko ishuri rihagaze kuri iki gihe'''<ref>https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
Kuva iri shuri ryatangira muri icyo gihe, ryagiye rikura ndetse rigenda ryagura n'ibyo rikora hagendewe kubyo abatuye muri aka karere bakeneye. Kuri ubu ishuri rifite amashami atandukanye yigamo abana b'[[abanyarwanda]] (abahungu n'abakobwa). Iri shuri ryabaye rimwe mu byahinduye imibereho y'abanyarwanda cyane cyane abatuye n'abahana imbibi n'akarere ka Bugesera. <ref>https://mabumbe.com/za/apebu-nyamata-application-courses-contacts-fees/#google_vignette</ref>
== Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda 1994 ==
Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, umurenge wa Bugesera wabarurwaga muri Superefegitura ya Kanazi, muri Perefegitura ya Kigali Ngali. Abenshi muri aba bashinze iri shuri muri iyi perefegitura, bari barahagejejwe no kuhajugunywa kugira ngo bazicwe n'isazi ya Tsetse kuko batishimirwaga n'ubutegetsi bw'u Rwanda bwariho icyo gihe. Batabitewe n'uko batari kubona aho bohereza abana babo kugira ngo bige nk'abandi banyarwanda bose, ahubwo bitewe n'ivanguramoko ryariho, abari baratsikamiwe n'ubwo butegetsi bahisemo gushyira hamwe imbaraga zabo bashinga ishuri mu Rwego rwo kwiteza imbere n'igihugu muri rusange. Uretse iri shuri hashinzwe n'irindi ryigishaga ibijyanye n’imyuga ryitwaga AJEPO (Association des Jeune Professionel).
== Abanyeshuri ba Apebu nyamata biyemeje guca ukubiri n'icyaha ==
My rwego two gukomeza kuganiriza abanyeshuri my bigo bitandukanye bashishikarizwa kwirinda no gukumira ibyaha ,ku itariki ya 28 Mata; polisi y'u Rwanda ikorera mu karere ka Bugesera yahaye ikiganiro cyo kwirinda ibyaha bitandukanye abanyeshuri 252 biga mu ishuri ryisumbuye rya Apebu nyamata.<ref>[https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata. https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata.]</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Icyaro]]
[[Ikiciro:Ubu]]
n18u73b2ftexawvwh657743i87f8kdu
132411
132410
2026-06-21T11:49:10Z
B.Scalling
15089
132411
wikitext
text/x-wiki
'''APEBU Nyamata''' ni ishuri ryisumbuye riherereye mu murenge wa [[Nyamata High School|Nyamata]] ho mu karere ka Bugesera.
'''Amateka y'ishuri rya APEBU'''
Iri shuri rifitanye isano n'amateka yaranze u [[Rwanda]] mu bihe bitandukanye na mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu mwaka wa 1994. Iri shuri ryatangijwe n'ababyeyi bishyize hamwe muri icyo gihe mbere ya Jenoside, nyuma yo kuhagera bagiye kujugunywa (Abahoze babarizwa mu bwoko b'abatutsi) kugira ngo bazicwe n'isazi ya tsetse kuko hari mu mashyamba cyane. Abagiye barokoka bagiye biyungayunga bashyira hamwe imbaraga zabo kugira ngo abana babo babone ishuri bigamo bashinga ishuri ryisumbuye rya APEBU riherereye mu murenge wa Nyamata mu [[Akarere ka Bugesera|Karere ka Bugesera]] mu [[Intara y'Iburasirazuba|ntara y'Iburasirazuba]]. <ref name=":0">https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
'''Uko ishuri rihagaze kuri iki gihe'''<ref>https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
Kuva iri shuri ryatangira muri icyo gihe, ryagiye rikura ndetse rigenda ryagura n'ibyo rikora hagendewe kubyo abatuye muri aka karere bakeneye. Kuri ubu ishuri rifite amashami atandukanye yigamo abana b'[[abanyarwanda]] (abahungu n'abakobwa). Iri shuri ryabaye rimwe mu byahinduye imibereho y'abanyarwanda cyane cyane abatuye n'abahana imbibi n'akarere ka Bugesera. <ref name=":1">https://mabumbe.com/za/apebu-nyamata-application-courses-contacts-fees/#google_vignette</ref>
== Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda 1994<ref name=":1" /> ==
Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, umurenge wa Bugesera wabarurwaga muri Superefegitura ya Kanazi, muri Perefegitura ya Kigali Ngali. Abenshi muri aba bashinze iri shuri muri iyi perefegitura, bari barahagejejwe no kuhajugunywa kugira ngo bazicwe n'isazi ya Tsetse kuko batishimirwaga n'ubutegetsi bw'u Rwanda bwariho icyo gihe. Batabitewe n'uko batari kubona aho bohereza abana babo kugira ngo bige nk'abandi banyarwanda bose, ahubwo bitewe n'ivanguramoko ryariho, abari baratsikamiwe n'ubwo butegetsi bahisemo gushyira hamwe imbaraga zabo bashinga ishuri mu Rwego rwo kwiteza imbere n'igihugu muri rusange. Uretse iri shuri hashinzwe n'irindi ryigishaga ibijyanye n’imyuga ryitwaga AJEPO (Association des Jeune Professionel).
== Abanyeshuri ba Apebu nyamata biyemeje guca ukubiri n'icyaha ==
My rwego two gukomeza kuganiriza abanyeshuri my bigo bitandukanye bashishikarizwa kwirinda no gukumira ibyaha ,ku itariki ya 28 Mata; polisi y'u Rwanda ikorera mu karere ka Bugesera yahaye ikiganiro cyo kwirinda ibyaha bitandukanye abanyeshuri 252 biga mu ishuri ryisumbuye rya Apebu nyamata.<ref>[https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata. https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata.]</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Icyaro]]
[[Ikiciro:Ubu]]
qomsd0nxxkc4pjt5kply38m5sit43vq
132412
132411
2026-06-21T11:50:00Z
B.Scalling
15089
132412
wikitext
text/x-wiki
'''APEBU Nyamata''' ni ishuri ryisumbuye riherereye mu murenge wa [[Nyamata High School|Nyamata]] ho mu karere ka Bugesera.
'''Amateka y'ishuri rya APEBU'''
Iri shuri rifitanye isano n'amateka yaranze u [[Rwanda]] mu bihe bitandukanye na mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu mwaka wa 1994. Iri shuri ryatangijwe n'ababyeyi bishyize hamwe muri icyo gihe mbere ya Jenoside, nyuma yo kuhagera bagiye kujugunywa (Abahoze babarizwa mu bwoko b'abatutsi) kugira ngo bazicwe n'isazi ya tsetse kuko hari mu mashyamba cyane. Abagiye barokoka bagiye biyungayunga bashyira hamwe imbaraga zabo kugira ngo abana babo babone ishuri bigamo bashinga ishuri ryisumbuye rya APEBU riherereye mu murenge wa Nyamata mu [[Akarere ka Bugesera|Karere ka Bugesera]] mu [[Intara y'Iburasirazuba|ntara y'Iburasirazuba]]. <ref name=":0">https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
'''Uko ishuri rihagaze kuri iki gihe'''<ref>https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
Kuva iri shuri ryatangira muri icyo gihe, ryagiye rikura ndetse rigenda ryagura n'ibyo rikora hagendewe kubyo abatuye muri aka karere bakeneye. Kuri ubu ishuri rifite amashami atandukanye yigamo abana b'[[abanyarwanda]] (abahungu n'abakobwa). Iri shuri ryabaye rimwe mu byahinduye imibereho y'abanyarwanda cyane cyane abatuye n'abahana imbibi n'akarere ka Bugesera. <ref name=":1">https://mabumbe.com/za/apebu-nyamata-application-courses-contacts-fees/#google_vignette</ref>
== Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda 1994<ref name=":1" /> ==
Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, umurenge wa Bugesera wabarurwaga muri Superefegitura ya Kanazi, muri [[Perefegitura ya Butare|Perefegitura ya Kigali Ngali]]. Abenshi muri aba bashinze iri shuri muri iyi perefegitura, bari barahagejejwe no kuhajugunywa kugira ngo bazicwe n'isazi ya Tsetse kuko batishimirwaga n'ubutegetsi bw'u Rwanda bwariho icyo gihe. Batabitewe n'uko batari kubona aho bohereza abana babo kugira ngo bige nk'abandi banyarwanda bose, ahubwo bitewe n'ivanguramoko ryariho, abari baratsikamiwe n'ubwo butegetsi bahisemo gushyira hamwe imbaraga zabo bashinga ishuri mu Rwego rwo kwiteza imbere n'igihugu muri rusange. Uretse iri shuri hashinzwe n'irindi ryigishaga ibijyanye n’imyuga ryitwaga AJEPO (Association des Jeune Professionel).
== Abanyeshuri ba Apebu nyamata biyemeje guca ukubiri n'icyaha ==
My rwego two gukomeza kuganiriza abanyeshuri my bigo bitandukanye bashishikarizwa kwirinda no gukumira ibyaha ,ku itariki ya 28 Mata; polisi y'u Rwanda ikorera mu karere ka Bugesera yahaye ikiganiro cyo kwirinda ibyaha bitandukanye abanyeshuri 252 biga mu ishuri ryisumbuye rya Apebu nyamata.<ref>[https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata. https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata.]</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Icyaro]]
[[Ikiciro:Ubu]]
t1gfiw7e9er8c36k4sf4kxggdu7x962
132413
132412
2026-06-21T11:50:24Z
B.Scalling
15089
132413
wikitext
text/x-wiki
'''APEBU Nyamata''' ni ishuri ryisumbuye riherereye mu murenge wa [[Nyamata High School|Nyamata]] ho mu karere ka [[Bugesera Fc|Bugesera]].
'''Amateka y'ishuri rya APEBU'''
Iri shuri rifitanye isano n'amateka yaranze u [[Rwanda]] mu bihe bitandukanye na mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu mwaka wa 1994. Iri shuri ryatangijwe n'ababyeyi bishyize hamwe muri icyo gihe mbere ya Jenoside, nyuma yo kuhagera bagiye kujugunywa (Abahoze babarizwa mu bwoko b'abatutsi) kugira ngo bazicwe n'isazi ya tsetse kuko hari mu mashyamba cyane. Abagiye barokoka bagiye biyungayunga bashyira hamwe imbaraga zabo kugira ngo abana babo babone ishuri bigamo bashinga ishuri ryisumbuye rya APEBU riherereye mu murenge wa Nyamata mu [[Akarere ka Bugesera|Karere ka Bugesera]] mu [[Intara y'Iburasirazuba|ntara y'Iburasirazuba]]. <ref name=":0">https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
'''Uko ishuri rihagaze kuri iki gihe'''<ref>https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
Kuva iri shuri ryatangira muri icyo gihe, ryagiye rikura ndetse rigenda ryagura n'ibyo rikora hagendewe kubyo abatuye muri aka karere bakeneye. Kuri ubu ishuri rifite amashami atandukanye yigamo abana b'[[abanyarwanda]] (abahungu n'abakobwa). Iri shuri ryabaye rimwe mu byahinduye imibereho y'abanyarwanda cyane cyane abatuye n'abahana imbibi n'akarere ka Bugesera. <ref name=":1">https://mabumbe.com/za/apebu-nyamata-application-courses-contacts-fees/#google_vignette</ref>
== Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda 1994<ref name=":1" /> ==
Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, umurenge wa Bugesera wabarurwaga muri Superefegitura ya Kanazi, muri [[Perefegitura ya Butare|Perefegitura ya Kigali Ngali]]. Abenshi muri aba bashinze iri shuri muri iyi perefegitura, bari barahagejejwe no kuhajugunywa kugira ngo bazicwe n'isazi ya Tsetse kuko batishimirwaga n'ubutegetsi bw'u Rwanda bwariho icyo gihe. Batabitewe n'uko batari kubona aho bohereza abana babo kugira ngo bige nk'abandi banyarwanda bose, ahubwo bitewe n'ivanguramoko ryariho, abari baratsikamiwe n'ubwo butegetsi bahisemo gushyira hamwe imbaraga zabo bashinga ishuri mu Rwego rwo kwiteza imbere n'igihugu muri rusange. Uretse iri shuri hashinzwe n'irindi ryigishaga ibijyanye n’imyuga ryitwaga AJEPO (Association des Jeune Professionel).
== Abanyeshuri ba Apebu nyamata biyemeje guca ukubiri n'icyaha ==
My rwego two gukomeza kuganiriza abanyeshuri my bigo bitandukanye bashishikarizwa kwirinda no gukumira ibyaha ,ku itariki ya 28 Mata; polisi y'u Rwanda ikorera mu karere ka Bugesera yahaye ikiganiro cyo kwirinda ibyaha bitandukanye abanyeshuri 252 biga mu ishuri ryisumbuye rya Apebu nyamata.<ref>[https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata. https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata.]</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Icyaro]]
[[Ikiciro:Ubu]]
lthimem2qaa8mu01oxhvl3106y0cht1
132414
132413
2026-06-21T11:51:18Z
B.Scalling
15089
132414
wikitext
text/x-wiki
'''APEBU Nyamata''' ni ishuri ryisumbuye riherereye mu murenge wa [[Nyamata High School|Nyamata]] ho mu karere ka [[Bugesera Fc|Bugesera]].
== '''Amateka y'ishuri rya APEBU''' ==
Iri shuri rifitanye isano n'amateka yaranze u [[Rwanda]] mu bihe bitandukanye na mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu mwaka wa 1994. Iri shuri ryatangijwe n'ababyeyi bishyize hamwe muri icyo gihe mbere ya Jenoside, nyuma yo kuhagera bagiye kujugunywa (Abahoze babarizwa mu bwoko b'abatutsi) kugira ngo bazicwe n'isazi ya tsetse kuko hari mu mashyamba cyane. Abagiye barokoka bagiye biyungayunga bashyira hamwe imbaraga zabo kugira ngo abana babo babone ishuri bigamo bashinga ishuri ryisumbuye rya APEBU riherereye mu murenge wa Nyamata mu [[Akarere ka Bugesera|Karere ka Bugesera]] mu [[Intara y'Iburasirazuba|ntara y'Iburasirazuba]]. <ref name=":0">https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
'''Uko ishuri rihagaze kuri iki gihe'''<ref>https://www.kigalitoday.com/uburezi/amashuri/article/bugesera-bishimira-ko-bageze-ku-mashuri-yisumbuye-71-bavuye-kuri-abiri</ref>
Kuva iri shuri ryatangira muri icyo gihe, ryagiye rikura ndetse rigenda ryagura n'ibyo rikora hagendewe kubyo abatuye muri aka karere bakeneye. Kuri ubu ishuri rifite amashami atandukanye yigamo abana b'[[abanyarwanda]] (abahungu n'abakobwa). Iri shuri ryabaye rimwe mu byahinduye imibereho y'abanyarwanda cyane cyane abatuye n'abahana imbibi n'akarere ka Bugesera. <ref name=":1">https://mabumbe.com/za/apebu-nyamata-application-courses-contacts-fees/#google_vignette</ref>
== Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda 1994<ref name=":1" /> ==
Mbere ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu 1994, umurenge wa Bugesera wabarurwaga muri Superefegitura ya Kanazi, muri [[Perefegitura ya Butare|Perefegitura ya Kigali Ngali]]. Abenshi muri aba bashinze iri shuri muri iyi perefegitura, bari barahagejejwe no kuhajugunywa kugira ngo bazicwe n'isazi ya Tsetse kuko batishimirwaga n'ubutegetsi bw'u Rwanda bwariho icyo gihe. Batabitewe n'uko batari kubona aho bohereza abana babo kugira ngo bige nk'abandi banyarwanda bose, ahubwo bitewe n'ivanguramoko ryariho, abari baratsikamiwe n'ubwo butegetsi bahisemo gushyira hamwe imbaraga zabo bashinga ishuri mu Rwego rwo kwiteza imbere n'igihugu muri rusange. Uretse iri shuri hashinzwe n'irindi ryigishaga ibijyanye n’imyuga ryitwaga AJEPO (Association des Jeune Professionel).
== Abanyeshuri ba Apebu nyamata biyemeje guca ukubiri n'icyaha ==
My rwego two gukomeza kuganiriza abanyeshuri my bigo bitandukanye bashishikarizwa kwirinda no gukumira ibyaha ,ku itariki ya 28 Mata; polisi y'u Rwanda ikorera mu karere ka Bugesera yahaye ikiganiro cyo kwirinda ibyaha bitandukanye abanyeshuri 252 biga mu ishuri ryisumbuye rya Apebu nyamata.<ref>[https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata. https://police.gov.rw/rw/amakuru/amakuru-ya-polisi/news-detail/news/bugesera-abanyeshuri-ba-apebu-nyamata-biyemeje-guca-ukubiri-nibyaha/#:~:text=Mu%20rwego%20rwo%20gukomeza%20kuganiriza,ishuri%20ryisumbuye%20rya%20APEBU%20Nyamata.]</ref>
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Icyaro]]
[[Ikiciro:Ubu]]
9uq9ggtrey9tp25wpwfirebawwkdw44
Abakonyine
0
19619
132386
132209
2026-06-21T10:27:52Z
Igiraneza Divine
15375
impinduka
132386
wikitext
text/x-wiki
'''ABAKONYINE'''
===== '''Abakonyine ni abantu ki?''' =====
Muntara y'iburasirazuba haba ubwoko bw'abantu butandukanye harimo nubu bw'abakonyine ,abobantu bakunze kuba barebare,abatesi,ndetse batunga inka nyinshi cyane ugereranyije nabandi mu gihugu cyu Rwanda.<ref>{{Cite web |url=https://mobile.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/minisitiri-bizimana-yavuze-ku-bitana-amazina-arimo-abakiga-abakonyine-abashi-n |title=Archive copy |access-date=2024-12-17 |archive-date=2024-12-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241219135223/https://mobile.igihe.com/amakuru/u-rwanda/article/minisitiri-bizimana-yavuze-ku-bitana-amazina-arimo-abakiga-abakonyine-abashi-n |url-status=dead }}</ref>.
Abo bantu ntibakunda kurya ahubwo bakunda amata cyane, gukunda amata bifitanye isano n'umuco w'ubworozi kuruta kuba ari ikimenyetso cy'abo.
'''AMASHAKIRO;'''
huuctkcpf4iu78ivqb8j5fquvbtfmhr
Amazina y'Inka
0
19737
132389
126140
2026-06-21T10:56:49Z
B.Scalling
15089
132389
wikitext
text/x-wiki
=== Amazina y'Inka ===
Amazina y' [[Inka n'amata mu muco Nyarwanda|inka]] ari mu buvanganzo bwimakaza umuco w'Abanyarwanda, cyane cyane mu kugaragaza uko babagaho n'uko bafataga ubutunzi bwabo. Nk' uko tubikesha igitabo "Umuco mu Buvanganzo" cyanditswe n' Umusizi Nsanzabera Jean de Dieu, Amazina y' inka ni nk' ibyivugo cyangwa ibisingizo by' inka z' Inyambo. Amazina y'inka ni ibisingizo by'inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":0">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
=== Ibisigo by'Inka ===
Iyi nganzo yatangiye kugaragara cyane cyane ku ngoma ya Yuhi IV Gahindiro ahasaga mu wa 1746. Kuva icyo gihe ni bwo Abasizi (abahanga mu byo kwita inka) batangiye ibyo kureba ( mu bwenge) Inka bakaziremesha ingamba. Inka baziremagamo imitwe bakayirwanisha.<ref name=":0" />
Icyo gihe nibwo Abanyarwanda babifitiye ubushake n'ubushobozi bibanze ku bwiza n'akamaro kanini inka zari zifite, batangiye kuzivuga bazirata ndetse bakazirwanisha no ku rugamba.<ref name=":0" />
[[Dosiye:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|407x407px|Inka ibyagiye]]
=== Akamaro k'Inka n'amazina yazo mu muco Nyarwanda ===
Amazina y'inka yakoreshwaga kenshi mu mihango igaragaza icyubahiro cy'abakomeye, bayavugaga bazisingiza mu gihe cyo gukwa, kuzigaba no kuzimurika. Inka z'inyambo zagiraga umwanya wazo wo kuzimurika mu mwiyereko w'akataraboneka nk'ubukungu bw'ikirenga bw'igihugu.<ref name=":0" />
Mu Rwanda rwa kera inka yari ifite agaciro gakomeye. Inka ni yo yarangaga ubukire. Niyo yari ifaranga ry'icyo gihe. Inka ni yo yari ipfundo ry'ubuhake. Tuzi kandi neza ko ubuhake bwarambye mu Rwanda. Bwanahambiraga umugaragu kuri shebuja, akitwa umuntu we akamwirahira.<ref name=":0" />
Intwari yo ku rugamba yagororerwaga inka, inka yungaga inshuti, uwahemukiye undi mu bintu bikomeye yicaga icyiru cy'inka, inka yahuzaga inshuti kuko abahanahga inka babaga babaye inshuti z'amagara. Inka bayikwaga umugeni, umusore wabaga yaraye arongoye baramubyukurukirizaga inka, zikamukamirwa. Mu itwikurura ry'umugeni bazanaga amata. umubyeyi yarabyaraga, bajya kumuhemba bakazana amata.<ref name=":0" />
Umwana iyo yahambaga Se cyangwa Sekuru yahabwaga inka y'inkuracyobo(inkuramwobo). Umwana wahambaga Nyina cyangwa se Nyirakuru byitwaga gukamira Nyina cyangwa Nyirakuru.<ref name=":0" />
Ibyo bose byatumye Inka, zifatwa bitandukanye n'andi matungo yose kubera akamaro gakomeye z'agiraga mu mibereho y'Abnyarwanda, bituma abahanga m'ururimi ry'ikinyarwanda bazihimbira ibisingizo, nko kuziha icyubahiro.Uwagendera byonyine kuri ibi byiza byose tumaze kubona ntiyatangazwa no kubona haravutse ubuvanganzo bufatiye ku nka bwinshi. Ibyo bigaragarira mu buvanganzo bwo:
=== Ubuvanganzo bufatiye ku Nka: ===
'''Amahamba:''' Ni indirimbo zaririmbwaga n’abashumba bacyuye inka.<ref name=":1" />
'''Amabanga cyangwa amahindura:''' Indirimbo abashumba baririmbaga inka zirisha, batarazihata inkoni ngo ziboneze zitahe.<ref name=":1" />
'''Inzira:''' Indirimbo zaririmbirwaga inka mu gihe zabaga zigana amabuga cyangwa ibibumbiro.<ref name=":1" />
'''Amajuri:''' Bayaririmbiraga inka mu gihe zishoka.<ref name=":1" />
'''Ibihamagaro:''' Ni indirimbo zikoreshwa igihe inka zikamwa.<ref name=":1" />
'''Ibyisigo:''' indirimbo zo mu gihe cyo kudahira. Basingizaga amazi ahiye hamwe n’inka zabaga zayashotse.<ref name=":1" />
'''Indama:''' Indirimbo baririmbaga mu gihe inka zabaga zibyagiye ahantu, bazishoye amabuga cyangwa ibibugazi. Izo ndirimbo hari n’ubwo zaririmbwaga mu minsi mikuru bamurika inka. Icyo gihe abagore n’abakobwa bahimbazaga izo ndirimbo baziha amashyi.<ref name=":1" />
'''Imyoma:''' Indirimbo zaririmbwaga mu gihe cy’impeshyi, inka zigisha (zigana ahari ubwatsi).<ref name=":1" />
'''Amazina y’inka:''' Ni ibisingizo by’inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":1">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
== Amashakiro: ==
[[Ikiciro:Wiki Loves Folklore 2025 in Rwanda]]
<references />
2.https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda
i06qa89g8b2xa86qjhd9y8319y52rbm
132390
132389
2026-06-21T10:57:18Z
B.Scalling
15089
132390
wikitext
text/x-wiki
=== Amazina y'Inka ===
Amazina y' [[Inka n'amata mu muco Nyarwanda|inka]] ari mu buvanganzo bwimakaza umuco w'Abanyarwanda, cyane cyane mu kugaragaza uko babagaho n'uko bafataga ubutunzi bwabo. Nk' uko tubikesha igitabo "Umuco mu Buvanganzo" cyanditswe n' Umusizi Nsanzabera Jean de Dieu, Amazina y' inka ni nk' ibyivugo cyangwa ibisingizo by' inka z' Inyambo. Amazina y'inka ni ibisingizo by'inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":0">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
=== Ibisigo by'Inka ===
Iyi nganzo yatangiye kugaragara cyane cyane ku ngoma ya [[Yuhi IV Gahindiro]] ahasaga mu wa 1746. Kuva icyo gihe ni bwo Abasizi (abahanga mu byo kwita inka) batangiye ibyo kureba ( mu bwenge) Inka bakaziremesha ingamba. Inka baziremagamo imitwe bakayirwanisha.<ref name=":0" />
Icyo gihe nibwo Abanyarwanda babifitiye ubushake n'ubushobozi bibanze ku bwiza n'akamaro kanini inka zari zifite, batangiye kuzivuga bazirata ndetse bakazirwanisha no ku rugamba.<ref name=":0" />
[[Dosiye:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|407x407px|Inka ibyagiye]]
=== Akamaro k'Inka n'amazina yazo mu muco Nyarwanda ===
Amazina y'inka yakoreshwaga kenshi mu mihango igaragaza icyubahiro cy'abakomeye, bayavugaga bazisingiza mu gihe cyo gukwa, kuzigaba no kuzimurika. Inka z'inyambo zagiraga umwanya wazo wo kuzimurika mu mwiyereko w'akataraboneka nk'ubukungu bw'ikirenga bw'igihugu.<ref name=":0" />
Mu Rwanda rwa kera inka yari ifite agaciro gakomeye. Inka ni yo yarangaga ubukire. Niyo yari ifaranga ry'icyo gihe. Inka ni yo yari ipfundo ry'ubuhake. Tuzi kandi neza ko ubuhake bwarambye mu Rwanda. Bwanahambiraga umugaragu kuri shebuja, akitwa umuntu we akamwirahira.<ref name=":0" />
Intwari yo ku rugamba yagororerwaga inka, inka yungaga inshuti, uwahemukiye undi mu bintu bikomeye yicaga icyiru cy'inka, inka yahuzaga inshuti kuko abahanahga inka babaga babaye inshuti z'amagara. Inka bayikwaga umugeni, umusore wabaga yaraye arongoye baramubyukurukirizaga inka, zikamukamirwa. Mu itwikurura ry'umugeni bazanaga amata. umubyeyi yarabyaraga, bajya kumuhemba bakazana amata.<ref name=":0" />
Umwana iyo yahambaga Se cyangwa Sekuru yahabwaga inka y'inkuracyobo(inkuramwobo). Umwana wahambaga Nyina cyangwa se Nyirakuru byitwaga gukamira Nyina cyangwa Nyirakuru.<ref name=":0" />
Ibyo bose byatumye Inka, zifatwa bitandukanye n'andi matungo yose kubera akamaro gakomeye z'agiraga mu mibereho y'Abnyarwanda, bituma abahanga m'ururimi ry'ikinyarwanda bazihimbira ibisingizo, nko kuziha icyubahiro.Uwagendera byonyine kuri ibi byiza byose tumaze kubona ntiyatangazwa no kubona haravutse ubuvanganzo bufatiye ku nka bwinshi. Ibyo bigaragarira mu buvanganzo bwo:
=== Ubuvanganzo bufatiye ku Nka: ===
'''Amahamba:''' Ni indirimbo zaririmbwaga n’abashumba bacyuye inka.<ref name=":1" />
'''Amabanga cyangwa amahindura:''' Indirimbo abashumba baririmbaga inka zirisha, batarazihata inkoni ngo ziboneze zitahe.<ref name=":1" />
'''Inzira:''' Indirimbo zaririmbirwaga inka mu gihe zabaga zigana amabuga cyangwa ibibumbiro.<ref name=":1" />
'''Amajuri:''' Bayaririmbiraga inka mu gihe zishoka.<ref name=":1" />
'''Ibihamagaro:''' Ni indirimbo zikoreshwa igihe inka zikamwa.<ref name=":1" />
'''Ibyisigo:''' indirimbo zo mu gihe cyo kudahira. Basingizaga amazi ahiye hamwe n’inka zabaga zayashotse.<ref name=":1" />
'''Indama:''' Indirimbo baririmbaga mu gihe inka zabaga zibyagiye ahantu, bazishoye amabuga cyangwa ibibugazi. Izo ndirimbo hari n’ubwo zaririmbwaga mu minsi mikuru bamurika inka. Icyo gihe abagore n’abakobwa bahimbazaga izo ndirimbo baziha amashyi.<ref name=":1" />
'''Imyoma:''' Indirimbo zaririmbwaga mu gihe cy’impeshyi, inka zigisha (zigana ahari ubwatsi).<ref name=":1" />
'''Amazina y’inka:''' Ni ibisingizo by’inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":1">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
== Amashakiro: ==
[[Ikiciro:Wiki Loves Folklore 2025 in Rwanda]]
<references />
2.https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda
cs7n2g5vdijp138mqpvjgx55dxq0y9z
132391
132390
2026-06-21T10:57:50Z
B.Scalling
15089
132391
wikitext
text/x-wiki
=== Amazina y'Inka ===
Amazina y' [[Inka n'amata mu muco Nyarwanda|inka]] ari mu buvanganzo bwimakaza umuco w'Abanyarwanda, cyane cyane mu kugaragaza uko babagaho n'uko bafataga ubutunzi bwabo. Nk' uko tubikesha igitabo "Umuco mu Buvanganzo" cyanditswe n' Umusizi Nsanzabera Jean de Dieu, Amazina y' inka ni nk' [[ibyivugo]] cyangwa ibisingizo by' inka z' Inyambo. Amazina y'inka ni ibisingizo by'inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":0">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
=== Ibisigo by'Inka ===
Iyi nganzo yatangiye kugaragara cyane cyane ku ngoma ya [[Yuhi IV Gahindiro]] ahasaga mu wa 1746. Kuva icyo gihe ni bwo Abasizi (abahanga mu byo kwita inka) batangiye ibyo kureba ( mu bwenge) Inka bakaziremesha ingamba. Inka baziremagamo imitwe bakayirwanisha.<ref name=":0" />
Icyo gihe nibwo Abanyarwanda babifitiye ubushake n'ubushobozi bibanze ku bwiza n'akamaro kanini inka zari zifite, batangiye kuzivuga bazirata ndetse bakazirwanisha no ku rugamba.<ref name=":0" />
[[Dosiye:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|407x407px|Inka ibyagiye]]
=== Akamaro k'Inka n'amazina yazo mu muco Nyarwanda ===
Amazina y'inka yakoreshwaga kenshi mu mihango igaragaza icyubahiro cy'abakomeye, bayavugaga bazisingiza mu gihe cyo gukwa, kuzigaba no kuzimurika. Inka z'inyambo zagiraga umwanya wazo wo kuzimurika mu mwiyereko w'akataraboneka nk'ubukungu bw'ikirenga bw'igihugu.<ref name=":0" />
Mu Rwanda rwa kera inka yari ifite agaciro gakomeye. Inka ni yo yarangaga ubukire. Niyo yari ifaranga ry'icyo gihe. Inka ni yo yari ipfundo ry'ubuhake. Tuzi kandi neza ko ubuhake bwarambye mu Rwanda. Bwanahambiraga umugaragu kuri shebuja, akitwa umuntu we akamwirahira.<ref name=":0" />
Intwari yo ku rugamba yagororerwaga inka, inka yungaga inshuti, uwahemukiye undi mu bintu bikomeye yicaga icyiru cy'inka, inka yahuzaga inshuti kuko abahanahga inka babaga babaye inshuti z'amagara. Inka bayikwaga umugeni, umusore wabaga yaraye arongoye baramubyukurukirizaga inka, zikamukamirwa. Mu itwikurura ry'umugeni bazanaga amata. umubyeyi yarabyaraga, bajya kumuhemba bakazana amata.<ref name=":0" />
Umwana iyo yahambaga Se cyangwa Sekuru yahabwaga inka y'inkuracyobo(inkuramwobo). Umwana wahambaga Nyina cyangwa se Nyirakuru byitwaga gukamira Nyina cyangwa Nyirakuru.<ref name=":0" />
Ibyo bose byatumye Inka, zifatwa bitandukanye n'andi matungo yose kubera akamaro gakomeye z'agiraga mu mibereho y'Abnyarwanda, bituma abahanga m'ururimi ry'ikinyarwanda bazihimbira ibisingizo, nko kuziha icyubahiro.Uwagendera byonyine kuri ibi byiza byose tumaze kubona ntiyatangazwa no kubona haravutse ubuvanganzo bufatiye ku nka bwinshi. Ibyo bigaragarira mu buvanganzo bwo:
=== Ubuvanganzo bufatiye ku Nka: ===
'''Amahamba:''' Ni indirimbo zaririmbwaga n’abashumba bacyuye inka.<ref name=":1" />
'''Amabanga cyangwa amahindura:''' Indirimbo abashumba baririmbaga inka zirisha, batarazihata inkoni ngo ziboneze zitahe.<ref name=":1" />
'''Inzira:''' Indirimbo zaririmbirwaga inka mu gihe zabaga zigana amabuga cyangwa ibibumbiro.<ref name=":1" />
'''Amajuri:''' Bayaririmbiraga inka mu gihe zishoka.<ref name=":1" />
'''Ibihamagaro:''' Ni indirimbo zikoreshwa igihe inka zikamwa.<ref name=":1" />
'''Ibyisigo:''' indirimbo zo mu gihe cyo kudahira. Basingizaga amazi ahiye hamwe n’inka zabaga zayashotse.<ref name=":1" />
'''Indama:''' Indirimbo baririmbaga mu gihe inka zabaga zibyagiye ahantu, bazishoye amabuga cyangwa ibibugazi. Izo ndirimbo hari n’ubwo zaririmbwaga mu minsi mikuru bamurika inka. Icyo gihe abagore n’abakobwa bahimbazaga izo ndirimbo baziha amashyi.<ref name=":1" />
'''Imyoma:''' Indirimbo zaririmbwaga mu gihe cy’impeshyi, inka zigisha (zigana ahari ubwatsi).<ref name=":1" />
'''Amazina y’inka:''' Ni ibisingizo by’inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":1">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
== Amashakiro: ==
[[Ikiciro:Wiki Loves Folklore 2025 in Rwanda]]
<references />
2.https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda
djqopk0tgyrm6znebjbw34yk1vg88a4
132392
132391
2026-06-21T10:59:58Z
B.Scalling
15089
132392
wikitext
text/x-wiki
=== Amazina y'Inka ===
Amazina y' [[Inka n'amata mu muco Nyarwanda|inka]] ari mu buvanganzo bwimakaza umuco w'Abanyarwanda, cyane cyane mu kugaragaza uko babagaho n'uko bafataga ubutunzi bwabo. Nk' uko tubikesha igitabo "[https://books.google.rw/books/about/Umuco_mu_buvanganzo.html?id=aogetAEACAAJ&redir_esc=y Umuco mu Buvanganzo]" cyanditswe n' Umusizi Nsanzabera Jean de Dieu, Amazina y' inka ni nk' [[ibyivugo]] cyangwa ibisingizo by' inka z' Inyambo. Amazina y'inka ni ibisingizo by'inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":0">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
=== Ibisigo by'Inka ===
Iyi nganzo yatangiye kugaragara cyane cyane ku ngoma ya [[Yuhi IV Gahindiro]] ahasaga mu wa 1746. Kuva icyo gihe ni bwo Abasizi (abahanga mu byo kwita inka) batangiye ibyo kureba ( mu bwenge) Inka bakaziremesha ingamba. Inka baziremagamo imitwe bakayirwanisha.<ref name=":0" />
Icyo gihe nibwo Abanyarwanda babifitiye ubushake n'ubushobozi bibanze ku bwiza n'akamaro kanini inka zari zifite, batangiye kuzivuga bazirata ndetse bakazirwanisha no ku rugamba.<ref name=":0" />
[[Dosiye:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|407x407px|Inka ibyagiye]]
=== Akamaro k'Inka n'amazina yazo mu muco Nyarwanda ===
Amazina y'inka yakoreshwaga kenshi mu mihango igaragaza icyubahiro cy'abakomeye, bayavugaga bazisingiza mu gihe cyo gukwa, kuzigaba no kuzimurika. Inka z'inyambo zagiraga umwanya wazo wo kuzimurika mu mwiyereko w'akataraboneka nk'ubukungu bw'ikirenga bw'igihugu.<ref name=":0" />
Mu Rwanda rwa kera inka yari ifite agaciro gakomeye. Inka ni yo yarangaga ubukire. Niyo yari ifaranga ry'icyo gihe. Inka ni yo yari ipfundo ry'ubuhake. Tuzi kandi neza ko ubuhake bwarambye mu Rwanda. Bwanahambiraga umugaragu kuri shebuja, akitwa umuntu we akamwirahira.<ref name=":0" />
Intwari yo ku rugamba yagororerwaga inka, inka yungaga inshuti, uwahemukiye undi mu bintu bikomeye yicaga icyiru cy'inka, inka yahuzaga inshuti kuko abahanahga inka babaga babaye inshuti z'amagara. Inka bayikwaga umugeni, umusore wabaga yaraye arongoye baramubyukurukirizaga inka, zikamukamirwa. Mu itwikurura ry'umugeni bazanaga amata. umubyeyi yarabyaraga, bajya kumuhemba bakazana amata.<ref name=":0" />
Umwana iyo yahambaga Se cyangwa Sekuru yahabwaga inka y'inkuracyobo(inkuramwobo). Umwana wahambaga Nyina cyangwa se Nyirakuru byitwaga gukamira Nyina cyangwa Nyirakuru.<ref name=":0" />
Ibyo bose byatumye Inka, zifatwa bitandukanye n'andi matungo yose kubera akamaro gakomeye z'agiraga mu mibereho y'Abnyarwanda, bituma abahanga m'ururimi ry'ikinyarwanda bazihimbira ibisingizo, nko kuziha icyubahiro.Uwagendera byonyine kuri ibi byiza byose tumaze kubona ntiyatangazwa no kubona haravutse ubuvanganzo bufatiye ku nka bwinshi. Ibyo bigaragarira mu buvanganzo bwo:
=== Ubuvanganzo bufatiye ku Nka: ===
'''Amahamba:''' Ni indirimbo zaririmbwaga n’abashumba bacyuye inka.<ref name=":1" />
'''Amabanga cyangwa amahindura:''' Indirimbo abashumba baririmbaga inka zirisha, batarazihata inkoni ngo ziboneze zitahe.<ref name=":1" />
'''Inzira:''' Indirimbo zaririmbirwaga inka mu gihe zabaga zigana amabuga cyangwa ibibumbiro.<ref name=":1" />
'''Amajuri:''' Bayaririmbiraga inka mu gihe zishoka.<ref name=":1" />
'''Ibihamagaro:''' Ni indirimbo zikoreshwa igihe inka zikamwa.<ref name=":1" />
'''Ibyisigo:''' indirimbo zo mu gihe cyo kudahira. Basingizaga amazi ahiye hamwe n’inka zabaga zayashotse.<ref name=":1" />
'''Indama:''' Indirimbo baririmbaga mu gihe inka zabaga zibyagiye ahantu, bazishoye amabuga cyangwa ibibugazi. Izo ndirimbo hari n’ubwo zaririmbwaga mu minsi mikuru bamurika inka. Icyo gihe abagore n’abakobwa bahimbazaga izo ndirimbo baziha amashyi.<ref name=":1" />
'''Imyoma:''' Indirimbo zaririmbwaga mu gihe cy’impeshyi, inka zigisha (zigana ahari ubwatsi).<ref name=":1" />
'''Amazina y’inka:''' Ni ibisingizo by’inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":1">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
== Amashakiro: ==
[[Ikiciro:Wiki Loves Folklore 2025 in Rwanda]]
<references />
2.https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda
27kdvp5ftc23luj2hd2b1kou7finkbe
132393
132392
2026-06-21T11:01:16Z
B.Scalling
15089
132393
wikitext
text/x-wiki
=== Amazina y'Inka ===
Amazina y' [[Inka n'amata mu muco Nyarwanda|inka]] ari mu buvanganzo bwimakaza umuco w'Abanyarwanda, cyane cyane mu kugaragaza uko babagaho n'uko bafataga ubutunzi bwabo. Nk' uko tubikesha igitabo "[https://books.google.rw/books/about/Umuco_mu_buvanganzo.html?id=aogetAEACAAJ&redir_esc=y Umuco mu Buvanganzo]" cyanditswe n' Umusizi Nsanzabera Jean de Dieu, Amazina y' inka ni nk' [[ibyivugo]] cyangwa ibisingizo by' inka z' Inyambo. Amazina y'inka ni ibisingizo by'inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":0">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
=== Ibisigo by'Inka ===
Iyi nganzo yatangiye kugaragara cyane cyane ku ngoma ya [[Yuhi IV Gahindiro]] ahasaga mu wa 1746. Kuva icyo gihe ni bwo Abasizi (abahanga mu byo kwita inka) batangiye ibyo kureba ( mu bwenge) Inka bakaziremesha ingamba. Inka baziremagamo imitwe bakayirwanisha.<ref name=":0" />
Icyo gihe nibwo Abanyarwanda babifitiye ubushake n'ubushobozi bibanze ku bwiza n'akamaro kanini inka zari zifite, batangiye kuzivuga bazirata ndetse bakazirwanisha no ku rugamba.<ref name=":0" />
[[Dosiye:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|407x407px|Inka ibyagiye]]
=== Akamaro k'Inka n'amazina yazo mu [[Umuco nyarwanda|muco Nyarwanda]] ===
Amazina y'inka yakoreshwaga kenshi mu mihango igaragaza icyubahiro cy'abakomeye, bayavugaga bazisingiza mu gihe cyo gukwa, kuzigaba no kuzimurika. Inka z'inyambo zagiraga umwanya wazo wo kuzimurika mu mwiyereko w'akataraboneka nk'ubukungu bw'ikirenga bw'igihugu.<ref name=":0" />
Mu [[Rwanda]] rwa kera inka yari ifite agaciro gakomeye. Inka ni yo yarangaga ubukire. Niyo yari ifaranga ry'icyo gihe. Inka ni yo yari ipfundo ry'ubuhake. Tuzi kandi neza ko ubuhake bwarambye mu Rwanda. Bwanahambiraga umugaragu kuri shebuja, akitwa umuntu we akamwirahira.<ref name=":0" />
Intwari yo ku rugamba yagororerwaga inka, inka yungaga inshuti, uwahemukiye undi mu bintu bikomeye yicaga icyiru cy'inka, inka yahuzaga inshuti kuko abahanahga inka babaga babaye inshuti z'amagara. Inka bayikwaga umugeni, umusore wabaga yaraye arongoye baramubyukurukirizaga inka, zikamukamirwa. Mu itwikurura ry'umugeni bazanaga amata. umubyeyi yarabyaraga, bajya kumuhemba bakazana amata.<ref name=":0" />
Umwana iyo yahambaga Se cyangwa Sekuru yahabwaga inka y'inkuracyobo(inkuramwobo). Umwana wahambaga Nyina cyangwa se Nyirakuru byitwaga gukamira Nyina cyangwa Nyirakuru.<ref name=":0" />
Ibyo bose byatumye Inka, zifatwa bitandukanye n'andi matungo yose kubera akamaro gakomeye z'agiraga mu mibereho y'Abnyarwanda, bituma abahanga m'ururimi ry'ikinyarwanda bazihimbira ibisingizo, nko kuziha icyubahiro.Uwagendera byonyine kuri ibi byiza byose tumaze kubona ntiyatangazwa no kubona haravutse ubuvanganzo bufatiye ku nka bwinshi. Ibyo bigaragarira mu buvanganzo bwo:
=== Ubuvanganzo bufatiye ku Nka: ===
'''Amahamba:''' Ni indirimbo zaririmbwaga n’abashumba bacyuye inka.<ref name=":1" />
'''Amabanga cyangwa amahindura:''' Indirimbo abashumba baririmbaga inka zirisha, batarazihata inkoni ngo ziboneze zitahe.<ref name=":1" />
'''Inzira:''' Indirimbo zaririmbirwaga inka mu gihe zabaga zigana amabuga cyangwa ibibumbiro.<ref name=":1" />
'''Amajuri:''' Bayaririmbiraga inka mu gihe zishoka.<ref name=":1" />
'''Ibihamagaro:''' Ni indirimbo zikoreshwa igihe inka zikamwa.<ref name=":1" />
'''Ibyisigo:''' indirimbo zo mu gihe cyo kudahira. Basingizaga amazi ahiye hamwe n’inka zabaga zayashotse.<ref name=":1" />
'''Indama:''' Indirimbo baririmbaga mu gihe inka zabaga zibyagiye ahantu, bazishoye amabuga cyangwa ibibugazi. Izo ndirimbo hari n’ubwo zaririmbwaga mu minsi mikuru bamurika inka. Icyo gihe abagore n’abakobwa bahimbazaga izo ndirimbo baziha amashyi.<ref name=":1" />
'''Imyoma:''' Indirimbo zaririmbwaga mu gihe cy’impeshyi, inka zigisha (zigana ahari ubwatsi).<ref name=":1" />
'''Amazina y’inka:''' Ni ibisingizo by’inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":1">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
== Amashakiro: ==
[[Ikiciro:Wiki Loves Folklore 2025 in Rwanda]]
<references />
2.https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda
s6f7qn2mw1hfbvjrvrh183k6zgdu19b
132394
132393
2026-06-21T11:02:18Z
B.Scalling
15089
132394
wikitext
text/x-wiki
=== Amazina y'Inka ===
Amazina y' [[Inka n'amata mu muco Nyarwanda|inka]] ari mu buvanganzo bwimakaza umuco w'Abanyarwanda, cyane cyane mu kugaragaza uko babagaho n'uko bafataga ubutunzi bwabo. Nk' uko tubikesha igitabo "[https://books.google.rw/books/about/Umuco_mu_buvanganzo.html?id=aogetAEACAAJ&redir_esc=y Umuco mu Buvanganzo]" cyanditswe n' Umusizi Nsanzabera Jean de Dieu, Amazina y' inka ni nk' [[ibyivugo]] cyangwa ibisingizo by' inka z' Inyambo. Amazina y'inka ni ibisingizo by'inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":0">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
=== Ibisigo by'Inka ===
Iyi nganzo yatangiye kugaragara cyane cyane ku ngoma ya [[Yuhi IV Gahindiro]] ahasaga mu wa 1746. Kuva icyo gihe ni bwo Abasizi (abahanga mu byo kwita inka) batangiye ibyo kureba ( mu bwenge) Inka bakaziremesha ingamba. Inka baziremagamo imitwe bakayirwanisha.<ref name=":0" />
Icyo gihe nibwo Abanyarwanda babifitiye ubushake n'ubushobozi bibanze ku bwiza n'akamaro kanini inka zari zifite, batangiye kuzivuga bazirata ndetse bakazirwanisha no ku rugamba.<ref name=":0" />
[[Dosiye:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|407x407px|Inka ibyagiye]]
=== Akamaro k'Inka n'amazina yazo mu [[Umuco nyarwanda|muco Nyarwanda]] ===
Amazina y'inka yakoreshwaga kenshi mu mihango igaragaza icyubahiro cy'abakomeye, bayavugaga bazisingiza mu gihe cyo gukwa, kuzigaba no kuzimurika. Inka z'inyambo zagiraga umwanya wazo wo kuzimurika mu mwiyereko w'akataraboneka nk'ubukungu bw'ikirenga bw'igihugu.<ref name=":0" />
Mu [[Rwanda]] rwa kera inka yari ifite agaciro gakomeye. Inka ni yo yarangaga ubukire. Niyo yari ifaranga ry'icyo gihe. Inka ni yo yari ipfundo ry'[[Ubuhake|ubuhake.]] Tuzi kandi neza ko ubuhake bwarambye mu Rwanda. Bwanahambiraga umugaragu kuri shebuja, akitwa umuntu we akamwirahira.<ref name=":0" />
[[Intwari z'u Rwanda|Intwari]] yo ku rugamba yagororerwaga inka, inka yungaga inshuti, uwahemukiye undi mu bintu bikomeye yicaga icyiru cy'inka, inka yahuzaga inshuti kuko abahanahga inka babaga babaye inshuti z'amagara. Inka bayikwaga umugeni, umusore wabaga yaraye arongoye baramubyukurukirizaga inka, zikamukamirwa. Mu itwikurura ry'umugeni bazanaga amata. umubyeyi yarabyaraga, bajya kumuhemba bakazana amata.<ref name=":0" />
Umwana iyo yahambaga Se cyangwa Sekuru yahabwaga inka y'inkuracyobo(inkuramwobo). Umwana wahambaga Nyina cyangwa se Nyirakuru byitwaga gukamira Nyina cyangwa Nyirakuru.<ref name=":0" />
Ibyo bose byatumye Inka, zifatwa bitandukanye n'andi matungo yose kubera akamaro gakomeye z'agiraga mu mibereho y'Abnyarwanda, bituma abahanga m'ururimi ry'ikinyarwanda bazihimbira ibisingizo, nko kuziha icyubahiro.Uwagendera byonyine kuri ibi byiza byose tumaze kubona ntiyatangazwa no kubona haravutse ubuvanganzo bufatiye ku nka bwinshi. Ibyo bigaragarira mu buvanganzo bwo:
=== Ubuvanganzo bufatiye ku Nka: ===
'''Amahamba:''' Ni indirimbo zaririmbwaga n’abashumba bacyuye inka.<ref name=":1" />
'''Amabanga cyangwa amahindura:''' Indirimbo abashumba baririmbaga inka zirisha, batarazihata inkoni ngo ziboneze zitahe.<ref name=":1" />
'''Inzira:''' Indirimbo zaririmbirwaga inka mu gihe zabaga zigana amabuga cyangwa ibibumbiro.<ref name=":1" />
'''Amajuri:''' Bayaririmbiraga inka mu gihe zishoka.<ref name=":1" />
'''Ibihamagaro:''' Ni indirimbo zikoreshwa igihe inka zikamwa.<ref name=":1" />
'''Ibyisigo:''' indirimbo zo mu gihe cyo kudahira. Basingizaga amazi ahiye hamwe n’inka zabaga zayashotse.<ref name=":1" />
'''Indama:''' Indirimbo baririmbaga mu gihe inka zabaga zibyagiye ahantu, bazishoye amabuga cyangwa ibibugazi. Izo ndirimbo hari n’ubwo zaririmbwaga mu minsi mikuru bamurika inka. Icyo gihe abagore n’abakobwa bahimbazaga izo ndirimbo baziha amashyi.<ref name=":1" />
'''Imyoma:''' Indirimbo zaririmbwaga mu gihe cy’impeshyi, inka zigisha (zigana ahari ubwatsi).<ref name=":1" />
'''Amazina y’inka:''' Ni ibisingizo by’inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":1">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
== Amashakiro: ==
[[Ikiciro:Wiki Loves Folklore 2025 in Rwanda]]
<references />
2.https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda
pnqsign041qdmbevpqii6kuq5lbi0vo
132395
132394
2026-06-21T11:04:12Z
B.Scalling
15089
132395
wikitext
text/x-wiki
=== Amazina y'Inka ===
Amazina y' [[Inka n'amata mu muco Nyarwanda|inka]] ari mu buvanganzo bwimakaza umuco w'Abanyarwanda, cyane cyane mu kugaragaza uko babagaho n'uko bafataga ubutunzi bwabo. Nk' uko tubikesha igitabo "[https://books.google.rw/books/about/Umuco_mu_buvanganzo.html?id=aogetAEACAAJ&redir_esc=y Umuco mu Buvanganzo]" cyanditswe n' Umusizi Nsanzabera Jean de Dieu, Amazina y' inka ni nk' [[ibyivugo]] cyangwa ibisingizo by' inka z' Inyambo. Amazina y'inka ni ibisingizo by'inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":0">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
=== Ibisigo by'Inka ===
Iyi nganzo yatangiye kugaragara cyane cyane ku ngoma ya [[Yuhi IV Gahindiro]] ahasaga mu wa 1746. Kuva icyo gihe ni bwo Abasizi (abahanga mu byo kwita inka) batangiye ibyo kureba ( mu bwenge) Inka bakaziremesha ingamba. Inka baziremagamo imitwe bakayirwanisha.<ref name=":0" />
Icyo gihe nibwo Abanyarwanda babifitiye ubushake n'ubushobozi bibanze ku bwiza n'akamaro kanini inka zari zifite, batangiye kuzivuga bazirata ndetse bakazirwanisha no ku rugamba.<ref name=":0" />
[[Dosiye:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|407x407px|Inka ibyagiye]]
=== Akamaro k'Inka n'amazina yazo mu [[Umuco nyarwanda|muco Nyarwanda]] ===
Amazina y'inka yakoreshwaga kenshi mu mihango igaragaza icyubahiro cy'abakomeye, bayavugaga bazisingiza mu gihe cyo gukwa, kuzigaba no kuzimurika. Inka z'inyambo zagiraga umwanya wazo wo kuzimurika mu mwiyereko w'akataraboneka nk'ubukungu bw'ikirenga bw'igihugu.<ref name=":0" />
Mu [[Rwanda]] rwa kera inka yari ifite agaciro gakomeye. Inka ni yo yarangaga ubukire. Niyo yari ifaranga ry'icyo gihe. Inka ni yo yari ipfundo ry'[[Ubuhake|ubuhake.]] Tuzi kandi neza ko ubuhake bwarambye mu Rwanda. Bwanahambiraga umugaragu kuri shebuja, akitwa umuntu we akamwirahira.<ref name=":0" />
[[Intwari z'u Rwanda|Intwari]] yo ku rugamba yagororerwaga inka, inka yungaga inshuti, uwahemukiye undi mu bintu bikomeye yicaga icyiru cy'inka, inka yahuzaga inshuti kuko abahanahga inka babaga babaye inshuti z'amagara. Inka bayikwaga umugeni, umusore wabaga yaraye arongoye baramubyukurukirizaga inka, zikamukamirwa. Mu itwikurura ry'umugeni bazanaga amata. umubyeyi yarabyaraga, bajya kumuhemba bakazana amata.<ref name=":0" />
Umwana iyo yahambaga Se cyangwa Sekuru yahabwaga inka y'inkuracyobo(inkuramwobo). Umwana wahambaga Nyina cyangwa se Nyirakuru byitwaga gukamira Nyina cyangwa Nyirakuru.<ref name=":0" />
Ibyo bose byatumye Inka, zifatwa bitandukanye n'andi matungo yose kubera akamaro gakomeye z'agiraga mu mibereho y'Abnyarwanda, bituma abahanga m'ururimi ry'ikinyarwanda bazihimbira ibisingizo, nko kuziha icyubahiro.Uwagendera byonyine kuri ibi byiza byose tumaze kubona ntiyatangazwa no kubona haravutse ubuvanganzo bufatiye ku nka bwinshi. Ibyo bigaragarira mu buvanganzo bwo:
=== Ubuvanganzo bufatiye ku Nka: ===
'''Amahamba:''' Ni indirimbo zaririmbwaga n’[[Abashumba b'Inka|abashumba]] bacyuye inka.<ref name=":1" />
'''Amabanga cyangwa amahindura:''' Indirimbo abashumba baririmbaga inka zirisha, batarazihata inkoni ngo ziboneze zitahe.<ref name=":1" />
'''Inzira:''' Indirimbo zaririmbirwaga inka mu gihe zabaga zigana amabuga cyangwa ibibumbiro.<ref name=":1" />
'''Amajuri:''' Bayaririmbiraga inka mu gihe zishoka.<ref name=":1" />
'''Ibihamagaro:''' Ni indirimbo zikoreshwa igihe inka zikamwa.<ref name=":1" />
'''Ibyisigo:''' indirimbo zo mu gihe cyo kudahira. Basingizaga amazi ahiye hamwe n’inka zabaga zayashotse.<ref name=":1" />
'''Indama:''' Indirimbo baririmbaga mu gihe inka zabaga zibyagiye ahantu, bazishoye amabuga cyangwa ibibugazi. Izo ndirimbo hari n’ubwo zaririmbwaga mu minsi mikuru bamurika inka. Icyo gihe abagore n’abakobwa bahimbazaga izo ndirimbo baziha amashyi.<ref name=":1" />
'''Imyoma:''' Indirimbo zaririmbwaga mu gihe cy’impeshyi, inka zigisha (zigana ahari ubwatsi).<ref name=":1" />
'''Amazina y’inka:''' Ni ibisingizo by’inka, bazisingizaga mu bihe byo kuzigaba, kuzimurika no kuzikwa.<ref name=":1">https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda</ref>
== Amashakiro: ==
[[Ikiciro:Wiki Loves Folklore 2025 in Rwanda]]
<references />
2.https://igihe.com/umuco/article/ubuvanganzo-bw-amazina-y-inka-mu-muco-nyarwanda
e8uyytokc761oavpx45fc3y6au0vvkx
Faustin NTEZILYAYO
0
20100
132388
132044
2026-06-21T10:55:56Z
Igiraneza Divine
15375
impinduka
132388
wikitext
text/x-wiki
'''Faustin Ntezilyayo''' yavukiye mu '''Karere ka Kamonyi''', mu Rwanda, ku wa '''20 Kanama''' 1962. Ni Umunyamategeko w'umunyarwanda w'inararibonye, wabaye Umucamanza Mukuru w'Urwanda kuva ku wa 6 Ukuboza 2019 kugeza ku wa 3 Ukuboza 2024. <ref>https://web.archive.org/web/20201019223148/https://icsid.worldbank.org/sites/default/files/2020_Aug_19_ICSID_10.pdf</ref>
Yize amategeko muri Kaminuza zitandukanye, harimo University of Antwerp aho yakuye impamyabumenyi y'ikirenga (PhD), ndetse na Free University of Brussels aho yakuye impamyabumenyi y’icyiciro cya kabiri mu Mategeko y’imisoro. <ref>[https://www.eacj.org/?page_id=7879]</ref>
Mu mwuga we, Nteziryayo yakoze mu nzego zitandukanye za Leta, harimo kuba Minisitiri w'Ubutabera hagati ya 1996 na 1999, ndetse akaba yarabaye Umuyobozi Mukuru wa Banki Nkuru y’Igihugu (Vice Governor) hagati ya 2000 na 2003. Yabaye kandi Umuyobozi Mukuru wa Rwanda Utilities Regulatory Agency (RURA) ndetse yabaye umujyanama mu by’Amategeko muri Minisiteri y’Ubucuruzi n’Inganda.
Uretse imirimo ya Leta, Dr. Nteziryayo yabaye Umuyobozi wa Banki y’Imari iciriritse (AGASEKE BANK) hagati ya 2011 na 2013, ndetse akaba ari umunyamuryango wa Chartered Institute of Arbitrators (FCIArb). Yabaye kandi Umucamanza mu Rukiko rw’Umuryango wa Afurika y’Iburasirazuba (East African Court of Justice) kuva mu 2013 kugeza mu 2020.
Ni umwe mu bantu bafite ubunararibonye mu Mategeko no mu miyoborere, akaba yaragize uruhare runini mu mavugurura y’Ubutabera mu Rwanda.<ref>https://reliefweb.int/report/rwanda/rwanda-monthly-information-report-2</ref>
=== AMASHURI YIZE ===
Nyiricyubahiro afite '''''Dogitora mu Mategeko''''' (PhD in Law) yakuye muri Kaminuza ya [[:en:University_of_Antwerp|Antwerp]] mu Bubiligi mu 1994, '''Master mu Mategeko y’Imisoro''' (LLM in Fiscal Law) yakuye muri Kaminuza yigenga ya Bruxelles mu Bubiligi mu 1996, ndetse na '''Master mu by’Imibanire mpuzamahanga yihariye mu Bucuruzi mpuzamahanga''' (M.A in International Affairs - International Trade Policy) yakuye muri Kaminuza ya Carleton muri Kanada mu 2009.[https://www.eacj.org/?page_id=7879]
== AMASHAKIRO; ==
[[Ikiciro:Inyandiko zo Kuvugurura]]
cjrckdcl4c2wqkdgep8khos5w29gl8s
Urwibutso rwa Jenoside rwa Kabuye
0
20186
132335
130798
2026-06-20T16:16:24Z
B.Scalling
15089
B.Scalling moved page [[Urwibutso rwa Jenoside]] to [[Urwibutso rwa Jenoside rwa Kabuye]]: Misspelled title
130798
wikitext
text/x-wiki
'''Urwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi rwa Kibuye'''
Jenoside yakorewe abatutsi yabaye muri Mata 1994 i Kibuye, umujyi muto uherereye mu burengerazuba bw'u Rwanda ku nkombe z'ikiyaga [[Ikiyaga cya Kivu|cya Kivu]], mu gihe cya [[Itsembabwoko ry’u Rwanda ry’1994|Jenoside yakorerwe Abatutsi mu 1994 mu Rwanda]] .
Urwibutso rwubatswe ahahoze urusengero rya kera, iruhande rwa stade ishaje ya Gatwaro ahabereye iyicwa rubozo ry'abatutsi, buzengurutswe kandi bufungwa n’inzego z’ibanze. Ku kibanza cyahoze ari stade, ubu hubatswe ishuri, rihuza urwibutso.
== AHO URWIBUTSO RWA KIBUYE RUHEREREYE ==
{| class="wikitable gauche"
|{{Carte/MemorialsRwanda}}
|}
Urwibutso rwa Kibuye rwubatswe mu buryo bwo gusigasira amateka yabazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 mu Rwanda aho umubare mwinshi w' [[abatutsi]] wiciwe.
Ikibanza cyubatswe aho paruwasi ya yitiriwe mutagatifu Piyere ya Kibuye yahoze kandi hafi y’ahahoze sitade ya Gatwaro, ubu isimburwa n’ishuri ribanza <ref>{{Cite web |last= |first= |title=Kibuye, Rwanda - 2008 août - Stade Gatwaro ce mémorial, pour les 10,000 massacrés au stade Kibuye, se trouve sur le côté du terrain du stade. Insid Photo Stock - Alamy |url=https://www.alamyimages.fr/kibuye-rwanda-2008-aout-stade-gatwaro-ce-memorial-pour-les-10000-massacres-au-stade-kibuye-se-trouve-sur-le-cote-du-terrain-du-stade-insid-image437153747.html |access-date=2022-12-17 |website=www.alamyimages.fr |language=}}</ref> .
Uru rwibutso ni rumwe mu nzibutso zigihugu cy'u Rwanda zibukirwaho [[Itsembabwoko ry’u Rwanda ry’1994|Jenoside yakorewe abatutsi mu 1994]] mu Rwanda . Izindi ni nk'[[Urwibutso rwa Jenoside rwa Murambi|urwibutso]] [[Urwibutso rwa Jenoside rwa Bisesero|rwa Jenoside]] rwa Murambi, [[Urwibutso rwa Jenoside rwa Bisesero]], [[Urwibutso rwa jenoside rwa Ntarama|Urwibutso rwa Jenoside rwa Ntarama]], [[Urwibutso rwa Jenoside rwa Kigali]] n'Urwibutso rwa jenoside [[Mémorial de Nyarubuye|rwa Nyarubuye]] <ref name="unesco">{{Cite web |last= |first= |title=Sites mémoriaux du génocide : Nyamata, Murambi, Bisesero et Gisozi |url=https://whc.unesco.org/en/tentativelists/5753/ |access-date=2022-12-18 |website=UNESCO World Heritage Centre |language=en}}</ref> .
Hari inzibutso nyinshi za Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 mu Rwanda zagiye zikusanyirizwamo imibiri y'abatutsi bazize Jenoside mu Rwanda baguye mu bice bitandukanye by'igihugu. <ref>{{Cite web |title=Kibuye Genocide Memorial Site - Rwanda |url=https://www.gorillaugandasafaris.com/Kibuye-genocide-memorial-site/ |access-date=2022-12-16 |website=Gorilla Trekking Uganda |language=en-US}}</ref>
== AMATEKA YA GENOCIDE YAKOREWE ABATUTSI ==
[[Dosiye:Environs_de_Kibuye.png|left|thumb|260x260px| Ibidukikije bya Kibuye (Ugushyingo 2022)]]
Umubare munini w'abategetsi b'u Rwanda mu gihe cya jenoside waturutse mu majyaruguru no mu burengerazuba bw'igihugu. Mu gihe [[Ishyaka FPR - Inkotanyi|urugamba rwo kubohora igihugu cy'u Rwanda]] rwatangiraga ruhagarariwe ni ishyaka rya [[Ishyaka FPR - Inkotanyi|FPR]] inkotanyi,ryinjiriye mu Rwanda riturutse mu majyaruguru,imijyi nka [[Umujyi wa Rubavu|Gisenyi]] na Kibuye, habaye disikuru za Jenoside zatanzwe n'abayobozi ba leta.
Dukurikije imibare y'ibarura rusange ry’igihugu ryo mu 1991, Abatutsi bo muri perefegitura ya Kibuye bagera ku {{formatnum:71225}}, ni ukuvuga 15% by'abaturage .
[[León Mugesera|Léon Mugesera]], umunyamuryango wa [[Ihuriro ry’igihugu riharanira demokarasi n’iterambere|MRND]], yatangaje ku ya 22 Ugushyingo 1992 i Gisenyi <ref name=":1">{{Cite web |title={{25e}} Commémoration du Génocide perpétré contre les Tutsis |url=http://kwibuka.rw/wp-content/uploads/2019/03/Kwibuka25_Booklet_French_Web.pdf?_t=1555320707 |website=kwibuka.rw |access-date=2025-07-16 |archive-date=2023-04-30 |archive-url=https://archive.wikiwix.com/cache/20230430065746/http://kwibuka.rw/wp-content/uploads/2019/03/Kwibuka25_Booklet_French_Web.pdf?_t=1555320707 |url-status=dead }}</ref> .
Kuva ku ya 20 kugeza ku ya 22 Gashyantare 1993, Kibuye yakorewe mo Jenoside mu buryo bukabije Abatutsi bicwa n’abasirikare ba MRND na CDR <ref name=":1"/> kandi ubwo iyo Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 mu Rwanda, bwakorewe no muri perefegitura ya Byumba, Gisenyi, Kibuye na Ruhengeri.
Ku ya 4 Kanama 1993, hasinywe amasezerano y’amahoro ya Arusha.
Ku ya 17 Mata 1994, igitero cyagabwe kuri [[Stade de Gatwaro|stade Gatwaro]], ikigo cya paruwasi yitiriwe Mutagatifu Michel ya Kibuye ndetse n’ishuri ry’ubuhinzi rya Nyamishaba .
Perefe Kayishema Clément yatanze ikimenyetso cyo kuzatsemba Abatutsi,yica Abatutsi ba mbere uhereye kuri Ezéchiel Munyakaragwe <ref>{{Cite web |last=République du Rwanda |title=Le 18 avril 1994 : la mise en œuvre du génocide contre les Tutsi à travers tout le pays |url=https://ibuka.ch/download/Planification%20du%20Genocide,%2018%20avril,%201994 |access-date=2025-07-16 |archive-date=2022-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221217185646/https://ibuka.ch/download/Planification%20du%20Genocide,%2018%20avril,%201994 |url-status=dead }}</ref> .
[[Dosiye:Une_des_fosses_communes_de_Kibuye.png|thumb|375x375px| Imwe mu mva rusange i Kibuye (Ugushyingo 2022)]]
Umuganga w’[[Ubudage]] wari i Kibuye mu gihe cya Jenocide yakorewe Abatutsi mu 1994 mu Rwanda avuga ko kuri stade Gatwaro no kuri paruwasi yitiriwe Mutagatifu Misheli i Kibuye hariyo umubare munini w' impunzi z’abatutsi zaturukaga mu bice bitandukanye by'igihugu cy'u Rwanda.
Nk’uko byatangajwe na Colonel Patrick Sartre, ushinzwe iperereza ku ngabo z’[[Ubufaransa]] zari mu Rwanda mu gihe cya jenoside, abatutsi 12000 bishwe ku ya 16 na 17 Mata ku kibuga cya Sitade Gatwaro, ikigo cya paruwasi ya Kibuye, ndetse n’akarere kegeranye. Liyetona Koloneli Eric de Strabenrath yasobanuye ko yasanze imirambo 4300 yegeranye hejuru ya paruwasi kandi avuga ko muri sitade habonetse imibiri y'Abatutsi bishwe muri Jenoside iri hagati ya 7000 na 9000 .
Muri 2020, abarokotse Jenoside yakorewe abatutsi,bakomeje gushakisha imibiri y'ababo harimo imiryango,inshuti n'abaturanyi,kugira ngo bashyingurwe mu cyubahiro ku rwibutso rwa Jenoside <ref>{{Cite web |last=AFP |date=2021-01-27 |title=Rwanda: dans l'abîme du génocide, l'extraordinaire survie à l'innommable d'Albertine |url=https://www.challenges.fr/monde/dans-l-abime-du-genocide-l-extraordinaire-survie-a-l-innommable-d-albertine_747940 |access-date=2022-12-17 |website=Challenges |language=fr}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Hommage au courage Dossier : Docteur Blam Wolfgang |url=http://www.francegenocidetutsi.org/NzarambaWolfgangBlam.pdf |website=francegenocidetutsi.org}}</ref> . Mu 2017, Claude Muhayimana, umukozi w’impunzi ya Rouen n’u Rwanda, yashinjwaga mu Bufaransa kuba yaragize uruhare muri Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 mu Rwanda,bwabereye i Kibuye ndetse no kuba yarajyanye imitwe yitwara gisirikari ahabereye Jenoside yakorewe Abatutsimu 1994 mu Rwanda. <ref>{{Cite web |title=A Rouen, un Franco-Rwandais renvoyé aux assises pour "complicité" dans le génocide des Tutsi |url=https://france3-regions.francetvinfo.fr/normandie/seine-maritime/rouen/rouen-franco-rwandais-renvoye-aux-assises-complicite-genocide-tutsi-1370043.html |access-date=2022-12-17 |website=France 3 Normandie |language=fr-FR}}</ref>
== AMASHAKIRO ==
{{Reflist}}
== Reba kandi ==
=== Ingingo zijyanye ===
* Kibuye
=== Ihuza ryo hanze ===
* Umunsi wo [https://www.theguardian.com/world/ng-interactive/2014/jul/04/-sp-rwanda-genocide-Kibuye-liberation-day-photography Kwibohoza kwa Kibuye], urugendo rwa panoramic muri 2014, The Guardian
* [https://web.archive.org/web/20200720072109/http://www.genocidearchiverwanda.org.rw/ Ububiko bwa Jenoside]
{{Palette|Génocide au Rwanda}}{{Portail|Rwanda}}{{DEFAULTSORT:Kibuye, Mémorial du génocide}}
[[Ikiciro:Pages with unreviewed translations]]
akpk6e0jxzjtl63o2k3a9it1l5q4fh6
3Play Media
0
21001
132404
125942
2026-06-21T11:36:18Z
B.Scalling
15089
132404
wikitext
text/x-wiki
'''3Play Media''' ni urubuga rutanga serivisi zifasha abantu kubona no kumva neza [[Ibinyamakuru byo muri Afurika Kumurongo|ibinyamakuru]] n'amashusho, rukorera i [[Beston Chambeshi|Boston]], muri leta zunze ubumwe za Amerika muntara ya Massachusetts, rutanga serivisi zo kongeraho amagambo yanditse ku mashusho, no gusobanura amajwi, hamwe na serivise zanditse kuri tereviziyo, ibiri kuri videwo, na podcast. Iyo kompanyi yashinzwe na Josh Miller na Chris Antunes mu mwaka wa 2007.
== Amateka ==
3Play Media yashinzwe mu 2007, yashyizeho uburyo butandukanye bwo kugera ku nzego zirimo itangazamakuru n'imyidagaduro, uburezi, ibigo, guverinoma, na e-learning. Isosiyete yaguze Captionmax, itanga amakuru ku bitangazamakuru, muri Gashyantare 2022 yaguye itangwa rya 3Play Media mu magambo yanditse neza na serivisi zitanga amakuru. Kugura byatumye Captionmax yisubiraho nka 3Play Media ku ya 21 Nzeri 2022. <ref>{{Cite web |date=22 February 2022 |title=3Play Media Acquires Localization and Accessibility Provider Captionmax |url=https://slator.com/3play-media-acquires-localization-accessibility-provider-captionmax/ |access-date=2023-08-21 |website=Slator}}</ref>
Captionmax yashinzwe mu 1993, yatanze ibisobanuro mu mashusho ya videwo, hamwe n’inyandiko zamamaza ku bakiriya barenga 450, harimo imiyoboro minini ya televiziyo na televiziyo, sitidiyo, ibigo by’uburezi, ndetse n’amasosiyete. Kuba Captionmax yaguze National Captioning Canada muri Werurwe 2021 yarushijeho kwagura serivisi zayo zo kugera kubitangazamakuru.
3Play Media ikoresha ikoranabuhanga rya cloud, machine Learning, n'abantu basuzuma kugira ngo itange serivisi zizewe zorohera abantu kubona no kumva ibirimo. <ref>{{Cite web |title=About 3Play Media |url=https://www.3playmedia.com |access-date=2023-08-21 |website=3Play Media}}</ref>
== Reba kandi ==
* Ibisobanuro bifunze
* Ibisobanuro byamajwi
* Subtitles
== Amashakiro ==
hnbapsw8wolis6iu2u0619jhl9ka8bv
132405
132404
2026-06-21T11:37:20Z
B.Scalling
15089
132405
wikitext
text/x-wiki
'''3Play Media''' ni urubuga rutanga serivisi zifasha abantu kubona no kumva neza [[Ibinyamakuru byo muri Afurika Kumurongo|ibinyamakuru]] n'amashusho, rukorera i [[Beston Chambeshi|Boston]], muri leta zunze ubumwe za Amerika muntara ya Massachusetts, rutanga serivisi zo kongeraho amagambo yanditse ku mashusho, no gusobanura amajwi, hamwe na serivise zanditse kuri tereviziyo, ibiri kuri videwo, na podcast. Iyo kompanyi yashinzwe na Josh Miller na Chris Antunes mu mwaka wa 2007.
== Amateka<ref>[https://www.3playmedia.com/company/about/ Learn About 3Play Media]</ref> ==
3Play Media yashinzwe mu 2007, yashyizeho uburyo butandukanye bwo kugera ku nzego zirimo itangazamakuru n'imyidagaduro, uburezi, ibigo, guverinoma, na e-learning. Isosiyete yaguze Captionmax, itanga amakuru ku bitangazamakuru, muri Gashyantare 2022 yaguye itangwa rya 3Play Media mu magambo yanditse neza na serivisi zitanga amakuru. Kugura byatumye Captionmax yisubiraho nka 3Play Media ku ya 21 Nzeri 2022. <ref>{{Cite web |date=22 February 2022 |title=3Play Media Acquires Localization and Accessibility Provider Captionmax |url=https://slator.com/3play-media-acquires-localization-accessibility-provider-captionmax/ |access-date=2023-08-21 |website=Slator}}</ref>
Captionmax yashinzwe mu 1993, yatanze ibisobanuro mu mashusho ya videwo, hamwe n’inyandiko zamamaza ku bakiriya barenga 450, harimo imiyoboro minini ya televiziyo na televiziyo, sitidiyo, ibigo by’uburezi, ndetse n’amasosiyete. Kuba Captionmax yaguze National Captioning Canada muri Werurwe 2021 yarushijeho kwagura serivisi zayo zo kugera kubitangazamakuru.
3Play Media ikoresha ikoranabuhanga rya cloud, machine Learning, n'abantu basuzuma kugira ngo itange serivisi zizewe zorohera abantu kubona no kumva ibirimo. <ref>{{Cite web |title=About 3Play Media |url=https://www.3playmedia.com |access-date=2023-08-21 |website=3Play Media}}</ref>
== Reba kandi ==
* Ibisobanuro bifunze
* Ibisobanuro byamajwi
* Subtitles
== Amashakiro ==
e6fqqbnexewl9sw4yrl72nc0szdof5a
BIENVENUE REDEMPTUS
0
22933
132326
132230
2026-06-20T14:18:49Z
B.Scalling
15089
132326
wikitext
text/x-wiki
Bienvenue Redemptus ni umunyamakuru mu [[Rwanda]] wavukiye mu Ntara y'Iburasirazuba mu Karere ka Kirehe mu Murenge wa Mahama ahahoze hitwa Nyarubuye. Uyu munsi ni umwe mu banyamakuru bo mu Rwanda, ndetse inzozi afite ni nyinshi kuko intambwe atera zimutera icyizere ko nibiri imbere byiza azabigeraho.<ref>https://www.igihe.com/abantu/article/urugendo-rwa-bienvenu-redemptus-usoma-amakuru-kuri-televiziyo-rwanda</ref>
== UBUZIMA BWE ==
Redemptus ni umugabo ufite imyaka 36, wavukiye mu Ntara y'Iburasirazuba ho mu Karere ka Kirehe akaba afite umugore witwa Igihozo Divine bari bamaze imyaka 3 mu munyenga w'urukundo,basezeranye imbere y'amategeko n'imbere y'Imana kuwa kane taliki ya 30 Werurwe 2023, umuhango wabereye ku Murenge wa Rwezamenyo i Nyamirambo muri Kigali. Uyu munyamakuru kandi, ykoreye ikigo cy'Igihugu cy'itangazamakuru muri 2012 ubwo cyari kikitwa ORINFOR. Kuri we kuba umunyamakuru avuga ko atari ibintu byamugwirirye ahubwo ko yabikundaga kuva kera.<ref>https://inyarwanda.com/rw/amakuru/namukundiye-byinshi-bienvenue-redemptus-yasezeranye-mu-mategeko-numukunzi-we-amafoto-127652</ref>
== AMASHURI YIZE ==
Bienvenue Redemptus yize amashuri abanza ndetse n'ayisumbuye aho afite impamyabumenyi y'icyiciro cya Kaminuza(A0), mu mashuri makuru. Yize muri Kaminuza Nkuru y'u Rwanda mu ishami ry'itangazamakuru n'itumanaho(Journalism and communication) mu mwaka wa 2012<ref>https://www.google.com/search?sca_esv=8d9371b1f2eb8502&sxsrf=ANbL-n4vXP2jbOYuEA-9VsXQ1MeO-_wPEA%3A1781816054249&q=Amashuri+redemptus+yize+age&sa=X&ved=2ahUKEwiQtN-H1pGVAxVbywIHHVifAG4Q1QJ6BAg-EAE&biw=1280&bih=585&dpr=1.5</ref>
== IBIHEMBO YATWAYE ==
Bienvenue Redemptus yahawe ibihembo bitandukanye harimo ikitwa Best TV News Anchor/Rreporter Award mu mwaka wa 2016 na 2018 gihabwa umunyamakuru urusha abandi mu gusoma amakuru kuri Televiziyo.<ref>https://kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/bienvenue-redemptus-yasezeranye-kubana-akaramata-n-umukunzi-we</ref>
== AMASHAKIRO; ==
fd6c6pzdwlbhrjtqqxw116u5hmoyns9
132327
132326
2026-06-20T14:20:39Z
B.Scalling
15089
kongeramo amakuru
132327
wikitext
text/x-wiki
Bienvenue Redemptus ni umunyamakuru mu Rwanda wavukiye mu Ntara y'Iburasirazuba mu Karere ka Kirehe mu Murenge wa Mahama ahahoze hitwa Nyarubuye. Uyu munsi ni umwe mu banyamakuru bo mu Rwanda, ndetse inzozi afite ni nyinshi kuko intambwe atera zimutera icyizere ko nibiri imbere byiza azabigeraho.<ref>https://www.igihe.com/abantu/article/urugendo-rwa-bienvenu-redemptus-usoma-amakuru-kuri-televiziyo-rwanda</ref>
== UBUZIMA BWE ==
Redemptus ni umugabo ufite imyaka 36, wavukiye mu Ntara y'Iburasirazuba ho mu Karere ka [[Akarere ka Kirehe|Kirehe]] akaba afite umugore witwa Igihozo Divine bari bamaze imyaka 3 mu munyenga w'urukundo,basezeranye imbere y'amategeko n'imbere y'Imana kuwa kane taliki ya 30 Werurwe 2023, umuhango wabereye ku Murenge wa Rwezamenyo i Nyamirambo muri Kigali. Uyu munyamakuru kandi, ykoreye ikigo cy'Igihugu cy'itangazamakuru muri 2012 ubwo cyari kikitwa ORINFOR. Kuri we kuba umunyamakuru avuga ko atari ibintu byamugwirirye ahubwo ko yabikundaga kuva kera.<ref>https://inyarwanda.com/rw/amakuru/namukundiye-byinshi-bienvenue-redemptus-yasezeranye-mu-mategeko-numukunzi-we-amafoto-127652</ref>
== AMASHURI YIZE ==
Bienvenue Redemptus yize amashuri abanza ndetse n'ayisumbuye aho afite impamyabumenyi y'icyiciro cya Kaminuza(A0), mu mashuri makuru. Yize muri Kaminuza Nkuru y'u Rwanda mu ishami ry'itangazamakuru n'itumanaho(Journalism and communication) mu mwaka wa 2012<ref>https://www.google.com/search?sca_esv=8d9371b1f2eb8502&sxsrf=ANbL-n4vXP2jbOYuEA-9VsXQ1MeO-_wPEA%3A1781816054249&q=Amashuri+redemptus+yize+age&sa=X&ved=2ahUKEwiQtN-H1pGVAxVbywIHHVifAG4Q1QJ6BAg-EAE&biw=1280&bih=585&dpr=1.5</ref>
== IBIHEMBO YATWAYE ==
Bienvenue Redemptus yahawe ibihembo bitandukanye harimo ikitwa Best TV News Anchor/Rreporter Award mu mwaka wa 2016 na 2018 gihabwa umunyamakuru urusha abandi mu gusoma amakuru kuri Televiziyo.<ref>https://kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/bienvenue-redemptus-yasezeranye-kubana-akaramata-n-umukunzi-we</ref>
== AMASHAKIRO; ==
sf0blv4ny9w00wqjp4x5sa7htxxf0e2
132328
132327
2026-06-20T14:21:17Z
B.Scalling
15089
132328
wikitext
text/x-wiki
Bienvenue Redemptus ni umunyamakuru mu [[Rwanda]] wavukiye mu Ntara y'Iburasirazuba mu Karere ka Kirehe mu Murenge wa Mahama ahahoze hitwa Nyarubuye. Uyu munsi ni umwe mu banyamakuru bo mu Rwanda, ndetse inzozi afite ni nyinshi kuko intambwe atera zimutera icyizere ko nibiri imbere byiza azabigeraho.<ref>https://www.igihe.com/abantu/article/urugendo-rwa-bienvenu-redemptus-usoma-amakuru-kuri-televiziyo-rwanda</ref>
== UBUZIMA BWE ==
Redemptus ni umugabo ufite imyaka 36, wavukiye mu Ntara y'Iburasirazuba ho mu Karere ka Kirehe akaba afite umugore witwa Igihozo Divine bari bamaze imyaka 3 mu munyenga w'urukundo,basezeranye imbere y'amategeko n'imbere y'Imana kuwa kane taliki ya 30 Werurwe 2023, umuhango wabereye ku Murenge wa Rwezamenyo i Nyamirambo muri Kigali. Uyu munyamakuru kandi, ykoreye ikigo cy'Igihugu cy'itangazamakuru muri 2012 ubwo cyari kikitwa ORINFOR. Kuri we kuba umunyamakuru avuga ko atari ibintu byamugwirirye ahubwo ko yabikundaga kuva kera.<ref>https://inyarwanda.com/rw/amakuru/namukundiye-byinshi-bienvenue-redemptus-yasezeranye-mu-mategeko-numukunzi-we-amafoto-127652</ref>
== AMASHURI YIZE ==
Bienvenue Redemptus yize amashuri abanza ndetse n'ayisumbuye aho afite impamyabumenyi y'icyiciro cya Kaminuza(A0), mu mashuri makuru. Yize muri Kaminuza Nkuru y'u Rwanda mu ishami ry'itangazamakuru n'itumanaho(Journalism and communication) mu mwaka wa 2012<ref>https://www.google.com/search?sca_esv=8d9371b1f2eb8502&sxsrf=ANbL-n4vXP2jbOYuEA-9VsXQ1MeO-_wPEA%3A1781816054249&q=Amashuri+redemptus+yize+age&sa=X&ved=2ahUKEwiQtN-H1pGVAxVbywIHHVifAG4Q1QJ6BAg-EAE&biw=1280&bih=585&dpr=1.5</ref>
== IBIHEMBO YATWAYE ==
Bienvenue Redemptus yahawe ibihembo bitandukanye harimo ikitwa Best TV News Anchor/Rreporter Award mu mwaka wa 2016 na 2018 gihabwa umunyamakuru urusha abandi mu gusoma amakuru kuri Televiziyo.<ref>https://kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/bienvenue-redemptus-yasezeranye-kubana-akaramata-n-umukunzi-we</ref>
== AMASHAKIRO; ==
fd6c6pzdwlbhrjtqqxw116u5hmoyns9
132329
132328
2026-06-20T14:23:11Z
B.Scalling
15089
132329
wikitext
text/x-wiki
Bienvenue Redemptus ni umunyamakuru mu Rwanda wavukiye mu Ntara y'Iburasirazuba mu Karere ka Kirehe mu Murenge wa Mahama ahahoze hitwa Nyarubuye. Uyu munsi ni umwe mu banyamakuru bo mu Rwanda, ndetse inzozi afite ni nyinshi kuko intambwe atera zimutera icyizere ko nibiri imbere byiza azabigeraho.<ref>https://www.igihe.com/abantu/article/urugendo-rwa-bienvenu-redemptus-usoma-amakuru-kuri-televiziyo-rwanda</ref>
== UBUZIMA BWE ==
Redemptus ni umugabo ufite imyaka 36, wavukiye mu Ntara y'Iburasirazuba ho mu Karere ka Kirehe akaba afite umugore witwa Igihozo Divine bari bamaze imyaka 3 mu munyenga w'urukundo,basezeranye imbere y'amategeko n'imbere y'Imana kuwa kane taliki ya 30 Werurwe 2023, umuhango wabereye ku Murenge wa Rwezamenyo i [[Nyamirambo]] muri Kigali. Uyu munyamakuru kandi, ykoreye ikigo cy'Igihugu cy'itangazamakuru muri 2012 ubwo cyari kikitwa ORINFOR. Kuri we kuba umunyamakuru avuga ko atari ibintu byamugwirirye ahubwo ko yabikundaga kuva kera.<ref>https://inyarwanda.com/rw/amakuru/namukundiye-byinshi-bienvenue-redemptus-yasezeranye-mu-mategeko-numukunzi-we-amafoto-127652</ref>
== AMASHURI YIZE ==
Bienvenue Redemptus yize amashuri abanza ndetse n'ayisumbuye aho afite impamyabumenyi y'icyiciro cya Kaminuza(A0), mu mashuri makuru. Yize muri Kaminuza Nkuru y'u Rwanda mu ishami ry'itangazamakuru n'itumanaho(Journalism and communication) mu mwaka wa 2012<ref>https://www.google.com/search?sca_esv=8d9371b1f2eb8502&sxsrf=ANbL-n4vXP2jbOYuEA-9VsXQ1MeO-_wPEA%3A1781816054249&q=Amashuri+redemptus+yize+age&sa=X&ved=2ahUKEwiQtN-H1pGVAxVbywIHHVifAG4Q1QJ6BAg-EAE&biw=1280&bih=585&dpr=1.5</ref>
== IBIHEMBO YATWAYE ==
Bienvenue Redemptus yahawe ibihembo bitandukanye harimo ikitwa Best TV News Anchor/Rreporter Award mu mwaka wa 2016 na 2018 gihabwa umunyamakuru urusha abandi mu gusoma amakuru kuri Televiziyo.<ref>https://kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/bienvenue-redemptus-yasezeranye-kubana-akaramata-n-umukunzi-we</ref>
== AMASHAKIRO; ==
eknydksg5gxhc5md20zymvxzz4nc6we
Umujyi wa byumba
0
22937
132315
2026-06-20T13:27:05Z
B.Scalling
15089
gutangiza urupapuro rushya rw'umujyi wa byumba
132315
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza Kigali n’umupaka wa Gatuna ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka Gicumbi, mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace k’imisozi miremire karangwa n’ikirere gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
== Ubukungu ==
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
693wxlxnagljdisw24leuadadzw8vu4
132316
132315
2026-06-20T13:32:56Z
B.Scalling
15089
Kongeramo amafoto
132316
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza Kigali n’umupaka wa Gatuna ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka Gicumbi, mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace k’imisozi miremire karangwa n’ikirere gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
[[Dosiye:Isoko ry'ibinyampeke.jpg|thumb]]
== Ubukungu ==
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
5hg2yry9di07xxdiui1vg487vqacoj7
132317
132316
2026-06-20T13:35:44Z
B.Scalling
15089
132317
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza Kigali n’umupaka wa Gatuna ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka [[Gicumbi Ibiti ibihumbi 12 byatewe mu gukumira isuri n’inkangu|Gicumbi]], mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace k’imisozi miremire karangwa n’ikirere gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
== Ubukungu ==
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
78l54wds3fxw0btmoszgoawr33ttvpj
132318
132317
2026-06-20T13:44:31Z
B.Scalling
15089
132318
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza Kigali n’umupaka wa Gatuna ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka Gicumbi, mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace k’imisozi miremire karangwa n’ikirere gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge<ref>https://www.gicumbi.gov.rw/soma-ibindi/abagera-ku-1610-barangije-muri-kaminuza-yikoranabuhanga-nubugeni-ya-byumba-utab-basabwe-kuba-umusemburo-wimpinduka-nziza</ref> ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
== Ubukungu ==
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
== '''Amashakiro''' ==
rc6nupn1yl8gp6i9r3plktk1xugj30t
132319
132318
2026-06-20T13:46:26Z
B.Scalling
15089
132319
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza Kigali n’umupaka wa Gatuna ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka Gicumbi, mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace [[Imisozi|k’imisozi]] miremire karangwa n’[[ikirere]] gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge<ref>https://www.gicumbi.gov.rw/soma-ibindi/abagera-ku-1610-barangije-muri-kaminuza-yikoranabuhanga-nubugeni-ya-byumba-utab-basabwe-kuba-umusemburo-wimpinduka-nziza</ref> ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
== Ubukungu ==
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
== '''Amashakiro''' ==
3acsblz22kjng2fclz509snjurgxead
132320
132319
2026-06-20T13:51:38Z
B.Scalling
15089
132320
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza Kigali n’umupaka wa Gatuna ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka Gicumbi, mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace k’imisozi miremire karangwa n’ikirere gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge<ref>https://www.gicumbi.gov.rw/soma-ibindi/abagera-ku-1610-barangije-muri-kaminuza-yikoranabuhanga-nubugeni-ya-byumba-utab-basabwe-kuba-umusemburo-wimpinduka-nziza</ref> <ref>[[Umurenge wa byumba]]</ref> ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
== Ubukungu ==
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
== '''Amashakiro''' ==
doe336ikzanxh9qw6dmrdb3hbugn7ct
132321
132320
2026-06-20T13:55:32Z
B.Scalling
15089
132321
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza Kigali n’umupaka wa Gatuna ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka Gicumbi, mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace k’imisozi miremire karangwa n’ikirere gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge<ref>https://www.gicumbi.gov.rw/soma-ibindi/abagera-ku-1610-barangije-muri-kaminuza-yikoranabuhanga-nubugeni-ya-byumba-utab-basabwe-kuba-umusemburo-wimpinduka-nziza</ref> ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
== Ubukungu<ref></ref> ==
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
== '''Amashakiro''' ==
kwjptwldw3e6930t76ho9kquxn8exul
132322
132321
2026-06-20T14:01:27Z
B.Scalling
15089
132322
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza Kigali n’umupaka wa Gatuna ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka Gicumbi, mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace k’imisozi miremire karangwa n’ikirere gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge<ref>https://www.gicumbi.gov.rw/soma-ibindi/abagera-ku-1610-barangije-muri-kaminuza-yikoranabuhanga-nubugeni-ya-byumba-utab-basabwe-kuba-umusemburo-wimpinduka-nziza</ref> ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== [[Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994|Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994]] ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
== Ubukungu ==
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
== '''Amashakiro''' ==
3kjki4577at3fo0750rdj3pt3a1f0i6
132323
132322
2026-06-20T14:05:21Z
B.Scalling
15089
132323
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza [[Kigali]] n’umupaka wa [[:en:Gatuna|Gatuna]] ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka Gicumbi, mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace k’imisozi miremire karangwa n’ikirere gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge<ref>https://www.gicumbi.gov.rw/soma-ibindi/abagera-ku-1610-barangije-muri-kaminuza-yikoranabuhanga-nubugeni-ya-byumba-utab-basabwe-kuba-umusemburo-wimpinduka-nziza</ref> ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
== Ubukungu ==
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
== '''Amashakiro''' ==
aw0dax1kacvzx6q24z9nsejpnli5wl1
132324
132323
2026-06-20T14:11:25Z
B.Scalling
15089
132324
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza Kigali n’umupaka wa Gatuna ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka Gicumbi, mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace k’imisozi miremire karangwa n’ikirere gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge<ref>https://www.gicumbi.gov.rw/soma-ibindi/abagera-ku-1610-barangije-muri-kaminuza-yikoranabuhanga-nubugeni-ya-byumba-utab-basabwe-kuba-umusemburo-wimpinduka-nziza</ref> ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
== Ubukungu ==
[[Dosiye:Image 750x 63c1425a5cbc.jpg|thumb|Isoko muri byumba]]
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
== '''Amashakiro''' ==
9594ypln8z31tg40772tmepq6k9l5fd
132325
132324
2026-06-20T14:12:11Z
B.Scalling
15089
132325
wikitext
text/x-wiki
[[Byumba]] ni umujyi uherereye mu Karere ka [[AKARERE KAGICUMBI|Gicumbi]], mu Ntara [[Intara y’Amajyaruguru y’u Rwanda|y’Amajyaruguru y’u Rwanda]]<ref>[https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/umujyi-wa-gicumbi-uratera-imbere-umunsi-ku-wundi-amafoto Umujyi wa Gicumbi uratera imbere umunsi ku wundi (Amafoto) - Kigali Today]</ref>. Ni icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi kandi ni umwe mu mijyi ikomeye yo mu majyaruguru y’u [[Rwanda]]. Uherereye ku muhanda munini uhuza Kigali n’umupaka wa Gatuna ugana muri Uganda, ku ntera ya kilometero zigera kuri 60 uvuye i Kigali.Byumba izwi kubera amateka yayo akomeye mu miyoborere y’u Rwanda, uburezi, ibikorwa by’iyobokamana, [[ubuhinzi]] n’[[Ubucuruzi mu Rwanda|ubucuruzi]]. Mbere y’ivugururwa ry’inzego z’imitegekere mu mwaka wa 2006, yari umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba<ref name=":0">[https://umuseke.rw/i-gicumbi-barifuza-ko-umujyi-wabo-wunganira-uwa-kigali/ I Gicumbi barifuza ko umujyi wabo wunganira uwa Kigali – UMUSEKE]</ref>.
== '''Aho uherereye'''<ref name=":0" /> ==
Byumba iri mu Karere ka Gicumbi, mu Ntara y’Amajyaruguru. Iherereye mu gace k’imisozi miremire karangwa n’ikirere gikonje ugereranyije n’ibindi bice by’u Rwanda.Cyane ko kuva muri uyu mujyi ugera i Kigali harimo ibirometero mirongo itandatu(60km).Kandi uherereye mu murenge wa Byumba ari na wo uherereyemo uyu mujyi ni umwe muri 21 igize Aka Karere gatuwe n’abasaga ibihumbi 448, ku buso bwa kilometero kare 829<ref name=":0" />.
== '''Amateka y'umujyi wa Byumba''' <ref name=":0" /> ==
Mbere y’umwaduko w’abakoloni, Byumba yari igice cy’Ubwami bw’u Rwanda. Abaturage baho batunzwe cyane n’ubuhinzi n’ubworozi. Aka gace kari gafite uruhare rukomeye mu bucuruzi no mu migenderanire hagati y’u Rwanda n’ibihugu by’abaturanyi, cyane cyane ibyo mu majyaruguru.Byumba yari iyoborwa n’abatware bahagarariraga Umwami w’u Rwanda. Yari imwe mu ntara z’ingenzi z’ubwami kubera umusaruro wayo n’aho yari iherereye.
== Igihe cy’Abadage n’Ababiligi ==
Mu mpera z’ikinyejana cya cumi n’icyenda, u Rwanda rwatangiye kugera mu maboko y’abakoloni b’Abadage. Nyuma y’Intambara ya Mbere y’Isi Yose, igihugu cyeguriwe Ababiligi.
Muri icyo gihe, Byumba yabaye kimwe mu bice by’ingenzi by’ubutegetsi bw’abakoloni. Hubatswe amashuri, amavuriro n’insengero. Abamisiyoneri Gatolika bagize uruhare runini mu guteza imbere uburezi no gukwirakwiza Ubukirisitu muri ako gace.
== Nyuma y’Ubwigenge<ref>https://www.gicumbi.gov.rw/soma-ibindi/abagera-ku-1610-barangije-muri-kaminuza-yikoranabuhanga-nubugeni-ya-byumba-utab-basabwe-kuba-umusemburo-wimpinduka-nziza</ref> ==
Nyuma y’uko u Rwanda rubonye ubwigenge ku wa 1 Nyakanga 1962, Byumba yabaye umurwa mukuru wa Perefegitura ya Byumba. Iyo perefegitura yari imwe mu zigize igihugu kandi yakoraga nk’ikigo cy’ubuyobozi mu majyaruguru y’u Rwanda.
Mu myaka yakurikiyeho, umujyi wa Byumba wagiye waguka. Hubatswe ibikorwaremezo bitandukanye birimo amashuri, ibitaro, amasoko n’imihanda.
== Urugamba rwo Kubohora Igihugu ==
Ku wa 1 Ukwakira 1990, urugamba rwo kubohora igihugu rwatangijwe n’Inkotanyi za FPR. Kubera ko Byumba iri hafi y’umupaka wa Uganda, yabaye imwe mu ntara za mbere zaguyemo imirwano.
Aka karere kabaye indiri y’ibikorwa byinshi bya gisirikare mu gihe cy’urugamba rwamaze imyaka ine. Ibyo byagize ingaruka zikomeye ku baturage ndetse no ku bukungu bw’akarere.
== Jenoside Yakorewe Abatutsi mu 1994 ==
Mu mwaka wa 1994, Jenoside yakorewe Abatutsi yagize ingaruka zikomeye muri Byumba. Abatutsi benshi barishwe, abandi bahunga ingo zabo. Ibikorwaremezo byinshi byarasenyutse, ubuzima bw’abaturage burahungabana.Nyuma yo guhagarika Jenoside no kubohora igihugu ku wa 4 Nyakanga 1994, hatangiye ibikorwa byo kongera kubaka igihugu, kunga Abanyarwanda no gusana ibikorwa remezo byari byarasenyutse.
== Ivugururwa ry’Inzego z’Imitegekere ==
Mu mwaka wa 2006, Guverinoma y’u Rwanda yashyizeho ivugururwa ry’inzego z’ubuyobozi. Perefegitura ya Byumba yasimbuwe n’Intara y’Amajyaruguru, naho Byumba iba icyicaro cy’Akarere ka Gicumbi.
== Ubukungu ==
Ubukungu bwa Byumba bushingiye cyane ku buhinzi, ubworozi, ubucuruzi n’imirimo ya serivisi. Ibihingwa bikunze guhingwa muri ako gace harimo:
* Ibirayi
* Ibishyimbo
* Ingano
* Ibigori
* Imboga n’imbuto zitandukanye
Ubucuruzi bukorerwa cyane mu isoko rya Byumba no mu maduka n’ibigo by’ubucuruzi biri muri uwo mujyi.
== '''Amashakiro''' ==
o36jn6bf2lbbj8cucs0bcxp624bezrg
Urwibutso rwa Jenoside
0
22938
132336
2026-06-20T16:16:24Z
B.Scalling
15089
B.Scalling moved page [[Urwibutso rwa Jenoside]] to [[Urwibutso rwa Jenoside rwa Kabuye]]: Misspelled title
132336
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Urwibutso rwa Jenoside rwa Kabuye]]
4brqnoopbwm5yod8rlxuurpi4zds1st
Basebya ba Nyirantwari
0
22939
132348
2026-06-21T07:20:28Z
HiAmos
18412
inkomoko ya Basebya
132348
wikitext
text/x-wiki
== '''Uko Basebya ba Nyirantwari yavutse''' ==
Basebya ba Nyirantwari yari umwe mu bagabo bazwi cyane mu mateka y’amajyaruguru y’u Rwanda. Yavukiye i Rutangira mu gishanga cy’Urugezi, nyuma y’uko nyina Nyirantwari akijijwe urupfu yari yarakatiwe azira gutwara inda y’indaro. Nyirantwari yari yajyanywe ku musozi wa Nkondo ngo arohwe, ariko abatwa bo kuri Rutangira bamugirira impuhwe, maze umwe muri bo witwaga Kiroha aramurongora. Muri uwo muryango ni ho Basebya yavukiye akanakurira. Akiri muto yamenye amateka y’akarengane kageze kuri nyina, bituma akura afite umutima wo kwigomeka no kwihimura ku butegetsi bwari bwarashatse kumwambura ubuzima mbere y’uko avuka<ref>https://www.ktradio.rw/2024/08/12/menya-amateka-yigishanga-cyurugezi/</ref>
kbqtmfrwhqw3x024gfnk622jpsj5wu0
132358
132348
2026-06-21T08:32:11Z
HiAmos
18412
inkomoko
132358
wikitext
text/x-wiki
== '''Uko Basebya ba Nyirantwari yavutse''' ==
Basebya ba Nyirantwari yari umwe mu bagabo bazwi cyane mu mateka y’amajyaruguru y’u Rwanda. Yavukiye i Rutangira mu gishanga cy’Urugezi, nyuma y’uko nyina Nyirantwari akijijwe urupfu yari yarakatiwe azira gutwara inda y’indaro. Nyirantwari yari yajyanywe ku musozi wa Nkondo ngo arohwe, ariko abatwa bo kuri Rutangira bamugirira impuhwe, maze umwe muri bo witwaga Kiroha aramurongora. Muri uwo muryango ni ho Basebya yavukiye akanakurira. Akiri muto yamenye amateka y’akarengane kageze kuri nyina, bituma akura afite umutima wo kwigomeka no kwihimura ku butegetsi bwari bwarashatse kumwambura ubuzima mbere y’uko avuka<ref>https://www.ktradio.rw/2024/08/12/menya-amateka-yigishanga-cyurugezi/</ref>
=== '''Ibikorwa bya Basebya ba Nyirantwari''' ===
Amaze gukura, Basebya yabaye umugabo w’umunyambaraga n’ubutwari budasanzwe. Yashoboye kwegeranya abasore benshi batishimiraga ubutegetsi bw’icyo gihe, ashinga umutwe w’ingabo witwaga Ibijabura. Uwo mutwe wari ugizwe ahanini n’abasore b’intwari bakoreraga mu gace k’Urugezi no mu majyaruguru y’u Rwanda. Basebya yari azwi cyane mu byivugo, aho yivugaga izina rya '''“'''Rwirahira'''”''', kandi yari yaramenyekanye nk’umuntu utinyuka guhangara abatware n’abayobozi. Mu gihe cy’ingoma ya Yuhi V Musinga, yaje kwigomeka ashaka kwigira umuhinza no gutegeka uduce tw’u Burera, u Rukiga n’ahandi haturiye Urugezi<ref>https://igihe.com/umuco/amateka/article/amateka-y-inyeshyamba-za-mbere-zazengereje-umwami-musinga</ref>.
Ibikorwa bya Basebya n’Ibijabura byateje impagarara zikomeye mu majyaruguru y’Igihugu. Basahuraga amaturo yagombaga kujyanwa ibwami, bakagaba ibitero ku baturage no ku bayobozi bashyigikiye umwami. Kubera iyo myitwarire, umwami Musinga yohereje ingabo z’Indugaruga kugira ngo zimurwanye. Mu rugamba rwa mbere, Basebya n’ingabo ze barazitsinze, bituma izina rye rirushaho kwamamara. Umwami yaje kongera kohereza izindi ngabo zikomeye zirimo intwari Rurangangabo, ariko gukomeza kumutsinda byakomeje kugorana kubera ko yari azi neza ibice by’ibishanga n’imisozi byamuhishaga<ref>https://igihe.com/umuco/amateka/article/amateka-y-inyeshyamba-za-mbere-zazengereje-umwami-musinga</ref>.
Kubera ko intambara itari gutanga umusaruro, umutware Rwubusisi rwa Cyigenza yafashe icyemezo cyo gukoresha amayeri. Yiyitiriye ko ashaka kuyoboka Basebya kandi ko amuzaniye amaturo n’inzoga. Mu birago yari yitwaje yari yahishemo imiheto, imyambi n’izindi ntwaro. Basebya amaze kwakira Rwubusisi nk’inshuti n’umufatanyabikorwa, yahise amusumira aramufata, maze abasirikare bari kumwe na we batangira kurasa no gutatanya ingabo za Basebya. Ibijabura byinshi byarahunze, abandi baricwa, naho Basebya afatwa ari muzima ajyanwa ibwami<ref>https://igihe.com/umuco/amateka/article/imiryango-yahamije-ubuhangange-mu-mateka-y-u-rwanda-igicumbi-cy-uwa-rwakagara</ref>.
Nyuma yo gufatwa, Basebya yashyikirijwe ubuyobozi bwari bufatanyije n’Abadage bari bamaze kugera mu Rwanda. Yaciriwe urubanza, maze yicwa n’ingabo z’Abadage. Urupfu rwe rwashyize iherezo ku myigomeko yari amaze imyaka myinshi ayoboye mu majyaruguru y’u Rwanda. Nubwo yatsinzwe, Basebya ba Nyirantwari yakomeje kwibukwa nk’umwe mu bagabo b’intwari kandi b’intagondwa bahanganye n’ubutegetsi bwa cyami n’ubukoloni. Kugeza n’ubu, amazina nka Rutangira, Urugezi na Ruhindamyambi aracyibutsa amateka ye n’uruhare yagize mu mateka y’u Rwanda rwo hambere.<ref>https://igihe.com/umuco/amateka/article/amateka-y-inyeshyamba-za-mbere-zazengereje-umwami-musinga</ref>
cc98wzpih9itw55ad26i995c3vpv2in
Lucky Nzeyimana
0
22940
132354
2026-06-21T07:40:39Z
Igiraneza Divine
15375
impinduka
132354
wikitext
text/x-wiki
Lucky Nzeyimana ni umunyamakuru uzwi cyane mu cyiciro cy'abakora inkuru z'imyidagaduro kuri Royal TV, yakoreye kandi Radiyo Isango Star na City Radiyo mu biganiro by'imyidagaduro mu gice cy'abahanzi n'umuziki. Yaje kwimukira kuri Lemigo TV(isigaye yitwa Royal TV) mu mwaka wa 2014.<ref>[https://igihe.com/imyidagaduro/article/umunyamakuru-lucky-yakoze-ubukwe-amafoto#:~:text=Nzeyimana%20Luckman%2C%20umunyamakuru%20uzwi%20cyane,nyuma%20y'imyaka%20ikabakaba%20itanu%20bakundana. https://igihe.com/imyidagaduro/article/umunyamakuru-lucky-yakoze-ubukwe-amafoto#:~:text=Nzeyimana%20Luckman%2C%20umunyamakuru%20uzwi%20cyane,nyuma%20y'imyaka%20ikabakaba%20itanu%20bakundana.]</ref>
== AMASHURI YIZE ==
Lucky Nzeyimana yize amashuri abanza ndetse n'ayisumbuye aho yize ibijyanye n'itangazamakuru n'itumanaho(Journalism and communication) aho afite impamyabumenyi y'icyiciro cya 2 cya Kaminuza(Bachelor's Degree), akaba yarayize muri Kaminuza y'abapantekositi (pantecostal University) muri Uganda.<ref>https://www.google.com/search?q=lucky+nzeyimana+amashuri+yize&oq=&gs_lcrp=EgZjaHJvbWUqCQgCECMYJxjqAjIJCAAQIxgnGOoCMgkIARAjGCcY6gIyCQgCECMYJxjqAjIJCAMQIxgnGOoCMgkIBBAjGCcY6gIyDAgFECMYJxjqAhitBjIMCAYQIxgnGOoCGK0GMgwIBxAjGCcY6gIYrQbSAQszNDIxMTUzajBqN6gCCLACAfEF8H-PQWr7rODxBfB_j0Fq-6zg&sourceid=chrome&ie=UTF-8</ref>
== UBUZIMA BWE BWITE ==
Lucky Nzeyimana yavutse mu bana bane(4) akaba ari we mfura muri abo bana uko ari bane. Lucky Nzeyimana yasezeranye n'umukunzi we Murekatete Divine kuwa gatandatu taliki ya 15 Ukwakira 2016 mu idini rya Islam. Ibirori byo kwishimira isezerano ryaba bombi, ryabereye Kicukiro ruguru y'ibiro by'Akarere.<ref>[https://igihe.com/imyidagaduro/article/umunyamakuru-lucky-yakoze-ubukwe-amafoto#:~:text=Nzeyimana%20Luckman%2C%20umunyamakuru%20uzwi%20cyane,nyuma%20y'imyaka%20ikabakaba%20itanu%20bakundana. https://igihe.com/imyidagaduro/article/umunyamakuru-lucky-yakoze-ubukwe-amafoto#:~:text=Nzeyimana%20Luckman%2C%20umunyamakuru%20uzwi%20cyane,nyuma%20y'imyaka%20ikabakaba%20itanu%20bakundana.]</ref>
== AMASHAKIRO; ==
gxdfc463g1etjihr1es7fne136k89kp
Kagabo Jean Pierre
0
22941
132359
2026-06-21T08:32:24Z
Igiraneza Divine
15375
inyandiko
132359
wikitext
text/x-wiki
Kagabo Jean Pierre ni umunyarwanda wamaze imyaka irenga 22 akorera itangazamakuru(Rwanda Broadcasting Agency), yatangiye gukora itangazamakuru mu mwaka wa 2003 RBA ikitwa ORINFOR(Office Rwandais d'Information),aho iri zina ryahinduwe mu mwaka wa 2013.<ref>https://magazine.mkur.ac.rw/jean-pierre-kagabo-leaves-rba-after-22-years/</ref>
== AMASHURI YIZE ==
Kagabo Jean Pierre yize amashuri abanza n'ayisumbuye aho afite impamyabumenyi y'icyiciro cya 3 cya Kaminuza(Master's Degree) yakuye muri Politechnico di Torino mu mwaka wa 2013, mu binyanye n'itumanaho rikoresha ikoranabuhanga ridakenera insinga. Afite n'ubunararibonye n'ubumenyi buhambaye mu bwubatsi n'ubuhanga, itumanaho, AutoCAD, GSM, ndetse n'ikoranabuhanga rya Wireless.<ref>https://rocketreach.co/jean-pierre-kagabo-email_212808606</ref>
== AMASHAKIRO; ==
8gkjb7dwiq3jpnqkc991l237hc559ly
The ben na bruce melody besuraniye i musanze
0
22942
132364
2026-06-21T08:53:50Z
HiAmos
18412
inkomoko nimyandikire
132364
wikitext
text/x-wiki
Ibitaramo bya '''Summer Country Tour 2026''' byatangiriye mu Karere ka Musanze ku wa 13 Kamena 2026, bihuriza hamwe abahanzi bakunzwe cyane barimo Bruce Melodie, The Ben, Kitoko na Bwiza. Byabereye muri Stade Ubworoherane, aho ibihumbi by’abakunzi b’umuziki byari byateraniye gushyigikira abahanzi babo. Ubwitabire bwari hejuru cyane, abafana bagaragara bafite ibyapa n’ibimenyetso byerekana abo bashyigikiye, ibintu byatumye iki gitaramo kirangwa n’ishyaka n’ibyishimo kuva gitangiye kugeza kirangiye<ref>https://mobile.igihe.com/imyidagaduro/article/the-ben-na-bruce-melodie-besuraniye-i-musanze-ibitaramo-bya-summer-country-tour</ref>.
Mbere y’uko abahanzi bakuru bataramira abafana, Kevin Montana wo mu Karere ka Musanze yabanje gususurutsa abari bitabiriye. Nyuma ye, Bwiza yahamagariwe ku rubyiniro maze atanga ibyishimo mu ndirimbo zirimo ''Gake Gake'', ''Boda Boda'', ''Best Friend'' na ''Ogera''. Uyu muhanzikazi yakoresheje imbaraga nyinshi asusurutsa abafana, ndetse nk’uko asanzwe abigenza mu bitaramo byo mu ntara, yanatoranyije umusore mu bafana babyinana zimwe mu ndirimbo ze, ibintu byashimishije benshi<ref>https://m.isimbi.rw/the-ben-na-bruce-melodie-bahaye-byose-ab-i-musanze.html</ref>.
Kitoko wakurikiyeho yongeye gutaramira i Musanze nyuma y’imyaka myinshi atahagera. Yaririmbye nyinshi mu ndirimbo zamugize icyamamare kuva mu myaka yashize, abafana be bamugaragariza urukundo rwinshi ndetse basimbukana na we mu ndirimbo zitandukanye. Nyuma ye, The Ben yamaze iminota 45 ku rubyiniro, agaragaza ubuhanga n’imbaraga by’umutaramyi umaze igihe mu muziki. Yari yitwaje ababyinnyi benshi kandi abafana bamuririmbanye hafi indirimbo ze zose, bagaragaza ko bari bamukumbuye cyane<ref>https://mobile.igihe.com/imyidagaduro/article/the-ben-na-bruce-melodie-besuraniye-i-musanze-ibitaramo-bya-summer-country-tour</ref>.
Igitaramo cyasojwe na Bruce Melodie wamaze isaha n’iminota 15 ku rubyiniro. Yatangiye aririmba indirimbo zituje zizwi n’abafana, nyuma agenda azamura umuvuduko kugeza ubwo stade yose yuzuyemo ibyishimo n’imbyino. Abafana be bamuririmbyeho kandi bamugaragariza urukundo rudasanzwe. Bruce Melodie na The Ben bombi bagaragaje urwego rwo hejuru rwo gutaramira abantu, bituma benshi bavuga ko ari bo bagaragaye cyane muri iki gitaramo cya mbere cya Summer Country Tour<ref>https://m.isimbi.rw/the-ben-na-bruce-melodie-bahaye-byose-ab-i-musanze.html</ref>
Uretse ibyishimo byaranze iki gitaramo, cyanabereye amahirwe akomeye abacuruzi bo muri aka karere. Abacuruza amafunguro, ibinyobwa ndetse n’abatanga serivisi zo gucumbikira abantu bavuga ko bungutse amafaranga menshi kubera umubare munini w’abashyitsi bari baje gukurikirana igitaramo. Bamwe mu bacuruzi batangaje ko bacuruje inshuro nyinshi ugereranyije n’ibyo basanzwe bacuruza ku munsi usanzwe, mu gihe amacumbi na yo yakiriye abakiliya benshi baturutse mu bice bitandukanye by’Igihugu<ref>https://m.imvahonshya.co.rw/musanze-igitaramo-cyahuje-bruce-melodie-na-the-ben-cyabasigiye-agatubutse/</ref>
qmljdr1iyvv23pgol0r1q7iian4yhhu
KABENDERA SHINANI
0
22943
132372
2026-06-21T09:22:36Z
Igiraneza Divine
15375
inyandiko
132372
wikitext
text/x-wiki
Kabendera Shinani yari umunyamakuru wari ufite amaraso ya Uganda, Tanzania n'u Rwanda. Uyu Shinani yazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 mu Rwanda, akaba yarazwi mu kuvuga amakuru ndetse no kogeza umupira wa maguru mu rurimi rw'Igiswahili.<ref>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/nyiringanzo-amateka-ya-kabendera-shinani-ufite-amaraso-ya-uganda-tanzania-n-u-rwanda</ref>
== AMATEKA YA KABENDERA SHINANI ==
Kabendera Shinani yavutse taliki 12/12/1949 yavukiye muri Tanzania k'umugabo ukomoka muri Uganda n'umugore ukomoka muri Tanzania, ariko Shinani akaba yarafashe ubwenegihugu bwa nyina. Ababyeyi ba Shinani batandukanye ari muto nyina agaruka mu Rwanda(i Nyanza), hanyuma Shinani amaze kugeza imyaka 22 yigira inama yo kuza mu Rwanda gushaka nyina ahagana mu 1972, nawe birangira ahashatse umunyarwandakazi ariwe nyina wa Tdjala,nawe wamenyekanye nka Tdjala Kabendera wateye ikirenge mu cya se mu itangazamakuru. Shinani yageze mu Rwanda ntiyahita abonana na nyina ariko aza kubona akazi k'itangazamakuru kuko mu itangazamakuru bashakaga umuntu utyaye mu rurimi rw'Igiswahili abona akazi atyo kuko ururimi rwe kavukire ari Igiswahili nk'umutanzaniya uvuka k'umunyarwandakazi. Kabendera Shinani uretse n'itangazamakuru ryo mu Rwanda yakoze no ku maradiyo mpuzamahanga mu mashami y'Igiswahili.<ref>https://www.kigalitoday.com/amakuru/mu-rwanda/article/nyiringanzo-amateka-ya-kabendera-shinani-ufite-amaraso-ya-uganda-tanzania-n-u-rwanda</ref>
== AMASHAKIRO; ==
oue2wzmozq9jqtw8t1ym99sptw9h4hy
KALINDA VIATEUR
0
22944
132375
2026-06-21T09:44:47Z
Igiraneza Divine
15375
inyandiko
132375
wikitext
text/x-wiki
Kalinda Viateur yari umunyamakuru wari umuhanga cyane mu mwuga we, kuko yarafite ijwi ryiza ryo kogeza umupira w'amaguru. Yapfuye azize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 mu Rwanda.<ref>https://ruhago-impitagihe.com/rw/urutonde-rwabanyamakuru-ba-ruhago-bo-hambere/</ref>
== AMATEKA YA KALINDA VIATEUR ==
Kalinda Viateur yari umuhanga mu mwuga we, abakunzi n'abafana b'umupira baramuzi ndetse baramwibuka kuko yari umuhanga cyane mu kogeza umupira ndetse n'amagambo menshi akoreshwa mu kogeza umupira w'amaguru niwe wayahimbye nka; Rwanyeganyeze(Igitego cyigiyemo), kurengura umupira(Degagement en main), urubuga rw'amahina(surface de reparation), Ruhago(umupira wo gukona"ballon"), Umurongo w'abagatanu(Ligne defensif), Kwamurura inyoni(gutera ishoti ariko umupira ukinyurira hejuru y'izamu kure cyane), n'andi agiye atandukanye avugwa mu gihe cyo kogeza umupira w'amaguru.<ref>https://ruhago-impitagihe.com/wp-content/uploads/Kalinda-Viateur1.jpg</ref>
== AMASHAKIRO; ==
o1lvdd8e46oynw8mt6cy1r2k48zvare
Urutonde rwa perefegitura z’u Rwanda
0
22945
132377
2026-06-21T10:11:16Z
B.Scalling
15089
gutangiza urupapuro rushya
132377
wikitext
text/x-wiki
'''Perefegitura z’u Rwanda''' zari inzego z’ubutegetsi bwite bwa Leta zakoreshwaga mu Rwanda mbere y’ivugurura ry’imitegekere ryabaye mu mwaka wa 2006<ref>[https://kiny.taarifa.rw/perefegitura-zu-rwanda-hagati-ya-1992-na-1996-2/ Page not found - Taarifa Rwanda Kinyarwanda Version |]</ref>.
== Perefegitura 10 z’u Rwanda (1962-1992) ==
1.'''[[Perefegitura ya Butare|Butare]]'''
2.'''Byumba'''
3.'''Cyangugu'''
4.'''Gikongoro'''
5.'''[[Gasenyi|Gisenyi]]'''
6.'''Gitarama'''
7.'''Kibungo'''
8.'''Kibuye'''
9'''.Kigali'''
10.'''Ruhengeri'''
Izi perefegitura zari zigizwe na za komini 143, buri imwe yose ikayoborwa na Burugumesitiri washyirwagaho na perezida wa '''Repubulika ya II.'''
=== Perefegitura 11 z’u Rwanda (1992-1996)<ref>[https://prof-maurice.com/rw/2023/11/19/menya-za-perefegitura-na-za-komini-zo-mu-rwanda-rwo-ha-mbere-ya-2002/ Menya za perefegitura,za Komini, na za Segiteri zo mu Rwanda rwo ha mbere(1962-2002) – Prof Maurice Hakizimana]</ref> ===
Bigeze muri 1992, hakaswe indi perefegitura nshya muri Kigali: haba kigali ebyiri ari zo '''Kigali-ville (Umugi wa Kigali) na Kigali-rural (Kigali-Ngari).'''
== 1.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gisenyi ==
'''Gaseke''' : Mwendo, Kabuye, Magaba, Rwili, Bukonde, Rwankeke, Bukende, Gisebeya, Muhanda, Rurambo
'''Giciye''': Birembo, Rubare, Gihira, Rubona, Murambi, Nyamugeyo, Gasasa, Kintarure, Shyira, Jomba, Shaki, Mutanda, Cyarwa
'''Kanama''': Bisizi, Kayove, Kanama, Karambo, Nkuli, Kigarama, Kanombe, Rugomero, Mukondo, Nyundo, Nyabirasi
'''Karago''': Nanga, Bumba, Mwiyanike, Rurembo, Ndorwa, Muhungwe, Rambura, Gakarara
'''Kayove''' : Kayove, Mushonyi, Gishwati, Ngabo, Kigeyo, Vumbi, Gihumba, Rugamba, Kinunu, Busanza, Syiki, Musasa, Murama, Gihinga, Boneza
'''Kibilira''' : Karehe, Kirengo, Rubona, Ntobwe, Ngurugunzu, Gitarama, Rugarama, Ntaganzwa, Rongi, Nyamisa, Gatumba, Mikingo
'''Mutura''' : Mutovu, Rusiza, Tamira, Mugongo, Mudende, Nyaruteme, Nyamirango, Cyambara, Kora, Kabatwa, Butaka, Kanzenze, Gihorwe
'''Nyamyumba''' : Bushoko, Gashashi, Mwufe, Kivumu, Budaha, Busoro, Kiraga, Kinigi, Munanira, Rubona, Rushubi, Kabilizi
'''Ramba''' : Bayi, Kavumu, Kimanu, Sovu, Nyampili, Kageyo, Mabuye, Suti
'''Rubavu''' : Gisenyi, Byahi, Gisa, Murara, Rugerero, Basa, Murambi, Bulinda, Muhira
'''Rwerere''' : Mukingo, Gabiro, Mubona, Kantwali, Busumba, Rwanzekuma, Nyarushyamba, Kinyanzovu, Muhanda, Gacurabwenge
'''Satinsyi''': Mpara, Murambi, Ruhunga, Ngororero, Mbuye, Kiziguro, Gitwa, Munini, Gitega, Matyazo, Rucano, Musagara, Gashonyi, Matyazo
== 2.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Ruhengeri ==
'''Nkuli''': Gatovu, Gitwa, Jenda, Kareba, Kintobo, Mukamira, Musumba, Rukoma, Runigi, Ryinyo [Lyinyo]
'''Nyamutera''' : Cyanika, Kageri, Marangara, Mukirangwe, Murama, Nyarutembe, Rugera, Tubungo
'''Gatonde''' : Busengo, Cyibumba, Gahanga, Gakenke, Kivune, Mugandu, Munanira, Nyakagezi, Rusasa
'''Ndusu''' : Buhunga, Janja, Kabingo, Kiriba, Kiringa, Mataba, Mugunga, Muzo, Mwumba, Rusoro, Tandagura.
'''Nyarutovu''' : Bwisha, Gakenke, Gashenyi, Gihinga, Gitovu, Kajwi, Karambo, Kiriba, Kinyoma, Ruhangari/Ruhangali, Ruhinga I, Ruhinga II.
'''Cyeru''': Butare, Gacundura, Kabona, Kalingorera, Kamubuga, Kiboga (Kibogu ?), Kinihira, Mugamba, Ndago, Rugendabare, Ruhanga, Ruhombo (Ruhondo ?), Rusarabuge, Ruyange, Rwerere
'''Cyabingo''': Bushoka, Bugaragara, Cyabingo, Gitwa, Kavumu, Kiganda, Muhaza, Muhororo, Muramba, Ngege, Nyundo, Rugimbu, Rukore, Rurembo, Rutare
'''Nyamugali/Nyamugari''' : Kabingo, Mushubi, Gaseke, Rushara, Kidomo, Nemba, Rubona, Gicuba, Mushongi, Muvumo, Rukore, Kivumu, Gaseke, Gicuba, Kabingo, Kidomo, Kivumu, Mushongi, Muvumo, Mushubi, Nemba, Rubona, Rushara, Rukore
'''Butaro''' : Buhita, Bukaragata, Burandi, Kayange, Kindoyi, Kinyababa, Musama, Rugendabare (Rugendabari ?), Ruliba, Rutovu
'''Kidaho''' : Burambi, Burera, Butenga, Butete, Cyanika, Gitaraga, Gitare, Kagogo, Kidaho, Rugarama
'''Nkumba''' : Gahunga, Gatete, Gihera (Giheta ?), Gitinda, Kabaya, Kinoni, Maya, Musanzu (Musanze ?), Mwiko, Nyanga, Ruhondo, Rutamba
'''Kigombe''' : Kabaya, Musanze, Gahondogo, Gashangiro, Cyuve, Muhoza, Gasanze, Mubona, Gacaca, Cyuve, Gacaca, Gahondogo, Gasanze, Gashangiro, Kabaya, Mubona, Muhoza, Musanze, Rubange…
'''Kinigi''' : Bisate, Gasiza, Gihora, Kabwende, Kagano, Kanyamiheto, Musanze, Nyabisinde, Nyange, Nyarugina, Rwankuba, Tero) (nouveau district : Musanze
'''Mukingo''': Busogo, Nyabirehe, Gataraga, Gikoro, Muhingo, Rwinzovu, Shingiro, Kimonyi, Gatagara
'''Nyakinama''': Gisoro, Kabere I, Kabere II, Kabere III, Kanza, Kitabura, Muguli, Muko, Nkotsi, Rubona, Rugalika/Rugarika, Rusanze, Rutoyi) (nouveau district : Musanze)
'''Ruhondo''' : Rwaza, Ruhinga, Ntarama, Remera, Kinari cyangwa Kinazi, Ryandizi, Gashaki, Kigarama, Gashake, Kirarama, Kiruri, Mukono, Ntarama, Remera, Ruhinga, Rusayo, Rwaza, Ryandinzi
== 3.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kibungo ==
'''Rutonde''' : Rutonde, Rweru, Kaduha, Nkungu, Rwikubo, Kigabiro, Nyarusange, Nsinda na Sovu.
'''Muhazi''' : Kitazigurwa, Nyagatovu, Kabare, Murambi, Mukarange, Nyarugali, Ruhunda, Gati, Munyiginya, Gishali/Gishari, Nkomangwa na Nyarubuye.
'''Kabarondo''': Kabarondo, Cyinzovu, Rundu, Rubira, Rukira, Nkamaba, Muramira, Ruyonza, Rusera, Shyanda, Bisena na Murama.
'''Kayonza''': Kayonza, Murabuturo, Gasogi, Shyogo, Nyamirama, Musumba, Rutare na Rwinkwavu)
'''Birenga''' : Kibungo, Ngoma, Birenga, Kibaya, Ndamira, Gahulire cyangwa Gahurire, Sakara, Kibara, Kibimba, Bare, Matongo, Gahara na Gashongora.
'''Kigarama''' : Rubona, Vumwe, Kansana, Fukwe, Remera, Gahima, Gasetsa… Kabare I, Kabare II, Rurenge, Kaberangwe, Gashanda
'''Mugesera''' : Kukabuye, Shywa, Cyizihira, Kirambo, Ngara, Kibare, Matongo, Karembo, Kabilizi I, Kabilizi II, Nyange, Gatare, Zaza, Sangaza na Kagashi.
'''Sake''' : Rukumberi, Nsholi, Ntovi I, Ntovi II, Gituza, Rubago, Mabuga I, Mabuga II, Nshili I, Nshili II, Ruyema, Mbuye na Jarama.
'''Rukira''' : Rurenge, Mubago, Murama, Rurama, Gitwe, Gituku, Rugarama, Gashiru, Ntaruka na Mushikiri.
'''Rusumo''' : Kirehe, Kigina, Gatore, Musuza, Kigarama, Nyamugali, Gisenyi, Nyabitare, Kankobwa na Nyarubuye.
'''Rukara''': Rukara, Gahini, Kawangire, Kiyenzi, Nyakabunyo, Nyawera, Rwimishinya, Ramanyoni
== 4.Komini na za segiteri bya Perefegitura y’umugi wa Kigali [PVK] ==
'''Kacyiru''' : Remera, Kimihurura, Kacyiru, Gisozi…
'''Kicukiro''' : Kicukiro, Kagarama, Gatenga, Gikondo…
'''Nyarugenge''': Gatsata, Nyarugenge, Rugenge, Gitega, Biryogo, Nyamirambo, Kimisagara…
== .Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kigali Ngari [Kigali-Rural] ==
'''Mbogo''' : Mbogo, Ruhanda, Binaga, Nyabuko, Rusagara, Ngoma, Musake ou Museke, Cyinzuzi…
'''Mugambazi''' : Butangampundu, Kiyanza, Kirwa, Kanyoni, Murambi, Niyaba, Rusasa…
'''Musasa''' : Mbilima, Coko, Nyange, Nkara, Huro, Musagara, Ruli, Gatagara, Gihande, Gakingo…
'''Rushashi''' : Buheta, Minazi, Kiruku, Rushashi, Gihinga, Raba, Gatare, Joma, Shyombwe, Kiruku
'''Shyorongi''' : Muhondo cyangwa Ruhondo, Bwenda, Gitanda, Rwahi, Rusiga, Shyorongi, Rutonde, Nzove, Kanyinya, Gitanda
'''Tare''' : Bumba, Ruganda, Nganze, Marabana, Tare, Busahane, Rutandali, Remera…
'''Rutongo''' : Kabuye, ..dabane, Ngiryi, Masoro, Muhororo, Cyuga, Rubingo, Jali…
'''Butamwa''' : Butamwa, Nyarubande…
'''Bicumbi''' : Bicumbi, Murehe, Nyakaliro, Murama, Karenge, Nyamatete, Rubona, Nawe, Gahengeri, Muyumbu, Mwulire, Nzige, Karenge, Bihembe…
'''Gikomero''' : Bumbogo, Gasabo, Gicaca, Gikomero, Gishaka, Kayanga, Nduba, Rutunga, Sha na Shango
'''Gikoro''' : Runyinya, Fumbwe, Mununu, Rutoma, Duha, Gicaca, Musha…
'''Kanombe''' : Gahanga, Kamashashi(?) Rwabutenge, Busanza, Masaka, Kanombe, Nyarugunga, Masaka, Rushashe, Samuduha..
'''Rubungo''': Jurwe, Rusororo, Gasogi, Rubungo, Karama, Ndera, Gasogi
'''Gashora''' : Gashora, Juru, Musovu, Rwinume, Karera, Rilima, Mwendo, Mbyo, Nkanga, Rweru
'''Kanzenze''' : Ntarama, Kibungo, Kanzenze, Rulindo, Musenyi, Gicaca, Nyagihunika, Mayange, Muyenzi, Maranyundo, Mwogo, kayumba
'''Ngenda''': Ruhuha, Kindama , Kavumu, Nyakayaga, Burenge, Rutonde, Nyarugenge, Shyara, Nziranziza, Gakomeye, mareba, Gakamba
== 6.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gitarama ==
'''Mukingi''' : Nyagasozi, Muhororo, Mukingi, Kimegeri, Mahembe, Rugogwe, Ntenyo, Mpanda, Kamusenyi, Nyakabuye, Rugogwe, Gitega, Dusego, Rutagara
'''Nyamabuye''' : Gitarama, Gahogo, Gihuma, Ruli, Shyogwe, Munyinya, Kivumu, Takwe, Mpushi, Musumba, Rukaza, Mbuye, Rwamaraba, Gatenzi
'''Mushubati''': Kaduha, Mwaka, Cukiro, Gatikabisi, Gifumba, Remera, Kanyinya, Mata, Kagarama, Gikomero, Muhanga, Karama
'''Buringa''' : Nyabitare, Musange, Bulinga, Buranga, Musenyi, Gasave, Nyarutovu, Buramba, Remera, Rugendabare
'''Tambwe''' : Nyamagana, Gitisi, Munini, Bunyogombe, Tambwe, Ntenyo, Buhoro, Mayunzwe
'''Kigoma''': Butare, Gahombo, Kigoma, Ngwa, Gasoro, Mukingo, Mpanga, Remera, Kiruri, Rwoga, Kavumu, Rubona
'''Rutobwe''' : Gatovu, Cyeza, Ntonde, Mara, Cyubi, Shyanda, Mala, Giko, Rutongo
'''Nyakabanda''' : Ngaru, Nyabinoni, Gitumba, Shaki, Kivumo, Kibangu, Kibimba, Kagogwe, Gasovu, Rusuli, Kirwa
'''Nyabikenke''': Kigina, Gitovu, Mugunga, Kavumu, Mahembe, Kiyumba, Kigwaguro, Rukaragata, Kabuye, Ngoma
'''Murama''': Bweramana, Nkomero, Joma, Runyengando, Gaco, Nyabinyenga, Cyabakamyi, Mucubira, Rubona
'''Ntongwe''' : Kinazi, Rutabo, Rubona, Gisali, Musamo, Gikoma, Kareba, Ntongwe, Nyabitare, Nyarurama, Nyakabungo, Shyira, Gitovu
'''Mugina''': Kiyonza, Mbati, Bibungo, Cyeru, Mugina, Mukinga, Ngoma, Nteko
'''Masango''': Kadaho, Rwesero, Rwankuba, Munanira, Rwoga, Karambi, Nyakogo, Rukina, Kirwa, Gitinda, Muremure
'''Musambira''' : Nkomane, Gatizo, Nyamiyaga, Birambo, Musambira, Gihembe, Nyarubaka, Kambyeyi, Bimomwe
'''Runda''' : Gihara, Ruyenzi, Runda, Sheri, Kinyambi, Rugarika, Kigese
'''Taba''': Ngamba, Karangara, Gisheshe, Bugoba, Kamonyi, Musenyi, Taba, Buguli
'''Kayenzi''' : Gihira, Bitare, Bunyonga, Muganza, Nyamirembe, Marenga, Cubi, Kirwa, Kayenzi, Bugarama
== 7.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gikongoro ==
'''Karama''' : Muganza, Kiraro, Kibingo, Cyanika, Gitega, Ngoma, Nyanzoga, Kiyumba, Kibingo
'''Karambo''' : Gasiza, Rugazi, Nyakiza, Kibumwe, Nkurubuye, Rugarama, Mukongoro, Kavumu
'''Kinyamakara''' : Gikomeye, Murera, Kiyaga, Rwamweru, Karama, Bitare, Muhanga, Kamweru
'''Kivu''' : Shaba, Cyanyirankora, Gahurizo, Rwishywa, Tangabo, Nyabimata, Kivu, Muganza…
'''Mubuga''' : Nyarushishi, Kibeho, Nyarusovu, Ruseke…
'''Mudasomwa''': Kitabi, Tare I, Tare II, Mujuga, Nkumbure, Buhoro, Nyamigina, Uwinkingi, Kibyagira, Munini, Mukungu, Uwingugu, Mujuga
'''Muko''' : Kanyege, Musaraba, Bitandana, Kabavu, Jimbu, Cyobe, Muke, Yonde, Sovu, Musenyi, Kabavu, Gitondorero…
'''Musange''': Kigoma, Kibaga, Cyabute, Cyabasana, Ruhinga, Mugote, Jenda, Nkore…
'''Musebeya''' : Nyarwungo, Murambi, Gikungu, Rusekera, Rugano, Gatovu, Gakangaga, Bushigishigi
'''Nshili''': Masunzu, Gisanze, Rutiti, Remera, Busanze, Shororo, Runyombyi, Gisoro, Ruheru, Gitita…
'''Nyamagabe''' : Kibirizi, Remera, Gikongoro…
'''Rukondo''': Gahunga, Remera, Gikoni, Mbazi, Ngara, Kabinzi, Kirambi, Nyagisozi
'''Rwamiko''' : Mata, Ruramba, Rwamiko, Gorwe, Runyinya, Bukoro ou Rukoro, Matyazo, Gisorora…
== 8.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Butare ==
'''Gishamvu''' : Mukuge, Nyakibanda, Sheke, Gikunzi, Gishamvu, Musange,Mubumbano, Liba, Sholi
'''[[Huye]]''': Mpungwe, Sovu, Nyanza, Rukira, Mpare, Musange…
'''Kibayi''': Runyinya, Mukindo, Shyombo, Mukomacara, Nyagaburu, Kibayi, Saga, Rwamiko, Joma
'''Kigembe''': Ngera, Kigembe, Karama, Ruhona ou Rubona, Fugi, Murama, Nyanza…
'''Maraba''' : Maraba, Kibanda, Tare, Rusagara, Kabusan.a, .unzazi, Gisakura, Nyangazi, Simbi, Cyarumbo, Shanga, Kabuye, Buremera
'''Mbazi''' : Mbazi, Kabuga, Mwulire, Mutunda, Karama, Muhororo, Mbogo, Gihindamuyaga
'''Muganza''' : Cyumba, Remera, Kivomu ou Kivumu, Mugombwa, Baziro, Muganza, Nyagahuru, Nyabitare, Gishubi…
'''Mugusa''' : Mugusa, Cyayi, Jurwe, Nyarugenge, Kibilizi, Mugogwe, Nyarubuye, Kimuna, Gafumba, Sanzu, Curusi, Gikonko
'''Muyaga''' : Muyaga, Muduha, Nyeranzi, Musha, Ramba, Mbogo, Mamba, Kabumbwe, Gakoma
'''Muyira''' : Muyira, Mutara, Munyinya, Busoro, Nyakibungo, Nyamiyaga…
'''Nyabisindu''' : Mushyirarungu, Rwabicuma, Nyarusange, Gacu, Rwesera, Busasamana, Gahondo, Nyanza, Runga, Kibinja…
'''Rusatira''' : Kinazi, Buremera, Kato, Kabona, Rusabizi cyangwa rusatira; Nyagisenyi, Kigarama, Gahana, Maza
'''Ndora''' : Gisagara, Karama, Kinazi, Muzenga, Ndora, Cyamukuza, Mukande…
'''Ngoma''' : Sahera, Ngoma, Tumba, Cyarwa, Cyarwa-Cyimana, Butare
'''Ntyazo''' : Kagunga, Ruyenzi, Karama, Gisasa, Kibilizi (ou Kibirizi), Mbuye, Ntyazo, Cyanvuzo, Gatonde, Nyamure, Kayanza…
'''Nyakizu''' : Cyahinda, Muhambara, Nyagisozi, Mwoya, Kibangu, Naramba, Gihango, Cyuna, Gasasa, Maraba…
'''Nyaruhengeri''' : Bimba, Nyaruhengeri, Ngange, Kibilizi, Cyiva, Kansi…
'''Ruhashya''' : Ruhashya, Mara, Gatovu, Busheshi, Sheke, Kibika, Gashoba…
'''Runyinya''' : Buhoro, Karama, Mpanda, Maliba, Mbasa, Pamba, Kibingo, Rukara, Gikombe, Raranzige, Kaburemera…
'''Shyanda''' : Kayenzi, Zivu, Buhoro, Munyegera, Buremera, Kiziguro…
== 9.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Cyangugu ==
'''Bugarama''' : Gikundamvura, Bunyereri, Nyabintare, Muganza, Bugarama, Muhehwe, Nzahaha na Kibangira
'''Busozo''' : Muhehwe, Mukimbagiro…
'''Cyimbogo''' : Mururu, Mutongo, Cyete, Nyakarenzo, Winteko, Nyakanyinya, Cyato, Mibirizi, Gihundwe, Murehe, Nyamagana
'''Gafunzo''' : Remera, Gabiro, Nyito, Bushenge, Gashirabwoba, Bumazi, Ruharambuga, Rwabidege, Nyamugali ou Nyamugari, Shangi, Gabiro, Mugera, Mukoma, Nyabitekeri, Bugeza, Bunyangurube, Bunyenga, Nyabitekeri
'''Gatare''' : Karambi, Mugomba, Ngange, Cyiya, Kagunga, Buhoro, Macuba, Rukanu, Birembo, Muraza, Rumamfu, Rugano, Mwasa
'''Gishoma''' : Gashonga, Gisagara, Rwimbogo, Ntenyi, Nyenji, Kiranga, Rukunguri, Kimbagiro, Butambamo, Ruhoko
'''Gisuma''' : Shagasha, Munyove, Isha, Ntura, Biguzi, Mwito, Remera, Bugungu, Bushenge, Rusambu, Bumazi, Gashirabwoba, Giheke
'''Kagano''' :Rambira, Mukingi, Bushekeri, Nyakabingo, Nyamasheke, Mubumbano, Kagano, Butambara, Ngoma, Kagarama
'''Kamembe''' : Kamembe, Gihundwe, Muhari, Rwahi, Nkanka, Cyibumba, Mparwe, Bugumira, Rusunyu
'''Karengera''' : Ruharambuga, Rwabidege, Nyamuhunga, Rwintare, Karambo, Karengera, Nyanunda, Kanyinya, Butare, Rurama, Gasumo, Bweyeye
'''Kirambo''' : Gahisi, Mpabe, Rangiro, Rwumba, Yove, Kanjongo, Ruheru, Gitongo, Cyato, Tyazo
'''Nyakabuye''' : Kigurwe, Matare, Muhanga, Runyanzovu, Nkungu, Nyamubembe, Nyamaronko, Nyakabuye, Gitambi, Kaboza.
== 10. Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kibuye ==
'''Bwakira''' :Cyantare,Cyanyanza,Mugunda,Murambi,Murundi,Musasa,Ngoma,Nyabinombe,Nyabiranga,Rusengesi,Shyembye
'''Gishyita''' : Bisesero,Gishyita,Mara,Mpembe,Mubuga,Murangara,Musenyi,Ngoma
'''Gisovu''' : Gikaranka,Giko,Gisovu,Gitabura,Kavumu,Muramba,Rugaraga,Rwankuba,Twumba
'''Gitesi''' : Bubazi, Burunga, Buye, Bwishyura, Gasura, Gitarama, Gitesi, Kagabiro, Kayenzi, Mbogo, Rubazo, Ruragwe
'''Kivumu''' : Bwira,Gasave,Kibanda,Kigali,Kivumu,Mwendo,Ndaro,Ngobagoba,Nyange,Rukoko,Sanza
'''Mabanza''' :Buhinga,Gacaca,Gihara,Gitwa,Kibirizi,Kibingo,Kigeyo,Mukura,Mushubati,Ngoma,Nyagatovu,Nyarugenge,Rubengera,Rukaragata
'''Mwendo''' : Biguhu, Rucura, Gisayura, Shoba, Ruganda, Mutuntu, Mugano, Kigoma, Gahengeri, Gashali,Kagunga
'''Rutsiro''' : Birambo, Bwiza, Gasovu,Gatoki,Gihango, Gitebe,Kagano,Manihira,Muhira, Nyarucundura, Rugarambiro, Rugote,Rusebeya
'''Rwamatamu''':Butembo,Cyiza,Gihombo,Gitsimbwe,Kilimbi,Mahembe,Mugozi,Nyabinaga,Nyagahima,Nyagahinga,Ruvumbu,Rwabisindu.
== 11.Komini na za segiteri bya Perefegitura y’Umutara (yavutse kuva tariki 19 Mata 1996 [ikaswe kuri Byumba na Kibungo] ==
Komini:'''Bugaragara''','''Gabiro''', '''Kagitumba''','''Kahi''','''Karangazi''','''Murambi''','''Muvumba''','''Nyagatare''';'''Rwisirabo'''
== '''12.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Byumba''' ==
'''BuyogaBwisige'''
'''Cyumba'''
'''Cyungo'''
'''Giti'''
'''Gituza'''
'''Kibali'''
'''Kinyami'''
'''Kivuye'''
'''Kiyombe'''
'''Mukarange'''
'''Muhura'''
'''Ngarama'''
'''Rutare'''
'''Tumba'''
fr156akwvwfpgqojnmvwf780m707fxh
132378
132377
2026-06-21T10:13:59Z
B.Scalling
15089
132378
wikitext
text/x-wiki
'''Perefegitura z’u Rwanda''' zari inzego z’ubutegetsi bwite bwa Leta zakoreshwaga mu Rwanda mbere y’ivugurura ry’imitegekere ryabaye mu mwaka wa 2006<ref>[https://kiny.taarifa.rw/perefegitura-zu-rwanda-hagati-ya-1992-na-1996-2/ Page not found - Taarifa Rwanda Kinyarwanda Version |]</ref>.
== Perefegitura 10 z’u Rwanda (1962-1992)<ref>[https://www.bing.com/images/search?q=perefegitura+10+z%27u+rwanda+1962-1992&qpvt=Perefegitura+10+z%e2%80%99u+Rwanda+(1962-1992)&form=IGRE&first=1 perefegitura 10 z'u rwanda 1962-1992 - Search Images]</ref> ==
1.'''[[Perefegitura ya Butare|Butare]]'''
2.'''Byumba'''
3.'''Cyangugu'''
4.'''Gikongoro'''
5.'''[[Gasenyi|Gisenyi]]'''
6.'''Gitarama'''
7.'''Kibungo'''
8.'''Kibuye'''
9'''.Kigali'''
10.'''Ruhengeri'''
Izi perefegitura zari zigizwe na za komini 143, buri imwe yose ikayoborwa na Burugumesitiri washyirwagaho na perezida wa '''Repubulika ya II.'''
=== Perefegitura 11 z’u Rwanda (1992-1996)<ref>[https://prof-maurice.com/rw/2023/11/19/menya-za-perefegitura-na-za-komini-zo-mu-rwanda-rwo-ha-mbere-ya-2002/ Menya za perefegitura,za Komini, na za Segiteri zo mu Rwanda rwo ha mbere(1962-2002) – Prof Maurice Hakizimana]</ref> ===
Bigeze muri 1992, hakaswe indi perefegitura nshya muri Kigali: haba kigali ebyiri ari zo '''Kigali-ville (Umugi wa Kigali) na Kigali-rural (Kigali-Ngari).'''
== 1.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gisenyi ==
'''Gaseke''' : Mwendo, Kabuye, Magaba, Rwili, Bukonde, Rwankeke, Bukende, Gisebeya, Muhanda, Rurambo
'''Giciye''': Birembo, Rubare, Gihira, Rubona, Murambi, Nyamugeyo, Gasasa, Kintarure, Shyira, Jomba, Shaki, Mutanda, Cyarwa
'''Kanama''': Bisizi, Kayove, Kanama, Karambo, Nkuli, Kigarama, Kanombe, Rugomero, Mukondo, Nyundo, Nyabirasi
'''Karago''': Nanga, Bumba, Mwiyanike, Rurembo, Ndorwa, Muhungwe, Rambura, Gakarara
'''Kayove''' : Kayove, Mushonyi, Gishwati, Ngabo, Kigeyo, Vumbi, Gihumba, Rugamba, Kinunu, Busanza, Syiki, Musasa, Murama, Gihinga, Boneza
'''Kibilira''' : Karehe, Kirengo, Rubona, Ntobwe, Ngurugunzu, Gitarama, Rugarama, Ntaganzwa, Rongi, Nyamisa, Gatumba, Mikingo
'''Mutura''' : Mutovu, Rusiza, Tamira, Mugongo, Mudende, Nyaruteme, Nyamirango, Cyambara, Kora, Kabatwa, Butaka, Kanzenze, Gihorwe
'''Nyamyumba''' : Bushoko, Gashashi, Mwufe, Kivumu, Budaha, Busoro, Kiraga, Kinigi, Munanira, Rubona, Rushubi, Kabilizi
'''Ramba''' : Bayi, Kavumu, Kimanu, Sovu, Nyampili, Kageyo, Mabuye, Suti
'''Rubavu''' : Gisenyi, Byahi, Gisa, Murara, Rugerero, Basa, Murambi, Bulinda, Muhira
'''Rwerere''' : Mukingo, Gabiro, Mubona, Kantwali, Busumba, Rwanzekuma, Nyarushyamba, Kinyanzovu, Muhanda, Gacurabwenge
'''Satinsyi''': Mpara, Murambi, Ruhunga, Ngororero, Mbuye, Kiziguro, Gitwa, Munini, Gitega, Matyazo, Rucano, Musagara, Gashonyi, Matyazo
== 2.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Ruhengeri ==
'''Nkuli''': Gatovu, Gitwa, Jenda, Kareba, Kintobo, Mukamira, Musumba, Rukoma, Runigi, Ryinyo [Lyinyo]
'''Nyamutera''' : Cyanika, Kageri, Marangara, Mukirangwe, Murama, Nyarutembe, Rugera, Tubungo
'''Gatonde''' : Busengo, Cyibumba, Gahanga, Gakenke, Kivune, Mugandu, Munanira, Nyakagezi, Rusasa
'''Ndusu''' : Buhunga, Janja, Kabingo, Kiriba, Kiringa, Mataba, Mugunga, Muzo, Mwumba, Rusoro, Tandagura.
'''Nyarutovu''' : Bwisha, Gakenke, Gashenyi, Gihinga, Gitovu, Kajwi, Karambo, Kiriba, Kinyoma, Ruhangari/Ruhangali, Ruhinga I, Ruhinga II.
'''Cyeru''': Butare, Gacundura, Kabona, Kalingorera, Kamubuga, Kiboga (Kibogu ?), Kinihira, Mugamba, Ndago, Rugendabare, Ruhanga, Ruhombo (Ruhondo ?), Rusarabuge, Ruyange, Rwerere
'''Cyabingo''': Bushoka, Bugaragara, Cyabingo, Gitwa, Kavumu, Kiganda, Muhaza, Muhororo, Muramba, Ngege, Nyundo, Rugimbu, Rukore, Rurembo, Rutare
'''Nyamugali/Nyamugari''' : Kabingo, Mushubi, Gaseke, Rushara, Kidomo, Nemba, Rubona, Gicuba, Mushongi, Muvumo, Rukore, Kivumu, Gaseke, Gicuba, Kabingo, Kidomo, Kivumu, Mushongi, Muvumo, Mushubi, Nemba, Rubona, Rushara, Rukore
'''Butaro''' : Buhita, Bukaragata, Burandi, Kayange, Kindoyi, Kinyababa, Musama, Rugendabare (Rugendabari ?), Ruliba, Rutovu
'''Kidaho''' : Burambi, Burera, Butenga, Butete, Cyanika, Gitaraga, Gitare, Kagogo, Kidaho, Rugarama
'''Nkumba''' : Gahunga, Gatete, Gihera (Giheta ?), Gitinda, Kabaya, Kinoni, Maya, Musanzu (Musanze ?), Mwiko, Nyanga, Ruhondo, Rutamba
'''Kigombe''' : Kabaya, Musanze, Gahondogo, Gashangiro, Cyuve, Muhoza, Gasanze, Mubona, Gacaca, Cyuve, Gacaca, Gahondogo, Gasanze, Gashangiro, Kabaya, Mubona, Muhoza, Musanze, Rubange…
'''Kinigi''' : Bisate, Gasiza, Gihora, Kabwende, Kagano, Kanyamiheto, Musanze, Nyabisinde, Nyange, Nyarugina, Rwankuba, Tero) (nouveau district : Musanze
'''Mukingo''': Busogo, Nyabirehe, Gataraga, Gikoro, Muhingo, Rwinzovu, Shingiro, Kimonyi, Gatagara
'''Nyakinama''': Gisoro, Kabere I, Kabere II, Kabere III, Kanza, Kitabura, Muguli, Muko, Nkotsi, Rubona, Rugalika/Rugarika, Rusanze, Rutoyi) (nouveau district : Musanze)
'''Ruhondo''' : Rwaza, Ruhinga, Ntarama, Remera, Kinari cyangwa Kinazi, Ryandizi, Gashaki, Kigarama, Gashake, Kirarama, Kiruri, Mukono, Ntarama, Remera, Ruhinga, Rusayo, Rwaza, Ryandinzi
== 3.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kibungo ==
'''Rutonde''' : Rutonde, Rweru, Kaduha, Nkungu, Rwikubo, Kigabiro, Nyarusange, Nsinda na Sovu.
'''Muhazi''' : Kitazigurwa, Nyagatovu, Kabare, Murambi, Mukarange, Nyarugali, Ruhunda, Gati, Munyiginya, Gishali/Gishari, Nkomangwa na Nyarubuye.
'''Kabarondo''': Kabarondo, Cyinzovu, Rundu, Rubira, Rukira, Nkamaba, Muramira, Ruyonza, Rusera, Shyanda, Bisena na Murama.
'''Kayonza''': Kayonza, Murabuturo, Gasogi, Shyogo, Nyamirama, Musumba, Rutare na Rwinkwavu)
'''Birenga''' : Kibungo, Ngoma, Birenga, Kibaya, Ndamira, Gahulire cyangwa Gahurire, Sakara, Kibara, Kibimba, Bare, Matongo, Gahara na Gashongora.
'''Kigarama''' : Rubona, Vumwe, Kansana, Fukwe, Remera, Gahima, Gasetsa… Kabare I, Kabare II, Rurenge, Kaberangwe, Gashanda
'''Mugesera''' : Kukabuye, Shywa, Cyizihira, Kirambo, Ngara, Kibare, Matongo, Karembo, Kabilizi I, Kabilizi II, Nyange, Gatare, Zaza, Sangaza na Kagashi.
'''Sake''' : Rukumberi, Nsholi, Ntovi I, Ntovi II, Gituza, Rubago, Mabuga I, Mabuga II, Nshili I, Nshili II, Ruyema, Mbuye na Jarama.
'''Rukira''' : Rurenge, Mubago, Murama, Rurama, Gitwe, Gituku, Rugarama, Gashiru, Ntaruka na Mushikiri.
'''Rusumo''' : Kirehe, Kigina, Gatore, Musuza, Kigarama, Nyamugali, Gisenyi, Nyabitare, Kankobwa na Nyarubuye.
'''Rukara''': Rukara, Gahini, Kawangire, Kiyenzi, Nyakabunyo, Nyawera, Rwimishinya, Ramanyoni
== 4.Komini na za segiteri bya Perefegitura y’umugi wa Kigali [PVK] ==
'''Kacyiru''' : Remera, Kimihurura, Kacyiru, Gisozi…
'''Kicukiro''' : Kicukiro, Kagarama, Gatenga, Gikondo…
'''Nyarugenge''': Gatsata, Nyarugenge, Rugenge, Gitega, Biryogo, Nyamirambo, Kimisagara…
== .Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kigali Ngari [Kigali-Rural] ==
'''Mbogo''' : Mbogo, Ruhanda, Binaga, Nyabuko, Rusagara, Ngoma, Musake ou Museke, Cyinzuzi…
'''Mugambazi''' : Butangampundu, Kiyanza, Kirwa, Kanyoni, Murambi, Niyaba, Rusasa…
'''Musasa''' : Mbilima, Coko, Nyange, Nkara, Huro, Musagara, Ruli, Gatagara, Gihande, Gakingo…
'''Rushashi''' : Buheta, Minazi, Kiruku, Rushashi, Gihinga, Raba, Gatare, Joma, Shyombwe, Kiruku
'''Shyorongi''' : Muhondo cyangwa Ruhondo, Bwenda, Gitanda, Rwahi, Rusiga, Shyorongi, Rutonde, Nzove, Kanyinya, Gitanda
'''Tare''' : Bumba, Ruganda, Nganze, Marabana, Tare, Busahane, Rutandali, Remera…
'''Rutongo''' : Kabuye, ..dabane, Ngiryi, Masoro, Muhororo, Cyuga, Rubingo, Jali…
'''Butamwa''' : Butamwa, Nyarubande…
'''Bicumbi''' : Bicumbi, Murehe, Nyakaliro, Murama, Karenge, Nyamatete, Rubona, Nawe, Gahengeri, Muyumbu, Mwulire, Nzige, Karenge, Bihembe…
'''Gikomero''' : Bumbogo, Gasabo, Gicaca, Gikomero, Gishaka, Kayanga, Nduba, Rutunga, Sha na Shango
'''Gikoro''' : Runyinya, Fumbwe, Mununu, Rutoma, Duha, Gicaca, Musha…
'''Kanombe''' : Gahanga, Kamashashi(?) Rwabutenge, Busanza, Masaka, Kanombe, Nyarugunga, Masaka, Rushashe, Samuduha..
'''Rubungo''': Jurwe, Rusororo, Gasogi, Rubungo, Karama, Ndera, Gasogi
'''Gashora''' : Gashora, Juru, Musovu, Rwinume, Karera, Rilima, Mwendo, Mbyo, Nkanga, Rweru
'''Kanzenze''' : Ntarama, Kibungo, Kanzenze, Rulindo, Musenyi, Gicaca, Nyagihunika, Mayange, Muyenzi, Maranyundo, Mwogo, kayumba
'''Ngenda''': Ruhuha, Kindama , Kavumu, Nyakayaga, Burenge, Rutonde, Nyarugenge, Shyara, Nziranziza, Gakomeye, mareba, Gakamba
== 6.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gitarama ==
'''Mukingi''' : Nyagasozi, Muhororo, Mukingi, Kimegeri, Mahembe, Rugogwe, Ntenyo, Mpanda, Kamusenyi, Nyakabuye, Rugogwe, Gitega, Dusego, Rutagara
'''Nyamabuye''' : Gitarama, Gahogo, Gihuma, Ruli, Shyogwe, Munyinya, Kivumu, Takwe, Mpushi, Musumba, Rukaza, Mbuye, Rwamaraba, Gatenzi
'''Mushubati''': Kaduha, Mwaka, Cukiro, Gatikabisi, Gifumba, Remera, Kanyinya, Mata, Kagarama, Gikomero, Muhanga, Karama
'''Buringa''' : Nyabitare, Musange, Bulinga, Buranga, Musenyi, Gasave, Nyarutovu, Buramba, Remera, Rugendabare
'''Tambwe''' : Nyamagana, Gitisi, Munini, Bunyogombe, Tambwe, Ntenyo, Buhoro, Mayunzwe
'''Kigoma''': Butare, Gahombo, Kigoma, Ngwa, Gasoro, Mukingo, Mpanga, Remera, Kiruri, Rwoga, Kavumu, Rubona
'''Rutobwe''' : Gatovu, Cyeza, Ntonde, Mara, Cyubi, Shyanda, Mala, Giko, Rutongo
'''Nyakabanda''' : Ngaru, Nyabinoni, Gitumba, Shaki, Kivumo, Kibangu, Kibimba, Kagogwe, Gasovu, Rusuli, Kirwa
'''Nyabikenke''': Kigina, Gitovu, Mugunga, Kavumu, Mahembe, Kiyumba, Kigwaguro, Rukaragata, Kabuye, Ngoma
'''Murama''': Bweramana, Nkomero, Joma, Runyengando, Gaco, Nyabinyenga, Cyabakamyi, Mucubira, Rubona
'''Ntongwe''' : Kinazi, Rutabo, Rubona, Gisali, Musamo, Gikoma, Kareba, Ntongwe, Nyabitare, Nyarurama, Nyakabungo, Shyira, Gitovu
'''Mugina''': Kiyonza, Mbati, Bibungo, Cyeru, Mugina, Mukinga, Ngoma, Nteko
'''Masango''': Kadaho, Rwesero, Rwankuba, Munanira, Rwoga, Karambi, Nyakogo, Rukina, Kirwa, Gitinda, Muremure
'''Musambira''' : Nkomane, Gatizo, Nyamiyaga, Birambo, Musambira, Gihembe, Nyarubaka, Kambyeyi, Bimomwe
'''Runda''' : Gihara, Ruyenzi, Runda, Sheri, Kinyambi, Rugarika, Kigese
'''Taba''': Ngamba, Karangara, Gisheshe, Bugoba, Kamonyi, Musenyi, Taba, Buguli
'''Kayenzi''' : Gihira, Bitare, Bunyonga, Muganza, Nyamirembe, Marenga, Cubi, Kirwa, Kayenzi, Bugarama
== 7.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gikongoro ==
'''Karama''' : Muganza, Kiraro, Kibingo, Cyanika, Gitega, Ngoma, Nyanzoga, Kiyumba, Kibingo
'''Karambo''' : Gasiza, Rugazi, Nyakiza, Kibumwe, Nkurubuye, Rugarama, Mukongoro, Kavumu
'''Kinyamakara''' : Gikomeye, Murera, Kiyaga, Rwamweru, Karama, Bitare, Muhanga, Kamweru
'''Kivu''' : Shaba, Cyanyirankora, Gahurizo, Rwishywa, Tangabo, Nyabimata, Kivu, Muganza…
'''Mubuga''' : Nyarushishi, Kibeho, Nyarusovu, Ruseke…
'''Mudasomwa''': Kitabi, Tare I, Tare II, Mujuga, Nkumbure, Buhoro, Nyamigina, Uwinkingi, Kibyagira, Munini, Mukungu, Uwingugu, Mujuga
'''Muko''' : Kanyege, Musaraba, Bitandana, Kabavu, Jimbu, Cyobe, Muke, Yonde, Sovu, Musenyi, Kabavu, Gitondorero…
'''Musange''': Kigoma, Kibaga, Cyabute, Cyabasana, Ruhinga, Mugote, Jenda, Nkore…
'''Musebeya''' : Nyarwungo, Murambi, Gikungu, Rusekera, Rugano, Gatovu, Gakangaga, Bushigishigi
'''Nshili''': Masunzu, Gisanze, Rutiti, Remera, Busanze, Shororo, Runyombyi, Gisoro, Ruheru, Gitita…
'''Nyamagabe''' : Kibirizi, Remera, Gikongoro…
'''Rukondo''': Gahunga, Remera, Gikoni, Mbazi, Ngara, Kabinzi, Kirambi, Nyagisozi
'''Rwamiko''' : Mata, Ruramba, Rwamiko, Gorwe, Runyinya, Bukoro ou Rukoro, Matyazo, Gisorora…
== 8.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Butare ==
'''Gishamvu''' : Mukuge, Nyakibanda, Sheke, Gikunzi, Gishamvu, Musange,Mubumbano, Liba, Sholi
'''[[Huye]]''': Mpungwe, Sovu, Nyanza, Rukira, Mpare, Musange…
'''Kibayi''': Runyinya, Mukindo, Shyombo, Mukomacara, Nyagaburu, Kibayi, Saga, Rwamiko, Joma
'''Kigembe''': Ngera, Kigembe, Karama, Ruhona ou Rubona, Fugi, Murama, Nyanza…
'''Maraba''' : Maraba, Kibanda, Tare, Rusagara, Kabusan.a, .unzazi, Gisakura, Nyangazi, Simbi, Cyarumbo, Shanga, Kabuye, Buremera
'''Mbazi''' : Mbazi, Kabuga, Mwulire, Mutunda, Karama, Muhororo, Mbogo, Gihindamuyaga
'''Muganza''' : Cyumba, Remera, Kivomu ou Kivumu, Mugombwa, Baziro, Muganza, Nyagahuru, Nyabitare, Gishubi…
'''Mugusa''' : Mugusa, Cyayi, Jurwe, Nyarugenge, Kibilizi, Mugogwe, Nyarubuye, Kimuna, Gafumba, Sanzu, Curusi, Gikonko
'''Muyaga''' : Muyaga, Muduha, Nyeranzi, Musha, Ramba, Mbogo, Mamba, Kabumbwe, Gakoma
'''Muyira''' : Muyira, Mutara, Munyinya, Busoro, Nyakibungo, Nyamiyaga…
'''Nyabisindu''' : Mushyirarungu, Rwabicuma, Nyarusange, Gacu, Rwesera, Busasamana, Gahondo, Nyanza, Runga, Kibinja…
'''Rusatira''' : Kinazi, Buremera, Kato, Kabona, Rusabizi cyangwa rusatira; Nyagisenyi, Kigarama, Gahana, Maza
'''Ndora''' : Gisagara, Karama, Kinazi, Muzenga, Ndora, Cyamukuza, Mukande…
'''Ngoma''' : Sahera, Ngoma, Tumba, Cyarwa, Cyarwa-Cyimana, Butare
'''Ntyazo''' : Kagunga, Ruyenzi, Karama, Gisasa, Kibilizi (ou Kibirizi), Mbuye, Ntyazo, Cyanvuzo, Gatonde, Nyamure, Kayanza…
'''Nyakizu''' : Cyahinda, Muhambara, Nyagisozi, Mwoya, Kibangu, Naramba, Gihango, Cyuna, Gasasa, Maraba…
'''Nyaruhengeri''' : Bimba, Nyaruhengeri, Ngange, Kibilizi, Cyiva, Kansi…
'''Ruhashya''' : Ruhashya, Mara, Gatovu, Busheshi, Sheke, Kibika, Gashoba…
'''Runyinya''' : Buhoro, Karama, Mpanda, Maliba, Mbasa, Pamba, Kibingo, Rukara, Gikombe, Raranzige, Kaburemera…
'''Shyanda''' : Kayenzi, Zivu, Buhoro, Munyegera, Buremera, Kiziguro…
== 9.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Cyangugu ==
'''Bugarama''' : Gikundamvura, Bunyereri, Nyabintare, Muganza, Bugarama, Muhehwe, Nzahaha na Kibangira
'''Busozo''' : Muhehwe, Mukimbagiro…
'''Cyimbogo''' : Mururu, Mutongo, Cyete, Nyakarenzo, Winteko, Nyakanyinya, Cyato, Mibirizi, Gihundwe, Murehe, Nyamagana
'''Gafunzo''' : Remera, Gabiro, Nyito, Bushenge, Gashirabwoba, Bumazi, Ruharambuga, Rwabidege, Nyamugali ou Nyamugari, Shangi, Gabiro, Mugera, Mukoma, Nyabitekeri, Bugeza, Bunyangurube, Bunyenga, Nyabitekeri
'''Gatare''' : Karambi, Mugomba, Ngange, Cyiya, Kagunga, Buhoro, Macuba, Rukanu, Birembo, Muraza, Rumamfu, Rugano, Mwasa
'''Gishoma''' : Gashonga, Gisagara, Rwimbogo, Ntenyi, Nyenji, Kiranga, Rukunguri, Kimbagiro, Butambamo, Ruhoko
'''Gisuma''' : Shagasha, Munyove, Isha, Ntura, Biguzi, Mwito, Remera, Bugungu, Bushenge, Rusambu, Bumazi, Gashirabwoba, Giheke
'''Kagano''' :Rambira, Mukingi, Bushekeri, Nyakabingo, Nyamasheke, Mubumbano, Kagano, Butambara, Ngoma, Kagarama
'''Kamembe''' : Kamembe, Gihundwe, Muhari, Rwahi, Nkanka, Cyibumba, Mparwe, Bugumira, Rusunyu
'''Karengera''' : Ruharambuga, Rwabidege, Nyamuhunga, Rwintare, Karambo, Karengera, Nyanunda, Kanyinya, Butare, Rurama, Gasumo, Bweyeye
'''Kirambo''' : Gahisi, Mpabe, Rangiro, Rwumba, Yove, Kanjongo, Ruheru, Gitongo, Cyato, Tyazo
'''Nyakabuye''' : Kigurwe, Matare, Muhanga, Runyanzovu, Nkungu, Nyamubembe, Nyamaronko, Nyakabuye, Gitambi, Kaboza.
== 10. Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kibuye ==
'''Bwakira''' :Cyantare,Cyanyanza,Mugunda,Murambi,Murundi,Musasa,Ngoma,Nyabinombe,Nyabiranga,Rusengesi,Shyembye
'''Gishyita''' : Bisesero,Gishyita,Mara,Mpembe,Mubuga,Murangara,Musenyi,Ngoma
'''Gisovu''' : Gikaranka,Giko,Gisovu,Gitabura,Kavumu,Muramba,Rugaraga,Rwankuba,Twumba
'''Gitesi''' : Bubazi, Burunga, Buye, Bwishyura, Gasura, Gitarama, Gitesi, Kagabiro, Kayenzi, Mbogo, Rubazo, Ruragwe
'''Kivumu''' : Bwira,Gasave,Kibanda,Kigali,Kivumu,Mwendo,Ndaro,Ngobagoba,Nyange,Rukoko,Sanza
'''Mabanza''' :Buhinga,Gacaca,Gihara,Gitwa,Kibirizi,Kibingo,Kigeyo,Mukura,Mushubati,Ngoma,Nyagatovu,Nyarugenge,Rubengera,Rukaragata
'''Mwendo''' : Biguhu, Rucura, Gisayura, Shoba, Ruganda, Mutuntu, Mugano, Kigoma, Gahengeri, Gashali,Kagunga
'''Rutsiro''' : Birambo, Bwiza, Gasovu,Gatoki,Gihango, Gitebe,Kagano,Manihira,Muhira, Nyarucundura, Rugarambiro, Rugote,Rusebeya
'''Rwamatamu''':Butembo,Cyiza,Gihombo,Gitsimbwe,Kilimbi,Mahembe,Mugozi,Nyabinaga,Nyagahima,Nyagahinga,Ruvumbu,Rwabisindu.
== 11.Komini na za segiteri bya Perefegitura y’Umutara (yavutse kuva tariki 19 Mata 1996 [ikaswe kuri Byumba na Kibungo] ==
Komini:'''Bugaragara''','''Gabiro''', '''Kagitumba''','''Kahi''','''Karangazi''','''Murambi''','''Muvumba''','''Nyagatare''';'''Rwisirabo'''
== '''12.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Byumba''' ==
'''BuyogaBwisige'''
'''Cyumba'''
'''Cyungo'''
'''Giti'''
'''Gituza'''
'''Kibali'''
'''Kinyami'''
'''Kivuye'''
'''Kiyombe'''
'''Mukarange'''
'''Muhura'''
'''Ngarama'''
'''Rutare'''
'''Tumba'''
jrsu2om8kos3r7cc8o6wh0zq19ijwxl
132379
132378
2026-06-21T10:14:40Z
B.Scalling
15089
132379
wikitext
text/x-wiki
'''Perefegitura z’u Rwanda''' zari inzego z’ubutegetsi bwite bwa Leta zakoreshwaga mu Rwanda mbere y’ivugurura ry’imitegekere ryabaye mu mwaka wa 2006<ref>[https://kiny.taarifa.rw/perefegitura-zu-rwanda-hagati-ya-1992-na-1996-2/ Page not found - Taarifa Rwanda Kinyarwanda Version |]</ref>.
== Perefegitura 10 z’u Rwanda (1962-1992)<ref>[https://www.bing.com/images/search?q=perefegitura+10+z%27u+rwanda+1962-1992&qpvt=Perefegitura+10+z%e2%80%99u+Rwanda+(1962-1992)&form=IGRE&first=1 perefegitura 10 z'u rwanda 1962-1992 - Search Images]</ref> ==
1.'''[[Perefegitura ya Butare|Butare]]'''
2.'''Byumba'''
3.'''Cyangugu'''
4.'''Gikongoro'''
5.'''[[Gasenyi|Gisenyi]]'''
6.'''Gitarama'''
7.'''Kibungo'''
8.'''Kibuye'''
9'''.Kigali'''
10.'''Ruhengeri'''
Izi perefegitura zari zigizwe na za komini 143, buri imwe yose ikayoborwa na Burugumesitiri washyirwagaho na perezida wa '''Repubulika ya II.'''
=== Perefegitura 11 z’u Rwanda (1992-1996)<ref>[https://prof-maurice.com/rw/2023/11/19/menya-za-perefegitura-na-za-komini-zo-mu-rwanda-rwo-ha-mbere-ya-2002/ Menya za perefegitura,za Komini, na za Segiteri zo mu Rwanda rwo ha mbere(1962-2002) – Prof Maurice Hakizimana]</ref> ===
Bigeze muri 1992, hakaswe indi perefegitura nshya muri Kigali: haba kigali ebyiri ari zo '''Kigali-ville (Umugi wa Kigali) na Kigali-rural (Kigali-Ngari).'''
== 1.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gisenyi ==
'''Gaseke''' : Mwendo, Kabuye, Magaba, Rwili, Bukonde, Rwankeke, Bukende, Gisebeya, Muhanda, Rurambo
'''Giciye''': Birembo, Rubare, Gihira, Rubona, Murambi, Nyamugeyo, Gasasa, Kintarure, Shyira, Jomba, Shaki, Mutanda, Cyarwa
'''Kanama''': Bisizi, Kayove, Kanama, Karambo, Nkuli, Kigarama, Kanombe, Rugomero, Mukondo, Nyundo, Nyabirasi
'''Karago''': Nanga, Bumba, Mwiyanike, Rurembo, Ndorwa, Muhungwe, Rambura, Gakarara
'''Kayove''' : Kayove, Mushonyi, Gishwati, Ngabo, Kigeyo, Vumbi, Gihumba, Rugamba, Kinunu, Busanza, Syiki, Musasa, Murama, Gihinga, Boneza
'''Kibilira''' : Karehe, Kirengo, Rubona, Ntobwe, Ngurugunzu, Gitarama, Rugarama, Ntaganzwa, Rongi, Nyamisa, Gatumba, Mikingo
'''Mutura''' : Mutovu, Rusiza, Tamira, Mugongo, Mudende, Nyaruteme, Nyamirango, Cyambara, Kora, Kabatwa, Butaka, Kanzenze, Gihorwe
'''Nyamyumba''' : Bushoko, Gashashi, Mwufe, Kivumu, Budaha, Busoro, Kiraga, Kinigi, Munanira, Rubona, Rushubi, Kabilizi
'''Ramba''' : Bayi, Kavumu, Kimanu, Sovu, Nyampili, Kageyo, Mabuye, Suti
'''Rubavu''' : Gisenyi, Byahi, Gisa, Murara, Rugerero, Basa, Murambi, Bulinda, Muhira
'''Rwerere''' : Mukingo, Gabiro, Mubona, Kantwali, Busumba, Rwanzekuma, Nyarushyamba, Kinyanzovu, Muhanda, Gacurabwenge
'''Satinsyi''': Mpara, Murambi, Ruhunga, Ngororero, Mbuye, Kiziguro, Gitwa, Munini, Gitega, Matyazo, Rucano, Musagara, Gashonyi, Matyazo
== 2.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Ruhengeri ==
'''Nkuli''': Gatovu, Gitwa, Jenda, Kareba, Kintobo, Mukamira, Musumba, Rukoma, Runigi, Ryinyo [Lyinyo]
'''Nyamutera''' : Cyanika, Kageri, Marangara, Mukirangwe, Murama, Nyarutembe, Rugera, Tubungo
'''Gatonde''' : Busengo, Cyibumba, Gahanga, Gakenke, Kivune, Mugandu, Munanira, Nyakagezi, Rusasa
'''Ndusu''' : Buhunga, Janja, Kabingo, Kiriba, Kiringa, Mataba, Mugunga, Muzo, Mwumba, Rusoro, Tandagura.
'''Nyarutovu''' : Bwisha, Gakenke, Gashenyi, Gihinga, Gitovu, Kajwi, Karambo, Kiriba, Kinyoma, Ruhangari/Ruhangali, Ruhinga I, Ruhinga II.
'''Cyeru''': Butare, Gacundura, Kabona, Kalingorera, Kamubuga, Kiboga (Kibogu ?), Kinihira, Mugamba, Ndago, Rugendabare, Ruhanga, Ruhombo (Ruhondo ?), Rusarabuge, Ruyange, Rwerere
'''Cyabingo''': Bushoka, Bugaragara, Cyabingo, Gitwa, Kavumu, Kiganda, Muhaza, Muhororo, Muramba, Ngege, Nyundo, Rugimbu, Rukore, Rurembo, Rutare
'''Nyamugali/Nyamugari''' : Kabingo, Mushubi, Gaseke, Rushara, Kidomo, Nemba, Rubona, Gicuba, Mushongi, Muvumo, Rukore, Kivumu, Gaseke, Gicuba, Kabingo, Kidomo, Kivumu, Mushongi, Muvumo, Mushubi, Nemba, Rubona, Rushara, Rukore
'''Butaro''' : Buhita, Bukaragata, Burandi, Kayange, Kindoyi, Kinyababa, Musama, Rugendabare (Rugendabari ?), Ruliba, Rutovu
'''Kidaho''' : Burambi, Burera, Butenga, Butete, Cyanika, Gitaraga, Gitare, Kagogo, Kidaho, Rugarama
'''Nkumba''' : Gahunga, Gatete, Gihera (Giheta ?), Gitinda, Kabaya, Kinoni, Maya, Musanzu (Musanze ?), Mwiko, Nyanga, Ruhondo, Rutamba
'''Kigombe''' : Kabaya, Musanze, Gahondogo, Gashangiro, Cyuve, Muhoza, Gasanze, Mubona, Gacaca, Cyuve, Gacaca, Gahondogo, Gasanze, Gashangiro, Kabaya, Mubona, Muhoza, Musanze, Rubange…
'''Kinigi''' : Bisate, Gasiza, Gihora, Kabwende, Kagano, Kanyamiheto, Musanze, Nyabisinde, Nyange, Nyarugina, Rwankuba, Tero) (nouveau district : Musanze
'''Mukingo''': Busogo, Nyabirehe, Gataraga, Gikoro, Muhingo, Rwinzovu, Shingiro, Kimonyi, Gatagara
'''Nyakinama''': Gisoro, Kabere I, Kabere II, Kabere III, Kanza, Kitabura, Muguli, Muko, Nkotsi, Rubona, Rugalika/Rugarika, Rusanze, Rutoyi) (nouveau district : Musanze)
'''Ruhondo''' : Rwaza, Ruhinga, Ntarama, Remera, Kinari cyangwa Kinazi, Ryandizi, Gashaki, Kigarama, Gashake, Kirarama, Kiruri, Mukono, Ntarama, Remera, Ruhinga, Rusayo, Rwaza, Ryandinzi
== 3.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kibungo ==
'''Rutonde''' : Rutonde, Rweru, Kaduha, Nkungu, Rwikubo, Kigabiro, Nyarusange, Nsinda na Sovu.
'''Muhazi''' : Kitazigurwa, Nyagatovu, Kabare, Murambi, Mukarange, Nyarugali, Ruhunda, Gati, Munyiginya, Gishali/Gishari, Nkomangwa na Nyarubuye.
'''Kabarondo''': Kabarondo, Cyinzovu, Rundu, Rubira, Rukira, Nkamaba, Muramira, Ruyonza, Rusera, Shyanda, Bisena na Murama.
'''Kayonza''': Kayonza, Murabuturo, Gasogi, Shyogo, Nyamirama, Musumba, Rutare na Rwinkwavu)
'''Birenga''' : Kibungo, Ngoma, Birenga, Kibaya, Ndamira, Gahulire cyangwa Gahurire, Sakara, Kibara, Kibimba, Bare, Matongo, Gahara na Gashongora.
'''Kigarama''' : Rubona, Vumwe, Kansana, Fukwe, Remera, Gahima, Gasetsa… Kabare I, Kabare II, Rurenge, Kaberangwe, Gashanda
'''Mugesera''' : Kukabuye, Shywa, Cyizihira, Kirambo, Ngara, Kibare, Matongo, Karembo, Kabilizi I, Kabilizi II, Nyange, Gatare, Zaza, Sangaza na Kagashi.
'''Sake''' : Rukumberi, Nsholi, Ntovi I, Ntovi II, Gituza, Rubago, Mabuga I, Mabuga II, Nshili I, Nshili II, Ruyema, Mbuye na Jarama.
'''Rukira''' : Rurenge, Mubago, Murama, Rurama, Gitwe, Gituku, Rugarama, Gashiru, Ntaruka na Mushikiri.
'''Rusumo''' : Kirehe, Kigina, Gatore, Musuza, Kigarama, Nyamugali, Gisenyi, Nyabitare, Kankobwa na Nyarubuye.
'''Rukara''': Rukara, Gahini, Kawangire, Kiyenzi, Nyakabunyo, Nyawera, Rwimishinya, Ramanyoni
== 4.Komini na za segiteri bya Perefegitura y’umugi wa Kigali [PVK] ==
'''Kacyiru''' : Remera, Kimihurura, Kacyiru, Gisozi…
'''Kicukiro''' : Kicukiro, Kagarama, Gatenga, Gikondo…
'''Nyarugenge''': Gatsata, Nyarugenge, Rugenge, Gitega, Biryogo, Nyamirambo, Kimisagara…
== .Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kigali Ngari [Kigali-Rural] ==
'''Mbogo''' : Mbogo, Ruhanda, Binaga, Nyabuko, Rusagara, Ngoma, Musake ou Museke, Cyinzuzi…
'''Mugambazi''' : Butangampundu, Kiyanza, Kirwa, Kanyoni, Murambi, Niyaba, Rusasa…
'''Musasa''' : Mbilima, Coko, Nyange, Nkara, Huro, Musagara, Ruli, Gatagara, Gihande, Gakingo…
'''Rushashi''' : Buheta, Minazi, Kiruku, Rushashi, Gihinga, Raba, Gatare, Joma, Shyombwe, Kiruku
'''Shyorongi''' : Muhondo cyangwa Ruhondo, Bwenda, Gitanda, Rwahi, Rusiga, Shyorongi, Rutonde, Nzove, Kanyinya, Gitanda
'''Tare''' : Bumba, Ruganda, Nganze, Marabana, Tare, Busahane, Rutandali, Remera…
'''Rutongo''' : Kabuye, ..dabane, Ngiryi, Masoro, Muhororo, Cyuga, Rubingo, Jali…
'''Butamwa''' : Butamwa, Nyarubande…
'''Bicumbi''' : Bicumbi, Murehe, Nyakaliro, Murama, Karenge, Nyamatete, Rubona, Nawe, Gahengeri, Muyumbu, Mwulire, Nzige, Karenge, Bihembe…
'''Gikomero''' : Bumbogo, Gasabo, Gicaca, Gikomero, Gishaka, Kayanga, Nduba, Rutunga, Sha na Shango
'''Gikoro''' : Runyinya, Fumbwe, Mununu, Rutoma, Duha, Gicaca, Musha…
'''Kanombe''' : Gahanga, Kamashashi(?) Rwabutenge, Busanza, Masaka, Kanombe, Nyarugunga, Masaka, Rushashe, Samuduha..
'''Rubungo''': Jurwe, Rusororo, Gasogi, Rubungo, Karama, Ndera, Gasogi
'''Gashora''' : Gashora, Juru, Musovu, Rwinume, Karera, Rilima, Mwendo, Mbyo, Nkanga, Rweru
'''Kanzenze''' : Ntarama, Kibungo, Kanzenze, Rulindo, Musenyi, Gicaca, Nyagihunika, Mayange, Muyenzi, Maranyundo, Mwogo, kayumba
'''Ngenda''': Ruhuha, Kindama , Kavumu, Nyakayaga, Burenge, Rutonde, Nyarugenge, Shyara, Nziranziza, Gakomeye, mareba, Gakamba
== 6.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gitarama ==
'''Mukingi''' : Nyagasozi, Muhororo, Mukingi, Kimegeri, Mahembe, Rugogwe, Ntenyo, Mpanda, Kamusenyi, Nyakabuye, Rugogwe, Gitega, Dusego, Rutagara
'''Nyamabuye''' : Gitarama, Gahogo, Gihuma, Ruli, Shyogwe, Munyinya, Kivumu, Takwe, Mpushi, Musumba, Rukaza, Mbuye, Rwamaraba, Gatenzi
'''Mushubati''': Kaduha, Mwaka, Cukiro, Gatikabisi, Gifumba, Remera, Kanyinya, Mata, Kagarama, Gikomero, Muhanga, Karama
'''Buringa''' : Nyabitare, Musange, Bulinga, Buranga, Musenyi, Gasave, Nyarutovu, Buramba, Remera, Rugendabare
'''Tambwe''' : Nyamagana, Gitisi, Munini, Bunyogombe, Tambwe, Ntenyo, Buhoro, Mayunzwe
'''Kigoma''': Butare, Gahombo, Kigoma, Ngwa, Gasoro, Mukingo, Mpanga, Remera, Kiruri, Rwoga, Kavumu, Rubona
'''Rutobwe''' : Gatovu, Cyeza, Ntonde, Mara, Cyubi, Shyanda, Mala, Giko, Rutongo
'''Nyakabanda''' : Ngaru, Nyabinoni, Gitumba, Shaki, Kivumo, Kibangu, Kibimba, Kagogwe, Gasovu, Rusuli, Kirwa
'''Nyabikenke''': Kigina, Gitovu, Mugunga, Kavumu, Mahembe, Kiyumba, Kigwaguro, Rukaragata, Kabuye, Ngoma
'''Murama''': Bweramana, Nkomero, Joma, Runyengando, Gaco, Nyabinyenga, Cyabakamyi, Mucubira, Rubona
'''Ntongwe''' : Kinazi, Rutabo, Rubona, Gisali, Musamo, Gikoma, Kareba, Ntongwe, Nyabitare, Nyarurama, Nyakabungo, Shyira, Gitovu
'''Mugina''': Kiyonza, Mbati, Bibungo, Cyeru, Mugina, Mukinga, Ngoma, Nteko
'''Masango''': Kadaho, Rwesero, Rwankuba, Munanira, Rwoga, Karambi, Nyakogo, Rukina, Kirwa, Gitinda, Muremure
'''Musambira''' : Nkomane, Gatizo, Nyamiyaga, Birambo, Musambira, Gihembe, Nyarubaka, Kambyeyi, Bimomwe
'''Runda''' : Gihara, Ruyenzi, Runda, Sheri, Kinyambi, Rugarika, Kigese
'''Taba''': Ngamba, Karangara, Gisheshe, Bugoba, Kamonyi, Musenyi, Taba, Buguli
'''Kayenzi''' : Gihira, Bitare, Bunyonga, Muganza, Nyamirembe, Marenga, Cubi, Kirwa, Kayenzi, Bugarama
== 7.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gikongoro ==
'''Karama''' : Muganza, Kiraro, Kibingo, Cyanika, Gitega, Ngoma, Nyanzoga, Kiyumba, Kibingo
'''Karambo''' : Gasiza, Rugazi, Nyakiza, Kibumwe, Nkurubuye, Rugarama, Mukongoro, Kavumu
'''Kinyamakara''' : Gikomeye, Murera, Kiyaga, Rwamweru, Karama, Bitare, Muhanga, Kamweru
'''Kivu''' : Shaba, Cyanyirankora, Gahurizo, Rwishywa, Tangabo, Nyabimata, Kivu, Muganza…
'''Mubuga''' : Nyarushishi, Kibeho, Nyarusovu, Ruseke…
'''Mudasomwa''': Kitabi, Tare I, Tare II, Mujuga, Nkumbure, Buhoro, Nyamigina, Uwinkingi, Kibyagira, Munini, Mukungu, Uwingugu, Mujuga
'''Muko''' : Kanyege, Musaraba, Bitandana, Kabavu, Jimbu, Cyobe, Muke, Yonde, Sovu, Musenyi, Kabavu, Gitondorero…
'''Musange''': Kigoma, Kibaga, Cyabute, Cyabasana, Ruhinga, Mugote, Jenda, Nkore…
'''Musebeya''' : Nyarwungo, Murambi, Gikungu, Rusekera, Rugano, Gatovu, Gakangaga, Bushigishigi
'''Nshili''': Masunzu, Gisanze, Rutiti, Remera, Busanze, Shororo, Runyombyi, Gisoro, Ruheru, Gitita…
'''Nyamagabe''' : Kibirizi, Remera, Gikongoro…
'''Rukondo''': Gahunga, Remera, Gikoni, Mbazi, Ngara, Kabinzi, Kirambi, Nyagisozi
'''Rwamiko''' : Mata, Ruramba, Rwamiko, Gorwe, Runyinya, Bukoro ou Rukoro, Matyazo, Gisorora…
== 8.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Butare ==
'''Gishamvu''' : Mukuge, Nyakibanda, Sheke, Gikunzi, Gishamvu, Musange,Mubumbano, Liba, Sholi
'''[[Huye]]''': Mpungwe, Sovu, Nyanza, Rukira, Mpare, Musange…
'''Kibayi''': Runyinya, Mukindo, Shyombo, Mukomacara, Nyagaburu, Kibayi, Saga, Rwamiko, Joma
'''Kigembe''': Ngera, Kigembe, Karama, Ruhona ou Rubona, Fugi, Murama, Nyanza…
'''Maraba''' : Maraba, Kibanda, Tare, Rusagara, Kabusan.a, .unzazi, Gisakura, Nyangazi, Simbi, Cyarumbo, Shanga, Kabuye, Buremera
'''Mbazi''' : Mbazi, Kabuga, Mwulire, Mutunda, Karama, Muhororo, Mbogo, Gihindamuyaga
'''Muganza''' : Cyumba, Remera, Kivomu ou Kivumu, Mugombwa, Baziro, Muganza, Nyagahuru, Nyabitare, Gishubi…
'''Mugusa''' : Mugusa, Cyayi, Jurwe, Nyarugenge, Kibilizi, Mugogwe, Nyarubuye, Kimuna, Gafumba, Sanzu, Curusi, Gikonko
'''Muyaga''' : Muyaga, Muduha, Nyeranzi, Musha, Ramba, Mbogo, Mamba, Kabumbwe, Gakoma
'''Muyira''' : Muyira, Mutara, Munyinya, Busoro, Nyakibungo, Nyamiyaga…
'''Nyabisindu''' : Mushyirarungu, Rwabicuma, Nyarusange, Gacu, Rwesera, Busasamana, Gahondo, Nyanza, Runga, Kibinja…
'''Rusatira''' : Kinazi, Buremera, Kato, Kabona, Rusabizi cyangwa rusatira; Nyagisenyi, Kigarama, Gahana, Maza
'''Ndora''' : Gisagara, Karama, Kinazi, Muzenga, Ndora, Cyamukuza, Mukande…
'''Ngoma''' : Sahera, Ngoma, Tumba, Cyarwa, Cyarwa-Cyimana, Butare
'''Ntyazo''' : Kagunga, Ruyenzi, Karama, Gisasa, Kibilizi (ou Kibirizi), Mbuye, Ntyazo, Cyanvuzo, Gatonde, Nyamure, Kayanza…
'''Nyakizu''' : Cyahinda, Muhambara, Nyagisozi, Mwoya, Kibangu, Naramba, Gihango, Cyuna, Gasasa, Maraba…
'''Nyaruhengeri''' : Bimba, Nyaruhengeri, Ngange, Kibilizi, Cyiva, Kansi…
'''Ruhashya''' : Ruhashya, Mara, Gatovu, Busheshi, Sheke, Kibika, Gashoba…
'''Runyinya''' : Buhoro, Karama, Mpanda, Maliba, Mbasa, Pamba, Kibingo, Rukara, Gikombe, Raranzige, Kaburemera…
'''Shyanda''' : Kayenzi, Zivu, Buhoro, Munyegera, Buremera, Kiziguro…
== 9.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Cyangugu ==
'''Bugarama''' : Gikundamvura, Bunyereri, Nyabintare, Muganza, Bugarama, Muhehwe, Nzahaha na Kibangira
'''Busozo''' : Muhehwe, Mukimbagiro…
'''Cyimbogo''' : Mururu, Mutongo, Cyete, Nyakarenzo, Winteko, Nyakanyinya, Cyato, Mibirizi, Gihundwe, Murehe, Nyamagana
'''Gafunzo''' : Remera, Gabiro, Nyito, Bushenge, Gashirabwoba, Bumazi, Ruharambuga, Rwabidege, Nyamugali ou Nyamugari, Shangi, Gabiro, Mugera, Mukoma, Nyabitekeri, Bugeza, Bunyangurube, Bunyenga, Nyabitekeri
'''Gatare''' : Karambi, Mugomba, Ngange, Cyiya, Kagunga, Buhoro, Macuba, Rukanu, Birembo, Muraza, Rumamfu, Rugano, Mwasa
'''Gishoma''' : Gashonga, Gisagara, Rwimbogo, Ntenyi, Nyenji, Kiranga, Rukunguri, Kimbagiro, Butambamo, Ruhoko
'''Gisuma''' : Shagasha, Munyove, Isha, Ntura, Biguzi, Mwito, Remera, Bugungu, Bushenge, Rusambu, Bumazi, Gashirabwoba, Giheke
'''Kagano''' :Rambira, Mukingi, Bushekeri, Nyakabingo, Nyamasheke, Mubumbano, Kagano, Butambara, Ngoma, Kagarama
'''Kamembe''' : Kamembe, Gihundwe, Muhari, Rwahi, Nkanka, Cyibumba, Mparwe, Bugumira, Rusunyu
'''Karengera''' : Ruharambuga, Rwabidege, Nyamuhunga, Rwintare, Karambo, Karengera, Nyanunda, Kanyinya, Butare, Rurama, Gasumo, Bweyeye
'''Kirambo''' : Gahisi, Mpabe, Rangiro, Rwumba, Yove, Kanjongo, Ruheru, Gitongo, Cyato, Tyazo
'''Nyakabuye''' : Kigurwe, Matare, Muhanga, Runyanzovu, Nkungu, Nyamubembe, Nyamaronko, Nyakabuye, Gitambi, Kaboza.
== 10. Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kibuye ==
'''Bwakira''' :Cyantare,Cyanyanza,Mugunda,Murambi,Murundi,Musasa,Ngoma,Nyabinombe,Nyabiranga,Rusengesi,Shyembye
'''Gishyita''' : Bisesero,Gishyita,Mara,Mpembe,Mubuga,Murangara,Musenyi,Ngoma
'''Gisovu''' : Gikaranka,Giko,Gisovu,Gitabura,Kavumu,Muramba,Rugaraga,Rwankuba,Twumba
'''Gitesi''' : Bubazi, Burunga, Buye, Bwishyura, Gasura, Gitarama, Gitesi, Kagabiro, Kayenzi, Mbogo, Rubazo, Ruragwe
'''Kivumu''' : Bwira,Gasave,Kibanda,Kigali,Kivumu,Mwendo,Ndaro,Ngobagoba,Nyange,Rukoko,Sanza
'''Mabanza''' :Buhinga,Gacaca,Gihara,Gitwa,Kibirizi,Kibingo,Kigeyo,Mukura,Mushubati,Ngoma,Nyagatovu,Nyarugenge,Rubengera,Rukaragata
'''Mwendo''' : Biguhu, Rucura, Gisayura, Shoba, Ruganda, Mutuntu, Mugano, Kigoma, Gahengeri, Gashali,Kagunga
'''Rutsiro''' : Birambo, Bwiza, Gasovu,Gatoki,Gihango, Gitebe,Kagano,Manihira,Muhira, Nyarucundura, Rugarambiro, Rugote,Rusebeya
'''Rwamatamu''':Butembo,Cyiza,Gihombo,Gitsimbwe,Kilimbi,Mahembe,Mugozi,Nyabinaga,Nyagahima,Nyagahinga,Ruvumbu,Rwabisindu.
== 11.Komini na za segiteri bya Perefegitura y’Umutara (yavutse kuva tariki 19 Mata 1996 [ikaswe kuri Byumba na Kibungo] ==
Komini:'''Bugaragara''','''Gabiro''', '''Kagitumba''','''Kahi''','''Karangazi''','''Murambi''','''Muvumba''','''Nyagatare''';'''Rwisirabo'''
== '''12.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Byumba''' ==
'''BuyogaBwisige'''
'''Cyumba'''
'''Cyungo'''
'''Giti'''
'''Gituza'''
'''Kibali'''
'''Kinyami'''
'''Kivuye'''
'''Kiyombe'''
'''Mukarange'''
'''Muhura'''
'''Ngarama'''
'''Rutare'''
'''Tumba'''
== amashakiro ==
99tuqp2pobc40i6bxo6n5qsf2effymh
132380
132379
2026-06-21T10:20:25Z
B.Scalling
15089
132380
wikitext
text/x-wiki
'''Perefegitura z’u Rwanda''' zari inzego z’ubutegetsi bwite bwa Leta zakoreshwaga mu Rwanda mbere y’ivugurura ry’imitegekere ryabaye mu mwaka wa 2006<ref>[https://kiny.taarifa.rw/perefegitura-zu-rwanda-hagati-ya-1992-na-1996-2/ Page not found - Taarifa Rwanda Kinyarwanda Version |]</ref>.
== Perefegitura 10 z’u Rwanda (1962-1992)<ref>[https://www.bing.com/images/search?q=perefegitura+10+z%27u+rwanda+1962-1992&qpvt=Perefegitura+10+z%e2%80%99u+Rwanda+(1962-1992)&form=IGRE&first=1 perefegitura 10 z'u rwanda 1962-1992 - Search Images]</ref> ==
1.'''[[Perefegitura ya Butare|Butare]]'''
2.'''Byumba'''
3.'''Cyangugu'''
4.'''Gikongoro'''
5.'''[[Gasenyi|Gisenyi]]'''
6.'''Gitarama'''
7.'''Kibungo'''
8.'''Kibuye'''
9'''.Kigali'''
10.'''Ruhengeri'''
Izi perefegitura zari zigizwe na za komini 143, buri imwe yose ikayoborwa na Burugumesitiri washyirwagaho na perezida wa '''Repubulika ya II.'''
=== Perefegitura 11 z’u Rwanda (1992-1996)<ref>[https://prof-maurice.com/rw/2023/11/19/menya-za-perefegitura-na-za-komini-zo-mu-rwanda-rwo-ha-mbere-ya-2002/ Menya za perefegitura,za Komini, na za Segiteri zo mu Rwanda rwo ha mbere(1962-2002) – Prof Maurice Hakizimana]</ref> ===
Bigeze muri 1992, hakaswe indi perefegitura nshya muri Kigali: haba kigali ebyiri ari zo '''Kigali-ville (Umugi wa Kigali) na Kigali-rural (Kigali-Ngari).'''
== 1.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gisenyi ==
'''Gaseke''' : Mwendo, Kabuye, Magaba, Rwili, Bukonde, Rwankeke, Bukende, Gisebeya, Muhanda, Rurambo
'''Giciye''': Birembo, Rubare, Gihira, Rubona, Murambi, Nyamugeyo, Gasasa, Kintarure, Shyira, Jomba, Shaki, Mutanda, Cyarwa
'''Kanama''': Bisizi, Kayove, Kanama, Karambo, Nkuli, Kigarama, Kanombe, Rugomero, Mukondo, Nyundo, Nyabirasi
'''Karago''': Nanga, Bumba, Mwiyanike, Rurembo, Ndorwa, Muhungwe, Rambura, Gakarara
'''Kayove''' : Kayove, Mushonyi, Gishwati, Ngabo, Kigeyo, Vumbi, Gihumba, Rugamba, Kinunu, Busanza, Syiki, Musasa, Murama, Gihinga, Boneza
'''Kibilira''' : Karehe, Kirengo, Rubona, Ntobwe, Ngurugunzu, Gitarama, Rugarama, Ntaganzwa, Rongi, Nyamisa, Gatumba, Mikingo
'''Mutura''' : Mutovu, Rusiza, Tamira, Mugongo, Mudende, Nyaruteme, Nyamirango, Cyambara, Kora, Kabatwa, Butaka, Kanzenze, Gihorwe
'''Nyamyumba''' : Bushoko, Gashashi, Mwufe, Kivumu, Budaha, Busoro, Kiraga, Kinigi, Munanira, Rubona, Rushubi, Kabilizi
'''Ramba''' : Bayi, Kavumu, Kimanu, Sovu, Nyampili, Kageyo, Mabuye, Suti
'''Rubavu''' : Gisenyi, Byahi, Gisa, Murara, Rugerero, Basa, Murambi, Bulinda, Muhira
'''Rwerere''' : Mukingo, Gabiro, Mubona, Kantwali, Busumba, Rwanzekuma, Nyarushyamba, Kinyanzovu, Muhanda, Gacurabwenge
'''Satinsyi''': Mpara, Murambi, Ruhunga, Ngororero, Mbuye, Kiziguro, Gitwa, Munini, Gitega, Matyazo, Rucano, Musagara, Gashonyi, Matyazo
== 2.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Ruhengeri ==
'''Nkuli''': Gatovu, Gitwa, Jenda, Kareba, Kintobo, Mukamira, Musumba, Rukoma, Runigi, Ryinyo [Lyinyo]
'''Nyamutera''' : Cyanika, Kageri, Marangara, Mukirangwe, Murama, Nyarutembe, Rugera, Tubungo
'''Gatonde''' : Busengo, Cyibumba, Gahanga, Gakenke, Kivune, Mugandu, Munanira, Nyakagezi, Rusasa
'''Ndusu''' : Buhunga, Janja, Kabingo, Kiriba, Kiringa, Mataba, Mugunga, Muzo, Mwumba, Rusoro, Tandagura.
'''Nyarutovu''' : Bwisha, Gakenke, Gashenyi, Gihinga, Gitovu, Kajwi, Karambo, Kiriba, Kinyoma, Ruhangari/Ruhangali, Ruhinga I, Ruhinga II.
'''Cyeru''': Butare, Gacundura, Kabona, Kalingorera, Kamubuga, Kiboga (Kibogu ?), Kinihira, Mugamba, Ndago, Rugendabare, Ruhanga, Ruhombo (Ruhondo ?), Rusarabuge, Ruyange, Rwerere
'''Cyabingo''': Bushoka, Bugaragara, Cyabingo, Gitwa, Kavumu, Kiganda, Muhaza, Muhororo, Muramba, Ngege, Nyundo, Rugimbu, Rukore, Rurembo, Rutare
'''Nyamugali/Nyamugari''' : Kabingo, Mushubi, Gaseke, Rushara, Kidomo, Nemba, Rubona, Gicuba, Mushongi, Muvumo, Rukore, Kivumu, Gaseke, Gicuba, Kabingo, Kidomo, Kivumu, Mushongi, Muvumo, Mushubi, Nemba, Rubona, Rushara, Rukore
'''Butaro''' : Buhita, Bukaragata, Burandi, Kayange, Kindoyi, Kinyababa, Musama, Rugendabare (Rugendabari ?), Ruliba, Rutovu
'''Kidaho''' : Burambi, Burera, Butenga, Butete, Cyanika, Gitaraga, Gitare, Kagogo, Kidaho, Rugarama
'''Nkumba''' : Gahunga, Gatete, Gihera (Giheta ?), Gitinda, Kabaya, Kinoni, Maya, Musanzu (Musanze ?), Mwiko, Nyanga, Ruhondo, Rutamba
'''Kigombe''' : Kabaya, Musanze, Gahondogo, Gashangiro, Cyuve, Muhoza, Gasanze, Mubona, Gacaca, Cyuve, Gacaca, Gahondogo, Gasanze, Gashangiro, Kabaya, Mubona, Muhoza, Musanze, Rubange…
'''Kinigi''' : Bisate, Gasiza, Gihora, Kabwende, Kagano, Kanyamiheto, Musanze, Nyabisinde, Nyange, Nyarugina, Rwankuba, Tero) (nouveau district : Musanze
'''Mukingo''': Busogo, Nyabirehe, Gataraga, Gikoro, Muhingo, Rwinzovu, Shingiro, Kimonyi, Gatagara
'''Nyakinama''': Gisoro, Kabere I, Kabere II, Kabere III, Kanza, Kitabura, Muguli, Muko, Nkotsi, Rubona, Rugalika/Rugarika, Rusanze, Rutoyi) (nouveau district : Musanze)
'''Ruhondo''' : Rwaza, Ruhinga, Ntarama, Remera, Kinari cyangwa Kinazi, Ryandizi, Gashaki, Kigarama, Gashake, Kirarama, Kiruri, Mukono, Ntarama, Remera, Ruhinga, Rusayo, Rwaza, Ryandinzi
== 3.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kibungo ==
'''Rutonde''' : Rutonde, Rweru, Kaduha, Nkungu, Rwikubo, Kigabiro, Nyarusange, Nsinda na Sovu.
'''Muhazi''' : Kitazigurwa, Nyagatovu, Kabare, Murambi, Mukarange, Nyarugali, Ruhunda, Gati, Munyiginya, Gishali/Gishari, Nkomangwa na Nyarubuye.
'''Kabarondo''': Kabarondo, Cyinzovu, Rundu, Rubira, Rukira, Nkamaba, Muramira, Ruyonza, Rusera, Shyanda, Bisena na Murama.
'''Kayonza''': Kayonza, Murabuturo, Gasogi, Shyogo, Nyamirama, Musumba, Rutare na Rwinkwavu)
'''Birenga''' : Kibungo, Ngoma, Birenga, Kibaya, Ndamira, Gahulire cyangwa Gahurire, Sakara, Kibara, Kibimba, Bare, Matongo, Gahara na Gashongora.
'''Kigarama''' : Rubona, Vumwe, Kansana, Fukwe, Remera, Gahima, Gasetsa… Kabare I, Kabare II, Rurenge, Kaberangwe, Gashanda
'''Mugesera''' : Kukabuye, Shywa, Cyizihira, Kirambo, Ngara, Kibare, Matongo, Karembo, Kabilizi I, Kabilizi II, Nyange, Gatare, Zaza, Sangaza na Kagashi.
'''Sake''' : Rukumberi, Nsholi, Ntovi I, Ntovi II, Gituza, Rubago, Mabuga I, Mabuga II, Nshili I, Nshili II, Ruyema, Mbuye na Jarama.
'''Rukira''' : Rurenge, Mubago, Murama, Rurama, Gitwe, Gituku, Rugarama, Gashiru, Ntaruka na Mushikiri.
'''Rusumo''' : Kirehe, Kigina, Gatore, Musuza, Kigarama, Nyamugali, Gisenyi, Nyabitare, Kankobwa na Nyarubuye.
'''Rukara''': Rukara, Gahini, Kawangire, Kiyenzi, Nyakabunyo, Nyawera, Rwimishinya, Ramanyoni
== 4.Komini na za segiteri bya Perefegitura y’umugi wa Kigali [PVK] ==
'''Kacyiru''' : Remera, Kimihurura, Kacyiru, Gisozi…
'''Kicukiro''' : Kicukiro, Kagarama, Gatenga, Gikondo…
'''Nyarugenge''': Gatsata, Nyarugenge, Rugenge, Gitega, Biryogo, Nyamirambo, Kimisagara…
== 5.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kigali Ngari [Kigali-Rural]<ref>[https://kiny.taarifa.rw/gatandara-ya-rusizi-aho-interahamwe-zaririye-inyama-zabatutsi/ Gatandara Ya Rusizi Aho Interahamwe Zaririye Inyama Z’Abatutsi - Taarifa Rwanda Kinyarwanda Version |]</ref> ==
'''Mbogo''' : Mbogo, Ruhanda, Binaga, Nyabuko, Rusagara, Ngoma, Musake ou Museke, Cyinzuzi…
'''Mugambazi''' : Butangampundu, Kiyanza, Kirwa, Kanyoni, Murambi, Niyaba, Rusasa…
'''Musasa''' : Mbilima, Coko, Nyange, Nkara, Huro, Musagara, Ruli, Gatagara, Gihande, Gakingo…
'''Rushashi''' : Buheta, Minazi, Kiruku, Rushashi, Gihinga, Raba, Gatare, Joma, Shyombwe, Kiruku
'''Shyorongi''' : Muhondo cyangwa Ruhondo, Bwenda, Gitanda, Rwahi, Rusiga, Shyorongi, Rutonde, Nzove, Kanyinya, Gitanda
'''Tare''' : Bumba, Ruganda, Nganze, Marabana, Tare, Busahane, Rutandali, Remera…
'''Rutongo''' : Kabuye, ..dabane, Ngiryi, Masoro, Muhororo, Cyuga, Rubingo, Jali…
'''Butamwa''' : Butamwa, Nyarubande…
'''Bicumbi''' : Bicumbi, Murehe, Nyakaliro, Murama, Karenge, Nyamatete, Rubona, Nawe, Gahengeri, Muyumbu, Mwulire, Nzige, Karenge, Bihembe…
'''Gikomero''' : Bumbogo, Gasabo, Gicaca, Gikomero, Gishaka, Kayanga, Nduba, Rutunga, Sha na Shango
'''Gikoro''' : Runyinya, Fumbwe, Mununu, Rutoma, Duha, Gicaca, Musha…
'''Kanombe''' : Gahanga, Kamashashi(?) Rwabutenge, Busanza, Masaka, Kanombe, Nyarugunga, Masaka, Rushashe, Samuduha..
'''Rubungo''': Jurwe, Rusororo, Gasogi, Rubungo, Karama, Ndera, Gasogi
'''Gashora''' : Gashora, Juru, Musovu, Rwinume, Karera, Rilima, Mwendo, Mbyo, Nkanga, Rweru
'''Kanzenze''' : Ntarama, Kibungo, Kanzenze, Rulindo, Musenyi, Gicaca, Nyagihunika, Mayange, Muyenzi, Maranyundo, Mwogo, kayumba
'''Ngenda''': Ruhuha, Kindama , Kavumu, Nyakayaga, Burenge, Rutonde, Nyarugenge, Shyara, Nziranziza, Gakomeye, mareba, Gakamba
== 6.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gitarama ==
'''Mukingi''' : Nyagasozi, Muhororo, Mukingi, Kimegeri, Mahembe, Rugogwe, Ntenyo, Mpanda, Kamusenyi, Nyakabuye, Rugogwe, Gitega, Dusego, Rutagara
'''Nyamabuye''' : Gitarama, Gahogo, Gihuma, Ruli, Shyogwe, Munyinya, Kivumu, Takwe, Mpushi, Musumba, Rukaza, Mbuye, Rwamaraba, Gatenzi
'''Mushubati''': Kaduha, Mwaka, Cukiro, Gatikabisi, Gifumba, Remera, Kanyinya, Mata, Kagarama, Gikomero, Muhanga, Karama
'''Buringa''' : Nyabitare, Musange, Bulinga, Buranga, Musenyi, Gasave, Nyarutovu, Buramba, Remera, Rugendabare
'''Tambwe''' : Nyamagana, Gitisi, Munini, Bunyogombe, Tambwe, Ntenyo, Buhoro, Mayunzwe
'''Kigoma''': Butare, Gahombo, Kigoma, Ngwa, Gasoro, Mukingo, Mpanga, Remera, Kiruri, Rwoga, Kavumu, Rubona
'''Rutobwe''' : Gatovu, Cyeza, Ntonde, Mara, Cyubi, Shyanda, Mala, Giko, Rutongo
'''Nyakabanda''' : Ngaru, Nyabinoni, Gitumba, Shaki, Kivumo, Kibangu, Kibimba, Kagogwe, Gasovu, Rusuli, Kirwa
'''Nyabikenke''': Kigina, Gitovu, Mugunga, Kavumu, Mahembe, Kiyumba, Kigwaguro, Rukaragata, Kabuye, Ngoma
'''Murama''': Bweramana, Nkomero, Joma, Runyengando, Gaco, Nyabinyenga, Cyabakamyi, Mucubira, Rubona
'''Ntongwe''' : Kinazi, Rutabo, Rubona, Gisali, Musamo, Gikoma, Kareba, Ntongwe, Nyabitare, Nyarurama, Nyakabungo, Shyira, Gitovu
'''Mugina''': Kiyonza, Mbati, Bibungo, Cyeru, Mugina, Mukinga, Ngoma, Nteko
'''Masango''': Kadaho, Rwesero, Rwankuba, Munanira, Rwoga, Karambi, Nyakogo, Rukina, Kirwa, Gitinda, Muremure
'''Musambira''' : Nkomane, Gatizo, Nyamiyaga, Birambo, Musambira, Gihembe, Nyarubaka, Kambyeyi, Bimomwe
'''Runda''' : Gihara, Ruyenzi, Runda, Sheri, Kinyambi, Rugarika, Kigese
'''Taba''': Ngamba, Karangara, Gisheshe, Bugoba, Kamonyi, Musenyi, Taba, Buguli
'''Kayenzi''' : Gihira, Bitare, Bunyonga, Muganza, Nyamirembe, Marenga, Cubi, Kirwa, Kayenzi, Bugarama
== 7.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gikongoro ==
'''Karama''' : Muganza, Kiraro, Kibingo, Cyanika, Gitega, Ngoma, Nyanzoga, Kiyumba, Kibingo
'''Karambo''' : Gasiza, Rugazi, Nyakiza, Kibumwe, Nkurubuye, Rugarama, Mukongoro, Kavumu
'''Kinyamakara''' : Gikomeye, Murera, Kiyaga, Rwamweru, Karama, Bitare, Muhanga, Kamweru
'''Kivu''' : Shaba, Cyanyirankora, Gahurizo, Rwishywa, Tangabo, Nyabimata, Kivu, Muganza…
'''Mubuga''' : Nyarushishi, Kibeho, Nyarusovu, Ruseke…
'''Mudasomwa''': Kitabi, Tare I, Tare II, Mujuga, Nkumbure, Buhoro, Nyamigina, Uwinkingi, Kibyagira, Munini, Mukungu, Uwingugu, Mujuga
'''Muko''' : Kanyege, Musaraba, Bitandana, Kabavu, Jimbu, Cyobe, Muke, Yonde, Sovu, Musenyi, Kabavu, Gitondorero…
'''Musange''': Kigoma, Kibaga, Cyabute, Cyabasana, Ruhinga, Mugote, Jenda, Nkore…
'''Musebeya''' : Nyarwungo, Murambi, Gikungu, Rusekera, Rugano, Gatovu, Gakangaga, Bushigishigi
'''Nshili''': Masunzu, Gisanze, Rutiti, Remera, Busanze, Shororo, Runyombyi, Gisoro, Ruheru, Gitita…
'''Nyamagabe''' : Kibirizi, Remera, Gikongoro…
'''Rukondo''': Gahunga, Remera, Gikoni, Mbazi, Ngara, Kabinzi, Kirambi, Nyagisozi
'''Rwamiko''' : Mata, Ruramba, Rwamiko, Gorwe, Runyinya, Bukoro ou Rukoro, Matyazo, Gisorora…
== 8.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Butare ==
'''Gishamvu''' : Mukuge, Nyakibanda, Sheke, Gikunzi, Gishamvu, Musange,Mubumbano, Liba, Sholi
'''[[Huye]]''': Mpungwe, Sovu, Nyanza, Rukira, Mpare, Musange…
'''Kibayi''': Runyinya, Mukindo, Shyombo, Mukomacara, Nyagaburu, Kibayi, Saga, Rwamiko, Joma
'''Kigembe''': Ngera, Kigembe, Karama, Ruhona ou Rubona, Fugi, Murama, Nyanza…
'''Maraba''' : Maraba, Kibanda, Tare, Rusagara, Kabusan.a, .unzazi, Gisakura, Nyangazi, Simbi, Cyarumbo, Shanga, Kabuye, Buremera
'''Mbazi''' : Mbazi, Kabuga, Mwulire, Mutunda, Karama, Muhororo, Mbogo, Gihindamuyaga
'''Muganza''' : Cyumba, Remera, Kivomu ou Kivumu, Mugombwa, Baziro, Muganza, Nyagahuru, Nyabitare, Gishubi…
'''Mugusa''' : Mugusa, Cyayi, Jurwe, Nyarugenge, Kibilizi, Mugogwe, Nyarubuye, Kimuna, Gafumba, Sanzu, Curusi, Gikonko
'''Muyaga''' : Muyaga, Muduha, Nyeranzi, Musha, Ramba, Mbogo, Mamba, Kabumbwe, Gakoma
'''Muyira''' : Muyira, Mutara, Munyinya, Busoro, Nyakibungo, Nyamiyaga…
'''Nyabisindu''' : Mushyirarungu, Rwabicuma, Nyarusange, Gacu, Rwesera, Busasamana, Gahondo, Nyanza, Runga, Kibinja…
'''Rusatira''' : Kinazi, Buremera, Kato, Kabona, Rusabizi cyangwa rusatira; Nyagisenyi, Kigarama, Gahana, Maza
'''Ndora''' : Gisagara, Karama, Kinazi, Muzenga, Ndora, Cyamukuza, Mukande…
'''Ngoma''' : Sahera, Ngoma, Tumba, Cyarwa, Cyarwa-Cyimana, Butare
'''Ntyazo''' : Kagunga, Ruyenzi, Karama, Gisasa, Kibilizi (ou Kibirizi), Mbuye, Ntyazo, Cyanvuzo, Gatonde, Nyamure, Kayanza…
'''Nyakizu''' : Cyahinda, Muhambara, Nyagisozi, Mwoya, Kibangu, Naramba, Gihango, Cyuna, Gasasa, Maraba…
'''Nyaruhengeri''' : Bimba, Nyaruhengeri, Ngange, Kibilizi, Cyiva, Kansi…
'''Ruhashya''' : Ruhashya, Mara, Gatovu, Busheshi, Sheke, Kibika, Gashoba…
'''Runyinya''' : Buhoro, Karama, Mpanda, Maliba, Mbasa, Pamba, Kibingo, Rukara, Gikombe, Raranzige, Kaburemera…
'''Shyanda''' : Kayenzi, Zivu, Buhoro, Munyegera, Buremera, Kiziguro…
== 9.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Cyangugu ==
'''Bugarama''' : Gikundamvura, Bunyereri, Nyabintare, Muganza, Bugarama, Muhehwe, Nzahaha na Kibangira
'''Busozo''' : Muhehwe, Mukimbagiro…
'''Cyimbogo''' : Mururu, Mutongo, Cyete, Nyakarenzo, Winteko, Nyakanyinya, Cyato, Mibirizi, Gihundwe, Murehe, Nyamagana
'''Gafunzo''' : Remera, Gabiro, Nyito, Bushenge, Gashirabwoba, Bumazi, Ruharambuga, Rwabidege, Nyamugali ou Nyamugari, Shangi, Gabiro, Mugera, Mukoma, Nyabitekeri, Bugeza, Bunyangurube, Bunyenga, Nyabitekeri
'''Gatare''' : Karambi, Mugomba, Ngange, Cyiya, Kagunga, Buhoro, Macuba, Rukanu, Birembo, Muraza, Rumamfu, Rugano, Mwasa
'''Gishoma''' : Gashonga, Gisagara, Rwimbogo, Ntenyi, Nyenji, Kiranga, Rukunguri, Kimbagiro, Butambamo, Ruhoko
'''Gisuma''' : Shagasha, Munyove, Isha, Ntura, Biguzi, Mwito, Remera, Bugungu, Bushenge, Rusambu, Bumazi, Gashirabwoba, Giheke
'''Kagano''' :Rambira, Mukingi, Bushekeri, Nyakabingo, Nyamasheke, Mubumbano, Kagano, Butambara, Ngoma, Kagarama
'''Kamembe''' : Kamembe, Gihundwe, Muhari, Rwahi, Nkanka, Cyibumba, Mparwe, Bugumira, Rusunyu
'''Karengera''' : Ruharambuga, Rwabidege, Nyamuhunga, Rwintare, Karambo, Karengera, Nyanunda, Kanyinya, Butare, Rurama, Gasumo, Bweyeye
'''Kirambo''' : Gahisi, Mpabe, Rangiro, Rwumba, Yove, Kanjongo, Ruheru, Gitongo, Cyato, Tyazo
'''Nyakabuye''' : Kigurwe, Matare, Muhanga, Runyanzovu, Nkungu, Nyamubembe, Nyamaronko, Nyakabuye, Gitambi, Kaboza.
== 10. Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kibuye ==
'''Bwakira''' :Cyantare,Cyanyanza,Mugunda,Murambi,Murundi,Musasa,Ngoma,Nyabinombe,Nyabiranga,Rusengesi,Shyembye
'''Gishyita''' : Bisesero,Gishyita,Mara,Mpembe,Mubuga,Murangara,Musenyi,Ngoma
'''Gisovu''' : Gikaranka,Giko,Gisovu,Gitabura,Kavumu,Muramba,Rugaraga,Rwankuba,Twumba
'''Gitesi''' : Bubazi, Burunga, Buye, Bwishyura, Gasura, Gitarama, Gitesi, Kagabiro, Kayenzi, Mbogo, Rubazo, Ruragwe
'''Kivumu''' : Bwira,Gasave,Kibanda,Kigali,Kivumu,Mwendo,Ndaro,Ngobagoba,Nyange,Rukoko,Sanza
'''Mabanza''' :Buhinga,Gacaca,Gihara,Gitwa,Kibirizi,Kibingo,Kigeyo,Mukura,Mushubati,Ngoma,Nyagatovu,Nyarugenge,Rubengera,Rukaragata
'''Mwendo''' : Biguhu, Rucura, Gisayura, Shoba, Ruganda, Mutuntu, Mugano, Kigoma, Gahengeri, Gashali,Kagunga
'''Rutsiro''' : Birambo, Bwiza, Gasovu,Gatoki,Gihango, Gitebe,Kagano,Manihira,Muhira, Nyarucundura, Rugarambiro, Rugote,Rusebeya
'''Rwamatamu''':Butembo,Cyiza,Gihombo,Gitsimbwe,Kilimbi,Mahembe,Mugozi,Nyabinaga,Nyagahima,Nyagahinga,Ruvumbu,Rwabisindu.
== 11.Komini na za segiteri bya Perefegitura y’Umutara (yavutse kuva tariki 19 Mata 1996 [ikaswe kuri Byumba na Kibungo] ==
Komini:'''Bugaragara''','''Gabiro''', '''Kagitumba''','''Kahi''','''Karangazi''','''Murambi''','''Muvumba''','''Nyagatare''';'''Rwisirabo'''
== '''12.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Byumba''' ==
'''BuyogaBwisige'''
'''Cyumba'''
'''Cyungo'''
'''Giti'''
'''Gituza'''
'''Kibali'''
'''Kinyami'''
'''Kivuye'''
'''Kiyombe'''
'''Mukarange'''
'''Muhura'''
'''Ngarama'''
'''Rutare'''
'''Tumba'''
== amashakiro ==
eg8sqeobkvxpsltn0sufpa6ymqf5ls8
132383
132380
2026-06-21T10:25:21Z
B.Scalling
15089
B.Scalling moved page [[Urutonde rwa za perefegitura z’u Rwanda]] to [[Urutonde rwa perefegitura z’u Rwanda]]: Misspelled title
132380
wikitext
text/x-wiki
'''Perefegitura z’u Rwanda''' zari inzego z’ubutegetsi bwite bwa Leta zakoreshwaga mu Rwanda mbere y’ivugurura ry’imitegekere ryabaye mu mwaka wa 2006<ref>[https://kiny.taarifa.rw/perefegitura-zu-rwanda-hagati-ya-1992-na-1996-2/ Page not found - Taarifa Rwanda Kinyarwanda Version |]</ref>.
== Perefegitura 10 z’u Rwanda (1962-1992)<ref>[https://www.bing.com/images/search?q=perefegitura+10+z%27u+rwanda+1962-1992&qpvt=Perefegitura+10+z%e2%80%99u+Rwanda+(1962-1992)&form=IGRE&first=1 perefegitura 10 z'u rwanda 1962-1992 - Search Images]</ref> ==
1.'''[[Perefegitura ya Butare|Butare]]'''
2.'''Byumba'''
3.'''Cyangugu'''
4.'''Gikongoro'''
5.'''[[Gasenyi|Gisenyi]]'''
6.'''Gitarama'''
7.'''Kibungo'''
8.'''Kibuye'''
9'''.Kigali'''
10.'''Ruhengeri'''
Izi perefegitura zari zigizwe na za komini 143, buri imwe yose ikayoborwa na Burugumesitiri washyirwagaho na perezida wa '''Repubulika ya II.'''
=== Perefegitura 11 z’u Rwanda (1992-1996)<ref>[https://prof-maurice.com/rw/2023/11/19/menya-za-perefegitura-na-za-komini-zo-mu-rwanda-rwo-ha-mbere-ya-2002/ Menya za perefegitura,za Komini, na za Segiteri zo mu Rwanda rwo ha mbere(1962-2002) – Prof Maurice Hakizimana]</ref> ===
Bigeze muri 1992, hakaswe indi perefegitura nshya muri Kigali: haba kigali ebyiri ari zo '''Kigali-ville (Umugi wa Kigali) na Kigali-rural (Kigali-Ngari).'''
== 1.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gisenyi ==
'''Gaseke''' : Mwendo, Kabuye, Magaba, Rwili, Bukonde, Rwankeke, Bukende, Gisebeya, Muhanda, Rurambo
'''Giciye''': Birembo, Rubare, Gihira, Rubona, Murambi, Nyamugeyo, Gasasa, Kintarure, Shyira, Jomba, Shaki, Mutanda, Cyarwa
'''Kanama''': Bisizi, Kayove, Kanama, Karambo, Nkuli, Kigarama, Kanombe, Rugomero, Mukondo, Nyundo, Nyabirasi
'''Karago''': Nanga, Bumba, Mwiyanike, Rurembo, Ndorwa, Muhungwe, Rambura, Gakarara
'''Kayove''' : Kayove, Mushonyi, Gishwati, Ngabo, Kigeyo, Vumbi, Gihumba, Rugamba, Kinunu, Busanza, Syiki, Musasa, Murama, Gihinga, Boneza
'''Kibilira''' : Karehe, Kirengo, Rubona, Ntobwe, Ngurugunzu, Gitarama, Rugarama, Ntaganzwa, Rongi, Nyamisa, Gatumba, Mikingo
'''Mutura''' : Mutovu, Rusiza, Tamira, Mugongo, Mudende, Nyaruteme, Nyamirango, Cyambara, Kora, Kabatwa, Butaka, Kanzenze, Gihorwe
'''Nyamyumba''' : Bushoko, Gashashi, Mwufe, Kivumu, Budaha, Busoro, Kiraga, Kinigi, Munanira, Rubona, Rushubi, Kabilizi
'''Ramba''' : Bayi, Kavumu, Kimanu, Sovu, Nyampili, Kageyo, Mabuye, Suti
'''Rubavu''' : Gisenyi, Byahi, Gisa, Murara, Rugerero, Basa, Murambi, Bulinda, Muhira
'''Rwerere''' : Mukingo, Gabiro, Mubona, Kantwali, Busumba, Rwanzekuma, Nyarushyamba, Kinyanzovu, Muhanda, Gacurabwenge
'''Satinsyi''': Mpara, Murambi, Ruhunga, Ngororero, Mbuye, Kiziguro, Gitwa, Munini, Gitega, Matyazo, Rucano, Musagara, Gashonyi, Matyazo
== 2.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Ruhengeri ==
'''Nkuli''': Gatovu, Gitwa, Jenda, Kareba, Kintobo, Mukamira, Musumba, Rukoma, Runigi, Ryinyo [Lyinyo]
'''Nyamutera''' : Cyanika, Kageri, Marangara, Mukirangwe, Murama, Nyarutembe, Rugera, Tubungo
'''Gatonde''' : Busengo, Cyibumba, Gahanga, Gakenke, Kivune, Mugandu, Munanira, Nyakagezi, Rusasa
'''Ndusu''' : Buhunga, Janja, Kabingo, Kiriba, Kiringa, Mataba, Mugunga, Muzo, Mwumba, Rusoro, Tandagura.
'''Nyarutovu''' : Bwisha, Gakenke, Gashenyi, Gihinga, Gitovu, Kajwi, Karambo, Kiriba, Kinyoma, Ruhangari/Ruhangali, Ruhinga I, Ruhinga II.
'''Cyeru''': Butare, Gacundura, Kabona, Kalingorera, Kamubuga, Kiboga (Kibogu ?), Kinihira, Mugamba, Ndago, Rugendabare, Ruhanga, Ruhombo (Ruhondo ?), Rusarabuge, Ruyange, Rwerere
'''Cyabingo''': Bushoka, Bugaragara, Cyabingo, Gitwa, Kavumu, Kiganda, Muhaza, Muhororo, Muramba, Ngege, Nyundo, Rugimbu, Rukore, Rurembo, Rutare
'''Nyamugali/Nyamugari''' : Kabingo, Mushubi, Gaseke, Rushara, Kidomo, Nemba, Rubona, Gicuba, Mushongi, Muvumo, Rukore, Kivumu, Gaseke, Gicuba, Kabingo, Kidomo, Kivumu, Mushongi, Muvumo, Mushubi, Nemba, Rubona, Rushara, Rukore
'''Butaro''' : Buhita, Bukaragata, Burandi, Kayange, Kindoyi, Kinyababa, Musama, Rugendabare (Rugendabari ?), Ruliba, Rutovu
'''Kidaho''' : Burambi, Burera, Butenga, Butete, Cyanika, Gitaraga, Gitare, Kagogo, Kidaho, Rugarama
'''Nkumba''' : Gahunga, Gatete, Gihera (Giheta ?), Gitinda, Kabaya, Kinoni, Maya, Musanzu (Musanze ?), Mwiko, Nyanga, Ruhondo, Rutamba
'''Kigombe''' : Kabaya, Musanze, Gahondogo, Gashangiro, Cyuve, Muhoza, Gasanze, Mubona, Gacaca, Cyuve, Gacaca, Gahondogo, Gasanze, Gashangiro, Kabaya, Mubona, Muhoza, Musanze, Rubange…
'''Kinigi''' : Bisate, Gasiza, Gihora, Kabwende, Kagano, Kanyamiheto, Musanze, Nyabisinde, Nyange, Nyarugina, Rwankuba, Tero) (nouveau district : Musanze
'''Mukingo''': Busogo, Nyabirehe, Gataraga, Gikoro, Muhingo, Rwinzovu, Shingiro, Kimonyi, Gatagara
'''Nyakinama''': Gisoro, Kabere I, Kabere II, Kabere III, Kanza, Kitabura, Muguli, Muko, Nkotsi, Rubona, Rugalika/Rugarika, Rusanze, Rutoyi) (nouveau district : Musanze)
'''Ruhondo''' : Rwaza, Ruhinga, Ntarama, Remera, Kinari cyangwa Kinazi, Ryandizi, Gashaki, Kigarama, Gashake, Kirarama, Kiruri, Mukono, Ntarama, Remera, Ruhinga, Rusayo, Rwaza, Ryandinzi
== 3.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kibungo ==
'''Rutonde''' : Rutonde, Rweru, Kaduha, Nkungu, Rwikubo, Kigabiro, Nyarusange, Nsinda na Sovu.
'''Muhazi''' : Kitazigurwa, Nyagatovu, Kabare, Murambi, Mukarange, Nyarugali, Ruhunda, Gati, Munyiginya, Gishali/Gishari, Nkomangwa na Nyarubuye.
'''Kabarondo''': Kabarondo, Cyinzovu, Rundu, Rubira, Rukira, Nkamaba, Muramira, Ruyonza, Rusera, Shyanda, Bisena na Murama.
'''Kayonza''': Kayonza, Murabuturo, Gasogi, Shyogo, Nyamirama, Musumba, Rutare na Rwinkwavu)
'''Birenga''' : Kibungo, Ngoma, Birenga, Kibaya, Ndamira, Gahulire cyangwa Gahurire, Sakara, Kibara, Kibimba, Bare, Matongo, Gahara na Gashongora.
'''Kigarama''' : Rubona, Vumwe, Kansana, Fukwe, Remera, Gahima, Gasetsa… Kabare I, Kabare II, Rurenge, Kaberangwe, Gashanda
'''Mugesera''' : Kukabuye, Shywa, Cyizihira, Kirambo, Ngara, Kibare, Matongo, Karembo, Kabilizi I, Kabilizi II, Nyange, Gatare, Zaza, Sangaza na Kagashi.
'''Sake''' : Rukumberi, Nsholi, Ntovi I, Ntovi II, Gituza, Rubago, Mabuga I, Mabuga II, Nshili I, Nshili II, Ruyema, Mbuye na Jarama.
'''Rukira''' : Rurenge, Mubago, Murama, Rurama, Gitwe, Gituku, Rugarama, Gashiru, Ntaruka na Mushikiri.
'''Rusumo''' : Kirehe, Kigina, Gatore, Musuza, Kigarama, Nyamugali, Gisenyi, Nyabitare, Kankobwa na Nyarubuye.
'''Rukara''': Rukara, Gahini, Kawangire, Kiyenzi, Nyakabunyo, Nyawera, Rwimishinya, Ramanyoni
== 4.Komini na za segiteri bya Perefegitura y’umugi wa Kigali [PVK] ==
'''Kacyiru''' : Remera, Kimihurura, Kacyiru, Gisozi…
'''Kicukiro''' : Kicukiro, Kagarama, Gatenga, Gikondo…
'''Nyarugenge''': Gatsata, Nyarugenge, Rugenge, Gitega, Biryogo, Nyamirambo, Kimisagara…
== 5.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kigali Ngari [Kigali-Rural]<ref>[https://kiny.taarifa.rw/gatandara-ya-rusizi-aho-interahamwe-zaririye-inyama-zabatutsi/ Gatandara Ya Rusizi Aho Interahamwe Zaririye Inyama Z’Abatutsi - Taarifa Rwanda Kinyarwanda Version |]</ref> ==
'''Mbogo''' : Mbogo, Ruhanda, Binaga, Nyabuko, Rusagara, Ngoma, Musake ou Museke, Cyinzuzi…
'''Mugambazi''' : Butangampundu, Kiyanza, Kirwa, Kanyoni, Murambi, Niyaba, Rusasa…
'''Musasa''' : Mbilima, Coko, Nyange, Nkara, Huro, Musagara, Ruli, Gatagara, Gihande, Gakingo…
'''Rushashi''' : Buheta, Minazi, Kiruku, Rushashi, Gihinga, Raba, Gatare, Joma, Shyombwe, Kiruku
'''Shyorongi''' : Muhondo cyangwa Ruhondo, Bwenda, Gitanda, Rwahi, Rusiga, Shyorongi, Rutonde, Nzove, Kanyinya, Gitanda
'''Tare''' : Bumba, Ruganda, Nganze, Marabana, Tare, Busahane, Rutandali, Remera…
'''Rutongo''' : Kabuye, ..dabane, Ngiryi, Masoro, Muhororo, Cyuga, Rubingo, Jali…
'''Butamwa''' : Butamwa, Nyarubande…
'''Bicumbi''' : Bicumbi, Murehe, Nyakaliro, Murama, Karenge, Nyamatete, Rubona, Nawe, Gahengeri, Muyumbu, Mwulire, Nzige, Karenge, Bihembe…
'''Gikomero''' : Bumbogo, Gasabo, Gicaca, Gikomero, Gishaka, Kayanga, Nduba, Rutunga, Sha na Shango
'''Gikoro''' : Runyinya, Fumbwe, Mununu, Rutoma, Duha, Gicaca, Musha…
'''Kanombe''' : Gahanga, Kamashashi(?) Rwabutenge, Busanza, Masaka, Kanombe, Nyarugunga, Masaka, Rushashe, Samuduha..
'''Rubungo''': Jurwe, Rusororo, Gasogi, Rubungo, Karama, Ndera, Gasogi
'''Gashora''' : Gashora, Juru, Musovu, Rwinume, Karera, Rilima, Mwendo, Mbyo, Nkanga, Rweru
'''Kanzenze''' : Ntarama, Kibungo, Kanzenze, Rulindo, Musenyi, Gicaca, Nyagihunika, Mayange, Muyenzi, Maranyundo, Mwogo, kayumba
'''Ngenda''': Ruhuha, Kindama , Kavumu, Nyakayaga, Burenge, Rutonde, Nyarugenge, Shyara, Nziranziza, Gakomeye, mareba, Gakamba
== 6.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gitarama ==
'''Mukingi''' : Nyagasozi, Muhororo, Mukingi, Kimegeri, Mahembe, Rugogwe, Ntenyo, Mpanda, Kamusenyi, Nyakabuye, Rugogwe, Gitega, Dusego, Rutagara
'''Nyamabuye''' : Gitarama, Gahogo, Gihuma, Ruli, Shyogwe, Munyinya, Kivumu, Takwe, Mpushi, Musumba, Rukaza, Mbuye, Rwamaraba, Gatenzi
'''Mushubati''': Kaduha, Mwaka, Cukiro, Gatikabisi, Gifumba, Remera, Kanyinya, Mata, Kagarama, Gikomero, Muhanga, Karama
'''Buringa''' : Nyabitare, Musange, Bulinga, Buranga, Musenyi, Gasave, Nyarutovu, Buramba, Remera, Rugendabare
'''Tambwe''' : Nyamagana, Gitisi, Munini, Bunyogombe, Tambwe, Ntenyo, Buhoro, Mayunzwe
'''Kigoma''': Butare, Gahombo, Kigoma, Ngwa, Gasoro, Mukingo, Mpanga, Remera, Kiruri, Rwoga, Kavumu, Rubona
'''Rutobwe''' : Gatovu, Cyeza, Ntonde, Mara, Cyubi, Shyanda, Mala, Giko, Rutongo
'''Nyakabanda''' : Ngaru, Nyabinoni, Gitumba, Shaki, Kivumo, Kibangu, Kibimba, Kagogwe, Gasovu, Rusuli, Kirwa
'''Nyabikenke''': Kigina, Gitovu, Mugunga, Kavumu, Mahembe, Kiyumba, Kigwaguro, Rukaragata, Kabuye, Ngoma
'''Murama''': Bweramana, Nkomero, Joma, Runyengando, Gaco, Nyabinyenga, Cyabakamyi, Mucubira, Rubona
'''Ntongwe''' : Kinazi, Rutabo, Rubona, Gisali, Musamo, Gikoma, Kareba, Ntongwe, Nyabitare, Nyarurama, Nyakabungo, Shyira, Gitovu
'''Mugina''': Kiyonza, Mbati, Bibungo, Cyeru, Mugina, Mukinga, Ngoma, Nteko
'''Masango''': Kadaho, Rwesero, Rwankuba, Munanira, Rwoga, Karambi, Nyakogo, Rukina, Kirwa, Gitinda, Muremure
'''Musambira''' : Nkomane, Gatizo, Nyamiyaga, Birambo, Musambira, Gihembe, Nyarubaka, Kambyeyi, Bimomwe
'''Runda''' : Gihara, Ruyenzi, Runda, Sheri, Kinyambi, Rugarika, Kigese
'''Taba''': Ngamba, Karangara, Gisheshe, Bugoba, Kamonyi, Musenyi, Taba, Buguli
'''Kayenzi''' : Gihira, Bitare, Bunyonga, Muganza, Nyamirembe, Marenga, Cubi, Kirwa, Kayenzi, Bugarama
== 7.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Gikongoro ==
'''Karama''' : Muganza, Kiraro, Kibingo, Cyanika, Gitega, Ngoma, Nyanzoga, Kiyumba, Kibingo
'''Karambo''' : Gasiza, Rugazi, Nyakiza, Kibumwe, Nkurubuye, Rugarama, Mukongoro, Kavumu
'''Kinyamakara''' : Gikomeye, Murera, Kiyaga, Rwamweru, Karama, Bitare, Muhanga, Kamweru
'''Kivu''' : Shaba, Cyanyirankora, Gahurizo, Rwishywa, Tangabo, Nyabimata, Kivu, Muganza…
'''Mubuga''' : Nyarushishi, Kibeho, Nyarusovu, Ruseke…
'''Mudasomwa''': Kitabi, Tare I, Tare II, Mujuga, Nkumbure, Buhoro, Nyamigina, Uwinkingi, Kibyagira, Munini, Mukungu, Uwingugu, Mujuga
'''Muko''' : Kanyege, Musaraba, Bitandana, Kabavu, Jimbu, Cyobe, Muke, Yonde, Sovu, Musenyi, Kabavu, Gitondorero…
'''Musange''': Kigoma, Kibaga, Cyabute, Cyabasana, Ruhinga, Mugote, Jenda, Nkore…
'''Musebeya''' : Nyarwungo, Murambi, Gikungu, Rusekera, Rugano, Gatovu, Gakangaga, Bushigishigi
'''Nshili''': Masunzu, Gisanze, Rutiti, Remera, Busanze, Shororo, Runyombyi, Gisoro, Ruheru, Gitita…
'''Nyamagabe''' : Kibirizi, Remera, Gikongoro…
'''Rukondo''': Gahunga, Remera, Gikoni, Mbazi, Ngara, Kabinzi, Kirambi, Nyagisozi
'''Rwamiko''' : Mata, Ruramba, Rwamiko, Gorwe, Runyinya, Bukoro ou Rukoro, Matyazo, Gisorora…
== 8.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Butare ==
'''Gishamvu''' : Mukuge, Nyakibanda, Sheke, Gikunzi, Gishamvu, Musange,Mubumbano, Liba, Sholi
'''[[Huye]]''': Mpungwe, Sovu, Nyanza, Rukira, Mpare, Musange…
'''Kibayi''': Runyinya, Mukindo, Shyombo, Mukomacara, Nyagaburu, Kibayi, Saga, Rwamiko, Joma
'''Kigembe''': Ngera, Kigembe, Karama, Ruhona ou Rubona, Fugi, Murama, Nyanza…
'''Maraba''' : Maraba, Kibanda, Tare, Rusagara, Kabusan.a, .unzazi, Gisakura, Nyangazi, Simbi, Cyarumbo, Shanga, Kabuye, Buremera
'''Mbazi''' : Mbazi, Kabuga, Mwulire, Mutunda, Karama, Muhororo, Mbogo, Gihindamuyaga
'''Muganza''' : Cyumba, Remera, Kivomu ou Kivumu, Mugombwa, Baziro, Muganza, Nyagahuru, Nyabitare, Gishubi…
'''Mugusa''' : Mugusa, Cyayi, Jurwe, Nyarugenge, Kibilizi, Mugogwe, Nyarubuye, Kimuna, Gafumba, Sanzu, Curusi, Gikonko
'''Muyaga''' : Muyaga, Muduha, Nyeranzi, Musha, Ramba, Mbogo, Mamba, Kabumbwe, Gakoma
'''Muyira''' : Muyira, Mutara, Munyinya, Busoro, Nyakibungo, Nyamiyaga…
'''Nyabisindu''' : Mushyirarungu, Rwabicuma, Nyarusange, Gacu, Rwesera, Busasamana, Gahondo, Nyanza, Runga, Kibinja…
'''Rusatira''' : Kinazi, Buremera, Kato, Kabona, Rusabizi cyangwa rusatira; Nyagisenyi, Kigarama, Gahana, Maza
'''Ndora''' : Gisagara, Karama, Kinazi, Muzenga, Ndora, Cyamukuza, Mukande…
'''Ngoma''' : Sahera, Ngoma, Tumba, Cyarwa, Cyarwa-Cyimana, Butare
'''Ntyazo''' : Kagunga, Ruyenzi, Karama, Gisasa, Kibilizi (ou Kibirizi), Mbuye, Ntyazo, Cyanvuzo, Gatonde, Nyamure, Kayanza…
'''Nyakizu''' : Cyahinda, Muhambara, Nyagisozi, Mwoya, Kibangu, Naramba, Gihango, Cyuna, Gasasa, Maraba…
'''Nyaruhengeri''' : Bimba, Nyaruhengeri, Ngange, Kibilizi, Cyiva, Kansi…
'''Ruhashya''' : Ruhashya, Mara, Gatovu, Busheshi, Sheke, Kibika, Gashoba…
'''Runyinya''' : Buhoro, Karama, Mpanda, Maliba, Mbasa, Pamba, Kibingo, Rukara, Gikombe, Raranzige, Kaburemera…
'''Shyanda''' : Kayenzi, Zivu, Buhoro, Munyegera, Buremera, Kiziguro…
== 9.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Cyangugu ==
'''Bugarama''' : Gikundamvura, Bunyereri, Nyabintare, Muganza, Bugarama, Muhehwe, Nzahaha na Kibangira
'''Busozo''' : Muhehwe, Mukimbagiro…
'''Cyimbogo''' : Mururu, Mutongo, Cyete, Nyakarenzo, Winteko, Nyakanyinya, Cyato, Mibirizi, Gihundwe, Murehe, Nyamagana
'''Gafunzo''' : Remera, Gabiro, Nyito, Bushenge, Gashirabwoba, Bumazi, Ruharambuga, Rwabidege, Nyamugali ou Nyamugari, Shangi, Gabiro, Mugera, Mukoma, Nyabitekeri, Bugeza, Bunyangurube, Bunyenga, Nyabitekeri
'''Gatare''' : Karambi, Mugomba, Ngange, Cyiya, Kagunga, Buhoro, Macuba, Rukanu, Birembo, Muraza, Rumamfu, Rugano, Mwasa
'''Gishoma''' : Gashonga, Gisagara, Rwimbogo, Ntenyi, Nyenji, Kiranga, Rukunguri, Kimbagiro, Butambamo, Ruhoko
'''Gisuma''' : Shagasha, Munyove, Isha, Ntura, Biguzi, Mwito, Remera, Bugungu, Bushenge, Rusambu, Bumazi, Gashirabwoba, Giheke
'''Kagano''' :Rambira, Mukingi, Bushekeri, Nyakabingo, Nyamasheke, Mubumbano, Kagano, Butambara, Ngoma, Kagarama
'''Kamembe''' : Kamembe, Gihundwe, Muhari, Rwahi, Nkanka, Cyibumba, Mparwe, Bugumira, Rusunyu
'''Karengera''' : Ruharambuga, Rwabidege, Nyamuhunga, Rwintare, Karambo, Karengera, Nyanunda, Kanyinya, Butare, Rurama, Gasumo, Bweyeye
'''Kirambo''' : Gahisi, Mpabe, Rangiro, Rwumba, Yove, Kanjongo, Ruheru, Gitongo, Cyato, Tyazo
'''Nyakabuye''' : Kigurwe, Matare, Muhanga, Runyanzovu, Nkungu, Nyamubembe, Nyamaronko, Nyakabuye, Gitambi, Kaboza.
== 10. Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Kibuye ==
'''Bwakira''' :Cyantare,Cyanyanza,Mugunda,Murambi,Murundi,Musasa,Ngoma,Nyabinombe,Nyabiranga,Rusengesi,Shyembye
'''Gishyita''' : Bisesero,Gishyita,Mara,Mpembe,Mubuga,Murangara,Musenyi,Ngoma
'''Gisovu''' : Gikaranka,Giko,Gisovu,Gitabura,Kavumu,Muramba,Rugaraga,Rwankuba,Twumba
'''Gitesi''' : Bubazi, Burunga, Buye, Bwishyura, Gasura, Gitarama, Gitesi, Kagabiro, Kayenzi, Mbogo, Rubazo, Ruragwe
'''Kivumu''' : Bwira,Gasave,Kibanda,Kigali,Kivumu,Mwendo,Ndaro,Ngobagoba,Nyange,Rukoko,Sanza
'''Mabanza''' :Buhinga,Gacaca,Gihara,Gitwa,Kibirizi,Kibingo,Kigeyo,Mukura,Mushubati,Ngoma,Nyagatovu,Nyarugenge,Rubengera,Rukaragata
'''Mwendo''' : Biguhu, Rucura, Gisayura, Shoba, Ruganda, Mutuntu, Mugano, Kigoma, Gahengeri, Gashali,Kagunga
'''Rutsiro''' : Birambo, Bwiza, Gasovu,Gatoki,Gihango, Gitebe,Kagano,Manihira,Muhira, Nyarucundura, Rugarambiro, Rugote,Rusebeya
'''Rwamatamu''':Butembo,Cyiza,Gihombo,Gitsimbwe,Kilimbi,Mahembe,Mugozi,Nyabinaga,Nyagahima,Nyagahinga,Ruvumbu,Rwabisindu.
== 11.Komini na za segiteri bya Perefegitura y’Umutara (yavutse kuva tariki 19 Mata 1996 [ikaswe kuri Byumba na Kibungo] ==
Komini:'''Bugaragara''','''Gabiro''', '''Kagitumba''','''Kahi''','''Karangazi''','''Murambi''','''Muvumba''','''Nyagatare''';'''Rwisirabo'''
== '''12.Komini na za segiteri bya Perefegitura ya Byumba''' ==
'''BuyogaBwisige'''
'''Cyumba'''
'''Cyungo'''
'''Giti'''
'''Gituza'''
'''Kibali'''
'''Kinyami'''
'''Kivuye'''
'''Kiyombe'''
'''Mukarange'''
'''Muhura'''
'''Ngarama'''
'''Rutare'''
'''Tumba'''
== amashakiro ==
eg8sqeobkvxpsltn0sufpa6ymqf5ls8
Urutonde rwa za perefegitura z’u Rwanda
0
22946
132384
2026-06-21T10:25:21Z
B.Scalling
15089
B.Scalling moved page [[Urutonde rwa za perefegitura z’u Rwanda]] to [[Urutonde rwa perefegitura z’u Rwanda]]: Misspelled title
132384
wikitext
text/x-wiki
#REDIRECT [[Urutonde rwa perefegitura z’u Rwanda]]
a089qrkoa3ac1p322ab6hsfzcwbev03
Uwera Jean Maurise
0
22947
132385
2026-06-21T10:26:13Z
Igiraneza Divine
15375
inyandiko
132385
wikitext
text/x-wiki
Uwera Jean Maurise ni umugabo w'imyaka 44 y'amavuko ufite abana 3. Uwera Jean Maurise yatangiye umwuga w'itangazamakuru mu mwaka wa 2011 nk'umuyobozi ushinzwe ibikorwa by'ikorwa ry'ibiganiro muri Flash FM&TV, yari yabanje gukora mu rwego rw'amahoteli n'ubukerarugendo.<ref>https://visionmedia.rw/Cabinet-Appoints-Jean-Maurice-Uwera-as-Deputy-Government-Spokesperson.html</ref>
== UBUMENYI AFITE ==
Uwera Jean Maurise yize amashuri abanza ndetse n'ayisumbuye, afite impamyabushobozi ya kaminuza mu itangazamakuru n'itumanaho(Journalism and communication) yakuye muri Catholique Institute of Kabgayi.<ref>https://visionmedia.rw/Cabinet-Appoints-Jean-Maurice-Uwera-as-Deputy-Government-Spokesperson.html</ref>
== IBYO AKORA ==
Jean Maurise Uwera yashyizwe ku mwanya w'Umuvugizi wungirije wa Guverinoma asimbuye Alain Mukarulinda, witabye Imana mu ntangiriro z'umwaka wa 2025. Kuva muri Gashyantare 2025 yari Umuyobozi Mukuru wa 93.9 SK FM, radiyo ikorera i Kigali yibanda ku makuru y'ubucuruzi n'ibiganiro bifitiye rubanda akamaro. Muri uwo mwanya yari ashinzwe kuyobora icyerekezo cya radiyo n'imikorere yayo y'itangazamakuru. Yakoze kuri Flash FM&TV, yakoze kuri RTV(Rwanda Television), ndetse aba n'Umuyobozi wa Radiyo Magic FM.<ref>https://visionmedia.rw/Cabinet-Appoints-Jean-Maurice-Uwera-as-Deputy-Government-Spokesperson.html</ref>
== AMASHAKIRO; ==
ks0x06k2as71dscs07lk64damb7xxxc